Urednik

ZELIMIR COLIC, dipl. ing. grad. Recenzenti prof. dr. sc. IVO ALFIREVIC rof. dr. sc. NENAD BICANIC

Prof. dr. sc. VICE SIMIC, dipl. ing. grad.
redoviti profesor Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu

prof. dr. sc. MLADEN HUDEC Crteze izradio MILlVOJ MERVAR

Graficke urednice ZELJKA SAMBOLEK, JASMINA VRKLJAN
Lektor TOMISLA V SALOPEK, Korektor STANKO SOKOL

dipl. ing.

OTPORNOST MATERIJALA
II. izdanje

I

prof.

Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrio je senat Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 02-170 I/3-200 I. od II. prosinca 200 I. godine. © SKOLSKA KNnGA, d.d., Zagreb, 2002. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnozavati, fotokopirati ni na bilo koji nacin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopustenja. CIP dostupan u Nacionalnoj 410521040 ISBN 953-0-30692-X i sveueilisnoj knjiznici, Zagreb,

Slog i prijelom na racunalu DENONA d.o.o., Zagreb Tisak: lTG-Zagreb

SKOLSKA KNJIGA, ZAGREB, 2002.

SADRZAJ
str. I. 2. 3. 4. UVOD.................................................................. OPCE PRETPOSTA VKE I OSNOVNI V ANJSKE I UNUT ARNlE SILE ANALIZA 4. I. 4." 2. 4.1: 4.
(

3 PRORACUNA 8 II 16

ELEMENTI

NAPREZANJA i komponente naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. jednadzbe ravnoteze " . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Pojam naprezanja Diferencijalne Jednadzbe

16 19 22 27 33 35 39 44 45 47 49 51 65 65 67 73

transfonnacija

&1...
~IM(C
0-.J

4.

Glavna naprezanja Glavna posmicna naprezanja Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja Mohrova kruznica za prostomo Cauchyjeva Oktaedarske ploha naprezanja Elipsoid naprezanja stanje naprezanja

4.5. 4. ;6.' 4. 7. 4. 8.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. naprezanja . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .. naprezanja

~:'"~'2'~9 64-\ " , ." .__._,J

G'L

\
/5.

4. 9. 4.\~; 4.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. i devijator naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. unutarnjih sila ikomponenata

4.0.
5:~ 5i~ 53) 5.4; 5.(

n~ Sfemi

ravnine i oktaedarska

tenzor naprezanja

Veza izmedu komponenata DEFORMACIJA defonnacija

ANALIZA

Pojam pomaka i defonnacije Komponente Defonnacija Ravninsko u zadanome smjeru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stanje deformacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Smjerovi i velicine glavnih defonnacija Uvjeti neprekinutosti

76 80 83

50

6.

VEZE IZMEDU NAPREZANJA 6.1. ' Eksperimentalni podaci
0

I DEFORMACIJA vezi izmedu naprezanja materijala

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. i defonnacija ...............

88 88 94

6.~.,

6,h
6.4.

Hookeov zakon, konstante elasticnosti Zakon superpozicije Saint Venantov princip

96
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stanje naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 98 100 105

6.5';
6.6..

Hookeov zakon za prostomo

Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja Hookeov zakon za ravninsko stanje defonnacija Utjecaj temperature NAPREZANJE I KOEFIClJENT SIGURNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

6:,2:
6.~. 7.

106
lOB 115

DOPUSTENO

B. OPCI PRISTUP RJESA VANJU PROBLEMA U ZNANOSTI OOTPORNOSTI MATERIJALA . . . . . . . .. . .. . .. . .. .. . . .. .. . .. .. . .. .. . . .. .. .. .. . . . .. . . . .. ...

liB

/

I

I
I

VI 9. AKSIJALNO 9. 2. 9. 3. 9. 4. 9. S. 9. 6. 9. 7. 9. 8. 9. 9. 9.10. 9.11. 9.12. OPTERECENJE STAPA

Sadrfaj

Saddaj

VII
Koncentracija naprezanja pri torziji 299 303 , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 306 316 319 320 334 337

120 120 128 131 134 138 142 146 IS2 IS9 162 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 168 172 181 194 194 pri cistern posmiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. na smicanje (odrez) RA VNIH PRESJEKA STAPA sustava sustava 197 198 208 208 213 21S 217 221 223 224 presjeka . . . . . . . . . . . . . . .. 227 227 228 230 230 232 235 241 246 .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. pri torziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 24~' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

13.9.

9. I. Rastezanje

i pritisak ravnog stapa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Utjecaj vlastite tezine Stap jednake cvrstoce na rastezanje i pritisak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Sastavljeni stap Plan pomaka Potencijalna energija deformacija sistemi .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stapa Staticki neodredeni Pocetna naprezanja Koncentracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . ..

14. SA VIJANJE RA VNIH ST APOV A 14. I. Cisto savijanje 14. 2. Proracun cvrstoce i izbor presjeka pri cistern savijanju 14. 3. Potencijalna energija deformacija pri cistern savijanju 14. 4. Opci slucaj savijanja (savijanje silama) 14. S. Posmicna naprezanja u simetricnirn tankostijenim stapovima 14. 6. Savijanje silama nesimetricnog 14. 7. Poprecna normalna naprezanja 14. 8. Glavna naprezanja 14.10. Koncentracija i trajektorije stapa, Srediste posmika pri savijanju stapa poprecnirn opterecenjern glavnih naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Toplinska naprezanja Aksijalno udarno opterecenje naprezanja Rastezanje uzeta lancanice I OEFORMACIJE

34S
348 3S1 369 372 377

14. 9. Proraeun cvrstoce pri savijanju silama naprezanja pri savijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 14.11. Savijanje stapova promjenljivog 14.13. Proracun sastavljenih 14.IS. Potencijalna IS. OEFORMACIJA presjeka

10. NAPREZANJA II. SMICANJE 11.1. 11.2. 11.3.

POSUOA TANKIH STIJENKI

14.12. Nosaci jednake cvrstoce na savijanje

nosaca
pri savijanju silama

38S
400 409 413 414 presjeka presjeka . .. 418 441 447 460

(OOREZ) energija deformacija

14.14. Savijanje stapa izradenog od razlicitih materijala energija deformacija RAVNOG

Cisti posmik Potencijalna Proracun elemenata opterecenih KARAKTERISTIKE

STAPA PRI SAVIJANJU elasticne linije nosaca elasticne linije nosaca konstantnoga elasticne linije nosaea promjenljivoga deformacija nosaca

12. GEOMETRIJSKE

I

IS.1. IS.2. 15.3. 15.4. IS.5. IS.6. IS.7. IS.8. IS.9.

Oiferencijalnajednadfba Analiticka Analiticka

12. I. Staticki momenti i momenti tromosti (inercije) ravnih presjeka 12. 2. Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnoga 12. 3. Promjena momenata tromosti pri rotacij i koordinatnoga 12. 4. Glavne osi i glavni momenti tromosti 12. S. Mohrova kruznica tromosti 12. 6. Polumjer tromosti 12. 7. Elipsa tromosti 12. 8. Momenti tromosti jednostavnih 12.8.1. Pravokutni presjek 12.8.2. Kruzni presjek 12.8.3. Presjek oblika kruznog prstena 12.8.4. Trokutni presjek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 12.8.S. Elipticni presjek 12. 9. Momenti tromosti slozenih presjeka 12.10. Momenti otpora ravnih presjeka 13. TORZIJA RAVNIH STAPOVA 13.1. 13.2. 13.3. 13.4. Torzija §tapova kruznoga presjeka Potencijalna energija deformacija presjeka analogija Staticki neodredeni Prandtlova .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

I

metoda odredivanja metoda odredivanja

I I I

Grafoanaliticka Odredivanje

metoda odredivanja

Graficko odredivanje

elasticne linije nosaca

progiba metodom konacnih diferencija

46S
471 476 479 OPTERECENm 481 . 490 503 . SIS

Progib zbog poprecne sile Utjecaj promjene temperature Proracun krutosti pri savijanju

16. NAPREZANJA

IPROGIBI NOSACA PRI UDARNOM

17. KOSO SAVI1ANJE 18. SA VIJANJE RA VNOG STAPA 00 MATERIlALA S RAZLICITIM MOOULOM ELASTICNOSTI NA RASTEZANJE I PRITISAK LITERA TURA KAZALOPOJMOVA KAZALO IMENA

........................................................

SI6 . S20

2S6
2SB 26B 27·1 279

zadaci pri torziji

Torzija stapa neokruglog membranska

I3.S.
13.6. 13.7. 13.8.

Torzija stapova s tankim stijenkama otvorenog profila Torzija stapova s tankim stijenkama zatvorenog profila Zavojna opruga kruznoga presjeka

28l
295

r
PREDGOVOR
Ovaj udzbenik u nesto prosirenu obliku sadrzi gradivo koje se predaje u sklopu predmeta OTPORNOST MATERIJALA I u trecem semestru na Gradevinskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu. U prvom dijelu udzbenika obradeni su osnovni pojmovi, pretpostavke i metode proracuna, te analiza naprezanja i analiza defonnacija pri malim defonnacijama. Veza izmedu naprezanja i defonnacija dana je za idealno elasticno tijelo. U drugom dijelu udzbenika obradeni su osnovni slucajevi opterecenja stapa: rastezanje, pritisak, torzija, smicanje i savijanje. Pri tom je razmatrano i savijanje kompozitnoga stapa i stapa od bilineamog materijala. Takoder su obradeni osnovni slucajevi djelovanja aksijalnog i poprecnog udarnog opterecenja stapa uz poseban osvrt na razliku izmedu djelovanja statickog i dinamickog opterecenja, Da bi se olaksalo razumijevanje i prihvacanje izlozenog gradiva, na kraju pojedinih poglavlja dodani su rijeseni primjeri, a oni su odabrani tako da dopunjuju izlozena teorijska razmatranja. Mislim da ce ovaj udzbenik korisno posluziti ne samo studentima tehnickih fakulteta nego i inzenjerima u praksi, koji zele osvjeziti svoje znanje iz podrucja mehanike cvrstoga defonnabilnog tijela. Na kraju udzbenika nave dena je literatura kojom sam se sluzio pri pisanju ovog udzbenika. Udzbenik su recenzirali dr. sc. Ivo Alfirevic, redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, dr. sc. Vlatko Brcic, redoviti profesor Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr. sc. Kresirnir Herman i dr. sc. Zlatko Kostrencic, redoviti profesori Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Srdacno im zahvaljujem na mnogim korisnim primjedbama i savjetima. Zahvaljujem i Milivoju Mervaru koji mije pomagao pri izradi crteza, Zahvaljujem se svim suradnicima iz "Skolske knjige", a posebno Zelimiru Colicu, dipl, ing. grad. uredniku edicije, koji su radili na tome da kojiga bude sto bolje opremljena i da sto prije bude predstavljena javnosti. Usprkos svim nastojanjima, bilo je tesko ukloniti sve pogreske, bile one tiskarske bilo one stvarne. Zato cu biti zahvalan citaocima koji me upozore na nadene pogreske i nedostatke i time pridonesu poboljsanju ovog udzbenika. U Zagrebu u lipnju 1990. godine Autar

PREDGOVOR DRUG OM IZDANJU
Drugo izdanje ovog udzbenika nepromijenjeno je prvo izdanje u kojernu su ispravljene uocene tiskarske pogreske, Ovo izdanje udzbenika recenzirali su dr. sc. Nenad Bicanic, redoviti profesor Department of Civil Engineering University of Glasgow i dr. sc. Mladen Hudec, profesor emeritus Sveucilista u Zagrebu, redoviti profesor Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Srdacno irn zahvaljujem na obavljenoj recenziji. Zahvaljujem svim suradnicima iz Skolske kojige, a posebno Zelimiru Coli6u, dip!. ing. grad., na brizi oko pripreme i objavljivanja ovog izdanja. Zagreb, prosinac 200 I. Autar

1. UYOD

Otpomost materijala jedna je od grana primijenjene mehanike koja proucava probleme cvrstoce, krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova tehniekih konstrukcija od cvrsroga deformabilnog materijala. Pod cvrstocom konstrukcije iii dijela konstrukcije razumijeva se sposobnost prenosen]a opterecenja bez pojave lorna. Krutost konstrukcije oznaeuje otpomost konstrukcije na deformiranje (promjenu oblika i volumena). Pod stabilnosti konstrukcije razumijeva se sposobnost konstrukcije i njezinih elemenata da pod zadanim opterecenjem zadrze prvobitni oblik elasticne ravnoteze. Istrazujuci proces deformiranja i razaranja tijela, znanost 0 otpomosti materijala tezi utvrditi osnovna nacela i postupke proracuna cvrstoce, krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova konstrukcija. Proracun cvrstoce sastoji se u odredivanju najmanjih dimenzija pojedinih dijelova konstrukcija iskljueujuci mogucnost pojave lorna pod djelovanjem zadanog opterecenja, Proracun krutosti obuhvaca odredivanje deformacija konstrukcija pod djelovanjem zadanog opterecenja, koje moraju ostati u dopustenim granicama odredenim uvjetima upotrebe same konstrukcije. Proraeun stabilnosti sastoji se u odredivanju opterecenja pod kojim konstrukcija i njezini elementi zadrzavajujos prvobitni oblik elasticne ravnoteze, Skup ovih proracuna naziva se dimenzioniranje elemenata konstrukcija. Pri dimenzioniranju elemenata konstrukcija moraju biti ispunjeni uvjeti cvrstoce, krutosti i stabilnosti, upotrebljavajuci upravo onoliko materijala koliko je nuzno da budu zadovoljeni trazeni uvjeti sigumosti. To znaci da uz uvjete sigurnosti moraju biti zadovoljeni i uvjeti ekonomicnosti konstrukcij e. U teorijskoj mehanici kao osnova za razmatranje uvodi se model krutog, nedeformabilnog tijela, i na njemu se izvode svi zakoni i principi statike i dinamike. Medutim zbog djelovanja raznih utjecaja (vanjskih sila, promjena temperature itd.) sva se realna tijela vise iii manje deformiraju, tj. mijenjaju svoj oblik i volumen, pa je potrebno naci vezu izmedu vanjskih sila, oblika tijela i vrste materijala s naprezanjima i deformacijama tijela. Za razliku od drugih grana mehanike deformabilnog tijela - teorije elasti~nosti i plasti~nosti, u znanosti 0 otpomosti materijala ta zadaca tezi se rijesiti 8tOjednostavnijim i dostupnim metodama u inzenjerskoj praksi, primjenjujuci razmjemo jednostavan matematicki aparat i uvodeci odredene pretpostavke 0 strukturi i svojstvima materijala i karakteru deformacija tijela. Tako dobiveni rezultati provjeravaju se eksperimentalno mjerenjima na mode1ima iii na samim konstrukcijama. Za znanost 0 otpomosti materijala kao tehnicku disciplinu karakteristicna je primjena pribliznih metoda koje se osnivaju na rezulta-

U dijelu te knjige razmatraju se mehanicka svojstva razlicitih materijala i navedeni su rezultati istrazivanja cvrstoce stapa pri rastezanju i konzolnog nosaca pri savijanju poprecnirn opterecenjern. Iscrpn~ je prou~avao P:Itisnute prizmaticne stapove. Rijesio je diferencijalne jednadzbe poprecnih vibracija prizmaticnih stapova koje je izveo Daniel Bernoulli. Zato u znanosti 0 otpomosti jednako vaznu ulogu imaju teorijska i eksperimentalna istrazivanja.evms.4 tima teorijskih i eksperimentalnih istrazivanja. izdao prvi udzbenik ootpomosti materijala kojim su se inzenjeri sluzili u iducih nekoliko desetljeca. zg.e ispravnije. Prema tim podacima. Lagrange (1136--1813) nastavio je istrazivanja stabilnosti pritisnutih stapova zglobno pricvrscenih na oba kraja.:. Engleski ucenjak Thomas Young (1113-1829) god!ne 1~07. Navier je smatrao da j. koji se obicno nazi va Youngovim modulom. . Ta njegova l~t~zlv~~Ja obuhvacaju i stapove promjenljiva presjeka. te ustanovio da su na ispupcenoj strani . svoje principe i zakone gradnje birali na osnovi intuicije. Galileo Galilei svojaje istrazivanja 11 raznim podrucjima mehanike objelodanio u poznatom djelu "Discorsi e Dimostrazioni matematiche intomo a due nuove scienze".) i konkretnih tehnickih disciplina (betonskih. Osnivacern znanosti 0 otpomosti materijala smatra se slavni Galileo Galilei (1564-1642). Coulomb (1136--1806). tezili postaviti formule za odredivanje granicnog opterecenia koje dovodi do rusenja konstrukcije. pronasao Zakon 0 lineamoj ovisnosti izrnedu opterecenja i deformacija pri rastezanju. Slavni matematicar Leonhard Euler (1101-1183) primjenom varijacijskog racuna izveo je diferencijalnu jednadzbu savijene osi stapa. te je primjenom diferencijalnog racuna dobio jednadzbu koja izrazava da je zakrivljenost savijene osi nosaca u svakoj njezinoj tocki razmjema momentu savijanja u toj tocki. Najvjerojatnije je da su stari graditelji hramova. Mariotte (1620-1684) na osnovi svojih eksperimentalnih istrazivanja dosao je godine 1680. Istraz. koja 110sinjegovo ime i osnovaje mnogih istrazivanja u razlicitim problemima spomenute znanosti. st. te je dao fonnulu za proracun cvrstoce cijevi izlozene unutarnjern pritisku.. mehanike i dr.nzolni no~at. piram ida. lstrazivao je torziju okruglog stapa.prvi)e r~~io metodu rjesavanja staticki neodredenih problema pn rastezanju. Hooke je svojim zakonom postavio osnovu na kojoj je kasnije izgradena mehanika elasticnih tijela. uzme . kao i stapove s pocetnom zaknvIJ~n?scu.1 t~en~e u?utar. a povecava sa sirinorn presjeka. Uvod I. Pri tim eksperimentalnim istrazivanjima Hooke je godine 1660. predlazuci pri tom da se uz koheziju u obzi~.stapa postaje ~es~?lla~ 1 da se stap pod djelovanjem aksijalnih sila pritiska moze savmun. objavio je knjigu "De Potentia Restitutiva" koja sadrzi rezultate Hookeovih pokusa s elasticnim tijelima.~.!=7ad. Francuski matematicar J. pokusa i prakticnog iskustva stecenog u toku prijasnjih vjekova.. drvenih konstrukcija i dr. pritisku 1 savijanju. J. Sve rezultate svojih teorijskih istrazrvanja provjeravao je eksperimentalno.~~m radovima. Dok su istrazivaci iz 18. Pr~utavaj~ci savijanje. Jakob Bernoulli (1654-1105) proucavao je oblik savijene grede. Francuski fizicar E. spomenika. U njegovim zapisima postoje podaci koji se odnose na eksperimentalna istrazivanja cvrstoce grede oslonjene na oba kraja. ana ostvaruje vezu izmedu teorijskih disciplina (matematike.savijene grede uzduzna vlakna rastegnuta. te je odredio granicu elasticnosti za neke materijale.em~~icku fonnulaciju Hookeovog zakona i uveo pojam modula elasticnosti pn rastezanju 1 pritisku. maten~ala. Znatan prinos razvoju znanosti 0 otpornosti materijala dao je francuski inzenjer i ucenjak Louisa Navier (1185-1836) kojije godine 1826. njegova su istraZivanja prvi pokusaj da se pronade metoda kojom bi se mogla provesti logicna analiza naprezanja i racunski odrediti potrebne dimenzije konstrukcijskih elemenata. daje produljenje razmjemo sili. Prvi je uspio izvesti diferencijalnu jednadzbu popreenih vibracija prizmaticnih stapova. a na udubljenoj strani pritisnuta. odredi~i velicinu opterecenja do kojeg se konstrukcija ponasala potpuno elasticno. . Daniel Bernoulli (1100-1182) proucavao je probleme vibracija elasticnih tijela. Kao inzenjer rukovodio je razmm. cvrstoca grede oslonjene na oba kraja smanjuje se s duzinom grede. Uvod 5 materijala Za znanost 0 otpomosti materijala moze se reci da je to jedna od osnovnih tehnickih disciplina koja ima vaznu ulogu II tehnickoj izobrazbi inZenjera i 11 oblikovanju inzenjerskog nacina misljenja. Navier je rijesio problem savijanja pri~maticnih ~tapo. koji je bio profesor matematike u Padovi. Iako se Galileijeva pretpostavka 0 jednolikoj raspodjeIi unutamjih sila u presjeku grede opterecene na savijanje pokazala netocnom. bez najave trajnih defonnacija. I.dao je fra.al~ 1 razlicite druge probleme konstruktorskog inzenjerstva.). Young je prvi promatrao ekscentricni pritisak i rastezanje pravokutnoga stapa 1 ~a njega dao tocno rjesenje. A. Prema sacuvanim zapisima. Coulomb je istrazrvao s~vlJanJe konzol. dao je n:'at.ncu~ki inzenjer C. st.hipotezu ravnih presjeka.ivao je stabi~nost sta~ov~ izlozenih pritisku i pronasao da pri stanovitom opterecenju o?hk.lobno oslonjenu gredu i gredu upetu na krajevima. Onje prvi poceo proucavati djelovanje dinamickog opterecenja. koji je prvi put objavljen u spomenutoj knjizi. i sluzi kao osnova za proucavanje svih grana mehanike defonnabilnog tijela. stupova i zica. ist~zivao je ko. objavljenom u Leidenu 1638. L. Proucavao je utjecaj ukljestenja oslonc~ na porast cvrstoce grede. postoji potreba za poznavanjem principa za odredivanje potrebnih dimenzija pojedinih konstrukcijskih elemenata. fizike. Galileijeva knjiga prva je publikacija na podrucju znanosti 0 otpomosti materijala i oznacava pocetak povijesnog razvoja mehanike deformabilnih tijela. Na osnovi te postavke usavrsio je teoriju savijanja nosaca. sto ga je navelo da pocne proucavati mehanitk~ s~ojs~~a mater~J. ad najranijih vremena. ali neovisno 0 Hookeu. u 18. jedan od prvih velikih umova koji su se bavili proucavanjem cvrstoce tehnickih konstrukcija bio je Leonardo da Vinci (1452-1519). zatim pokuse sa zicom opterecenom na rastezanje i pokuse savijanja drvene konzole. odnosno njihova sposobnost da donekle mijenjaju oblik i volumen zbog djelovanja vanjskih sila.e uzimajuci u obzir djelovanje momenta savijanja i poprecni~ sila. posebno u trenutku lorna s pOJavoI? pukotina u kosim pr~sJecima. Dalje se navodi da se nosivost stupa smanjuje s njegovom duzinorn ida se povecava u odredenom odnosu s njegovim poprecnim presjekom. do istog zakona. Mariotte je proucavao savijanje greda. Onje prvi obratio pozomost na to da mehanika krutih tijela nije dovoljna za rjesavanje mnogih problema sigumosti konstrukcija te da se moraju uzeti u obzir fizikalna svojstva materijala. Hooke opisuje svoje pokuse sa zavojnim oprugama. kad su Ijudi tek pocinjali graditi najjednostavnije tehnicke konstrukcije. grede upete najednom kraju.. Bernoulli izrekao je jednu od vaznih hipoteza znanosti 0 otpornosn materijala . Engleski fizicar Robert Hooke (1635-1103) godine 1678. Veliki doprinos razvoju znanosti 0 otpomosti materijala. To je prvi objavljeni rad u kojem se proucavaju elasticna svojstva materijala. metalnih. a uopce se ne spominje utjecaj visine grede na njezinu cvrstocu. mostova itd. Uveo je pojam "generaliziranih koordinata" i "generaliziranih sila". On je uveo i pojam posmicnog n~pre~nja.

Castigliana. Navier je godine 1821. ploca i Ijuski. Rezultati Saint. Prandtla. D. uveo je pojam deformacije te pojam glavnih naprezanja i glavnih deformacija. Mohra. razvio je drugu teoriju cvrstoce koja se osniva na proracunu maksimalnih deformacija. za razliku od Naviera. Poisson (1781-1840). kao sto su problemi dinamickih opterecenja tehnickih konstrukcija. bez obzira na to §to se u tom slucaju poprecni presjek iskrivljuje.Venantovih istrazivanja imali su golem utjecaj na razvoj znanosti 0 otpornosti materijala. Razradio je teoriju uvijanja prizmaticnih stapova. On je rijesio problem savijanja stapa od materijala koji se ne ponasa po Hookeovom zakonu. istrazuje zajednicko djelovanje savijanja i torzije prizmaticnih stapova. Polazeci od molekularne teorije elasticnih tijela. teorije elasticnosti i plasticnosti radi lito tocnijeg odredivanja naprezanja i deformacija i provedbe lito tocnijeg proracuna cvrstoce i stabilnosti konstrukcija. anizotropnih i viskoelasticnih materijala itd. te dokazao da pri tom poprecni presjeci ne ostaju ravni. Proces istrazivanja u podrucju znanosti 0 otpornosti materijala i dalje je u toku jer razvoj tehnike namece nove probleme iz podrueja mehanike deformabilnih tijela. pri izvodenju opcih jednadzbi ravnoteze napusta proucavanje molekulamih sila izmedu pojedinih cestica deformiranoga elasticnog tijela. Michella. daljnji razvoj teorije plasticnosti. utvrdivanje novih kriterija cvrstoce i proracun prema granicnim stanjima. Bettia. Takoder je proucavao savijanje zakrivljenih stapova. Saint-Venant dao je tocno rjesenje problema savijanja stapova male zakrivljenosti. kao i slucaj zajednickog djelovanja savijanja s rastezanjem iii pritiskom. Barre de Saint-Venant (1797-1886). Francuski matematicar Augustin-Louis Cauchy (1789-1857). Uvod 7 proucavao je problem izvijanja ekscentricno pritisnutih stapova. Beitramia. a cesto se primjenjuje u tehnickim analizama naprezanja u konstrukcijama.r I 6 1. Razradivao je teoriju udara i vibracija te je postavio temelje Teorije plasticnosti. . Saint-Venant nasao je postupak za odredivanje polozaja neutralne osi pri kosom savijanju. V. istrazivanje metoda proracuna konstrukcija izradenih od nehomogenih. Henckya. izveo jednadzbu za komponente vektora punog naprezanja koji djeluje u proizvoljnom presjeku. objavio prvu knjigu Teorije elasticnosti. Nadaia. time je dobio potpun sustav jednadzbi za rjesavanje problema elasticnosti izotropnoga tijela. prvi formulirao opce jednadzbe ravnoteze. dokazao je ispravnost osnovnih hipoteza elementarne teorije za slucaj cistog savijanja (da poprecni presjeci ostaju ravni ida uzduzna vlakna ne djelujujedno na drugo) i pokazao je da se formula za normalna naprezanja izvedena na osnovi tih hipoteza. G. Navier i Cauchy smatraju se osnivacima matematicke teorije elasticnosti. Timosenka. Bacha. Lame (1795--1870) koji je go dine 1852. Proucavao je savijanje zakrivljenih stapova (ravninskih i prostornih). istrazivanje utjecaja visokih i niskih temperatura na mehanicka svojstva materijala. te uvodi pojam naprezanja. Za novijaje istrazivanja karakteristicno objedinjavanje metoda znanosti 0 otpornosti materijala. Cauchy je zakljucio da se elasticna svojstva nekoga izotropnog materijala mogu izraziti dvjema elasticnim konstantama. moze primijeniti i pri poprecnorn savijanju. kojije razvijao tehnicku teoriju elasticnosti. koju su kasnije razvijali S. Ostrogradski (1801-1861). Hertza. Dokazao je zakon uzajamnosti posmicnih naprezanja. zatim Clapeyron (1799-1864). Pri elementarnom razmatranju cistoga savijanja grede Saint-Venant formulirao je princip koji nosi njegovo ime. nego da se vitopere. te daje vezu izmedu sest komponenata naprezanja i §est komponenata relativnih deformacija za neko izotropno tijelo. Maxwella. Lovea. Uvod I. Mushelisvilia i mnogih drugih. M. Znatan su doprinos razvoju teorije elasticnosti i znanosti 0 otpornosti materijala radovi Rankina. Guesta. On je prvi dao rjesenje problema torzije stapa uskoga pravokutnog poprecnog presjeka. Haigha. Hubera. Misesa. dokazao je da se cisto smicanje uzrokuje rastezanjem u jednom pravcu i isto tolikim pritiskom u ortogonalnom pravcu.

Tijelo zbijena oblika ima podjednake sve tri dimenzije (sl. Ovisno 0 tome. 2. Realno tijelo rnozemo smatrati potpuno elasticnim sarno do stanovite granice opterecenja koja se naziva granicom elasticnostl. nego je njihova razlika jednaka velicini unutamjih sila. te se intennolekulame sile u unutrasnjosti tijela medusobno uravnotezuju. sto odgovara i promjeni intennolekularnih sila koje se u tom stanju vise medusobno ne uravnotezuju. tijelo je visko- elastieno. Zbog toga se tijela u geometrijskome smislu razvrstavaju u nekoliko osnovnih model a za koje su pojedinacno razradeni racunski postupci proracuna naprezanja i defonnacija. Naravno da je analiza naprezanja i deformacija ravnih stapova najjednostavnija. 2. Ovisno 0 odnosu polumjera zakrivljenosti osi stapa i visine poprecnoga presjeka. tvar (materija) sastoji se od diskretnih cestica na vrlo malim razmacima u pravilnom iii nepravilnom rasporedu u prostoru. 2. 2. zakrivljene stapove dijelimo na stapove male zakrivljenosti i na stapove vel ike zakrivljenosti. Materijal je izotropan ako su mu fizikalno-mehanicka jednaka (metali. kontinuuma.1b). kazerno da je idealno elastic no. tijelo omedeno dvjema zakrivljenim plohama izrnedu kojih je udaljenost (debljina Ijuske) mala u usporedbi s drugim dimenzijama (sl. cak i u slucaju njihova pravilnog rasporeda u prostoru. razmaci se izmedu diskretnih cestica mijenjaju. svojstva u svim smjerovima Materijal je anizotropan ako su mu rnehanicko-fizikalna svojstva u razlicitirn smjerovima razlicita. Ako je tvar u napregnutom stanju. slika 0 ponasanju najmanjih cestica tvari. Ako defonnacije. Kada tvar nije u napregnutom stanju. mijenja svoj oblik i volumen.2. da tvar jednoliko i bez supljina ispunjava volumen tijela. Linija sto spaja sredista svih poprecnih presjeka stapa naziva se os stapa. Prema danasnjim spoznajama. odnosno vlskoplastleno. materijalje nehomogen. Materijal je homogen ako su mu fizikalno-rnehanicka svojstva u svim tockama jednaka. Pod djelovanjem vanjskih sila realno se tijelo defonnira. Ljuskom nazivamo izbocenu plocu.lc). zeljezo za kotlove i sl. kazemo da je tijelo elasto-plastleno. izotropnog i elasticnog materijala. tj. ravninska iii prostorna krivulja. Stap kod kojega je debljina stijenke znatno manja od os nov nih dimenzija poprecnoga presjeka nazi va se tankostijenim (sl. Stap je tijelo kojega su poprecne dimenzije male u usporedbi s njegovom duljinom (sl.1.le).la). Napustimo Ii hipotezu 0 krutosti tijela. tj. izazvane vanjskim silama. staklo itd. Ako tijelo nakon rasterecenja u potpunosti zauzrne svoj prvobitni oblik. postaje prilicno slozena. a) b) c) e) Slika 2. Ptocom nazivamo prizmaticno tijelo kojega je debljina mala u usporedbi s ostalim dvjema dimenzijama (sl. 0 njegovoj defonnaciji pod djelovanjem vanjskih sila. Stap moze biti konstantna iii promjenljiva poprecnog presjeka.). 2. intennolekularnim silama. stapove dijelimo na rayne i zakrivljene. tj. Kako se vidi. tako da se moze primijeniti pojam granicne vrijednosti ·(limesa). Drvo je anizotropno jer ima razlicita svojstva u smjeru vlakana od svojstva u smjeru okomito na vlakna. a odreduje se eksperimentalnim postupkom. Slozenost oblika realnoga tijela znatno utjece na napregnuto stanje tijela. Pretpostavljamo da tvar ima svojstva neprekinute sredine. a odreduje se eksperimentalnim postupkom.ld). Teorijska i eksperimentalna istrazivanja u znanosti 0 otpomosti materijala provode se prije svega na modelu stapa izradenog od homogenog. U cvrstim tijelima te su cestice medusobno povezane privlacnim. Defonnacija pri opterecenju u smjeru vlakana znatno se razlikuje od defonnacije pri opterecenju okomito na vlakna. Materijal koji ima fizikaino-mehanicka svojstva jednaka sarno u odredenim smjerovirna vlakana koja su upravljena usporedo osima bilo kojega pravokutnoga koordinatnog sustava nazi va se ortotropnim (valjani celik. lz tih razloga u znanosti 0 otpornosti materijala uzima se mehanicki model materijala kojemu se pripisuju odredena svojstva. Pretpostavljamo da je ta ovisnost Iinearna i za realno tijelo to vrijedi do stanovite granice opterecenja koja se naziva granicom proporcionalnosti. .). a ako se mijenjaju od tocke do tocke. Poprecni se presjek dobiva presijecanjem stapa ravninom okomitom na os stapa. ne isceznu potpuno nakon rasterecenja. To ima za posljedicu da su sve funkcije koje opisuju ponasanje materijala neprekinute. Preostale defonnacije nazivaju se trajnim (pennanentnim) iii plastienlm. za tijela zbijena oblika najslozenija. Os stapa moze biti pravac. Promatra se model idealiziranog tijela. Opee pretpostavke i osnovni elementi prorafuna 9 0 Ako defonnacije tijela ne ovise sarno opterecenju nego i 0 vremenu. OPCE PRETPOST AVKE I OSNOVNI ELEMENTIPRORACUNA 2. Defonnacija tijela ovisi 0 vanjskom opterecenju. tj. ravninski i prostorno. moramo voditi racuna 0 promjeni oblika i volumena tijela.

pritisak snijega na konstrukciju. sile inercije pri gibanju itd. to jest unutar cijeloga njegova volumena i u vecini slucajeva razmjerne su masi tijela (gravitacijske sile. Male deformacije u matematskoj analizi promatramo kao beskonacno male velicine pa u izrazu za deformacije zadrzavamo sarno linearne clanove (geometrijska linearnost). Unutarnje su sile intennolekularne sile unutar tijela. tj. tijelu. nema unutarnjih sila i promatramo sarno dopunske unutarnje sile popracene defonnacijama. mercl~e. uvjeti ravnoteze postavljaju se na nedefonniranom tijelu. Dlnamicka opterecenja mijenjaju se u kratkim vremenskim intervalima i izazivaju znatno ubrzanje konstrukcijskih elemenata. Kod teorije treeega reda uvjeti ravnoteze postavljaju se na deformiranom izrazu za deformacije zadrZavaju se i nelinearni clanovi. odnosno teorija prvoga reda. uzrokovane gibanjem rnase. Uzima se da. a to je stanje kada nema vanjskih utjecaja (sila. u slucaju neutralnoga naponskog stanja.1. Deformacije elemenata tehnickih konstrukcija pod djelovanjem dopustena opterecenja obicno su male u usporedbi s dimenzijama samih elemenata. iii kontinuirano raspodijeljene na odredenoj povrsini tijela. Opterecenje koje djeluje u toku kratkog vremenskog intervala naziva se udarnim npterecenjem. Zato se u znanosti 0 otpornosti materijala deformacije tijela smatraju toliko malim da se mogu zanemariti promjene u rasporedu vanjskih sila zbog deformacija pojedinih dijelova tijela pa jednadibe ravnoteie postavljamo na nedeformiranom tijelu. Prema nacinu djelovanja vanjskih sila razlikujemo stati~ka i dinami~ka opterecenja. U znanosti 0 otpornosti materijala polazi se od neutralnoga naponskog stanja tijela. temperature i slicno) na tije1o. se n~.. Opee pretpostavke i osnovni elementi prora~una 3. Velicine unutarnjih sila koje djeluju izmedu dviju bilo kojih cestica u napregnutom i nenapregnutom tijelu bi~ ce. Vanjske sile mogu biti povrsinske i volumenske. hidrostatski tlak na stijenke rezervoara itd. Statieka oprerecenja konstrukciju opterecuju postupno. . rastu od nule do konacne vrijednosti dovoljno dugo. Bernoullia) na osnovi koje pretpostavljarno da ravni presjeci izvedeni u mislima prije deformacije ostaju ravnl i nakon deformacije. Opterecenja koja se mijenjaju po periodicnorn zakonu nazivaju se perjodlckl promjenljiva iii ciklicka optereeenja. One postoje uvijek (i kad nema vanjskih sila) i zahvaljujuci njima tijelo ima odreden oblik.10 2. Zato ubrzanje tocaka konstrukcije 1 slle.) (sl. a u Sile koje djeluju na tijeio.razlicite. Primjer je statickog opterecenja vlastita tezina konstrukcije. VANJSKE I UNUTARNJE SILE Pri rjesavanju vecine zadaca u znanosti 0 otpornosti materijala primjenjuje se hipoteza ravnih presjeka (hipoteza 1. mozerno zanemariti. Kod teorije drugoga reda uvjeti ravnoteze postavljaju se na deformiranom izrazu za deformacije zadrZavaju se sarno linearni elanovi.znatno mijenjaju u toku vremena. nazivamo vanjskim silama. 3. a u izrazu za deformacije zadrZavaju se sarno linearni clanovi. U znanosti 0 otpornosti materijala uglavnom se primjenjuje linearna teorija. Povrsinske sile djeluju sarno u tockama vanjske povrsine tijela i ne ovise 0 masi tijela.1). ne mij~~jaj.u s~ iii. Volumenske sile djeluju na sve locke tijela. a uzrokovane su djelovanjem drugih tijela. a mogu biti koncentrirane (djeluju na vrlo maloj povrsini tijela). a kad dostignu svoju konacnu vrijednost. a uzrokovane djelovanjem vanjskih sila. Slika3. au tijelu.

za njega vrijede sva nacela i zakoni mehanike krutoga tijela. (3. Promatrat cerno stap koji se nalazi u ravnotezi pod djelovanjem prostomog sustava vanjskih sila (sI3. Moment torzije iii moment uvijanja M. Vanjske i unularnje sUe 13 Unutamje sile koje su rezultat djelovanja vanjskih sila definiramo kao povrsinske sile preko zamisljenih presjecnih povrsina u tijelu pa time zapravo ponasanje mnostva molekula zamjenjujemo nekim prosjecnim vrijednostima.Mz . Te sile odredujemo iz jednadzbi ravnoteze za unutamje i vanjske sile (3. Rastavimo Ii glavni vektor R i glavni moment M na komponente u smjeru koordinatnih osi.Tz . LF"=0. 3. Vanjske i unutarnje slle 3.1). Ako unutamje sile koje djeluju u promatranom presjeku reduciramo na teziSte poprecnoga presjeka. U tome istom presjeku desnoga dijela stapa pojavljuju se sile i momenti iste veliclne. . Momenti savijanja M. Unutarnje sile uvijek se pojavljuju u parovima. ¥ LFx=O. LM. 3.momenti savijanja. Uzduzna slla N u nekorn presjeku stapa djeluje 1I smjeru osi stapa i jednakaje algebarskoj sumi projekcija na os stapa svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka. te da smo odbacili jedan dio.3). R. tj.3. a za promatrani dio postavljamo uvjete ravnoteze. ali suprotna smjera (sl. Ty T.1) Sile koje se pojavljuju u presjeku stapa nazivaju se: N . Tih sest unutarnjih sila zajedno s vanjskim silama koje djeluju na promatrani dio stapa moraju osigurati ravnotezu toga dijela srapa. Poprecne slle Ty i Tz u nekom presjeku stapa djeluju 1I ortogonalnome smjeru na os stapa i jednake su algebarskoj sumi projekcija na normale y iii z na os stapa svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka.=O. u nekom presjeku stapa djeluje u ravnini presjeka i jednak je algebarskoj sumi momenata u odnosu na os stapa svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka. Deformiranje tijela traje sve do trenutka izjednacavanja djelovanja vanjskih i unutamjih sila. Slika 3.2. M. Zamislimo da smo promatrano tijelo presjekli ravninom na mjestu na kojemu zelirno odrediti unutamje sile.-N i'i x Slika 3. a jednaki su algebarskoj sumi momenata u odnosu na osi z iii y svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka. LMv=O.nonnalna iii uzduzna sila Ty. My.2).moment torzije iii moment uvijanja My. _x_ Slika 3.poprecna sila M. LMz=O. . dobit cerno sest komponenata unutamjih sila N. M. odbacimo desni dio i odredimo sile u presjeku promatranoga lijevog dijela (sl.. do uspostavljanja ravnoteze sila za svaki elementami dio tijela. Pri odredivanju unutamjih sila koje su rezultat djelovanja vanjskih sila primjenjujemo metodu presjeka. postavljene za promatrani dio stapa. i My u nekom presjeku stapa djeluju u ravninama u kojima lezi os stapa (u ravninama okomitirn na ravninu poprecnoga presjeka)..4). M. Stap presjecemo ravninom E na dva dijela.4. Vektor momenta usmjeren je po pravilu desnoga vijka. Na taj nacin za svaki dio stapa mora biti ispunjeno sest uvjeta ravnoteze. Nakon sto je deformacija tijela zavrsena i uno preslo u stanje relativna mirovanja. Pri tom pretpostavljamo daje svaki dio u ravnotezi pod djelovanjem vanjskih sila koje djeluju na taj dio i unutamjih sila kao sila uzajamnosti izmedu odbacenog i promatranog dijela.12 3. Pri djelovanju vanjskih sila nastaju promjene oblika i volumena tijela i pojave unutarnjih sila. LFz=O. dobit cemo glavni vektor R i glavni moment M unutamjih sil~.

U ovisnosti 0 karakteru vanjskih sila koje djeluju na stap moguci su ovi osnovni slu~~je..8.14 3. 3. U poprecnorne presjeku postoji sarno poprecna sila T. .7.4). Stap)e opterecen na smi~anje (odrez) ako se vanjske sile mogu reducirati na dvije sile okomite na os stapa s rnalim razmakom medu smjerovima djelovanja. -c. odnosno ako su im vektori usmjereni u negativnim smjerovima koordinatnih osi na povrsini s vanjskom normalom orijentiranom suprotno od koordinatne osi (sl. smicanje (odrez).vi optereeenja §tapa: aksijalno opterecenje. a sve su ostale komponente unutamjih silajednake nuli (sl.5b).5a). 3. U poprecnome presjeku djeluje sarno uzduzna sila N. tj. 3.7). uvijanje (torzija) i savijanje. U poprecnorne presjeku djeluje sarno moment torzije (uvijanja) M" a sve su ostale komponente unutarnjih silajednake nuli (sl.8). tri iii vise osnovnih nacina opterecenja. ~ ~ __ I I --lI___.3). stap je opterecen na ras~ezanje iii vlak (sl. ~ I I Slika 3. Slika 3. F Slika 3.6). Ako je u presjeku Nusmjerena u smjeru vanjske norma Ie (N) 0). kada je stap opterecen istodobno na dva.6. 3. iii M" a sve ostale komponente unutarnjih silajednake su nuli (sl.. stap je opterecen na pritisak iii tlak (sl. U poprecnorne presjeku djeluje sarno moment savijanja My. 3.=. 3. u poprecnome presjeku postoji vise komponenata unutamjih sila.F_. Stap je opterecen na "clsto savijanje" ako se vanjske sile svode na spreg sila koji djeluje u ravnini u kojoj lezi os stapa. Stap je aksijalno optereeen ako se vanjske sile svode na sile usmjerene uzduz osi stapa. . Vanjske i unutarnjc sile IS Komponente unutamjih sila su pozitivne ako su im vektori usmjereni u pozitivnim smjerovima koordinatnih osi na povrsini s vanjskom normalom orijentiranom u smjeru koordinatne osi (sl. a sve su ostale komponente unutarnjih silajednake nuli. 3. a ako je pak u presjeku N usmjerena suprotno od smjera vanjske normale (N < 0). Vanjske I unutarnje slle 3. I : Stap je opterecen na torziju (uvijanje) ako se vanjske sile svode na spreg sila u ravnini okomitoj na os stapa.5. U praksi cesto imamo posla sa slozenlm opterecenjirna.=r--~n Slika 3.

4.z) dobit cemo razlicite vektore punog naprezanja: Promatramo cvrsto tijelo koje se nalazi u ravnotezi pod djelovanjem vanjskih sila.1. tako da je: (4. ryx. (lim tekstu necemo razmatrati.z) prerezali na dva dijela (sl. Pojam naprezanja i komponente naprezanja nazivamo punim iii totalnim naprezanjem u tocki C(x.A . Kvocijent WI M i povrsine t.4). z Pretpostavimo da smo oko tocke C(x. onda gra- nicnu vrijednost Ako se povrsina elementa t. Raspodjela unutamjih sila po povrsini presjeka zasad nicime nije odredena.2).1.1.3) ~it. takvo stanje naprezanja tijela naziva se homogenim. Polozaj ravnine presjeka odreden je vektorom vanjske nonnale ii.y..A tezi nuli s t. Orijentiramo Ii ravnine presjeka okomito na koordinatne osi y i z. Indeks n oznacava ovisnost naprezanja 0 orijentaciji ravnine presjeka u prostoru.12 = a xx + r XI' + r . Pojam naprezanja i komponcntc naprezanja 17 u sebi tocku C. .y. Ako vektor punoga naprezanja ovisi sarno o vektoru ii. y. na isti nacin dobit cerno na svakoj od tih ravnina tri komponente naprezanja: ayy .3) Vektor punog naprezanja P moze se rastaviti na dvije komponente: nonnalnu an (normalno naprezanje) koja je upravljena okomito na element plohe t. komponente vektora punog naprezanja postajujednake normalnim iii posmicnirn naprezanjima na toj ravnini (sl. Za razlicito orijentirane ravnine polozene kroz tocku C(x.y. 4.A: Kvocijent site t. Vektor punoga naprezanja p" moze se rastaviti na komponente: p" pri cemu je = P IU i + P ~v j + P rtz k. 4.1). Pn = Pn (x.A pa ga u daljem Pri tomje: na elementu pxx=ax.A stalno smanjuje zadrzavajuci p n = M~O 11m . ANALIZA NAPREZANJA 4.A.5) _ M Pn .z) presjeka izdvojili elementamu povrsinu t. Napregnuto stanje tijela naziva se skup stanja naprezanja u svim tockama tijela.1) 4. njegovo djelovanje na prvi dio (1) moramo nadomjestiti silama na ravnini presjeka (sl. rl7 i a zz' r ~T' r zy (sl. z tocaka tijela. (I Pa = I N/m2).A dA (4. u tehnickirn se proracunima naprezanje obicno mjeri u megapaskalima (I MPa = 106 Pa = 106 N/m2 = I N/mm2).y. M~O W = 0) t. (4.A i tangencijalnu r n (posmtcno naprezanje) koja lezi u ravnini t.r = t. Buduci da je I Pa vrlo mala velicina.y.z) presjeka s nonnalom ii.rz ' 2 2 2 1Px (4. Naprezanje ima dimenziju sila/povrsina i mjeri se jedinicom . Zamislimo da smo tijelo ravninom B kroz tocku C(x.A.z). A In I Skup vektora punoga naprezanja na svim ravninama polozenirn kroz promatranu toeku tijela odreduje stanje naprezanja u toj tocki tijela. Slika 4. Ako odbacimo drugi dio (II).A na koju djeluju unutamje sile koje mozemo reducirati u tocku C na glavni vektor M i glavni moment Ako je ravnina presjeka okomita na koordinatnu os x.4) Slika 4. 4.A naziva se srednjim naprezanjem .paskal (Pa).2. a ne ovisi 0 koordinatama x.2) (4..' pxy=rXY' pxz=rxz povrsine t. -=- ~F dft t.4.

. :2:. Pri homogenom stanju naprezanja na usporednim pobockama paralelopipeda djeluju komponente naprezanjajednake velicine (sl. (4.6).2.7) azx azz retka predstavljaju kornpozitivnim smjeu smjeru koordiosi na povrsini s Komponenta na- Prvi indeks ~dre~uje r~dak. :2:.4) nonnalno naprezanje mozemo oznaciti sarno jednim i~deksom koji oznacuje smjer vanjske nonnale ravnine na kojoj djeluje nonnalno naprezanJe pa mozemo pisati a xx = a x' a Vy = a v ' a zz = a s : Stanje na~re~nja ~ t~ki napregnutoga tijela potpuno je odredeno s devet komponenat~ naprezanja koje djeluju na tn uzajamno okomite ravnine. o x Vidimo da su nonnalne i posmiene komponente naprezanja velicine koje za poblize oznacavanje imaju dva indeksa. dy. govorimo 0 ravninskom stanju naprezanja..Fx =0. Diferencijalne jednadzbe ravnoteze [aij]= ["n Tyx Tzx Txy 0yy T ~l' T .2. Analiza naprezanja 4.rz ] 'fyz iZI [a ij]= [. 4.8) ..7). U skladu s oznakom an u izrazu (4. mozemo uzeti da su naprezanja na pobockama paralelopipeda raspodijeljena jednolicno. koje djeluju najedinicu volumena.Fy koju nazivamo matricom tenzora naprezanja iii. tenzorom Komponente tenzora naprezanja oznacuju se i ovako: r1y Txv T zy .6) Iz tijela koje je u stanju ravnoteze izrezan je beskonacno mali paralelopiped velicine dx. a drugi indeks oznacuje smjer same komponente naprezanja. 4. a .Fz = 0. 4.. Ako vektori punog naprezanja za sve rnoguce presjecne ravnine Ide u jednoj ravnini.Fx = 0 dobit cemo: . Vektori punog naprezanja za sve moguce presjecne ravnine kroz danu tocku napregnutog tijela oblikuju u opcem slucaju prostorni snop pa se takvo najopcenitije stanje naprezanja naziva prostorno stanje naprezanja.dJel. z) pa na usporednim pobockama paralelopipeda ne djeluju komponente naplezanja jednake velicine.3.Mz =0. smjer vanjske nonnale ravnine na koju djeluje ta komponenta. F". . krace. normalno je tlacno naprezanje (pritiskuje presjecnu ravninu). a mozemo ih prikazati u obhku kvadratne matrice Slika 4. (4. Difercncijalne jednadibe ravnoteic 19 y prezanja + a j djeluje u smjeru vanjske normale pa je to normalno vlacno naprezanje (rasteze presjecnu ravninu). = 0. :2:.a.~rvi indeks ozn~cuje. Na osnovi prve jednadzbe :2:. U opcern slucaju komponente su naprezanja neprekinute funkcije koordinata a li = a ij (x .t:v r xz Tvz ] azz = ["'Tvx Tzx ay T". 4. y x -~ o z Slika 4. dy. 0 Iinijskom stanju naprezanja. dz (sl.uJu u neganvmm smjerovirna koordinatnih vanjskom nonnalom onjentiranom suprotno od koordinatne osi (sl. dz.5.My =0 :2:.5). odnosno ako . Elementijednog ponente naprezanja u jednoj ravmm. Za promatrani paralelopiped mora biti zadovoljeno sest jednadzbi ravnoteze: :2:. Pretpostavljamo da postoje volumenske sile s komponentama Fx. Buduci da su bridovi paralelopipeda diferencijalne velicine. vee su te komponente razlicite. Uzimam? da ~u k~mponent~ naprezanja a ij pozitivne ako djeluju u rovuna ~oordmatmh OSI n~ p~vr~ml S va_nJs~omn?nnalom orijentiranom nat~e os I."F 18 4. x z z Slika 4. ~ ~rugi stupac.y. T.vz az '"] naprezanja. a ako su svi ti vektori kolinearni. a razlike se mogu izraziti na nacin diferencijalnih prirasta na razmacima dx.4. Tyx Tzx r aw = ["" 0yx a~y azy a xz] a).M x =0 :2:.! (4. F.

8. Dircrcncijalne jcdnadtbe ravnoteze 21 aa ( a .M. Od sest jednadzbi ravnoteze (4. (4. dy Slika 4. a one su prikazane na slici 4.Z jednadzbe ravnoteze (4.6.r + -~ . Slicne jednadzbe dobivamo i za druga dva smjera. Analiza naprezanja 4.2 . a indeks i prima sve moguce vrijednosti i po njemu se provodi sumiranje. Moment u odnosu na os Zo davat ce sarno posmicne komponente naprezanja okomite na tu os.8.a .r dx dy dz dx dz + ZT arzx + _~ dz dx dy .10) (T'" + a:.y. z Uzimajuci u obzir oznake (4.r j'r + _' ay 2 r - ryx Ako izaberemo i drzimo cvrsto odredeni smjer.z).20 4. 2 U Ako se ova jednadzba podijeli s dx dy dz i zane mare diferencijalni prirasti na osnovne velicine (r xy i .r zr dx dy ) + F..9) dobivamo: aai} ai J ' U= x. = 0 z Slika 4.r + (r dx ) dy dz .2. diferencijalne mozemo prikazati u opcem obliku: -+F.y .6) i (4. dobije se odnosu .8) preostalo je jos zadovoljiti tri jednadzbe momenata. dy x z Kroz teziste paralelopipeda postavimo os Zo koja je usporedna s osi z.7). Slika 4.7. = O.r dy dz + (ar + _'r yx '~~ YX dy ) dx dz .ryx). Nakon sredivanja dobivamo: -+-+-+F ax ay az aa x ar yx ar zx x =0 dy ar xv aa y -'-+-' ax ay _____£_ +-'-+F = 0 az Y ar zy (4. dxdz dy = O.=O i=x.9) ar + _'-vz + __z + F ar aa ax aY az z = O. Iz uvjeta ravnoteze da je '2:.y dx ( ar yx) dy dx dz -dy dx) dy dz ~ + xv dy dz . onda se indeksj ne mijenja.

(i:. + F x . Jednadtbe trandormadja 23 = Tyx (4.n) (4.3.n) - T zx dAn COS (z. cos(y.Fy = 0 i }J'z = O. (4.:v T-':V 'xz ay a zz Tyz xz] ryz . Jednadzbe transfonnacija + r zx cos (z. Na kosoj p. yz i zx i cetvrte kose s vanjskom normalom Ii (sl.7). Analogno.14) Na medusobno ortogonalnim pobockarna tetraedra poznate su komponente naprezanja (odnosno za danu toeku 0 poznatje tenzor naprezanja).Tyx dAn " COS (y.a naprezanja 4.n).n) 4.y.j=x. dobivamo i za ostale dvije jednadzbe ravnoteze r.10).n) = o. dA y=dAn cos (y.e su tetraedra diferencijalnih velicina pa se moze uzeti da su po njrma naprezanja jednolicno raspodijeljena. az T (4.11).z).13) izrazavaju zakon 0 uzajamnosti posmicnlh naprezanja: u dvjema medusobno okomitim ravninama komponente posmicnih naprezanja koje su okomite na presjecnicu tih ravnina jednake su po velicini i usmjerene su prema presjecnici tih ravnina iii od nje (sl.10) slijedi da je homogeno stanje naprezanja moguce sarno u slucaju kad nema volumenskih sila. Volumen je tetraedra 1/3dhdAn. mozemo odrediti komponente naprezanja koje djeluju na bilo kojoj ravnini polozenoj kroz danu tocku tijela i nagnutoj prema spomenutim ravninama.3..vz - a« ]-l"' T -. i.n) .f:. 4. Zamislimo da je unutar napregnutoga tijela u okolici promatrane proizvoljne tocke 0 izrezan beskonacno mali tetraedar koji se sastoji od tri pobocke u ravninama xy. dAz=dAn cos (z. 4.12) U opcemu obliku ove izraze rnozemo prikazati ovako: "» =Tj. Matrica tenzora naprezanja ima oblik: [aij]= [a« xy a a xz a ~v ayy avz a.n).jednadZbe obliku: . Iz jednadzbe ravnotde}J'x = Odobivamo: P n. Iz prve grope jednadzbi ravnoteze (4.obock. broj se nezavisnih komponenata tenzora naprezanja smanjuje.n) +"vx cos (y.n).n) cos(z.9. stanje naprezanja u nekoj tocki tijela odredeno je sa sest komponenata naprezanja. 'rii 'C'jj Slika 4. (4.!.n)+Tzy cos (y.13) Jednadzbe (4.6) i (4.12) i (4. gdje je dh visina tetraedra rac~najuci od ishodista. Anali7. dh dA 3 II a X dA cos (x.15 ) Ako znamo sest komponenata naprezanja u tri medusobno ortogonalne ravnine. a on ima sest razlicitih komponenata naprezanja.okomitu na os y s dAy. Za komponente vektora punog naprezanja Pn dobivamo: Pnx = a x cos (x.15) rnozerno prikazati u opcemu Uzimajuci u obzir oznake (4.t' dA n Dobili smo da je tenzor naprezanja simetrican tenzor drugoga reda. za ostale dvije jednadzbe momenata: t r zy = 'yz r xz = r zr' (4. Oznacimo Ii povrsinu pobocke tetraedra okomite na os x s dA".n) Pny =r-':V cos (x.22 'xv 4. trima normalnim i trima posmicnim komponentama naprezanja. okomitu na os z s dAz i povrsinu kose pobocke tetraedra s dAm dobivamo: dAx=dAn cos (x. Prema tome.j.obocki ABC treba odrediti vektor punog naprezanja Pn kojega su komponente p.n) + T yz + a z cos (z. (4.n). Clan s volumenskim silama u odnosu prema ostahm clano~ma mala je velicina visega reda pa se rnoze zanemariti.11) y i. analogno."!' Pny 1 pnz: P.9).O do ravnine ABC. Buduci da su posmicne komponente naprezanja s jednakim indeksima jednake.n)+av pnz = T Xl cos (x.

v) cos (y.V) cos (z.y.v) cos (x. dobivamo: o.Z o ij cos (i.V) cos (X. Tenzor naprezanja irna oblik Uzimajuci u obzir oznake (4.22) ako za Pni uvrstimo izraz (4.u)].1 = u..V L "» .«) + 0 zz cos [COS (Z. w.Z cos (i. cos ' (x.v [cos (x. (k.v).z L oij cos(i.v) cos (x.v)cosU.r.--. (4.u)]+ Tyz [cos + cos (z.18b) y Posrnicno je naprezanje: Tvu= j =x L LV. v) cos (z.19) odnosno T.V)+T zx cos (z.20b) Jednako dobivamo: P2 _ 02v n- + fvu + 2 fVM" 2 Tvw= 2: = iJ P"j cosU.v) cos (x.U)]+ a.v) cos (y. 0y (4.k) cos U .U) + avy cos (y. (4.V) cos (y.v) cos (y. v) cos (X.u). (4. koji. z P nj cos U).v) cos (Z.11.v XI'] [a( = T -':1' T xv }. v»). 4. Prema tome.v)+Pn.v) cos (z. Jcdnadtbc transformacija 25 = i=x :v.w).16).vz cos (y. a osi u i w da leze u ravnini onda vektor puno~a naprezanja ponente naprezanja: mozerno rastaviti na nonnalnu i dvije posmicne kom- ABC cos (y. v) cos (x.V) cos (z . (4. dobivamo: Oy =o .3.v)+oz cos ' (z. Ako komponente naprezanja u nekoj tocki za bilo koju presjecnu ravninu Ide u jednoj ravnini. u (4. tako da se os v podudara s vanjskom normalom ii.U)]+Ozx (z .23) + T. stanje je naprezanja ravninsko.v) cos (X.=Oxx cos 2 (x. kao sto je vee receno nazivamo. komponenata punog naprezanja Jednadzbe transfonnacija mozerno napisati u opcemu obliku cos (V.v gdjeje: o kl 2: =X. .U) + o -':1' [COS (x.w)= 2: iJ=x\v. skup komponenata naprezanja na trima medusobno okomitim ravninama.u) + (y.U) + COS (X. = 0 xr cos (X.u)+ Ako na kosoj pobocki tetraedra ABC postavimo pravokutni koordinatni sustav u v w.11). v) cos (v.7). v»).U)] (4.16) J TVII = 0 X cos (x. polozenima kroz tocku napregnutoga tijela.v)cos(y.u) +Tx.I). odreduje slmetrican tenzor drugog reda. v.18a) Dobiveni izraz (4.U)]+T~f [cos (z.v) cos (y.v)+2[oxl' cos (x. Analiza naprczanja Pnj 4. v) cos (y.20a) z iii a) Slika 4. (4. v.u) + cos (x.u) + o ..«) + x x + cos [cos (y.v) cos (j.v) = ~ L j =x •.17) = 0 k' 0 kl = T kl za k~ I odnosno O.I'.v)cos(z.n).v)+ozz cos2 (z. = iJ =x. a kk (4.v)+ 0JJ' cos ' (y.V)+2[T>:v a cos (x.u)+ +0z cos (z. b) .21) P nx' P ny .cos (z.z).Z Pnj cos(j..v)cosU. v) + 0 IX cos (z .v) cos (z. v) + y a.'Z (y.v) + + avz cos (y. v) cos (Z.v) cos (x.1'.u)= iJ =x. z L Pn 0 ij cos (i.6) i (4. P nz u srnjeru koordinatnih Oy=Pnxcos(x..v)+Pn.22) jednadzba je transformacija komponenata simetricnog tenzora drugoga reda pri prelasku izjednog koordinatnog sustava u drugi. tenzorom naprezanja. w).v Velicine tih ko~nponenata dobiju se projiciranjem osi u.--- I 24 4.Z v» cos(i.v)+Oy cos ' (y..U) + +cos (z. cos (y. Ravninsko je stanje naprezanja odredeno trima komponentama naprezanja (sl. (j = x. (4.

Na osnovi izraza (4. a prema izrazu (4. cos (}I.:v cosCP+Oy a za normalno naprezanje: Oil-OX Uvrstimo Ii ovamo relacije cos dobivamo: 2 _ cos 2 CP+Oy sin .u) Takvo stanje naprezanja u promatranoj tocki odreden~ je jednom k.34) Slicno dobivamo i za posmicno naprezanje: r u. npr.u)cos(x.v) + (4. 2 1 cp= .u). (4.T 26 4. 2 CP+'l"xy sm2cp.29) Glavna naprezanja Kod ravninskog stanja naprezanja u presjecnoj ravnini s normalom ii koja se poklapa s osi u djeluje normalno naprezanje (sl. 4.20) za normalno i posmicno naprezanje na kosoj ravnini dobiva se: _-.u) cos (}I.25) z Slika 4.13.4.26) + r xy lz slike 4.cos2cp).35) .u) cos (x . sin 2cp + r xy cos2cp.:v cos (x. Analiza naprezanja 4.v) = coscp.'ur--'.v) = .u ravnini presjeka s normalom ii koja se poklapa s osi v djeluje normalno naprezanje. Buduci da vektor punog naprezanja P n za proizvoljnu presjecnu ravninu s normal om ii ima smjer osi x.24) v x a iz izraza (4.12.30) posrnicno je naprezanje: Ox' r uv =--2 sin 2 cpo (4. y y + ryx + Oy cos (}I.27) o u = 0 x cos2 cp. (4. Glavna naprczanja 27 Elementami volumen ima oblik trostrane prizme debljine jednake jedinici. Na rnedusobno okomitim ravninama poznate su komponente naprezanja.1')]. (4.15) za komponente vektora punoga naprezanja u kosoj ravnini dobiva se: Pnx = Ox cos (x.12).V) (4.u) cos (y.32) Pny ='l"-.30) a buduci da je f3 = 90° + cp.v)+ov [cos (x. a normal a presjecne ravnine ii lezi u ravnini x y i s osi x zatvara kut cp (sl. normalno je naprezanje u presjecnoj ravnini: (4. 4. r llV cos(x. (4.11 b). Slika 4.4. da su kolineami.28).u) = sin cp.rv cos (x. _ x 011 - 0X cos =ox 2 (x.28) Jednadzbe transformacija za ravninsko i linijsko stanje naprezanja mozemo dobiti i izravno iz uvjeta ravnoteze izrezanog elementa.14a) (4. sm •2 1 cp= . to je Ip n I = P nx' a na osnovi izraza (4. 4. Stanje je naprezanja u nekoj tocki linijsko ako naprezanja za bilo koju presjecnu ravninu imaju isti smjer. (4.(I + cos2cp). . tj.33) (4. pa za komponente vektora punog naprezanja dobivamo: Pm: =ox cos cp+ ryx sincp smcp.u) + 2 r -. + cos (}I.omponentom naprezanja. 2 4.u) cos (}I.18) i (4.u) cos (}I.31) cos (}I. cos (x.u) Pnv = r . U ovom slucaju koordinatna os u podudara se s vanjskom nonnalom ii.27) je Pn = 0 x coscp Prema izrazu (4.(1.11 b slijedi: cos (x.' = Oy -ox 2 . (4.u) + Oy cos 2 (}I.u) = coscp. 0 x' a os tale su komponente tenzora naprezanja jednake nuli (sl. cos (}I.sin cp.

Analiza naprczanja 4. koje se najlakse dokazuje pomocu Mohrove kruznice naprezanja. 4. sin2rpo' a) Slika 4.39) v x Or ax -a" 2 .moze~o POSt~vlt1ovo prakt~cno pra~l10 za odredivanje pravea maksimalnog naprezanja. tako da je a 1 ~ a 2' II Pravei glavnih naprezanja nazivaju se glavnim osima ravninskog stanja naprezanja i odredeni su iz izraza (4.37) tg 2rpo = ---'Iz relaeije 2rw (4. odreduje predznak druge derivaeije a II ax -ay .40) Iz izraza (4. dobiva se: (4. 4. I5. odnosno rpo +"2 prema osi x odredene su izrazima: al = n a x + a . a nonnalna naprezanja koja djeluju na tim ravninama i ekstremne su vrijednosti nonnalnih naprezanja nazivaju se glavna naprezanja i oznacuju se ali a 2' a 1 je maksimalno.14.2' Ako pravae AB koji spaja vrhove kvadrata prema kojima djel~~u posmicn. Glavna naprezanja 29 I v ii I I zakljucujemo da uvijek postoje dvije medusobno okomite glavne ravnine u k.38) koji daje dvije vrijednosti. se p~javljuju ekstremne vrijednosti nonnalnih naprezanja.a naprez~nja r xv (sl. b) Iz slike 4.4. u kojoj se smjer vektora punoga naprezanja podudara sa smjerom vanjske nonnale. maksimalno naprezanJe al 1 rmrumalno a2' Velicine glavnih naprezanja sto su usmjerene pod kutem rpo.34) i (4. tj.36) Gomji izraz pokazuje daje kod ravninskog stanja naprezanja zbroj nonnalnih naprezanja koja djeluju na dvije rnedusobno okomite ravnine stalan i ne ovisi 0 izboru koordinatnog sustava. eos2rpo-r9. Taj se izraz nazi va prvom invarijantom naprezanja. iJ.a v 2' eos2rpo +r~r sin2rpo (4. (4.38) Smjerovi glavnih naprezanja odredeni su izrazom (4. Maksimalno naprezanje ima pravac koji Idi izmedu dijagonale barski veeega normalnog naprezanja (sl.37) slijedi da nonnalno naprezanje a prima ekstremnu vrijednost u ravnini u kojoj je posmicno naprezanje jednako nuli. Komponente naprezanja u presjecnoj ravnini ovise vrijednosti nonnalnih naprezanja dobit cemo iz uvjeta: 0 polozaju nonnale n.. 2' + ax . dobiva se: all+av=ax+ay' (4.ojima. Ravnine u kojima ne djeluje posmicno naprezanje nazivaju se glavne ravnine.28 v v 4. posmika i alge- a2 Koja od njih odgovara maksimalnom naprezanju.38) dobiju se ove relaeije: Ako se zbroje izrazi (4. na kojoj je prikazan izraz (4.37) Ako se ovi izrazi uvrste u izraze (4. Ekstremne Slika 4.15.. a normalno naprezanje istodobno je i puno naprezanje. a a 2 minimalno nonnalno naprezanje.16) nazovemo dijagonalom posmika.16).35).39).

. kada je prva invarijanta naprezanjajednaka nuli (a 1 = . =2~o odnosno: Slika 4.n)=O cos (z."I (ax - al.) 2 + 4 T xy 2 (4. Za komponente vektora punoga naprezanja dobivamo: A~o u izraz (4. 9 iii: TI.uvrstimo a.oJoJ ne pos~oje. 2 1C Smjer glavnih naprezanja mozemo odrediti i ovako. 4.14b).n)+(ay TXt cos(x. sin~o Nakon sredivanja dobivamo: (a x .41) . 4. dobivamo: ~.n) = 0 cos(z.vz slijedi izraz za smjer nonnale na ravninu na kojoj djeluju ekstremna posmicna naprezanja: cos(y. zatvara ~ OSIx.) (a y .n) (4.n)+(az-am) = 0. Pornocu izraza (4.41) Tyx Kod prostornog stanja naprezanja odredivanje smjerova i velicine glavnih naprezanja znatno je slozenije nego kod ravninskog stanja naprezanja. a puno naprezanje i nonnalno naprezanje podudaraju se po velicini i smjeru Pn = no a.n)+Tzy cos (z. Ekstremna posrnicna naprezanja oznacavamo s T.n)=am cos (j. (4. cos~o=ax cOS~O+T_I~ sin~o sin~o+Txl' cos~o' Pny =o .~osn~icna_naprezanja.38) i (4.ay (4.a 2)' u ravninama ekstremnih posmicnih naprezanja ne pojavljuju se normalna naprezanja i govorimo 0 stanju ~istog posmika.n)+T.45) Txy cos(x.n).2 pnx=a.42) U opcemu slucaju u tim ravninama mogu se pojaviti i normalna naprezanja. Slicnim postupkom dobivamo ekstremne vrijednosti posmicnih naprezanja.a. Cistirn posmikom nazivamo stanje naprezanja kad na stranicama elementa postoje sarno posmicna naprezanja.n) + T zr -am) cos(y. Prema izrazima (4. = a2 debit cemo kut ~02 sto ga pravac glavnoga naprezanja a2 zatvara s OSIx.16. Pretpostavit cemo da nam je u beskonacnome skupu kosih ravnina koje se mogu poloziti kroz promatranu tocku tijela poznata glavna ravnina na kojoj ne postoje posmicna naprezanja.4. = a" dobit cerno kut ~ot sto ga pravac glavnoga napre~nJa a.n) + Tyx cos (y.30) i (4. ·tg2~o =-1 1C paje 2~.43) cos ~o + Tyx sin ~o = 0 sin ~o + T. Iz uvjeta: iJ T uv a. . Glavns naprezanja 31 (4. Analiza naprezanja 4.-Txv sin2~. +-.=2 Pnj = odnosno: (a x . -a2 2 cos ~o = 0 i odatle slijedi izraz za smjer gJavnog naprezanja a.) =ay =± 1 2.30 4.v a. i nazivamo ih glavnim posmicnim naprezanjima. (sl. a puno naprezanje i nonnalno naprezanje podudaraju se po velicini i smjeru Pn = no am (sl. .17). a normalna su naprezanjajednaka nuli.27).avnma na k.Z L aij cos(i.44) (a a y- 2 x cOS2~. Prema izrazu (4.42) dobivamo: T 1. U specijalnom slucaju.am) t-J =x\v. (II < (I. tg ~o = a·-a I X Tx. 4 sto znaci da nonnala na ravninu ekstremnih posmicnih naprezanja raspolavlja pravi kut izmedu pravaca glavnih naprezanja.2 =+ a.a.42) dobivamo: tg2~. ) =0 cos (x.= ~o +-. Pretpostavit cemo da nam je poznata r. a za a.

a nonnalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti (maksimalne i minimalne) za promatranu tocku. Ako je istodobno 12=h=O.52) eliminiramo jedan od kosinusa smjerova.46) sadrze cetiri nepoznanice: glavno naprezanje am i tri njegova kosinusa smjera cos(i. .47) «.n) homo gene jednadzbe a usto kosinusi smJ~r~va.45) jednaka nuli.48) trecega stupnja uvijek su realna i predstavljaju velicine glavnih naprezanja (a. glavna su naprezanja velicine karakteristicne za stanje naprezanja u promatranoj tocki pa ne smiju ovisiti 0 izboru koordinatnoga sustava.cos(i.. h u jednadzbi (4. z. npr. Te se velicine nazivaju prva (lineama).' = o.y.18): (4. onda jednadzba (4. J~dnadZbe.2.o 2 .r + 0v + a Pretpostavit cemo da se u promatranoj tocki smjerovi glavnih naprezanja a I . r ~)I = O.. druga (kvadratna) i treca (kubna) invarijanta naprezanja.a2.a) podudaraju sa smjerovima koordinatnih osi x.am Txy Txz Tyx Tzx ay Tyz =o . gdje je II = a . (4. Glavna posmiena naprczanja 33 tj. Tako u opcem slucaju prostomoga stanja naprezanja kroz svaku tocku napregnutoga tijela mozemo poloziti tri medusobno okomite ravnine na kojima ne postoje posmicna naprezanja. i = x.48) jednak nuli pa je stanje naprezanja ravninsko iii dvoosno.I) = 0.49b) Glavna posmicna naprezanja Razvojem detenninante dobivamo kubnu jednadzbu: am . Ako je h=O. '. tako da je jedino rjesenje moguce ako je determinanta sustavajednadZbi (4. . Stanje je naprezanja u promatranoj tocki jednoosno iii linijsko. o . zbog odnosa (4. . 4.2. Prema tome. cos(z.46).n) = I.M~tI.45) i upotrijebimo sarno dvije od tih triju jednadzbi kojima pridruzujerno jednadzbu (4.46) I ~ a 2 ~ a 3' maksimalno je nonnalno.51) i posmicno naprezanje z ax 'fyx Tzx T zy = ax az I) = Txv ay 'xz o. velicine 110/Z. Glavna naprezanja ~ ~:) )\ (~V'R Sre4i~nji odjel 2J '--". prema izrazu (4.n). =o .32 4. (4.48) ima dva nulta korijena i sarno je jedno od glavnih naprezanja razlicito od nule.a) u tri medusobno okomita smjera.49c) +2T-. onda je jedan od korijena jednadzbe (4. (4. relacijom: ~ri korijena jednadzbe (4.46).< Gupca . 2 • -':Y' ryZ (4. Velicine komponenata tenzora naprezanja a". a a) minimalno je cos2 (i. (4.48) moraju biti invarijantne velicine.ne mogu istodo~no biti jednaki nuli.''L1. (4.:y Tyz Tzx =».J\. Buduci da su prve tri jednadzbe po cos(i. tj.52) Ako iz jednadzbe (4.z Uvrstimo Ii jedno od glavnih naprezanja am (m = 1. al gdje je am jedno od glavnih naprezanja u promatranoj tocki napregnutoga Za normalu ii mora biti ispunjen uvjet kompatibilnosti: tijela.n). Prva invarijanta naprezanja izrazava daje zbroj nonnalnih naprezanja na bilo koje tri medusobno okomite ravnine stalna velicina i jednaka je zbroju glavnih naprezanja. T. y i z.48) (4.5.3) zatvara s osi x.5.50) U nekim slucajevirna invarijanta naprezanja moze biti jednaka nuli. Analiza naprezanja 4.n) . (4. x A z Slika 4. 2: i ==x l~' oznacavamo tako da je a nonnalno naprezanje.49a) (4.3) u jednadzbe (4.45) i (4. Medutim.17.22) ovise 0 izboru koordinatnoga sustava i pri rotaciji se koordinatnoga sustava mijenjaju. rjesenjem tih jednadzbi dobivamo kosinuse smjerova sto ih pravac glavnoga naprezanja am (m = 1. Na kosoj ravnini djeluje nonnalno naprezanje.II am 3 2 + 12 am . y.z.(4. r~ + a.: ax .

2 Ako izraz (4.19. Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja 35 (4.53) 4. Za Mohrovu kruznicu naprezanja usvoj~n je poseban. prema izrazu (4. 34 cos2 (z. prema kojemu j~ p~sml~no.6. dobit cemo jednadzbu kruznice u koordinatnome sustavu a. 2.59) 1 (4. (I) v Slika 4. Analiza naprezanja 4.58) r uv = al -a2 2 sin 2ip .19).¥*. (3) a u = al +a2 2 + al - 2 a2 cos2ip (4. 3) djeluju u ravnini koja prolazi jednorn od triju glavnih osi naprezanja i s druge dvije glavne osi zatvara kut 45°.54) Ravninsko stanje naprezanja moze se prikazati graficki Mohrovom kruznicom naprezanja.18). 4.(al +a2).\~\" • dobiju se vrijednosti koeficijenata smjerova za koje posmicna naprezanja primaju ekstremne vrijednosti. dobit cemo da su ekstremna posmicna naprezanja jednaka polurazlici glavnih naprezanja: l'l'I=± l'x)' =- Slika 4. Uvrstimo Ii kosinuse smjerova koji odreduju tih sest ravnina u izraz (4. dobit cemo da 'l'nkao funkcija ovisi sarno Iz uvjeta za ekstrem funkcije 'l'~ ('l'~) ----::----'-"-'---:: =0 0 4. U ravninama u kojima posmicna naprezanja primaju vrijednosti (4. Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja dva kosinusa smjera: cos(x. a [cos (y.n) i cos(y.30) Ako je a I > a 2> a 3' onda je najvece posmicno naprezanje jednako polurazlici najvecega i najmanjega glavnog naprezanja i djeluje u ravnini koja raspolavlja kut izmedu najvecega i najmanjega glavnog naprezanja (sl.n).52).n)] .n) .cos ' (x. jednaka poluzbroju odgovarajucih glavnih naprezanja: .18. pr smi~nih naprezanja. onda su komponente naprezanja u kosome presjeku prema izrazu (4. naprezanje ~zltlvno a~o vanjsi ~ nonnalu treba rotirati za 90° u smjeru gibanja kazaljke na satu ~a ~l se poklopila sa s~Je rom osrnicnog naprezanja.29) I (4. U svakoj tocki napregnutoga tijela imamo sest takvih ravnina jer kutove mozemo nanositi na razlicite strane od glavnih osi. r: (4.n)] o (4.57) t'. dogov?: za predznak. Pri takvu dogovoru za predznak posml~llIh naprezanja zakon uzajamnosti prima oblik: (4.n) = 1.cos2 (y. a negativno ako nonnalu treba rourau supro~~ smjeru glb~nja tazaljkena satu (sl.20. (i=l. a a [cos (x. odnosno taje ravnina okomita najednu od glavnih ravnina i s drugim dvjema glavnim ravninama zatvara kut 45°.55) Ako su u promatranoj tocki napregnutoga tijela ~ana glavna n~prezanja ah a2. Ekstremna posmicna naprezanja koja se nazivaju glavna posmicna naprezanja i oznacuju se t.6.56) .58) kvadriramo i zbrojimo.51). 4. : a2 -a3 2 ' 'l'2=± a)-at 2 ' 'l'3=± al -a2 2' ] (4.55) djeluju takoder normalna naprezanja koja su. Stika 4.n).

-' Po Iumjer Je kruznrce R = a I (sl. kao i primjena Mohrove kruznice naprezanja na odredivanje komponenata naprezanja u proizvoljnome presjeku s normalom u. - 2 a 2 . a sre d'rste Je kr uznice u toe ki S (a I + a x .l' 2 . odreduju komponente naprezanja au I rUY u ravmm s norma10m ii koja zatvara kut tp s osi x. Koordinate tocke N. a N2 . Duzina N x Ny promjer je na kojemu konstruiramo Mohrovu kruznicu naprezanja.22b izlazi: Koordinate tocaka Mohrove kruznice naprezanja jednake su nonnalnoj i posrnicnoj komponenti naprezanja koje djeluju na nekoj ravnini polozenoj kroz promatranu tocku napregnutoga tijela. rxy i tocku N.22.+0.36 4. 'Pol ima svojstvo da se u njemu sijeku zrake usporedne s normalama ravnina iz promatranog skupa. prikazana je konstrukcija Mohrove kruznice naprezanja kad Sll zadana glavna naprezanja. "I Slika 4. Analiza naprezanja 4.. s koordinatama ax. r XI')' Tocka P nalazi se na Mohrovoj kruznici naprezanja i naziva se polom kruznice. --'-_-"2 2 .. r xv ' r yx na medusobno okomitim ravninama s normalama x. Ako kroz pol P povucemo zraku usporednu s nomlalon~ ii.21. povlacimo paralelu s nonnalom x. a na ravninama Cije norma Ie zatvaraju medusobno kut j£ odredene su istom tockom na Mohrovoj kruinici. . 2' +R cos(2tp+2tpo)= aX +ay 2 + R cos2tp cos2tpo . ax a) (1. NI . a kroz tocku Ny.21). au=ONn=OS+SNn= _--"'-._ I ax+o). a y . Iz sl.glavnoj ravnini sa a2' Na sl.21. Pri rotaciji normale presjeka za kut tp tocka na Mohrovoj kruznici opise luk sa sredisnjirn kutem 2ip. Da bi gibanje tocke na Mohrovoj kruznici imalo isti smisao kao rotacija nonnale presjeka. tocka N.na ce sjeci ~ruznicu 1I tocki Nn. Zadane su komponente naprezanja a x .19). N~ R sin2tpo = r xy to je: . (4. U koordinatnorne sustavu a.60a) =N n N' n =R sin(2"'+2"'o)=R 'r 'r: sin2tp cos2tpo +R cos2tp sin2tpo (4. -. bilo je potrebno usvojiti poseban dogovor za predznake posmicnih naprezanja (sl. Kroz tocku N. r odredimo tocku N. Tako tocka Nu odgovara ravnini s normalom u. Komponente naprezanja na dvjema medusobno okomitim ravninama odredene su krajnjim tockama promjera kruznice.22a). 0) . paralelu s normalorn y.glavnoj ravnini sa at. 4. y (sl. 4. o. 4.R sin 2tp sin2tpo' Buduci da je iz trokuta S N.22b). 4.60b) fill' = aX -a. zadanom kutem tp.r xy sin2tp. Mohrova krufnica za ravninsko slanje naprezanja 37 . 4. a Isto je tako r U\' u = a X +ay 2 + a X .ravnini s normalom v. ryx (sl. 4. s koordinatama ay. Te se paralele sijeku u tocki P s koordinatama (a y . 2 0.6. Slika 4. u "r.ay 2 ' cos2ip . .

30) i (4.38) za velicinu i smjer glavnih naprezanja. . )2 2 +t'xv Za slucaj kad na stranicama elementa djeluju sarno ~os~ic~a n~p~ezanja. Sjecista NI. komponente naprezanja Ox.40) i (4.60b) medusobno jednaki cime je konstrukcija dokazana. (4. Kroz tocku C polozimo kose ravnme I. 0v' t'vx konstruiramo Mohrovu kruZIll~U nap. 1°2' Naprezanja na kosoj ravnini (II) usporednoj s pravcem glavnog naprezanja 02 odrede~a su tockama Mohrove kruznice "2" konstruirane za glavna naprezanJaol 1°3. 4. 0.7. 2t'xy Ox .1: A 38 4.60a).y Ox +ov 01 +02 0.vna naprezanja 2: o 3' (sl.24.25). Spojnica pol a Pi tocke NJ odreduje smjer nonnale presjeka u kojemu .djeluje najve~e posmicno naprezanje t'max' Presjeci ~ kojima se pojavljuju e~stre~na pos~lc~a naprezan~a zatvaraju kut IfJ = ~ s glavnim presJeclma. Mohrova krufnica za prostorno stanje naprezanja 39 Tmax = 0x( Or)2 2 2 +t'xv . 'f. se m?gu graficki odrediti Mohrovom kruznicom "3" konstruiranom za glavna naprezanja 0. U 0) 2: Mohrova kruznica za prostomo stanje naprezanja o2 promatranoj tocki C napregnutoga tijela z~dana ~u gla. . tako daje maksimalno posrnicno naprezanje: jednim od glavnih naprezanja OJ. " ~ohrovom kruznicom naprezanja rnozemo lako odrediti velicinu i smjer glavnih napre:a~Ja. na ravnini (Ill) ovise sarno 0 naprezanjima 0) i 02 pa. 4. III III koje su usporedne s Smjer glavnoga naprezanja 0) odreden je kutem lfJoza koji dobivamo da je: t'xv tg2lfJo = .r~zanJa 1 p~1 P-kruzni~e. pa su odredeni smjer I velicina glavnih naprezanja./')0 .23).62) odgovaraju prije izvedenim izrazima (4. Naprezanja On i r. y Slika 4.-~'l) \!'? O~ 4. 4. t'xv. U ravnmi maksunalmh posmH~mh naprezanja postoje i nonnalna naprezanja koja su jednaka: CI. 4. kao i (4.= 2' 2 y o. o Uzirnajuci u obzir dogovor za predznak posmicnih naprezanja kod Mohrove kruznice. "!2' Mohrove kruznice s osi apscisom odreduju velicinu glavnih naprezanja 0) 02' Spojnica pola P i tocaka N iN odreduje smjer glavnih naprezanja (sl. Analiza naprezanja (" . ~ohrova kruznica naprezanja prikazana je na sl.23. Tooke N3 i l-!4 odreduju ekstremna posmicna naprezanja.62) 0y - 2 .0y 2 ( Slika 4.26) .61) i (4. Na kosoj ravnini (Ill) usporednoj s glavnim naprezanjem 03 djeluju komponente naprezanja Om t'n> koje su okomite na smjer glavnog naprezanja 03 (sl. ' I 2 Iz Mohrove kruznice naprezanja dobije se: 0 x .ne./(: . 4. a naprezanja na . Izrazi ~4.0y ax (4.7.-:. Za zada.29) i (4.24. vidimo da su izrazi (4.61) ° 2 = OS - SN 2 = Ox +ov 2 .

. Buduci da su cos" (n.65) cos 2 r~ + (a" .:..--=-----'''-----''(a 3 .2) (n.. 2 (n.(a 2 tri jednadzbe zbrojimo. slijedi da ce jednadzbe (4.27). I) Na isti se naein dobije cos 0. Slika 4.3) (4.3).3) = _..:. dobit cerno: a ~ + r ~.:.7.25. U odnosu na cos (n..a 2 ) . sa a2.__.l) 1= cos2 (n. a3 i onda sve -20.l) t'n +a2 cos2 (n. 2) = --"--'--"--_.:.) mozemo postaviti ovaj sustav lineamih jednadzbi: a~ + r~ = P~ = a~ cos2 (n.a 1 ) (a 3 ..64) + cos2 + cos2 (n.. al maksimalnoga posmicnog naprezanja +03 3 Slika 4._.28.27.65) biti zadovoljene ako je: .. Analiza naprezanja 4.26. Iz sl.a 2) (n.(a 2 iii + a 3) 1a trecu o + a 3) an +a 2 a3 = [a ~ - (a 2 + a 3) a 1 + a 2 a 3] cos2 (n.:. vidimo da se maksimalno posmicno naprezanje pojavljuje u ravnini koja Je paralelna sa a2.. a a 1 2:: a 2 2:: a 3.l) + a~ cos2 (n. kosoj ravnini (I) usporednoj s pravcem glavnog naprezanja al odredena su tockama Mohrove kruznice "1" konstruirane za glavna naprezanja a2 i a3. as ravninama na kojima djeluju naprezanja al i aJ zatvara kut 450. 4.27.40 4. 4.3) a" = a I cos ' (n.-02 -2- 0.i) 2:: 0. Slika 4.2)+ a~ cos2 (n. Slika 4.-03 Ako drugu odovih jednadzbi pomnozimo s [ .a 1 ) (a" .a 3)(a (a 2 - n- a1) a 3) (a 2 - ad (4. (sl.2) +a3 cos ' (n._-"------'- r~ + (a n .. Mohrova krutnica za prostorno stanjc naprczanja 41 djeluje normalno naprezanje 2 Na ravnini an =--2--' Na proizvoljnoj kosoj ravnini s nonnalom ii polozenoj kroz tocku C djeluje puno naprezanje P~n koje ima komponente an i rn.

i) jer su ovi medusobno vezani izrazom (4.42 2 tn t 4.. (a . pri uvjetu da normale na te ravnine zatvaraju s osi"2" (odnosno "3") jednake kutove f3::: '1= (n. t. Analiza naprezanja 4. 4. Te kruznice pro laze kroz tocke s apscisama: an::: 0'2 ' an an::: an::: an::: 0'3 a I (" I " kruznica). r2 i r3 mogu se odrediti analiticki pomocu gomjih izraza iii graficki kao sto je prikazano na sl. 4. a cos (n.66) predstavlja tocke (an.27). Slika 4. = 0'3' ("2" kruznica). onda nam ti izrazi u koordinatnome 6 sus:a~u a. koordinate tocaka na kruznici s polumjerom ri (odnosno r3) i sredistem S2 (odnosno S3) odreduju velicine naprezanja cr. a od paralele kroz tockuN3 kut1: (n.68) predstavlja jednadzbu kruznice s polumjerom: i sredistem u tocki: S1 (0'2 + 0'3 . an = 0'1' 0'2 Prva od nejednadzbi (4. 0'2 i 0'3 i nonnala Ii ravnine na kojoj djeluju komponente naprezanja an i til' onda su ove odredene koordinatama sjecista kruznica s polumjerima r.ne za sve tocke (am Tn) koje se nalaze Izv~n prve I trece.68) Ako su C?'m tn promj... S2 i S3' Od tri polumjera r.kruz~lce ~h n~ njima .un~tar dru~e ~z~i~e iIi na njoj. Vidimo da su nonnalne an i posrnicne tn komponente naprezaf.. dobit cemo polumjere za jos dvije kruznice: r2= 0. Mohrova kruinica za prostorno stanje naprezanja 43 + (a n + (a n + (a n - 0'2) (a n . r predstavljaju JednadZb.. sve ~ neJ~dnadZbe bit ce Istodo~~o z~~ovolj~.1Ja koje djeluju na bilo kojoj ravnini s nonnalom Ii odredene koordinatarna tocaka u ispruganom podrucju (sl.67) Izraz (4. 6) usvojimo znakjednakosti. Iz izraza (4.0'2 ) ~ 0.e triju kruznica sa sredistem na osi apscisi (sl.64).7. ) 2 Analogno.0'3 ) ~ 0 0'3) (a n- sa sredistirna u tockama: (4. ("3" kruznica). Prem~ tome.l).2) Polumjeri rl. Ako u izrazima (4 .29.3». i tn koje djeluju na ravninama koja prolazi kroz promatranu tocku napregnutoga tijela.. r2 i r3 za odredivanje locke (am Tn) dovoljna su dva koja odgovaraju dvama od triju kosinusa smjera cos (n.l) konstanta.3) = y sto ga normala Iizatvara sa 0'3' Te zrake sijeku Mohrovu kruznicu "2" promjera N 1 N U 3 ::: a I - 0'3 tockarna A i B. (4.65) dobivamo: (an-a2)(an-a3)+t~:::(al-a2)(al-a3) cos2(n. a treca izvan trece kruznice iii na njoj.2) (odnosno y::: 1: (n.l) sto ga nonnala Ii zatvara sa o..67) moze se prikazati u obliku: (4.66) Koordinate tocaka na kruznici polumjera rl i sredistem u tocki SI jednake su vrijednostima komponenata naprezanja an i tn koje djeluju na ravninama polozenima kroz promatranu tocku napregnutoga tijela.) izvan prve kruznice iIi na njoj druga tocke. Spojnica SI A polumjer je r. Prema tome ako su zadana glavna naprezanja a. 4.I). uz uvjet da normale na te ravnine zatvaraju s osi "I" jednake kutove a::: '1= (n. a spojnica S 3B polumjer je r3' .27). a unutar druge .enljive. onda izraz (4. rz i r3 i sredistima S. 2 n 0'1 ) :5 0 tn 2 0'1 ) (a n .a'f 3 +(0'2-0'3)(0'2-0'1) cosz(n. Iz tocke NI povlacimo paralelu s osi r i nanosimo kut a= 1: (n.0.. Analogno tome..29.

Najvece naprezanje u promatranoj tocki tijela jednako je najvecem od triju glavnih naprezanja u tocki. dobivamo ± C2 ili == a x X2 + a" y 2 + a z z 2 + 2 T>.18): o.69) i pomnozimo s r2. Ova ploha naziva se Cauchyjeva ploha naprez~nja i pot. 4.74) naziva se Lameovim (sl. onda su u bilo kojoj ravnini s nonnalnom Ii komponente punoga naprezanja dane izrazom (4.r). Ako se smjerovi koordinatmh OSI x. djeluje normalno naprezanje dana izrazom (4.70) SIA --2 --2 __ == N3S1 + N3A - 2 N)SI u jednadzbu (4.15): pnx==al cos (x. cime je konstrukcija dokazana. Analiza naprezanja 4.n). U sjecistu tih kruznih lukova lezi tocka M cije koordinate odreduju vri- Ako pretpostavimo da se smjerovi koordinatnih osi x. (4. .!) ==+- C2 r2 (4. (4. Komponente x== r cos (x. elipsoid je rotacijski. a iz sredista S3 kruzni luk po- jednosti naprezanja an i Tn na zadanoj ravnini s normal om n. cos 2 (z. rnoguce ravnine polozene kroz danu tocku M napregnutoga tijela.r). Z rmjenjaju. Elipsoid (4. Ako su dva od glavnih naprezanja medusobno jednaka.V)+2(Txy cos(Z.V)+Tzx cos(x.9. Povrsina elipsoida naprezanja elipsoidom naprezanja s poluosima ai.8. y. Puno naprezanje rr.o_jeodredena ~tanj~m naprezanja u tocki O.10) rotira oko tocke 0.n) Pnz==a3 cos (z. Slicno se dokazuje da je S 3B == r3 Iz sredista SI opisujemo kruzni luk polumjera lumjera r) Elipsoid naprezanja rl = S( A.72) Uvrstimo Ii vrijednosti za kosinuse smjerova iz jednadzbi (4.n) Pny==a2 cos(y.vj]. az' a3 C skup je vrhova vektora punog naprezanja P-:' za sve ~ gdje je C neka konstanta.69) (4.v)+ (4.71).n) == 1. odredenom s normalom ii.v) cos tx. == a~ +T~ nazadanoj ravnini odredenoje spojnicom OM == Pn. ==ax cos 2() x. Ako je jedno od glavnih naprezanja jednako nuli.9.74) +rvz cos(y.~ne~zmijenjena. 4.v) cos Iz.1' xy + 2 Tyz yz + 2 T ar zx.44 Iz trokuta A NI N) je 4.a 3) 2 (al-a3) 2 cos (n. U smjeru normale ii nanesemo radijus-vektor velicine: r==--.Z cos ' (i.~un. 4. pl~ha ostaJ. samo se mijenjaju komponente naprezanja aij' a prema tome 1 koeficijenti u jednadzbi (4. y== r cos (y.30). 4. (4.I)-2 a nakon sredivanja dobivamo: (a 2 . y.v) cos(y. elipsoid naprezanja degenerira se u elipsu naprezanja. Elipsoid naprezanja 45 Uvrstimo li: a iz trokuta A N3 SI kosinusovim pouckorn dobivamo: -2 av N3A cos(n. u ovisnosti 0 smjeru vanjske normale ii mozerno prikazati geometrijski.71).72) u uvjet kompatibilnosti za smjer vanjske nonnale Ii: 4.10). Cauchyjeva ploha naprezanja dobivamo: L i =x. Iz konstrukcije se dobiva odgovarajuci redznak za am dok se za Tn dobiva samo apsolutna vrijednost. elipsoid prelazi u kuglu. Promjenu naprezanja o.71) 2 cos (n. su radijus-vektora r: z= r cos(z.v +«. a ako su sva tri glavna naprezanja po velicni jednaka. = S )B .r).v +o .V.73) Na kosoj ravnini ABC (sl. cos 2(y) .I). vrh radijus-vektora i' opisuje plohu drugoga reda sa sredistem u ishodistu koordinatnoga sustava danu jednadzbom (4. z podudaraju sa smjerovima glavnih naprezanja. Kad ravnina ABC (sl.

n) = cos (z.31.n) = I.78) Buduci da glavna naprezanja 0 I . Oktaedarske ravnine i oktaedarska naprezanja Pretpostavimo da se smjerovi koordinatnih osi x." ~ 'J e IpSI naprezanja I o e uje vr ve tora punog naprezanja p . dr dui hk . Vektor punoga naprezanja lezi u onom kvadrantu koji je odreden predznacima glavnih naprezanja. (4. kruz I" 2 '" an srjece oncentricne zmce po urnjera 0 I I a 2 u tockama A' iA" Iz tocaka A' i A " vucem 0 uspore d nice s po. tocku A pr~slikamo sirnetrieno u taj kvadrant. tj.77a) x lito odgovara izrazu (4.n).79) onda tu kosu ravninu nazivamo oktaedarskom Iz relacije: Slika 4.28).76) cos (x. I . a 2 mozerno konstruirati na poznat nacin omocu dVlJUkoacentricnih kruznica polumjera a I i a (sl 4 31) Normal .77b) (4. (4.30. vektor puno~a nap~zanjaPn = OA odgovara stanju naprezanja s glavnim naprezanjima +a I i +02' a P n = OA I odgovara stanju naprezanja s glavnim naprezanjima +0 I i -a 2 • x 4..02 ulaze s kvadratom u jednadzbu elipse naprezanja (4.10. Za posmicno naprezanje: Tn =Pnx sin"'-Pny COS"" odnosno: Slika 4.80) .76) slijedi da komponente vektora punog naprezanja ovise 0 predznaku glavnih naprezanja. I' T . y sto odgovara izrazu (4.75) predznaci glavnih naprezanja u ovom slucaju nemaju znacenja.46 4.10. ravninom· Iz sl.31.n) = cos (y. .. Tako na slici 4. Smjer vektora punoga naprezanja P~nodreden je relacijom (4. koji djeluje na kosoj ravnini s normalom ii. Analiza naprezanja 4. Oktacdarske ravnine i oktaedarska naprezanja 47 an = Pm cos'" odnosno + Pny sin".n) = ± .31..n) L i=s cos ' (i.. slijedi da su komponente vektora punog naprezanja (4..n) = cos (z.fj' I (4.. iz izraza (4. e se usporednice siieku u tocki A koia lez'I' na I' .03' Ako normala Ii kose ravnine sa smjerovima glavnih naprezanja zatvarajednake kutove. EIipsu na'pr~zanja s poluosima a I .30). tj. uosirna e Ipse...02. cos (x. y. y» slijedi za kosin use smjerova normale oktaedarske ravnine: a normal no naprezanje = cos (y.75) . 4. z podudaraju sa smjerovima glavnih naprezanja a 1. x k P. Medutim. (4.

0 0 0 as Prema izrazu (4.n). . +a2 +a3 )=3 1 I. kvadrat punoga naprezanja na oktaedarskoj drata glavnih naprezanja.t~enapregnutoga tijela (sl.n).48 4. +a2 +a3 ).33. Normalna i posmicna naprezanja na oktaedarskoj ravmru nazivaju se oktaedarskim naprezanjimaiii y (4. Sfemi tenzor naprezanja i devijator naprezanja u danoj toeki napregnutoga tijela (sl. (4. r zy 0 :J (4. Pny =a2 cos (y.32b). Sfcrni lenzor naprezanja i devijator naprczanja 49 (4. Tyx Tzx 'r.oktaedarska ravnina 4. =a" (4. Analiza naprezanja 4.(a x 3 + a .84) .11. T.83) naprezanju.32.18) za normalno oktaedarsko naprezanje dobiva se: aokt =3 1 (a.15) je Pnx =a.88) a.\Y 'n]-[a. Oktaedarsko posrnicno naprezanje j~st: Tol<! 2 _ 2 =e:: -aokt 2 Slika 4. odno- tj.82) srednjoj vrijednosti kva- tj.87) cos (x. 4.89) o .86) koji se kao sirnetricni tenzor drugoga reda moze prikazati kao zbroj dvaju tenzora b) Slika 4. ravnini jednakje Izrazom (4. Pnz =a3 cos(z.v + a z) . (4.n).a.81) gdje je as srednje normal no naprezanje 3 jednako trecini prve invarijante naprezanja: Za puno naprezanje na oktaedarskoj ravnini dobiva se Pol<! 2_1(222 1 as = . okta~~~rsko ~orm~~no naprezanje jednako je srednjemu nonnalnom sno trecim prve invanjante naprezanja I.85) . 4.edar oko promatr?ne to. [a. Txy ay r zy Tyx Tu: '"J rvz az Txz Tvz az-as (4.33) odredeno je tenzorom Stanje naprezanja naprezanja: [aijJ= [a. (4.11. U osam koordinatnih oktanata mozerno poloziti osam oktaedarskih ravnina koje obi ikuju okta.vz az Tyx T zx Txy ay -as T zy ay J + [a. iii Tenzor naprezanja odnosno o (4.

zbog djelovanja sfemoga tenzora naprezanja mijenja se sarno volumen elementa. y 4. Projekcije vek~ora RIM na koordmatne OSI daju nam sest komponenata unutamjih sila N.34. Devijatorski dio tenzora naprezanja izaziva promjenu oblika. "I: xy dA 1"1: xz dA 'xy xz X.93) f "l:xy dA (4.94) A z r.92) Moment U odnosu na os X daju sile "I: xy dA i "I: xz dA. Prva invarijanta sfemoga tenzora naprezanja jednaka je prvoj invarijanti tenzora naprezanja x I.~~apa djel~ju unut~mje sile. Veza Izmedu komponenata unutarnjih slla i komponcnata naprezanja 50 4. Kako cemo kasnije pokazati. koje oznaeuje svestrano jednoliko rastezanje iii pritisak.. Prva invarijanta devijatora naprezanja jednaka je nuli: I. Cauchyjeva ploha naprezanja i Lameov elipsoid naprezanja bit ce kugle. . deformira se tako da mijenja volumen i oblik.95) A Tenzor naprezanja (4. zbog djelovanja devijatorskog dijela tenzora naprezanja mijenja se sarno oblik elementa tijela. k t Na promatrani element povrsine dA djeluje sila dF = P x dA. prikazanje dio stapa s komponentama unutamjih sila. + a. 4. 4. Ty. Slika 4. a ne i njegov oblik.a. a Mohrova kruznica degenerira se u tocku.as) + (a z- as) = a x + ay + a z- 3 as = O. ax .~ontinuirano raspodjeljene po povrsini _presjeka. a sferni dio tenzora naprezanja izaziva promjenu volumena. y osi stapa. Sume projekcija svih elementamih sila ax dA. = (a x .12. (4. Os X podudara se s u. vidjeli smo da u presjeku napregn~to~a. (4. I' I' I'/~ na osima I y i z daju nam uzduznu silu N i poprecne sile Ty i Tz: }----- N=J Tv = axdA A (4.36.33. Kako cemo kasnije pokazati.34. a ona irna om~onen e dA "I: dA i"l: dA.36. Mv I Na sl. "l:xzdA.35. . + as = 3 as + (ay . odnosu na os x: dM x = "I: xz dA y - "I: xy dA z. = f Stika 4. ~ob~h smo glavni vektor R i glavni moment M. Tn Mx.4f" 4. Takvo stanje naprezanja za slucaj pritiska naziva se hidrostatskim pritiskom. 4. a ne i volumen.90) naziva se tenzor devijator iii devijator naprezanja i definira stanje naprezanja prikazano na slici 4.) =a x + ay + a z• (4. tako da je elementami moment u Kod opceg stanja naprezanja element prikazan na sl.12. Reducirajuci ~h_!1a tezl!\te ~resJeka. te karakterizira odstupanje zadanoga stanja naprezanja od svestranoga jednolikog rastezanja iIi pritiska. pogl. = a.35. Analiza naprezanja 51 naziva se sferni tenzer naprezanja i definira stanje naprezanja prikazano na sl. Za stanje naprezanja odredeno sfemim tenzorom naprezanja. -o. Veza izmedu komponenata unutamjih sila i komponenata naprezanja U 3.91) Slika 4.

(4. = M/ = I A (fxz Y- fx.40) a 1. 4. Izrazi (4.r z dA.so= 90°.2591.5" My = Ia A . Analiza naprezanja 4. Moment s obzirom na osi y i z daju sile ax dA. Na prethodan nacin dobivamo izraze za momente savijanja: CPOI = 14. Kao kontrola sluzi nam invarijanta naprezanja aI + a2 = ax + ay = 113 - 93 = 100 .41). 100. a20 b) maksimalno posmicno naprezanje s pripadnim normalnim naprezanjern. .SOMPa I 0. M z =- Ia A x Y dA.96) Smjerove glavnih naprezanja mozemo odrediti izrazom (4.97) izrazavaju vezu izmedu sila i naprezanja u presjeku stapa. fxv= 50 MPa (sl. = ax+ay 2 +- I~ ± .38b prikazana je pripadajuca elipsa naprezanja.37) tre- .1l. c) naprezanje an i fn U presjeku s normalom koja s osi X zatvara kut cP = -25°. -+I I O.80 1~ 2 2 (100+80)2 +4'50 2 = 10± 103 .r 2 - a .38) iii (4.5"+ 75..8462.jer elementama sila ax dA s obzirom na os z daje moment suprotan od pozitivno definiranog smisla Mz. Smjer normale ravnine maksimalnoga posmicnog naprezanja odredit cerno izrazorn: ~"l'iM. + 4 r xv v) .2 al2 = .(a . Na sl. Veza izmedu kumponcnata unutarnjih sila i komponenata naprezanja al 53 Sumirajuci te momente po ~itavoj povrsini presjeka. av =-80 ba odrediti analiticki i graficki Mohrovom kruznicorn: MPa. Ti izrazi nisu dovoljni da bi odredili zakon raspodjele naprezanja u presjeku stapa za razne slucajeve deformacije stapa.• 52 4.93 MPa. 113+80 r . potrebno je prom atrati i deformacije stapa.97) tg CPO} = a2 .v z)dA.38. a2 = . 50 = 0. pojavljuje se predznak minus.93) do (4. 4.ay U izrazu za M. __ 5_0_=_ . Velicinu glavnih naprezanja odredit cemo izrazorn (4.~t ~~'~"-"~'#J Za zadano stanje naprezanja ax = 100 MPa.37. a) 2 2 b) Slika 4. a) glavna naprezanja ai. dobivamo moment torzije Mx: == 113 MPa.rv .-100MPa i Slika 4.l.93+80 3. u.38a ucrtan je element na cijim stranicama djeluju glavna naprezanja. y CPI = CPOI i odatle: +'4 1t y 11cm~25MPa orr' .80 = 20 MPa ICPol I + I CPo21 = 14. (4. 4. Da bismo odredili zakon raspodjele naprezanja u presjeku stapa. Na sl. Oni karakteriziraju sarno sumamo djelovanje naprezanja.

parale1u s osi y i tako dobijemo pol P kruznice.41) crtamo tocke Nx (100.12. Komponente naprezanja u kosom presjeku prikazane su na sl. 3 i PN 4 odreduju normale ravnina na kojima djeluju ekstremna po3 Duzine SN i SN 4 predstavljaju u mjerilu ekstremne vrijednosti po- -80-100 2 sin(-500)+50 cos(-500)=101.25°. ~apre~nje an i ~n u presjeku s normalom koja s osi x zatvara kut I{J = _ 25° odredit cemo izrazirna (4.56) a I' a duzina ON 2 predstavlja a 2' O. Stika 4. ucrtane su orijentirane ravnine s pripadajucim komponentama naprezanja.29) I (4.40 .54 4. Na sl.43). ~ • max = a1 - 2 a2 113+ 93 2 103 MPa. dobit cemo tocku K na kruznici.93 MPa. N~ sl. 4:39.39. ako je . . povucemo paralelu s osi x. 4. Ako iz pola P povucemo zraku koja s osi x zatvara kut I{J = .30) iii (4." na ravnini cija normala s osi x zatvara kut I{J = . Opisana kruznica sijece os apscise u tockama Kroz tocku N.4.50) koje predstavljaju nap~ez:anJa na. Analiza naprezanja 4.IMPa. 4. Duzina OL predstavlja u mjerilu normalno naprezanje am a duzina LK posmicno naprezanje . 4. a r yx > 0). Spojnica PN 1 odreduje smjer ai' a spojnica PN 2 smjer a 2' Duzina ON 1 U mjerilu predstavlja Pripadajuce normalno naprezanje mozemo odrediti izrazom (4. Spojnice PN srnicna naprezanja.2. a kroz tocku N. (-80. Sjeciste spojmce N xNv i osi apscise jest srediste kruznice polumjera smicnih naprezanja.25°. Primjer 4. Veza izmcdu komponenata unutarnjih sila i komponenata naprezanja SN x = SNI" 55 NI i N2• Maksimalno posrnicno naprezanje mofemo odrediti pomocu izraza (4.41. a duzina OS pripadajuca normalna naprezanja.30) ~ J = 100-80100+80 2 + 2 cos(-500) + 50 sin (-50°) = 29. U koordi~~tnome sus~vu a i r (~1..29) iii (4. Treba odrediti glavna naprezanja i najvece posmicno naprezanje za stanje naprezanja prikazano na sl. Stika 4.42a. .-113MPa lcm~20MPa as = --'---=- al +a2 2 ---=10 2 113. ucrtan je element na cijim stranicama djeluju maksimalna posmicna naprezanja s pripadnim normalnim naprezanjima.41.6 MPa • M o ~ I Slika 4.50) i N. p~esleclma s normalama x ] y (za Mohrovu je kruznicu r xy < 0.40.

) + cos2 (z. = 3 a. ={3..13 = 0.1+1+1 = 1 . y i z kutove na ravninu na kojoj djeluje glavno naprezanje a.n. = 3 a2 .n.=ax+ay+az=3a 12 = a x a y 1 1 ) = -.48) + cos2 (y.46). ) b. b) i odatle.v - -r.-r. = I.) Normala.II.n. ) prima oblik -2a. cos(x.= I. gdje je prema izrazu (4.. =-1 a. zatvara s koordinatnim a. Analiza naprezanja ::]=[: : :j. ) cos(z. 4. =y.n. a.3aa~ = 0 Kontrola: cos2 (x.)=O )= 0 = O.2 .n.n. dobivamo cos(z.nt>= .n. am + 12 am . ) ) + (1- 3) cos(z.n. Glavna cerno naprezanja odrediti jednadzbom 3 2 (4.55): .) i oznacimo: a.===:===:= = ~ vl+af +b." cos(z.)=b.n. Ako u jednadzbe (4. b.z .-r. . +b. = 1. a2 = a3 Buduci su ostala dva glavna naprezanja a2 = a3 = 0. ) + (1.45) i (4. rjesavanjern bilo koje dvije jednadzbe. =54.) Podijelimo ove jednadzbe s cos (z.12. =---'- cos (y. ) cos (z.)+cos(y. 2 2 ' . Iz jednadzbe (4. i a. 3a -r max =-=-=15a. Smjero:re glavnih naprezanja odredit cerno izrazima (4.n. az a a a 4.42b.3 r.. =2 z 8) Slika 4. = O. a! . + ay a z + a z a x . =-1 a. iii a~ (am .n.n.45) uvrstimo a ii dobivarno: = r~=a j" = 3a i zatim podij elimo sa a Maksimalno posmicno naprezanje odredit cemo izrazom (4. Veza izmedu komponenata unutarnjih sila i komponenata naprezanja 57 (1-3) cos(x. zadano stanje naprezanja (sl.n.n.)+cos(z.I. dobivamo: a./3' 1 3 + cos ' (y.3) cos (y.42a) svodi se na jednoosno rastezanje prikazano na slici 4. ) = 1 am .n.3a)= O. Korijeni su ove jednadzbe glavna naprezanja: osima x.3 a2 = 0 1 i odatle slijedi cos(y.. tada sustav jednadzbi = ..n.n.56 4.n. ) + cos (y.n.-2 b.n.74°. a. +b.n. ) + cos(z.42. cos (x. ) + cos ' (z. cos (x .46) cos2 (x .49) 1. ) = 3 .

5a.am ·>:1' r xy (4.am) (ay . ay =» .7°+ 13. + 02 + a3 =-80 + 120 + 60 = 131.8-120 50 -91. a2 = 60 MPa.am) -. Dobivamo: 3a 1.43. 50 131. =20±111. a' 1. a3 = -91. tg 'POI = . 0 236 " 'POI = 76.44.y = a. a3=60 MPa.('60MPa al -ay Slika 4..41).8 MPa.8 MPa..8 MPa.47) prima oblik 0 0 a z .. glavna posmicna naprezanja i oktaedarska naprezanja.8 MPa.91.2 = -80+120+~~(_80_120)2+4'502 2 2 = 131. Pravac glavnoga naprezanja o.:v = O.48) odredeni su izrazima z 8) Slika 4.(ax +ay )am +ax ay .podudara se'p~avcen~ o~i z.am) (a y . treba odrediti glavna normalna naprezanja.44a prikazanje element na cijim pobockama djeluju glavna naprezanja. a. Za zadano stanje naprezanja determinanta ax . 0 Razvojem determinante po elementima (a i odatle z- trecega retka dobivamo ]= 0 y y a In )[(a x .8 + 60-91.58 4. Pravci gla:m}h na~rezanja al i a3 okomiti su na os z. Analiza naprezanja 4. iz cega slijedi: Kontrola: a~ . . = 131. Za stanje naprezanja prikazano na sl.43. a njihov polozaj u ravrum okornitoj na os Z odredit cemo izrazorn (4. = .8 = 100 MPa. Veza izmedu komponenata unutarnjih sila i komponenata naprezanja 59 Maksimalno posmicno naprezanje djeluje u ravnini koja s pravcem glavnoga naprezanja al zatvara kut 45°. x Korijeni kubne jednadzbe (4.3° . 0 Kontrola 1'P01 1+ 1'P031 = 76.11.8-120 = 4 237 ' .~ az-am=O (ax .am).3°= 90°_ Na sl. U ravnini maksimalnoga posmicnog naprezanja djeluje i normalno naprezanje al an =2=2= Prema tome.3. 'P03 = - 13 .8 Primjer 4. ako je zadano jedno glavno naprezanje.am =0.7" //. I I / J------ I x I ax+ay+ az=a. o~tala dva gl~vna na~r~zanja odredujemo po istom izrazu kao da se radi 0 ravninskome stanju naprezanja u ravrnru okomitoj na pravac zadanoga glavnog naprezanja. 4. 4. a. b) .

8 MPa i djeluje u ravnini koja prolazi s osi kut: Z.2 MPa.3 MPa.. 0) konstruirana je kruznica . 50).. - 02) 2 + (a 2 - a) 2 + (a ) - a. 2 2 -918-1318 . ko.55): rI = ± O2-0) 4.45).60)2 + (60 + 91.45.8 _ _.__--'--= 20 MPa 2 Na sl.56): 131.8)2 + (. odnosno s osi x 1cm~20MPa IP2 = 76.8+60- 91.8 MPa.45 = 31. r.7°. ( 2 2 sredistem u S) f2 =± 03-0.8-131.M~a i a) = -91.80) dobivamo kutove l!to ih normal a oktaedarske ravnine zatvara s pravcima glavnih naprezanja: aokt = {3okt= Yokt = 54. povui!emo para~elu s OSI x 1.44b prikazan je element na 6jim stranicama djeluju maksimalna posmicna naprezanja. dok je a.ii!!!~~Iuju fm~x= 11 ~.8.' .7°.8)= 33..7 . U koordinatnome sustavu a. Spojnica PN. 4. Oktaedarsko normalno naprezanje odredit cemo izrazom (4. nanosimo tocke Nx (-80. : 02. Oktaedarsko posmicno naprezanje odredit cemo izrazom (4. a +0 MPa 3. 4.8-91. Sad poznajemo sva tri glavna naprezanja i njihove smjerove.) 2 = = ~ ~( 131. Ta a --916MPa Slika 4. 1 polumjera . odreduje smjer a" a PN) smjer a) u ravmm okomitoj na pravac oz.O2 t. O2 - 2 a) ' a sa f)=± 01 .22 = 99. Sa sredistern S. Veza izmedu komponcnata unutarnjih sila i komponenata naprezanja 61 2 =± =±' 60+91. = (120..8)2 Puno je oktaedarsko naprezanje: Pokt = ~O~kt = 93. Analiza naprczanja 4.8 MPa i pripadajuce normalno naprezanje an '" 20 MPa. . 0.85): r okt = 1 3 ~ (a.60 2 =±35. Zadatak mozemo rijesiti i graficki Mohrovom kruznicorn (sl. Tooke C i D =± Maksimalno posmicno naprezanje iznosi: r max = 1 r 21 na Mohrovoj kruznici odreduju naprezanja u ravninama ~a. =±111.12. Spojnica N xN v sijece os apscise u tocki S2' S polumjerom S2Nx odnosno S2Nv konstruiramo kruznicu "2".8.--60 Pomocu izraza (4.0 MPa. -50) i N.9MPa.0) konstruirana je kruznica "3" polumjera a -a '2 2.8. + f~k! = ~33.83): 00kt =3(01 I 1 +02 +0) )=3(ox I +Ov +oz )=3(131. as pravcem 01 i 03 zatvara kut 45°.9 MPa kruznica sijece apscisu u tockama NI i N3 koje odreduju glavna naprezanja 01 = 131. Kroz toeku N. = 02 = 60 MPa.8 2 131.32 + 93. U ravnini maksimalnoga posmicnog naprezanja djeluje normalno naprezanje koje rnozemo odrediti izrazom (4.91.8 2 ± 75. Spojnice PD 1 PC odreduju ravrune u kojima djeluje maksimalno posmicno naprezanje fmax· = 111.60 Glavna posmicna naprezanja odredit cemo izrazom (4.n~ kruznici "2" odredimo pol P.

Szz as = . U sjecistu tih lukova lezi tocka M. zx cos(z. Ordinata tocke M odreduje Tokl= 93.7 MPa = ai' =a .46. = 33. a apscisa aokl puno oktaedarsko naprezanjepokl = 99.n)+ay cos2 (y.as =- = -23.3 J MPa.12.26. treba prikazati kao zbroj sfernog tenzora i tenzora devijatora.3 MPa. Vidi se daje prva invarijanta tenzora devijatorajednaka nuli.7 IS 10 -23.87) zadani tenzor naprezanja mozemo prikazati u obliku: 30 10 10 -50 IS] [-267 -20 MPa= ~ -60 0 0 -26. 4.n)+2[TXY cos(x.n)+ a.3 -20 IS -20 -33.7)= = 56. a) z b) z c) _ P "z-. Veza izmedu komponenala unularnjih _ila i komponenala naprezanja 63 Iz tocke N. 3 as I: = ax+ay+az 3 30. Zadani tenzor naprezanja ax [a ij]= [ Tyx.n) cos(y. Tzx Pomocu izraza (4.xz T cos(x n)+T ' yz cos(y n)+a ' z 212 cos(z n)= 15·--20'-' 3 3 60·-=-36.26. Analiza naprezanja 4.50--3-- 60 = .47.n)+az cos2 (z.0 MPa.7 MPa S xx Sry = ax z- - as = 30 .3MPa 3 3 ~~/ z SUka 4. Primjer 4. .17 = [30 10 I~ 10 -50 -20 15] -20 MPa -60 izraza (4.7 3 MPa.7 0 MPa+ 10 -26. a drugi je tenzor devijator. i a3' Te zrake si~ Mohrovu kruznicu "2" u tockarna A i B~redi~ta S.62 4. Normalna naprezanja u kosoj ravnini s normalom ii (sl. posmicno i puno naprezanje u ravnini s normalom koja ima kosinuse smjera: 2 cos (x .3MPa . Spojnica OM predstavlja [ 15 -20 Prvi tenzor na desnoj strani sferni je tenzor.(.+ 15'.7) 50(-26.2 MPa. Od~diti normalno.33. A.n) =3' Odredimo srednje naprezanje: I cos (yn) =.4. 4.3 MPa.18): a" =a x cos2 (x.60- Slika 4. Komponente I I I I vektora punog naprezanja odredit cemo izrazom (4.7 0 01 [56.n) = 30'- 2 3 I 2 + 10·.n) = -. opisujemo kruzni luk polumjera S.47) odredit cemo pomocu Tn] 1'. 3' 2 cos (z. a iz sredista S3 kruzni luk polumjera S 3B.15): ' yx 15 P ox =a x cos(x n) + r cos(y n) + r . Na sl.7° sto ih normala oktaedarske ravnine zatvara sa a.7) (-26.= 33. prikazane su komponente svih triju tenzora naprezanja. i N3 povlacimo paralele s osi ordinate i nanosimo kutove aokl =)' ok! = 54.46.

..1.1. z.32 +23. 5. Komponente naprezanja koje djeluju na kosoj ravnini prikazane su na sf.64 Puno naprezanje: 4. y. 5. Pojam pomaka i deformacije Pod djelovanjem vanjskih sila tijela se defonniraju. prikazano crtanom linijom).47.1. y .1.102 = 53. vidimo daje: (5... z: i= p (x. Posmicno naprezanje: rn = ~P~ . ka to~ke. r »> _----_ . 5. Analiza naprezanja 5.8 MPa...y.82 .32 + 36. prikazano punom crtom). . Pod djelovanjem vanjskih sila tijelo dolazi u stanje VI (na sf. Nekaje pocetno stanje tijela V (na sl. Iz sf.1) Novo stanje tijela VI potpuno je odredeno ako znamo pomake svake njegove tocke. Polozaj proizvoljno odabrane tocke A tijela odreden je radijus-vektorom u koordinatnome sustavu x.8 MPa. y.a~ = ~54.z).72 = 54. koji spaja pocetni i konacni polozaj tocke A tijela nazi va se vektorom poma- r. ANALIZA DEFORMACIJA Pn = ~P~ + P~y + P~z = ~33.2) . tj. mijenjaju svoj oblik i dimenzije. 4.. \ \ \ \ F. a pojedine tocke tijela mijenjaju svoj polozaj u prostoru. 5. U opcem slucaju vektor pomaka bit ce funkcija koordinata tocaka x. I I I t--Vl I I I I I I I I --- // x Slika 5.1. a tocka A tijela pomakne se u nov polozaj A I odreden radijus-vektorom Vektor p = iA.. (5.

C. kOJI se opcenito sastoje od translacije i rotacije .acenog ka~ kruto tlJelo (tj. B" a razmak se izmedu tih tocaka promijenio za Al Al se naziva apsolutna deformacija duzine AB. Posmicnom defonnacijom nazi va se zbog toga sto kod izotropnog materijala posmicno naprezanje izaziva samo posmicnu (kutnu) defonnaciju. . iih . Relativna duzinska defonnacija bezdimenzionalna je velicina i najcesce se izrazava u postocima. tAB Komponente deformacija s = lim B~A AlB. tJ.z). Kutna se defonnacija izrazava u radijanima.4) .sh~.e.y.mac~~a k~~oga. ne tzazivaju pojavu pukotina u tijelu.y. nda pomaci tocaka tijela sadrze sarno clanove koji k~rakt~o nZdl. Pr?mat~at cemo s.y. Razrnotrimo dalje dvije male duzine Ol) i OC koje tvore pravi kut 1DOC u nedeformiranu tijelu. duzine. .amo t~kve pomake koji ne narusavaju neprekinutost tijela. kao i komponente naprezanja. . z oznacujemo s txx. Ako tijelu . -AB AB lim I~O Al (5. U opcem sluceju defonnacija je u napregnutu tijelu nehomogena. Pozitivnoj kutnoj defonnaciji odgovara smanjenje pravoga kuta izmedu pozitivno orijentiranih pravaca. z i oznacavamo ih sa U I' tako da je: . U istoj tocki a za razlicite smjerove dobit cemo opcenito razlicite duzinske defonnacije. 5. zbog translacije i rotacije) i pomaka zbog cist~ deforrnacije tijela. y. Pozitivna relativna duzinska defonnacija oznacuje produljenje. Pri takvoj defonnaciji pravac prelazi u pravac. v = v (x.2. U opcem slucaju stanje je defonnacija u svakoj tocki napregnutog tijela razlicito. Slika 5. tyz i tzx koje su definirane izrazima tyz=2"Yyz' a I (5. a ravnina u ravninu. Uz ove oznake u analizi defonnacija za kutnu defonnaciju upotrebljavaju se i oznake t:xy.' ~e u.p.7) Vidimo da su nonnalne i posmicne komponente defonnacija velicine koje se poblize oznacavaju s dva indeksa. (5. vektora. Za razlicito orijentirane duzine u jednoj tocki napregnutoga tijela dobit cemo razlicite duzinske i kutne defonnacije. Ako su u svim. ~IJe~~. (5. U tom slucaiu mozemo srnatrati da su funkcii .w i tzz. D dolaze u nov polozaj 01> C" DI..hJela.z).prijelaz tijela I~ pocetnoga stanja V u novo stanje VI nastao zbog promjene udaljenosti izrnedu tocaka tijela. dz (sl.Ako J. onda se takva defonnacija tijela naziva hornogena deforrnacija.~romJe~~ udaljenosti izmedu tocaka tijela.raJu c~~tude~~nnacIJu tijela. onda novo stanje VI predstavlja defonnirano tijelo.v w.ro~to~ kao krutoga. a negativnoj povecanje pravoga kuta.2.3). Zbog razlicitih rotacija duzina Ol) i OC nastaje promjena pravoga kuta izmedu tih duzina za velicinu YCOD' Granicna vrijednost: Ycon = -- (5. y. dy. I deri .. Nakon defonnir~ t~a tocke 0. t. tj.. Duzinsku defonnaciju u smjeru koordinatnih osi x. v i w takoder su funkcije koordinata x. sto kod izotropnog materijala nonnalno naprezanje izaziva samo nonnalnu (duzinsku) defonnaciju.6) naziva se kutna deformacija iii relativna posmlcna deforrnacija u tocki za pravce OCiOD. ir=v i+v j+w i. Nonnalnom se defonnacijom nazi va zbog toga. Granicna vrijednost: 5.~odamo dovoljan broj veza tako da je sprijeceno njegovo ibanie u. bez. w = w (x. . pomaka ~ smjeru koordinatnih osi x. a kutnu defonnaciju u koordinatnim ravninama sa Y:XY' Yyz i Yzx. a i predznaci su im u skladu s predznacima komponenata naprezanja.2). Komponente derormacija 67 Projekci~e. Pod djelovanjem vanjskih sila tijelo se defonnira. Skup svih duzinskih i kutnih defonnacija za sve moguce smjerove kroz promatranu tocku naziva se stanje deforrnacije u promatranoj tocki.tirajuCi pomaci p.. db' dalienosti I I " na vr 0 rna oJ m~ uso nOJu aijenosu ~s. v I W I nJI ove parcija ne envacije neprekinute funkcije koordinata. y. ~ . Analiza derormacija 5. Prijelaz tijela iz P?cetnoga stanja V u novo stanje VI moguce je zbog pomaka tijela k~o apsolutno ~tog.roizvo~jne tocke u napregnutome tijelu nastaju zbog omaka tIJel~. tocke A I ~ dolaze u nov polozaj AI. Rezul. a negativna skracenje promatrane =u (x. U nedefonniranom tijelu promatramo dviie bliske tocke A I' B I I. tockama napregnutoga tijela i za sve medusobno paralelne pravce duzinske i kutne defonnacije medusobno jednake.2. Takve pomake nazivamo po. duljine dx.z). z: U naziva se relativna dufinska deforrnacija iii relativna normalna deformacija u tocki A za smjer AB.5) U okolici tocke A napregnutoga tijela promatramo beskonacno mali paralelopiped bridovima usporednim koordinatnim osima.66 S. . 5. z nazivamo kornponentarna po~aka III pomacima u smjeru koordinatnih osi x. y. Za te pomake pretpostavljamo da su vrlo mali u usporedbi S tmenzijama tijela.3) Komponente pomaka u.

dx./ / / _ dx Ou Ox dx iii O~---d""'x--- e xx 0. dw = aw ax = --.8) u+du= u+- ax au N as I. w postoji -I' Ou oy c dv '1 Za tocku B je dy = dz = 0. aw az (5. .. du = au dx. tri duzinske i tri kutne.L. su bridovi .+~( )~2 au (1+ au) ay ax ~.. Ako je v pornak tocke A u srnjeru osi y.2 e xy jf . Komponenle deformacija 69 pa u izrazu za totalni diferencijal funkcije u. = 2 e xv ax Ako je w pornak tocke A u srnjeru osi z._ . =-ay . au ax' u tocki Au srnjeru osiy i z. tako da paralelopiped koncentrirarno u tocku A.3. . +~( ax iJy aw. v. 5. . Analiza deformacija 5.(:~. -.1. Ako izvrsimo granicni prijelaz. Ako je u pornak tocke A u srnjeru osi x. r +(~.a Na sl. r=+~(~. r +(:. . ondaje pornak toeke B (duzina AB = dx paralelnaje s osi x) u srnjeru osi x: Slicne izraze dobivarno za relativnu duzinsku defonnaciju pa irnamo: e xx =--' au ax' av e . para Ie Iopipe dAB 1 A CiA I I -I D d I C nakon erorma- --.. Prerna definiciji (5. onda je pornak tocke B u srnjeru osi y: A"B I I = I (1+ au)dx + J av ax ax au dy+ ay dx + k aawxdx aw ay dy ax v+dv= v+- av ax A C I =I I J dx (1+ ay aV)dY+k XI' av jer je prirast funkcije v zbog prirasta koordinate x.r 2 :: E xr = I.68 5. onda se rnoze uzeti da tih sest kornponenata deformacija opisuje stanje deformacija u tocki A. Ol~----- . paje kosinus kuta izmedu tih dviju duzina izrazen pomocu skalamog produkta cos ( -2 . U toku deformiranja tijela paralelopiped ce se pornaknuti i defonnirati..::=2 +~(:~.~r~.__- cije s pripadnirn komponentama pornaka. i Ako se izraz pod korijenorn razvije u b'lOo.3.:::(=1+=:: )::::.5).~r -F.mOlre d 1 za d· rze samo lineami clanovi (prva dva clana) (teorija rnalih defonnacija). aw ax ay )F2 + av (1+ av)+ 1+===:y~V . relativnaje duzinska (nonnalna) deforrnacija bnda AB usmjerenog u srnjeru osi x: dy / /". Yl• E zz =-. ~X_ = 1 + +G.. . onda je pornak tocke B u srnjeru osi z: = w+dw= w+jer je prirast funkcije aw ax dx dx. Doci ce do prornjene duljine bridova i pravih kutova izrnedu bridova paralelopipeda pa cemo dobiti sest kornponenata defonnacija. sarno prvi clan. ) = srn 2 e . 3 vidi se da su vektori kojirna su predocene duzine A IB I i A IC I 5 dx jer je prirast funkcije u zbog prirasta koordinate x. dobiva se: Slika 5. prikazani . dv = -. w zbog prirasta koordinate x.

2" ay . U slucaju malih deformacija.2. kutje zaokreta dijagonale AE zbog pomaka ay dy: (J) e ij I (au.j.12) relativne su duzinske deformacije. oznacimo u. y s posmicnom deformaclJom pobo~~~ koc . Dijagonalni clanovi u matrici (5.ax au) ay ..z. .az _ av ) _! (au _ ax 2 az 1 av _ 0 2"(az _! tw _ av) 0 2 ay az ay aw ) ax aw) ay (5. Wz I = 2" (av ax . .12) H::. 5. av az aw ay au az I aw au) 2"(ax . Buduci da je obodni kut jednak polo___ ilu vici sredisnjega kuta.y.).14a) [a~ ]= au ax av ax aw ax au ay av ay aw ay au az av az aw az Tako dobivamo daje kut rotacije dijagonale kocke oko osi z: £0. u nazivniku se premajedinici mogu zanemariti svi ostaIi ~Ianovi.11) a zbog pomaka - av ax dx Vidimo da je sest komponenata deformacija izrazeno s devet parcijalnih prvih derivacija komponenata pomaka koje mozemo prikazati u obliku matrice: 0/' = _! z 2 av. a ostalih sest clanova kutovi su zaokreta u pojedinim koordinatnim ravninama.10) mozerno uzeti da tocka E' lezi na tom kruznom luku.az I (au I (aw Slicne izraze dobivamo za kutove rotacije dijagonale kocke oko osi xi y. z ovi: «i. y.J = = X. 5 4.y. Kutovi su rotacije dijagonale elementame kocke oko osi x.e. (i= x. = i kutna iii posmicna deformacija dijagonale AE oko tocke A. Komponcnte deformacijll 71 I au av) 1 au aw) au 2"(ay +ax -(-+. I au =---. prikazanaje projekcija kocke u ravnini x. y.y.Z). koju nazivamo matricom tenzora deformacija iii krace tenzorom deformacija. a u brojniku se mogu zane mariti nelinearni clanovi pa se dobije: 2e . Ocito ~e kut rotacije dijagonale kocke oko osi zjednak kutu rotacije projekcije te k Ako komponente pomaka u smjeru koordinatnih osi i.. te prema definiciji (5. Katkad se jos nazi va tenzorom relativnih pomaka.rv = ay all + ill' . au =--'+2 aj j) ai' (i.. z u slucaju kad su duzinske def?nnacije exx = e. 2 ay (5. onda rnozemo pisati da je duzinska defonnacija: e. gdje je i. ilx au au ax ay av av ilx ay aw aw ax ay au az av az aw az av Slicne izraze dobivamo za posmicne deformacije i u druge dvije koordinatne ravnine paimamo: 2e _! (au au ill' =-+" ay ax " 2< + 2"(ax .3. i. a:-. y.j = x. Analiza derormacija S.70 S.6) kutna je deforrnacija iii relativna posmicna defonnacija u ravnini x.z) (5.~. Na sl. Ako iz tocke B opisemo kruzni luk polumjera dx = dy. je kocka (dx = dy = dz).9) 2e aw ax Element na sl. au] [ al rnoze se rastaviti na simetricni i antimetricni tenzor.= ezz = O. ax (5.ay I au) 2 2e =-+=-+-. = (5. Odredimo kutove rotacije dijagonale ~ocke oko osi x. onda za mali pomak au ay dy au.ax 2 az ax I ill' aw) av I av iJu -(-+-) 2"(az + ay + ay 2 ax ay ilw I aw au I aw av) az 2"(ax + az ) 2"(ay +az 0 2 eXyje promjena pravoga kuta izmedu duzina AB i AC.e j.:y. i Uj. Tenzor deformacija = av) (5.l4b) Wy = 2" aw) az . .13) (5.

a.14b) pozitivnom kutu rotacije dijagonale odgovara rotacija od osi X prema osi y.u' -=Gxy ou oy . ow oy odreden beskonacno malom duzinorn OA (sl.5). Prema izrazu (5. Nakon deformiranja tijela tocka A je dosla u polozaj A I odreden radijus-vektorom = f. . a drugaje matrica antimetricna i definira rotaciju krutoga tijela (bez deformacije).Z.17) = Ej" odnosno Yij = Yji za i~j.4.8) i (5. a.5. Analiza deformacija 5. rotacija u smjeru suprotnom gibanju kazaljke na satu.15) komponente asirnetricnog tenzora deformacije su z Slika 5. ou -=e ax -=Exl' .9) i komponenata (5.3..15) prva je matrica simetricna i definira eistu deformaciju (bez rotacije). oV -=E ay oV . Pornocu komponenata deformacija (5. E".. z . U skladu s oznakama (5.y. -=e +w OZ "'" . OVdx A dx-dy Deformacija u zadanome smjeru Ako su u tocki 0 napregnutoga tijela zadane komponente asimetricnog tenzora de- B Ox X formacija Slika 5.15) T oy OZ x Na desnoj strani izraza (5. Relativni pomak toeke A prema tocki 0 odredenje vektorom .1'2 -W (5. Deformacija u zadanome smjeru 73 mozemo pisati i u U izrazima (5. I "2 Y sr I I Y"x E :1' E" "2Y'" = x. -Wz.72 s.wy. I "2Y" I "2Y" Ez (5.7) simetricni tenzor ciste deformacije ovom obliku: Y t-dY c --gdje je Eij [Eij 1= [. 0k ornm smjerova.=Ez:. -=E OZ ou U tocki 0 napregnutoga tijela zadanje radijus-vektor diferencijalne velicine ~ dr=dx .+dy j. . =dr +dP. od osi y prema osi z i od osi z prema osi X. ij dy 5.i . ow d.18) yv .+dz k i (5.rnoguce je odrediti duzinsku defonnaciju u bilo kojem zadanom smjeru. Tenzor deformacija rastavljenje na simetricni tenzor ciste deformacije i antimetricni tenzor rotacije krutoga tijela.16) aw ax = f" ..3. kao i kutnu '1 defonnaciju rotacije (5.1:\' 'oj = "2 EJ'Z E" I "2Y" E). tj.l' £.14) izraz izmedu dvaju bilo kojih zadanih medusobno y itih .r ov OX ' +Wz. En Ex.13) mozemo prikazati u ovom obliku: au ou au av ov ov ox oy OZ ow ow ow OX OX oy OZ (5.. 5.· + w.

.z).. = iIi u razvijenom obliku 2: i=x.r) iIi u razvijenom obliku: lzraz (5.20) +2[e. (1.=f" cos2(x.Z e.r) cos(x.r)+eyZ cos(y. (i=x.r) cos(y.t)= 2: iJ=x.9) dobivamo E".t)]+ +eyZ [cos (y.r)].r) cos(x. Derormacija u zadanume smjcru 75 i +dv J +dw k.t)+cos(x. dobivamo za komponentu vektora defonnacije: au ay av dW cos(x.r)+EJ:. (5.= 2: 1= x.t)+ ax ay (5. = e.t) ei=~' (i=x.Z au.23) +.24) av aw au cos(z.y. (5.r)+e:x duzinsku cos(z.z).r).z).y.I'.t)+ e .29) odnosno (5. (5.t) (5. cos(x.r) cos(y. . k).I'.r) cos(z.LJ J " aUi dj a.cos.v cos(x.I'. =-.z au av aw e =.cos 2 (x.28) daje relativnu e =Z defonnaciju du e =r dr' iii opcenito dv e-Y_dr' duo dw dr (5. odnosno +Exv [cos (x.I'.t)+cos(y.Z e.dr= 'J ""X.I'.r + Buduci da su tocke a i pravci dr i I odabrani proizvoljno. (5. Na osnovi izraza (5.t)+cos(y.r) cos(z.r) cos(z. aj (5.r) cos(z.y.j "" X.19) Na osnovi jednadzbi (5.k) cos (i.r) cos(i. (5.Z < cos(i.r) .16) dobiva se Projekcija vektora defonnacije e Ert=Ezz u smjeru radijus-vektoradr cos(x.t)].r)= au.28) .r) 1.r) cos(y.26) odnosno (5.% it '1 cosU.=.22) odnosno cos(y. izmedu pravca (5.t)+cos(z. cos(i.74 dP=du Po definiciji vektor je deformacije S.28) i (5.dx+dy+dz ax ay az iii opcenito funkcije u.r).t)]+ cos(z.r) + ev cos (y.y.r) cos(z.t)+ ax ay az rt (i= x.r) cos(y.t)+e". (5. i. = 2: "au LJ j =X\~'.t)+cos(z.8) i (5.29) au au au du= .t)+cos(z. u smjeru radi- lzraz (5.t)+eyy cos(y.r) cos (x.r) cos(x.t)+e. J.r)+.r)+ (5.r) + ez cos (z.t)+cos(x.cos(y.31) mozemo napisati opci izraz za defonnaciju u zadanome smjeru k i I: el/ av aw) (aw au) + ( az + ay cos(Y.29) odnosno (5. az ax az Vektor je defonnacije e=2: i == X. na osnovi izraza (5. komponente rotacije predstavljaju rotaciju krutog tijela te nemaju utjecaja na stanje defonnacija i stoga se mogu izostaviti iz daljnjih razmatranja. Analiza derormaelja 5.r)+e:: cos2(z.r) cos(z.r) cos(x.31 ) E".t)+ez cos(z.32) .27) = i.y.z aUi aj cosU. du.dP e= dr' a njegove komponente u smjeru koordinatnih osi (5. cos2(y.Z 2: au -' cosU. cos(z.31) daje posmicnu defonnaciju cos 2 (y .r) cos(y.r) cos(i. aj cosU.r) cos (y.r) cos(x. = t. aj cosU.r) cos(z.t)++_ Ako izraz (5.23) uvrstimo u izraz (5./).25) Kako smo vecprije vidjeli.aw cos 2 (z.3.30) e.26) +E" [cos (z.r) cos (x. t-i == x.cos(x.t).r)+ (au -+- dr i I.26) i (5. au e .21 ) jus-vektora dr.r) + ax + az cos(z. Projekcija vektora deformacije e u smjeru vektora 'i er.22).r) cos(y. Totalni je diferencijal funkcije u: e.r) cos(x.t)+ cos (y.r) (5.r)+<IX ay dv az ay av) cos(x r) (y) ax . = ex cos (x.

34) i (5.76 au vezi s izrazorn (5. poznato devet komponenata asimetricnog tenzora .r) + (E u - Em) cos (z.3) u promatranome vektora dobivamo di du.e 2' e J .34) Usporedbom izraza (5. koji predstavlja glavnu deformaciju Iz uvjeta kolineamosti Ell" (m = 1.6) kao t vektor deformacije e=- Izrazi (5.36)jedino je rjesenje moguce ako Je detennmanta sustava jednaka nuli: .a mozemo ~drediti postupkom slicnim postupku odredivanja smjerova i velicine glavnih naprezanja. -=-= dr dp e.36) i (5.:-. Glavne defonnacije oznacujemo s E I . a E3 najmanja od svi~ duzinskih defonnacija .37) = X~I·.6.2. ali ona u matematskom srmslu takoder predstavlja ekstremnu vrijednost.r) + E).r~v. Pripadajuce duzinske defonnacije u tim smjerovima primaju ekstremne vrijednosti i nazivamo ih glavnim deformacijama.I)· (5. a nonnalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti.y.smjerova (tj.24) dobiva se au.). -Em)COS(Y.r) + E IT cos(z. Analogno tome. ________ .35) mogu se izostaviti komponente rotacije.z. 5. y di e. (i= x.r).36) Ex. = e dr = Em cos (i. Deformacija E2je. za promatrani smjer vrijedi: Slika 5.u promatranoj tocki.y. kutne defonnacije izmedu njih jednake su nuli. ako je au. odnosno sest komponenata simetricnoga tenzora Eij.r).J/ I / / / Osim toga.r) = 0 (5. Pretpostavimo da se radijus-vektor dr podudara ~jedni~n od glavnih.~eka srednja vrijednost. cos (y.32) i (5. Lameov elipsoid defonnacija.r) = O.z) 5. j= . pa se pomocu izraza (5. a po svojoj strukturi potpuno su analogni izrazu (4.' . .r)= aj Em cos (i. cosU.y.4.y. tj. Mohrova kruznica deformacija itd.33) predstavljaju jednadzbu transformacija komponenata deformacija pri rotaciji koordinatnoga sustava i odgovaraju transfonnaciji komponenata tenzora drugoga reda.r) +E xy cos (y. u analizi defonnacija mozemo u svakoj tocki napregnutoga tijela odrediti tri medusobno okomita pravca koja i poslije defonnacija ostaju medusobno okomiti.r)+f" dx / / x E".r) + (E". Smjernvl i veliNnc glavnih dcformacija 77 = 2: Eij cos(i.k) cosU.16) dobivamo: EAI 5. Smjerove i velicine glavnih deformacij.r) = 0 cos (z.4.Z Nazivamo ih smjerovima glavnih deformacija iii glavnim osima.22) za transfonnaciju komponenata naprezanja. L i cos' (i.33) Duzinska defonnacija E" je najveca. 'J Stanje defonnacija prikazuje se kao i stanje naprezanja tenzorom drugoga reda pa zakljucci do kojih smo dosli u analizi naprezanja vrijede u cijelosti i u analizi defonnacija (Cauchyjeva ploha defonnacija. i = x.z) (5:35) A. dp dr smjeru.16) dobiva: (E xx Em) cos (x. .tako daje e I > e 2 > e 3' Jednadzbe (5. U tom slucaju radijus-vektor dr t vektor pomaka dp Ide na jed nom pravcu (sl. e (i= x.37) sadrze cetiri nepoznanice: glavnu defonnaciju em i tri pri- padna kosinusa smjera cos (i. cos(x. da p'ri defonniranju ne mijenja svoj smjer~.r). cos (X . Smjerovi i velicine glavnih deformacija paje U analizi naprezanja pokazano je da u svakoj tocki napregnutoga tijela postoje tri rnedusobno okomite ravnine na kojima su posmicna naprezanja jednaka nuli.z) (5.. Analiza deformacija 5. (i= x. Vidi se daje stanje defonnacija u tocki napregnutoga tijela potpuno odredeno.z dy Kao sto je vee receno. Za sustav jednadzbi (5. (5.r) = I. u daljnjim razmatranji~a izraza (5.

" - Ezz E~y • 3~ dx. Prva invarijanta deformacija izrazava da je zbroj normalnih deformacija u bilo koja tri medusobno okomita smjera stalna velicina. E". =E 1 +E +E 2 J =E xr +E yy + E zz =G 1. ona predstavlja volumensku deformaciju u okolici promatrane tocke napregnutoga tijela.ex_( E.41) ~azuje da posmicne komponente deformacija ne~aJu utjecaja na promjenu volumena volumenska deformacija ne ovisi 0 izboru koordinatnoga sustava. Daljnji postupak odredivanja glavnih deformacija analogan je odredivanju glavnih naprezanja u analizi naprezanja. Volumen paralelopipeda prije deformacije: dV=dx( Slika 5..v Exz Exv Eyl' eyz 'ul-[V' cyz - E xy E~~.41 ) f. . Smjerovi i velifine glavnih deformacija 79 eu-em Ex".u.r f~. G) C..HI e.: Ezx . Nakon deformacije element ce biti pravokutni paralelopiped. 5.deformacij. (5.87) prikazati kao zbroj dvaju tenzora. E zz £ .P~I a dx2 dxj.39) gdje je 1 1 1 1 1 (5. / . ~(~I+~£~1~. jednadzba oblika (5. prva invarijanta deformacija G( predstavlja volu. dx 2 dx 3 dx. . . Volumen paralelopipe- Stanje deformacija u tocki odredeno je tenzorom deformacija koji se rnoze slicno izrazu (4.) yy (5. E" E ~ E.43) . .(E xr dV..7./ o}-------- == EXY fV)' +2c . E" Em =0. E2 i E3.. da nakon deformacije: [.l:)' tv.. (5. koja se naziva volumenska okolici dane tocke: deformacija u H' ~J 0 + 0 E.dx. EJ'Z Exz E.40) «.dV E. (5. = e_r. neovisne 0 rotaciji koordinatnoga sustava i nazivaju se prva..4. .78 5. dx3 u smjeru glavnih deformacija (sl. Ezz . Kad izvrsimo mnozenje bivamo: i zanemarimo beskonacno male velicine visega reda. E" Kao sto je vee receno.42) 0 0 gdjeje E = . Uzmimo da je u okolici promatrane tocke e1ementami paralelopiped s bridovima dx .12 Relativna promjena volumena elementa.. do- iii E. .Em fyz Exz «. I '3 + E _ + E.~ - £YI' E:\. Kod homogenog i izotropnog materijala smjerovi glavnih deformacija podudaraju se sa smjerovima glavnih naprezanja.lzraz (5.7).d~X~1 -7 s." EXY e. dx2. srednja deformacija. Analiza deformaclja 5. Koeficijenti Gj. Ex. 2 Iz toga se dobiva: (5.. dr . dr .men~ku .ly En fyz . G2 i G3 invarijantne su velicine.38) E" <S u )( . druga i treca invarijanta deformacija. Prva invarijanta deformacija ima odredeno fizikalno znacenje.39) ima uvijek tri rea Ina korijena Ej. (1+ E 1) (1+ E 2)(1+ E = dV J) dx I dx 2 dx 3 .

e rt = •2 2 sin rp + e xv cos rp. Komponente defonnacija f". = = «.48) Smjerove glavnih deformacija rnozemo odrediti i pomocu izraza analognom izrazu (4.y - f.28~ i (~..~ x (5. Tako daje: Err Ako je promatrana tocka A napregnutoga tijela u toku defonnacije stalno u istoj ravnini.50) v= v(x. kugla . = (E xx E s) ell = c_\X sin ' rp+ e .e 2 J. Glavne deformacije su dane izrazom 1 E I .) =e .. sto znaci da ce I SVI ostah izrazi biti slicni.djet ~e~? d~ ~edu njima postoji potpuna formalna analogija.49) karakterizira promjenu oblika elementa bez promjene njegova volumena jer je volumenska defonnacija: E.r. exv. Ako su nam zadane komponente defonnacija Ew ~xv' Exv.80 Sferni tenzor deformacija 5. 5. kazemo da je tijelo u ravninskome stanju defonnacija. «. jer su kutne defonnacije jednake nuli. Ravninsko stanje defonnacija Usporedimo Ii izraze (5.u· E". "" 2 E xx + (E y. xy EyV E. E.. 5. E.y)..30) vi.t 2 sin 2rp cos2rp - sin2rp (5.52) fyy o (5. Element ostaje slican sebi (kocka ostaje kocka. karakterizira promjenu volumena elementa bez promjene njegova oblika.31) rnozemo odrediti defonnacije u zadanome srnjeru (sl.r + fyY + e zz - 3 E" = O.47) Tenzor deformacija prima oblik EXY =-~f . Ravninsko stanjc dcformacija 81 o o (5. e xv iii neka druga tri njima ek- + e" ) ''1 +-1 ~ -2 E «.y).42) ima odredeno fizikalno znacenje u pojavi defonnacija jer se realni materijali ponasaju razlicito u slucaju same promjene volumena iIi same promjene oblika. = + f" cos2rp (5. (5. ) + (E zz - E. Komponente su pomaka: u = u(x..49) s izrazima (4.4 I). y. Devijator deformacija EXXE [ xy CX"Z f.8). -e »' ) 2 +4E 2 xy (5. (5.2 (E xr - Vidimo daje stanje defonnacije u tocki pri ravninskome stanju deformacija odredeno s tri podatka: s tri komponente tenzora defonnacija Exx..44) vivalentna podatka.v + Exx - f ~')' 2 " cos2rp + e xv E xy sin2rp Ell = Exx-fJy 2 eJ~' .2 -.kugla. x- 2 E xv cYV (5. onda pomocu izraza (5.28) i (5.45) E rr =E . +f. w=O.5.51 ) ax' au E YV =ay' Iz izraza (5.. Ravninu u kojoj se nalazi tocka A u toku deformacije uzimamo za koordinatnu ravninu x.slicni paralelopiped).46) e..v 2 +f..5. cos' rp + Ex. paralelopiped ... sin2rp sin2rp (5.53) . Analiza dcformacija 5.' E'T sin ' rp + cos" rp- Ex.50) za Err av dobivamo smjer glavnih defonnacija: tg2rpo E zz = ell = E zo' = O. Izraz (5.

Zamislimo da. Za zadane komponente defonnacije E. 5.12a).11.u' E VI' . pri konstruiranju Mohrove kruznice defonnacija. Slika 5. a zatim se svaki od tih paralelopipeda defonnirao. 4.11. 5. 6. a na os ordinatu posmicne deformacije. a ako je Eyx > 0. EyV i E . odredivanje defonnacija Mohrove kruznice prikazano je na sl.9). Da bi taj sustay jednadzbi imao jednoznacno rjesenje. 5. Za zadane glavne defonnacije E" E2. U vezi s posebnim dogovorom za predznak posrnicnih naprezanja za Mohrovu kruznicu naprezanja (sl. Ako su zadane komponente defonnacija. Uvjetl nepreklnulosli 83 Mohrova kruznica defonnacija konstruira se na isti nacin kao i Mohrova kruznica naprezanja. 5. odredivanje poIja pomaka svodi se na integriranje sustava linearnih parcijalnih diferencijalnih jednadzbi (5. u opcem slucaju izmedu njih mogu ostati supljme (sl. x Slika 5.smo promatrano tijelo razrezali na elementarne paralelopipede (sl. { 26. nanosi se iznad osi apscise. \ Uvjeti neprekinutosti a 6" 6 6" 6" 6. Na taj se nacin dobiju tri linearne jednadzbe s trima nepoznanicama E.12c).9. onda polje pomaka odredeno iz jednadzbi (5. t pomocu F.u . Opcenito. predznaci su defonnacije u skladu s predznacima naprezanja. E fY ' E xv odredivanje defonnacija u zadanim smjerovima pomocu Mohrove kruznice (s pol om i bez pola) prikazano je na sl. komponente su defonnacija jednoznacno odredene deriviranjem prema izrazima (5.19). nuzno je da defonnacije ispunjavaju uvjete neprekinutosti.8) i (5.~ 7 Ako je zadano neprekinuto polje pomaka.6.9). v ( Slika 5. nanosi se ispod osi apscise.10. 5. 5.26" -.12b). !lest komponenata defonnacija mora ispunjavati neke uvjete koji se nazivaju uvjeti neprekinutosti iii kompatibilnosti defermacija. E IT ' f".w • a) c) Slika 5.12. Analiza deformaclja 5.10. mogu odrediti ako s~ poznate duzinske deformacije Err U tn zadana smjera. ako je Exv > 0. Iz izraza (5. Ako komponente defonnacija ne budu ispunjavale uvjete neprekinutosti. 6.j -.9.8) i (5. Opcenito se moze postaviti sest takvih uvjeta.8) i (5. T '-. u zadanim smjerovima t Za zadane defonnacije E xx. Ako slozimo defonnirane paralelopipede.6. r . Da bi deformirani paralelopipedi mogli biti sastavni dijelovi neprekinutoga tijela (sl. 5.9) nece biti neprekinuto. Na os apscise nanose se duzinske defonnacije.82 5. .4~) slijedi da se ~ompone~te defonnacija fu . E xv odredivanje glavnih defonnacija i njihovih smjerova pomocu Mohrove kruznice (spolom i bez pola) prikazano je na sl.

54) cine prvu grupu jednadzbi kompatibilnosti deformacija i prikladne su za rjesavanie tzv. Dvokratnim deriviranjem po y prve jednadzbe i po x druge jednadzbe dobiva se: ..'"I'V a '10 az' a'e" ay' a'e ayaz Sest jednadzbi (5. L: ' : : . w.u_+~=2 --'-' axay -'_' +--=2 --. --+--' ax' az' s'«." da bi bile kompahbllne. (5.e.9).54) Primjer 5.I' _ ae + ae" ) = a' 10 xx ax ay ayaz I" a ---+-. ravninskih problema. Jednadzbe (5.? odredili uvje!e ~oje moraju ispunjavati komponente deformaciia E. (ae . y a'e". -~ L J c) Deriviranjem ove jednadibe po x i uzirnajuci u obzir da je 10 .u=-8'1O-4.t T . onda komponente deformacija e ij dobivamo deriviranjem u. nakon cega dobivamo: ! ! '1 b) ae xy az «. Da bis~. v? ax az '.55).> tij~lo o~taje neprekinuto. Treba odrediti promjenu pravoga kuta izmedu osi xi y te velicinu i smjerove glavnih deformacija. -. ay ax a'e ay' (au + av)= ax ay ay ax a'e ax' 2 a'f". u.jer povezuju duzinske i posrnicne deformacije u jednoj ravnini.55) nazivaju se uvjeti neprekinutosti iii kompatibilnosti deformacija. . Analiza deformacija 5. ~a~je pro~atramo.13.. Uvjeli neprekinutosti 85 onda njegove deformacije jednoznacno odreduiu po" . ae« ayax ay iJf".8).. potrebno je iz jednadzb! (5. ae ax ~-~+ F ae zx) a'e ay = aya:' pa imamo: Slika 5. <.8) i (5.55) cine drugu grupu jednadzbi kompatibilnosti deformacija i prikladne su za rjesavanje prostomih problema jer povezuju duzinske i posrnicne defonnacije u tri ravnine. Posrnicne komponente deriviramo po trecem indeksu. v. v. Istim postupkom mozemo dobiti jos dvije analogne jednadibe.(ae.1. IJ P~omatra~o izraz (5..55) Zbrojimo Ii ove dvije jednadzbe.6.54) i (5. Ako su zadane neprekinute funkcije u.9) iskljuciti funkcije w.84 Ak<. S. + a'e~. Ocito da tako dobivene funkcije fij zadovoljavaju uvjete kompatibilnosti (5. te dvije jednadzoe zbrojimo. ax ay pa dobivamo: Istim postupkom mozemo dobiti jos dvije analogne jednadzbe.. --'_' =2 a'e azax u smjerovima x. I . a jednu odbijemo. U tocki A napregnutog elementa izmjerene su duzinske defonnacije yin. Jednadzbe (5. a'e --. a (ae.i. ew=4'l0-4. w. I rAI .LT = ax' au db' 0 ivamo: . 2ax 2 ae zx ay 2 a'u ayaz a'v ax az a'w axay a'v +-axaz a'w +-axay a'u +-ayaz + ~ + a) <. dobivamo: = £_ a'e. 10""=6'10-4. ) _ iJz iJ'fyy --- iJziJx (5.54) i (5. make svih njegovih tocaka. .!zraz (~.

Zadatak mozemo rijesiti i graficki pomocu Mohrove kruznice deforrnacija (sl.14. na verti- .53): 10 1.4'10-4 12. .. B. =101 +101 =-8'10-4 +4'10-4 = 12'10-4 -16'10-4 =-4'10-4• x Smjerove glavnih deforrnacija mozemo odrediti pomocu izraza (5. 87 86 Prema izrazu (5. C povucemo vertikale usporedne s osi ordinate. Srediste kruznice S odredeno je sjecistem simetrala duzina N xP i PD. Tooke Nx. Slib 5. P i D leze na trazenoj kruZnici.l3c.8deformacija 5.". enn• Kroz tocke A. a apscise tocaka NI i N2 glavne deformacije 101 £2' SpoJnIca toeaka P.14). 10 I' Deforrnacija elementa orijentiranog u smjeru osi x.52) iii izraza analogna izrazu (4. a elementa orijentiranog u smjeru glavnih deforrnacija prikazana je na slici 5. Anali7. .4 '10-4 Kontrola: A 0' Saa B C 6••1 1. . dobivamo: 5.1 . Najprije crtamo pomocni koordinatni sustav exx'. 5.13b.635. Na os apscise nanosimo izmjerene deforrnacije ell' low. Velicinu glavnih deforrnacija odredit cemo pomocu izraza (5..7 . Kroz srediste kruznice S povu~emo stalnu os apscise i d~bivamo koord~~atnI susta~ 10 10 s ishodistem O. Uvjeti ncprekinutosli i odatle 6'10-4 +8'10-4 cos1300-4'1O-4 sin 60° sin2 30° S.2 = -8. odreduje nam posml~~u deformaciju eJ:)" (rxy:=xxi 10 xY).588.. Kontrola: \ \ \ \ \ \ exx + e. kali kroz tocku A. exy s ishodistem 0'.41): 12.7 '1O~4 12'10-4 . y prikazana je na slici 5.6. Kroz tocku P povucemo horizontalni pravac usporedan s osi apscise i tako dobivamo tocku N. NI odreduje i pravac glavne deformacije xv .10-4 +4'10-4 2 I ±-~(-8'1O-4-4'1O-4)1+4(127'1O-4)1 2 ' \ \ \ S.n• Sjeciste pravca Ii i vertikale kroz tocku B daje nam pol P Mohrove kruznice. Kroz tocku D povucemo pravac Ii pod kutem l{J koji je usporedan s pravcem izmjerene deforrnacije e.10-4 -16'10-4 .Odaberemo proizvoljnu tocku D na vertikali kroz tocku C.49). Ordinata tocke Nx.0. 8n' .

U analizi deforrnacija promatrali smo sarno geometrijske odnose te dobili geometrijske jednadzbe koje vrijede za bilo kakvu neprekinutu sredinu. vrijeme).~on ra. pritisak.2. Kad opterecenje dostigne tocku daljnja de~orn.. Eksperimentalni podaci 0 vezl Izmec!u naprezanja i derormaclja 89 su ovisni. potpuno iscezavaju na. sto dovodi do nagla s~enJa precnog presjeka i pojave grla na uzorku (sl. bez medusobne ovisnosti. naprezanja se pojavljuju kao unutarnje sile uzajamnosti medu cesticama tijela. Pri statickom opterecenju osnovni oblik ispitivanja uzoraka jest na rastezanje. Oblik dijagrama rastezanja ovisi 0 svojstvima ispitivanog materijala. a nastale .6. Deforrnacije rastu a da se. temperatura. nastale zbog promjene razmaka izmedu tih cestica. Slika 6.. na osnovi dobivenih eksperimentalnih podataka definiraju se veze izmedu naprezanja i defonnacija ne sarno za promatrani vee i za opci slucaj naprezanja i defonnacija.. Pri tom su naprezanja i deforrnacije promatrani posebno.do. Pri tom se rnjeri velicina sile F i pripadajuee produljenje Al na mjernoj duzini uzorka 10 te se prikazuju u obliku dijagrama rastezanja F-M. opte~ recenje ne povecava. 6. . Izvode se pokusi na rastezanje. 6.1. . . Od tocke 0 do P dijagramje pravac. homogenom i izotropnom materijalu. . Karakteristican oblik dijagrama rastezanja za gradevinski celik prikazanje na sl. Opcenito je: ill (6.1) izmedu naprezanja i defonnacija ne rnozerno odrediti teorijski. Nakon tocke M nastaje iscrpljenost materijala. Slika 6. VEZE IZMEDU NAPREZANJA I DEFORMACIJA 6. Mjerenjemje ustanovljeno da se uzorak u uzduznome smjeru produlji za Al = 1-/0' a u poprecnorn smjeru suzi za Ad = d . Relativna promjena udaljenosti izmedu tih cestica opisuje deforrnaciju tijela. torziju i savijanje. pojavljuju I trajne iii plastlcne deforrnacije koje nakon rasterecenja uzorka ne 1~~ezavaJu. Trajno produljenje uzorka nakon raskida AIL naziva se apsolutno produljenje pri raskidu.3a). posmik. 6. Dijagram rastezanja moze se dobiti automatski u toku ispitivanja pomocu pisaca na stroju za ispitivanje.. Eksperimentalni podaci 0 vezi izmedu naprezanja i defonnacija F I I dl U analizi naprezanja promatrali smo ravnotezu elementa tijela te dobili staticke jednadZbe koje vrijede za tijelo bilo kakvih svojstava. osim elasticnih de~onnacIJ~. tj.1) rastezu se uzduznom silom F u stroju za ispitivanje (kidalici).1.su zbog smicanja u kristalima koji se nalaze u ravninama u kojima djeluju najveca posmicna naprezanja. vee sarno eksperimentalno ispitivanjem uzoraka izradenih od odredenog materijala. . Defonnaciji uzorka prethodi povecanje sile sve do tocke M pri kojoj sila prima maksimalnu vrijednost F max' . Isti se materijal ponasa razlicito (ima razlicita mehanicka svojstva) pri razlicitim uvjetima (rezim opterecenja. velicina i oblik uzorka.3b). 6. sto znaci da su naprezanja i deforrnacije vezani odredenom funkcionalnom vezom koja ima fizikalni karakter. dolazi do ojacanja materijala. Pri tom se na poliranoj povrsini uzorka pojavljuju kose linije nazvane Liidersovim Iinijama. . Uz pretpostavku da se radi 0 neprekinutom. a sila F i produljenje A/linearno Do tocke E deforrnacije su elasticne. 6. Do tocke M uzorak se defonnira j ednoliko po ~ItavOJduzini. produljenje uzorka raste uz smanJe?Je sile sve do tocke L u kojoj nastupa raskid uzorka.. Ako prijedemo tocku E.1. tj.orka.ster~~en~a uz. svak~ J~dmlca nj eg. Raskid epruvete nastupa po najmanjern presjeku AL• J:f po- . Pokusom utvrdujemo vezu izmedu naprezanja i defonnacija u obliku dijagrama pri odredenim uvjetima.2. Pri tom ispitivanju dobije se najvise podataka 0 mehanicktm svojstvima materijala. Uzorci materijala odredenih dimenzija i oblika (epruvete) (sl. Nakon stanja tecenja materijal ponovno dobiva sposobnost da se ?plre d~el~va~Ju opterecenja..tacIJa uzorka lokalizira se na manjem dijelu epruvete (sl.. u uzorku se.1) Funkcionalnu vezu (6. nastaje teeenje (popu§tanje) materijala. Medutim. Na tom dijagramu uocavamo nekoliko karakteristi~nih tocaka. U tocki T karakter defonnacija naglo se mijenja. Te su linije nagnute prema osi uzorka priblizno P~ kut~m ~d 45~.~ve duzine daje jednako produljenje.

2) 0. A I I I I gdje je A povrsina poprecnoga presjeka uzorka koja odgovara sili F..: . nakon rasterecenja uzorak se u potpunosti vraca u prvobitni oblik. a crtkanom diproporcionalnosti. Ime~~Ja .3) Naprezanje arkoje odgovara tocki Tnaziva se granicom teeenja iii popustanja. Na sl. - i to vrijedi sve do raskida uzorka. se sarno umanjuje za elasticni dio fl. 6 (6. dar . (6. kri li AM~ kao da pre!h~og ~te~ecenja nije ni bilo.lr+ fl. Pri rasterecenju produljenje fl.2).kterizira me a~1 s. ovi /~m3 ra. . tj. i to je naprezanja i deformacija. 6. Ukupno je produljenje: ." r ajnn Je I I P 3fl.. " ransrormira se u 0i~el. lz ovoga slijedi da oblikldij. Naprezanje koje odgovara tocki L' nazi va se cvrstoca pri raskidu.5) I 10 I I I Buduci su Ao i 10konstantne velicine. ?oblh blsm~ drugi dijagram. 6.1. A~o ~ismo uzeli uzorak s drugim poprecnim res' ek~m iIi dru:e ?:ne. a) F b) Slika 6.1 s pocetnorn duljinom 10. punorn crtom prikazanje dijagram norninalnih jagrarn stvamih naprezanja.4.1 ~r ~ ..J I Naprezanje aE koje odgovara tocki E nazi va se granica elasticnosti. 6. dijagrarn naprezanja kao i dijagram rastezanja (sl.4) a =- • F A' --. Veze izmedu naprezanja i derormadja 6.1 (sl 62) t .1 n~ Istezava.1.doblven na kidalici u koordinatnome sustavu F -fl.limo ~isillu pocetnom rax PodkI I nomina noFnaprezanje povrsinom poprecnoga presjeka uzorka Ao ' dobit cemo cuns 0 F a=Ao koje se razlikuje od stvamog naprezanja Slika 6.~tezanJa (sl. vee.uzorka. Ako. p'IPu. Da bismo dobili dijagram koji ~ar. Eksperimentalni podad 0 vezi izmedu naprezanja i derormacija 91 (6.3.4. i to je najvece naprezanje do kojega se materijal ponasa elasticno. __ . Do tocke M povrsina A i Ao neznatno se razlikuju pa su naprezanja a i a' gotovo jednaka.1 = fl.u t?kU isp~tivanja rasteretimo uzorak pri opterecenju koje odgovara tocki A lini ja r~sterecenJa AB bit ce usporedna s pravcem OP.voJstva materijala neovisno 0 apsolutnim dimenzijama uzorka dii ste~nJa .2) vidi se da on karakterizira odredeni materijal ali u visnos I . lz dii ruje.1 . Produljenje fl.' ~agramkraordinatni sustav a _ E. i to je naprezanje pri kojemu deformacije rastu bez porasta opterecenja. dobit cemo relativnu duzinsku deformaciju: (6.. aL prijelomno je naprezanje pri kojem dolazi do raskida uzorka.g:~~a ~~t~~ k zanja uzor a OVISI0 tome je II uzorak prethodno bio opterecivan iii . Naprezanje ap koje odgovara tocki P naziva se granica najvece naprezanje do kojega vrijedi lineama ovisnost izmedu a =f(e) irnat ce isti oblik . Podijelimo Ii produIjenje fl. C1 t. Ponovnim oprerecenjem uzorka dijagram rastezanja prima oblik BA .no strcno. Naprezanje aM koje odgovara tocki M vlacnaje iii rastezna cvrstoca materijala i to je naprezanje koje odgovara najvecem opterecenju koje epruveta moze izdrzati.90 6. naprezanja.

93 Na dijagramu a .7a prikazanje dijagram pritiska i rastezanja za meki celik. ukupna (6. 6. Mjerenjem velicine sile i odgovarajuceg skracenja dobije se dijagrarn pnnska P . s povecanjem naprezanja defonnacije rastu vrlo sporo i onda naglo dolazi do raskida bez pojave znatnijih plasticnih defonnacija (kamen. Za razlicite materijale dobiju se razliciti dijagrami naprezanja koji karakteriziraju mehanicka svojstva materijala u odredenim uvjetima.5.e za odredeni materijal. Za prve se obicno uzima da relativno produljenje iznosi 0 > 5%. materijale dijelimo na duktilne (rastegljive. E' . Dok su defonnacije elasticne. a) b) o F F Slika 6. Slika 6. Slika 6. staklo. Raskid uzorka nastaje bez pojave grla na uzorku.5. Umjesto granice tecenja iii granice popustanja cesto se pn raste~nju jos upotrebljava naziv granica razvlacenja iii granica velikih izduienja. prizme iii valjka u strojevima za ispitivanje (presama) (sl.e proces rasterecenja stapa prikazanje je deformacija s: pravcem AB. Uzorak dobiva bacvasti oblik i prakticki se ne moze zdrobiti. Svojstvo tijela da se moze trajno deformirati naziva se plastienost. M o 15 (sl. Duktilni su rnaterijali elastoplasticni materijali koji imaju izrazito podrucje elasticnih i plasticnih defonnacija i sposobnost da prije raskida pretrpe znatne plasticne defonnacije (meki celik. Dijagram pritiska do tocke T' (granice tecenja a.. Krhki materijali imaju malu sposobnost deformiranja. a za druge d < 5%.je elastlcna.7) G=IL-/o 10 i predstavlja prosjecno relativno produljenje na mjernoj duljini 10 nakon raskida stapa (sl. odnosno a . T'.1.4) dano je izrazom: 100% (6. Ispitivanje materijala na pritisak provodi se na uzorcima oblika kocke.).6. Veze Izmedu naprezanja I deformaelja 6.6).Itivanju na rastezanje. Pri opterecenju na pritisak uzorak se u uzduznorne smjeru skracuje. ~bi~~o ~ uzimaju vrijednosti za mehanicka svojstva materijala iz podataka ~OJI su doblV~Dlpn ISP.AI.ma bacv~s~l oblik (sl. iilave) i krhke.6).materij~la.6) f. S obzirom na relativno produljenje pri raskidu. 6.) slican je dijagramu rastezanja i ima analogne kara~teristicne tocke P' . a kod pritiska granica gnjecenja. Relativno produljenje pri raskidu Na sl. prikazanje dijagram naprezanja za krhki materijal. Eksperimentalni podaci 0 vezi Izmedu naprezanja i deformacij.3b) i obicno se izrazava u postocima. a fr je trajna iii plastiCna defonnacija koja trajno ostaje u tijelu. Relativno suzenje (kontrakcija) presjeka A -A 0 L pri raskidu dano je izrazom (6. 6. bakar itd).8) t/J = Ao 100% i karakterizira plasticnost materijala kao i relativno poduljenje o. Vidimo da na dijagramu nije izrazena gran ica tecenja tako da samo tocka M karakterizira krhki materijal i predstavlja vlacnu cvrstocu materijala.s. 1 uz~rak p~l.92 6. Dijagram stvamih i nominalnih naprezanja prakticki se podudaraju. Poslije granice tecenja naprezanje stalno raste s deformacijom. lijevano zeljezo itd.pri pritisku i rastezanju do granice tecenja kod duktilnih . Na gomjoj i donjoj povrsini uzorka pojavljuju se sile trenja koje spre~av~jujednoliko sirenje uzorka. 6. taj je utjecaj sraz~jemo mali. Dakle. S obzirom na slicnost dijagrarna a . 6. a u poprecnorne siri. 6. Na sl. Na dijagramu naprezanja razlikujemo dva podrucja: elastic no do granice elasticnosti i elastoplastleno iza granice elasticnosti. Relativno produljenje pri raskidu uzorka karakterizira plasticnost materijala.7. . dok u p~ drucju plasticnih deformacija utjecaj sila trenja postaje znata~.

Dijagrami p.model idealnoga elasticnog tijela u kojega su veze izmedu naprezanja 1 deformacija hneame. analogno se definira Hookeov zakon pri posmiku: t a tga=-=E. toCk M' k .14) .18) . Iz 'p~je navedenih eks~rimentalnih podataka dobivenim ispitivanjem uzoraka materijala vld~. cak I po nekoliko puta.9) el' = . Tlacna cvrstoca krhkih rnateriiala obic~o je veca od vlacne cvrstoce. U plasticnome podrucju za sve je materijale v = 0.5 (sto ce takoder biti dokazano kasnije).30.4) vidimo da je: Buduci da su uzduzne i poprecne defonnacije uvijek suprotna predznaka.7b). a pri pritisku je pozitivna (poprecni presjek se povecava). dobiva se: (6. Takvo tijelo naziva se Hookeovim tijelom.3a) pocetna se duljina 10 povecala za 6. konstante elasticnosti materijala Iz dijagrama v=I. dijagramima rastezanja i pritiska (sl.II) predstavljaju Hookeov zakon zajednoosno vnje e sarno do gramce proporcionalnosn ap. Za vecinu je gradevinskih materijala v z 0.2.17) (6.v e. Ie nema karakteristienih toeaka koje su karakteristicne za elastopla tl·" terii I . 1 . tj. s "ne rna enja e. Na osnovi dijagrama r . ~ja ~eduje ~Iacnu cvrstoeu materijala. Veze Izmedu naprezanja I derormaciJa 6.1) do odredene gran ice postoji homogeno stanje naprezanja i deformacija paje relativna duzinska defonnacija: 6. Vidjeli smo da u uzorku (sl. ~zrazi (6.e (sl. uzduzna i poprecna deformacija uvijek su protivna predznaka. tj.1 e (6. e (6. .2. a relativna poprecna defonnacija je: za izotropni materijal za sve poprecne smjerove jednaka (6. Ima dimenziju naprezanja i u dijagramu naprezanja predstavlja tangens kuta izmedu pocetnoga pravocrtnog dijela dijagrama i osi apscise./.1 e=(6.15) a . 6. Pri pritisku kao i pri rastezaniu ~zorak se lomi pn sasvlI~ mall1l~deformacijama. 6. izmedu relativne poprecne i relativne uzduzne deformacije postoji konstantan odnos.10) prvi je formulirao Robert Hooke godine 1678. a promjer smanjio za: 6.13) ~ a) b) 1o ' r Slika 6. U nonnalnim uvjetima upotrebe u konstrukciji se 0javljuju nap. 6.. za Hookeovo tijelo.8) i I"!aJ~ ka~tenst~cne tocke: ~ramcu proporcionalnosn rp. Hookeov zakon.10) (6. osim e.1 je apsolutna uzduzna defonnacija. .y na sl. 6. 6.. promatrajuci ponasanje eelicnih opruga pod opterecenjem. Zbog toga se u znanosti oot. ' M Linearnu vezu izmedu naprezanja i defonnacija (6. granicu elasticnosti rE granicu tecenja r T I posmicnu cvrstocu r M. 6. Pokusima je pokazano da kod jednoosnog stanja naprezanja (rastezanja iIi pritiska) u podrucju u kojemu vrijedi Hookeov zakon.94 6.8. Pri ispitivanju uzoraka na rastezanje (sl.2.12) ~ll I I I Pri rastezanju poprecna je deformacija negativna (poprecni se presjek smanjuje). od . Hookeov zakon.se da su kod vecine ~adevinskih materijala defonnacije elasticne i razmjeme ?ap~e~nJlma do ?drede?e gramce.'ornosu ma~e~Jala razm~~ .d apsolutna poprecna defonnacija.osmika po obli~u su slicni. a 6.5 (§IO ce biti dokazano kasnije).16) Kod izotropnih materijala Poissonov je koeficijent 0 ~ v ~ 0. a (6.S.11 ) stanje naprezanja i iii: =G y (6. Apsolutna vrijednost toga odnosa naziva se Poissonov koeficijent: 6. kenstante elBStl~nosti matcriJala 95 Kod krhkih male~ja!a ~ijagramje pritiska po obliku slican dijagramu raslezanja (sl 6. Koeficijent proporcionalnosti E izmedu naprezanja i deformacija nazi va se modul elasticnosti iIi Youngov modu!. e odnosno: e=E' iii a=Ee. .~ezanJa manja od granice proporcionalnosti...d=d-do· (6.10) i (~.

96 gdjeje: Yii =2Eij·

6. Veze izmcdu naprezanja i ddormacija

6.3. Zakon superpozicije

97

(6.19)

. ~ je koefic~ent.proporci?naln~~ti koji se naziva Coulombov modul, modul posmika IIImodul kh.zanJa. Ima dirnenzije naprezanja i u dijagramu posmika predstavijen je tangens?m kuta izmedu pocetnoga pravocrtnog dijela dijagrama i osi apscise. . POlSS?nOVkoefi~~jent v, modul ~lastit~o~ti E i modul posmika G karakteriziraju elasticna .~voJstva mat~rtJala II od~edentm uvjetuna pa se nazivaju konstante elastienest] mate~IJala '.Odred~~u se ekspertmentalno. E i G imaju dimenzije naprezanja, a v je bezdimenzionalni koeficijent, Kasnije c.~ dokaz.~no ?a izmedu modula elasticnosri E, modula posmika G i Poisbiti sonova koeficijenta POStOJIovisnost: E G=-2(I+v)' . Za.elasticno tijelo dovoljno je eksperimentalnim sticnosti, a treca ce se odrediti pomocu izraza (6.20). (6.20) putem odrediti dvije konstante ela-

U tijelu (sl. 6.9) odaberimo tocku A i promatramo pomak te tocke u nekom smjeru npr. u smjeru osi x. Neka na elasticno tijelo djeluje sarno sila FI, onda je pomak tocke A u smjeru osi x: (6.21 ) Uklonimo silu FI i elasticno tijelo opteretimo silom F2. Pomakje tocke A zbog djelovanja sile F2: (6.22) Koeficijent proporcionalnosti KI i K2 ovise 0 mehanickirn svojstvima materijala i 0 geometrijskim karakteristikama sistema i bit ce opcenito razliciti ako sile FI i F2 djeluju u razlicitim tockama tijela. Razmotrimo sada zajednicko djelovanje sila FI i F2. Elasticno tijelo opteretimo prvo silom Fb a zatim silom F2. Pomak tocke A pod zajednickim djelovanjem sila F, i F2je: (6.23) Koeficijent K I bit ce isti kao II izrazu (6.21) buduci da sila FI djeluje na tijelo koje prije toga nije optereceno. Koeficijent za razliku od II izrazu (6.22), oznacen je zvjezdicom jer sila F2 djeluje na tijelo koje je prethodno optereceno silom Fl'

. Uobicajeno je da se .m??ul.e.lasticnosti E i Poissonov koeficijent v odrede ispitivanrem uzoraka na rastezanje III pritisak, a modul se posmika onda odredi izrazom (6.20). . M~du~ po~mika G eksperimentalnim sticnosti E I Poissonov koeficijent v. se putem odreduje mnogo teze nego modul ela-

K;,

Kl

Ako su koeficijenti

K; i K 2

razliciti, onda bi to znacilo da

K;

ovisi

0

sili Fl'

6.3. Zakon superpozicije
.Kao sto je receno .ll uvodnom.~ dijelu, u znanosti 0 otpomosti materijala promatramo ~Iastttno, homogeno, IZOtrop~o tijelo, te .~r~tpostavljamo da su defonnacije male i da izmedu opterecenja, naprezanja, deformacija I porn aka postoji lineama ovisnost.

Medutim, to proturjeci osnovnoj pretpostavci 0 lineamoj ovisnosti pomaka 0 opterecenju. Slijedi da ne ovisi 0 sili Fi, Izraz (6.23) za F, = 0 mora prijeci u izraz (6.22) pa dobivamo da je = KIte izraz (6.23) prima oblik:

K;

K;

(6.24) Na taj nacin ukupni pomak tocke A odreden je kao zbroj pojedinacnih pomaka zbog djelovanja nezavisnih sila FI i F2. Ako promijenimo redoslijed opterecenja tijela, analognim razmatranjem dobit cemo izraz (6.24).

F

y

Prema tome, stanje naprezanja, defonnacija i porn aka ne ovise 0 redoslijedu opterecenja tijela. Ovaj se zakljucak moze lako prosiriti i na slucaj bilo kojeg broja sila. Izraz (6.24) izrazava zakon superpozicije kojim se dokazuje daje stanje naprezanja (defonnacija i porn aka) zbog zbroja dvaju iii vise stanja opterecenja jednako zbroju dvaju iii vise stanja naprezanja (defonnacija i pomaka) izazvano s dva iii vise stanja opterecenja, Ako na elasticno tijelo djeluju sile F" F2, ••• Fm onda pomocu zakona superpozicije mozerno odrediti stanje naprezanja (defonnacija i pomaka) tako da za svaku silu F; posebno, kao da sarno ona djeluje na promatrano tijelo, odredimo stanje naprezanja (deformacija i pomaka) i onda sva ta pojedina stanja algebarski zbrojimo (sl. 6.10). Zakon superpozicije ne vrijedi ako izmedu opterecenja, naprezanja, deformacija i pomaka postoji nelineama ovisnost. Zakon superpozicije takoder ne vrijedi ni II slucajevima u kojimajedno opterecenje utjeee na stanje naprezanja, deformacija i pomaka drugog opterecenja. Primjer vitkoga stapa opterecenog na savijanje i pritisak. Progib izazvan po-

oP--------- __ ~x~
z
Slika 6.9.

98 precnim opterecenjem savijanje stapa. utjece na djelovanje

6. Veze izmedu naprezanja I deformacija

6.4. Saint Venantov princip

99

uzduzne sile zbog koje nastaje dopunsko

+

Slika 6.10.

Slika 6.11.

.~ f-ft
F

Na sl. 6.12. prikazana su dvajednaka stapa, opterecena na rastezanje sa staticki ekvivalentnim optereeenjtma. U popreenim presjecima stapova prikazani su dijagrami normalnih naprezanja. Iz usporedbe dijagrama naprezanja u odgovarajucim presjecima stapova vidimo da u presjecima dovoljno udaljenim od mjesta djelovanja opterecenja u oba stapa prakticki postojijednaka raspodjela naprezanja. Znatnije razlike u raspodjeli naprezanja postoje u presjecima stapova u blizini mjesta djelovanja vanjskog opterecenja, U tome se sastoji St. Venantov princip, prema kojemu se uzima daje raspodjela naprezanja i defonnacija razlicita na relativno malim dijelovima elasticnoga tijela, u pravilu u blizini mjesta djelovanja sila, ako se jedno opterecenje zamijeni drugim, statickim ekvivalentnim opterecenjem, No na dijelovima koji su dovoljno udaljeni od mjesta na kojima djeluje opterecenje, razlika je mala tako da se prakticki moze zanemariti.

-_ ~

---

F

In I
I I I
I I I

__L"
/

,
\

;

In I
\ I \

F
/

..-

,

-,
\ \
\

I I AI I

\

I
I

I
~I

,
I
\ I

I

U daljnjim iz~a~anjima, u pravilu, razmatrat. c~mo sisteme na koje se moze primijenizakon superpozicije, Kada se zakon superpozicije ne moze primijeniti, bit ce posebno istaknuto,

.

I I I /

I I I
I

\

In

\
/ _ E ....

~

In
"-

6.4.

Saint Venantov princip

J~
Slika 6.13.
a)

a

'I

I' b)

a

.... -t---l

/

/

I

F

Tako npr. za stapove opterecene statickirn ekvivalentnim opterecenjem prikazanima na sl. 6.13. raspodjela naprezanja u poprecnome presjeku n-n prakticki je jednaka, dokje u podrucju A razlicita. St. Venantov princip moze se izraziti i na drugi nacin, Ako na malom dijelu tijela djeluje sustav sila, staticki ekvivalentan nuli, naprezanja i defonnacije vrlo brzo opadaju s udaljenoscu od mjesta djelovanja opterecenja i na dovoljnoj su udaljenostijednaki nuli.
F
I I I I I I
/

1 a T

a
f

i

AI I I

I
I

,
I

F Stika 6.14.

F

Slika 6.t2.

U podrucju A drucja A naprezanja St. Venantov olaksava rjesavanja

(sl. 6.14) imamo pojavu lokalnih naprezanja i defonnacija. Izvan poi defonnacije prakticki sujednaki nuli. princip ima siroku primjenu u znanosti 0 otpornosti materijala, jer raznih zadaca zamjenom slozenog opterecenja jednostavnijirn,

100

6. Veze izmedu naprezanja i deformacija

6.5. Hookeov zakon za prostorno stanje naprczanja

101

6.5.

Hookeov zakon za prostomo stanje naprezanja

Analogne izraze dobivamo za E2 i E3, pa imamo:

Promatramo homogeno, izotropno i idealno elasticno tijelo. Zamislimo elementami paralelop,iped isje~en iz, n,~pregnutog,~ tijela s b~idovima paralelnim s pravcima glavnih n~prezanl~ ~ danoj tocki !1Jela. Buduci da se radi 0 homogenom i izotropnom tijelu, to ce uJedno,b1l11 pravci glavnih defonnacija. Na stranicama paralelopipeda djeluju glavna naprezanja OJ, 02, 03 (sl. 6.15),

t'l = ~ [02

-

V (0)

+0

I)]

l

I

'. )1

"

(6.25)

~
Izraz (6,25) izrazava Hookeov zakon za troosno stanje naprezanja, a moze se prikazati i u ovom obliku:
I 1 I I

E I = - [(I+ v) 0 I - V (0 I + O2 + 0)]

I

, ,,' 3

.c:
I I

E

I = - [(I+ v) 0 I - V 8],

E

x

gdje je:

,"
z

, ,,
prva invarijanta naprezanja. Tako dobivamo:
Slika 6.16.
EI

Slika 6.15.

=E[(l+v)0,-v8]

I

Deformacije paralelopipeda E" E2 i E3 odredit cemo pornocu zakona superpozicije, Naprezanje 0, izaziva uzduznu defonnaciju

E2 =-[(I+v)01-v8]

I 1

(6.26)

E

--------,

E) =-[(I+v)o)

.

E

-v8].

i poprecne defonnacije
E2 =-VEI
r

Jednadzbe (6.25) mogu se rijesiti po glavnim naprezanjima
=-v
_01•

OJ

pa cerno dobiti

E'

01=
O= 2

E (I + v) (I - 2 v) E (I + V) (I - 2v) E (l+v)(1-2v)

[(l-V)fl+V(f1+EJ] (6.27)

Zbog naprezanja 02 dobivamo:

E;'

=- , E

O2

E" =-V I

O2

E

,

E ~: =-V

O2

[(I-V)E2+V(f)+EI)]

E

,
0)=

a zbog naprezanja 03 dobivamo:
E)
t

[(I-v)E)+V(E,+E2)]·

n

=~. , E

E'" =-v I

0)

E

,

E;"

=-v

OJ

Ako zbrojimo jcdnadzbe u izrazu (6,25), dobit cemo:
E v = E I + E2+ E) = --E-

E

1-2v

Ukupne defonnacije

u glavnim smjerovima dobit cerno sabiranjem:

(0 I + 0 2+ 0) ),

(6.28)

sto nam daje vezu izmedu prve invarijante defonnacija prve invarijante naprezanja.

(relativne promjene volumena) i

102 U slucaju hidrostatskoga dobivamo: tiaka
01

6. Veze izme4u naprezanja i deformaelja

6.S. Hookcov zakon

Z8

prostorno stanje naprczanja

103

t:~3(1~2'j I"~
_ \ --}!_ E,.- K'

=O

2

=

0,

=- p, za relativnu

promjenu volumena •._,' " (6.29)

cos" (x ,1)+ cos' (x ,2)+ cos ' (>; ,3)= I, dobivamo: E
xx

=_!_[(I+V)O

E

x

-ve]=_!_[(l+v)Ox-V(O,+Oy+o,)]=

E

iii: (6.30)

~ »-«
-'

I = - [0 .r

E

-

v (0,.

+ 0,

)].
Evy

(6.32) i i

gdjeje:

Analogne ovisnosti mogu se dobiti i za druge dvije nonnalne defonnacije

Ezz

K=

3(l-2v)

E

(6.31)

normalna naprezanja ox, Oy,a; Posmicna je defonnacija Exy prema izrazu (5.31):
En

=

EI

cos(x,l)

costy.lj+s

, cos('>;,2) cos(y,2)+E3

costx.S)

cos (y,3).

modul kompresije iii volumenski modul elastil'nosti. Iz izraza (6.28) vidimo da tijelo ne mijenja volumen ako je Poissonov koeficijent v = =0,5. U plasticnom podrueju element ne mijenja volumen, E" = 0, pa iz izraza (6.28) slijedi daje za sve materijale 1I plasticnome podrucju Poissonov koeficijent v = 0,5. lz izraza (6.29) slijedi da je 1- 2 v ~ 0, odnosno V:5~, jer bi u protivnome dobili povecanje volumena pod hidrostatskim tiakom, sto je nemoguce, Time je odredena gomja granica Poissonova koeficijenta. Prema tome, za sve izotropne materijale Poissonov je koeficijent:
O:5v:5

Zamijenimo Ii E" E2 i E) sa 0" 02, 0) i e pomocu izraza (6.26), dobit cerno: E +0 = _!_ [(I + v) {o

n

E

\:

1

cos (x ,I) cos (y ,1)+ o 2 cos (x ,2) cos (y, 2)+ cos(y,I)+cos(x,2) cos(y,3»)]. cos(y,2)+

3

cos(x,3)

cos(y,3»-ve(cos('>;,I) + cos(x,3)

Buduci daje prema izrazu (4.20) r,y =01 cos(x,l) cos ty.Il+o , cos(x,2) cos(y,2)+03 costx.J) cos(y,3),

0,5

i za doticni materijal odreduje se eksperimentalno. Ako u nekoj tocki napregnutoga tijela isijecemo elementami paralelopiped s bridovirna proizvoljno orijentiranim u odnosu na pravce glavnih naprezanja i deformacija, dobit cemo, u opcem slucaju, svih devet komponenata tenzora naprezanja koje djeluju na pobockama paralelopipeda (sl. 6.16). Ako su nam poznate &layne deformacije EI E2, E3 i njihovi smjerovi, onda mozemo OOreditideformaciju II smjemp§lkpn!ma izml! (5 28): E",=E1 cos2(x,I)+E2 cos2(x,2)+E) cos2(x,3).

a zbog ortogonalnosti

osi x i y je cos (y,l)+ cos(x,2) cos(y,2)+ cos ('>;,3) cos(y,3)= 0

i .j = cos(x,l) pa dobivamo

E-').

=T

1+ v

r..

=--E-

2 (J+v)

fw

2

(6.33)

Izrazimo Ii EI, E2, E3 sa 0" 02, 03 i e pomocu izraza (6.26), dobit cemo

Ako usporedimo izraze (6.33) i (6.18), dobivamo daje G= _E_ 2 (1+ v) (6.34)

-v

e (cos'

(x,l)

+ cos'

(x,2)+ cos? (x,3»)].

paje
Ex!,

Buduci daje prema izrazu (4.18) 0x=OI te daje prema izrazu (4.46): cos2(x,1)+02 cos2(x,2)+03 cos2(x,3)

=2=
xy

Y

r xy 2G

(6.35)

Analogne izraze dobivamo i za druge dvije posmicne defonnacije f;Z i Ezx· Konacno mozemo napisati Hookeov zakon za opce stanje naprezanja

T
104 1 1'" = E" [a, - v (0,
1',:" =E"[a" 6. Vezc izmedu naprezanja i deformacija 6.6. Hookeov zakon za ravninsko stan]e naprezanja

105

+ a,)],
+a,)], +a )]

1

-v(a: -v(a I+v E I+v E I+v E

I'

zz

=-[a E

1
Z

.r

y'

I' XI'

r., 2G

'[XI'

(6.36)

I'

":

r"z =_'2G

r .'z

Matrica [D] konstanata elusticnosti je simetricna, Iz prethodnih izraza vidimo da se kod homogenog, izotropnog i elasticnog tijela sve veze izmedu naprezanja i deformacije mogu izraziti s konstantama elasticnosti E i v. Prema tome, mehanicko ponasanje homogenog i izotropnog materijala odredeno je dvjerna neovisnim konstantama elasticnosti. Uobicajeno je da se eksperimentalno odredi E i v, a modul posmika Gonda se odredi izrazom (6.34). Iz prethodnih se izraza vidi da kod homogenog, izotropnog i elasticnog materijala nonnalna naprezanja izazivaju samo promjenu duzine, ali ne i kuta, dok posmicna naprezanja izazivaju samo promjenu kuta, ali ne i duzine, Duzinske defonnacije ne ovise 0 posmicnim naprezanjima, a kutne defonnacije ne ovise 0 nonnalnim naprezanjima, To je razlog zasto se duzinske deformacije nazivaju jos i nonnalnim deformacijama, a kutne defonnacije posmicnim deformacijama.

e

zx

=~r 2G

r IT.

. Rkjesavanjem sustava jednadzbi mocu omponenata deformacija:

(6.36), komponente naprezanja mozemo izraziti po-

6.6. Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja

E
a, = (I + v) (1_ 2v) [(1- v) E = (I+v)(l-2v) E (I-2v)
I' xr

+

V

(1'"" +

I' zr )]

0,

[(l-v)l'" [(I-v)l'"

+v(l'"

+1',,)]

(6.37)

°2
I I
I

a, = (I+v)

+v (1'", +I',v)]
I

l"'," =2GI' l" =2GI'

--_§__
xv

I+v

Cry

-,

I
••

I

I
I
I

,.

yz

E =-1+ V E =-I+v

I'

,17

(6.37) ,/ z

/ _1:_,
,," 't".
a)

''t" J..- - - - -I ,
y

I

x
/ // //

I

l"zx=2GI' iii u matricnom obliku ax a" az
r.ty

zr

1'.. ~

,
Slika 6.17.

/'

l...------

b)

I-v v

v 1- v v 0 0 0

v v I-v 0 0 0

0 0 0 1- 2 v 0 0

0 0 0 0 1-2v 0

0 0 0 0 0 1-2v

1'",
I'
J:I'

E
(1+v) (1-2 v)

v 0 0 0

I' zz Exy

(6.38a)

l"vz

l"zx odnosno

1',. I'zx

Kao sto smo vidjeli, stanje je naprezanja ravninsko iii dvoosno, ako je jedno od glavnih naprezanja jednako nuli (npr. a3 = 0), (sl. 6.17b). Kod ravninskog stanja naprezanja sve su komponente tenzora naprezanja u jednoj ravnini (npr. u ravnini x. y), (sl. 6,17a). Ravninsko stanje naprezanja mozemo definirati izrazom: az = l"xz= l"yz= 0, (6.39)

{a }=[n J{ d.

(6.38b)

tj. sve komponente tenzora naprezanja koje sadrze indeks "z" jednake su nuli. Iz izraza (6.36) za ravninsko stanje naprezanja dobivamo:

44) tj.v (6.40) naprezanjima ax i o = ~ [a z f.v (a z E - I + a..46) iz izraza (6. Veze izmedu naprezanja i deformacija 6. )] r xv .- Ako prve dvije jednadzbe a".7. deci oblik: fx.v I+v =2G=T Iz trece jednadzbe dobivamo: a z = v (a. = [D] {s} (6.[a x .' Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija glasi: e xr = I E 1 0 0 I-v (a x - V1 ay ) {a} gdje je [0] matrica konstanata elasticnosti.(a .40) rijesimo po nonnalnim + o .47) 1 odnosno a"" a I~ ) = f. 1 pomocu izraza (6..r + a. modul se posmika ne mijenja. «. f "" = .v (a Y E +a Z' )] )] (6.[a _)'..7. Ako izraz (6. ) f x.) va. ). I+v = 2G=T f". (6.. stanje je defonnacija ravninsko iii dvoosno ako je jedna od glavnih defonnacija jednaka nuli (npr.42) G( .va) vi' (6.46) mozemo prve dvije jednadzbe (fxx+Vf".- a --.45) svesti na slije- ax= l-v2 E Pornocu izraza (6. Heekeov zakon za ravnlnsko stanje deformacija 107 <r . dobit cemo Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija: (6. u ravnini x. Kod ravninskog stanja deformacija sve komponente tenzora deformacija nalaze se u jednoj ravnini (npr.36).tE V E - YI' = .) r". y)..' I-v v v'=I_v' r xv =2Gf to' =-I+v iii u matricnom obliku: E fx.44) uvrstimo u izraz (6. .v fX). sve komponente tenzora deformacija koje sadrze indeks "z" jednake su nuli.. f.34) dobit cemo daje: (6.y v (a . tj.s: [I I-v 2 V v I 0 0 llf'" f.41) f". (a .106 6.:G.' Uvedemo Ii oznake: E E =--2' 1 1.r a] Y (6. f3 = 0).. I (ax-va.43) f W =- I E. Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija iii Kao sto je vee receno. (6. .) ---I-V [ E ---l-v E 2 [ 2 v a ---I-v . =-£ (ax +a.V ..48) 6. f".\" I = .45) I .. dobijemo: iz izraza (6. Ravninsko stanje deformacija definirano je izrazom: (6.49) .

0. -v(a.36) vrijede za slucaj kada prilikom defonnacija temperatura u tijelu ostaje nepromijenjena.0.15-1.60 0.T +a i".8.32 .0-4.0-8.7 0.)+3a 0 sr.84.52a) 6.36 0.63-0.0. Jedinica za koeficijent Iineamoga toplinskog rastezanja a jest K-I (Kelvina -I).30 0.67 1.4 - - - - - ° 10 zr =~ 2G I+v E Tzx Prirnjer 6.45 8.17 0..8.T. Buduci da svako fizicko tijelo ima svojstvo da se pri zagrijavanju siri.56 0.2 1.32 .5 1.5 2. =ai".25 .1-2. Za volumensku defonnaciju dobivamo: 10" (6.=-ETV' r.3 0.08 -0. Prijednolikoj promjeni temperature u izotropnome materijalu ne mijenjaju se kutovi izmedu duzina..2 0. r zx {E} =[C] {a} +a {i".2 0.v (0.9 4. Uljecaj lemperalure 109 Vidimo da su izrazi (6.18.35 +a.90 1.1.r:r i".51) Ex.15 -0.1 2.95 2.30 1. Vezc izmel'lu naprezanja I deformacija 6.55 1.y l+v =-2-(.30.055 2.T i".7 4. Odrediti defonnaciju dijagonale celicnog elementa napregnutoga prema sl.)]+ai". .0 .. (6.1.T 0 0 0 (6.010 0..T 1-2v = -E- (ax +ay +a . a u danoj tocki nastaju duzinske defonnacije jednake u svim smjerovima.1 8.28 0.31-0.T ugljicni celik 10" -v (ax +ay)]+ai".34 0.42 0..0. Pri nejednolikoj promjeni temperature iii pri ogranicenoj defonnaciji tijela s jednolikom promjenom temperature mogu se u tijelu pojaviti ne samo toplinske defonnacije vee i toplinska naprezanja.41).75 0.18 0.40) i (6. Vidimo daje matrica [e] konstanata elasticnosti simetricna.T moze se izraziti u obliku e.1.25 0.3 -0. MPa 10 MPa 4 0.5 - - 0.52b) gdje je a koeficijent lineamoga toplinskog rastezanja. potrebno je pri analizi deformacija uzeti u obzir utjecaj temperature. a" a.15 0.1. olovo beton pluto parafin 2. 1 =-[a.\' r.T}.8. a Poissonov koeficijent v = 0. Modul je elasticnosti celika E = 2 '105 MPa. E I =E[a.53) koefici- Za neke materijale u tabl. Ukupnu defonnaciju u danoj tocki tijela dobit cemo primjenom zakona superpozicije. Utjecaj temperature 10 z E XI' Jednadzbe (6.75 0. Duzinska defonnacija zbog promjene temperature za i".1 4. dani su podaci jentu lineamoga toplinskog rastezanja.12 0. +a . iii u matricnome obliku: lOu Eyy -v -v -v -v 0 0 0 -v -v 0 0 0 0 0 0 I+v 0 0 0 0 0 0 I+v 0 0 0 0 0 0 I+v a. ..0-2. f. sabiruci defonnacije zbog naprezanja s deformacijama izazvanima temperaturom.24-0.10 -0. 6. a pri hladenju steze.48) i (6.0-4.05 -1.0.27 0.1. 0 (6.25 1...50) odnosno: E 0 0 0 «.25 .87 -I. konstantama elasticnosti i Tablica 6.. PojavIjuje se samo razlika u velicini elasticnih konstanata E i E" odnosno v i VI.005 -0.6-2. pa tako dobivamo: I = E[ax .49) potpuno analogni izrazima (6.108 6.y . 6. Konstante elasticnosti i koeficijent lineamoga toplinskog rastezanja lOu E MATERIJAL lOS G v a IO-SIK E. Eu T. legirani celik Iijevano zeljezo aluminij bakar bronca drvo uzduz vlakana drvo poprecno na vlakna staklo I+v Eyz=2·G=T r.1.ll 2.)]+a i".T (6.0.

_1_= k 10 103 ·20 E xy '" I+v =-=-2G E '._ .0. Ed E (E"". ) = 0. Utjecaj temperature III 'I (1.49): a".95'1O-4 103 • 20 1.18. Treba odrediti glavna metri (uredaji za mjerenje Ans = 3.35 0. Baza tenzometara 10 = 20 rnm.10-4 )= 50 MPa Relativnu defonnaciju dijagonale odredit cerno pornocu izraza (5.5'10. EII"H = AnB = _3_. Defor- iii: 0..95'10-4)=30 MPa. Slika 6.8'10 2 1. d = 28.35'4. Veze .f' =--'15=975'10-5 5 5 1+0.:tmedu naprczanja I deformacija 6.9 rnrn.• 0.35 '1.1 mm. cos'cp+a.0.3 2'10 Nonnalna naprezanja u presjecima s nonnalom n-A i n-B odredit cemo pomocu izra' za(6. E I-V' (s IIII. Primjer 6.'.f + 0 "H =a + I 0 2 = 50 + 30 = 60 + 20 = 80 MPa.75 02 02 Apsolutna defonnacija dijagonale (produljenje) Ad = macija elementa prikazanaje na slici iscrtkanom crtom.41): Y" =2Exy = 19. =60 kontrola: MPa.. 1.55. + 0. sin2cp=a.110 6. = 1.35.35 5 5 (4. +v E"". Defonnacije elementa: Relativne su deformacije: _ Al =AnA 10k 10 =~=4.8 '10 . Modul elasticnosti materijala E = 0.55'10-4+0. 0.75 0.55'10-4.19.. sin'30° cos 30° 2 0"8 =°1 sin'cp+a.f +V E.28). 000. A postavljenje pod kutem cp = 30° prema pravcu glavnoga naB okomito na tenzometar A. 02 = 20 MPa a tI. cos'300+a2 sin230o+a.. imamo: Ollf =0. = 50 = 30 naprezanja na stranicama kvadratnog elementa ako su tenzoduzinske defonnacije) A i B pokazali prirast: AnA = 9..64'10-3 mm.8'105 MPa. Tenzometar prezanja ah a tenzometar uvecanje tenzometra k = I nov koeficijent v = 0..25 0.25 + 0. 0'.10-4 + 0. Silk a 6. )= (1.cos2cp =a.95 . Prema izrazu (4.2.8.v' Duljina je dijagonale: 5 d=--=IO sin 30° cm. a Poisso- i odatle: 0. .

a I = cos Y = . Y = I dobivamo cos a = cos Apsolutna defonnacija y (produljenje) ~z=a Ezz= Dijagonala kocke ima duljinu d = a . Utjecaj temperature 113 ('elicn~ kocka ~ri~a IOcm postavljenaje bez zracnosti izmedu dviju krutih stijenki na pctdlogu 1 na gornjoj plohi opterecena s q = 60 MPa (s1. 0. = O. x 2. J" 2 '105 brida: 11. Relativnu defonnaciju mozerno odrediti pomocu izraza (5.. .10 [-60+0. Veze izmedu naprezanja i ddormacija 6. Naprezanje je na slobodnim pobockarna a.[3. a Poissonov koeficijent v = 0. prornjenu volumena kocke.r -v(az+a. y.105 MPa. Glavna su naprezanja: 0.3'60=-18 MPa.10-5.112 Primtrr 6. Y i z smjerovi su glavnih defonnacija.30.=-60 MPa.7'10-4 ern. i posmicno naprezanje u presjeku.)]=O. = 0 dobivamo: a.3 = aI' =- 60 MPa.27 3'10 . cos2{3+e" cos2y z Slika 6.... 6.' A Jr~_\ a c) Osi x.3.)]=_1_. Pobocke su kocke ujedno i glavne ravnine naprezanjajer naprezanja. E . nagnutom pod kutern 45° prema stijen- Za a.3'18]=-27.2 = ax = - 18 MPa.. Apsolutnaje defonnacija ~ J dijagonale (skracenje): mm.52 . =-27. 6. Defonnacija b) E zz brida kocke u smjeru osi z: =_!_[a E -v(a Z a) x +0. Deformacija brida kocke u smjeru osi y: E '-' =_!_[a E Y +v ro . normalno kuma.e. )]=_1_5 ~. .. u njima ne djeluju posmicna Modul je elasticnosti celika E = 2. =e d d=-52·1O-5·102·.10-5 Apsolutna defonnacija (skracenje) brida: ~.S. a s osima x. 6.7. 10-5 .=vay=-0. E d = .3.20b) tako da iz relacije cos.3'10-4 cm.. -I + II 7'10 3' -5 -I = .20a).[3=-9·IO-J . 3 ' Naprezanje je na gomjoj plohi kocke zadano: 0. -5 . 'l'reba odrediti: a) b) c) nuprezanja i defonnacije u tri okomita smjera te deformaciju dijagonale kocke.. iii cos2a+e"..28)koji sad prima oblik: x dijagonale kocke Ed=e. +0.[3' + cos.=aE.fJ + cos? fJ = a y~ ..3(18+60)=11.20. z zatvara jednake kutove a = fJ =y I I I I / (s1. Naprezanje ax na pobockarna uz krute stijenke mozemo odrediti iz uvjeta da je deformacija kocke u smjeru osi x jednaka nuli: E \I I =-[0.0.

tj.1) Za krhke je materijale a K = aM.I nJI Stika 7.25) Relativna promjena volumena: f. Kriticno naprezanje aK kod kojeg konstrukeija dolazi u "nezeljeno" stanje (stanje loma iii pojava trajnih defonnaeija) ovisi 0 karakteru i rezimu opterecenja i odreduje se eksperimentalno na seriji uzoraka izradenih od doticnog materijala.4. koje se rnoze pojaviti u konstrukciji pod zadanim opterecenjem. Pri dimenzioniranju elemenata konstrukeija mora biti ispunjen uvjet daje maksimalno naprezanje. 7.C izmcdu naprc7. Za koliko se smanjuje volumen kugle ako je modul elasticnosti E = 6'104 MPa a Po' koefieijent v = 0. '2 450 .0.60 = 2 -. Pri statickorn opterecenju iz dijagrama a .2_ Smanjenje volumena kugle iznosi: AV '-' = fv V. 3 (1. . da ne moze doci do lorna materijala iii pojave trajnih deformaeija nazivamo dopustenim naprezanjem adop i definiramo ga izrazom: °dop =T' OK (7. 2 450 + aJ sm sm .0.2) .1. p =.18 .sjekll (sl.27.20b): s: . Na kuglu promjera do = 10 em djeluje sa svih strana jednak pritisak p = 10 MPa. stanje lorna iii pojave trajnih deformaeija. . 0 = 4 r. pa je (7._= JJa a 2 cos.6'10-5'10' = .K=- 10 4'104 =-2.2· 0." = a3 - 2 a2 900 = .21 MPa.25? ' issono v Volumenski modul elasticnosti (model kompresije): K= E 3(1-2v) 4'104 MPa.j' n = dg n 36 I . 6. 0 =- 2 . i 7.2). tj. Primjer 6..156 em'.5·10 -4 10' n '-6-= Naprezanje pri kojemu smo sigumi da materijal ne moze doci u "nezeljeno" stanje. T .anja i deformacija ev =V = ~V fn + f"" + f" = 0 . Normalna i posmicna naprezanja u zadanome kosom pre. manje od neke unaprijed zadane vrijednosti naprezanja kod koje smo sigurni da konstrukeija ne rnoze doci u "nezeljeno" stanje.15.7 '10-5 =- 7.60 + 18 2 ._-----_ <:_91fP~ .6'10-5• Apsolutna promjena volumena (smanjenje): ~V= .kod elastoplasticnih materijala (sl.• 114 Relativna je promjena volumena kocke: 6_ VC1. DOPUSTENO NAPREZANJE I KOEFICIJENT SIGURNOSTI \ 15.e za odredeni materijal mozemo dobiti kriticno naprezanje aK koje odgovara cvrstoci materijala aM kod krhkih materijala odnosno granici tecenja o.3-10-5+ 11.1308 em).5-10- 4 I j f If / M (J M z Pocetni je volumen kugle: v. Stika 7.1.

potrebno je uzeti veci koeficijent sigurnosti.. Dopusteno naprezanje i koeficijent sij!. (7. . Sto je ta tocnost veca. industrijski. jer je vjerojatnost pojave nepredvidenih utjecaja na konstrukciju manja sto je kraci predvideni vijek trajanja objekta. Kod proracuna konstrukcije obicno nam nije tocno poznata velicina i karakter najveceg opterecenja koje moze djelovati na konstrukciju. or granica tecenja materijala. .ali moze biti k> 10. vrsta i namjena konstrukcije. dok kod duktilnih materijala postoji pojava znatnijih deforrnacija prije razaranja pa kod njih mozemo unaprijed procijeniti pojavu razaranja. za drvo k = 4 do 6). materijal je nehomogeniji pa je potrebno uzeti veci koeficijent sigumosti.. moze se pokazati da konstrukcija nije u stanju ispunjavati uvjete upotrebe. Ako se izabere premali koeficijent sigurnosti.urnosti 117 Za elastoplasticne je materijale OK = Or pa je dopusteno naprezanje: (7. sportski objekti i dr. reologija i fizika strukture materije. Sto je disperzija rezultata ispitivanja uzoraka veca.~lem. konstrukcija postaje teska i neekonomicna. Uvjet cvrstoce definiran je izrazom: (7.iymax! pod za~~nim opterecenjem. . teonja elasticnosti. konstrukcije po svojemu karakteru mogu biti stalne i privremene. lzbor koeficijenta sigurnosti. za celik k= 1. a uvjetovano je namjenom objekta (stambeni. pouzdanosti proracuna itd. Tako za homogeni materijal uzimamo manji koeficijent sigumosti (npr.. a najcesce je 1< k ~2. a p:?ucava ~a vis~ znan~tvenih disciplina: ispitivanje materijala. a za nehomogeni materijal uzimamo veci koeficijent sigumosti (npr. teonja plasticnosti.5 . U novije se vrijeme globalni koeficijent ~igu~osti k rasclanjuje na parcijalne ~?e~Cljente sigurnosti k. vanjsko opterecenje. odnosno Gmall:::. Izbor koeficijenta sigurnosti ovisi 0 nizu faktora. otpomost materijala. a k je koeficijent sigurnosti.6) lzbor koeficijenta sigurnosti vrlo je slozen pro.7). Opcenito.5) gdje je amax najvece naprezanje koje se moze pojaviti 1I konstrukciji u toku upotrebe. porrebno je uzeti manji koeficijent sigurnosti 1 obratno .) te lokacijom objekta (seizmicko opterecenje. dopusteno naprezanje (odnosno koeficijent sigurnosti) odredeno je vazecim tehnick im propisima. 0 tim metodama ovisi s kojom . od kojih svaki izraZav~ utjecaj .5 do 1. Zbog toga se za krhki materijal uzima veci koeficijent sigurnosti nego za duktilni materijal. opterecenje snijegom i vjetrom). U tOI11 slucaju koeficijent sigurnosn dan 1I obliku produkta: je k-k I ·k. Za privremene konstrukcije uzirna se manji koeficijent sigurnosti nego za stalne konstrukcije. Kod krhkih materijala do razaranja (prekida strukture) dolazi bez prethodne pojave znatnijih deforrnacija. Napose vel ike teskoce se pojavljuju pri procjeni seizmickog opterecenja i opterecenja vjetrom visokih objekata.. odnosno dopustenoga naprezanja ima najvecu prakticnu vaznost..116 7. Dopu§teno naprezanje i koeficljent sigurnosti 7. Koeficijent sigurnosti uvijekje veci od I. kao sto su materijal. U ovisnosti 0 prije navedenim faktorima.4) tocnoscu mozerno odrediti ponasanje konstrukcije (odredit.2 ·k _~ ••• . lokacija objekta.3) gdje je aMvlacna iii tlacna cvrstoca materijala. Sto je procjena velicine i karaktera opterecenja grublja. Kod dinamickog opterecenja intezitet opterecenja ovisi 0 dinamickom ponasanju konstrukcije koje se u nekim slucajevirna vrlo tesko rnoze u potpunosti obuhvatiti racunom.:°dop' (7. Pri odredivanju stanja naprezanja u konstrukciji pod danim opterecenjem sluzimo se opcenito raznim racunskim i eksperimentalnim metodama. Pokusi su pokazali da ce menanicka svojstva materijala dobivena na seriji uzoraka od istog materijala biti nesto razlicita u ovisnosti 0 nehomogenosti svojstava materijala.~a cv~stocu el~menta ko~strukclJe Je~nog od navedenih faktora. Ako se izabere previsok koeficijent sigurnosti.

54) i (5. Tako dolazimo do grupe fizikalnih jednadibi. Polazeci od mehanickih svojstava materijala. Tako dobivamo grupu statickih jednadlbi. 5. U ovoj zadaci imamo 15 nepoznatih funkcija . te fizikalnih jednadzbi (6. Pri rjesavanju navedenoga sustava jednadzbi kao osnovne nepoznate velicine mozemo uzeti komponente pomaka (metoda pomaka. tj. Rijesimo sustav statickih. Postupak odredivanja naprezanja i deformacija u napregnutome tijelu. kad su poznati oblik. (5. Zbog djelovanja razlicitih utjecaja (vanjskih sila. Provedimo staticku analizu problema i postavimo jednadzbe ravnoteze vanjskih i unutarnjih sila koje djeluju na pojedine dijelove promatranoga tijela. Usvojimo potrebne pretpostavke. 4.9). geometrijskih i fizikalnih jednadzbi. u pogledu tocnosti rezultata. OPCl PRISTUP RJESA VANJU PROBLEMA U ZNANOSTl 0 OTPORNOSTl MATERlJALA 8. energijska metoda. bio bi slijedeci: I. koje izrazavaju vezu izmedu deformacija i pomaka pojedinih dijelova tijela.10). u znanosti 0 otpomosti materijala primjenjuje se i tzv. karakteru deformacija.m~dela). a razmatranja se pretezno provode na tijelima oblika stapa. Na osnovi dobivenih rezultata utvrdujemo stanje naprezanja i deformacija promatranoga tijela. Iz nadene jedne grupe velicina druge dvije lako se nadu racunorn. Rjesenje toga problema dobit cemo rjesenjem sustava jednadzbi: diferencijalnih jednadzbi ravnoteze (4. Opei pristup rjdavanju problema u znanosli 0 etpornesu maleriJala 119 tenzometrijska metoda (mjerenje deformacija il. metoda fotoelasticnosti (osniva se na optl~. kao i vanjske sile koje djeluju na tijelo. bilo komponenata defonnacija iIi komponenatapomaka. Osim ove klasicne metode.55). Tako dobivamo grupu geometrijskih jednadibi. mijenjaju svoj oblik i volumen.11). 3. Medutim prakticno rjesavanje tih jednadzbi nije lagan posao cak ni onda kada su oblik tijela i rubni uvjeti jednostavni.i po~ak~ na p~vrsini k~nstrukcija iIi. pa je potrebno naci vezu izmedu vanjskih sila.~ostl odr~denlh.8. odnosno deformacija) iii komponente naprezanja (metoda sila). 2. promjene temperature itd. oblika tijela i vrste materijala s naprezanjima i deformacijama tijela. geometrijskih jednadzbi (5. sest komponenata deformacija i tri komponente pomaka. u ovisnosti 0 karakteru promatranog problema i postavljenih zahtjeva. vr~ta pla~~lcn~h masa u napregnutome stanju) te metoda analogije (temelji se na slicnosti diferencijalnih jednadzbi dviju fizikalnih pojava). koja se osniva na primjeni zakona 0 odrzanju energije. dimenzije i materijal tijela.37) uz zadovoljavanje rubnih uvjeta. lz tih se razloga u znanosti 0 otpornosti materijala uvode odredene pretpostavke 0 strukturi i svojstvima materijala.koJ aktlv. Hookeov zakon za elasticno tijelo). Od eksperirnentalnih metoda najvaznije su ove: .) sva se realna tijela deformiraju. postavljamo jednadzbe koje izrazavaju vezu izmedu naprezanja i deformacija u pojedinim dijelovima tijela (npr. (5. Pored teorijskih metoda postoje i eksperimentalne metode koje omogucuju odredivanje bilo komponenata naprezanja.sest komponenata naprezanja. Provedimo geometrijsku analizu problema te na osnovi uvjeta kompatibilnosti deformacija postavimo jednadzbe.

2) Prema Hookeovu zakonu za linijsko je stanje naprezanja: (9. To vrijedi za poprecne presjeke koji su dovoljno udaljeni od krajnjih presjeka stapa. uzduznu silu N. Prom~trajmo rav~i stap duljine I proizvoljnog.a: Exx = konst. koji je na jednorn kraju upet. Pod djelovanjem se zadane sile F stap duljine I deformira.a stapa raspodijeljenajednoliko. Ako je u presjeku N usmjerena II smjeru vanjske normale (N) 0). E znaka integrala. . u uzduznom se smjeru produlji i ima duljinu I" a u poprecnom smjeru se suzi. stap je opterecen na pritisak iii tlak.1a.a je u(x). 1 Zamislimo da smo stap prerezali duz proizvoljno odabranoga poprecnog presjeka a ... U procesu deformiranja stapa vrijedi hipoteza ravnih poprecnih presjeka. prema sl. Poprecni presjeci stapa ostaju ravni i okorniti na os stapa..1. te dobivamo: I Err mozemo izvuci ispred x I I III I I I I I I I I E X En J d4=E A ExxA=N=F.!i_ 4~¥+ IS I I I II I :I: I I Primjenom izraza (9. Pomak tocke A u presjeku a . U blizini mjesta na koje djeluje koncentrirano opterecenje normalna su naprezanja rasporedena po slozenom zakonu. J~ I @ Y~'//' . stapa ispod presjeka..9.1 ) 9. I F Kod homogenog i izotropnog materijala pri Exx = konst. tako da je relativna deforrnacija uzduznih vlakana u poprecnome presjeku a .3) Ako izraz (9. A /. a relativna je duzinska deformacija II toj tocki. I I - -<!. prema izrazu (5. Venantov princip). AKSIJALNO OPTERECENJE STAP A 9. Kod proracuna stapa uobicajeno je da se zanemari taj rubni efekt pa se uzima da su naprezanja jednoliko rasporedena po citavoj duljini stapa.1.8): . . koja daju rezultantu unutarnjih " sila. ali konstantnoga poprecnog presjeka.. stap je opterecen na rastezanje iii vlak. neovisno 0 raspodjeli sila na krajevima. Iz uvjeta ravnoteze ~ Fx = 0 dobivamo da je: J A ax d4 = N= F. (9.1. a sve su ostale komponente unutarnjih silajednake nuli.a promatrajmo dio I.. Rastezan]e i pritisak ravnog ~lllpa 121 srapa u presjeku a . Zbog uzajamna djelovanja tih dvaju dijelova Dobili smo da su normalna naprezanja u poprecnome presjeku a . 9. Bitnaje velicina njihove rezultante F koja prolazi tezistem poprecnoga presjeka i djeluje u smjeru osi stapa (St. I I axA =N=F i odatle je trazeno naprezanje: I I F F Ll. dobit cemo JEErrd4=N=F.3) dobivamo: dx _a-.a pojavljuju se normalna naprezanja 0. 1 . a na drugom opterecen uzduznom silom F koja djeluje u tezistu poprecnoga presjeka.l : u~oj I F I I _j_ a =-=x N A F A' (9. (9.1). Rastezanje i pritisak ravnog stapa Kod aksijalno opterecenog stapa vanjske sile svode se na sile usmjerene uzduz osi stapa.3) uvrstimo u izraz (9. a ako je u presjeku N usmjerena suprotno od smjera vanjske normale (N < 0). Rastezanje se formal no razlikuje od pritiska samo po predznaku uzduzne sile N. U poprecnome presjeku postoji uzduzna sila N. -tI II ! __ a_ N I.4) I I _j ! a) b) Slika 9. tako daje u stapu stanje naprezanja linijsko i homogeno. Vidimo da je uzduzna sila N duz osi stapa konstanta i jednaka vanjskoj sili F.

(9. x = I.. (9..6) u=- - AE Fx AE +c.2).7) predstavlja Hookeov zakon za rastezanje ravnoga stapa. Rastezanje i pritisak ravnog Uapa 123 Exx = dx Ukupna je duljina stapa nakon deformacije: 11 = 1+ III = (I + E xx) I. Aksijalno opterceenje ~tapa 9. dx. Buduci da se. E dx ~ .12) r~I :E = '- = a.9) odnosno: AE F = -1. u(o) = 0 slijedi da je C = 0. odnosno apsolutna deformacija NI FI Ill=-=-.FI_--'X_ iii: N du= -- AE N dx.3) dobivamo: du=ax =e....• 122 du 9. u(f) = Ill. slijedi daje AE U nasem je slucaju N = F konstantno pa je: Nx Fx u=-+C=-+c.11) U A) = 0. a obmuto razmjerna povrsini poprecnoga presjeka i modulu elasticnosti materijala. za pritisak bismo dobili: F A' (9.10) Dobivamo daje ukupno produljenje stapa. Promatrajmo sad rastezanje stapa kad krajnji presjeci imaju pomak u smjeru osi stapa (sl. AE AE Za x Utvrdili smo da je produJjenje stapa: (9.13) = E xx •/ a Cxx' x =-- Srednja duzinska deformacija stapa odgovara pravoj deformaciji . 9.. Za x = -1- AE [ ] -I I {UAB} U ' (9. Za homogeni stap konstantna poprecnog presjeka aksijalna je krutost A E konstantna pa se moze izvuci ispred znaka integrala.2. matrica krutosti stapa. 8 -1oIU~B::'I. fonnalno govoreci.5) Slika 9. AE AE Izraz (9.7) gdje je: iii krace pisano: (9. rastezanje razlikuje od pritiska sarno po predznaku uzduzne sile N. Relativno produljenje stapa jest: [K]=- AE I [-11] (9.1.. u(o) = IIA slijedi da je FI IIB=--+uA' U=_I-J AE N dx+C. lntegriranjem dobivamo: u= J Prije smo dobili daje pomak nekog presjeka stapa u smjeru osi x: dx+C.. (9.. Deformacija pri rastezanju razmjerna je sili F i duljini stapa I.(u B stapa: (9.8) iii prirast pomaka: du Primjenom izraza (9. = I. Konstantu integracije C odredujemo iz rubnih uvjeta.. te je: Iz rubnih uvjeta dobivamo za za x=O.

4 A . E=!!.14' 3.0008 = 0. Stap u obliku kvadratne krnje piramide ucvrscen je na gornjemu kraju~ a na d~nJ~mu je opterecen silom F.. t 1 = 0. .. Ako se poprecni presjek aksijalno opterecenog stapa mijenja postupno.9 MPa.10-3 - 0.0.1'105 0. Celicni stap kruznoga poprecnog presjeka.. dobivamo da je apsolutna defonnaeija stapa: 11/= L.4.--- b Naprezanje u stapu: F. 11" = .2 %0..8 %0.-..8 .14) stapa moraju biti ispunjeni uvjet cvrstoce: ox=A":50dop Primjer 9.-. F (9.5).22 '10-4 = 167. Treba odrediti naprezanje u stapu I produljenje stapa. 50 12 F3 ---. " Poissonov koefieijent: = . _f1. Aksijatno optereecnje ~tapa 9. .17) Relativno produljenje Mapa iznosi: fu Stika 9. To mozemo ilustrirati na stapu konstantne debljine i promjenljive sirine (sl. prema sl. . tada i za stapove promjenljiva presjeka vrijede s dovoljnom tocnoscu prije izvedeni izrazi (9. I 5) i uvjet krutosti: (9. 10-3 MPa.25.fLA.. Primjer 9. (9.6).9 =2. Rastezanje i pritisak ravnog ~tapa 125 111=-!. Treba odrediti modul elasticnosti I Poissonov koeficijent.-.3.mm. f------A.1.040 = 0.5 k~ IzmJ~reno je smanjenje promjera.4).16) U slucaju kad je stap promjenljive aksijalne krutosti opterecen nizom koneentriranih sila.1..-.2. 9. Stvarna raspodjela naprezanja po povrsini poprecnoga presjeka ne razlikuje se mnogo od jednolike raspodjele. -'-' i=1 {- N·I Ai Ei .E...3.sl~om! = 13. Pri o~terec~nJ~ . Za manje kutove to je odstupanje manje. i duljine 1= 35 e~.0002 =- 0.040 mm. Pri dimenzioniranju AE (9. 9. -. Ta ce razlika biti to veca sto se brze mijenja povrsina presjeka stapa.103.. Ako je kut izmedu strana stapa a = 20°.006~.!. 9. odnosno (9.0..3.5 em Izm~~reno je produljenje 111= 0. (9. moze se prihvatiti da i tada vrijedi hipoteza ravnih poprecnih presjeka.E..0.. prema sl. (9. Ako se ogranicimo na polaganu promjenu presjeka. ~tO je opterecen na rastezanje u stroju za ispitivanje.0064 32 =- 0.124 a za skracenje stapa: 9. a na mJ~~loJ ~~zm~ 10 . primjenom izraza (9.2.5. maksimalno se naprezanje razlikuje za 3% od srednjeg. Za vece kutove potrebno je provesti tocniju analizu stanja naprezanja u stapu. Modul elasticnosti: ::\ 1111111WJIIIIII[1111 [1111[I [I [11001111[[ II [[ I [[!1l1ll1111111I1111111 IN.!_= e xx Relativna poprecna defonnaeija: f 167. ® Stika 9.4).7). Na dijelu stapa Ii aksijalna krutost i uzduzna sila su konstantne..8' 10-3 0. o =x F 135. v- I fxx f"l .6). promjera d = 32 ~m.

aprezanje u presjeku Za x raspodijeljena x" prema izrazi = 0. = 0. dobivamo: @ u a'~~[l+~)~ r F Na sl. dobivamo: C=-~(l_~) i konacno FI I (g) (a. Pomak u presjeka "x" dobit cemo pornocu izraza (9.5a dobivamo: f E: Za x = I dobivamo pomak donjega kraja stapa dx+C. Raslczanjc i pritisak ravnog Uapa 127 F Ako izraz (d) uvrstimo u (a).5e prikazan je dijagram naprezanja. k ~ stapa Jednoh~o .A x d) Fl (f) x c) Pretpostavit cemo da su naprezanja Uzduzna je sila u ~tapu konstantna N (9. Aksijalno oplerecenjc Ilapa 9. a) b) F Ao EVA. onda je produljenje stapa jednako pomaku donjega kraja stapa: Povrsina presjeka: ""'I = u(/) = E .1. . kojaje jednaka srednjoj geometrijskoj vrijednosti povrsina krajnjih presjeka zadanoga stapa. Na sl. E vAl Ao (i) Buduci da je gornji presjek nepornican. 9. (j) (d) Dobili smo da je produljenje zadanoga stapa jednako produljenju stapa konstantna presjeka s povrsinom presjeka. x (e I u(/) = FI fA-:f .4 126 9. 9. F p~ presje. .5.5d prikazanje dijagram pomaka.5): du = ___f__ dx EAx i nakon integriranja: (h) (bl u= Iz sl. Uvrstimo Ii izraz (d) u (e).4) iznosi: = a . dobivamo: u= (e) f i odatle EA'Hl-~h u(o) Fdl" r: F f i Xl Slika 9. 9.JA:Ao FI .

= 0.6) i promatramo ravnotezu donjega dijela stapa duljine 1. Na sl.a uzduzna sila N=yA i odatle dobivamo: a N =-=y(l-x).-_J __ I I I N _3 Zax = 0.ne dvaput rnanje nego kad na stap djeluje koncentrirano opeterecenje na slobodn?m~ kraju.!____ 2£ A 2A£ . 9. a modul elasticnosti materijala E.adop Vidimo da je produljenje stapa zbog vlastite tezi. U presjeku a . u(o) = 0. za x = 0. .a (sl. Razrnotrirno ravni stap. (I-x) (9.21) Vlastita tezina materijala jest volumenska sila kojaje rasprostranjena lurnenu tijela i razrnjerna je masi tijela. Specificna je tezina rnaterijala y. pa je C = O.. 9. (9. dobivarno: Po duzini stapa naprezanja se rnijenjaju po linearnorne zakonu.x =y I. (9.m. tezine.:i = _Sj_. (9.22) Y kod koje dolazi do prekida stapa pod utjecajem vlastit~.19) = Ii = Ii ax y (I-x). prikazani su dijagrarni uzduznih sila. __ a dop y . Pomocu Hookeovog zakona dobivamo deforruaciju: Exx x A (9.6.x.128 9. x) dx +C 01 I I I x Y l ~_.. Ako stap presjecerno ravninom a . 9. Utjecaj vlastite tezine po citavom vo- mozemo odrediti dopustenu duljinu stapa: I dop S.1 = Y 12 . naprezanja 1 pornaka.2.7). I t'!1 = lImax = y 12 2£ . Imajuci u vidu cinjenicu da je tezina stapa G = Y A I. produljenje je stapa: rAIl-x) xl Slika 9.18) Iz uvjeta: axmax=yl=aM dobivamo kriticnu duljinu stapa: I k -~ (9.23) Pomak u odredit cemo izrazom (9.(o) = ax max : a.2.6): II = z f AN£ dr +C = f y A ~I .24) L-x I Za x = I. Aksijalno optereeen]e ~tapa 9. dobit cerno da je u presjeku a . Tako da je: (9. konstantna poprecnoga presjeka povrsine A i du1jine I. u(1) = lImax' Buduci da je gornji presjek nepomican. Najvece se naprezanje pojavljuje u gornjem upetom presjeku. koji je na gornjernu kraju objesen i opterecen vlastitorn tezinorn.6.25) Iz uvjeta: axmax=yls. Utjeca] vlasthe teline 129 9. ail) a.a uzduzna je sila: .20) fl. Za x = I. (9. Promatrat cerno sada slucaj kad na stap djeluje istodobno i sila F na slobodnome kraju (sl.

=A A N F + Y (J - x) .3. Moze se izraditi stap promjenljivog presjeka kojega bi svi poprecni presjeci po cijeloj duljini stapa bili jednako iskoristeni. s tom razlikom sto se najvece naprezanje pojavljuje u donjemu presjeku i umjesto produljenja nastaje skracenje stapa. u svim bi presjecima bila ista naprezanja i jednaka dopustenim naprezanjima. u(l) = a --Iurnax' Produljenje je stapa: i F I t-x to. stap duljine 1 kojije ucvrscen na gomjem kraju i pod djelovanjemje presjeka. tj. (9. iilap jednake tvrsloce na rastezanje i pritisak 131 dr 1/= J Exx dx+C = J L: A£ + J I. Tako daje OJ -1-- i i i I x Za x = I. Materijal bi bio bolje iskoristen da se presjek stapa smanjivao prema slobodnome kraju stapa.•• ·1 a. Najvece se naprezanje javlja u opasnom presjeku na mjestu ukljestenja stapa.' =-+A£ 2£ Fly 12 FIG AE +-- 1 2A E (9.28) Da bismo odredili zakon promjene povrsine poprecnoga (sl.7) i (9.27) U stapu konstantna poprecnog presjeka zbog vlastite tezine naprezanje se mijenja po duljini stapa po lineamom zakonu (sl. Pomak uje: .••• j N I- a.r =. Takav stap nazivamo stapom jednake cvrstoce na rastezanje iii pritisak. dok u drugim presjecima stapa naprezanja ostaju manja od dopustenih. tj.130 N=F+yA a naprezanje: (I-x). Pri dimenzioniranju stapa to je naprezanje jednako dopustenom. Stap jednake cvrstoce na rastezanje i pritisak a. promatrat cemo vlastite tezine i sile F Za ad = Y I ~esna str~na te ~~dnadZbe postaje beskonacno velika. F xj Slika 9. 9. F axmax=.29) F I-~ Do ovog smo rezultata mogli doci i primjenom principa superpozicije zbrajajuci izraze (9. Prema tome. Najvece se naprezanje pojavljuje u gornjem presjeku za x = 0 ("opasni presjek"): 9.6).7. u(o) = 0.+ylsadop' dobivamo: F A?!---adop-yl F (9. @ @ Zax = 0. (/-x)dx+C £ a . slijedi daje C= O.26) ® y N". 9.r lz uvjeta da je: max = A + y I.8). Exx =A E F +"E y (I-x).l=u rna. vee treba izabrati stap promjenljiva poprecnog presjeka.". Pomocu Hookeovog zakona dobivamo deformaciju. (9. Aksijalno optereeenje §tapa 9.3. 9.25). materijal nije iskoristen u potpunosti. Pri proucavanju djelovanja vlastite tezine na pritisak vrijede ista razmatranja. Potrebna je povrsina donjega presjeka: F Ao=--' adop Pretpostavimo da smo na udaljenosti x od donjega presjeka stapa izrezali beskonacno mali element stapa duljine dr i tezine: dG=yAxdx. stap ~?nstantna poprecnog presjeka mje pogodan za primjenu.

r. odnosno . P Uvjet ravnoteze + d4x) a dop - Ax a dop - Y A x dx = 0.I).. te konacno: (9. f fa dx+C= f adop E dx+C adop U=--X+C.-~ adop (9. = . InAx odnosno: Ax yx =--+C. . U(l) = 0.32) Buduci da je u stapu jednake cvrstoce stanje naprezanja homogeno. odnosno: Y adop Integriranjem te jednadzbe dobivamo dx.r.30) xt I A .. E Integracijsku konstantu Co odredit cemo iz rubnih uvjeta. I I I .=_ Coea"".1'itap jcdnake hrsto~c na rastezan]e i pritisuk E 133 F adop (9. . bit ce: a c=-E adop E dop Konacno dobivamo da se povrsina poprecnoga presjeka stapa jednake cvrstoce mijenja po eksponencijalnom zakonu: u=- (x-I).S.. prema Hookeo- vorn je zakonu: E xx =- a . @ Ax = Ao ea. adop Pomak u je: u= = . Ax=Ao slijedi: Co=Ao=--' F adop paje: Kako je za x = I. .r E a dop E =konst.=_ + C a e "". iIi Na stranicama toga elernenta djeluju normalna naprezanja ax za taj element stapa glasi: (A x iz cega slijedi: = ado.L!_ G= F (eo"". F Otuda slijedi: Slika 9... Aksijalno optereccnje Uapa 9. • i i i +-.132 9..3 I) x Ao VIastitu tezinu stapa jednake cvrstoce mozemo odrediti iz uvjeta ravnoteze citavoga stapa: F+G=adop Amax.. Zax=O..-1--- Najveca je povrsina na mjestu ukljestenja (x = I): A max = -- F e(1doj.3.

dobivamo: F adop Az = --------''----(a dop . Kod tog stapa rnaterijal je bolje iskoristen nego kod stapa konstantnoga poprecnog presjeka.Y II ) (a dop . (9. Za povrsinu poprecnoga presjeka n-tog dijela stapa imat cemo: F 0-1 adop (9.37) AI=---- F (9.134 Za x = 0.I.9). Sastavljeni stap izvodi se tako da su na kraju svakog prizrnaticnog dijela naprezanja jednaka dopustenim. Radi jednostavnije izvedbe i ekonomicnosti sastavljeni se stap cesto upotrebljava u praksi. Sastavljeni stap i I -rAj Sastavljeni je stap sastavljen od nekoliko prizmaticnih dijelova razlicitih presjeka. (9. Saslavljcni ltap 135 Uvrstimo Ii za Az izraz (9. I In I I I - An t. Na kraju prvoga prizmaticnog dijela stapa naprezanje je: I i I-. "sastavljeni stapovi".36) I. Aksijalno eptereeen]e §Iapa 9. F Slika 9. ax iz cega dobivarno da je povrsina: max = F+AI/Iy a dop .33) Kod stapa jednake cvrstoce na pritisak donji je presjek upet i irna najvecu povrsinu. E adop 9.35).35) Ukupno je produljenje stapa (1. Buduci da je gornji presjek nepomican. I I-. i prerna gornjernu slobodnorn presjeku. a slabije nego kod stapa jednake cvrstoce. U praksi se obicno upotrebljavaju stapovi stepenasta oblika. ukupno je produljenje stapa ~/=11I(0)1=- z a dop E 1)( z y.4.4. a u svim ostalirn presjecima manja su od dopustenih (sl. povrsina presjeka smanjuje se po eksponencijalnorn zakonu._y_ adop (9.38) l -n )" Povrsina po- ~/=2: n si. dobivarno da je pomak donjega presjeka: !I(o)=--. tako da je.Y 12 ) U donjernu presjeku trecega dijela uzduzna je sila jednaka precnoga presjeka odredena je ovirn izrazom: A2 adop' 0-1 adop F a dop (9.A2 t. l l2 I 9.39) i~1 . Dobiveni oblik stapa jednake cvrstoce teorijski je najekonomicnije rjesenje.A. dobivamo: F A)= (Odop-y/l)(adop-Y adop Predznak "-" znaci da je pornak u(o) usmjeren suprotno smjeru osi x. 9.34). Medutirn. zbog slozene i skupe izrade u praksi se vrlo rijetko upotrebljava.9.34) Ako Sll adop-y/l duljine svih prizmaticnih dijelovajednake U donjem presjeku drugog dijela stapa uzduzna sila je jednaka A I ad. Odop .. analogno: tada je: F Uvrstirno Ii za AI izraz (9.'r I)s ! (9.

1 Oa) stup sastavljen od triju prizmaticnih dijelovajednakih stup jednake cvrstoce na pritisak (sl. 1.136 gdje je: (F 9..2'106 m. I I I - -A Tezinu stupa odredit cerno iz uvjeta: F + G3 = Am>x i odatle: A . a) b) c) Treba usporediti volumen stupa za ove slucajeve: stup konstantnoga poprecnog presjeka (sl. sto znaci da za izradu stupa konstantnoga presjeka treba utrositi trostruko vise materijala nego za stup jednake cvrstoce.1. 2 Za stup jednake cvrstoce povrsina gornjeg presjeka iznosi Ao=-F 4'106 =---=333 1. 10 6 - Stup ~isine h = 42 m opterccen je na gornjemu kraju tlacnorn centric nom silom F= 4 MN.14m Povrsinu donjega presjeka odredit cerno pornocu izraza (9.48 '1.24: 2. pomocu izraza (9. = 14.19 m2. m. (9.03 m2.31): J'!_ 22'10'·42 I Am.03 .2 .5 ·42 = 609 m3• Volumen stupa konstantnoga presjeka priblizno je trostruko veci od stupa jednake cvrsroce.. (F+GI = +G2 + .2'10' ( 12 Povrsina presjeka drugog dijela iznosi: Az =---'-h~ Alodop 3 iii n Primjer 9.. dobivamo: ) II = AI =----hodoP-Y F (F+GI 1i/2 = +-) 2 E Az _ G2 3 4.2 MPa._Speclficna tezina materijala stupa y = 22 kbl/m '.9. ." =3. duljina (s1...10. 9. 106 1.34). ' 2 Za stup konstantnoga poprecnog presjeka pomocu izraza (9.4.2 . Sastavljeni ~tap 137 iii I + ___!_ 2 EAI G Za stup sastavljen od triju prizrnaticnih dijelova.28) dobivamo Odop jF I E I F I ~.33 e~ = 7. Aksijalno optercccnje Uapa 9.106 1. 9. Odop I I a) I / b) Volumen stupa iznosi: c) Slika 9. +G E An II I + Gn 2 )/11 Odop-Y 3 h -22'10' ·14 = 6. Volumeni se stupova odnose ovako: V): V2: VI 3 F A~---odop-yh Volumen stupa: VI =A h = 1 : 1..IOc).2 . 9.11 m.x =Ao eO. lOb) OdOP-Y 3 22 . a dopusteno naprezanje na pritisak Odop .40) Povrsina je presjeka trcceg dijela: A3= a volumen je stupa: Az Odop 6.3. 10 3 • 14 =8.

lukove mozemo zamijeniti okomicama u tocki C' i C" na pravce AC i Be. Zbog defonnacija stapova pomaknut ce se cvorovi.12. a stap Be" rotiramo oko zgloba B. t!i. stap Ae' rotiramo oko zgloba A.S. Uz pretpostavku malih deform~a stapova.138 9. 9. iz geometrijskih odnosa mozemo odrediti pomak toga cvora i obratno. - . I I) ida su poznate duljine stapova II i 12.5. dva iIi vise stapova spojeno je u cvorovimao Ako vanjsko opterecenje djeluje u evorovima./1 iIi: cos(al +a2)+sl sin(al +a2) Sile FI i F2 u stapu "I" i "2" mozemo odrediti iz uvjeta ravnoteze cvora C. dobivamo: Slika 9. Svaki je stap 1I stanju ravnoteze i optereceni su silama FI i F2. Plan pomaka o = v vertikalna komponenta toga pomaka. ovisno 0 tome je Ii stap opterecen na rastezanje iIi na pritisak. C F F Ct Iz sl. povrsine poprecnih presjeka A I i A2 te moduli elasticnosti EI i E2• konstrukcije i deformacije stapova. t!i. 9. kao sto je pokazano na sl. Spojnica CCI = 0 predstavlja pomak cvora C. Pod djelovanjem sila FI i F2 stapovi se produlje za t!i. 9.11.MI cos(al +a2) ./2=t!i. au smjeru BC produljenje CC" stapa BC. Poznajuci deformacije stapova spojenih u jednome cvoru. I I F2 Slika 9. Aksijalno optereeen]c Itaps 9. Prikazana se konstrukcija naziva planum pomaka i daje nam mogucnost da lako utvrdimo analiticku ovisnost izmedu pomaka tocaka Kod konstrukcija sastavljenih od stapova./2 . odnosno skracenja stapova.12. Da bi tocka C bila zajednicka i nakon deformacija stapova. Pretpostavimo da su stapovi 1I cvoru C prerezani. Polozaj cvora C nakon deformacija stapova pada u sjeciste lukova opisanih iz tocke A i B s polumjerima jednakima novim duljinama stapa Ae' i Be". onda su stapovi aksijalno optereceni pa dolazi do produljenja. Tocka C1 sjec~te je ~komica i odreduje novi polozaj cvora C nakon deformacije sistema. a zatim pomocu Hookeovog zakona odredimo produljenje stapova lz toga slijedi: Pretpostavimo da su deformacije stapova vrlo male u usporedbi s njihovom duljinom. 1I mjerilu znatno vecem nego sto je mjerilo duzina stapova na slici konstrukcije.12. Za odredivanja pomaka cvora C mozemo postupiti ovako. Plan pomaka 139 9. Ox = u horizontalna je. Uzmimo da na konstrukciju sastavljenu od dvaju stapova djeluje sila F u cvoru C (sl. A A I I I I I B I I I I I I I 2/ I ~falla2 F. a iIi sinal I: iIi: smrr./1 i M 2' Od tocke C u smjeru stapa AC nanosimo njegovo produljenje ce.

__=176.I H d2=~4:2 =2.J_= E. r Kut zaokreta grede CB: 8.106 = 4. =-=--'---3 Pomak tocke G: oB 0.707 5 176. 4 Iz sume momenata u odnosu na tocku C dobivamo: i odatle: N. =~= 176. Produljenje stapa AB: fl..6 MPa<odo P = 140 MPa E~co F~100kN I· / E=co Fc100kN °x(I) 3m ·1 2 a) 1 ·1· 3 'I 3m Ox(2) 2 b) 1 '1' 3 '1 N2 75'103 = -= A26. Treba dimenzionirati stapove AB i DC..85'10-4 .+o~ =~1I2+v2.13. Stapovi su celicni kruznoga poprecnog presjeka. = 13.6Iem.0dop 140. Odrediti kut zaokreta grede CD i pomak tocke G. =N2 Dimenzioniranje stapova: O --<0 x. =42 3 d.-----:-c-----.140 MPa.18 em. A 'po! A pol :2=-- N a dop m2=12. 15· 10 Pomak tocke B: 12.2.~ .E 2 A 2 .! .. 6.A. = ~4:.8'10 13.! . Plan pomaka 141 iii: o=CC.13a.2 fl..S. =~o.13.8'10 =1. Zadano je dopusteno naprezanje 0dop = 140 MPa i modul elasticnosti celika E= 2· 105 MPa. Produljenje stapa DG: N2!2 75'103.01 em.26'10-3 . mrn (A. E H Kontrola naprezanja u stapovima: N..85'10-4 3 G = 127.F = -·100 4 4 = 75 kN.- V.056'10-4 m=0. N A dop gdje je . Iz sume momenata u odnosu na tocku H dobivamo: =!!. >!!.9 MPa<odop _ .15'10 -4 = 121.2· 10" . 3 = 18.-.. 176._ 3 5 sin 45° = 75·---= 3· 0.8'10 ·2 0)07)'10".8 kN.£ws I 140 Konacno dobivamo pomak tocke C: 9. usvojeno d2=28 mm (A2=6.12 em.!.15 ern"). prema sl..J.833'10-3 fad. usvojeno d.85 crn/) z c ~l N c ~I 4. Aksijalno opterecenje §tapa 9. 9.6em2 Dvije krute grede CD i GH zglobno su pricvrscene 1I tockarna C i H i vezane Sll S dva stapa.195'10-4 m= 0. Sistemje opterecen silom F = 100 kN.25 '10-2 3 0.J. 2 .4. Slika 9. i odatle: 3 3 N 2 = . Primjer 9.

odnosno F = --EA 1 izraz za po- W=IF& o (9.44) i x F I M f1 M t I I I I I I I 1 I .. 9.: 8 F -4------I. prikazan povrsinom dijagrama na dijelu od 0 do zadanog 6.45) I I I I I tot T ?.E' (sl. tako da se ukupan rad We potpuno pretvara u poten~ijalnu energiju deformacija U (sposobnost proizv?dnje meha~ickog ra. Tako je potencijalna energija deformacija akumulirana u stapu: FM U =We =-_.47) .6.1 = -.IEA.14. povecava se postupno od nule do konacne vrijednosti i pri tom obavlja rad na putu koji odgovara pomaku tezista donjega presjeka stapa.12=O.41) Slika 9.1 (sl. % I I I I We = I FI o F 6. na donjem kraju opterecen silom F (sl. beskonacno mali prirast &. Opterecenje F je staticko.) = I a de f (9.fi·O. dobivamo: bG =-. dobit ce A.1 &=-2- (9.18+0. apsolutno produljenje stapa duljine 1pod djelovanjem sile F.15). sila F izvrsila je elementarni rad dW= F & (9.fi 3 5 5 1'111 +M2 =-·. a ukupan rad utrosen na produljenju stapa za velicinu I'll bit ce 6.tA o o ~-I------RA Stika 9. '2 I'll I' Ako ukupan rad utrosen na raskid stapa podijelimo s volumenom stapa A I. (J B B koji je na dijagramu F . Ocito je da ukupna povrsina dijagrama rastezanja u koordinatnome sustavu F .46) i u dijagramu F . Oznacirno s A.1 Pomocu Hookeovog FI .6.42) tencijalnu energiju (9.I"""""i L.14). (9.. Potencijalna energija deformacija koj i je prikazan uk upnom povrsinom dijagrama naprezanja u koordinatnome sustavu a .1 Promatramo prizmatican stap duljine I.1 0 d1 (A.142 9. Na beskonacno malome prirastu produljenja dA.14) prikazan povrsinorn elementarnog pravokutnika (isprugana traka). Povecamo Ii silu F za beskonacno malu velicinu dF. Aksijalno eptereeenje lIaps 9.1 predstavlja ukupan rad utrosen na raskid stapa.54 3 W = I (F) V A 6. F dx I I I I I I I II II " 1 1 i jednak je povrsini trokuta OAB u dijagramu F .14). 9. 9./.6.M (sl.~a) i moze ~e pn rasterecenju stapa povratiti u istom obliku bez gubitaka.14) i predstavlja vazno mehanicko svojstvo materijala. U podrucju elastic nih defonnacija za koje vrijedi Hookeov zakon rad izvrsen pri postupnom povecanju sile F od 0 do konacne vrijednosti F iznosi: 6.I'll (sl. 9. 9. zakona u obliku 6. Pri ovakvoj defonnaciji tijela promjene su temperature i kineticke energije tijela neznatne pa se mogu zanemariti. Potencijalna cncrgija dcformacija 143 bf) =3 5 08 =3 5 VL.6.43) 0 cm.6.45) mozerno pisati u obliku: U=-2EA iIi: U= F21 (9.J I I i 2 t. Na slici je to isprugana povrsina. dobivamo speclfleni rad raskida: w= - Ako to uvrstimo u prethodni izraz.15. 1'112 EA 2I (9. 9._ _ .

4 Za stap prikazan na sl.+--r~_j_l. potencijalna je energija deformacija elementa stapa (sl. odnosno defonnacija.. Potcncijalna cncrgija dcrormacija 145 z Vidimo da je potencijalna energija deformacija izrazena kao kvadratna funkcija opterecenja iii defonnacija.. 9.. 0 N2 dr 2EA (9. Usporedba dobivenih rezultata pokazuje da se pri danorne maksimalnom naprezanju u stapu potencijalna energija defonnacija smanjuje pri povecanju volumena stapa. potrebna je samo neznatna kolicina rada.. potencijalna je energija deformacija: 7 F2 I dx 7 16(2EA) Za stap prikazan na sl. Stapovi su jednake duljine i optereceni su jednakim silama F..48) - I I I ..--.17. 9. . !reba ~sporediti velicinu potencijalne energije deformacija stapova kruznoga presjeka prikazanih na sl. V = F2 3 (i) 2F2 I 2E A dV a citavog je stapa: V --2EA N2 dx Konacno dobivamo: 9(2EA) =f . Za slucaj statickog opterecenja odlucujucu ulogu imaju maksirnalna naprezanja....144 9. 9.. sposobriost akumuliranja energije vainaje pri dinamickom opterecenju.. a ne sposobnost akumuliranja energije. Ako se uzduzna sila mijenja uzduz osi stapa..51) Primjer 9.50) stapa prikazanog na sl....17b. tako daje V > O.&.5.-8 I I I F i jednakaje ku: povrsini trokuta OAB u dijagramu E. Dijeljenjem vrijednosti ukupne potencijalne energije deformacija deformiranog stapa A I dobit cemo speclflcnu potencijalnu energiju: lI=W e ... . 9. 9.16.17. _.. Prerna tome. specificnu U- e (sl.. Vidimo daje specificna potencijalna energija izrazena kao kvadratna funkcija naprezanja.. energiju mozerno izraziti i 1I ovom obliSlika 9. Buduci daje U =c potencijalnu IF a c) 1I=- a2 2E E (9.17c dobivamo: 16 VI' N Slika 9. 9. da bismo u stapu koji ima smanjenje presjeka na vrlo maloj duzini (sl..15).6.- ~ I V s volumenom l I =-=--=- V Al r s: 2AI oe 2 (9. uz pretpostavku jednolike raspodjele naprezanja po svim poprecnim presjecirna.49) iIi: 1I=--' f2 Potencijalna energija defonnacije iznosi: (9.17c) povecali vlacna naprezanja do kriticne granice. Kao sto ce biti pokazano kasnije.c! L.46) F2 I V =-1 2EA' 2 .. 9 . A ksijalno npterecenje ~tapa 9.17a prema izrazu (9.16).. N ][ d2 gdjeje: A = -_.

Buduci da su sve. 9. . (II) U tu svrhu kraj B oslobodimo veza. odnosno: EA I Fs = . sile kolineame od tri uvjeta ravnoteze dva su automatski zadovoljena pa ostaje sarno uvjet: (1) Reakcije FA i F H ne mogu se odrediti izjednog ~vj. 3 =0. odnosno stupanj staticke neodredenosti konstrukcije II. Zatim odredimo stupanj staticke neodredenosti sistema. Da bismo mogli rijesiti II puta staticki neodreden sistem moramo promatrati deformaciju konstrukcije i posta viti II dopunskih uvjeta deformacija. vise nacina. Uzduzne sile u stapovima odredujemo metodom prereza iz uvjeta ravnoteze promatranog dijela konstrukcije. Treba odrediti najvece naprezanje koje se pojavljuje u stapu i pomak tocke C.ko ~a su pomaci krajeva stapa lIA = 0 iIi liB = 0 iii apsolutna deformacija I'l.18.potreb~o P?staviti jos jedan dopunski uvjet deformacija. (IV) Ii . I to ta. Rjesenjem postavljenog sustava jednadzbi odredimo nepoznate velicine. . Pomocu Hookeovog zakona defonnacije pojedinih dijelova konstrukcije izrazimo silama. (Ill) EA Uvrstimo Ii izraz (1lI) u (ll).146 9. Pri tom se kao osnovne nepoznate velicine mogu uzeti sile (metoda sila) iii pomaci odnosno deformacije (metoda pomaka odnosno deformacija). mora imati takvu velicinu daje pomak kraja B jednak nuli. . ako je zadano: A i F. Postavimo jednadZbe ravnoteze za promatrane dijelove konstrukcije koji sadrze nepoznate sile. . (V) IF I I z (VI) I I A I Fa x• Slika 9. 4.. Pomocu Hookeovog zakona i primjenom principa superpozicije dobit cemo da Je: _ Fn 1 .18. 3. Aksijalno oplcrc. Promatrajuci d~fonn.7.I = O.!_ Uvrstimo Ii izraz (IV) u (I). prema sl. dobit cemo: F G I) EA _ FB 1 Primjer 9. onda kazemo da je konstrukcija staticki neodredena. xl • i usmjeren je u pozitivnome smjeru osi x. Staticki neodredeni sistemi Na krajevima stapa pojavit ce se lezajne reakcije FA i F B. . Razlika izmedu broja nepoznatih sila i broja nezavisnih jednadzbi ravnoteze odreduje broj prekobrojnih veza.7.6. o. Pomak je tocke C: (VII) F. dodavanjem sile Fs· Sila FB. Slati~ki ncodrcdcni sislcmi 147 9. Ako je pri odredivanju sila u pojedinim stapovima konstrukcije potrebno vise jednadzbi nego sto nam ih daju staticki uvjeti ravnoteze. Pri rjesavanju staticki neodredenih konstrukcija postupamo ovako: l.!_ Ii .:cnjc ~Iapa 9. Tako dopunski uvjet deforrnacija mozemo izraziti n~.~ta ravnoteze p~je . Utvrdimo vezu medu deformacijama pojedinih dijelova konstrukcije na osnovi uvjeta kompatibilnosti deformacija i postavimo potreban broj jednadzbi kompatibilnosti deformacija. 2.acIJu stapa. Stap konstantnoga poprecnog presjekaA. odnosno pomaka. zakljucujemo da krajevi stapa ostaju nepornicni ida stap ne rmjenja svoju duljinu. upetje na oba kraja i u tocki C opterecen si10m F. Na nekoliko slijedecih primjera objasnit cemo postupak rjesavanja statickih neodredenih sistema.F. dobit cemo: I I: I I I Ie @ Najvece je naprezanje u stapu: FA =- 2 3 F.. . Dopunski uvjet de formacija izrazimo u obliku: un = Ovdje cerno promatrati konstrukcije sastavljene od stapova koji su optereceni sarno aksijalno.

Ai· Uvjeti ravnoteze cvora C glase: -- -- . 7. a produljenje stapova iz (III) .£Fv= F-Av-N. Primjer 9. Aksijalno nptereeenje ~tapa 9. sistem je jedanput staticki neodreden.19.8. B" C. 9. a u tockama B i C vezana je s dva s~pa. a" a2 i l. Iz slicnosti trokutaABB. Buduci da je: Dalje mozemo silu N. £2. dobivamo: odnosu na tocku A dobivamo: i odatle Dalje irnarno: (I) . tockeA. Ako uvrstimo izraze (III) u (II).7. B_uducidaje g~eda Aq kru~a i moze se rotirati oko zgloba A. I" 12. a cetiri nepoznate reakcije. b) (IV) Zamisljamo da smo prerezali stapove i dodal i odgovaraj lice reakcij e veza N i N (sl 9. lD. Treba odrediti sile u stapovima ako su zadane krutosti E. Kruta greda AD zglobno je pricvrscena u tocki A. sina a) Slika 9.leze na jednome pravcu. nakon defonnacije sistema.a. iACCI slijedi: BB. Zadano: EJ. prema sl.148 9. B. Sistem je opterecen silom F u tocki D. Treba odrediti sile u stapovima I pomak tocke D. A" Az. odrediti iz izraza (IV) iii (I). --=--. ' 2 • Iz sume momenata II Uvrstimo Ii izraz (IV) u (I).19. CC.uduCida postoje tri jednadzbe r~~~ot~ze. dobivamo: odnosno: (II) Produljenja SlI stapova: (III) F ~~~~~~~~dD t (.19b). dobivamo: ~= i odatle N2/2 a. 9. Pomakje tocke D: (VI) U ovome zadatku uzeli smo sile u stapovima kao osnovne nepoznate velicine (metoda sila). Statifki neodrcdcni slstcmi 149 Primjer 9. sin a -N2 =0. Potrebno je postavm JOs jedan dopunski uvjet defonnacija.20a. Konstrukcija sastavljena od n stapova zglobno vezanih u cvoru C opterecena je silom F prema sl.. (V) .

Ot a) b) Slika 9. 7. 9.». / s. akoje zadano: A". F O.E.u .Et Ot A. EA Ni=_!____I/. U celicnu cijev postavljena je aluminijska cijev u kojoj je postavljen bakreni valjak i na krajevima su spojeni krutim plocama.21. sl. = 0 (I) F 2: F. - " = O. Em Eb. (lIl) v i=1 2: n E. Aksijalno optereeenje Itapa 9. I. I I IF. All' Ab iE". A. it T At. Oo~ili. Primjer 9. A. Sile u pojedinim elementima sistema mozerno izraziti u ovom obliku: Fe = ae Ac = Ee Ae E t.20.: Pri defonnaciji deformacije glasi: (v sinai-u cosrr. = Fv. = 2: Ni i=1 n cosai + r. =~ i==1 N. _. . tako da se podudaraju tezista cijevi i valjka. Ai (IV) sinai cosrr. tako da uvjet (II) silu u i-tom stapu mozemo izraziti u obliku: E.21. ab Eb . Treba odrediti naprezanja u cijevima i valjku.2 Sin ai . = N._i / t.!!.u cos a. Oeformaciju C.}. 1 F t L . Stati~ki neodredeni sistemi 151 2: F. koje sadrze n nepoznanica.I. sin a. . U ovome zadatku uzeli smo pomake kao osnovne nepoznate velicine (metoda pomaka odnosno deformacija).Eb O.9. UIUo~_ .20b Buduci daje i-tog stapa mozemo izraziti pomocu komponenata !!. i to znaci da je sistem n-2 Iz jednadzbi (IV) odredimo kornponente pomaka u i v cvora C. 9.. Sistem je opterecen silom F prema sl.Ii=-. Ab. smo dvije jednadzbe puta staticki neodreden.150 9. a zatim pomocu izraza (Ill) odredimo sile u stapovima N. (III) iii -=-=-=E s. (IV) . Ea (I) sistema krute ce ploce dobiti samo translatomi pomak. Ako izraz (III) uvrstimo u izraze (I). !!. Ii pomaka u i v cvora a) F b) (II) Iz uvjeta ravnoteze dobivamo: Slika 9.Ii = v sin ai . dobivamo: at «.=1 2: n E.

I.T sl.T dana je izrazom: E. Kod odredenih statickih konstrukcija defonnacije elemenata nisu podvrgnute nikakvim ogranicenjima pa kod njih nema pojava toplinskih naprezanja. nastaju bez pojave na(tj. (9..T I .. = a to./ a) Slika 9. a sr I =--=-sin2f3 sin2f3' .T I. Temperatura stapa "I" povecava se za to.=E.I=ato.22.22... onda zbog promjene temperature u tijelu nastaju naprezanja koja nazivamo toplinska naprezanja.23. +E" A" +E" A" E" podvrgnute nekim ogranicenjima).T stap bi se produljio za: to. stap "I" produljio se za: M. Toplinska naprezanja 153 Fb=ahAh=EbAbE• Ako izraz (IV) uvrstimo u (I). 9..T I cosf3=ato. I=a Slika 9.8. =F a. na elemente sistema u odnosno: u=ato.T..52) v =a to..53) E..T I.I. ako su defonnacije Tome se suprotstavljaju oslonci u kojima se pojavljuju dopustaju produljenje stapa. tj.=F Et A..=CC c I to. prema slici 9.22b. to.8. kod staticki neodredenih konstrukcija pojavljuju se sile i naprezanja pri promjeni temperature pojedinih elemenata iIi citave konstrukcije.~nom ~ire~ju ?dn?sno skupljanju tijela defonnacije prezanja u tijelu. sl.T. 9. u konstrukciji nema toplinskih naprezanja.. Pomak cvora C cemo dobiti iz plana pomaka. a) b) Pri porastu temperature za to.=E. Iz i~~aza .. Iz uvjeta ravnoteze dobivamo: .. Ako je sirenje odnosno skupljanje sprijeceno E.152 9. dobivamo E = F -=-~------_ Et At +E" A" +E" A" (V) Pomocu izraza (V) i (III) dobivamo tlacna naprezanja u elementima sistema a. Medutim.. Treba odrediti pomak cvora C. +E" A" +E" A" (VI) dokje stap "2" i dalje ostao nedeformiran. Zbog promjene temperature za to.8. Aksijalno opterecenje §tapa 9. pri prornjeni temperature za (9.T I sin sin 213 13 = a to.T I sin 213 2 sinf3 9. 2 cos 13 Iz uvjeta ravnoteze cvora C slijedi da Sll sile u stapovima jednake nuli.22.. Promatrajmo stap koji je upet izmedu dviju krutih nepomicnih stijenki. reakcije FA i F8 koje ne p~ slob. ". Zadanje staticki odreden sistem koji se sastoji od dva stapa spojena u cvoru C. A. duzinska defonnacija to.23. o. 9. Toplinska naprezanja Kao ~t~ smo vidjeli u odjeljku 6.(VI) ~~di~o da se opterecenje sistema raspodijelilo ornjeru njihovih aksijalnih krutosti. prema sl.

Toplinska naprezanja 155 Vidimo da je sistem staticki neodreden. A"/I a2.25.~ u ~t~pu..10... /':. tj. Aksijalno optereeenje §tapa 9. Iz uvjeta ravnoteze stapa dobivamo da je: iii a/':.T /':. Pri smanjenju temperature stap se moze slobodno deformirati.E1.T. a za /':. naprezanje je 11 stapu vlacno..24). Uvjet ravnoteze za cvor C glasi: 2F.1/ > 0. pri porastu temperature. 9. cos{3+F2=O a) .. .1 Koristeci se dvama posljednjim decem obliku: 8- FBI... . U ovom slucaju vidimo da naprezanje u stapu ne ovisi ka.. . a2. 0 /':.154 9.1. uvjet deformacija mozemo izraziti u slije- Za /':.E2 A2.. Ako je /':. EIA. nema naprezanja. tj.lz uvjeta pricvrscenja stapa slijedi da stap ne moze mijenjati svoju duljinu.. 9.24.1. izrazima.T. :s. Tri su stapa zglobno vezana u cvoru C prema sl. a naprezanja su u stapu jednaka nuli.E2. Potrebno je postaviti dodatni uvjet defonnacija koji glasi: EA Dobivamo reakciju oslonca: gdje je: i naprezanje u stapu o... = (al II +az 'z) /':.T (9.T> 0.A1 i I Naprezanja su u stapu tlacna i u prvom dijelu stapa iznose: i I ax. = (al II +az/z) FA A E. Dalje cemo promatrati sastavljeni stap koji je kraci za <5 od razmaka dviju krutih nepornicnih stijenki (sl. Zadano je t E. Ako je. Slika 9.». /':. Skracenje je stapa: iz cega dobivamo: Az I I i c I a . naprezanje je u stapu tlacno. e..1.. a) b) Primjer 9.A2 =-A'. Potrebno je posta viti uvjet kompatibilnosti deformacija. Pretpostavit c~mo da'su sile ~ stapovima vlacne. pa mora biti: Pri porastu temperature stap se moze produljiti za velicinu <5.=-=a/':./2. < 0. pri T smanjenju temperature. onda se pojavljuju reakcije oslonaca FA IF B kOJIponistavaju dio deformacija stapa vece od <5. Iz uvjeta simetrije s~ijedi da su sile u vanjskim stapovima medusobno jednake. FB =--' A z F8 I I a u drugome dijelu: LL i a x. Potrebno je odrediti naprezanje u stapovima ako se temperatura srednjega stapa promijeni za /':. FBlz ---+-_.8.54) povrsini poprecnoga presje- /':.T 1=--' FA =FB• FA I Sistem je jedanput staticki neodreden.

T E. a u srednjima vlacna. Primjer 9. dobivamo: F_ .5' 10--6IK. = at> T(x) dx= «.26a).A. A. Za n = 0 promjena temperature po duljini stapa konstantna je i jednaka Tn. Toplinska naprczanja 157 Kod !!. a po duzini stapa mijenja se po slijedecem zakonu: T(x) = T If T + _0__-T /" .=2'105MPa.26. dx. (TA + To. dobivamo: (c) .r F = ___!_ A. 9. n = 0. Produljenje tog elementa iznosi: !!. At Eh=2·I04MPa Ab. cos 2 fJ cos ' fJ (d) 1+2 -_ E2 A2 Silu F2 dobivamo iz izraza (a). Produljenje citavoga stapa zbog porasta temperature dobit cerno integriranjem izraza (b) po duljini stapa: .. (b) a . TA x" )dx. a u srednjem tlacna.T '2 ) cosfJ Slika 9. Betonski je stap arm iran celicnom armaturom koja je simetricno rasporedena u poprecnome presjeku stapa.T E2 A2 Ako izraz (c) uvrstimo u (b).26b). Kod!!.. ako se stap zagrijava tako da se na kraju stapa A njegova temperatura poveca za TA = 10K.. tako da se teziste presjeka armature podudara s tezistern betonskog presjeka (sl. Da bismo odredili produljenje betonskoga stapa (bez armature) nastalo zbog zagrijavanja.156 iii: 9. I. Kolika su naprezanja u armaturi i u betonu. A. (F2 12 --+a E2A2 2 !!. Naprezanja su u stapovima: E.a 2 !!. E. za n = 1 temperatura se mijenja Iinearno. Zadano je: a" = 12.12=--+a2!!. na udaljenosti x od presjeka A izdvojimo element stapa duljine dx za koji mozemo uzeti daje temperatura T(x) konstantna. Uvjet je deformacija: gdjeje: (b) E.1 = 2. 2' --= iIi: F. za n = 2 po zakonu parabole drugoga reda (sl.25. F212 !!. na kraju B za Tn = 70 K.T < 0 u vanjskim se stapovima pojavljuju tlacna naprezanja.1 x" (a) Slika 9. Aksijalno epterecenje §tapa 9. 9.11.T> 0 II vanjskim se stapovima pojavljuju vlacna naprezanja. a) b) Koristeci se izrazom (a).8.

Naprezanje je u armaturi: a..1 ( TA+ TB . U vanjskim ce se stapovima pojaviti tlacna. ab =-=--=a AI> A" A. Neka se konstrukcija sastoji od triju stapova zglobno vezanih u cvoru D. Ako u izraze (f) i (g) uvrstimo zadane vrijednosti. defonnacija betona jednaka je deformaar:nature. +I (c) 9... -a. cosa =0 (g) iii F2=2F.=a. (a) ~ ~ Stika 9. a imamo dvije nepoznate velicine i potrebno je postaviti dodatni uvjet deformacija. Da bismo spojili sva tri stapa u cvoru D. Potctna naprezanja 159 J' o a" ( TA + --I.5· _'__ = 0 45 MPa ' Dobili smo jednu jednadzbu. 9. E t. Pri rotaciji stapovi ne mijenjaju svoje duljine i u njima se ne pojavljuju naprezanja.26b) iznosi: (e) iii Al LJ.29.158 9.T } _B__ A n+ I A (d) Buduci da je at > ab.28. 9. _.2 F.T) '[. A.9.-- TB . jednako. dobivamo: (b) (rastezanje). Zbog prionljivosti i~me~u armature i ?etona.27.TA +--__ ) (f) n+1 I +-E" A" a naprezanje u betonu: N a.) TA ( = ------. cosa. Aksijalno oplcrcccnjc llapa A LJ. Stika 9. iz uvjeta simetrije slijedi da su sile u vanjskim stapovima jednake.104 a" AI> o I'A = 4. ( +T .28). potrebno je stap 2 rastegnuti za velicinu 0 i zavrsiti montiranje konstrukcije. Srednji je stap izveden kraci za 0 od predvidene duljine l: (sl. = 9.29) dobivamo: "LFv=F2 .potrebno je stapove rotirati oko tocaka A i B tako da cvor C dade u polozaj C. 9. sto uzrokuje pojavu vlacne sile N u betonu i. Nakon zavrsene montsze rastegnuti stap tezi da se vrati u prvobitni polozaj i time pritiskuje vanjske stapove. vel ike tlacne sile u armatun.lb. Iz sl. A. Stap je 2 izveden kraci za 0 od predvidene duljine 12 (sl.:.r " dx = a" I TA (T + _B __ /I . Iz uvjeta ravnoteze cvora D (sl.TA_) . /or· . CIJI Produljenje armiranobetonskoga stapa (sl.+ B n+I A + __ NI Stika 9. A I. n- .5 MPa (pritisak) 2. dobivamo: 2'10 '(12.. a u srednjem stapu vlacna naprezanja. tako da cvor D dolazi u polozaj D. ' A" E. 9.. Ako su povrsine poprecnih presjeka i moduli elasticnosti materijala vanjskih stapova jednaki. I A" A" 1> o 1+ 2 '105 3 • 4. dobivamo da je l11 > l11 e.5-11)'10a= e 5 6 '(10+ 70-10) 0. (a. Pocetna naprezanja pr)oduljenje slobodne armature zbog porasta temperature raza (c: l11 = a I T e e mozemo dobiti pornocu iz- Pretpostavimo da je konstrukcija sastavljena od dvaju stapova zglobno vezanih u cvoru C.TA) i. --'- Pri montazi konstrukcije .TA ) ---=u"l n+1 E.28. . i odatle: NI (T . 9. E .9. A.----.27)..

2/. 9. prema sl.I. Pogodnim izborom inicijalne defonnacije moze se regulirati stanje naprezanja u pojedinim dijelovima staticki neodredenog sistema i postici bolja iskoristenost materijala. A.---=----=-------.\lYF.I. Ona ovise 0 dimenzijama sistema.J i B a) I c) Ako bi srednji stap bio izveden duzi od potrebne duljine 12. netocnostima izrade i 0 fizikalno-rnehanickirn svojstvima materijala. zbog netocnosti obrade pojedinih dijelova sistema. ustanovljeno je da duljine stapova ne odgovaraju duljinama predvidenima u nacrtu (vidi cvor A). cos 30 (d) 0= F. Rjesenjern sustava jednadzbi +~ EI AJ cosa (d) (a) i (d) dobivamo: FI = -----. . Treba odrediti sile u stapovima nakon rnontaze. dobivamo: (c) Vidimo da je sistem jedanput staticki neodreden. o EA. 9. ( 1+--. Vidimo da se u neodredenim statickim sistemima mogu pojaviti naprezanja i onda kada nema vanjskog opterecenja. a cvor B ima vertikalni pomak liB prema gore I dolazi 1Ipolozaj B. E. Primjer 9.30. Svi stapovi imaju jednak poprecni presjek i izradeni Sll od istog materijala. d~IJe I dola~1 ~ polozaj A . cosa ( 1+---2 EI A I cos ' a oE.9. = 1 .J3 (g) • Uvrstimo Ii izraz (g) u izraz (f). dobivamo: 2FI+FJ+2F4 =. sl. Potrebno j~ postavi~i dodat~i . onda bi nakon montaze u srednjemu stapu sila Fz bila tlacna. I) b) F.E. Pri opterecenju konstrukcije pocetna se naprezanja zbrajaju s naprezanjima koja nastaju zbog opterecenja.0 1'111 sin 30 U B =--_. I EA' FJ I I'll =-' J EA' I'll =--' EA F. A.--~2 EI A I cos ' a E. EI AI Ako izraz (c) uvrstimo 1I(b). npr. Na tom svojstvu staticki neodredenih konstrukcija osniva se teorija prednapregnutih konstrukcija.160 9. Uvjet defonnacija glasi: (e) iii primjenom izraza (d) dobivamo: 0= 1'113 + --:---300 + -300 sin cos odnosno: 1'111 1'11. Potctna naprczanja 161 gdje je: FI II 1'111=--. a 1Ivanjskim stapovima sila FI bila bi vlacna. Pri rnontazi stapnoga sistema.J =--.30d.1Iv!et defonnacija. Cvor A ima vertikalni 'poma~ UA prel~a. I. I) (e) Y 3 I F2 F. 0 1'11. Aksijalno nprerecenje !tapa 9. Ta naprezanja nazivamo poeetna naprezanja. A. ' (f) a dalje je: FI I'll =_1_. Montaza je izvrsena prisilnim spajanjem cvorova A i C. tako da je: U . lz uvjeta ravnoteze cvora A dobivamo: (a) lz uvjeta pak ravnoteze cvora B dobivamo: (b) (c) Slika 9. F.30.12. A.

162 Rjesenjem sustavajednadibi (a), (b), (e) i (h) dobivamo: -/3 2+3-/3 r: 2+3 .. 3 I 0EA

9. Aksijalno uptereeenje Uapa

9.10. AksijHlno udarno oprcrcccnje itHpH

163

F=F=F=
I 2,

Pri odredivanju najvecega dinarnickog produljenja odin i napre~anja Odin U stapu, pretpostavit cemo da je masa stapa i zadrzaca mala u usporedbi s m~s.om tereta m= Q/ g ,(g = 9,81 rn/s-), tako da se masa stapa i zadrzaca moze zanernann. Takoder pretpostavljamo da nema gubitka energije pri sudaru, te da je ovisnost izmedu sila i deformaeija ista kao i pri statickom opterecenju, tako da je:

F4

= F, =
-

0

EA.

o ==TA' r.: l
dill

(9.57)

9. IO. Aksijalno udamo opterecenje stapa
A

Pri odredivanju dinamickoga naprezanja i dinamicke deformacije stapa prirnijenit cemo energijsku metodu koja se osniva na zakonu 0 odrzanju energije. Pri padu s visine h
+ Odin

teret Q izvrsi rad: W =Q
(h+Odin)

(9.58)

koji se prema zakonu 0 odrzanju energije pretvara u pot~neij~l~u ene.rgiju deformaeija elasticnoga stapa, a ona se primjenom izraza (9.57) moze izrazrn 1I obhku:
a}

b)

1 U - - .F

-2

din'

0

dm

=

__::d'c:.n --

0

2

2l

EA

(9.59)

Buduci da je:

a

W=U, dobivamo: Q (h lmajuci duljenja:
02 EA

+ O.
dm

)=

-=d",,--_

2l

(9.60)

1I

vidu relaeiju (9.56), dobivamo jednadzbu za odredivanje dinamickoga pro-

Slika 9.31.

Promatrajmo vertikalno objesen stap koji na donjemu kraju ima zadrzac B. Ako na zadrzac B djeluje staticko opterecenje Q koje postupno raste od nule do svoje konacne vrijednosti (sl. 9.3la), u stapu ce se pojaviti naprezanja:

O!,n -20"
i odatle: 0d,n =0"

Odin

-20."

h=O

(9.61)

o =~A
st

±~o~, +20" h.
produljenje stapa,
II

(9.62) izrazu (9.62) uzimamo

(IU5)

a produljenje ce stapa biti:

Buduci da trazirno najvece dinamicko predznak plus te dobivamo:

o

sr

Ql =_. AE

(9.56) iii:
Odin

(9.63)

Promatrajmo sada slucaj da teret Q slobodno pada s visine h na zadrzac B (sl. 9.31 b). Pretpostavit cemo da nakon sudara tereta Q sa zadrzacem B, teret Q zajedno sa zadrzacem B. n.astavlja gibanje prema dolje uzrokujuci produljenje stapa, Brzina gibanja tereta smanJuJ~ se zbog otpora stapa dok ne postane jednaka nuli. U tom trenutku produljenje stapa Odin I naprezanje U stapu Odin dostizu najvecu vrijednost.

== kd

(j Sf'

(9.64)

Velicina: k d = 1+ nazi va se dlnamickl koeficijent. (9.65)

164

9. Aksijalno uptcrecen]c
1I

stapa

9.10. Aksijalno

udarno

oplerccclIjc

~Iapa

165

lmajuci u vidu da je h = v2 /2g ,gdje je v brzina padajuceg tereta dime zadrzac E, dinamicki koeficijent mozemo prikazati u obliku:

trenutku kada do-

(9.66)

Primjer 9. J 3. . . . .d Treba odrediti najvece dinarnicko naprezanje u stapovllna sistema (sl. 9.32) p~ p~ u tereta Q= 100 N s visine h =0.1 m. ZadanojeA, =A2=0,2 cm2,A3=0,25 ern", 1,-12 - 2 5 m, 11 1,2 m, E, = E2 = 105 MPa i E3 = 2 . 10 MPa. =

Ako je h = 0, tj. opterecenje na stap djeluje naglo s punim intenzitetom bez pocetne brzine (a ne raste postupno od nule do konacne vrijednosti), dinamicki je koeficijent kd = 2, paje Qdin = 2 15.". Ocito da je pri udamom opterecenju uvijek Qdin vece od QSI' Na osnovi izraza (9.57) i (9.64) izraz za najvece dinamicko naprezanje mozemo napisati u obliku: (9.67) iii: (9.68) Pomocu izraza (9.55) i (9.56) dobivamo:

Stika 9.32.

a din
iii:

=;

(1 + ~ I + 2 ~~

A)

(9.69)

Dinamicko naprezanje

11

stapovima dano je izrazom (9.67):
adin = kd

asl,

gdje je:

a.
din

=~ A

+

(Q)2
A

+ 2 Q hE.
AI

(9.70) 100 2· 0,2 .10-4 . 0,865 (9.71)

Dinamicko opterecenje Fdin mozemo odrediti po formuli:

2,9 MPa

Iz izraza (9.69) i (9.70) vidimo da dinamicko naprezanje ne ovisi sarno 0 povrsini poprecnoga presjeka Avec i 0 duljini stapa I i 0 modulu elasticnosti materijala E. Sto je veci volumen materijala elasticnoga stapa konstantnoga presjeka izlozenog udaru, to je dinamicko naprezanje u stapu manje. Sto je veci modul elasticnosti materijala stapa, dinamicko je naprezanje u stapu vece, Ovdje vidimo razliku izmedu dinamickog naprezanja i naprezanja od statickog opterecenja, koje u statickim odredenim sistemima ne ovisi 0 duljini stapa I i 0 modulu elasticnosti materijala stapa E. Otpomost materijala na udama opterecenja ovisi 0 fizikalno-rnehanickirn svojstvima materijala i 0 povrsini dijagrama rastezanja (sl. 9.14). Sto je specificni rad raskida materijala veci, materijal je otpomiji na udamo opterecenje, Buduci da plasticni materijali prije raskida daju vecu defonnaciju nego krhki, i rad koji treba utrositi na raskid plastic nih materijala znatno je veci nego kod krhkih materijala. Plasticni materijal moze akumulirati znatno vecu energiju prije nego sto nastupi raskid. Zbog toga su plasticni materijali otpomiji na udamo opterecenje.

2.1011

100'1,2 '0,25'104

+
2.1011

100·2 ·0,2'10

9,07 .10-5 4'0,75

m.

Dinamicko naprezanje u stapovima iznosi:

a din a
dint!)

0)

= a.

dID(l)

= kJ a = kJ

.I.((~)

= 48·4 = 192 a. = 48'2,9=
.H(1l

MPa 139,2 MPa.

166 Primjer 9.14.

9. Aksijalno uptereeenje ~Iapa

9.10. Aksijalno udarno opterecenje Uapa

167

Tre.ba usp~red.iti. ma~simalna dinamicka naprezanja u ~tapovima prikazanih 9.33, koja se pojavljuju pn slobodnome padu tereta Q s visine h.

na sl.

Za srap konstantnoga presjeka promjera 2d (sl. 9.33b):

o

_
-

Maksimalna dinarnicka naprezanja u stapovima mozemo odrediti izrazom (9.67):
Odin max

,{(b)

QI EA

2

_ QI - 4E A

.
1

(e)

= kd

aX!

mall.

= kcl

Q
Alliin

(a)

Za stap konstantnoga

presjeka promjera d (sl. 9.33e):

o -'{('l = _fl_!_. EA,

(f)

Q

h I

Pri velikoj visini h i mal oj statickoj deformaeiji Os, u izrazu (9.65) mozemo zanemaritijediniee u odnosu na drugi clan pod korijenom, tako da priblizni izraz za dinamicki koefieijent mozemo napisati u obliku:

I

4"

I

I -I-A

I
I
2d

I

(g)
f-A,

I

2"

1

I
_Q_"

Primjenom posljednjeg izraza dobivamo:
I

I
4"
I d

I

I
z

I

,

I
c) Slika 9.33.

I I

I

16hEA, 5QI k

=

Vs

{16 ~hEAI
QI (h)

J(b).

= ~=

V~

~= VQ!

'8~hEAI VO QI

a)

b)

gdje je kd odreden izrazom (9.65): (b)

Odnos dinarnickih koefieijenata za promatrane slucajeve: kJ(a) : kJ(b) : kJ(c) = iIi:

.JO:4 : 1 : ,JO,25
1 : 0,5.

(i)

i: 0"
=

i=

~~ L.. E A '
I ,
I

(e)

kJ(al : kJ1b) : kJ(c) = 0,63:

(j)

an je broj prizmaticnih dijelova stapa konstantnog presjeka. Za sastavljeni stap (sl. 9.33a) jest:

Maksimalna dinamicka naprezanja u stapovirna iznose:

o
Buduci daje

."(")

=Q E 2A2

(_I +_1 )_ s! (_..!_ +A;I) .
2AI - 2E A2 d2 x 4 --=4A 4
I'

a din (el) = k d(u) a ~'f(CI) = k d(cl)

SL= k A
I

d(u)

4Q A2
(k)

dobivamo:

Primjenom izraza (j) dobivamo trazeni odnos:

o

_<{(al

5 QI =-_. 8 EA,

(I) (d) Uocavamo da se najvece naprezanje pojavljuje u sastavljenome stapu (sl. 9.33a), a najmanje u stapu konstantnoga maksimalnog presjeka (sl. 9.33b), dok naprezanje u stapu

168

9. Aksijalno npterecenje Ilapa

9.11. Konccnlracija naprczanja

169
0 0

minimalnoga presjeka (sl. 9.33c) prima neku rneduvrijednost. Najvece nominalno naprezanje (bez utjecaja koncentracije naprezanja) u sastavljenom stapu (sl. 9.33a) u presjeku je s najmanjom povrsinom (srednji dio stapa) i ovisi 0 deformaciji citavoga stapa, a ne sarno o njegovu srednjem dijelu. U ovom slucaju dinamicko naprezanje mozemo smanjiti povecanjern poprecnoga presjeka na srednjem dijelu stapa (povecanjem volumena stapa) iii smanjenjem povrsine poprecnih presjeka krajnjih dijelova ~tapa (smanjenjem volumena stapa), sto dovodi do povecanja podatljivosti Citavoga stapa, a time i do smanjenja maksimalnoga dinamickog naprezanja na najslabijemu dijelu stapa. Povecanje presjeka na jednorne dijelu stapa pri statickom opterecenju ne izaziva promjenu naprezanja u presjeku drugog dijela stapa, dok ih pri dinamickom opterecenju povecava. Lokalno smanjenje povrsine presjeka na maloj duljini stapa naglo povecava dinarnicka naprezanja. Osnovni nacin za smanjenje dinamickih naprezanja u stapu jest u povecanju podatljivosti stapa uvecanjern njegove duljine, upotreba materijala sa sto manjim modulom elasticnosti i izjednacavanje povrsine presjeka po citavoj duljini stapa s najmanjom povrsinom presjeka da bi se dobio stap konstantne povrsine presjeka po citavoj duljini stapa,

Velicina maksimalnoga naprezanja ovisi (sl. 9.35a), 0 obliku i dubini utora (sl. 9.35b) te ka (51. 9.35c).

odnosu promjera otvora i promjera stapa razlici izmedu povrsina poprecnih presje-

~J_
a) b)

l:S

~lr--b~~~~~-,~
m

9.11.

Koncentracija

naprezanja
Stika 9.35.

c)

Pri aksijalno opterecenorn stapu konstantnoga poprecnog presjeka raspodjela je naprezanja po povrsini poprecnoga presjekajednolika. To s dovoljnom tocnoscu vrijedi i za stap pri kojem se poprecni presjek mijenja postupno (sl. 9.34).

Ove pojave lokalnog povecanja nja. Stupanj koncentracije

naprezanja nazivaju se koncentracijom koncentracije

naprezanaprezanja (9.72)

naprezanja definiran je faktorom at =--,
°max

F

as

gdje je as nominalno iii srednje naprezanje po oslabljenom presjeku

o,
.

=-,

F

(9.73)

A"

a An povrsina je oslabljenoga presjeka. .. . ... Faktor koncentracije naprezanja a, se odreduje metodama teonje elasticnosti Iii eksperimentalnim metodama, u prvom redu metodom fotoelasticnosti, Pri analizi pojave koncentracije naprezanja mozemo se ~osluziti i hi?rodinamic.kom analogijom. Zamislimo da kroz cijev o?lik~ stapa, protJe~e l?e~lna tekucma. ~a rnjestu gdje strujnice imaju najveci otklon, brzina Je tekuc.me naJvec~ ~to odgovara mjestu naJvecega naprezanja. Za stap prikazan na sl. 9.35c dobivamo strujnice pnka~ne n~ sl. 9 .. 6. 3 Iz toka strujnica moze se zakljuciti da se maksimalna .naprezanJa pOJa~IJuJu u tockarna A i B i da su teorijski beskonacno velika, a u tockama C I D naprezanJ~ su J.ednaka nuli. Slicnim razmatranjem strujnica zakljucujemo da elipticni otvor u stapu I~azlva ~~anju koncentraciju naprezanja, ako je postavljen uzduzno, a ne poprecno na srnjer aksijalnog opterecenja (sl. 9.37).

Slika 9.34.

Teorijska i eksperimentalna istrazivanja pokazala su da su u okolici otvora, utora naglih promjena poprecnih presjeka raspodjela naprezanja nejednolika (sl. 9.35). Maksimalno naprezanje moze biti nekoliko puta vece od prosjecnoga (nominalnog) naprezanja i pojavljuje se u tockarna A i B na rubu otvora, utora iii manjega poprecnog presjeka.

¥
170
9. Aksijalno optereeenje Uapa 9.11. Koncentracija naprezanja

171 s naprezanjem jednakim granici

U.zpretpostavk~ da maksil1~al~o naprezanje ne prelazi granicu proporcionalnosti kara~.ter je ko~centraclJe ~aprezanJ~ jednak za sve materijale. Ako maksimalno na rez~n'e prijede gran~~u proporcionalnosti, raspodjela naprezanja u oslabljenome pr . k P .. ~ stvamome dijagrarnu a - f (sl. 6.4). esje u OVISI 0

tj. u presjeku ce biti jednolika raspodjela naprezanja, tecenja, Pri tome je granicno opterecenje srapa:

(9.74) a dopusteno opterecenje stapa jest: (9.75) gdje je k koeficijent sigurnosti. Uvjet cvrstoce glasi: (9.76) iii: (9.77)

a

Slika 9.36.

odnosno: F :5 All
adop'

. Kod pla~ticnih ~~terijala, ~ko maksimalno naprezanje dosegne granicu tecenia do~azl do tec~nJa.matenJala na rnjestu maksimalnih naprezanja. Daljni rast 0 ter~c'en'a stapa preuzimaju vlakna u poprecnome presjeku koja su napregnuta isp: grani~e tecenj~,

(9.78)

a
~

a
~

I
~ ~

I I I

:
tr XI I I I

,
I

I
I

Vidimo da se proracun stapa od plasticnoga materijala u kojemu se pojavljuje koncentracija naprezanja razlikuje od proracuna obicnoga stapa konstantnoga poprecnog presjeka u tome sto, umjesto brutopovrsinom presjeka, racunarno S netopovrsinom presjeka. Utjecaj koncentracije naprezanja pri statickom opterecenju moze se zanemariti. Pri dinamickom opterecenju deformacije i naprezanja brzo se mijenjaju po vremenu, pa ne dolazi do izravnavanja naprezanja u presjeku. Koncentracija naprezanja zadrzava se do lorna stapa. Pri proracunu stapa od plasticnog materijala izlozena dinamickom opterecenju treba uzeti u obzir utjecaj koncentracije naprezanja. Kod krhkih materijala (npr. staklo) iii kod materijala koji se nalaze u krhkome stanju (pri niskim temperaturama) raspodjela naprezanja zbog koncentracije naprezanja zadrzava se na svim stadijima naprezanja i pri statickom opterecenju. Kad maksimalno naprezanje dosegne cvrstocu materijala, na mjestu maksimalnih naprezanja pojave se pukotine koje uzrokuju jos vecu koncentraciju naprezanja, sto pak dovodi do sirenja pukotina i lorna stapa, Prema tome, uvijek se mora uzeti u obzir utjecaj koncentracije naprezanja kod krhkih materijala. Uvjet cvrstoce glasi:

~

a
Slika 9.37.

Ulna;'(

= ak

F

(9.79)

~~~oo~~sekr~podjela naprezanja sve vise priblizava jednolikoj. Granicno ce stanje nastua a naprezanja u svim tockama osiabijenoga presjeka dosegnu granicu tecenja,

Pri projektiranju elemenata konstrukcija treba izbjegavati duboke utore, ostre zareze, nagle promjene presjeka itd. jer u protivnome koncentracija naprezanja u stanovitim uvjetima moze prije vremena izazvati popustanje i razaranje materijala.

Moze se pretpostaviti da je to opterecenje jednoliko raspodijeljeno po duzini uzeta._ . .-.3')" ° N cosa-H iii: =0 (a) Jednadzba (d) odredujc . t.' lntegriranjem jednadzbe (.~ a b Slika 9. ciji je osnovni nosivi element savitljivo uze (iii zica) objeseno u dvjema nepornicnirn tockama. i ne pruza otpor drugim oblicima deformiranja. duz raspona 1 (sl. tezina ledenoga sloja i pritisak vjetra iii tezina nekog drugog tereta. ::11ro: 2 lz uvjeta za x = 0."""::' =0 dohivarno da . Homogeno elasticno uze (iii zica) konstantnoga poprecnog presjeka objeseno je 1I tockama A i B (sl. Rastezanje uzeta lanbnicc 9.38. a vertikalu za os y.38).') dll'. Savitljivo uze moze prenositi sarno silu koja izaziva rastezanje uzeta. Aksijalno opterecenjc §tapa 9. sto znaci da je horizontalna projekcija zatezne sile N u bilo kojem presjeku uzeta konstantna i jednaka sili H koja se naziva napetost uzeta. Za ishodiste koordinatnoga sustava uzeta je najniza tocka krivulje O. Horizontalnu tangentu uzimamo za os x. q x=F "" I' \ vt i i n~~:l ~ i rrrIIfIIll1111111111 I ' 11111111 B I I H i l' . te s dovoljnom tocnoscu mozemo uzeti da je savitljivo uze optereceno jednolikim kontinuiranim opterecenjem (q = konst. tj.n»: : polozaju pod djelovanjell1 dal1'~ Iz trokuta sila prema sl. smicanje i pritisak.: Slika 9. osim vlastite tezine rnoze biti npr. U praksi je najcesci slucaj da je provjes krivulje mali u usporedbi s rasponom I. I:~ " d\ /: pri cemu je: Jednadzba (c) diferencij. 9. zicare. tako da se duljina objesenog uzeta malo razlikuje od duljine raspona I (obicno ne vise od 10%). Dio je uzeta OC u stanju ravnoteze pod djelovanjem triju sila: jednolikoga kontinuiranog opterecenja qx i dviju vlacnih sila H iN koje imaju smjer tangente na krivulju.12.li.) duz horizontalne projekcije uzeta. 9.38). q' il·)'''n'~" . U bilo kojem presjeku uzeta rezultanta unutamjih sila ima smjer tangente na krivulju.. 9. ':1. Opterecenje po jedinici duzine uzeta. y H =N cosa.39. Buduci da je tg a == _. Podijelimo li jednadzbu (b I ' .i~i" t = (). Zamislimo da smo izrezali dio uzeta od ishodista 0 do nekog presjeka C (sl. Rastezanje uzeta lancanice iii : Iz uvjeta ravnoteZe L F = 0 dobivamo " N sill U u >: I) U tehnickoj se praksi cesto susrecemo s konstrukcijama kao sto su telefonski i elektricni kabeli.39).12. lz uvjeta ravnoteze L Fx = dobivamo: dr . viseci mostovi itd.172 9. tako da je iskljucena mogucnost da se uze napregne na savijanje.-.

ve icina y)2 (ddx (l+(:rJ I dx.12.80) dobivamo: q 12 8f (9.80) mozerno odrediti provjesf. (h) = (~)2 + (g_!_)2 8f 2 1+16..]dx. a pomocu izraza (9.y =fz Pomocu izraza (9. .y= ii. ( f)2 G6f2 =HVI+~-/2-' dx 8f qx =-x.a ij =fz = f (sl. a zax pa dobivamo: = b. ')dx.85) ~fdoP' raspon I mozemo odrediti duljinu S objesenog uzeta.86) . 9. Aksijalno opterecenje Uapa -I I (e) ([) 175 9. a = b = 112 . (9. Proracun cvrstoce uzeta obicno se obavlja prema toj vrijednosti H.80) onda uvjet cvrstoce mozemo izraziti i u obliku: f Ako su nam zadani provjesfi (9. (i) Duljina objesenog uzeta koje je simetricno ucvrsceno na razmaku I (sl.81) Duljina je elementa luka: (9. Uvjet cvrstoce uzeta glasi: ds=[I+~ 6~( [ 1 64 l+"2-[4-x+ x+ 2 .82) S=2{ ~ f2 2 ] _ . Tako dobivamo: Slika 9. [2 H Ako to uvrstimo u izraz (h)._.. U tome redu zadrzat cemo samo prva dva clana.40.81) slijedi: dy = + . I'" . dobivamo: Pri malome provjesu f drugi clan pod korijenom mnogo je manji od jedan pa se u praksi s dovoljnim stupnjem tocnosti moze uzeti daje sila u uzetu konstantna i po velicini jednaka horizontalnoj napetosti H. Pomocu izraza (9. Iz izraza (f) dobivamo provjes uzeta: q 12 8H ___:. tj. ako znamo q i H.83) Dobili smo da je ravnotezni oblik uzeta kvadratna parabola.174 q x' 9.81) mozemo odrediti napetost uzeta H ako znamo q if lz izraza (a) i (d) vidimo da se sila N povecava od najnize tocke prema tockama ucvrscenja i da u tim tockarna postize najvecu vrijednost: N max ds=[l+H:r lz izraza (c) i (9. H=-' ds=~dx2+dy2 = . (g) Pn malome provjesu < I pa izraz (g) rnozemo razviti u binomni red. 9.40) bit ce: o=A" gdje je A povrsina presjeka uzeta (iii zice). zbog simetrije se najniza tocka uzeta nalazi u sredini raspona I.84) 000P f=-· lz izraza (9. Rastezanje uleta lanfanice y=-' 2H Zax =-a.81) dobivamo: 0= q [2 8f A :S°dop (9.. iii: ~ 8A Odop :Sf· Ako u gornjem izrazu clan na lijevoj strani oznaCimo: Ako su obje tocke ucvrscenja A i B na istoj razini.= q 12 8A f dop .. a ostale cemo clanove kao male velicine visega reda zanemariti.. f. dx-[ +~ 3 t_ I (9. H :S°dop' (9.40).

176 iii: S~I 8 12 1+- - ) . 3 12

9. Aksijalno

optereeenje

~.apa

9.12. Rastezan]e

uzeta Ianeamce

177

L=I+(9.87)

8 112 _
3 1

ql

1

3

(

8/1 EA

- a 1 (TI - 7;».

(I)

Tu istu duljinu mozemo izraziti parametrima drugoga stanja: L=I+

Pri odredivanju deformacije uzeta pretpostavit cemo da je duljina uzeta jednaka rasponu, a daje sila u uzetu konstantna ijednaka napetosti H, sto je dovoljno tocno pri malome provjesu. Produljenje je uzeta zbog napetosti uzeta: tJ.I
H

8 3/-

122

q2 1 8/2EA

3

-a

1(T

2-

T. )

(m)

Ako od izraza (I) odbijemo izraz (m), dobivamo: (j)

=!!...!_
EA

iii primjenom izraza (9.81) tJ.I
H

«c ».«. 1
3 3
3

ql/3 8/1EA

+

q2/3 8/2EA

+a

1 (T2 -

TO

I) =

.

(n)

=--.

q 13

Pornnozimo Ii jednadzbu (n) s (9.88)

X

12 I, dobit cemo kubnu jednadibu:

81

EA

Produljenje je uzeta zbog porasta temperature tJ.I, = a 1 (Tgdje je: To), (k)

12 -

r

II

2

+ 8"

3

a1

2

(T2

__

TI )

_2_~

4

]

64 II E A

12

14 -_2_!!2_=0 64 EA

(9.91)

a - koeficijent Iineamoga toplinskog rastezanja
To - temperatura u trenutku ucvrscenja uzeta u nepomicnim toe kama T - temperatura za koju obavljamo proracun uzeta, Ukupno je produljenje uzeta: tJ.I = tJ.III q 13 + tJ.I, = 8 I E A + a 1 (TTo)· (9.89)

iz koje mozerno nab trazeni provjes 12, a zatim pO.mocu izra~a (9.81) i ~a~et?st H2. Ocito je daje jednadiba (9.91) pogodna za bilo kakvu vanjantu promjene opterecenja I temper~ture pri prijelazu iz prvoga stanja u drugo (q2 < q" T2> T,; q2 < q" T2 < T,; q2 > q" T2 < T, itd.), Pri numerickom rjesavanju jednadzba (9.91) prima oblik: 123 = a 12

+ h,

(9.92)

gdje su a i h poznate konstante. .. .. .. ... _ Ovakvu jednadzbu prikladno je rjesavati graficki. Lijevi I desn~ dl? jednadzbe nacrtamo kao funkcije od! Trazenu vrijednostJi dobijemo kao apscisu sjecista kubne parabole y = 123 i pravcay = aJi + b (sl. 9.41).

Pocetnu duljinu L nenapregnutog uzeta pri tempe rat uri To mozemo izraziti pomocu duljine objesenog uzeta i njegove deformacije: L = S - tJ.I iii izrazima (9.86) i (9.89) L=I+8 3 -1

12

q l' ---al(T-T.) 8/EA

0

(9.90)

Jednadzba (9.90) omogucava lancanice.

nam rjesavanje razlicitih zadaca pri proracunu uzeta

Promotrimo zadacu koja je vrlo cesta u praksi. Neka je uze (iii zica) simetricno ucvrscena na razmaku I, pri temperaturi T, i pod djelovanjem opterecenja q. zauzelo ravnotezni polozaj kojemu odgovara provjes/, (prvo stanje). Pretpostavimo da je nakon toga temperatura porasla do T2 i da se opterecenje povecalo na q2; u tom slucaju, uze ce zauzeti no vi ravnotezni polozaj kojemu odgovara provjesJi (drugo stanje). Pocetnu duljinu L nenapregnutog uzeta pri temperaturi (9.90) izraziti parametrima prvoga stanja: To mozemo pomocu izraza

Slika 9.41.

Primjer 9.15. . . _ ., Elektricni kabel presjeka A = 120 mm? ucvrscen je u tockam~ A I B ~oJe le~e na IstOJ visini i na medusobnome vodoravnom razmaku 1 = 100 m. Kabel je montiran P:I temperaturi To = 15°C. Treba odrediti provjes koji moramo dati kabe1u kako naprezanje u kabelu ne bi bilo vece od Odop i visinu tocaka ucvrscenja kabela da udaljenost najnize tocke kabela

178

9. Aksijalno opterecenje §tapa

9.12. Rastezan]e uzeta lanbnice

179

od povrsine zemlje ne bi bila manja od 6 m. Proracun cvrstoce treba provesti za ove slucajeve: I. Temperatura T = - 5 DC, opterecenje je kabela vlastita tezina, tezina ledene obloge debljine I em i horizontalni pritisak vjetra p = 240 Pa. 2. Temperatura T = - 40 DC, a opterecenje je kabela sarno vlastita tezina, 3. Temperatura T= + 40 DC, opterecenje kabela sarno je vlastita tezina. Elektricni kabel ima povrsinu A = 120 mm ', promjer d = 14,2 mm i tezinu po duznom metru qo = 10,9 N/m. Modul elasticnosti materijala kabela E = 1,3 . 105 M Pa, koefieijent lineamoga toplinskog rastezanja a = 17 . 1Q-6I C. Dopusteno naprezanje Odor = 80 MPa. Prvi i drugi slucaj mogu se pokazati opasnim s obzirom na cvrsrocu kabela. U trecem slucaju moze biti najveci provjes prema kojemu odredujemo visinu tocaka pricvrscenja kabela.
D

Uzmimo to stanje za ishodisno (prvo) i prijedimo k stanju kabela za vrijeme montaze (drugo) te nadimo provjes/o = [zUvrstimo Ii u jednadzbu (9.91): ql q2

=q=
a

19,5 N/m;

fi = 2,54

m;

TI =-5 DC; /= 100 m;

= qu =

10,9 N/m;
= 17·10-6

12 =10;

rc,

E= 1,3' 105 MPa,

dobivamo:

I,?-

3 6 2 2,542+ '17.10- '100 '(15+5)[ 8

3,19,5' 100 64'2,54.1,3'10".1,2.10

4 4

]

10-

Rjesenje:
Najprije odredimo opterecenje po duznorn metru kabela za prvi slucaj, Vertikalno opterecenje po duznom metru sastoji se od vlastite tezine kabela qo = 10,9 N/m i tezine ledene obloge. Unutamji promjer ledene obloge jednakje promjeru kabela d = 1,42 em, a vanjski pri debljini ledene obloge I em je D = 1,42 + 2 . 1 = 3,42 em. Povrsina je poprecnoga presjeka ledene obloge: A_
t-

3'109'1004 , =0 64.1,3.10" '1,2.10-4 . Nakon sredivanja dobivamo:

Ii - 5,41/0i odatle dobivamo daje:

3,28=0

n

(D2

4

-

d2)

3,14'(3,422-1,422) 4
_

_ 2 - 7,58 em .

fo = 2,58 m.
2. Pretpostavljamo da se kao opasno pojavljuje drugo stanje kabela pri temperaturi - 40 DC. lz uvjeta cvrstoce dobivamo: 2 10,9'100 =142 6 ' 8 . 1,2. 10 -4 • 80 ·10 m.

Za specificnu tezinu leda Yt kabela iznosi: qt

= 9 kN/m3

opterecenje ledene obloge po duznom metru ·1 = 6,82 N/m.

= YtAt = 9.103•

7,58·10-4

Ukupno je vertikalno opterecenje po duznorn metru kabela:

qy = qo + q, = 10,9+6,82=

17,72 N/m. opterecenje: ql

Uzmemo to stanje za ishodisno (prvo) i nadimo potrebni provjes/o pri montazi,

Pritisak vjetra po duznorn metru kabela daje horizontalno

qh = P D = 240· 3,42 '10-2 ·1= 8,21
Ukupno je opterecenje po duznom metru kabela: q = ~q; + q; = ~17,722+ 8,2f

= qo =

U jednadzbu (9.91) uvrstit cemo: .. . 10,9 N/m, TI = - 40 DC i, zadrzavajuci znacenje ostalih velicina, dobivamo: 3 1~-t'422+8'17'10-6'1002'(15+40)-

N/m.

r,

3'10,9,100 64'1,42'1,3'10"'1,2'104

4

]

10-

= 19,5 N/m.
3.109.1004 , 64'1,3'10" '1,2,10-4 Nakon sredivanja imamo: =0.

Za odredivanje potrebne velicine provjesaJo pri temperaturi + 15 DC za vrijeme monlaze treba provesti dvije varijante proracuna. I. Pretpostavljamo da se kao opasno pojavljuje prvo stanje pri temperaturi - 5 DC i opterecenju ledom i vjetrom. Iz uvjeta cvrstoce dobivamo:
----'.-4---6

19,5'1002 ·80·10

8'1,2'10-

= 2.54 m.

I; - 3,22

10 - 3,28 = 0

180 i odatle dobivarno: /0= 2,17 rn.

9. Aksijalno opterecenje Uapa

10.

NAPREZANJA I DEFORMACIJE POSUDA TANKIH STIJENKI

~a istodobno isp~njavanje uvjeta cvrstoce 1I oba razmatrana slucaja, potrebno je da za vnjeme montaze pn ternperaturi + 15 DC kabel ima provjes, jednak vecoj od dobivenih vrijednosti, tj./o = 2,58 rn. O~edimo sad~ provje~.pri temperaturi ~ 40 DC. U tom slucaju za prvo stanje uzimarno stanje kabela pn rnontazi, a za drugo stanje pn temperaturi + 400C. U jednadzbu (9.91) uvrstimo: ql = qo = 10,9 N/m;

It = fo

= 2,58 m;

TI =

+ 15 DC

q2 = qo = 10,9 N/rn; Dobivarno: li-h,582+~'17'IO-6'1002'(40_15)_ 8

T2 =+ 40 DC.

Kod posuda tankih stijenki debljinaje stijenke mala u usporedbi s ostalim dimenzijarna i polumjerorn zakrivljenosti. Ovisno 0 obliku plohe posude razlikujemo cilindricne, sferne i druge tankostijene posude. U tehnickim konstrukcijama pojavljuju se vrlo cesto u

r

4 3'10,9'100 64'2,58'1,3'10"'1,2'10-4 =0

]12

3· 10 9· 1004 , 64'1,3'1011 '1,2'10-4 Nakon sredivanja dobivamo:
j~J - 7,0

I, -

3,28= 0

i odatle:

h =2,85

rn.
a) b)

. Ocito j~ da j~ prov~e~ pri ternperaturi + 40 DC najveci. Da najniza tocka kabela ne bi bila na udaljenosti rnanjoj od 6 rn od povrsine zemlje, potrebno je da tocke pricvrscenja kabela budu na visini ne manjoj od 6 + 2,85 = 8,85 rn.

Slika 10.1.

c)

obliku rezervoara, kotlova i slicno, koji su podvrgnuti djelovanju unutamjega pritiska (plinova iIi tekucine koje oni sadrze). Pri prornatranju posuda tankih stijenki moze se zanemariti savijanje, koje se pojavljuje sarno u okolici pricvrscenja iii nagle prornjene debljine iIi zakrivljenosti stijenke, tako da se na dovoljnoj udaljenosti od tih mjesta moze uzeti da su

182

10. Naprczanja

i dcformacije

posuda tankih

stijenki

10. Naprczanja

i dcformacijc

posuda

tankih

stijcnki

183

naprezanja po debljini stijenke posude raspodijeljena jednoliko. Promatrat cemo posudu tankih stijenki, konstantne debljine h, u obliku rotacijske plohe sirnetricne u odnosu na os z i podvrgnute nutarnjemu pritisku p. raspodijeljenom simetricno s obzirom na os rotacijske simetrije (sl. 10.la). Presjeci okomiti na os z imaju oblik kruznoga prstena razlicitog polumjera. Presjek takve posude s ravninom u kojoj lezi os simetrije naziva se meridijanski presjek koji je ujedno i ravnina simetrije posude. Iz uvjeta simetrije slijedi da meridijanski presjeci ostaju ravni, sto znaci da su u tim presjecima posmicna naprezanja jednaka nuli. Na osnovi svojstva uzajarnnosti posmicnih naprezanja, posmicna naprezanja moraju biti jednaka nuli i u presjecima okomitim na meridijanske presjeke. Iz uvjeta simetrije takoder slijedi da je stanje naprezanja u posudi simetricno u odnosu na os simetrije posude. Zamislimo da smo dvjema meridijanskim ravninama i dvjema ravninama okomitim na meridijan iz promatrane posude izrezali beskonacno mali element duljine stranica dsl i ds2 (sl. 1O.l.b). S P2 oznacen je polumjer zakrivljenosti luka u meridijanskoj ravnini, a SPI u ravnini okomitoj na meridijan, tako da je d~1 = PI dcpI i ds2 = P2 dcp2. Na pobockama elementa djeluju sarno normalna naprezanja 01 u cirkularnom i 02 U meridijanskom smjeru. Postavimo jednadzbe ravnoteze izrezanog element a na koji djeluju normalni pritisak p i naprezanje 01 i 02. Ako sve sile projiciramo na smjer vanjske nonnale elementa plohe, dobit cerno: P ds . ds 2
-

£

,= E
2

I

\,
(0, -

v

O2)

(10.2)
(02 V 0, ). //

i,

£

=-

I

./ ..
je

E

/'

Promotrimo neke posebne slucajeve. Tanka sferna posuda polumjera r i debljine stijenke II podvrgnuta unutarnjeg pritiskap (sl. 10.2). Zbog centralne simetrije posude i opterecenja imamo

. djelovanju

2

0,

h ds 2 sin -2-

dcp,

- 2 O2 h ds, sm -2-

. dCP2

= O.

Slika 10.2.

Uz pretpostavku da su
Slo--""--

. dCP2 2

dCP2

2
lz jednadzbe (10.1) dobivamo 20 P -=r h iii pr
2h
01

dobivamo
0, O2 P -+-=_.

0=-·

(10.3)

p,

P2

h

(10.1)
02

Buduci da je r ,. h iz izraza (10.3) slijedi da je 0" p ; tako da se p u odnosu na

i

Jednadzba (10.1) naziva se Laplaceova jednadzba, Ona je osnovna jednadzba za odredivanje naprezanja u posudama tankih stijenki. Buduci da jednadzba (10.1) sadrzi dvije nepoznate komponente naprezanja, potrebno je postaviti jos jednu jednadzbu. Meridijanska 02 i cirkularna 01 naprezanja u jednadzbi (10.1) glavna su naprezanja. Trece glavno naprezanje 03, usmjereno u smjeru normale na povrsinu elementa, na unutarnjoj je strani posude 03 = - p, a na vanjskoj strani 03 = O. U posudama tankih stijenki uvijek je 01 i 02 ,. p, sto znaci da velicinu p mozerno zanemariti u usporedbi SOl i 02, tj. uzeti da je 03 = 0, tako da se element posude nalazi u dvoosnom stanju naprezanja S glavnim naprezanjima 01 i 02. Deformacije u cirkularnom i meridijanskom smjeru dane su izrazima:

moze zanemariti i uzeti da je 03 = o. ... .. .... Opseg sferne posude u bilo kojoj dijametralnoj ravrnru p~Je deformacija jednak Je 21Cr, a nakon defonnacije je 21C (r + ~r). Relativna je deformacija opsega:
2 1C (r
£=

+ ~r)
21Cr

- 2 1C r

~r r

(10.4)

Prema izrazu (10.2), imamo:
£=-

1

E

1- v (o-vo)=--

0=--

I-v E

E

--=_.
2h
r

pr

M

(10.5)

Dalje dobivamo izraz za povecanje polumjera:

184

10. NaprC7.anja i dcformacije posuda tankih stijcnki

10. Naprezanja i deformacije posudll tankih stijcnki

185

1- v p r2 I1r=-E 2h Volumenska

(10.6)

ce defonnacija

biti: 3(1- v) 3(I-v) a= E E pr -. 2 It (10.7)

1',=,31'= .. Tanka eilindrlcna pritiska p (sl. 10.3).

Na unutamjoj je povrsini posude a3 = - p, a na vanjskoj a3 = O. Kao i u prethodnome slucaj u unutamji je pritisak p vrlo mali u usporedbi s naprezanj ima a I i a2, tako da se rnoze uzeti da je u) = O. Opseg je poprecnoga presjeka posude prije deformacije 2 n r, a nakon defonnacije 2 Jl (r + I1r). Deformacija je u cirkularnom smjeru: 2(r+l1r)Jl-2rJl I1r (10.10)

posuda debljine stijenke h podvrgnula je djelovanju unutamjega .

Prema izrazu (10.2), irnamo:

(10.11) Dalje dobivamo izraz za povecanje polumjera: (10.12) Tanki krufnl prsten polumjera r, debljine stijenki h i sirine b podvrgnut je djelovanju unutamjega pritiska p (sl. 10.4). Pod djelovanjem unutamjega pritiska p dolazi do jednolikog rastezanja prstena. U prstenu ce se pojaviti naprezanja samo u cirkulamome smjeru, koja su zbog rotacijske simetrije prstena i opterecenja u svim radijalnim presjecima jednaka. Naprezanja u uzduznome smjeru jednaka su nuli, jer u tom smjeru nema vanjskog opterecenja, a deformacija prstena nije podvrgnuta nikakvu ogranicenju.

U2

b) Slika 10.3.

Za cilindricnu je posudu: PI = r; Jednadzba (10.1) prima oblik:

P2

= 00·

yt
i odatle: pr a =_.
I

I
h (10.8)

Za 0w:edivanje ~aprezanja a2 presijecimo cilindricnu posudu ravninom okomitom na os posude I promotnmo ravnotezu odrezanog dijela posude (sl. 10.3b). Uvjet ravnoteze 1 g aS1:

1
s:

~hi-----

£1'

-----jh.._

odakleje: pr a =_. 2 2h ~aprezanj~ a, u cirkulamome uzduznome smjeru. smjeru dvaput je vece od nonnalnog (10.9) naprezanja a u
2

T
c) Slika 10.4.

a)

b)

Za prsten je:

-' !:!. 10.anJe. a Poissonov ~oeficlJent Izn?s~ v = 0.6). Horizontalne komponente p b r cos ip dip svih sila koje djeluju na gornji dio prstena zbog simetrije medusobno su 1I ravnotezi. . =E = 0.14) slijedi da je sila normalnoga pritiska po povrsini ne projekcije te stijenke na ravninu. 600 rnm i debljine stijenke II = 5 mm post~vIJe~a J~ izmedu dviju krutih nepornicnih stijenki (sl.5. r i Slika 10..~ koliko je povecanje promjera D? Zanemariti trenje izmedu cijevi I krutih nepomicnih sti jenki! Prema izrazu (10. a modul elasticnosti E = 2. i a2.p . tako da se element prstena nalazi ujednoosnom Normalno naprezanje u prstenu mozemo odrediti i ovako. slijedi da je a >.14) pr h Defonnacija cijevi a =pr I h = 2 . i3=T=v 2h pr pr =0.5.10): E=-' 0. v Buduci je p vrlo mali 1I usporedbi sa a. Prema izrazu (4. al pr =-=-=052 2h ' Deformacijaje prstena dana izrazom (10. Naprczanja i deformacije posuda fankih sfijcnki 187 \ Pornocu Hookeova zakona dobivamo: \ (10.rez. pos~lcno naP..55) glavna su posmiena naprezanja: r1 = 2 I (01 - O2) - _(I-v)ol=l-v 2 2 pr=035pr h ' h pr h . dobivamo: Primjer 10.13). pa se p 1I odnosu na a rnoze zanemariti i uzeti daje i a3 = 0.16) Zamislimo da smo prsten prerezali po horizontalnom promjeru i promatramo gomji dio kao slobodno tijelo (sl. Zato pri odredivanju naprezadano na sl. ana vanjskoj je a) = O.186 pa iz jednadzbe (10. 10. p b r sin ip dip = 2 p b r (10.13: a povecanje je polumjera: !:!. lOAc). a vertikalne komponente p b r sin ip dip u ravnotezi su sa silama koje predstavljaju djelovanje donjega clijela prstena na gomji.. Iz izraza (10.1.1 . nja u prstenu mozemo opterecenje na sl.r r Vidimo da se u stijenki cijevi pojavljuje najvece posmicno naprezanje: imax=i. 300 = 120 5 MPa.3. Celicna cijev promjera D = J 'l.r a=-·/ h" pr Na unutamjoj je povrsini a3 = . (y:: =-_.8).anja i dcformacijc posuda fankih stijcnk. . Dobili smo izraz (10. Naprc7. Buduci da je r » h .15-.p.. S dip oznacili smo beskonacno mali sredisnji kut izmedu dvaju beskonacno bliskih radijalnih presjeka promatranog dijela prstena na koji djeluje sila p b r dip. tako da jednadzba ravnoteze prima oblik 20h b=2 odakleje: 0=-' Pri proracunu cijevi tankih stijenki koristimo se rezultatima dobivenim pri promatranju prstena i cilindricne posude.ve~e. 10. 10. stanju naprezanja.val) ' E odakle dobivamo . Eh pr' r (10. Kolika Sll glavna naprezan~a u clJevl ako s unutarnje strane cijevi djeluje pritisak p = 2 MPa. .4c zamijeniti opterecenjem danim 1I uzduznome smjeru jednaka je nuli pa je: I (a . 105 t:APa? ~o~iko je na). rnoze se uzeti daje 03 = o. projekcija na bilo koju os jednoliko raspodijeljenih stijenke jednaka produktu velicine pritiska i povrsiokomitu na zadanu os.1) dobivamo: 10.15) (10.='2hpr = 60 MPa .

----- 1 ~~@ ~ P / a" E" ..322'106'062 =~.3.2.. = 40 MPa.312 mm. Slika 10.romjera D = 500 mm i debljine stijenke hb = 4 mm. a za bakarrn . 2'5'10~3 =0. Trenje izmedu plasta i stupa zanemariti! Za beton je Eb = 2 .6e). 104 MPa i Vb = 0. op (e) = Ako pritisak p u celicnom prstenu izaziva naprezanje jednako dopustenorn atdop = 160 MPa.:"-p promjeru i gornji dio pro- Ii I (a I- Va 2) 1. Zato u izraz (e) stavljamo a" = a b dop' pa dobivamo dopusteni pritisak: = = 101 I I a) r----~ P= 2abdop (h" +2h<) D = 2'40·(4+2'2) 500' = 1 28 MPa. r !'!. Jednadzba ravnoteze prima oblik: 'v.6. Modul elasticnosti eelika iznosi E. tako da se prsteni medusobno doticu i u ne.10). Ako izraz (e) uvrstimo u izraz (d)..3.o_Pterecenu~tanju nisu napregnuti (sl. Treba odrediti glavna naprezanja u betonskome stupu i celicnome plastu. onda je naprezanje u bakrenom prstenu prerna izrazu (e) a b a cdop f 2 80 MPa. i p zatvara kut 45° (sl.7. imamo: E I Deformacije su celicnog i bakrenog prstena jednake: £(' =fh !'!. . a bakra Eb = I. h.8). 10?). Betonski je stup opterecen silom F = 350 kN (sl.v2 = -E- a I 1. lOs MPa. = 0.18. = 2 . ~:(Jb at b) h~ ~ ~b D=2r c) r-~t at Primjer 10.ba~~~i _prsten vanjs~oga ~. dobivamo: (d) odakle dobivamo l-v2 !'!. Primjer 10. Okrugli betonski stup promjera D = 300 mm obuhvacen je celicnirn plastem debljine h = 5 mm...v2 = -E- PD 2h 2 ab hb b + 2 a.--- - --. odakle je (b) (e) T b) a) c) Slika 10. Naprezanja i deformacijc posuda tankih stijcnki 189 i djeluje u ravnini koja sa a.P D b = 0 D' (razliku smo izmedu vanjskog i unutarnjeg promjera bakrenoga prstena zanemarili).Na . Sluzeci se Hookeovim zakonom.188 10. b . Naprczanja i deformacije posuda tankih stijenki 10. a za celik Et = 2. Prema izrazu (10.D=-E pD2 2h 1-0. odakle je: 0. r . sto je vece od dopustenog naprezanja za bakar ab = 40 MPa. Treba odrediti najveci dopusteni unutamji pritisak p.D (a) D tako da je 2 ---. postavljenje eehem prsten debljine stijenke he= 2 mm. ako je dopusteno naprezanje za celik 0cdop = 160 MPa. dobivamo: EI = Zarnislimo da smo prstenove prerezali po horizontalnom matramo kao slobodno tijelo. 10.1 . IO. U neopterecenu stanju beton i celik nisu napregnuti.. . 105 MPa i v. lOs MPa.r =-=-.

. E I> (-p+o. a u uzduznorn smjeru)e~nako je nuli. Naprczanja i deror~acije posuda lankih stijenki 191 a prirast promjera stupa: D 6. 5 2'10' 2' -30-0' (1.27 MPa. tako da se plast nalazi u jednoosnom stanju naprezanja.:iF lz uvjeta: i: dobivamo: lX a) -[-p-V I.-9_5 :. Treba odrediti glavna naprezanja u opasnom presjeku posude oblika stozca. a cirkulami polumjer zakrivljenosti: .n d) ~ a prirast je promjera plasta: .Vb (. .. Za: 2 h 0< p==-D imamo Pod djelovanjem sile F u betonskom smjeru: stupu normaino je naprezanje u uzduznome o =--- 4F 2 .:. 10. Naprezanja i deformacije posuda tankih stijenki 10.9).D /. do~ se u smjeru norma Ie na plast moze zanemariti.190 F 10.1_8_·__ 4-"..(I-v D 03=oz=-4.3 2 ==- 4. Deformacija je plasta 1I cirkulamome smjeru: z b) ~f--~.0. ~to sprecava celicni plast..24 MPa. :n:.14'0.18) + 2-.P+03)].ri pritisku u uzdu~no~~ smj~~ betonski se stup nastoji siriti poprecno.0.4. smjeru: E" )+E< 0.95 b MPa. Defonnacija je stupa u radijalnome smjeru: £2 == £[02 b 1 - Vb (01 +03)]= 1 _E [h p. p.b 3. debljine stijenki h = 4 mm pricvrscene uz gomji rub i do vrha napunjene vodom (sl.8b i c).== 7. Iz uvjeta rotacijske simetrije dobivamo daje: lz ove jednadzbe dobivamo naprezanje u plastu: ___ 0('== h a: 2.)]. .. ==-[-p-V E I> I> (-p+o. Meridijanski je polumjer zakrivljenosti P2 = 00.. Primjer 10.-1 5 '-10- Nonnalno je naprezanje u plastu u cirkulamome Glavna su naprezanja u betonskome stupu: O I <:«: pD 62" == O2 == - P == - -0 = - 2 h 0e 2·5' 7.8.)]==-' b 0< Ee c) e) Slika 10.95 MPa. Zato se pojavljuje pritisak p na mjestu dodira stupa i plasta (sl.27 300 . 1O.

364 = 6 05 MPa 4·4 .0. :3 E U presjeku AB: pg tga ( = h cos a H • :I: 01". pg tga II cosa odakle je Y I = H 12 (presjek AB). (H-~ 3 Y)=O.y) y.H -4 H 4 = 3 P g H 2 tg a 16h cosa = O2 max = 4.364 16·4. Ako derivacije tzraza (a) I (b) po Y IZjednacimo s nulom.94 ' 10) .10 ) ·0.1) dobivamo: ~+~= PI co pg (H. gdje je p gustoca vode.b mora biti jednaka tezini tekucine volumena a abc d. Naprczanja i dcformacijc posuda tankih slijenki 193 PI == Y cosa Na dubini H-y hidrostatski je tlak vode: p=pg(H-y).94 Stika 10. dobivamo. 10 )·0.. Iz jednadzbe (10. tga 10) ·10· 52 ·0.] O2= pgr 2 h cosa (H-- 2) 3 Y iii: O2 = g tg 211 cos a P a (H .10 ·10· 5 .. Nadimo sad rnaksimum tih naprezanja u ovisnosti 0 visini y."3 H H == 16 h cos a ..192 10.5 6·4·10-) 2 odakle je Y 2 == 314 H (presjek CD). Kao sto smo vidjeli prije. Naprezanja 02 U smjeru izvodnice naci cerno iz uvjeta da rezultanta tih naprezanja po povrsini konicnoga presjeka a .y) h O2 max p g tg a ( 23 )3 3 P g H 2 tg a = 2 h cos a H . Znaci da postoje dva opasna presjeka.364 = 4. a g akceleracija sile teze. Naprezanja i defurllladje posuda lankih slijenki 10. 01 i 02 glavna s~ ~aprezanja l~ stij~nkama posude. i: d02 == pg tga dy 2h cosa (H-2y)==0.~3" v) y . (b) ."3 U presjeku CD: H) H cosa ·0.10.03 MPa.9."2 "2 pg/I2 4 h cosa pg H2 6h tga O2 pg tga ( 2 = 2 II cos a H . H) H = -"2 "2 . Tako daje: 2rnh02 odakleje: cosa=pg [r n(H-Y)+-3- 2 r2 n y."4 2 "4 odakle je cirkularno normalno naprezanje: 01 3. tga .94 (a) O 1- 1 = 454 ' MPa = pg tga h cosa (H . P g tg a ( h cosa 3 )3 H .54 MPa. ·0.