Urednik

ZELIMIR COLIC, dipl. ing. grad. Recenzenti prof. dr. sc. IVO ALFIREVIC rof. dr. sc. NENAD BICANIC

Prof. dr. sc. VICE SIMIC, dipl. ing. grad.
redoviti profesor Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu

prof. dr. sc. MLADEN HUDEC Crteze izradio MILlVOJ MERVAR

Graficke urednice ZELJKA SAMBOLEK, JASMINA VRKLJAN
Lektor TOMISLA V SALOPEK, Korektor STANKO SOKOL

dipl. ing.

OTPORNOST MATERIJALA
II. izdanje

I

prof.

Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrio je senat Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 02-170 I/3-200 I. od II. prosinca 200 I. godine. © SKOLSKA KNnGA, d.d., Zagreb, 2002. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnozavati, fotokopirati ni na bilo koji nacin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopustenja. CIP dostupan u Nacionalnoj 410521040 ISBN 953-0-30692-X i sveueilisnoj knjiznici, Zagreb,

Slog i prijelom na racunalu DENONA d.o.o., Zagreb Tisak: lTG-Zagreb

SKOLSKA KNJIGA, ZAGREB, 2002.

SADRZAJ
str. I. 2. 3. 4. UVOD.................................................................. OPCE PRETPOSTA VKE I OSNOVNI V ANJSKE I UNUT ARNlE SILE ANALIZA 4. I. 4." 2. 4.1: 4.
(

3 PRORACUNA 8 II 16

ELEMENTI

NAPREZANJA i komponente naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. jednadzbe ravnoteze " . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Pojam naprezanja Diferencijalne Jednadzbe

16 19 22 27 33 35 39 44 45 47 49 51 65 65 67 73

transfonnacija

&1...
~IM(C
0-.J

4.

Glavna naprezanja Glavna posmicna naprezanja Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja Mohrova kruznica za prostomo Cauchyjeva Oktaedarske ploha naprezanja Elipsoid naprezanja stanje naprezanja

4.5. 4. ;6.' 4. 7. 4. 8.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. naprezanja . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .. naprezanja

~:'"~'2'~9 64-\ " , ." .__._,J

G'L

\
/5.

4. 9. 4.\~; 4.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. i devijator naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. unutarnjih sila ikomponenata

4.0.
5:~ 5i~ 53) 5.4; 5.(

n~ Sfemi

ravnine i oktaedarska

tenzor naprezanja

Veza izmedu komponenata DEFORMACIJA defonnacija

ANALIZA

Pojam pomaka i defonnacije Komponente Defonnacija Ravninsko u zadanome smjeru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stanje deformacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Smjerovi i velicine glavnih defonnacija Uvjeti neprekinutosti

76 80 83

50

6.

VEZE IZMEDU NAPREZANJA 6.1. ' Eksperimentalni podaci
0

I DEFORMACIJA vezi izmedu naprezanja materijala

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. i defonnacija ...............

88 88 94

6.~.,

6,h
6.4.

Hookeov zakon, konstante elasticnosti Zakon superpozicije Saint Venantov princip

96
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stanje naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 98 100 105

6.5';
6.6..

Hookeov zakon za prostomo

Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja Hookeov zakon za ravninsko stanje defonnacija Utjecaj temperature NAPREZANJE I KOEFIClJENT SIGURNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

6:,2:
6.~. 7.

106
lOB 115

DOPUSTENO

B. OPCI PRISTUP RJESA VANJU PROBLEMA U ZNANOSTI OOTPORNOSTI MATERIJALA . . . . . . . .. . .. . .. . .. .. . . .. .. . .. .. . .. .. . . .. .. .. .. . . . .. . . . .. ...

liB

/

I

I
I

VI 9. AKSIJALNO 9. 2. 9. 3. 9. 4. 9. S. 9. 6. 9. 7. 9. 8. 9. 9. 9.10. 9.11. 9.12. OPTERECENJE STAPA

Sadrfaj

Saddaj

VII
Koncentracija naprezanja pri torziji 299 303 , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 306 316 319 320 334 337

120 120 128 131 134 138 142 146 IS2 IS9 162 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 168 172 181 194 194 pri cistern posmiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. na smicanje (odrez) RA VNIH PRESJEKA STAPA sustava sustava 197 198 208 208 213 21S 217 221 223 224 presjeka . . . . . . . . . . . . . . .. 227 227 228 230 230 232 235 241 246 .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. pri torziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 24~' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

13.9.

9. I. Rastezanje

i pritisak ravnog stapa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Utjecaj vlastite tezine Stap jednake cvrstoce na rastezanje i pritisak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Sastavljeni stap Plan pomaka Potencijalna energija deformacija sistemi .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stapa Staticki neodredeni Pocetna naprezanja Koncentracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . ..

14. SA VIJANJE RA VNIH ST APOV A 14. I. Cisto savijanje 14. 2. Proracun cvrstoce i izbor presjeka pri cistern savijanju 14. 3. Potencijalna energija deformacija pri cistern savijanju 14. 4. Opci slucaj savijanja (savijanje silama) 14. S. Posmicna naprezanja u simetricnirn tankostijenim stapovima 14. 6. Savijanje silama nesimetricnog 14. 7. Poprecna normalna naprezanja 14. 8. Glavna naprezanja 14.10. Koncentracija i trajektorije stapa, Srediste posmika pri savijanju stapa poprecnirn opterecenjern glavnih naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

Toplinska naprezanja Aksijalno udarno opterecenje naprezanja Rastezanje uzeta lancanice I OEFORMACIJE

34S
348 3S1 369 372 377

14. 9. Proraeun cvrstoce pri savijanju silama naprezanja pri savijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 14.11. Savijanje stapova promjenljivog 14.13. Proracun sastavljenih 14.IS. Potencijalna IS. OEFORMACIJA presjeka

10. NAPREZANJA II. SMICANJE 11.1. 11.2. 11.3.

POSUOA TANKIH STIJENKI

14.12. Nosaci jednake cvrstoce na savijanje

nosaca
pri savijanju silama

38S
400 409 413 414 presjeka presjeka . .. 418 441 447 460

(OOREZ) energija deformacija

14.14. Savijanje stapa izradenog od razlicitih materijala energija deformacija RAVNOG

Cisti posmik Potencijalna Proracun elemenata opterecenih KARAKTERISTIKE

STAPA PRI SAVIJANJU elasticne linije nosaca elasticne linije nosaca konstantnoga elasticne linije nosaea promjenljivoga deformacija nosaca

12. GEOMETRIJSKE

I

IS.1. IS.2. 15.3. 15.4. IS.5. IS.6. IS.7. IS.8. IS.9.

Oiferencijalnajednadfba Analiticka Analiticka

12. I. Staticki momenti i momenti tromosti (inercije) ravnih presjeka 12. 2. Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnoga 12. 3. Promjena momenata tromosti pri rotacij i koordinatnoga 12. 4. Glavne osi i glavni momenti tromosti 12. S. Mohrova kruznica tromosti 12. 6. Polumjer tromosti 12. 7. Elipsa tromosti 12. 8. Momenti tromosti jednostavnih 12.8.1. Pravokutni presjek 12.8.2. Kruzni presjek 12.8.3. Presjek oblika kruznog prstena 12.8.4. Trokutni presjek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 12.8.S. Elipticni presjek 12. 9. Momenti tromosti slozenih presjeka 12.10. Momenti otpora ravnih presjeka 13. TORZIJA RAVNIH STAPOVA 13.1. 13.2. 13.3. 13.4. Torzija §tapova kruznoga presjeka Potencijalna energija deformacija presjeka analogija Staticki neodredeni Prandtlova .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

I

metoda odredivanja metoda odredivanja

I I I

Grafoanaliticka Odredivanje

metoda odredivanja

Graficko odredivanje

elasticne linije nosaca

progiba metodom konacnih diferencija

46S
471 476 479 OPTERECENm 481 . 490 503 . SIS

Progib zbog poprecne sile Utjecaj promjene temperature Proracun krutosti pri savijanju

16. NAPREZANJA

IPROGIBI NOSACA PRI UDARNOM

17. KOSO SAVI1ANJE 18. SA VIJANJE RA VNOG STAPA 00 MATERIlALA S RAZLICITIM MOOULOM ELASTICNOSTI NA RASTEZANJE I PRITISAK LITERA TURA KAZALOPOJMOVA KAZALO IMENA

........................................................

SI6 . S20

2S6
2SB 26B 27·1 279

zadaci pri torziji

Torzija stapa neokruglog membranska

I3.S.
13.6. 13.7. 13.8.

Torzija stapova s tankim stijenkama otvorenog profila Torzija stapova s tankim stijenkama zatvorenog profila Zavojna opruga kruznoga presjeka

28l
295

r
PREDGOVOR
Ovaj udzbenik u nesto prosirenu obliku sadrzi gradivo koje se predaje u sklopu predmeta OTPORNOST MATERIJALA I u trecem semestru na Gradevinskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu. U prvom dijelu udzbenika obradeni su osnovni pojmovi, pretpostavke i metode proracuna, te analiza naprezanja i analiza defonnacija pri malim defonnacijama. Veza izmedu naprezanja i defonnacija dana je za idealno elasticno tijelo. U drugom dijelu udzbenika obradeni su osnovni slucajevi opterecenja stapa: rastezanje, pritisak, torzija, smicanje i savijanje. Pri tom je razmatrano i savijanje kompozitnoga stapa i stapa od bilineamog materijala. Takoder su obradeni osnovni slucajevi djelovanja aksijalnog i poprecnog udarnog opterecenja stapa uz poseban osvrt na razliku izmedu djelovanja statickog i dinamickog opterecenja, Da bi se olaksalo razumijevanje i prihvacanje izlozenog gradiva, na kraju pojedinih poglavlja dodani su rijeseni primjeri, a oni su odabrani tako da dopunjuju izlozena teorijska razmatranja. Mislim da ce ovaj udzbenik korisno posluziti ne samo studentima tehnickih fakulteta nego i inzenjerima u praksi, koji zele osvjeziti svoje znanje iz podrucja mehanike cvrstoga defonnabilnog tijela. Na kraju udzbenika nave dena je literatura kojom sam se sluzio pri pisanju ovog udzbenika. Udzbenik su recenzirali dr. sc. Ivo Alfirevic, redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, dr. sc. Vlatko Brcic, redoviti profesor Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr. sc. Kresirnir Herman i dr. sc. Zlatko Kostrencic, redoviti profesori Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Srdacno im zahvaljujem na mnogim korisnim primjedbama i savjetima. Zahvaljujem i Milivoju Mervaru koji mije pomagao pri izradi crteza, Zahvaljujem se svim suradnicima iz "Skolske knjige", a posebno Zelimiru Colicu, dipl, ing. grad. uredniku edicije, koji su radili na tome da kojiga bude sto bolje opremljena i da sto prije bude predstavljena javnosti. Usprkos svim nastojanjima, bilo je tesko ukloniti sve pogreske, bile one tiskarske bilo one stvarne. Zato cu biti zahvalan citaocima koji me upozore na nadene pogreske i nedostatke i time pridonesu poboljsanju ovog udzbenika. U Zagrebu u lipnju 1990. godine Autar

PREDGOVOR DRUG OM IZDANJU
Drugo izdanje ovog udzbenika nepromijenjeno je prvo izdanje u kojernu su ispravljene uocene tiskarske pogreske, Ovo izdanje udzbenika recenzirali su dr. sc. Nenad Bicanic, redoviti profesor Department of Civil Engineering University of Glasgow i dr. sc. Mladen Hudec, profesor emeritus Sveucilista u Zagrebu, redoviti profesor Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Srdacno irn zahvaljujem na obavljenoj recenziji. Zahvaljujem svim suradnicima iz Skolske kojige, a posebno Zelimiru Coli6u, dip!. ing. grad., na brizi oko pripreme i objavljivanja ovog izdanja. Zagreb, prosinac 200 I. Autar

1. UYOD

Otpomost materijala jedna je od grana primijenjene mehanike koja proucava probleme cvrstoce, krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova tehniekih konstrukcija od cvrsroga deformabilnog materijala. Pod cvrstocom konstrukcije iii dijela konstrukcije razumijeva se sposobnost prenosen]a opterecenja bez pojave lorna. Krutost konstrukcije oznaeuje otpomost konstrukcije na deformiranje (promjenu oblika i volumena). Pod stabilnosti konstrukcije razumijeva se sposobnost konstrukcije i njezinih elemenata da pod zadanim opterecenjem zadrze prvobitni oblik elasticne ravnoteze. Istrazujuci proces deformiranja i razaranja tijela, znanost 0 otpomosti materijala tezi utvrditi osnovna nacela i postupke proracuna cvrstoce, krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova konstrukcija. Proracun cvrstoce sastoji se u odredivanju najmanjih dimenzija pojedinih dijelova konstrukcija iskljueujuci mogucnost pojave lorna pod djelovanjem zadanog opterecenja, Proracun krutosti obuhvaca odredivanje deformacija konstrukcija pod djelovanjem zadanog opterecenja, koje moraju ostati u dopustenim granicama odredenim uvjetima upotrebe same konstrukcije. Proraeun stabilnosti sastoji se u odredivanju opterecenja pod kojim konstrukcija i njezini elementi zadrzavajujos prvobitni oblik elasticne ravnoteze, Skup ovih proracuna naziva se dimenzioniranje elemenata konstrukcija. Pri dimenzioniranju elemenata konstrukcija moraju biti ispunjeni uvjeti cvrstoce, krutosti i stabilnosti, upotrebljavajuci upravo onoliko materijala koliko je nuzno da budu zadovoljeni trazeni uvjeti sigumosti. To znaci da uz uvjete sigurnosti moraju biti zadovoljeni i uvjeti ekonomicnosti konstrukcij e. U teorijskoj mehanici kao osnova za razmatranje uvodi se model krutog, nedeformabilnog tijela, i na njemu se izvode svi zakoni i principi statike i dinamike. Medutim zbog djelovanja raznih utjecaja (vanjskih sila, promjena temperature itd.) sva se realna tijela vise iii manje deformiraju, tj. mijenjaju svoj oblik i volumen, pa je potrebno naci vezu izmedu vanjskih sila, oblika tijela i vrste materijala s naprezanjima i deformacijama tijela. Za razliku od drugih grana mehanike deformabilnog tijela - teorije elasti~nosti i plasti~nosti, u znanosti 0 otpomosti materijala ta zadaca tezi se rijesiti 8tOjednostavnijim i dostupnim metodama u inzenjerskoj praksi, primjenjujuci razmjemo jednostavan matematicki aparat i uvodeci odredene pretpostavke 0 strukturi i svojstvima materijala i karakteru deformacija tijela. Tako dobiveni rezultati provjeravaju se eksperimentalno mjerenjima na mode1ima iii na samim konstrukcijama. Za znanost 0 otpomosti materijala kao tehnicku disciplinu karakteristicna je primjena pribliznih metoda koje se osnivaju na rezulta-

Dok su istrazivaci iz 18. Onje prvi poceo proucavati djelovanje dinamickog opterecenja. koji je prvi put objavljen u spomenutoj knjizi. njegova su istraZivanja prvi pokusaj da se pronade metoda kojom bi se mogla provesti logicna analiza naprezanja i racunski odrediti potrebne dimenzije konstrukcijskih elemenata. Francuski matematicar J. u 18. Sve rezultate svojih teorijskih istrazrvanja provjeravao je eksperimentalno. . Osnivacern znanosti 0 otpomosti materijala smatra se slavni Galileo Galilei (1564-1642). Iako se Galileijeva pretpostavka 0 jednolikoj raspodjeIi unutamjih sila u presjeku grede opterecene na savijanje pokazala netocnom. do istog zakona. Mariotte (1620-1684) na osnovi svojih eksperimentalnih istrazivanja dosao je godine 1680. ist~zivao je ko. Jakob Bernoulli (1654-1105) proucavao je oblik savijene grede.) i konkretnih tehnickih disciplina (betonskih. Coulomb (1136--1806). mostova itd.savijene grede uzduzna vlakna rastegnuta. te je dao fonnulu za proracun cvrstoce cijevi izlozene unutarnjern pritisku. te ustanovio da su na ispupcenoj strani . Daniel Bernoulli (1100-1182) proucavao je probleme vibracija elasticnih tijela. ana ostvaruje vezu izmedu teorijskih disciplina (matematike.evms. Uvod 5 materijala Za znanost 0 otpomosti materijala moze se reci da je to jedna od osnovnih tehnickih disciplina koja ima vaznu ulogu II tehnickoj izobrazbi inZenjera i 11 oblikovanju inzenjerskog nacina misljenja. lstrazivao je torziju okruglog stapa. Pr~utavaj~ci savijanje. Znatan prinos razvoju znanosti 0 otpornosti materijala dao je francuski inzenjer i ucenjak Louisa Navier (1185-1836) kojije godine 1826. piram ida.stapa postaje ~es~?lla~ 1 da se stap pod djelovanjem aksijalnih sila pritiska moze savmun.e ispravnije. Bernoulli izrekao je jednu od vaznih hipoteza znanosti 0 otpornosn materijala . st.lobno oslonjenu gredu i gredu upetu na krajevima. Dalje se navodi da se nosivost stupa smanjuje s njegovom duzinorn ida se povecava u odredenom odnosu s njegovim poprecnim presjekom.hipotezu ravnih presjeka. a na udubljenoj strani pritisnuta. Francuski fizicar E. koji se obicno nazi va Youngovim modulom. Mariotte je proucavao savijanje greda. koji je bio profesor matematike u Padovi. mehanike i dr. st. koja 110sinjegovo ime i osnovaje mnogih istrazivanja u razlicitim problemima spomenute znanosti. To je prvi objavljeni rad u kojem se proucavaju elasticna svojstva materijala. a povecava sa sirinorn presjeka. te je primjenom diferencijalnog racuna dobio jednadzbu koja izrazava da je zakrivljenost savijene osi nosaca u svakoj njezinoj tocki razmjema momentu savijanja u toj tocki. . te je odredio granicu elasticnosti za neke materijale. A. zg.. U njegovim zapisima postoje podaci koji se odnose na eksperimentalna istrazivanja cvrstoce grede oslonjene na oba kraja. ali neovisno 0 Hookeu. I.. stupova i zica.nzolni no~at. odredi~i velicinu opterecenja do kojeg se konstrukcija ponasala potpuno elasticno.~~m radovima. i sluzi kao osnova za proucavanje svih grana mehanike defonnabilnog tijela.1 t~en~e u?utar. spomenika.!=7ad. ad najranijih vremena. posebno u trenutku lorna s pOJavoI? pukotina u kosim pr~sJecima. U dijelu te knjige razmatraju se mehanicka svojstva razlicitih materijala i navedeni su rezultati istrazivanja cvrstoce stapa pri rastezanju i konzolnog nosaca pri savijanju poprecnirn opterecenjern. Najvjerojatnije je da su stari graditelji hramova. predlazuci pri tom da se uz koheziju u obzi~. Galileijeva knjiga prva je publikacija na podrucju znanosti 0 otpomosti materijala i oznacava pocetak povijesnog razvoja mehanike deformabilnih tijela. On je uveo i pojam posmicnog n~pre~nja. Kao inzenjer rukovodio je razmm. fizike. pronasao Zakon 0 lineamoj ovisnosti izrnedu opterecenja i deformacija pri rastezanju. Onje prvi obratio pozomost na to da mehanika krutih tijela nije dovoljna za rjesavanje mnogih problema sigumosti konstrukcija te da se moraju uzeti u obzir fizikalna svojstva materijala. Prvi je uspio izvesti diferencijalnu jednadzbu popreenih vibracija prizmaticnih stapova.:. izdao prvi udzbenik ootpomosti materijala kojim su se inzenjeri sluzili u iducih nekoliko desetljeca. Slavni matematicar Leonhard Euler (1101-1183) primjenom varijacijskog racuna izveo je diferencijalnu jednadzbu savijene osi stapa.4 tima teorijskih i eksperimentalnih istrazivanja. daje produljenje razmjemo sili. cvrstoca grede oslonjene na oba kraja smanjuje se s duzinom grede. Navier je rijesio problem savijanja pri~maticnih ~tapo. Lagrange (1136--1813) nastavio je istrazivanja stabilnosti pritisnutih stapova zglobno pricvrscenih na oba kraja. Pri tim eksperimentalnim istrazivanjima Hooke je godine 1660.dao je fra.prvi)e r~~io metodu rjesavanja staticki neodredenih problema pn rastezanju. Iscrpn~ je prou~avao P:Itisnute prizmaticne stapove. Istraz. grede upete najednom kraju. a uopce se ne spominje utjecaj visine grede na njezinu cvrstocu. Navier je smatrao da j. pritisku 1 savijanju. kao i stapove s pocetnom zaknvIJ~n?scu. Veliki doprinos razvoju znanosti 0 otpomosti materijala.al~ 1 razlicite druge probleme konstruktorskog inzenjerstva.ivao je stabi~nost sta~ov~ izlozenih pritisku i pronasao da pri stanovitom opterecenju o?hk. sto ga je navelo da pocne proucavati mehanitk~ s~ojs~~a mater~J. svoje principe i zakone gradnje birali na osnovi intuicije. odnosno njihova sposobnost da donekle mijenjaju oblik i volumen zbog djelovanja vanjskih sila. J. Engleski ucenjak Thomas Young (1113-1829) god!ne 1~07.em~~icku fonnulaciju Hookeovog zakona i uveo pojam modula elasticnosti pn rastezanju 1 pritisku. dao je n:'at. Na osnovi te postavke usavrsio je teoriju savijanja nosaca. jedan od prvih velikih umova koji su se bavili proucavanjem cvrstoce tehnickih konstrukcija bio je Leonardo da Vinci (1452-1519). objavljenom u Leidenu 1638. bez najave trajnih defonnacija. postoji potreba za poznavanjem principa za odredivanje potrebnih dimenzija pojedinih konstrukcijskih elemenata. zatim pokuse sa zicom opterecenom na rastezanje i pokuse savijanja drvene konzole. metalnih.ncu~ki inzenjer C.). kad su Ijudi tek pocinjali graditi najjednostavnije tehnicke konstrukcije. Ta njegova l~t~zlv~~Ja obuhvacaju i stapove promjenljiva presjeka. Rijesio je diferencijalne jednadzbe poprecnih vibracija prizmaticnih stapova koje je izveo Daniel Bernoulli. pokusa i prakticnog iskustva stecenog u toku prijasnjih vjekova. maten~ala. Proucavao je utjecaj ukljestenja oslonc~ na porast cvrstoce grede. Coulomb je istrazrvao s~vlJanJe konzol. objavio je knjigu "De Potentia Restitutiva" koja sadrzi rezultate Hookeovih pokusa s elasticnim tijelima. Hooke opisuje svoje pokuse sa zavojnim oprugama. Uveo je pojam "generaliziranih koordinata" i "generaliziranih sila".~. Prema sacuvanim zapisima. tezili postaviti formule za odredivanje granicnog opterecenia koje dovodi do rusenja konstrukcije. Zato u znanosti 0 otpomosti jednako vaznu ulogu imaju teorijska i eksperimentalna istrazivanja. drvenih konstrukcija i dr. Prema tim podacima. Young je prvi promatrao ekscentricni pritisak i rastezanje pravokutnoga stapa 1 ~a njega dao tocno rjesenje. L. Engleski fizicar Robert Hooke (1635-1103) godine 1678. Galileo Galilei svojaje istrazivanja 11 raznim podrucjima mehanike objelodanio u poznatom djelu "Discorsi e Dimostrazioni matematiche intomo a due nuove scienze". Hooke je svojim zakonom postavio osnovu na kojoj je kasnije izgradena mehanika elasticnih tijela. uzme . Uvod I.e uzimajuci u obzir djelovanje momenta savijanja i poprecni~ sila..

Razradivao je teoriju udara i vibracija te je postavio temelje Teorije plasticnosti. daljnji razvoj teorije plasticnosti. dokazao je da se cisto smicanje uzrokuje rastezanjem u jednom pravcu i isto tolikim pritiskom u ortogonalnom pravcu. Cauchy je zakljucio da se elasticna svojstva nekoga izotropnog materijala mogu izraziti dvjema elasticnim konstantama. Za novijaje istrazivanja karakteristicno objedinjavanje metoda znanosti 0 otpornosti materijala. a cesto se primjenjuje u tehnickim analizama naprezanja u konstrukcijama. V. Bacha. teorije elasticnosti i plasticnosti radi lito tocnijeg odredivanja naprezanja i deformacija i provedbe lito tocnijeg proracuna cvrstoce i stabilnosti konstrukcija. On je prvi dao rjesenje problema torzije stapa uskoga pravokutnog poprecnog presjeka. kao i slucaj zajednickog djelovanja savijanja s rastezanjem iii pritiskom. time je dobio potpun sustav jednadzbi za rjesavanje problema elasticnosti izotropnoga tijela. Navier i Cauchy smatraju se osnivacima matematicke teorije elasticnosti. te dokazao da pri tom poprecni presjeci ne ostaju ravni. uveo je pojam deformacije te pojam glavnih naprezanja i glavnih deformacija. zatim Clapeyron (1799-1864). Razradio je teoriju uvijanja prizmaticnih stapova. Proucavao je savijanje zakrivljenih stapova (ravninskih i prostornih). Prandtla. Uvod 7 proucavao je problem izvijanja ekscentricno pritisnutih stapova. Mushelisvilia i mnogih drugih. Nadaia. Timosenka. Uvod I. kao sto su problemi dinamickih opterecenja tehnickih konstrukcija. anizotropnih i viskoelasticnih materijala itd. M. bez obzira na to §to se u tom slucaju poprecni presjek iskrivljuje. za razliku od Naviera. Saint-Venant dao je tocno rjesenje problema savijanja stapova male zakrivljenosti. izveo jednadzbu za komponente vektora punog naprezanja koji djeluje u proizvoljnom presjeku. Francuski matematicar Augustin-Louis Cauchy (1789-1857). Henckya.r I 6 1. ploca i Ijuski. dokazao je ispravnost osnovnih hipoteza elementarne teorije za slucaj cistog savijanja (da poprecni presjeci ostaju ravni ida uzduzna vlakna ne djelujujedno na drugo) i pokazao je da se formula za normalna naprezanja izvedena na osnovi tih hipoteza. kojije razvijao tehnicku teoriju elasticnosti. Haigha. On je rijesio problem savijanja stapa od materijala koji se ne ponasa po Hookeovom zakonu. Saint-Venant nasao je postupak za odredivanje polozaja neutralne osi pri kosom savijanju. prvi formulirao opce jednadzbe ravnoteze. te uvodi pojam naprezanja. Proces istrazivanja u podrucju znanosti 0 otpornosti materijala i dalje je u toku jer razvoj tehnike namece nove probleme iz podrueja mehanike deformabilnih tijela. istrazuje zajednicko djelovanje savijanja i torzije prizmaticnih stapova. Znatan su doprinos razvoju teorije elasticnosti i znanosti 0 otpornosti materijala radovi Rankina. istrazivanje utjecaja visokih i niskih temperatura na mehanicka svojstva materijala.Venantovih istrazivanja imali su golem utjecaj na razvoj znanosti 0 otpornosti materijala. . Pri elementarnom razmatranju cistoga savijanja grede Saint-Venant formulirao je princip koji nosi njegovo ime. Poisson (1781-1840). Lame (1795--1870) koji je go dine 1852. Barre de Saint-Venant (1797-1886). Mohra. Beitramia. Navier je godine 1821. Castigliana. Hubera. G. razvio je drugu teoriju cvrstoce koja se osniva na proracunu maksimalnih deformacija. Lovea. te daje vezu izmedu sest komponenata naprezanja i §est komponenata relativnih deformacija za neko izotropno tijelo. Hertza. pri izvodenju opcih jednadzbi ravnoteze napusta proucavanje molekulamih sila izmedu pojedinih cestica deformiranoga elasticnog tijela. Guesta. moze primijeniti i pri poprecnorn savijanju. Ostrogradski (1801-1861). nego da se vitopere. istrazivanje metoda proracuna konstrukcija izradenih od nehomogenih. objavio prvu knjigu Teorije elasticnosti. koju su kasnije razvijali S. Maxwella. Dokazao je zakon uzajamnosti posmicnih naprezanja. Misesa. Bettia. Polazeci od molekularne teorije elasticnih tijela. Takoder je proucavao savijanje zakrivljenih stapova. Rezultati Saint. D. utvrdivanje novih kriterija cvrstoce i proracun prema granicnim stanjima. Michella.

postaje prilicno slozena. tvar (materija) sastoji se od diskretnih cestica na vrlo malim razmacima u pravilnom iii nepravilnom rasporedu u prostoru. Zbog toga se tijela u geometrijskome smislu razvrstavaju u nekoliko osnovnih model a za koje su pojedinacno razradeni racunski postupci proracuna naprezanja i defonnacija. Pretpostavljamo da je ta ovisnost Iinearna i za realno tijelo to vrijedi do stanovite granice opterecenja koja se naziva granicom proporcionalnosti. Poprecni se presjek dobiva presijecanjem stapa ravninom okomitom na os stapa. tj. Preostale defonnacije nazivaju se trajnim (pennanentnim) iii plastienlm. sto odgovara i promjeni intennolekularnih sila koje se u tom stanju vise medusobno ne uravnotezuju. Opee pretpostavke i osnovni elementi prorafuna 9 0 Ako defonnacije tijela ne ovise sarno opterecenju nego i 0 vremenu. zakrivljene stapove dijelimo na stapove male zakrivljenosti i na stapove vel ike zakrivljenosti. ne isceznu potpuno nakon rasterecenja.1b). tj. Kako se vidi. Kada tvar nije u napregnutom stanju. tijelo omedeno dvjema zakrivljenim plohama izrnedu kojih je udaljenost (debljina Ijuske) mala u usporedbi s drugim dimenzijama (sl. Pod djelovanjem vanjskih sila realno se tijelo defonnira. a) b) c) e) Slika 2. mijenja svoj oblik i volumen. Ako defonnacije. Os stapa moze biti pravac. Promatra se model idealiziranog tijela. Ovisno 0 tome. a odreduje se eksperimentalnim postupkom. tj. te se intennolekulame sile u unutrasnjosti tijela medusobno uravnotezuju. Drvo je anizotropno jer ima razlicita svojstva u smjeru vlakana od svojstva u smjeru okomito na vlakna. 2. staklo itd.). 2. slika 0 ponasanju najmanjih cestica tvari. Materijal je homogen ako su mu fizikalno-rnehanicka svojstva u svim tockama jednaka. lz tih razloga u znanosti 0 otpornosti materijala uzima se mehanicki model materijala kojemu se pripisuju odredena svojstva. Teorijska i eksperimentalna istrazivanja u znanosti 0 otpomosti materijala provode se prije svega na modelu stapa izradenog od homogenog. tako da se moze primijeniti pojam granicne vrijednosti ·(limesa). kontinuuma.). Napustimo Ii hipotezu 0 krutosti tijela. da tvar jednoliko i bez supljina ispunjava volumen tijela. stapove dijelimo na rayne i zakrivljene. U cvrstim tijelima te su cestice medusobno povezane privlacnim. odnosno vlskoplastleno. Ptocom nazivamo prizmaticno tijelo kojega je debljina mala u usporedbi s ostalim dvjema dimenzijama (sl. Defonnacija tijela ovisi 0 vanjskom opterecenju. tijelo je visko- elastieno. Prema danasnjim spoznajama.la). 2. intennolekularnim silama. Ako je tvar u napregnutom stanju. a ako se mijenjaju od tocke do tocke. ravninski i prostorno. Realno tijelo rnozemo smatrati potpuno elasticnim sarno do stanovite granice opterecenja koja se naziva granicom elasticnostl. kazerno da je idealno elastic no. cak i u slucaju njihova pravilnog rasporeda u prostoru. Naravno da je analiza naprezanja i deformacija ravnih stapova najjednostavnija. 0 njegovoj defonnaciji pod djelovanjem vanjskih sila. za tijela zbijena oblika najslozenija. tj. Materijal je izotropan ako su mu fizikalno-mehanicka jednaka (metali. Linija sto spaja sredista svih poprecnih presjeka stapa naziva se os stapa. To ima za posljedicu da su sve funkcije koje opisuju ponasanje materijala neprekinute. Stap kod kojega je debljina stijenke znatno manja od os nov nih dimenzija poprecnoga presjeka nazi va se tankostijenim (sl. Pretpostavljamo da tvar ima svojstva neprekinute sredine. kazemo da je tijelo elasto-plastleno. Ako tijelo nakon rasterecenja u potpunosti zauzrne svoj prvobitni oblik. svojstva u svim smjerovima Materijal je anizotropan ako su mu rnehanicko-fizikalna svojstva u razlicitirn smjerovima razlicita. OPCE PRETPOST AVKE I OSNOVNI ELEMENTIPRORACUNA 2. Slozenost oblika realnoga tijela znatno utjece na napregnuto stanje tijela.2. materijalje nehomogen. 2.ld). ravninska iii prostorna krivulja. 2.lc). Ovisno 0 odnosu polumjera zakrivljenosti osi stapa i visine poprecnoga presjeka. izazvane vanjskim silama. a odreduje se eksperimentalnim postupkom. nego je njihova razlika jednaka velicini unutamjih sila. Stap moze biti konstantna iii promjenljiva poprecnog presjeka. Materijal koji ima fizikaino-mehanicka svojstva jednaka sarno u odredenim smjerovirna vlakana koja su upravljena usporedo osima bilo kojega pravokutnoga koordinatnog sustava nazi va se ortotropnim (valjani celik. razmaci se izmedu diskretnih cestica mijenjaju. . Tijelo zbijena oblika ima podjednake sve tri dimenzije (sl. zeljezo za kotlove i sl. moramo voditi racuna 0 promjeni oblika i volumena tijela. Stap je tijelo kojega su poprecne dimenzije male u usporedbi s njegovom duljinom (sl. Defonnacija pri opterecenju u smjeru vlakana znatno se razlikuje od defonnacije pri opterecenju okomito na vlakna.1.le). Ljuskom nazivamo izbocenu plocu. izotropnog i elasticnog materijala.

Opee pretpostavke i osnovni elementi prora~una 3. U znanosti 0 otpornosti materijala polazi se od neutralnoga naponskog stanja tijela. .1. a mogu biti koncentrirane (djeluju na vrlo maloj povrsini tijela). Dlnamicka opterecenja mijenjaju se u kratkim vremenskim intervalima i izazivaju znatno ubrzanje konstrukcijskih elemenata. uvjeti ravnoteze postavljaju se na nedefonniranom tijelu. Povrsinske sile djeluju sarno u tockama vanjske povrsine tijela i ne ovise 0 masi tijela. Vanjske sile mogu biti povrsinske i volumenske. a u izrazu za deformacije zadrZavaju se sarno linearni clanovi. ne mij~~jaj. rastu od nule do konacne vrijednosti dovoljno dugo. se n~. Bernoullia) na osnovi koje pretpostavljarno da ravni presjeci izvedeni u mislima prije deformacije ostaju ravnl i nakon deformacije. Opterecenje koje djeluje u toku kratkog vremenskog intervala naziva se udarnim npterecenjem. Zato se u znanosti 0 otpornosti materijala deformacije tijela smatraju toliko malim da se mogu zanemariti promjene u rasporedu vanjskih sila zbog deformacija pojedinih dijelova tijela pa jednadibe ravnoteie postavljamo na nedeformiranom tijelu. a uzrokovane djelovanjem vanjskih sila. Kod teorije drugoga reda uvjeti ravnoteze postavljaju se na deformiranom izrazu za deformacije zadrZavaju se sarno linearni elanovi.. mercl~e. U znanosti 0 otpornosti materijala uglavnom se primjenjuje linearna teorija. au tijelu. a u Sile koje djeluju na tijeio. tijelu. Zato ubrzanje tocaka konstrukcije 1 slle. nazivamo vanjskim silama. Male deformacije u matematskoj analizi promatramo kao beskonacno male velicine pa u izrazu za deformacije zadrzavamo sarno linearne clanove (geometrijska linearnost). Kod teorije treeega reda uvjeti ravnoteze postavljaju se na deformiranom izrazu za deformacije zadrZavaju se i nelinearni clanovi. pritisak snijega na konstrukciju.znatno mijenjaju u toku vremena. to jest unutar cijeloga njegova volumena i u vecini slucajeva razmjerne su masi tijela (gravitacijske sile. a kad dostignu svoju konacnu vrijednost. Statieka oprerecenja konstrukciju opterecuju postupno. sile inercije pri gibanju itd. iii kontinuirano raspodijeljene na odredenoj povrsini tijela. u slucaju neutralnoga naponskog stanja. Slika3.10 2. temperature i slicno) na tije1o.1).) (sl. odnosno teorija prvoga reda. hidrostatski tlak na stijenke rezervoara itd. Prema nacinu djelovanja vanjskih sila razlikujemo stati~ka i dinami~ka opterecenja. Velicine unutarnjih sila koje djeluju izmedu dviju bilo kojih cestica u napregnutom i nenapregnutom tijelu bi~ ce. tj. mozerno zanemariti. uzrokovane gibanjem rnase. Primjer je statickog opterecenja vlastita tezina konstrukcije. Volumenske sile djeluju na sve locke tijela. Unutarnje su sile intennolekularne sile unutar tijela. Opterecenja koja se mijenjaju po periodicnorn zakonu nazivaju se perjodlckl promjenljiva iii ciklicka optereeenja. nema unutarnjih sila i promatramo sarno dopunske unutarnje sile popracene defonnacijama. a to je stanje kada nema vanjskih utjecaja (sila. Uzima se da.razlicite. a uzrokovane su djelovanjem drugih tijela. One postoje uvijek (i kad nema vanjskih sila) i zahvaljujuci njima tijelo ima odreden oblik. 3. Deformacije elemenata tehnickih konstrukcija pod djelovanjem dopustena opterecenja obicno su male u usporedbi s dimenzijama samih elemenata.u s~ iii. VANJSKE I UNUTARNJE SILE Pri rjesavanju vecine zadaca u znanosti 0 otpornosti materijala primjenjuje se hipoteza ravnih presjeka (hipoteza 1.

moment torzije iii moment uvijanja My. postavljene za promatrani dio stapa. Uzduzna slla N u nekorn presjeku stapa djeluje 1I smjeru osi stapa i jednakaje algebarskoj sumi projekcija na os stapa svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka. Te sile odredujemo iz jednadzbi ravnoteze za unutamje i vanjske sile (3.-N i'i x Slika 3. odbacimo desni dio i odredimo sile u presjeku promatranoga lijevog dijela (sl.3). Vektor momenta usmjeren je po pravilu desnoga vijka. te da smo odbacili jedan dio. 3. LFz=O. ¥ LFx=O. M.Tz . Momenti savijanja M. Pri odredivanju unutamjih sila koje su rezultat djelovanja vanjskih sila primjenjujemo metodu presjeka. U tome istom presjeku desnoga dijela stapa pojavljuju se sile i momenti iste veliclne. Pri djelovanju vanjskih sila nastaju promjene oblika i volumena tijela i pojave unutarnjih sila. Promatrat cerno stap koji se nalazi u ravnotezi pod djelovanjem prostomog sustava vanjskih sila (sI3. LF"=0.2).2. a jednaki su algebarskoj sumi momenata u odnosu na osi z iii y svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka. Poprecne slle Ty i Tz u nekom presjeku stapa djeluju 1I ortogonalnome smjeru na os stapa i jednake su algebarskoj sumi projekcija na normale y iii z na os stapa svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka. Ty T. Rastavimo Ii glavni vektor R i glavni moment M na komponente u smjeru koordinatnih osi. ... Tih sest unutarnjih sila zajedno s vanjskim silama koje djeluju na promatrani dio stapa moraju osigurati ravnotezu toga dijela srapa.1) Sile koje se pojavljuju u presjeku stapa nazivaju se: N . 3.=O. Zamislimo da smo promatrano tijelo presjekli ravninom na mjestu na kojemu zelirno odrediti unutamje sile. LM. M. (3.momenti savijanja. Nakon sto je deformacija tijela zavrsena i uno preslo u stanje relativna mirovanja. Slika 3. dobit cerno sest komponenata unutamjih sila N. My. za njega vrijede sva nacela i zakoni mehanike krutoga tijela. Deformiranje tijela traje sve do trenutka izjednacavanja djelovanja vanjskih i unutamjih sila. i My u nekom presjeku stapa djeluju u ravninama u kojima lezi os stapa (u ravninama okomitirn na ravninu poprecnoga presjeka). LMz=O. dobit cemo glavni vektor R i glavni moment M unutamjih sil~.poprecna sila M.4). LMv=O. . _x_ Slika 3. Pri tom pretpostavljamo daje svaki dio u ravnotezi pod djelovanjem vanjskih sila koje djeluju na taj dio i unutamjih sila kao sila uzajamnosti izmedu odbacenog i promatranog dijela. Moment torzije iii moment uvijanja M. ali suprotna smjera (sl. tj.3. Ako unutamje sile koje djeluju u promatranom presjeku reduciramo na teziSte poprecnoga presjeka. M. Vanjske i unutarnje slle 3. a za promatrani dio postavljamo uvjete ravnoteze. u nekom presjeku stapa djeluje u ravnini presjeka i jednak je algebarskoj sumi momenata u odnosu na os stapa svih vanjskih sila koje djeluju s jedne iii druge strane promatranog presjeka.12 3. do uspostavljanja ravnoteze sila za svaki elementami dio tijela. Unutarnje sile uvijek se pojavljuju u parovima. R.Mz .nonnalna iii uzduzna sila Ty.4. Na taj nacin za svaki dio stapa mora biti ispunjeno sest uvjeta ravnoteze. Vanjske i unularnje sUe 13 Unutamje sile koje su rezultat djelovanja vanjskih sila definiramo kao povrsinske sile preko zamisljenih presjecnih povrsina u tijelu pa time zapravo ponasanje mnostva molekula zamjenjujemo nekim prosjecnim vrijednostima.1). Stap presjecemo ravninom E na dva dijela.

Stap je aksijalno optereeen ako se vanjske sile svode na sile usmjerene uzduz osi stapa.=. 3.7. -c.14 3. 3. stap je opterecen na ras~ezanje iii vlak (sl.. Stap je opterecen na "clsto savijanje" ako se vanjske sile svode na spreg sila koji djeluje u ravnini u kojoj lezi os stapa. smicanje (odrez). U poprecnorne presjeku postoji sarno poprecna sila T. . a sve su ostale komponente unutamjih silajednake nuli (sl.vi optereeenja §tapa: aksijalno opterecenje. Vanjske i unutarnjc sile IS Komponente unutamjih sila su pozitivne ako su im vektori usmjereni u pozitivnim smjerovima koordinatnih osi na povrsini s vanjskom normalom orijentiranom u smjeru koordinatne osi (sl.F_. ~ I I Slika 3. U ovisnosti 0 karakteru vanjskih sila koje djeluju na stap moguci su ovi osnovni slu~~je. kada je stap opterecen istodobno na dva. Ako je u presjeku Nusmjerena u smjeru vanjske norma Ie (N) 0).6).5.5a).5b). uvijanje (torzija) i savijanje. U poprecnorne presjeku djeluje sarno moment savijanja My. 3. U praksi cesto imamo posla sa slozenlm opterecenjirna. 3. 3.6. Slika 3. U poprecnome presjeku djeluje sarno uzduzna sila N. a ako je pak u presjeku N usmjerena suprotno od smjera vanjske normale (N < 0). 3. a sve su ostale komponente unutarnjih silajednake nuli. U poprecnorne presjeku djeluje sarno moment torzije (uvijanja) M" a sve su ostale komponente unutarnjih silajednake nuli (sl. Stap)e opterecen na smi~anje (odrez) ako se vanjske sile mogu reducirati na dvije sile okomite na os stapa s rnalim razmakom medu smjerovima djelovanja. odnosno ako su im vektori usmjereni u negativnim smjerovima koordinatnih osi na povrsini s vanjskom normalom orijentiranom suprotno od koordinatne osi (sl. tj. u poprecnome presjeku postoji vise komponenata unutamjih sila. ~ ~ __ I I --lI___. stap je opterecen na pritisak iii tlak (sl. F Slika 3. Vanjske I unutarnje slle 3. tri iii vise osnovnih nacina opterecenja..4). . iii M" a sve ostale komponente unutarnjih silajednake su nuli (sl. I : Stap je opterecen na torziju (uvijanje) ako se vanjske sile svode na spreg sila u ravnini okomitoj na os stapa.7).8. 3.3).8).=r--~n Slika 3.

(4.paskal (Pa). takvo stanje naprezanja tijela naziva se homogenim. 4.4) Slika 4.4.z). Napregnuto stanje tijela naziva se skup stanja naprezanja u svim tockama tijela.y. komponente vektora punog naprezanja postajujednake normalnim iii posmicnirn naprezanjima na toj ravnini (sl.A stalno smanjuje zadrzavajuci p n = M~O 11m .A pa ga u daljem Pri tomje: na elementu pxx=ax. Orijentiramo Ii ravnine presjeka okomito na koordinatne osi y i z.4). Pn = Pn (x. y. Pojam naprezanja i komponcntc naprezanja 17 u sebi tocku C.r = t.3) ~it.A dA (4.12 = a xx + r XI' + r . rl7 i a zz' r ~T' r zy (sl.rz ' 2 2 2 1Px (4.1. u tehnickirn se proracunima naprezanje obicno mjeri u megapaskalima (I MPa = 106 Pa = 106 N/m2 = I N/mm2).z) presjeka izdvojili elementamu povrsinu t.' pxy=rXY' pxz=rxz povrsine t.2). tako da je: (4.1). A In I Skup vektora punoga naprezanja na svim ravninama polozenirn kroz promatranu toeku tijela odreduje stanje naprezanja u toj tocki tijela. Pojam naprezanja i komponente naprezanja nazivamo punim iii totalnim naprezanjem u tocki C(x. 4.A i tangencijalnu r n (posmtcno naprezanje) koja lezi u ravnini t. 4. Vektor punoga naprezanja p" moze se rastaviti na komponente: p" pri cemu je = P IU i + P ~v j + P rtz k. Buduci da je I Pa vrlo mala velicina.1. .y.2. ANALIZA NAPREZANJA 4.z) dobit cemo razlicite vektore punog naprezanja: Promatramo cvrsto tijelo koje se nalazi u ravnotezi pod djelovanjem vanjskih sila. Kvocijent WI M i povrsine t. Raspodjela unutamjih sila po povrsini presjeka zasad nicime nije odredena..A: Kvocijent site t. z Pretpostavimo da smo oko tocke C(x. Polozaj ravnine presjeka odreden je vektorom vanjske nonnale ii.2) (4.y. Ako odbacimo drugi dio (II). a ne ovisi 0 koordinatama x. njegovo djelovanje na prvi dio (1) moramo nadomjestiti silama na ravnini presjeka (sl.A . na isti nacin dobit cerno na svakoj od tih ravnina tri komponente naprezanja: ayy . Naprezanje ima dimenziju sila/povrsina i mjeri se jedinicom .3) Vektor punog naprezanja P moze se rastaviti na dvije komponente: nonnalnu an (normalno naprezanje) koja je upravljena okomito na element plohe t. onda gra- nicnu vrijednost Ako se povrsina elementa t. Indeks n oznacava ovisnost naprezanja 0 orijentaciji ravnine presjeka u prostoru. M~O W = 0) t.1) 4.5) _ M Pn .A tezi nuli s t. ryx.A naziva se srednjim naprezanjem . Za razlicito orijentirane ravnine polozene kroz tocku C(x.y.A na koju djeluju unutamje sile koje mozemo reducirati u tocku C na glavni vektor M i glavni moment Ako je ravnina presjeka okomita na koordinatnu os x.z) presjeka s nonnalom ii. (I Pa = I N/m2). Slika 4. Zamislimo da smo tijelo ravninom B kroz tocku C(x. -=- ~F dft t. z tocaka tijela. 4.A. Ako vektor punoga naprezanja ovisi sarno o vektoru ii..1. (lim tekstu necemo razmatrati.y.A.z) prerezali na dva dijela (sl.

5. :2:. 4. T. a ako su svi ti vektori kolinearni. Vektori punog naprezanja za sve moguce presjecne ravnine kroz danu tocku napregnutog tijela oblikuju u opcem slucaju prostorni snop pa se takvo najopcenitije stanje naprezanja naziva prostorno stanje naprezanja. Za promatrani paralelopiped mora biti zadovoljeno sest jednadzbi ravnoteze: :2:."F 18 4.8) . a razlike se mogu izraziti na nacin diferencijalnih prirasta na razmacima dx.vz az '"] naprezanja. normalno je tlacno naprezanje (pritiskuje presjecnu ravninu).6) Iz tijela koje je u stanju ravnoteze izrezan je beskonacno mali paralelopiped velicine dx. dz (sl. koje djeluju najedinicu volumena. o x Vidimo da su nonnalne i posmiene komponente naprezanja velicine koje za poblize oznacavanje imaju dva indeksa. govorimo 0 ravninskom stanju naprezanja.y. dz. 4.Fz = 0.~rvi indeks ozn~cuje. Analiza naprezanja 4.7).rz ] 'fyz iZI [a ij]= [.uJu u neganvmm smjerovirna koordinatnih vanjskom nonnalom onjentiranom suprotno od koordinatne osi (sl.Fy koju nazivamo matricom tenzora naprezanja iii. F". Difercncijalne jednadibe ravnoteic 19 y prezanja + a j djeluje u smjeru vanjske normale pa je to normalno vlacno naprezanje (rasteze presjecnu ravninu). (4. :2:. Pri homogenom stanju naprezanja na usporednim pobockama paralelopipeda djeluju komponente naprezanjajednake velicine (sl.4) nonnalno naprezanje mozemo oznaciti sarno jednim i~deksom koji oznacuje smjer vanjske nonnale ravnine na kojoj djeluje nonnalno naprezanJe pa mozemo pisati a xx = a x' a Vy = a v ' a zz = a s : Stanje na~re~nja ~ t~ki napregnutoga tijela potpuno je odredeno s devet komponenat~ naprezanja koje djeluju na tn uzajamno okomite ravnine. odnosno ako . mozemo uzeti da su naprezanja na pobockama paralelopipeda raspodijeljena jednolicno.4. Buduci da su bridovi paralelopipeda diferencijalne velicine. Diferencijalne jednadzbe ravnoteze [aij]= ["n Tyx Tzx Txy 0yy T ~l' T . Uzimam? da ~u k~mponent~ naprezanja a ij pozitivne ako djeluju u rovuna ~oordmatmh OSI n~ p~vr~ml S va_nJs~omn?nnalom orijentiranom nat~e os I. F. Ako vektori punog naprezanja za sve rnoguce presjecne ravnine Ide u jednoj ravnini. U skladu s oznakom an u izrazu (4. a mozemo ih prikazati u obhku kvadratne matrice Slika 4. a . = 0. y x -~ o z Slika 4. .6)..! (4. tenzorom Komponente tenzora naprezanja oznacuju se i ovako: r1y Txv T zy .2.t:v r xz Tvz ] azz = ["'Tvx Tzx ay T". . 4. a drugi indeks oznacuje smjer same komponente naprezanja. vee su te komponente razlicite.2.Fx = 0 dobit cemo: .Mz =0. 0 Iinijskom stanju naprezanja.dJel.. Na osnovi prve jednadzbe :2:. dy. Pretpostavljamo da postoje volumenske sile s komponentama Fx. 4.5).Fx =0.. smjer vanjske nonnale ravnine na koju djeluje ta komponenta.My =0 :2:.a. (4.7) azx azz retka predstavljaju kornpozitivnim smjeu smjeru koordiosi na povrsini s Komponenta na- Prvi indeks ~dre~uje r~dak.3. z) pa na usporednim pobockama paralelopipeda ne djeluju komponente naplezanja jednake velicine. dy. krace. ~ ~rugi stupac. x z z Slika 4. Elementijednog ponente naprezanja u jednoj ravmm.M x =0 :2:. U opcern slucaju komponente su naprezanja neprekinute funkcije koordinata a li = a ij (x . Tyx Tzx r aw = ["" 0yx a~y azy a xz] a). :2:.

a one su prikazane na slici 4.y . Analiza naprezanja 4.6.7). Slicne jednadzbe dobivamo i za druga dva smjera. Dircrcncijalne jcdnadtbe ravnoteze 21 aa ( a .=O i=x. dy x z Kroz teziste paralelopipeda postavimo os Zo koja je usporedna s osi z.8) preostalo je jos zadovoljiti tri jednadzbe momenata.20 4. (4. Nakon sredivanja dobivamo: -+-+-+F ax ay az aa x ar yx ar zx x =0 dy ar xv aa y -'-+-' ax ay _____£_ +-'-+F = 0 az Y ar zy (4. Iz uvjeta ravnoteze da je '2:.9) ar + _'-vz + __z + F ar aa ax aY az z = O.y.r + (r dx ) dy dz . Moment u odnosu na os Zo davat ce sarno posmicne komponente naprezanja okomite na tu os. Od sest jednadzbi ravnoteze (4. onda se indeksj ne mijenja.7. z Uzimajuci u obzir oznake (4.r j'r + _' ay 2 r - ryx Ako izaberemo i drzimo cvrsto odredeni smjer.z).8. = O.6) i (4.9) dobivamo: aai} ai J ' U= x. Slika 4.10) (T'" + a:.r + -~ . a indeks i prima sve moguce vrijednosti i po njemu se provodi sumiranje. = 0 z Slika 4.r dx dy dz dx dz + ZT arzx + _~ dz dx dy .r zr dx dy ) + F. diferencijalne mozemo prikazati u opcem obliku: -+F.Z jednadzbe ravnoteze (4.a .2.y dx ( ar yx) dy dx dz -dy dx) dy dz ~ + xv dy dz .M.r dy dz + (ar + _'r yx '~~ YX dy ) dx dz . dobije se odnosu . 2 U Ako se ova jednadzba podijeli s dx dy dz i zane mare diferencijalni prirasti na osnovne velicine (r xy i .ryx).8. dy Slika 4..2 . dxdz dy = O.

f:. dobivamo i za ostale dvije jednadzbe ravnoteze r.3. trima normalnim i trima posmicnim komponentama naprezanja.a naprezanja 4.Fy = 0 i }J'z = O.n) cos(z.n). Iz jednadzbe ravnotde}J'x = Odobivamo: P n.t' dA n Dobili smo da je tenzor naprezanja simetrican tenzor drugoga reda.n).z).. Clan s volumenskim silama u odnosu prema ostahm clano~ma mala je velicina visega reda pa se rnoze zanemariti.13) izrazavaju zakon 0 uzajamnosti posmicnlh naprezanja: u dvjema medusobno okomitim ravninama komponente posmicnih naprezanja koje su okomite na presjecnicu tih ravnina jednake su po velicini i usmjerene su prema presjecnici tih ravnina iii od nje (sl.12) U opcemu obliku ove izraze rnozemo prikazati ovako: "» =Tj.n)+av pnz = T Xl cos (x."!' Pny 1 pnz: P.:v T-':V 'xz ay a zz Tyz xz] ryz . Analogno. Za komponente vektora punog naprezanja Pn dobivamo: Pnx = a x cos (x. + F x . Volumen je tetraedra 1/3dhdAn. dh dA 3 II a X dA cos (x. mozemo odrediti komponente naprezanja koje djeluju na bilo kojoj ravnini polozenoj kroz danu tocku tijela i nagnutoj prema spomenutim ravninama.12) i (4.n)+Tzy cos (y. i. Prema tome.10). (4. Buduci da su posmicne komponente naprezanja s jednakim indeksima jednake.11) y i. a on ima sest razlicitih komponenata naprezanja. yz i zx i cetvrte kose s vanjskom normalom Ii (sl.Tyx dAn " COS (y. Jednadzbe transfonnacija + r zx cos (z.13) Jednadzbe (4. Matrica tenzora naprezanja ima oblik: [aij]= [a« xy a a xz a ~v ayy avz a. Anali7. okomitu na os z s dAz i povrsinu kose pobocke tetraedra s dAm dobivamo: dAx=dAn cos (x.vz - a« ]-l"' T -. Oznacimo Ii povrsinu pobocke tetraedra okomite na os x s dA".n) +"vx cos (y. (i:.!. stanje naprezanja u nekoj tocki tijela odredeno je sa sest komponenata naprezanja. broj se nezavisnih komponenata tenzora naprezanja smanjuje.e su tetraedra diferencijalnih velicina pa se moze uzeti da su po njrma naprezanja jednolicno raspodijeljena.O do ravnine ABC.obock.n) + T yz + a z cos (z.n) (4.7). dAz=dAn cos (z.n) = o. 'rii 'C'jj Slika 4.9.n).n). cos(y.n) Pny =r-':V cos (x.okomitu na os y s dAy. Na kosoj p.11).15) rnozerno prikazati u opcemu Uzimajuci u obzir oznake (4.n) 4.n) . (4. 4. Zamislimo da je unutar napregnutoga tijela u okolici promatrane proizvoljne tocke 0 izrezan beskonacno mali tetraedar koji se sastoji od tri pobocke u ravninama xy. az T (4.3.10) slijedi da je homogeno stanje naprezanja moguce sarno u slucaju kad nema volumenskih sila.6) i (4. Jednadtbe trandormadja 23 = Tyx (4.j. za ostale dvije jednadzbe momenata: t r zy = 'yz r xz = r zr' (4. analogno. gdje je dh visina tetraedra rac~najuci od ishodista.n) - T zx dAn COS (z.jednadZbe obliku: .y. 4.obocki ABC treba odrediti vektor punog naprezanja Pn kojega su komponente p.j=x. (4. Iz prve grope jednadzbi ravnoteze (4. dA y=dAn cos (y.15 ) Ako znamo sest komponenata naprezanja u tri medusobno ortogonalne ravnine.22 'xv 4.9).14) Na medusobno ortogonalnim pobockarna tetraedra poznate su komponente naprezanja (odnosno za danu toeku 0 poznatje tenzor naprezanja).

w).r..v) cos (x.11). (4. dobivamo: o. v.u)= iJ =x.--- I 24 4. z P nj cos U). koji. stanje je naprezanja ravninsko.u)]+ Tyz [cos + cos (z.vz cos (y.6) i (4. dobivamo: Oy =o . komponenata punog naprezanja Jednadzbe transfonnacija mozerno napisati u opcemu obliku cos (V. u (4.k) cos U .v)cosU. Tenzor naprezanja irna oblik Uzimajuci u obzir oznake (4. 0y (4.'Z (y. v»). kao sto je vee receno nazivamo.v) cos (j..1 = u. skup komponenata naprezanja na trima medusobno okomitim ravninama.U)]+Ozx (z . cos ' (x. v) cos (x. b) .U)]+ a.u) + cos (x. (4. v) cos (Z.v) cos (Z.v) cos (x. z L Pn 0 ij cos (i.v)+oz cos ' (z.=Oxx cos 2 (x.16). v. a kk (4.U) + o -':1' [COS (x.U) + avy cos (y.«) + 0 zz cos [COS (Z.v)cosU..11.v gdjeje: o kl 2: =X.u).V)+2[T>:v a cos (x.18b) y Posrnicno je naprezanje: Tvu= j =x L LV.I'. Prema tome. tako da se os v podudara s vanjskom normalom ii.v) + + avz cos (y.v) cos (y. cos (y. v) cos (v.v) = ~ L j =x •.v)+ozz cos2 (z.u) +Tx. P nz u srnjeru koordinatnih Oy=Pnxcos(x. odreduje slmetrican tenzor drugog reda. 4.v) cos (y.v)..y.v) cos (y.V) cos (X.v)cos(y.V)+T zx cos (z.v)+Pn.n).I).18a) Dobiveni izraz (4.Z o ij cos (i.v) cos (z.20b) Jednako dobivamo: P2 _ 02v n- + fvu + 2 fVM" 2 Tvw= 2: = iJ P"j cosU.u) + (y.U)] (4..z L oij cos(i. v) cos (z. Ravninsko je stanje naprezanja odredeno trima komponentama naprezanja (sl.v [cos (x.v)cos(z.Z cos (i.17) = 0 k' 0 kl = T kl za k~ I odnosno O.v Velicine tih ko~nponenata dobiju se projiciranjem osi u. (4.v) cos (y.Z v» cos(i. w.u) + o . a osi u i w da leze u ravnini onda vektor puno~a naprezanja ponente naprezanja: mozerno rastaviti na nonnalnu i dvije posmicne kom- ABC cos (y.w). (4. polozenima kroz tocku napregnutoga tijela. (j = x. v) cos (y.U)]+T~f [cos (z.1'. = 0 xr cos (X.--. (4.v) cos (z.V L "» . .v XI'] [a( = T -':1' T xv }. Ako komponente naprezanja u nekoj tocki za bilo koju presjecnu ravninu Ide u jednoj ravnini.u)+ +0z cos (z.z). tenzorom naprezanja.Z Pnj cos(j.U) + COS (X.v) cos (X.v)+Oy cos ' (y. v) + y a.20a) z iii a) Slika 4.«) + x x + cos [cos (y. = iJ =x.23) + T.V) cos (z.22) jednadzba je transformacija komponenata simetricnog tenzora drugoga reda pri prelasku izjednog koordinatnog sustava u drugi. (4.v) cos (x.3. Analiza naprczanja Pnj 4.u)+ Ako na kosoj pobocki tetraedra ABC postavimo pravokutni koordinatni sustav u v w. v) + 0 IX cos (z .22) ako za Pni uvrstimo izraz (4.16) J TVII = 0 X cos (x. v»).v)+ 0JJ' cos ' (y.v)+2[oxl' cos (x.7).21) P nx' P ny .V) cos (y. (k.w)= 2: iJ=x\v.u)].v) cos (x.V) cos (z .v)+Pn. Jcdnadtbc transformacija 25 = i=x :v.19) odnosno T. v) cos (X.U) + +cos (z.cos (z.

cos (}I. 2 1 cp= . pa za komponente vektora punog naprezanja dobivamo: Pm: =ox cos cp+ ryx sincp smcp. _ x 011 - 0X cos =ox 2 (x. .12.u)cos(x.27) o u = 0 x cos2 cp.T 26 4.:v cos (x.20) za normalno i posmicno naprezanje na kosoj ravnini dobiva se: _-.v) = coscp.u) + 2 r -.u ravnini presjeka s normalom ii koja se poklapa s osi v djeluje normalno naprezanje.1')]. + cos (}I. cos (x. Na rnedusobno okomitim ravninama poznate su komponente naprezanja.:v cosCP+Oy a za normalno naprezanje: Oil-OX Uvrstimo Ii ovamo relacije cos dobivamo: 2 _ cos 2 CP+Oy sin . y y + ryx + Oy cos (}I. normalno je naprezanje u presjecnoj ravnini: (4. Buduci da vektor punog naprezanja P n za proizvoljnu presjecnu ravninu s normal om ii ima smjer osi x.u) + Oy cos 2 (}I. 4.28) Jednadzbe transformacija za ravninsko i linijsko stanje naprezanja mozemo dobiti i izravno iz uvjeta ravnoteze izrezanog elementa.14a) (4.'ur--'.omponentom naprezanja.30) posrnicno je naprezanje: Ox' r uv =--2 sin 2 cpo (4.13.u) cos (y. r llV cos(x.35) . 0 x' a os tale su komponente tenzora naprezanja jednake nuli (sl.31) cos (}I. (4. npr.u) cos (x .28).18) i (4.V) (4.v) + (4. cos (}I.11 b).(1. (4. a normal a presjecne ravnine ii lezi u ravnini x y i s osi x zatvara kut cp (sl.sin cp.cos2cp).rv cos (x. 2 4. Glavna naprczanja 27 Elementami volumen ima oblik trostrane prizme debljine jednake jedinici.u) = coscp. (4.(I + cos2cp). Stanje je naprezanja u nekoj tocki linijsko ako naprezanja za bilo koju presjecnu ravninu imaju isti smjer.15) za komponente vektora punoga naprezanja u kosoj ravnini dobiva se: Pnx = Ox cos (x.12).' = Oy -ox 2 . da su kolineami. sm •2 1 cp= .11 b slijedi: cos (x.u) cos (}I.u) cos (}I.4.u) = sin cp. (4. Na osnovi izraza (4.33) (4. 2 CP+'l"xy sm2cp. 4. a prema izrazu (4.v) = .27) je Pn = 0 x coscp Prema izrazu (4. Analiza naprezanja 4.25) z Slika 4. (4.34) Slicno dobivamo i za posmicno naprezanje: r u.29) Glavna naprezanja Kod ravninskog stanja naprezanja u presjecnoj ravnini s normalom ii koja se poklapa s osi u djeluje normalno naprezanje (sl. (4. to je Ip n I = P nx' a na osnovi izraza (4.30) a buduci da je f3 = 90° + cp. 4.u).24) v x a iz izraza (4. sin 2cp + r xy cos2cp. U ovom slucaju koordinatna os u podudara se s vanjskom nonnalom ii.u) cos (}I. Slika 4.32) Pny ='l"-.v)+ov [cos (x.26) + r xy lz slike 4.u) Pnv = r .4.u) Takvo stanje naprezanja u promatranoj tocki odreden~ je jednom k. tj.

. Ravnine u kojima ne djeluje posmicno naprezanje nazivaju se glavne ravnine.a naprez~nja r xv (sl. (4. u kojoj se smjer vektora punoga naprezanja podudara sa smjerom vanjske nonnale.35). iJ. koje se najlakse dokazuje pomocu Mohrove kruznice naprezanja. odnosno rpo +"2 prema osi x odredene su izrazima: al = n a x + a ..ojima. na kojoj je prikazan izraz (4.34) i (4.37) slijedi da nonnalno naprezanje a prima ekstremnu vrijednost u ravnini u kojoj je posmicno naprezanje jednako nuli. tako da je a 1 ~ a 2' II Pravei glavnih naprezanja nazivaju se glavnim osima ravninskog stanja naprezanja i odredeni su iz izraza (4. Komponente naprezanja u presjecnoj ravnini ovise vrijednosti nonnalnih naprezanja dobit cemo iz uvjeta: 0 polozaju nonnale n. Ekstremne Slika 4. a a 2 minimalno nonnalno naprezanje.37) Ako se ovi izrazi uvrste u izraze (4. Glavna naprezanja 29 I v ii I I zakljucujemo da uvijek postoje dvije medusobno okomite glavne ravnine u k. dobiva se: all+av=ax+ay' (4.16) nazovemo dijagonalom posmika. Maksimalno naprezanje ima pravac koji Idi izmedu dijagonale barski veeega normalnog naprezanja (sl. a nonnalna naprezanja koja djeluju na tim ravninama i ekstremne su vrijednosti nonnalnih naprezanja nazivaju se glavna naprezanja i oznacuju se ali a 2' a 1 je maksimalno. se p~javljuju ekstremne vrijednosti nonnalnih naprezanja. 2' + ax .40) Iz izraza (4.moze~o POSt~vlt1ovo prakt~cno pra~l10 za odredivanje pravea maksimalnog naprezanja.a v 2' eos2rpo +r~r sin2rpo (4. maksimalno naprezanJe al 1 rmrumalno a2' Velicine glavnih naprezanja sto su usmjerene pod kutem rpo.28 v v 4. eos2rpo-r9. dobiva se: (4.38) Smjerovi glavnih naprezanja odredeni su izrazom (4.38) koji daje dvije vrijednosti. sin2rpo' a) Slika 4. a normalno naprezanje istodobno je i puno naprezanje.16).37) tg 2rpo = ---'Iz relaeije 2rw (4. Taj se izraz nazi va prvom invarijantom naprezanja. b) Iz slike 4.38) dobiju se ove relaeije: Ako se zbroje izrazi (4. 4. I5.36) Gomji izraz pokazuje daje kod ravninskog stanja naprezanja zbroj nonnalnih naprezanja koja djeluju na dvije rnedusobno okomite ravnine stalan i ne ovisi 0 izboru koordinatnog sustava. Analiza naprczanja 4.2' Ako pravae AB koji spaja vrhove kvadrata prema kojima djel~~u posmicn. posmika i alge- a2 Koja od njih odgovara maksimalnom naprezanju. tj.14.15.39).4. 4. odreduje predznak druge derivaeije a II ax -ay .39) v x Or ax -a" 2 .

. ·tg2~o =-1 1C paje 2~.14b). sin~o Nakon sredivanja dobivamo: (a x . Cistirn posmikom nazivamo stanje naprezanja kad na stranicama elementa postoje sarno posmicna naprezanja. . (4. 2 1C Smjer glavnih naprezanja mozemo odrediti i ovako. = a2 debit cemo kut ~02 sto ga pravac glavnoga naprezanja a2 zatvara s OSIx. cos~o=ax cOS~O+T_I~ sin~o sin~o+Txl' cos~o' Pny =o .n) + T zr -am) cos(y.v a. -a2 2 cos ~o = 0 i odatle slijedi izraz za smjer gJavnog naprezanja a.) =ay =± 1 2.n)+Tzy cos (z.4.oJoJ ne pos~oje.n).n)+(ay TXt cos(x. = a" dobit cerno kut ~ot sto ga pravac glavnoga napre~nJa a.2 pnx=a. =2~o odnosno: Slika 4. Slicnim postupkom dobivamo ekstremne vrijednosti posmicnih naprezanja.41) .n) = 0 cos(z.27). (sl. 4.42) dobivamo: tg2~. . i nazivamo ih glavnim posmicnim naprezanjima.16.45) Txy cos(x. Ekstremna posrnicna naprezanja oznacavamo s T.~osn~icna_naprezanja.42) dobivamo: T 1. Za komponente vektora punoga naprezanja dobivamo: A~o u izraz (4. kada je prva invarijanta naprezanjajednaka nuli (a 1 = .ay (4. (II < (I. Prema izrazima (4. Iz uvjeta: iJ T uv a.n)+(az-am) = 0.30 4.38) i (4. Glavns naprezanja 31 (4. ) =0 cos (x. Pretpostavit cemo da nam je poznata r. 4.n)+T.=2 Pnj = odnosno: (a x . Pretpostavit cemo da nam je u beskonacnome skupu kosih ravnina koje se mogu poloziti kroz promatranu tocku tijela poznata glavna ravnina na kojoj ne postoje posmicna naprezanja. zatvara ~ OSIx.n) + Tyx cos (y.a. a normalna su naprezanjajednaka nuli. a puno naprezanje i nonnalno naprezanje podudaraju se po velicini i smjeru Pn = no a. U specijalnom slucaju.43) cos ~o + Tyx sin ~o = 0 sin ~o + T. dobivamo: ~."I (ax - al.n) (4. a puno naprezanje i nonnalno naprezanje podudaraju se po velicini i smjeru Pn = no am (sl. 9 iii: TI.44) (a a y- 2 x cOS2~.) (a y .Z L aij cos(i.avnma na k.am) t-J =x\v.2 =+ a.42) U opcemu slucaju u tim ravninama mogu se pojaviti i normalna naprezanja.n)=O cos (z. +-.-Txv sin2~. Pornocu izraza (4. Analiza naprezanja 4. 4 sto znaci da nonnala na ravninu ekstremnih posmicnih naprezanja raspolavlja pravi kut izmedu pravaca glavnih naprezanja.uvrstimo a.a 2)' u ravninama ekstremnih posmicnih naprezanja ne pojavljuju se normalna naprezanja i govorimo 0 stanju ~istog posmika.vz slijedi izraz za smjer nonnale na ravninu na kojoj djeluju ekstremna posmicna naprezanja: cos(y. a za a.n)=am cos (j.17).a. Prema izrazu (4.30) i (4. tg ~o = a·-a I X Tx.= ~o +-.41) Tyx Kod prostornog stanja naprezanja odredivanje smjerova i velicine glavnih naprezanja znatno je slozenije nego kod ravninskog stanja naprezanja.) 2 + 4 T xy 2 (4.

T.48) (4.r + 0v + a Pretpostavit cemo da se u promatranoj tocki smjerovi glavnih naprezanja a I . Analiza naprezanja 4.18): (4.n) . x A z Slika 4. .49b) Glavna posmicna naprezanja Razvojem detenninante dobivamo kubnu jednadzbu: am .o 2 .n).49a) (4. npr.a) podudaraju sa smjerovima koordinatnih osi x. (4..2. (4. Velicine komponenata tenzora naprezanja a".51) i posmicno naprezanje z ax 'fyx Tzx T zy = ax az I) = Txv ay 'xz o.50) U nekim slucajevirna invarijanta naprezanja moze biti jednaka nuli. y. (4. Glavna naprezanja ~ ~:) )\ (~V'R Sre4i~nji odjel 2J '--".(4. onda je jedan od korijena jednadzbe (4. y i z.48) moraju biti invarijantne velicine. 4. Medutim.52) Ako iz jednadzbe (4.z. prema izrazu (4.46). (4.48) ima dva nulta korijena i sarno je jedno od glavnih naprezanja razlicito od nule. zbog odnosa (4. h u jednadzbi (4. cos(z.45) jednaka nuli.n) homo gene jednadzbe a usto kosinusi smJ~r~va. 2: i ==x l~' oznacavamo tako da je a nonnalno naprezanje.52) eliminiramo jedan od kosinusa smjerova. gdje je II = a .z Uvrstimo Ii jedno od glavnih naprezanja am (m = 1. a nonnalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti (maksimalne i minimalne) za promatranu tocku.: ax . Prva invarijanta naprezanja izrazava daje zbroj nonnalnih naprezanja na bilo koje tri medusobno okomite ravnine stalna velicina i jednaka je zbroju glavnih naprezanja. Ako je h=O. i = x. (4.y. r ~)I = O.:y Tyz Tzx =»..J\.n) = I.2.22) ovise 0 izboru koordinatnoga sustava i pri rotaciji se koordinatnoga sustava mijenjaju.5.3) u jednadzbe (4. Te se velicine nazivaju prva (lineama). (4. Glavna posmiena naprczanja 33 tj.17. a a) minimalno je cos2 (i. Na kosoj ravnini djeluje nonnalno naprezanje.47) «. Tako u opcem slucaju prostomoga stanja naprezanja kroz svaku tocku napregnutoga tijela mozemo poloziti tri medusobno okomite ravnine na kojima ne postoje posmicna naprezanja. .n).46) sadrze cetiri nepoznanice: glavno naprezanje am i tri njegova kosinusa smjera cos(i. =o .5. . rjesenjem tih jednadzbi dobivamo kosinuse smjerova sto ih pravac glavnoga naprezanja am (m = 1.3) zatvara s osi x.< Gupca .cos(i.45) i (4. Buduci da su prve tri jednadzbe po cos(i.48) trecega stupnja uvijek su realna i predstavljaju velicine glavnih naprezanja (a.a2.II am 3 2 + 12 am .45) i upotrijebimo sarno dvije od tih triju jednadzbi kojima pridruzujerno jednadzbu (4.M~tI. J~dnadZbe. o .''L1. '.32 4. druga (kvadratna) i treca (kubna) invarijanta naprezanja. al gdje je am jedno od glavnih naprezanja u promatranoj tocki napregnutoga Za normalu ii mora biti ispunjen uvjet kompatibilnosti: tijela.' = o. r~ + a.I) = 0.46) I ~ a 2 ~ a 3' maksimalno je nonnalno. 2 • -':Y' ryZ (4.46). relacijom: ~ri korijena jednadzbe (4. Prema tome.a) u tri medusobno okomita smjera.ne mogu istodo~no biti jednaki nuli.48) jednak nuli pa je stanje naprezanja ravninsko iii dvoosno. tako da je jedino rjesenje moguce ako je determinanta sustavajednadZbi (4.am Txy Txz Tyx Tzx ay Tyz =o . onda jednadzba (4. Stanje je naprezanja u promatranoj tocki jednoosno iii linijsko. z. glavna su naprezanja velicine karakteristicne za stanje naprezanja u promatranoj tocki pa ne smiju ovisiti 0 izboru koordinatnoga sustava.49c) +2T-. velicine 110/Z. tj. Ako je istodobno 12=h=O.

(3) a u = al +a2 2 + al - 2 a2 cos2ip (4. Stika 4.¥*. 3) djeluju u ravnini koja prolazi jednorn od triju glavnih osi naprezanja i s druge dvije glavne osi zatvara kut 45°. a negativno ako nonnalu treba rourau supro~~ smjeru glb~nja tazaljkena satu (sl. dobit cemo da 'l'nkao funkcija ovisi sarno Iz uvjeta za ekstrem funkcije 'l'~ ('l'~) ----::----'-"-'---:: =0 0 4.51). 4.18).n) = 1. (i=l. Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja 35 (4. naprezanje ~zltlvno a~o vanjsi ~ nonnalu treba rotirati za 90° u smjeru gibanja kazaljke na satu ~a ~l se poklopila sa s~Je rom osrnicnog naprezanja.29) I (4.55) Ako su u promatranoj tocki napregnutoga tijela ~ana glavna n~prezanja ah a2.20. Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja dva kosinusa smjera: cos(x. Uvrstimo Ii kosinuse smjerova koji odreduju tih sest ravnina u izraz (4.n). U ravninama u kojima posmicna naprezanja primaju vrijednosti (4.n) .n)] .cos2 (y. 34 cos2 (z.53) 4. Za Mohrovu kruznicu naprezanja usvoj~n je poseban. Ekstremna posmicna naprezanja koja se nazivaju glavna posmicna naprezanja i oznacuju se t. prema kojemu j~ p~sml~no. Pri takvu dogovoru za predznak posml~llIh naprezanja zakon uzajamnosti prima oblik: (4. dogov?: za predznak.n)] o (4. a [cos (y.n) i cos(y. : a2 -a3 2 ' 'l'2=± a)-at 2 ' 'l'3=± al -a2 2' ] (4.54) Ravninsko stanje naprezanja moze se prikazati graficki Mohrovom kruznicom naprezanja.55) djeluju takoder normalna naprezanja koja su.cos ' (x.30) Ako je a I > a 2> a 3' onda je najvece posmicno naprezanje jednako polurazlici najvecega i najmanjega glavnog naprezanja i djeluje u ravnini koja raspolavlja kut izmedu najvecega i najmanjega glavnog naprezanja (sl.\~\" • dobiju se vrijednosti koeficijenata smjerova za koje posmicna naprezanja primaju ekstremne vrijednosti. Analiza naprezanja 4. jednaka poluzbroju odgovarajucih glavnih naprezanja: .56) . odnosno taje ravnina okomita najednu od glavnih ravnina i s drugim dvjema glavnim ravninama zatvara kut 45°. 2 Ako izraz (4. (I) v Slika 4.19).n). U svakoj tocki napregnutoga tijela imamo sest takvih ravnina jer kutove mozemo nanositi na razlicite strane od glavnih osi.19.6. dobit cemo jednadzbu kruznice u koordinatnome sustavu a. a a [cos (x. dobit cemo da su ekstremna posmicna naprezanja jednaka polurazlici glavnih naprezanja: l'l'I=± l'x)' =- Slika 4. 4. r: (4.59) 1 (4.(al +a2).58) r uv = al -a2 2 sin 2ip .58) kvadriramo i zbrojimo. onda su komponente naprezanja u kosome presjeku prema izrazu (4. 2.52). pr smi~nih naprezanja. prema izrazu (4.57) t'.18.6.

Te se paralele sijeku u tocki P s koordinatama (a y . Kroz tocku N.glavnoj ravnini sa at. NI . bilo je potrebno usvojiti poseban dogovor za predznake posmicnih naprezanja (sl. 4. povlacimo paralelu s nonnalom x. 0) .22b). tocka N. Pri rotaciji normale presjeka za kut tp tocka na Mohrovoj kruznici opise luk sa sredisnjirn kutem 2ip..glavnoj ravnini sa a2' Na sl. prikazana je konstrukcija Mohrove kruznice naprezanja kad Sll zadana glavna naprezanja. rxy i tocku N. y (sl._ I ax+o). ax a) (1. a na ravninama Cije norma Ie zatvaraju medusobno kut j£ odredene su istom tockom na Mohrovoj kruinici. ryx (sl.ravnini s normalom v. Komponente naprezanja na dvjema medusobno okomitim ravninama odredene su krajnjim tockama promjera kruznice. odreduju komponente naprezanja au I rUY u ravmm s norma10m ii koja zatvara kut tp s osi x.21). Analiza naprezanja 4.60b) fill' = aX -a. a N2 .6. u "r. Tako tocka Nu odgovara ravnini s normalom u. -. zadanom kutem tp. 2' +R cos(2tp+2tpo)= aX +ay 2 + R cos2tp cos2tpo . 4.ay 2 ' cos2ip . --'-_-"2 2 . 4.60a) =N n N' n =R sin(2"'+2"'o)=R 'r 'r: sin2tp cos2tpo +R cos2tp sin2tpo (4. 4.22a). s koordinatama ay. Duzina N x Ny promjer je na kojemu konstruiramo Mohrovu kruznicu naprezanja.19). U koordinatnorne sustavu a.l' 2 . Koordinate tocke N.22. Iz sl.21.na ce sjeci ~ruznicu 1I tocki Nn. . s koordinatama ax. r odredimo tocku N. 4. r xv ' r yx na medusobno okomitim ravninama s normalama x. r XI')' Tocka P nalazi se na Mohrovoj kruznici naprezanja i naziva se polom kruznice. (4. Ako kroz pol P povucemo zraku usporednu s nomlalon~ ii. 'Pol ima svojstvo da se u njemu sijeku zrake usporedne s normalama ravnina iz promatranog skupa. Da bi gibanje tocke na Mohrovoj kruznici imalo isti smisao kao rotacija nonnale presjeka.. a Isto je tako r U\' u = a X +ay 2 + a X . 2 0.21. paralelu s normalorn y. Slika 4. Zadane su komponente naprezanja a x . N~ R sin2tpo = r xy to je: .R sin 2tp sin2tpo' Buduci da je iz trokuta S N. kao i primjena Mohrove kruznice naprezanja na odredivanje komponenata naprezanja u proizvoljnome presjeku s normalom u. . Mohrova krufnica za ravninsko slanje naprezanja 37 . 4. a sre d'rste Je kr uznice u toe ki S (a I + a x .+0. a y . "I Slika 4.22b izlazi: Koordinate tocaka Mohrove kruznice naprezanja jednake su nonnalnoj i posrnicnoj komponenti naprezanja koje djeluju na nekoj ravnini polozenoj kroz promatranu tocku napregnutoga tijela. -' Po Iumjer Je kruznrce R = a I (sl. o.36 4.r xy sin2tp. au=ONn=OS+SNn= _--"'-. - 2 a 2 . a kroz tocku Ny.

= 2' 2 y o.62) odgovaraju prije izvedenim izrazima (4. t'xv.vna naprezanja 2: o 3' (sl. (4. Tooke N3 i l-!4 odreduju ekstremna posmicna naprezanja. y Slika 4. 4. 1°2' Naprezanja na kosoj ravnini (II) usporednoj s pravcem glavnog naprezanja 02 odrede~a su tockama Mohrove kruznice "2" konstruirane za glavna naprezanJaol 1°3. tako daje maksimalno posrnicno naprezanje: jednim od glavnih naprezanja OJ. Sjecista NI.24.y Ox +ov 01 +02 0. " ~ohrovom kruznicom naprezanja rnozemo lako odrediti velicinu i smjer glavnih napre:a~Ja. Mohrova krufnica za prostorno stanje naprezanja 39 Tmax = 0x( Or)2 2 2 +t'xv . 4.62) 0y - 2 .ne. "!2' Mohrove kruznice s osi apscisom odreduju velicinu glavnih naprezanja 0) 02' Spojnica pola P i tocaka N iN odreduje smjer glavnih naprezanja (sl.38) za velicinu i smjer glavnih naprezanja. Na kosoj ravnini (Ill) usporednoj s glavnim naprezanjem 03 djeluju komponente naprezanja Om t'n> koje su okomite na smjer glavnog naprezanja 03 (sl. 4.23.29) i (4./(: . kao i (4. .24.r~zanJa 1 p~1 P-kruzni~e. Izrazi ~4.30) i (4. o Uzirnajuci u obzir dogovor za predznak posmicnih naprezanja kod Mohrove kruznice.0y ax (4. U ravnmi maksunalmh posmH~mh naprezanja postoje i nonnalna naprezanja koja su jednaka: CI.-:. a naprezanja na . Za zada.0y 2 ( Slika 4. Spojnica pol a Pi tocke NJ odreduje smjer nonnale presjeka u kojemu . komponente naprezanja Ox. Kroz tocku C polozimo kose ravnme I. na ravnini (Ill) ovise sarno 0 naprezanjima 0) i 02 pa.7. pa su odredeni smjer I velicina glavnih naprezanja.23). 4. 0.7.60a). III III koje su usporedne s Smjer glavnoga naprezanja 0) odreden je kutem lfJoza koji dobivamo da je: t'xv tg2lfJo = . . ~ohrova kruznica naprezanja prikazana je na sl. 0v' t'vx konstruiramo Mohrovu kruZIll~U nap. ' I 2 Iz Mohrove kruznice naprezanja dobije se: 0 x .60b) medusobno jednaki cime je konstrukcija dokazana. Analiza naprezanja (" .1: A 38 4. )2 2 +t'xv Za slucaj kad na stranicama elementa djeluju sarno ~os~ic~a n~p~ezanja. 2t'xy Ox . Naprezanja On i r.61) ° 2 = OS - SN 2 = Ox +ov 2 .-~'l) \!'? O~ 4.40) i (4. 4./')0 .26) . se m?gu graficki odrediti Mohrovom kruznicom "3" konstruiranom za glavna naprezanja 0.djeluje najve~e posmicno naprezanje t'max' Presjeci ~ kojima se pojavljuju e~stre~na pos~lc~a naprezan~a zatvaraju kut IfJ = ~ s glavnim presJeclma.25). vidimo da su izrazi (4. 'f.61) i (4. U 0) 2: Mohrova kruznica za prostomo stanje naprezanja o2 promatranoj tocki C napregnutoga tijela z~dana ~u gla.

(a 2 iii + a 3) 1a trecu o + a 3) an +a 2 a3 = [a ~ - (a 2 + a 3) a 1 + a 2 a 3] cos2 (n.l) + a~ cos2 (n.:.i) 2:: 0.26. as ravninama na kojima djeluju naprezanja al i aJ zatvara kut 450.27.) mozemo postaviti ovaj sustav lineamih jednadzbi: a~ + r~ = P~ = a~ cos2 (n. 2 (n. kosoj ravnini (I) usporednoj s pravcem glavnog naprezanja al odredena su tockama Mohrove kruznice "1" konstruirane za glavna naprezanja a2 i a3.3) a" = a I cos ' (n.25.. dobit cerno: a ~ + r ~. Mohrova krutnica za prostorno stanjc naprczanja 41 djeluje normalno naprezanje 2 Na ravnini an =--2--' Na proizvoljnoj kosoj ravnini s nonnalom ii polozenoj kroz tocku C djeluje puno naprezanje P~n koje ima komponente an i rn.. al maksimalnoga posmicnog naprezanja +03 3 Slika 4.-02 -2- 0...3)..:.--=-----'''-----''(a 3 .65) biti zadovoljene ako je: .a 2 ) .a 2) (n. Slika 4.2) (n._-"------'- r~ + (a n ..a 1 ) (a" .l) 1= cos2 (n.__. Analiza naprezanja 4.65) cos 2 r~ + (a" .7.27).. I) Na isti se naein dobije cos 0.:. Iz sl.2) +a3 cos ' (n. U odnosu na cos (n.l) t'n +a2 cos2 (n. 4. sa a2. slijedi da ce jednadzbe (4. 4. (sl.3) (4.:.2)+ a~ cos2 (n. 2) = --"--'--"--_.40 4. Slika 4.. a a 1 2:: a 2 2:: a 3.-03 Ako drugu odovih jednadzbi pomnozimo s [ .27.:.28.(a 2 tri jednadzbe zbrojimo. a3 i onda sve -20._.3) = _.a 3)(a (a 2 - n- a1) a 3) (a 2 - ad (4.a 1 ) (a 3 . Buduci da su cos" (n.64) + cos2 + cos2 (n... Slika 4. vidimo da se maksimalno posmicno naprezanje pojavljuje u ravnini koja Je paralelna sa a2.

Ako u izrazima (4 ..i) jer su ovi medusobno vezani izrazom (4.2) Polumjeri rl.3) = y sto ga normala Iizatvara sa 0'3' Te zrake sijeku Mohrovu kruznicu "2" promjera N 1 N U 3 ::: a I - 0'3 tockarna A i B.enljive.67) Izraz (4.l) konstanta.un~tar dru~e ~z~i~e iIi na njoj.27).I). an = 0'1' 0'2 Prva od nejednadzbi (4.. 4. rz i r3 i sredistima S.66) Koordinate tocaka na kruznici polumjera rl i sredistem u tocki SI jednake su vrijednostima komponenata naprezanja an i tn koje djeluju na ravninama polozenima kroz promatranu tocku napregnutoga tijela... = 0'3' ("2" kruznica). Te kruznice pro laze kroz tocke s apscisama: an::: 0'2 ' an an::: an::: an::: 0'3 a I (" I " kruznica).64).27).66) predstavlja tocke (an. (a . Mohrova kruinica za prostorno stanje naprezanja 43 + (a n + (a n + (a n - 0'2) (a n .7.29.65) dobivamo: (an-a2)(an-a3)+t~:::(al-a2)(al-a3) cos2(n. pri uvjetu da normale na te ravnine zatvaraju s osi"2" (odnosno "3") jednake kutove f3::: '1= (n..0'3 ) ~ 0 0'3) (a n- sa sredistirna u tockama: (4. r2 i r3 mogu se odrediti analiticki pomocu gomjih izraza iii graficki kao sto je prikazano na sl. Analogno tome. i tn koje djeluju na ravninama koja prolazi kroz promatranu tocku napregnutoga tijela. uz uvjet da normale na te ravnine zatvaraju s osi "I" jednake kutove a::: '1= (n. sve ~ neJ~dnadZbe bit ce Istodo~~o z~~ovolj~. Iz tocke NI povlacimo paralelu s osi r i nanosimo kut a= 1: (n. koordinate tocaka na kruznici s polumjerom ri (odnosno r3) i sredistem S2 (odnosno S3) odreduju velicine naprezanja cr.l) sto ga nonnala Ii zatvara sa o. Iz izraza (4.3».0.42 2 tn t 4. 4. ("3" kruznica).29.ne za sve tocke (am Tn) koje se nalaze Izv~n prve I trece.. S2 i S3' Od tri polumjera r.2) (odnosno y::: 1: (n. onda nam ti izrazi u koordinatnome 6 sus:a~u a.) izvan prve kruznice iIi na njoj druga tocke.0'2 ) ~ 0.kruz~lce ~h n~ njima . r predstavljaju JednadZb. Prema tome ako su zadana glavna naprezanja a. t.e triju kruznica sa sredistem na osi apscisi (sl.. a od paralele kroz tockuN3 kut1: (n. Spojnica SI A polumjer je r.67) moze se prikazati u obliku: (4... Analiza naprezanja 4.68) predstavlja jednadzbu kruznice s polumjerom: i sredistem u tocki: S1 (0'2 + 0'3 .l).68) Ako su C?'m tn promj. a spojnica S 3B polumjer je r3' . 0'2 i 0'3 i nonnala Ii ravnine na kojoj djeluju komponente naprezanja an i til' onda su ove odredene koordinatama sjecista kruznica s polumjerima r. a unutar druge .a'f 3 +(0'2-0'3)(0'2-0'1) cosz(n. 4. ) 2 Analogno.1Ja koje djeluju na bilo kojoj ravnini s nonnalom Ii odredene koordinatarna tocaka u ispruganom podrucju (sl. (4. onda izraz (4. Slika 4. r2 i r3 za odredivanje locke (am Tn) dovoljna su dva koja odgovaraju dvama od triju kosinusa smjera cos (n. 2 n 0'1 ) :5 0 tn 2 0'1 ) (a n . Vidimo da su nonnalne an i posrnicne tn komponente naprezaf. Prem~ tome. a treca izvan trece kruznice iii na njoj. a cos (n. dobit cemo polumjere za jos dvije kruznice: r2= 0. 6) usvojimo znakjednakosti.

Povrsina elipsoida naprezanja elipsoidom naprezanja s poluosima ai. Ako su dva od glavnih naprezanja medusobno jednaka.I).69) (4.I)-2 a nakon sredivanja dobivamo: (a 2 . y== r cos (y.1' xy + 2 Tyz yz + 2 T ar zx. U sjecistu tih kruznih lukova lezi tocka M cije koordinate odreduju vri- Ako pretpostavimo da se smjerovi koordinatnih osi x.15): pnx==al cos (x.71). == a~ +T~ nazadanoj ravnini odredenoje spojnicom OM == Pn.v +o . (4.!) ==+- C2 r2 (4.Z cos ' (i. onda su u bilo kojoj ravnini s nonnalnom Ii komponente punoga naprezanja dane izrazom (4. odredenom s normalom ii. y.71) 2 cos (n. elipsoid je rotacijski.n) == 1. Ako je jedno od glavnih naprezanja jednako nuli. pl~ha ostaJ. 4. y.o_jeodredena ~tanj~m naprezanja u tocki O.70) SIA --2 --2 __ == N3S1 + N3A - 2 N)SI u jednadzbu (4.71).72) u uvjet kompatibilnosti za smjer vanjske nonnale Ii: 4. Kad ravnina ABC (sl. Ova ploha naziva se Cauchyjeva ploha naprez~nja i pot.r). u ovisnosti 0 smjeru vanjske normale ii mozerno prikazati geometrijski. Analiza naprezanja 4.a 3) 2 (al-a3) 2 cos (n.V.74) +rvz cos(y.V)+Tzx cos(x. Iz konstrukcije se dobiva odgovarajuci redznak za am dok se za Tn dobiva samo apsolutna vrijednost.10). Komponente x== r cos (x. Z rmjenjaju.n) Pny==a2 cos(y. Najvece naprezanje u promatranoj tocki tijela jednako je najvecem od triju glavnih naprezanja u tocki. rnoguce ravnine polozene kroz danu tocku M napregnutoga tijela. 4. ==ax cos 2() x. Ako se smjerovi koordinatmh OSI x. djeluje normalno naprezanje dana izrazom (4. cime je konstrukcija dokazana. (4.~ne~zmijenjena. Cauchyjeva ploha naprezanja dobivamo: L i =x. az' a3 C skup je vrhova vektora punog naprezanja P-:' za sve ~ gdje je C neka konstanta. (4.73) Na kosoj ravnini ABC (sl.9. U smjeru normale ii nanesemo radijus-vektor velicine: r==--.72) Uvrstimo Ii vrijednosti za kosinuse smjerova iz jednadzbi (4. elipsoid prelazi u kuglu. 4. samo se mijenjaju komponente naprezanja aij' a prema tome 1 koeficijenti u jednadzbi (4.v) cos Iz.n). cos 2 (z.vj]. Elipsoid naprezanja 45 Uvrstimo li: a iz trokuta A N3 SI kosinusovim pouckorn dobivamo: -2 av N3A cos(n. . = S )B .9. a ako su sva tri glavna naprezanja po velicni jednaka.V)+2(Txy cos(Z.r). z podudaraju sa smjerovima glavnih naprezanja. a iz sredista S3 kruzni luk po- jednosti naprezanja an i Tn na zadanoj ravnini s normal om n.30).n) Pnz==a3 cos (z.74) naziva se Lameovim (sl. Promjenu naprezanja o.v)+ (4. su radijus-vektora r: z= r cos(z. elipsoid naprezanja degenerira se u elipsu naprezanja. 4. Elipsoid (4.r).v) cos(y.69) i pomnozimo s r2. vrh radijus-vektora i' opisuje plohu drugoga reda sa sredistem u ishodistu koordinatnoga sustava danu jednadzbom (4.10) rotira oko tocke 0.44 Iz trokuta A NI N) je 4.18): o.~un.8. dobivamo ± C2 ili == a x X2 + a" y 2 + a z z 2 + 2 T>.v) cos tx. Puno naprezanje rr.v +«. Slicno se dokazuje da je S 3B == r3 Iz sredista SI opisujemo kruzni luk polumjera lumjera r) Elipsoid naprezanja rl = S( A. cos 2(y) .

.n) = cos (z.31.n) = ± . Oktacdarske ravnine i oktaedarska naprezanja 47 an = Pm cos'" odnosno + Pny sin". Analiza naprezanja 4. ravninom· Iz sl...n).76) slijedi da komponente vektora punog naprezanja ovise 0 predznaku glavnih naprezanja. I .02." ~ 'J e IpSI naprezanja I o e uje vr ve tora punog naprezanja p .03' Ako normala Ii kose ravnine sa smjerovima glavnih naprezanja zatvarajednake kutove.fj' I (4.77b) (4. e se usporednice siieku u tocki A koia lez'I' na I' . uosirna e Ipse.79) onda tu kosu ravninu nazivamo oktaedarskom Iz relacije: Slika 4.46 4. tj. a 2 mozerno konstruirati na poznat nacin omocu dVlJUkoacentricnih kruznica polumjera a I i a (sl 4 31) Normal . (4.. tj. slijedi da su komponente vektora punog naprezanja (4. Smjer vektora punoga naprezanja P~nodreden je relacijom (4. 4. Vektor punoga naprezanja lezi u onom kvadrantu koji je odreden predznacima glavnih naprezanja.n) = cos (y. dr dui hk .n) = cos (z.. x k P.75) . cos (x. .n) L i=s cos ' (i. koji djeluje na kosoj ravnini s normalom ii. Medutim.n) = I.30. y.28).78) Buduci da glavna naprezanja 0 I . y» slijedi za kosin use smjerova normale oktaedarske ravnine: a normal no naprezanje = cos (y. Za posmicno naprezanje: Tn =Pnx sin"'-Pny COS"" odnosno: Slika 4. I' T .10. kruz I" 2 '" an srjece oncentricne zmce po urnjera 0 I I a 2 u tockama A' iA" Iz tocaka A' i A " vucem 0 uspore d nice s po.02 ulaze s kvadratom u jednadzbu elipse naprezanja (4..77a) x lito odgovara izrazu (4. tocku A pr~slikamo sirnetrieno u taj kvadrant.. Oktaedarske ravnine i oktaedarska naprezanja Pretpostavimo da se smjerovi koordinatnih osi x. (4.31.80) . vektor puno~a nap~zanjaPn = OA odgovara stanju naprezanja s glavnim naprezanjima +a I i +02' a P n = OA I odgovara stanju naprezanja s glavnim naprezanjima +0 I i -a 2 • x 4. y sto odgovara izrazu (4.76) cos (x. (4. iz izraza (4.10. Tako na slici 4. EIipsu na'pr~zanja s poluosima a I . z podudaraju sa smjerovima glavnih naprezanja a 1.30).75) predznaci glavnih naprezanja u ovom slucaju nemaju znacenja..31.

+a2 +a3 )=3 1 I.a. U osam koordinatnih oktanata mozerno poloziti osam oktaedarskih ravnina koje obi ikuju okta.33) odredeno je tenzorom Stanje naprezanja naprezanja: [aijJ= [a.11. T.81) gdje je as srednje normal no naprezanje 3 jednako trecini prve invarijante naprezanja: Za puno naprezanje na oktaedarskoj ravnini dobiva se Pol<! 2_1(222 1 as = . +a2 +a3 ).15) je Pnx =a. iii Tenzor naprezanja odnosno o (4.t~enapregnutoga tijela (sl.vz az Tyx T zx Txy ay -as T zy ay J + [a. Sfcrni lenzor naprezanja i devijator naprczanja 49 (4. Normalna i posmicna naprezanja na oktaedarskoj ravmru nazivaju se oktaedarskim naprezanjimaiii y (4. (4.84) .33.48 4.89) o . okta~~~rsko ~orm~~no naprezanje jednako je srednjemu nonnalnom sno trecim prve invanjante naprezanja I. Sfemi tenzor naprezanja i devijator naprezanja u danoj toeki napregnutoga tijela (sl.n). =a" (4.edar oko promatr?ne to. [a.87) cos (x. 4. Pny =a2 cos (y. Pnz =a3 cos(z.32. Analiza naprezanja 4. . Txy ay r zy Tyx Tu: '"J rvz az Txz Tvz az-as (4.83) naprezanju.82) srednjoj vrijednosti kva- tj. kvadrat punoga naprezanja na oktaedarskoj drata glavnih naprezanja.n).18) za normalno oktaedarsko naprezanje dobiva se: aokt =3 1 (a.85) .11.86) koji se kao sirnetricni tenzor drugoga reda moze prikazati kao zbroj dvaju tenzora b) Slika 4. odno- tj. (4. 4. ravnini jednakje Izrazom (4.v + a z) .n).oktaedarska ravnina 4.88) a. (4.\Y 'n]-[a.(a x 3 + a . 0 0 0 as Prema izrazu (4. r zy 0 :J (4.32b). Oktaedarsko posrnicno naprezanje j~st: Tol<! 2 _ 2 =e:: -aokt 2 Slika 4. Tyx Tzx 'r.

. Kako cemo kasnije pokazati.91) Slika 4. 4. a sferni dio tenzora naprezanja izaziva promjenu volumena. Analiza naprezanja 51 naziva se sferni tenzer naprezanja i definira stanje naprezanja prikazano na sl. Kako cemo kasnije pokazati. tako da je elementami moment u Kod opceg stanja naprezanja element prikazan na sl. I' I' I'/~ na osima I y i z daju nam uzduznu silu N i poprecne sile Ty i Tz: }----- N=J Tv = axdA A (4.93) f "l:xy dA (4.34. a Mohrova kruznica degenerira se u tocku.90) naziva se tenzor devijator iii devijator naprezanja i definira stanje naprezanja prikazano na slici 4. Prva invarijanta devijatora naprezanja jednaka je nuli: I. vidjeli smo da u presjeku napregn~to~a. a ne i volumen. deformira se tako da mijenja volumen i oblik. Os X podudara se s u. 4. Tn Mx. odnosu na os x: dM x = "I: xz dA y - "I: xy dA z. ~ob~h smo glavni vektor R i glavni moment M. Reducirajuci ~h_!1a tezl!\te ~resJeka. -o.94) A z r. Slika 4. Veza Izmedu komponenata unutarnjih slla i komponcnata naprezanja 50 4. Takvo stanje naprezanja za slucaj pritiska naziva se hidrostatskim pritiskom. zbog djelovanja devijatorskog dijela tenzora naprezanja mijenja se sarno oblik elementa tijela. + as = 3 as + (ay . Mv I Na sl.33. Ty.34. koje oznaeuje svestrano jednoliko rastezanje iii pritisak.12..92) Moment U odnosu na os X daju sile "I: xy dA i "I: xz dA. .~~apa djel~ju unut~mje sile. pogl.95) A Tenzor naprezanja (4.36. y 4. = f Stika 4.) =a x + ay + a z• (4. 4.a.as) + (a z- as) = a x + ay + a z- 3 as = O. a ona irna om~onen e dA "I: dA i"l: dA. "I: xy dA 1"1: xz dA 'xy xz X. Devijatorski dio tenzora naprezanja izaziva promjenu oblika.12.35. k t Na promatrani element povrsine dA djeluje sila dF = P x dA. prikazanje dio stapa s komponentama unutamjih sila. + a. (4. Za stanje naprezanja odredeno sfemim tenzorom naprezanja.~ontinuirano raspodjeljene po povrsini _presjeka. = (a x .36. = a. Cauchyjeva ploha naprezanja i Lameov elipsoid naprezanja bit ce kugle.35. (4. ax . Prva invarijanta sfemoga tenzora naprezanja jednaka je prvoj invarijanti tenzora naprezanja x I. Veza izmedu komponenata unutamjih sila i komponenata naprezanja U 3. zbog djelovanja sfemoga tenzora naprezanja mijenja se sarno volumen elementa. te karakterizira odstupanje zadanoga stanja naprezanja od svestranoga jednolikog rastezanja iIi pritiska.4f" 4. y osi stapa. a ne i njegov oblik. Sume projekcija svih elementamih sila ax dA. Projekcije vek~ora RIM na koordmatne OSI daju nam sest komponenata unutamjih sila N. "l:xzdA.

potrebno je prom atrati i deformacije stapa. 4. . pojavljuje se predznak minus. Oni karakteriziraju sarno sumamo djelovanje naprezanja.r 2 - a . Na sl. Ti izrazi nisu dovoljni da bi odredili zakon raspodjele naprezanja u presjeku stapa za razne slucajeve deformacije stapa. y CPI = CPOI i odatle: +'4 1t y 11cm~25MPa orr' . Na prethodan nacin dobivamo izraze za momente savijanja: CPOI = 14. M z =- Ia A x Y dA. a) 2 2 b) Slika 4.80 1~ 2 2 (100+80)2 +4'50 2 = 10± 103 .93+80 3.rv .38a ucrtan je element na cijim stranicama djeluju glavna naprezanja. + 4 r xv v) . Da bismo odredili zakon raspodjele naprezanja u presjeku stapa. Na sl.2 al2 = .93) do (4. (4. __ 5_0_=_ . dobivamo moment torzije Mx: == 113 MPa. av =-80 ba odrediti analiticki i graficki Mohrovom kruznicorn: MPa.v z)dA.97) izrazavaju vezu izmedu sila i naprezanja u presjeku stapa. u. a20 b) maksimalno posmicno naprezanje s pripadnim normalnim naprezanjern. a2 = . = ax+ay 2 +- I~ ± .97) tg CPO} = a2 . 100.(a .r z dA.ay U izrazu za M.37. Izrazi (4.5" My = Ia A . Velicinu glavnih naprezanja odredit cemo izrazorn (4. Veza izmedu kumponcnata unutarnjih sila i komponenata naprezanja al 53 Sumirajuci te momente po ~itavoj povrsini presjeka.• 52 4.93 MPa.96) Smjerove glavnih naprezanja mozemo odrediti izrazom (4.l. Smjer normale ravnine maksimalnoga posmicnog naprezanja odredit cerno izrazorn: ~"l'iM. 4. Kao kontrola sluzi nam invarijanta naprezanja aI + a2 = ax + ay = 113 - 93 = 100 . = M/ = I A (fxz Y- fx. 50 = 0.-100MPa i Slika 4.40) a 1.37) tre- .41). Analiza naprezanja 4. (4.jer elementama sila ax dA s obzirom na os z daje moment suprotan od pozitivno definiranog smisla Mz. a) glavna naprezanja ai.. c) naprezanje an i fn U presjeku s normalom koja s osi X zatvara kut cP = -25°.80 = 20 MPa ICPol I + I CPo21 = 14.SOMPa I 0.so= 90°. -+I I O.2591.5"+ 75.8462. 113+80 r . Moment s obzirom na osi y i z daju sile ax dA. 4.38b prikazana je pripadajuca elipsa naprezanja.38.~t ~~'~"-"~'#J Za zadano stanje naprezanja ax = 100 MPa.38) iii (4. fxv= 50 MPa (sl.1l.

N~ sl. 4:39. Treba odrediti glavna naprezanja i najvece posmicno naprezanje za stanje naprezanja prikazano na sl.30) iii (4. Na sl. povucemo paralelu s osi x. Sjeciste spojmce N xNv i osi apscise jest srediste kruznice polumjera smicnih naprezanja.29) I (4.50) i N. 4. dobit cemo tocku K na kruznici. a duzina OS pripadajuca normalna naprezanja.39. a kroz tocku N." na ravnini cija normala s osi x zatvara kut I{J = . Ako iz pola P povucemo zraku koja s osi x zatvara kut I{J = . ucrtane su orijentirane ravnine s pripadajucim komponentama naprezanja. ~apre~nje an i ~n u presjeku s normalom koja s osi x zatvara kut I{J = _ 25° odredit cemo izrazirna (4.40 .93 MPa.4.25°.12.43). Komponente naprezanja u kosom presjeku prikazane su na sl.41.6 MPa • M o ~ I Slika 4..25°. .29) iii (4. ucrtan je element na cijim stranicama djeluju maksimalna posmicna naprezanja s pripadnim normalnim naprezanjima. Analiza naprezanja 4. ako je .40. 4.54 4.-113MPa lcm~20MPa as = --'---=- al +a2 2 ---=10 2 113.IMPa.30) ~ J = 100-80100+80 2 + 2 cos(-500) + 50 sin (-50°) = 29.50) koje predstavljaju nap~ez:anJa na. Duzina OL predstavlja u mjerilu normalno naprezanje am a duzina LK posmicno naprezanje . Spojnice PN srnicna naprezanja.42a. ~ • max = a1 - 2 a2 113+ 93 2 103 MPa. Stika 4.2.41) crtamo tocke Nx (100. Primjer 4. (-80.41. Veza izmcdu komponenata unutarnjih sila i komponenata naprezanja SN x = SNI" 55 NI i N2• Maksimalno posrnicno naprezanje mofemo odrediti pomocu izraza (4. 3 i PN 4 odreduju normale ravnina na kojima djeluju ekstremna po3 Duzine SN i SN 4 predstavljaju u mjerilu ekstremne vrijednosti po- -80-100 2 sin(-500)+50 cos(-500)=101. a r yx > 0). parale1u s osi y i tako dobijemo pol P kruznice.56) a I' a duzina ON 2 predstavlja a 2' O. 4. . Spojnica PN 1 odreduje smjer ai' a spojnica PN 2 smjer a 2' Duzina ON 1 U mjerilu predstavlja Pripadajuce normalno naprezanje mozemo odrediti izrazom (4. Stika 4. p~esleclma s normalama x ] y (za Mohrovu je kruznicu r xy < 0. U koordi~~tnome sus~vu a i r (~1. Opisana kruznica sijece os apscise u tockama Kroz tocku N.

n. zadano stanje naprezanja (sl.n. =-1 a. a.. ) ) + (1- 3) cos(z.n. 4.-2 b.) Normala. Ako u jednadzbe (4.n.n.12.3 a2 = 0 1 i odatle slijedi cos(y. =---'- cos (y.n. +b.n.56 4.n. Veza izmedu komponenata unutarnjih sila i komponenata naprezanja 57 (1-3) cos(x.46) cos2 (x .I.46). ) + cos (y. = O.n. ) + cos(z.n.. Analiza naprezanja ::]=[: : :j. iii a~ (am ..n. 3a -r max =-=-=15a.13 = 0. ={3. ) = 1 am ..)+cos(y.v - -r. = I. b) i odatle. = 3 a.45) uvrstimo a ii dobivarno: = r~=a j" = 3a i zatim podij elimo sa a Maksimalno posmicno naprezanje odredit cemo izrazom (4.-r.nt>= .z .= I. y i z kutove na ravninu na kojoj djeluje glavno naprezanje a. cos (x.n.55): . dobivamo cos(z.n. =y. = 3 a2 . dobivamo: a.n.49) 1. a2 = a3 Buduci su ostala dva glavna naprezanja a2 = a3 = 0.. =2 z 8) Slika 4. a! ." cos(z.n.1+1+1 = 1 . i a.3aa~ = 0 Kontrola: cos2 (x. zatvara s koordinatnim a. cos(x.n.) Podijelimo ove jednadzbe s cos (z.42a) svodi se na jednoosno rastezanje prikazano na slici 4. ) prima oblik -2a. ) + (1.74°. 2 2 ' .n. am + 12 am . az a a a 4. tada sustav jednadzbi = . =-1 a. = 1. ) cos (z. =54. cos (x . a.n.42.3) cos (y. Korijeni su ove jednadzbe glavna naprezanja: osima x.) + cos2 (z.n.3 r.48) + cos2 (y.===:===:= = ~ vl+af +b. . ) cos(z.n. Iz jednadzbe (4. ) = 3 .)=O )= 0 = O.42b. gdje je prema izrazu (4.-r. ) b.)=b. +b./3' 1 3 + cos ' (y.II.n. rjesavanjern bilo koje dvije jednadzbe.45) i (4. ) + cos ' (z.3a)= O. + ay a z + a z a x .=ax+ay+az=3a 12 = a x a y 1 1 ) = -. Glavna cerno naprezanja odrediti jednadzbom 3 2 (4.) i oznacimo: a. b. Smjero:re glavnih naprezanja odredit cerno izrazima (4.2 .)+cos(z.

.5a. treba odrediti glavna normalna naprezanja. iz cega slijedi: Kontrola: a~ . a2 = 60 MPa. Pravac glavnoga naprezanja o.('60MPa al -ay Slika 4.7°+ 13. 0 236 " 'POI = 76. a. 0 Razvojem determinante po elementima (a i odatle z- trecega retka dobivamo ]= 0 y y a In )[(a x . o~tala dva gl~vna na~r~zanja odredujemo po istom izrazu kao da se radi 0 ravninskome stanju naprezanja u ravrnru okomitoj na pravac zadanoga glavnog naprezanja.am) (a y . + 02 + a3 =-80 + 120 + 60 = 131.43.am =0. 4.am) -.3° . tg 'POI = .2 = -80+120+~~(_80_120)2+4'502 2 2 = 131.y = a.am ·>:1' r xy (4.8 MPa. 50 131.44.8 + 60-91..(ax +ay )am +ax ay . a njihov polozaj u ravrum okornitoj na os Z odredit cemo izrazorn (4..58 4. Analiza naprezanja 4. 0 Kontrola 1'P01 1+ 1'P031 = 76. Dobivamo: 3a 1.44a prikazanje element na cijim pobockama djeluju glavna naprezanja.8-120 50 -91. Veza izmedu komponenata unutarnjih sila i komponenata naprezanja 59 Maksimalno posmicno naprezanje djeluje u ravnini koja s pravcem glavnoga naprezanja al zatvara kut 45°. ay =» . Za zadano stanje naprezanja determinanta ax .8 MPa.8 = 100 MPa. Pravci gla:m}h na~rezanja al i a3 okomiti su na os z.8 MPa.3°= 90°_ Na sl.48) odredeni su izrazima z 8) Slika 4. = 131.7" //. a3=60 MPa.3. a. I I / J------ I x I ax+ay+ az=a. b) . a' 1.41). 'P03 = - 13 .8 MPa. a3 = -91. 4. =20±111. Za stanje naprezanja prikazano na sl.am).8 Primjer 4.91.43. glavna posmicna naprezanja i oktaedarska naprezanja.8-120 = 4 237 ' .11.~ az-am=O (ax .am) (ay . x Korijeni kubne jednadzbe (4. ako je zadano jedno glavno naprezanje.. U ravnini maksimalnoga posmicnog naprezanja djeluje i normalno naprezanje al an =2=2= Prema tome.:v = O.podudara se'p~avcen~ o~i z. = .47) prima oblik 0 0 a z .

2 MPa.45.12. povui!emo para~elu s OSI x 1. Kroz toeku N.60)2 + (60 + 91. Oktaedarsko normalno naprezanje odredit cemo izrazom (4. Analiza naprczanja 4. 4.n~ kruznici "2" odredimo pol P.__--'--= 20 MPa 2 Na sl. = 02 = 60 MPa.8 MPa i djeluje u ravnini koja prolazi s osi kut: Z.8)2 Puno je oktaedarsko naprezanje: Pokt = ~O~kt = 93.8)2 + (. Ta a --916MPa Slika 4.91.8 MPa i pripadajuce normalno naprezanje an '" 20 MPa. as pravcem 01 i 03 zatvara kut 45°.8 MPa. ko. 50).8-91. 0) konstruirana je kruznica .8 2 ± 75.7°. ( 2 2 sredistem u S) f2 =± 03-0.8 _ _..7 .7°. - 02) 2 + (a 2 - a) 2 + (a ) - a.ii!!!~~Iuju fm~x= 11 ~. U ravnini maksimalnoga posmicnog naprezanja djeluje normalno naprezanje koje rnozemo odrediti izrazom (4.8. 0.8 2 131. dok je a. a +0 MPa 3. = (120.55): rI = ± O2-0) 4. U koordinatnome sustavu a.) 2 = = ~ ~( 131.9 MPa kruznica sijece apscisu u tockama NI i N3 koje odreduju glavna naprezanja 01 = 131.32 + 93.. Spojnica N xN v sijece os apscise u tocki S2' S polumjerom S2Nx odnosno S2Nv konstruiramo kruznicu "2".0) konstruirana je kruznica "3" polumjera a -a '2 2. .56): 131.M~a i a) = -91. Spojnice PD 1 PC odreduju ravrune u kojima djeluje maksimalno posmicno naprezanje fmax· = 111.8+60- 91. Oktaedarsko posmicno naprezanje odredit cemo izrazom (4.8-131.80) dobivamo kutove l!to ih normal a oktaedarske ravnine zatvara s pravcima glavnih naprezanja: aokt = {3okt= Yokt = 54.83): 00kt =3(01 I 1 +02 +0) )=3(ox I +Ov +oz )=3(131. 1 polumjera . Tooke C i D =± Maksimalno posmicno naprezanje iznosi: r max = 1 r 21 na Mohrovoj kruznici odreduju naprezanja u ravninama ~a. odnosno s osi x 1cm~20MPa IP2 = 76. O2 - 2 a) ' a sa f)=± 01 .44b prikazan je element na 6jim stranicama djeluju maksimalna posmicna naprezanja. r. + f~k! = ~33. Sa sredistern S.. Zadatak mozemo rijesiti i graficki Mohrovom kruznicorn (sl. nanosimo tocke Nx (-80.0 MPa. 4. Spojnica PN.60 Glavna posmicna naprezanja odredit cemo izrazom (4.8)= 33. =±111.8.60 2 =±35. odreduje smjer a" a PN) smjer a) u ravmm okomitoj na pravac oz. 2 2 -918-1318 .--60 Pomocu izraza (4.O2 t..9MPa.3 MPa. -50) i N. : 02. Sad poznajemo sva tri glavna naprezanja i njihove smjerove.' .85): r okt = 1 3 ~ (a.22 = 99.45). Veza izmedu komponcnata unutarnjih sila i komponenata naprezanja 61 2 =± =±' 60+91.45 = 31.8.

Ordinata tocke M odreduje Tokl= 93. posmicno i puno naprezanje u ravnini s normalom koja ima kosinuse smjera: 2 cos (x . zx cos(z.47) odredit cemo pomocu Tn] 1'. prikazane su komponente svih triju tenzora naprezanja.7 MPa = ai' =a .7 0 01 [56.xz T cos(x n)+T ' yz cos(y n)+a ' z 212 cos(z n)= 15·--20'-' 3 3 60·-=-36.0 MPa. treba prikazati kao zbroj sfernog tenzora i tenzora devijatora.n) =3' Odredimo srednje naprezanje: I cos (yn) =. Vidi se daje prva invarijanta tenzora devijatorajednaka nuli.33.3 MPa. Zadani tenzor naprezanja ax [a ij]= [ Tyx. A. = 33.n) cos(y.7 0 MPa+ 10 -26.18): a" =a x cos2 (x. 4.87) zadani tenzor naprezanja mozemo prikazati u obliku: 30 10 10 -50 IS] [-267 -20 MPa= ~ -60 0 0 -26.46. a apscisa aokl puno oktaedarsko naprezanjepokl = 99.3MPa 3 3 ~~/ z SUka 4. i N3 povlacimo paralele s osi ordinate i nanosimo kutove aokl =)' ok! = 54.n)+ a. a) z b) z c) _ P "z-. Komponente I I I I vektora punog naprezanja odredit cemo izrazom (4.4. a iz sredista S3 kruzni luk polumjera S 3B.as =- = -23.7)= = 56.3 MPa.7) 50(-26.3 -20 IS -20 -33.7 3 MPa.15): ' yx 15 P ox =a x cos(x n) + r cos(y n) + r . U sjecistu tih lukova lezi tocka M.7° sto ih normala oktaedarske ravnine zatvara sa a. Od~diti normalno.7 IS 10 -23. 3' 2 cos (z. Tzx Pomocu izraza (4. Spojnica OM predstavlja [ 15 -20 Prvi tenzor na desnoj strani sferni je tenzor.47. i a3' Te zrake si~ Mohrovu kruznicu "2" u tockarna A i B~redi~ta S.n)+2[TXY cos(x.60- Slika 4. opisujemo kruzni luk polumjera S.50--3-- 60 = .17 = [30 10 I~ 10 -50 -20 15] -20 MPa -60 izraza (4.n) = -.+ 15'.n)+ay cos2 (y.n) = 30'- 2 3 I 2 + 10·. a drugi je tenzor devijator.(. Szz as = .26.3MPa . 3 as I: = ax+ay+az 3 30.12. Primjer 4.7) (-26.n)+az cos2 (z.26.7 MPa S xx Sry = ax z- - as = 30 .2 MPa.62 4.46. Normalna naprezanja u kosoj ravnini s normalom ii (sl. 4.3 J MPa. . Analiza naprezanja 4. Na sl.= 33. Veza izmedu komponenala unularnjih _ila i komponenala naprezanja 63 Iz tocke N.

. y.102 = 53.1. z: i= p (x.. 5..2) . Nekaje pocetno stanje tijela V (na sl. ka to~ke. 5. Polozaj proizvoljno odabrane tocke A tijela odreden je radijus-vektorom u koordinatnome sustavu x. ANALIZA DEFORMACIJA Pn = ~P~ + P~y + P~z = ~33. koji spaja pocetni i konacni polozaj tocke A tijela nazi va se vektorom poma- r.1. \ \ \ \ F.47.. prikazano punom crtom).y.32 +23. tj. y.z). . mijenjaju svoj oblik i dimenzije.8 MPa. Komponente naprezanja koje djeluju na kosoj ravnini prikazane su na sf. Iz sf. 4.72 = 54. r »> _----_ . y .64 Puno naprezanje: 4.a~ = ~54.. prikazano crtanom linijom).1.1) Novo stanje tijela VI potpuno je odredeno ako znamo pomake svake njegove tocke. Posmicno naprezanje: rn = ~P~ . vidimo daje: (5. 5.1.82 . Pojam pomaka i deformacije Pod djelovanjem vanjskih sila tijela se defonniraju. z. Analiza naprezanja 5. I I I t--Vl I I I I I I I I --- // x Slika 5. U opcem slucaju vektor pomaka bit ce funkcija koordinata tocaka x..32 + 36.. Pod djelovanjem vanjskih sila tijelo dolazi u stanje VI (na sf. a tocka A tijela pomakne se u nov polozaj A I odreden radijus-vektorom Vektor p = iA.1.. a pojedine tocke tijela mijenjaju svoj polozaj u prostoru. 5. (5.8 MPa.

ro~to~ kao krutoga. Za razlicito orijentirane duzine u jednoj tocki napregnutoga tijela dobit cemo razlicite duzinske i kutne defonnacije. y.hJela.mac~~a k~~oga. v = v (x. Pozitivnoj kutnoj defonnaciji odgovara smanjenje pravoga kuta izmedu pozitivno orijentiranih pravaca. U istoj tocki a za razlicite smjerove dobit cemo opcenito razlicite duzinske defonnacije.acenog ka~ kruto tlJelo (tj.7) Vidimo da su nonnalne i posmicne komponente defonnacija velicine koje se poblize oznacavaju s dva indeksa. a kutnu defonnaciju u koordinatnim ravninama sa Y:XY' Yyz i Yzx.y. ~ . . Prijelaz tijela iz P?cetnoga stanja V u novo stanje VI moguce je zbog pomaka tijela k~o apsolutno ~tog.66 S. 5.z). w = w (x. onda novo stanje VI predstavlja defonnirano tijelo.sh~. kao i komponente naprezanja. tj. duzine. Komponente derormacija 67 Projekci~e. Skup svih duzinskih i kutnih defonnacija za sve moguce smjerove kroz promatranu tocku naziva se stanje deforrnacije u promatranoj tocki. Granicna vrijednost: 5. db' dalienosti I I " na vr 0 rna oJ m~ uso nOJu aijenosu ~s. Rezul. . v I W I nJI ove parcija ne envacije neprekinute funkcije koordinata.3).prijelaz tijela I~ pocetnoga stanja V u novo stanje VI nastao zbog promjene udaljenosti izrnedu tocaka tijela.e. U nedefonniranom tijelu promatramo dviie bliske tocke A I' B I I. C. Slika 5. kOJI se opcenito sastoje od translacije i rotacije . B" a razmak se izmedu tih tocaka promijenio za Al Al se naziva apsolutna deformacija duzine AB. . Analiza derormacija 5. Ako su u svim. Duzinsku defonnaciju u smjeru koordinatnih osi x.p. dz (sl. Razrnotrimo dalje dvije male duzine Ol) i OC koje tvore pravi kut 1DOC u nedeformiranu tijelu.. z i oznacavamo ih sa U I' tako da je: . tocke A I ~ dolaze u nov polozaj AI. y.. pomaka ~ smjeru koordinatnih osi x. Pri takvoj defonnaciji pravac prelazi u pravac. iih . I deri . tyz i tzx koje su definirane izrazima tyz=2"Yyz' a I (5. duljine dx. a i predznaci su im u skladu s predznacima komponenata naprezanja.~romJe~~ udaljenosti izmedu tocaka tijela. z nazivamo kornponentarna po~aka III pomacima u smjeru koordinatnih osi x. a negativnoj povecanje pravoga kuta.4) . Kutna se defonnacija izrazava u radijanima. tockama napregnutoga tijela i za sve medusobno paralelne pravce duzinske i kutne defonnacije medusobno jednake. Pod djelovanjem vanjskih sila tijelo se defonnira. a negativna skracenje promatrane =u (x. U opcem sluceju defonnacija je u napregnutu tijelu nehomogena. bez.amo t~kve pomake koji ne narusavaju neprekinutost tijela. y.y. nda pomaci tocaka tijela sadrze sarno clanove koji k~rakt~o nZdl.Ako J. 5. z oznacujemo s txx. Pr?mat~at cemo s. U tom slucaiu mozemo srnatrati da su funkcii . (5.z). -AB AB lim I~O Al (5.raJu c~~tude~~nnacIJu tijela.5) U okolici tocke A napregnutoga tijela promatramo beskonacno mali paralelopiped bridovima usporednim koordinatnim osima. U opcem slucaju stanje je defonnacija u svakoj tocki napregnutog tijela razlicito.' ~e u. Relativna duzinska defonnacija bezdimenzionalna je velicina i najcesce se izrazava u postocima..~odamo dovoljan broj veza tako da je sprijeceno njegovo ibanie u.6) naziva se kutna deformacija iii relativna posmlcna deforrnacija u tocki za pravce OCiOD. ne tzazivaju pojavu pukotina u tijelu. D dolaze u nov polozaj 01> C" DI. onda se takva defonnacija tijela naziva hornogena deforrnacija. v i w takoder su funkcije koordinata x. vektora.v w.2. tJ. ir=v i+v j+w i. dy. zbog translacije i rotacije) i pomaka zbog cist~ deforrnacije tijela. ~IJe~~. (5. Posmicnom defonnacijom nazi va se zbog toga sto kod izotropnog materijala posmicno naprezanje izaziva samo posmicnu (kutnu) defonnaciju. Takve pomake nazivamo po. Nakon defonnir~ t~a tocke 0. . Ako tijelu . . sto kod izotropnog materijala nonnalno naprezanje izaziva samo nonnalnu (duzinsku) defonnaciju.2..tirajuCi pomaci p.y. z: U naziva se relativna dufinska deforrnacija iii relativna normalna deformacija u tocki A za smjer AB. t.3) Komponente pomaka u.2). tAB Komponente deformacija s = lim B~A AlB. Pozitivna relativna duzinska defonnacija oznacuje produljenje. a ravnina u ravninu.2. Nonnalnom se defonnacijom nazi va zbog toga.w i tzz. Zbog razlicitih rotacija duzina Ol) i OC nastaje promjena pravoga kuta izmedu tih duzina za velicinu YCOD' Granicna vrijednost: Ycon = -- (5.z). y.roizvo~jne tocke u napregnutome tijelu nastaju zbog omaka tIJel~. Za te pomake pretpostavljamo da su vrlo mali u usporedbi S tmenzijama tijela. Uz ove oznake u analizi defonnacija za kutnu defonnaciju upotrebljavaju se i oznake t:xy.

~X_ = 1 + +G. Ako je v pornak tocke A u srnjeru osi y./ / / _ dx Ou Ox dx iii O~---d""'x--- e xx 0.~r~. w postoji -I' Ou oy c dv '1 Za tocku B je dy = dz = 0. dw = aw ax = --.:::(=1+=:: )::::. Yl• E zz =-. onda se rnoze uzeti da tih sest kornponenata deformacija opisuje stanje deformacija u tocki A. aw az (5.__- cije s pripadnirn komponentama pornaka. .3. -. Ako izvrsimo granicni prijelaz. ondaje pornak toeke B (duzina AB = dx paralelnaje s osi x) u srnjeru osi x: Slicne izraze dobivarno za relativnu duzinsku defonnaciju pa irnamo: e xx =--' au ax' av e . 5. tri duzinske i tri kutne. r +(:.8) u+du= u+- ax au N as I.::=2 +~(:~. = 2 e xv ax Ako je w pornak tocke A u srnjeru osi z. relativnaje duzinska (nonnalna) deforrnacija bnda AB usmjerenog u srnjeru osi x: dy / /". para Ie Iopipe dAB 1 A CiA I I -I D d I C nakon erorma- --. w zbog prirasta koordinate x. U toku deformiranja tijela paralelopiped ce se pornaknuti i defonnirati.~r -F. =-ay .(:~. sarno prvi clan. dobiva se: Slika 5. 3 vidi se da su vektori kojirna su predocene duzine A IB I i A IC I 5 dx jer je prirast funkcije u zbog prirasta koordinate x. tako da paralelopiped koncentrirarno u tocku A. au ax' u tocki Au srnjeru osiy i z. onda je pornak tocke B u srnjeru osi y: A"B I I = I (1+ au)dx + J av ax ax au dy+ ay dx + k aawxdx aw ay dy ax v+dv= v+- av ax A C I =I I J dx (1+ ay aV)dY+k XI' av jer je prirast funkcije v zbog prirasta koordinate x. r=+~(~.dx. v. ) = srn 2 e . r +(~.mOlre d 1 za d· rze samo lineami clanovi (prva dva clana) (teorija rnalih defonnacija). . Doci ce do prornjene duljine bridova i pravih kutova izrnedu bridova paralelopipeda pa cemo dobiti sest kornponenata defonnacija...+~( )~2 au (1+ au) ay ax ~. aw ax ay )F2 + av (1+ av)+ 1+===:y~V ... Prerna definiciji (5.a Na sl. Ol~----- .2 e xy jf . paje kosinus kuta izmedu tih dviju duzina izrazen pomocu skalamog produkta cos ( -2 .68 5.3. du = au dx. . onda je pornak tocke B u srnjeru osi z: = w+dw= w+jer je prirast funkcije aw ax dx dx. Analiza deformacija 5. dv = -.5)._ .1. prikazani . su bridovi . +~( ax iJy aw. Komponenle deformacija 69 pa u izrazu za totalni diferencijal funkcije u. .r 2 :: E xr = I.. i Ako se izraz pod korijenorn razvije u b'lOo. Ako je u pornak tocke A u srnjeru osi x. .L.

J = = X. Buduci da je obodni kut jednak polo___ ilu vici sredisnjega kuta. i. gdje je i. = (5. Ako iz tocke B opisemo kruzni luk polumjera dx = dy. onda za mali pomak au ay dy au. a u brojniku se mogu zane mariti nelinearni clanovi pa se dobije: 2e .14a) [a~ ]= au ax av ax aw ax au ay av ay aw ay au az av az aw az Tako dobivamo daje kut rotacije dijagonale kocke oko osi z: £0. 2 ay (5.= ezz = O.z. Ocito ~e kut rotacije dijagonale kocke oko osi zjednak kutu rotacije projekcije te k Ako komponente pomaka u smjeru koordinatnih osi i.3.az I (au I (aw Slicne izraze dobivamo za kutove rotacije dijagonale kocke oko osi xi y.2. kutje zaokreta dijagonale AE zbog pomaka ay dy: (J) e ij I (au. z u slucaju kad su duzinske def?nnacije exx = e.70 S.Z).j = x. Analiza derormacija S. .11) a zbog pomaka - av ax dx Vidimo da je sest komponenata deformacija izrazeno s devet parcijalnih prvih derivacija komponenata pomaka koje mozemo prikazati u obliku matrice: 0/' = _! z 2 av.az _ av ) _! (au _ ax 2 az 1 av _ 0 2"(az _! tw _ av) 0 2 ay az ay aw ) ax aw) ay (5. y. = i kutna iii posmicna deformacija dijagonale AE oko tocke A. i Uj. I au =---.y.~..).j.:y. au] [ al rnoze se rastaviti na simetricni i antimetricni tenzor.13) (5. ilx au au ax ay av av ilx ay aw aw ax ay au az av az aw az av Slicne izraze dobivamo za posmicne deformacije i u druge dvije koordinatne ravnine paimamo: 2e _! (au au ill' =-+" ay ax " 2< + 2"(ax . Wz I = 2" (av ax . av az aw ay au az I aw au) 2"(ax . te prema definiciji (5..e. 5. (i= x.10) mozerno uzeti da tocka E' lezi na tom kruznom luku. au =--'+2 aj j) ai' (i.9) 2e aw ax Element na sl.12) relativne su duzinske deformacije. onda rnozemo pisati da je duzinska defonnacija: e.. Tenzor deformacija = av) (5. 2" ay . y. koju nazivamo matricom tenzora deformacija iii krace tenzorom deformacija.e j. a ostalih sest clanova kutovi su zaokreta u pojedinim koordinatnim ravninama. Dijagonalni clanovi u matrici (5.12) H::. Odredimo kutove rotacije dijagonale ~ocke oko osi x.l4b) Wy = 2" aw) az . 5 4. prikazanaje projekcija kocke u ravnini x. y.rv = ay all + ill' . y s posmicnom deformaclJom pobo~~~ koc . Katkad se jos nazi va tenzorom relativnih pomaka. U slucaju malih deformacija. a:-. z ovi: «i. . .ax 2 az ax I ill' aw) av I av iJu -(-+-) 2"(az + ay + ay 2 ax ay ilw I aw au I aw av) az 2"(ax + az ) 2"(ay +az 0 2 eXyje promjena pravoga kuta izmedu duzina AB i AC.6) kutna je deforrnacija iii relativna posmicna defonnacija u ravnini x. Na sl.ay I au) 2 2e =-+=-+-.ax au) ay .y.z) (5.y. u nazivniku se premajedinici mogu zanemariti svi ostaIi ~Ianovi. Komponcnte deformacijll 71 I au av) 1 au aw) au 2"(ay +ax -(-+. je kocka (dx = dy = dz). oznacimo u. ax (5. Kutovi su rotacije dijagonale elementame kocke oko osi x.

z .7) simetricni tenzor ciste deformacije ovom obliku: Y t-dY c --gdje je Eij [Eij 1= [. . rotacija u smjeru suprotnom gibanju kazaljke na satu.1'2 -W (5.5.15) prva je matrica simetricna i definira eistu deformaciju (bez rotacije).=Ez:. a drugaje matrica antimetricna i definira rotaciju krutoga tijela (bez deformacije). Pornocu komponenata deformacija (5.r ov OX ' +Wz. ..y. E".+dy j.72 s. I "2 Y sr I I Y"x E :1' E" "2Y'" = x. U skladu s oznakama (5.4. Prema izrazu (5. Tenzor deformacija rastavljenje na simetricni tenzor ciste deformacije i antimetricni tenzor rotacije krutoga tijela. a.Z. ow d.18) yv .. ow oy odreden beskonacno malom duzinorn OA (sl. 5.14b) pozitivnom kutu rotacije dijagonale odgovara rotacija od osi X prema osi y.14) izraz izmedu dvaju bilo kojih zadanih medusobno y itih . Nakon deformiranja tijela tocka A je dosla u polozaj A I odreden radijus-vektorom = f. od osi y prema osi z i od osi z prema osi X. oV -=E ay oV .16) aw ax = f" . Deformacija u zadanome smjeru 73 mozemo pisati i u U izrazima (5.. En Ex.13) mozemo prikazati u ovom obliku: au ou au av ov ov ox oy OZ ow ow ow OX OX oy OZ (5.i .3. 0k ornm smjerova.1:\' 'oj = "2 EJ'Z E" I "2Y" E).· + w. ou -=e ax -=Exl' . kao i kutnu '1 defonnaciju rotacije (5. ij dy 5.5). I "2Y" I "2Y" Ez (5.9) i komponenata (5.rnoguce je odrediti duzinsku defonnaciju u bilo kojem zadanom smjeru.8) i (5.15) komponente asirnetricnog tenzora deformacije su z Slika 5.. a.l' £.17) = Ej" odnosno Yij = Yji za i~j. tj.15) T oy OZ x Na desnoj strani izraza (5. -=E OZ ou U tocki 0 napregnutoga tijela zadanje radijus-vektor diferencijalne velicine ~ dr=dx . OVdx A dx-dy Deformacija u zadanome smjeru Ako su u tocki 0 napregnutoga tijela zadane komponente asimetricnog tenzora de- B Ox X formacija Slika 5.wy. =dr +dP. Relativni pomak toeke A prema tocki 0 odredenje vektorom . -Wz.+dz k i (5. -=e +w OZ "'" . Analiza deformacija 5.u' -=Gxy ou oy .3.

I'.t)+ e .LJ J " aUi dj a. J.=. = t. cos2(y. cos(x. = ex cos (x.r) cos(z.r)= au.t)+cos(y.v cos(x.z).t)+eyy cos(y.dP e= dr' a njegove komponente u smjeru koordinatnih osi (5.t)]+ cos(z. Derormacija u zadanume smjcru 75 i +dv J +dw k.31) daje posmicnu defonnaciju cos 2 (y .r)+e:: cos2(z.23) uvrstimo u izraz (5.8) i (5.t)+cos(x.y. t-i == x.% it '1 cosU.z aUi aj cosU.y.3.21 ) jus-vektora dr.r) cos (y.t).r) cos(z.r) cos(y.29) odnosno (5.r) cos (x.cos(x.Z au. odnosno +Exv [cos (x.r) cos(z. az ax az Vektor je defonnacije e=2: i == X.r) cos(x.27) = i.23) +.z).t)+cos(z. au e .r) cos(x.24) av aw au cos(z. Projekcija vektora deformacije e u smjeru vektora 'i er.I'. (1.I'.r) cos(x. aj cosU.t)+ez cos(z. =-. (i=x.r) cos(z.28) .aw cos 2 (z.r) cos (x.28) i (5.r) cos(y.22). (5.9) dobivamo E".74 dP=du Po definiciji vektor je deformacije S.r) 1.r) cos(y.r)+eyZ cos(y.r) cos(z. i.t)+ ax ay (5./).t)++_ Ako izraz (5.k) cos (i.t)+cos(z. (5. du.cos 2 (x.= 2: 1= x.r)+e:x duzinsku cos(z.25) Kako smo vecprije vidjeli.r) cos(z.z au av aw e =.26) +E" [cos (z.30) e. Analiza derormaelja 5.Z < cos(i.26) i (5.r) + ax + az cos(z.t)+ ax ay az rt (i= x. (5.t)+cos(x.y. Totalni je diferencijal funkcije u: e.t)+e.z).19) Na osnovi jednadzbi (5.r)+ (5. u smjeru radi- lzraz (5..r) cos(y.32) .r)+<IX ay dv az ay av) cos(x r) (y) ax . (5.r) cos(i.20) +2[e.r)].r) cos(x.r)+.Z 2: au -' cosU.Z e.cos(y. cos(i.r).t)+cos(z.29) odnosno (5.22) odnosno cos(y.r) cos(y. cos(z.r) + ev cos (y.31) mozemo napisati opci izraz za defonnaciju u zadanome smjeru k i I: el/ av aw) (aw au) + ( az + ay cos(Y.r) cos(x.y.dr= 'J ""X.Z e.t) (5.t) ei=~' (i=x.t)]. = iIi u razvijenom obliku 2: i=x.. k). aj (5. (5. .29) au au au du= .28) daje relativnu e =Z defonnaciju du e =r dr' iii opcenito dv e-Y_dr' duo dw dr (5.t)+ cos (y.r) cos(i.31 ) E".dx+dy+dz ax ay az iii opcenito funkcije u.cos.r) cos(x. aj cosU. dobivamo za komponentu vektora defonnacije: au ay av dW cos(x.t)]+ +eyZ [cos (y.I'.r) cos(y. Na osnovi izraza (5.r)+ (au -+- dr i I. = e.r).r)+EJ:. = 2: "au LJ j =X\~'.I'.r) iIi u razvijenom obliku: lzraz (5. komponente rotacije predstavljaju rotaciju krutog tijela te nemaju utjecaja na stanje defonnacija i stoga se mogu izostaviti iz daljnjih razmatranja.t)+e".=f" cos2(x. izmedu pravca (5.y. na osnovi izraza (5.r) cos(z.r) + ez cos (z. (5.r) (5.r) .t)+cos(y.j "" X.26) odnosno (5.16) dobiva se Projekcija vektora defonnacije e Ert=Ezz u smjeru radijus-vektoradr cos(x.t)= 2: iJ=x.r + Buduci da su tocke a i pravci dr i I odabrani proizvoljno.

i = x.3) u promatranome vektora dobivamo di du. .y.33) predstavljaju jednadzbu transformacija komponenata deformacija pri rotaciji koordinatnoga sustava i odgovaraju transfonnaciji komponenata tenzora drugoga reda. cos(x.). koji predstavlja glavnu deformaciju Iz uvjeta kolineamosti Ell" (m = 1.tako daje e I > e 2 > e 3' Jednadzbe (5. cos (y. cos (X . a po svojoj strukturi potpuno su analogni izrazu (4. tj.r) + (E u - Em) cos (z.r) = O. u daljnjim razmatranji~a izraza (5. y di e.36) Ex. 5. ________ .e 2' e J .r) + (E".35) mogu se izostaviti komponente rotacije. da p'ri defonniranju ne mijenja svoj smjer~.34) Usporedbom izraza (5.I)· (5. dp dr smjeru. -Em)COS(Y. -=-= dr dp e. Pripadajuce duzinske defonnacije u tim smjerovima primaju ekstremne vrijednosti i nazivamo ih glavnim deformacijama.:-.r)= aj Em cos (i.r)+f" dx / / x E".32) i (5.4. L i cos' (i. u analizi defonnacija mozemo u svakoj tocki napregnutoga tijela odrediti tri medusobno okomita pravca koja i poslije defonnacija ostaju medusobno okomiti.2.34) i (5. j= .. Glavne defonnacije oznacujemo s E I . ali ona u matematskom srmslu takoder predstavlja ekstremnu vrijednost.r) + E).36)jedino je rjesenje moguce ako Je detennmanta sustava jednaka nuli: . a nonnalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti.r) +E xy cos (y.z) (5.z dy Kao sto je vee receno. ako je au.24) dobiva se au. (i= x. 'J Stanje defonnacija prikazuje se kao i stanje naprezanja tenzorom drugoga reda pa zakljucci do kojih smo dosli u analizi naprezanja vrijede u cijelosti i u analizi defonnacija (Cauchyjeva ploha defonnacija.z) 5. poznato devet komponenata asimetricnog tenzora . pa se pomocu izraza (5.r) = I.33) Duzinska defonnacija E" je najveca.Z Nazivamo ih smjerovima glavnih deformacija iii glavnim osima.' . = e dr = Em cos (i.y.16) dobivamo: EAI 5.37) = X~I·.r).smjerova (tj.y.4. za promatrani smjer vrijedi: Slika 5.6) kao t vektor deformacije e=- Izrazi (5. .r). Vidi se daje stanje defonnacija u tocki napregnutoga tijela potpuno odredeno.36) i (5.k) cosU.J/ I / / / Osim toga.22) za transfonnaciju komponenata naprezanja.6.16) dobiva: (E xx Em) cos (x.y.76 au vezi s izrazorn (5. e (i= x. kutne defonnacije izmedu njih jednake su nuli.z) (5:35) A. Smjerovi i velicine glavnih deformacija paje U analizi naprezanja pokazano je da u svakoj tocki napregnutoga tijela postoje tri rnedusobno okomite ravnine na kojima su posmicna naprezanja jednaka nuli. cosU.~eka srednja vrijednost.r) + E IT cos(z. Za sustav jednadzbi (5. (5. Smjernvl i veliNnc glavnih dcformacija 77 = 2: Eij cos(i.37) sadrze cetiri nepoznanice: glavnu defonnaciju em i tri pri- padna kosinusa smjera cos (i.r~v. Lameov elipsoid defonnacija. Analogno tome.r) = 0 cos (z.r). Mohrova kruznica deformacija itd.r) = 0 (5. (i= x. Smjerove i velicine glavnih deformacij. U tom slucaju radijus-vektor dr t vektor pomaka dp Ide na jed nom pravcu (sl. odnosno sest komponenata simetricnoga tenzora Eij.a mozemo ~drediti postupkom slicnim postupku odredivanja smjerova i velicine glavnih naprezanja.u promatranoj tocki.z. Pretpostavimo da se radijus-vektor dr podudara ~jedni~n od glavnih. a E3 najmanja od svi~ duzinskih defonnacija . Deformacija E2je. Analiza deformacija 5.

E" E ~ E.38) E" <S u )( . . G) C.. E" Em =0.. Smjerovi i velifine glavnih deformacija 79 eu-em Ex". Kod homogenog i izotropnog materijala smjerovi glavnih deformacija podudaraju se sa smjerovima glavnih naprezanja.d~X~1 -7 s. neovisne 0 rotaciji koordinatnoga sustava i nazivaju se prva. do- iii E. .42) 0 0 gdjeje E = . EJ'Z Exz E." - Ezz E~y • 3~ dx.. Prva invarijanta deformacija izrazava da je zbroj normalnih deformacija u bilo koja tri medusobno okomita smjera stalna velicina. E". dx2.. . Ex. jednadzba oblika (5. Prva invarijanta deformacija ima odredeno fizikalno znacenje./ o}-------- == EXY fV)' +2c . Volumen paralelopipe- Stanje deformacija u tocki odredeno je tenzorom deformacija koji se rnoze slicno izrazu (4. Ezz .41 ) f.u.. dr . G2 i G3 invarijantne su velicine.men~ku .87) prikazati kao zbroj dvaju tenzora. ona predstavlja volumensku deformaciju u okolici promatrane tocke napregnutoga tijela. (5.39) gdje je 1 1 1 1 1 (5.39) ima uvijek tri rea Ina korijena Ej.43) . E2 i E3.dx. Uzmimo da je u okolici promatrane tocke e1ementami paralelopiped s bridovima dx . Analiza deformaclja 5.dV E.. srednja deformacija.12 Relativna promjena volumena elementa.) yy (5.. (1+ E 1) (1+ E 2)(1+ E = dV J) dx I dx 2 dx 3 . prva invarijanta deformacija G( predstavlja volu. / . Nakon deformacije element ce biti pravokutni paralelopiped. (5.78 5. =E 1 +E +E 2 J =E xr +E yy + E zz =G 1.40) «. koja se naziva volumenska okolici dane tocke: deformacija u H' ~J 0 + 0 E.Em fyz Exz «.deformacij.v Exz Exv Eyl' eyz 'ul-[V' cyz - E xy E~~. . E" Kao sto je vee receno. = e_r. .P~I a dx2 dxj. dx 2 dx 3 dx. ~(~I+~£~1~.(E xr dV.. da nakon deformacije: [. Koeficijenti Gj. (5.~ - £YI' E:\. E zz £ .41) ~azuje da posmicne komponente deformacija ne~aJu utjecaja na promjenu volumena volumenska deformacija ne ovisi 0 izboru koordinatnoga sustava. Volumen paralelopipeda prije deformacije: dV=dx( Slika 5. 2 Iz toga se dobiva: (5. . dx3 u smjeru glavnih deformacija (sl.7).4.7.: Ezx .HI e.r f~.ly En fyz . Daljnji postupak odredivanja glavnih deformacija analogan je odredivanju glavnih naprezanja u analizi naprezanja. druga i treca invarijanta deformacija. I '3 + E _ + E." EXY e. Kad izvrsimo mnozenje bivamo: i zanemarimo beskonacno male velicine visega reda.l:)' tv. dr .lzraz (5.ex_( E. 5.

Komponente defonnacija f". = + f" cos2rp (5. e rt = •2 2 sin rp + e xv cos rp. Analiza dcformacija 5..~ x (5. kazemo da je tijelo u ravninskome stanju defonnacija. cos' rp + Ex. = = «.djet ~e~? d~ ~edu njima postoji potpuna formalna analogija. = (E xx E s) ell = c_\X sin ' rp+ e . Ravninsko stanje defonnacija Usporedimo Ii izraze (5.. E.r + fyY + e zz - 3 E" = O.t 2 sin 2rp cos2rp - sin2rp (5. Glavne deformacije su dane izrazom 1 E I . Ravninsko stanjc dcformacija 81 o o (5. xy EyV E.46) e. onda pomocu izraza (5.v 2 +f. Komponente su pomaka: u = u(x.. (5.u· E".30) vi. w=O.y).47) Tenzor deformacija prima oblik EXY =-~f .kugla. kugla .49) s izrazima (4. jer su kutne defonnacije jednake nuli.50) v= v(x.28~ i (~.' E'T sin ' rp + cos" rp- Ex. E.y).. y. sto znaci da ce I SVI ostah izrazi biti slicni.slicni paralelopiped). x- 2 E xv cYV (5. ) + (E zz - E. Devijator deformacija EXXE [ xy CX"Z f. Ravninu u kojoj se nalazi tocka A u toku deformacije uzimamo za koordinatnu ravninu x.53) .. "" 2 E xx + (E y.e 2 J.r. (5. +f. karakterizira promjenu volumena elementa bez promjene njegova oblika.49) karakterizira promjenu oblika elementa bez promjene njegova volumena jer je volumenska defonnacija: E..50) za Err av dobivamo smjer glavnih defonnacija: tg2rpo E zz = ell = E zo' = O.52) fyy o (5.28) i (5.v + Exx - f ~')' 2 " cos2rp + e xv E xy sin2rp Ell = Exx-fJy 2 eJ~' . sin2rp sin2rp (5.4 I).31) rnozemo odrediti defonnacije u zadanome srnjeru (sl..y - f.2 -.) =e . 5. Tako daje: Err Ako je promatrana tocka A napregnutoga tijela u toku defonnacije stalno u istoj ravnini. Izraz (5.45) E rr =E .8).51 ) ax' au E YV =ay' Iz izraza (5. «. paralelopiped .. Ako su nam zadane komponente defonnacija Ew ~xv' Exv.44) vivalentna podatka.42) ima odredeno fizikalno znacenje u pojavi defonnacija jer se realni materijali ponasaju razlicito u slucaju same promjene volumena iIi same promjene oblika..48) Smjerove glavnih deformacija rnozemo odrediti i pomocu izraza analognom izrazu (4.5.5. exv.80 Sferni tenzor deformacija 5..2 (E xr - Vidimo daje stanje defonnacije u tocki pri ravninskome stanju deformacija odredeno s tri podatka: s tri komponente tenzora defonnacija Exx. -e »' ) 2 +4E 2 xy (5. 5. e xv iii neka druga tri njima ek- + e" ) ''1 +-1 ~ -2 E «. Element ostaje slican sebi (kocka ostaje kocka..

Uvjetl nepreklnulosli 83 Mohrova kruznica defonnacija konstruira se na isti nacin kao i Mohrova kruznica naprezanja. odredivanje defonnacija Mohrove kruznice prikazano je na sl. { 26. t pomocu F. nanosi se iznad osi apscise.~ 7 Ako je zadano neprekinuto polje pomaka. u zadanim smjerovima t Za zadane defonnacije E xx. 6.10.9) nece biti neprekinuto.6. 5.9). nuzno je da defonnacije ispunjavaju uvjete neprekinutosti. Za zadane glavne defonnacije E" E2. Na taj se nacin dobiju tri linearne jednadzbe s trima nepoznanicama E. Analiza deformaclja 5. predznaci su defonnacije u skladu s predznacima naprezanja. Da bi deformirani paralelopipedi mogli biti sastavni dijelovi neprekinutoga tijela (sl. Na os apscise nanose se duzinske defonnacije. Ako komponente defonnacija ne budu ispunjavale uvjete neprekinutosti.8) i (5.10.6. E IT ' f". 5. 5.u .u' E VI' . a ako je Eyx > 0. Slika 5.w • a) c) Slika 5. E xv odredivanje glavnih defonnacija i njihovih smjerova pomocu Mohrove kruznice (spolom i bez pola) prikazano je na sl. 6. Zamislimo da.8) i (5. odredivanje poIja pomaka svodi se na integriranje sustava linearnih parcijalnih diferencijalnih jednadzbi (5.11. . Opcenito.8) i (5. Za zadane komponente defonnacije E.smo promatrano tijelo razrezali na elementarne paralelopipede (sl. x Slika 5.11. 5.9). komponente su defonnacija jednoznacno odredene deriviranjem prema izrazima (5.9. EyV i E . a zatim se svaki od tih paralelopipeda defonnirao. Ako su zadane komponente defonnacija.9. mogu odrediti ako s~ poznate duzinske deformacije Err U tn zadana smjera. u opcem slucaju izmedu njih mogu ostati supljme (sl. v ( Slika 5. Da bi taj sustay jednadzbi imao jednoznacno rjesenje. 5.4~) slijedi da se ~ompone~te defonnacija fu .12c). ako je Exv > 0. pri konstruiranju Mohrove kruznice defonnacija.12. T '-. Iz izraza (5.26" -. 4.j -.19). onda polje pomaka odredeno iz jednadzbi (5. 5. U vezi s posebnim dogovorom za predznak posrnicnih naprezanja za Mohrovu kruznicu naprezanja (sl. r . Opcenito se moze postaviti sest takvih uvjeta. Ako slozimo defonnirane paralelopipede.12b). nanosi se ispod osi apscise. 5. E fY ' E xv odredivanje defonnacija u zadanim smjerovima pomocu Mohrove kruznice (s pol om i bez pola) prikazano je na sl.82 5. a na os ordinatu posmicne deformacije.12a). \ Uvjeti neprekinutosti a 6" 6 6" 6" 6. !lest komponenata defonnacija mora ispunjavati neke uvjete koji se nazivaju uvjeti neprekinutosti iii kompatibilnosti defermacija.

-~ L J c) Deriviranjem ove jednadibe po x i uzirnajuci u obzir da je 10 . + a'e~.u=-8'1O-4. v? ax az '.u_+~=2 --'-' axay -'_' +--=2 --. onda komponente deformacija e ij dobivamo deriviranjem u. U tocki A napregnutog elementa izmjerene su duzinske defonnacije yin.. Da bis~.13. ravninskih problema.54) cine prvu grupu jednadzbi kompatibilnosti deformacija i prikladne su za rjesavanie tzv. --'_' =2 a'e azax u smjerovima x.6.9).!zraz (~.jer povezuju duzinske i posrnicne deformacije u jednoj ravnini. ae« ayax ay iJf"..I' _ ae + ae" ) = a' 10 xx ax ay ayaz I" a ---+-. ~a~je pro~atramo.84 Ak<. <. (5. Jednadzbe (5.(ae. te dvije jednadzoe zbrojimo. . Jednadzbe (5. nakon cega dobivamo: ! ! '1 b) ae xy az «.55) nazivaju se uvjeti neprekinutosti iii kompatibilnosti deformacija.9) iskljuciti funkcije w. y a'e". Ocito da tako dobivene funkcije fij zadovoljavaju uvjete kompatibilnosti (5.> tij~lo o~taje neprekinuto. Ako su zadane neprekinute funkcije u.55) Zbrojimo Ii ove dvije jednadzbe.55) cine drugu grupu jednadzbi kompatibilnosti deformacija i prikladne su za rjesavanje prostomih problema jer povezuju duzinske i posrnicne defonnacije u tri ravnine.54) Primjer 5.i. Analiza deformacija 5. -. (ae .54) i (5. Uvjeli neprekinutosti 85 onda njegove deformacije jednoznacno odreduiu po" .. ) _ iJz iJ'fyy --- iJziJx (5. make svih njegovih tocaka. a'e --. I rAI .t T . ay ax a'e ay' (au + av)= ax ay ay ax a'e ax' 2 a'f". 10""=6'10-4.54) i (5. ew=4'l0-4.8) i (5. I . L: ' : : . dobivamo: = £_ a'e. u. w. Istim postupkom mozemo dobiti jos dvije analogne jednadibe.e. Posrnicne komponente deriviramo po trecem indeksu. 2ax 2 ae zx ay 2 a'u ayaz a'v ax az a'w axay a'v +-axaz a'w +-axay a'u +-ayaz + ~ + a) <. ax ay pa dobivamo: Istim postupkom mozemo dobiti jos dvije analogne jednadzbe..? odredili uvje!e ~oje moraju ispunjavati komponente deformaciia E.'"I'V a '10 az' a'e" ay' a'e ayaz Sest jednadzbi (5. . w. v.1. S. Dvokratnim deriviranjem po y prve jednadzbe i po x druge jednadzbe dobiva se: . ae ax ~-~+ F ae zx) a'e ay = aya:' pa imamo: Slika 5." da bi bile kompahbllne. a (ae.55). Treba odrediti promjenu pravoga kuta izmedu osi xi y te velicinu i smjerove glavnih deformacija.. IJ P~omatra~o izraz (5.LT = ax' au db' 0 ivamo: . potrebno je iz jednadzb! (5. v. a jednu odbijemo. --+--' ax' az' s'«.8).

C povucemo vertikale usporedne s osi ordinate. 87 86 Prema izrazu (5. Uvjeti ncprekinutosli i odatle 6'10-4 +8'10-4 cos1300-4'1O-4 sin 60° sin2 30° S. a elementa orijentiranog u smjeru glavnih deforrnacija prikazana je na slici 5. dobivamo: 5. kali kroz tocku A. exy s ishodistem 0'. Kroz tocku P povucemo horizontalni pravac usporedan s osi apscise i tako dobivamo tocku N..l3c.2 = -8.4'10-4 12. . Slib 5.. Velicinu glavnih deforrnacija odredit cemo pomocu izraza (5.4 '10-4 Kontrola: A 0' Saa B C 6••1 1.". a apscise tocaka NI i N2 glavne deformacije 101 £2' SpoJnIca toeaka P. Tooke Nx.6.Odaberemo proizvoljnu tocku D na vertikali kroz tocku C.14). 10 I' Deforrnacija elementa orijentiranog u smjeru osi x. B.7 '1O~4 12'10-4 .1 . enn• Kroz tocke A. 5. NI odreduje i pravac glavne deformacije xv . 8n' . Srediste kruznice S odredeno je sjecistem simetrala duzina N xP i PD. Zadatak mozemo rijesiti i graficki pomocu Mohrove kruznice deforrnacija (sl.n• Sjeciste pravca Ii i vertikale kroz tocku B daje nam pol P Mohrove kruznice.10-4 +4'10-4 2 I ±-~(-8'1O-4-4'1O-4)1+4(127'1O-4)1 2 ' \ \ \ S. y prikazana je na slici 5.52) iii izraza analogna izrazu (4. Na os apscise nanosimo izmjerene deforrnacije ell' low. Ordinata tocke Nx. Najprije crtamo pomocni koordinatni sustav exx'. Kroz tocku D povucemo pravac Ii pod kutem l{J koji je usporedan s pravcem izmjerene deforrnacije e.49).8deformacija 5.635.7 . na verti- . .10-4 -16'10-4 . odreduje nam posml~~u deformaciju eJ:)" (rxy:=xxi 10 xY). Kontrola: \ \ \ \ \ \ exx + e. .14. P i D leze na trazenoj kruZnici. Anali7.588.53): 10 1.41): 12. =101 +101 =-8'10-4 +4'10-4 = 12'10-4 -16'10-4 =-4'10-4• x Smjerove glavnih deforrnacija mozemo odrediti pomocu izraza (5. Kroz srediste kruznice S povu~emo stalnu os apscise i d~bivamo koord~~atnI susta~ 10 10 s ishodistem O.13b..0.

~ve duzine daje jednako produljenje. Te su linije nagnute prema osi uzorka priblizno P~ kut~m ~d 45~. homogenom i izotropnom materijalu. Uz pretpostavku da se radi 0 neprekinutom. tj.1) rastezu se uzduznom silom F u stroju za ispitivanje (kidalici).. Raskid epruvete nastupa po najmanjern presjeku AL• J:f po- . 6. temperatura. .2. . Oblik dijagrama rastezanja ovisi 0 svojstvima ispitivanog materijala. Do tocke M uzorak se defonnira j ednoliko po ~ItavOJduzini. U analizi deforrnacija promatrali smo sarno geometrijske odnose te dobili geometrijske jednadzbe koje vrijede za bilo kakvu neprekinutu sredinu. tj. torziju i savijanje. .1. Na tom dijagramu uocavamo nekoliko karakteristi~nih tocaka. potpuno iscezavaju na. U tocki T karakter defonnacija naglo se mijenja. Dijagram rastezanja moze se dobiti automatski u toku ispitivanja pomocu pisaca na stroju za ispitivanje. sto znaci da su naprezanja i deforrnacije vezani odredenom funkcionalnom vezom koja ima fizikalni karakter. nastale zbog promjene razmaka izmedu tih cestica.~on ra. Ako prijedemo tocku E. 6.ster~~en~a uz. Pri tom se rnjeri velicina sile F i pripadajuee produljenje Al na mjernoj duzini uzorka 10 te se prikazuju u obliku dijagrama rastezanja F-M. 6. u uzorku se. osim elasticnih de~onnacIJ~. Izvode se pokusi na rastezanje. Slika 6.su zbog smicanja u kristalima koji se nalaze u ravninama u kojima djeluju najveca posmicna naprezanja. VEZE IZMEDU NAPREZANJA I DEFORMACIJA 6. naprezanja se pojavljuju kao unutarnje sile uzajamnosti medu cesticama tijela. Nakon tocke M nastaje iscrpljenost materijala. produljenje uzorka raste uz smanJe?Je sile sve do tocke L u kojoj nastupa raskid uzorka. Trajno produljenje uzorka nakon raskida AIL naziva se apsolutno produljenje pri raskidu.3b).2. vrijeme). Nakon stanja tecenja materijal ponovno dobiva sposobnost da se ?plre d~el~va~Ju opterecenja. sto dovodi do nagla s~enJa precnog presjeka i pojave grla na uzorku (sl.1) izmedu naprezanja i defonnacija ne rnozerno odrediti teorijski. vee sarno eksperimentalno ispitivanjem uzoraka izradenih od odredenog materijala.1) Funkcionalnu vezu (6. Pokusom utvrdujemo vezu izmedu naprezanja i defonnacija u obliku dijagrama pri odredenim uvjetima. Pri tom ispitivanju dobije se najvise podataka 0 mehanicktm svojstvima materijala.. Mjerenjemje ustanovljeno da se uzorak u uzduznome smjeru produlji za Al = 1-/0' a u poprecnorn smjeru suzi za Ad = d . posmik. a sila F i produljenje A/linearno Do tocke E deforrnacije su elasticne. velicina i oblik uzorka. a nastale . Karakteristican oblik dijagrama rastezanja za gradevinski celik prikazanje na sl. opte~ recenje ne povecava. Pri statickom opterecenju osnovni oblik ispitivanja uzoraka jest na rastezanje. Slika 6. 6. Relativna promjena udaljenosti izmedu tih cestica opisuje deforrnaciju tijela. Eksperimentalni podaci 0 vezi izmedu naprezanja i defonnacija F I I dl U analizi naprezanja promatrali smo ravnotezu elementa tijela te dobili staticke jednadZbe koje vrijede za tijelo bilo kakvih svojstava. svak~ J~dmlca nj eg. bez medusobne ovisnosti..orka.. .6. Od tocke 0 do P dijagramje pravac.3a).1. pojavljuju I trajne iii plastlcne deforrnacije koje nakon rasterecenja uzorka ne 1~~ezavaJu. na osnovi dobivenih eksperimentalnih podataka definiraju se veze izmedu naprezanja i defonnacija ne sarno za promatrani vee i za opci slucaj naprezanja i defonnacija. Pri tom su naprezanja i deforrnacije promatrani posebno..tacIJa uzorka lokalizira se na manjem dijelu epruvete (sl. Isti se materijal ponasa razlicito (ima razlicita mehanicka svojstva) pri razlicitim uvjetima (rezim opterecenja.do. Medutim. Eksperimentalni podaci 0 vezl Izmec!u naprezanja i derormaclja 89 su ovisni. dolazi do ojacanja materijala. nastaje teeenje (popu§tanje) materijala. Pri tom se na poliranoj povrsini uzorka pojavljuju kose linije nazvane Liidersovim Iinijama.1. Uzorci materijala odredenih dimenzija i oblika (epruvete) (sl. Opcenito je: ill (6.. . 6. Kad opterecenje dostigne tocku daljnja de~orn. Deforrnacije rastu a da se.. pritisak. . Defonnaciji uzorka prethodi povecanje sile sve do tocke M pri kojoj sila prima maksimalnu vrijednost F max' .

Pri rasterecenju produljenje fl.J I Naprezanje aE koje odgovara tocki E nazi va se granica elasticnosti. C1 t. - i to vrijedi sve do raskida uzorka. naprezanja.limo ~isillu pocetnom rax PodkI I nomina noFnaprezanje povrsinom poprecnoga presjeka uzorka Ao ' dobit cemo cuns 0 F a=Ao koje se razlikuje od stvamog naprezanja Slika 6.g:~~a ~~t~~ k zanja uzor a OVISI0 tome je II uzorak prethodno bio opterecivan iii .u t?kU isp~tivanja rasteretimo uzorak pri opterecenju koje odgovara tocki A lini ja r~sterecenJa AB bit ce usporedna s pravcem OP.1 = fl.kterizira me a~1 s." r ajnn Je I I P 3fl. se sarno umanjuje za elasticni dio fl.: . kri li AM~ kao da pre!h~og ~te~ecenja nije ni bilo.90 6..voJstva materijala neovisno 0 apsolutnim dimenzijama uzorka dii ste~nJa .4. punorn crtom prikazanje dijagram norninalnih jagrarn stvamih naprezanja. Produljenje fl. tj.3) Naprezanje arkoje odgovara tocki Tnaziva se granicom teeenja iii popustanja.4) a =- • F A' --.1 s pocetnorn duljinom 10. Eksperimentalni podad 0 vezi izmedu naprezanja i derormacija 91 (6. i to je najvece naprezanje do kojega se materijal ponasa elasticno.uzorka. 6 (6. i to je naprezanje pri kojemu deformacije rastu bez porasta opterecenja. dijagrarn naprezanja kao i dijagram rastezanja (sl.1 n~ Istezava. dar . nakon rasterecenja uzorak se u potpunosti vraca u prvobitni oblik. 6. aL prijelomno je naprezanje pri kojem dolazi do raskida uzorka. i to je naprezanja i deformacija..2) vidi se da on karakterizira odredeni materijal ali u visnos I . vee. A~o ~ismo uzeli uzorak s drugim poprecnim res' ek~m iIi dru:e ?:ne. Veze izmedu naprezanja i derormadja 6. lz ovoga slijedi da oblikldij. Ponovnim oprerecenjem uzorka dijagram rastezanja prima oblik BA .1 . Naprezanje koje odgovara tocki L' nazi va se cvrstoca pri raskidu.~tezanJa (sl. Ako. Na sl. Naprezanje ap koje odgovara tocki P naziva se granica najvece naprezanje do kojega vrijedi lineama ovisnost izmedu a =f(e) irnat ce isti oblik .3.lr+ fl.' ~agramkraordinatni sustav a _ E. Podijelimo Ii produIjenje fl.2). Ukupno je produljenje: .1.1.1 ~r ~ .1 (sl 62) t . " ransrormira se u 0i~el. Naprezanje aM koje odgovara tocki M vlacnaje iii rastezna cvrstoca materijala i to je naprezanje koje odgovara najvecem opterecenju koje epruveta moze izdrzati. dobit cemo relativnu duzinsku deformaciju: (6. Do tocke M povrsina A i Ao neznatno se razlikuju pa su naprezanja a i a' gotovo jednaka.no strcno. (6.. 6. lz dii ruje. . a crtkanom diproporcionalnosti. ?oblh blsm~ drugi dijagram.4. a) F b) Slika 6. ovi /~m3 ra.doblven na kidalici u koordinatnome sustavu F -fl.2) 0. p'IPu.5) I 10 I I I Buduci su Ao i 10konstantne velicine.. __ . Da bismo dobili dijagram koji ~ar. 6. Ime~~Ja . A I I I I gdje je A povrsina poprecnoga presjeka uzorka koja odgovara sili F.

Relativno suzenje (kontrakcija) presjeka A -A 0 L pri raskidu dano je izrazom (6.) slican je dijagramu rastezanja i ima analogne kara~teristicne tocke P' . Relativno produljenje pri raskidu Na sl. Na sl. Svojstvo tijela da se moze trajno deformirati naziva se plastienost. Slika 6. 1 uz~rak p~l.e proces rasterecenja stapa prikazanje je deformacija s: pravcem AB. Na gomjoj i donjoj povrsini uzorka pojavljuju se sile trenja koje spre~av~jujednoliko sirenje uzorka. Poslije granice tecenja naprezanje stalno raste s deformacijom. Na dijagramu naprezanja razlikujemo dva podrucja: elastic no do granice elasticnosti i elastoplastleno iza granice elasticnosti. prikazanje dijagram naprezanja za krhki materijal.ma bacv~s~l oblik (sl.Itivanju na rastezanje.materij~la.5. taj je utjecaj sraz~jemo mali.je elastlcna.7) G=IL-/o 10 i predstavlja prosjecno relativno produljenje na mjernoj duljini 10 nakon raskida stapa (sl. S obzirom na relativno produljenje pri raskidu. E' . Mjerenjem velicine sile i odgovarajuceg skracenja dobije se dijagrarn pnnska P . ukupna (6. ~bi~~o ~ uzimaju vrijednosti za mehanicka svojstva materijala iz podataka ~OJI su doblV~Dlpn ISP.7. staklo. S obzirom na slicnost dijagrarna a . a kod pritiska granica gnjecenja. Eksperimentalni podaci 0 vezi Izmedu naprezanja i deformacij.6. Dok su defonnacije elasticne. a za druge d < 5%. Za razlicite materijale dobiju se razliciti dijagrami naprezanja koji karakteriziraju mehanicka svojstva materijala u odredenim uvjetima.). prizme iii valjka u strojevima za ispitivanje (presama) (sl. Uzorak dobiva bacvasti oblik i prakticki se ne moze zdrobiti. Vidimo da na dijagramu nije izrazena gran ica tecenja tako da samo tocka M karakterizira krhki materijal i predstavlja vlacnu cvrstocu materijala.6). Raskid uzorka nastaje bez pojave grla na uzorku. . Krhki materijali imaju malu sposobnost deformiranja.. a fr je trajna iii plastiCna defonnacija koja trajno ostaje u tijelu. materijale dijelimo na duktilne (rastegljive. a) b) o F F Slika 6. 6. Dakle.AI. 6. iilave) i krhke. 6. Pri opterecenju na pritisak uzorak se u uzduznorne smjeru skracuje. 6. Duktilni su rnaterijali elastoplasticni materijali koji imaju izrazito podrucje elasticnih i plasticnih defonnacija i sposobnost da prije raskida pretrpe znatne plasticne defonnacije (meki celik.4) dano je izrazom: 100% (6.7a prikazanje dijagram pritiska i rastezanja za meki celik. Relativno produljenje pri raskidu uzorka karakterizira plasticnost materijala. T'. Umjesto granice tecenja iii granice popustanja cesto se pn raste~nju jos upotrebljava naziv granica razvlacenja iii granica velikih izduienja.e za odredeni materijal.s. Ispitivanje materijala na pritisak provodi se na uzorcima oblika kocke.6) f. 6. Za prve se obicno uzima da relativno produljenje iznosi 0 > 5%.3b) i obicno se izrazava u postocima.8) t/J = Ao 100% i karakterizira plasticnost materijala kao i relativno poduljenje o.1. dok u p~ drucju plasticnih deformacija utjecaj sila trenja postaje znata~. 93 Na dijagramu a . Dijagram pritiska do tocke T' (granice tecenja a. M o 15 (sl. Slika 6.92 6. Veze Izmedu naprezanja I deformaelja 6. Dijagram stvamih i nominalnih naprezanja prakticki se podudaraju.6). odnosno a .5.pri pritisku i rastezanju do granice tecenja kod duktilnih . a u poprecnorne siri. bakar itd). lijevano zeljezo itd. 6. s povecanjem naprezanja defonnacije rastu vrlo sporo i onda naglo dolazi do raskida bez pojave znatnijih plasticnih defonnacija (kamen.

8) i I"!aJ~ ka~tenst~cne tocke: ~ramcu proporcionalnosn rp. osim e. 6.1 je apsolutna uzduzna defonnacija. dijagramima rastezanja i pritiska (sl.y na sl. Za vecinu je gradevinskih materijala v z 0. Pri pritisku kao i pri rastezaniu ~zorak se lomi pn sasvlI~ mall1l~deformacijama.2.S. .d=d-do· (6.14) . ~ja ~eduje ~Iacnu cvrstoeu materijala.~ezanJa manja od granice proporcionalnosti. . a pri pritisku je pozitivna (poprecni presjek se povecava). 6.9) el' = .e (sl... Hookeov zakon. Pokusima je pokazano da kod jednoosnog stanja naprezanja (rastezanja iIi pritiska) u podrucju u kojemu vrijedi Hookeov zakon.12) ~ll I I I Pri rastezanju poprecna je deformacija negativna (poprecni se presjek smanjuje).11 ) stanje naprezanja i iii: =G y (6.2. a promjer smanjio za: 6.10) prvi je formulirao Robert Hooke godine 1678. Ima dimenziju naprezanja i u dijagramu naprezanja predstavlja tangens kuta izmedu pocetnoga pravocrtnog dijela dijagrama i osi apscise. Tlacna cvrstoca krhkih rnateriiala obic~o je veca od vlacne cvrstoce. . ~zrazi (6.4) vidimo da je: Buduci da su uzduzne i poprecne defonnacije uvijek suprotna predznaka. e odnosno: e=E' iii a=Ee.10) i (~.94 6. cak I po nekoliko puta. a (6.8. Zbog toga se u znanosti oot. 1 . a 6.1 e=(6.30.5 (§IO ce biti dokazano kasnije). Takvo tijelo naziva se Hookeovim tijelom. dobiva se: (6. Veze Izmedu naprezanja I derormaciJa 6.7b). 6. od .. promatrajuci ponasanje eelicnih opruga pod opterecenjem. s "ne rna enja e. Hookeov zakon.18) . Apsolutna vrijednost toga odnosa naziva se Poissonov koeficijent: 6.10) (6. konstante elasticnosti materijala Iz dijagrama v=I.15) a . tj. Na osnovi dijagrama r .2.II) predstavljaju Hookeov zakon zajednoosno vnje e sarno do gramce proporcionalnosn ap.16) Kod izotropnih materijala Poissonov je koeficijent 0 ~ v ~ 0. Pri ispitivanju uzoraka na rastezanje (sl. U plasticnome podrucju za sve je materijale v = 0..1) do odredene gran ice postoji homogeno stanje naprezanja i deformacija paje relativna duzinska defonnacija: 6.3a) pocetna se duljina 10 povecala za 6. Dijagrami p. za Hookeovo tijelo.d apsolutna poprecna defonnacija. analogno se definira Hookeov zakon pri posmiku: t a tga=-=E. Vidjeli smo da u uzorku (sl. tj. a relativna poprecna defonnacija je: za izotropni materijal za sve poprecne smjerove jednaka (6. granicu elasticnosti rE granicu tecenja r T I posmicnu cvrstocu r M. Iz 'p~je navedenih eks~rimentalnih podataka dobivenim ispitivanjem uzoraka materijala vld~.se da su kod vecine ~adevinskih materijala defonnacije elasticne i razmjeme ?ap~e~nJlma do ?drede?e gramce.v e. e (6.1 e (6. U nonnalnim uvjetima upotrebe u konstrukciji se 0javljuju nap.5 (sto ce takoder biti dokazano kasnije). 6.17) (6.'ornosu ma~e~Jala razm~~ .osmika po obli~u su slicni.model idealnoga elasticnog tijela u kojega su veze izmedu naprezanja 1 deformacija hneame.13) ~ a) b) 1o ' r Slika 6. ' M Linearnu vezu izmedu naprezanja i defonnacija (6. 6. toCk M' k ./. 6. Ie nema karakteristienih toeaka koje su karakteristicne za elastopla tl·" terii I . uzduzna i poprecna deformacija uvijek su protivna predznaka. Koeficijent proporcionalnosti E izmedu naprezanja i deformacija nazi va se modul elasticnosti iIi Youngov modu!. kenstante elBStl~nosti matcriJala 95 Kod krhkih male~ja!a ~ijagramje pritiska po obliku slican dijagramu raslezanja (sl 6. izmedu relativne poprecne i relativne uzduzne deformacije postoji konstantan odnos.

96 gdjeje: Yii =2Eij·

6. Veze izmcdu naprezanja i ddormacija

6.3. Zakon superpozicije

97

(6.19)

. ~ je koefic~ent.proporci?naln~~ti koji se naziva Coulombov modul, modul posmika IIImodul kh.zanJa. Ima dirnenzije naprezanja i u dijagramu posmika predstavijen je tangens?m kuta izmedu pocetnoga pravocrtnog dijela dijagrama i osi apscise. . POlSS?nOVkoefi~~jent v, modul ~lastit~o~ti E i modul posmika G karakteriziraju elasticna .~voJstva mat~rtJala II od~edentm uvjetuna pa se nazivaju konstante elastienest] mate~IJala '.Odred~~u se ekspertmentalno. E i G imaju dimenzije naprezanja, a v je bezdimenzionalni koeficijent, Kasnije c.~ dokaz.~no ?a izmedu modula elasticnosri E, modula posmika G i Poisbiti sonova koeficijenta POStOJIovisnost: E G=-2(I+v)' . Za.elasticno tijelo dovoljno je eksperimentalnim sticnosti, a treca ce se odrediti pomocu izraza (6.20). (6.20) putem odrediti dvije konstante ela-

U tijelu (sl. 6.9) odaberimo tocku A i promatramo pomak te tocke u nekom smjeru npr. u smjeru osi x. Neka na elasticno tijelo djeluje sarno sila FI, onda je pomak tocke A u smjeru osi x: (6.21 ) Uklonimo silu FI i elasticno tijelo opteretimo silom F2. Pomakje tocke A zbog djelovanja sile F2: (6.22) Koeficijent proporcionalnosti KI i K2 ovise 0 mehanickirn svojstvima materijala i 0 geometrijskim karakteristikama sistema i bit ce opcenito razliciti ako sile FI i F2 djeluju u razlicitim tockama tijela. Razmotrimo sada zajednicko djelovanje sila FI i F2. Elasticno tijelo opteretimo prvo silom Fb a zatim silom F2. Pomak tocke A pod zajednickim djelovanjem sila F, i F2je: (6.23) Koeficijent K I bit ce isti kao II izrazu (6.21) buduci da sila FI djeluje na tijelo koje prije toga nije optereceno. Koeficijent za razliku od II izrazu (6.22), oznacen je zvjezdicom jer sila F2 djeluje na tijelo koje je prethodno optereceno silom Fl'

. Uobicajeno je da se .m??ul.e.lasticnosti E i Poissonov koeficijent v odrede ispitivanrem uzoraka na rastezanje III pritisak, a modul se posmika onda odredi izrazom (6.20). . M~du~ po~mika G eksperimentalnim sticnosti E I Poissonov koeficijent v. se putem odreduje mnogo teze nego modul ela-

K;,

Kl

Ako su koeficijenti

K; i K 2

razliciti, onda bi to znacilo da

K;

ovisi

0

sili Fl'

6.3. Zakon superpozicije
.Kao sto je receno .ll uvodnom.~ dijelu, u znanosti 0 otpomosti materijala promatramo ~Iastttno, homogeno, IZOtrop~o tijelo, te .~r~tpostavljamo da su defonnacije male i da izmedu opterecenja, naprezanja, deformacija I porn aka postoji lineama ovisnost.

Medutim, to proturjeci osnovnoj pretpostavci 0 lineamoj ovisnosti pomaka 0 opterecenju. Slijedi da ne ovisi 0 sili Fi, Izraz (6.23) za F, = 0 mora prijeci u izraz (6.22) pa dobivamo da je = KIte izraz (6.23) prima oblik:

K;

K;

(6.24) Na taj nacin ukupni pomak tocke A odreden je kao zbroj pojedinacnih pomaka zbog djelovanja nezavisnih sila FI i F2. Ako promijenimo redoslijed opterecenja tijela, analognim razmatranjem dobit cemo izraz (6.24).

F

y

Prema tome, stanje naprezanja, defonnacija i porn aka ne ovise 0 redoslijedu opterecenja tijela. Ovaj se zakljucak moze lako prosiriti i na slucaj bilo kojeg broja sila. Izraz (6.24) izrazava zakon superpozicije kojim se dokazuje daje stanje naprezanja (defonnacija i porn aka) zbog zbroja dvaju iii vise stanja opterecenja jednako zbroju dvaju iii vise stanja naprezanja (defonnacija i pomaka) izazvano s dva iii vise stanja opterecenja, Ako na elasticno tijelo djeluju sile F" F2, ••• Fm onda pomocu zakona superpozicije mozerno odrediti stanje naprezanja (defonnacija i pomaka) tako da za svaku silu F; posebno, kao da sarno ona djeluje na promatrano tijelo, odredimo stanje naprezanja (deformacija i pomaka) i onda sva ta pojedina stanja algebarski zbrojimo (sl. 6.10). Zakon superpozicije ne vrijedi ako izmedu opterecenja, naprezanja, deformacija i pomaka postoji nelineama ovisnost. Zakon superpozicije takoder ne vrijedi ni II slucajevima u kojimajedno opterecenje utjeee na stanje naprezanja, deformacija i pomaka drugog opterecenja. Primjer vitkoga stapa opterecenog na savijanje i pritisak. Progib izazvan po-

oP--------- __ ~x~
z
Slika 6.9.

98 precnim opterecenjem savijanje stapa. utjece na djelovanje

6. Veze izmedu naprezanja I deformacija

6.4. Saint Venantov princip

99

uzduzne sile zbog koje nastaje dopunsko

+

Slika 6.10.

Slika 6.11.

.~ f-ft
F

Na sl. 6.12. prikazana su dvajednaka stapa, opterecena na rastezanje sa staticki ekvivalentnim optereeenjtma. U popreenim presjecima stapova prikazani su dijagrami normalnih naprezanja. Iz usporedbe dijagrama naprezanja u odgovarajucim presjecima stapova vidimo da u presjecima dovoljno udaljenim od mjesta djelovanja opterecenja u oba stapa prakticki postojijednaka raspodjela naprezanja. Znatnije razlike u raspodjeli naprezanja postoje u presjecima stapova u blizini mjesta djelovanja vanjskog opterecenja, U tome se sastoji St. Venantov princip, prema kojemu se uzima daje raspodjela naprezanja i defonnacija razlicita na relativno malim dijelovima elasticnoga tijela, u pravilu u blizini mjesta djelovanja sila, ako se jedno opterecenje zamijeni drugim, statickim ekvivalentnim opterecenjem, No na dijelovima koji su dovoljno udaljeni od mjesta na kojima djeluje opterecenje, razlika je mala tako da se prakticki moze zanemariti.

-_ ~

---

F

In I
I I I
I I I

__L"
/

,
\

;

In I
\ I \

F
/

..-

,

-,
\ \
\

I I AI I

\

I
I

I
~I

,
I
\ I

I

U daljnjim iz~a~anjima, u pravilu, razmatrat. c~mo sisteme na koje se moze primijenizakon superpozicije, Kada se zakon superpozicije ne moze primijeniti, bit ce posebno istaknuto,

.

I I I /

I I I
I

\

In

\
/ _ E ....

~

In
"-

6.4.

Saint Venantov princip

J~
Slika 6.13.
a)

a

'I

I' b)

a

.... -t---l

/

/

I

F

Tako npr. za stapove opterecene statickirn ekvivalentnim opterecenjem prikazanima na sl. 6.13. raspodjela naprezanja u poprecnome presjeku n-n prakticki je jednaka, dokje u podrucju A razlicita. St. Venantov princip moze se izraziti i na drugi nacin, Ako na malom dijelu tijela djeluje sustav sila, staticki ekvivalentan nuli, naprezanja i defonnacije vrlo brzo opadaju s udaljenoscu od mjesta djelovanja opterecenja i na dovoljnoj su udaljenostijednaki nuli.
F
I I I I I I
/

1 a T

a
f

i

AI I I

I
I

,
I

F Stika 6.14.

F

Slika 6.t2.

U podrucju A drucja A naprezanja St. Venantov olaksava rjesavanja

(sl. 6.14) imamo pojavu lokalnih naprezanja i defonnacija. Izvan poi defonnacije prakticki sujednaki nuli. princip ima siroku primjenu u znanosti 0 otpornosti materijala, jer raznih zadaca zamjenom slozenog opterecenja jednostavnijirn,

100

6. Veze izmedu naprezanja i deformacija

6.5. Hookeov zakon za prostorno stanje naprczanja

101

6.5.

Hookeov zakon za prostomo stanje naprezanja

Analogne izraze dobivamo za E2 i E3, pa imamo:

Promatramo homogeno, izotropno i idealno elasticno tijelo. Zamislimo elementami paralelop,iped isje~en iz, n,~pregnutog,~ tijela s b~idovima paralelnim s pravcima glavnih n~prezanl~ ~ danoj tocki !1Jela. Buduci da se radi 0 homogenom i izotropnom tijelu, to ce uJedno,b1l11 pravci glavnih defonnacija. Na stranicama paralelopipeda djeluju glavna naprezanja OJ, 02, 03 (sl. 6.15),

t'l = ~ [02

-

V (0)

+0

I)]

l

I

'. )1

"

(6.25)

~
Izraz (6,25) izrazava Hookeov zakon za troosno stanje naprezanja, a moze se prikazati i u ovom obliku:
I 1 I I

E I = - [(I+ v) 0 I - V (0 I + O2 + 0)]

I

, ,,' 3

.c:
I I

E

I = - [(I+ v) 0 I - V 8],

E

x

gdje je:

,"
z

, ,,
prva invarijanta naprezanja. Tako dobivamo:
Slika 6.16.
EI

Slika 6.15.

=E[(l+v)0,-v8]

I

Deformacije paralelopipeda E" E2 i E3 odredit cemo pornocu zakona superpozicije, Naprezanje 0, izaziva uzduznu defonnaciju

E2 =-[(I+v)01-v8]

I 1

(6.26)

E

--------,

E) =-[(I+v)o)

.

E

-v8].

i poprecne defonnacije
E2 =-VEI
r

Jednadzbe (6.25) mogu se rijesiti po glavnim naprezanjima
=-v
_01•

OJ

pa cerno dobiti

E'

01=
O= 2

E (I + v) (I - 2 v) E (I + V) (I - 2v) E (l+v)(1-2v)

[(l-V)fl+V(f1+EJ] (6.27)

Zbog naprezanja 02 dobivamo:

E;'

=- , E

O2

E" =-V I

O2

E

,

E ~: =-V

O2

[(I-V)E2+V(f)+EI)]

E

,
0)=

a zbog naprezanja 03 dobivamo:
E)
t

[(I-v)E)+V(E,+E2)]·

n

=~. , E

E'" =-v I

0)

E

,

E;"

=-v

OJ

Ako zbrojimo jcdnadzbe u izrazu (6,25), dobit cemo:
E v = E I + E2+ E) = --E-

E

1-2v

Ukupne defonnacije

u glavnim smjerovima dobit cerno sabiranjem:

(0 I + 0 2+ 0) ),

(6.28)

sto nam daje vezu izmedu prve invarijante defonnacija prve invarijante naprezanja.

(relativne promjene volumena) i

102 U slucaju hidrostatskoga dobivamo: tiaka
01

6. Veze izme4u naprezanja i deformaelja

6.S. Hookcov zakon

Z8

prostorno stanje naprczanja

103

t:~3(1~2'j I"~
_ \ --}!_ E,.- K'

=O

2

=

0,

=- p, za relativnu

promjenu volumena •._,' " (6.29)

cos" (x ,1)+ cos' (x ,2)+ cos ' (>; ,3)= I, dobivamo: E
xx

=_!_[(I+V)O

E

x

-ve]=_!_[(l+v)Ox-V(O,+Oy+o,)]=

E

iii: (6.30)

~ »-«
-'

I = - [0 .r

E

-

v (0,.

+ 0,

)].
Evy

(6.32) i i

gdjeje:

Analogne ovisnosti mogu se dobiti i za druge dvije nonnalne defonnacije

Ezz

K=

3(l-2v)

E

(6.31)

normalna naprezanja ox, Oy,a; Posmicna je defonnacija Exy prema izrazu (5.31):
En

=

EI

cos(x,l)

costy.lj+s

, cos('>;,2) cos(y,2)+E3

costx.S)

cos (y,3).

modul kompresije iii volumenski modul elastil'nosti. Iz izraza (6.28) vidimo da tijelo ne mijenja volumen ako je Poissonov koeficijent v = =0,5. U plasticnom podrueju element ne mijenja volumen, E" = 0, pa iz izraza (6.28) slijedi daje za sve materijale 1I plasticnome podrucju Poissonov koeficijent v = 0,5. lz izraza (6.29) slijedi da je 1- 2 v ~ 0, odnosno V:5~, jer bi u protivnome dobili povecanje volumena pod hidrostatskim tiakom, sto je nemoguce, Time je odredena gomja granica Poissonova koeficijenta. Prema tome, za sve izotropne materijale Poissonov je koeficijent:
O:5v:5

Zamijenimo Ii E" E2 i E) sa 0" 02, 0) i e pomocu izraza (6.26), dobit cerno: E +0 = _!_ [(I + v) {o

n

E

\:

1

cos (x ,I) cos (y ,1)+ o 2 cos (x ,2) cos (y, 2)+ cos(y,I)+cos(x,2) cos(y,3»)]. cos(y,2)+

3

cos(x,3)

cos(y,3»-ve(cos('>;,I) + cos(x,3)

Buduci daje prema izrazu (4.20) r,y =01 cos(x,l) cos ty.Il+o , cos(x,2) cos(y,2)+03 costx.J) cos(y,3),

0,5

i za doticni materijal odreduje se eksperimentalno. Ako u nekoj tocki napregnutoga tijela isijecemo elementami paralelopiped s bridovirna proizvoljno orijentiranim u odnosu na pravce glavnih naprezanja i deformacija, dobit cemo, u opcem slucaju, svih devet komponenata tenzora naprezanja koje djeluju na pobockama paralelopipeda (sl. 6.16). Ako su nam poznate &layne deformacije EI E2, E3 i njihovi smjerovi, onda mozemo OOreditideformaciju II smjemp§lkpn!ma izml! (5 28): E",=E1 cos2(x,I)+E2 cos2(x,2)+E) cos2(x,3).

a zbog ortogonalnosti

osi x i y je cos (y,l)+ cos(x,2) cos(y,2)+ cos ('>;,3) cos(y,3)= 0

i .j = cos(x,l) pa dobivamo

E-').

=T

1+ v

r..

=--E-

2 (J+v)

fw

2

(6.33)

Izrazimo Ii EI, E2, E3 sa 0" 02, 03 i e pomocu izraza (6.26), dobit cemo

Ako usporedimo izraze (6.33) i (6.18), dobivamo daje G= _E_ 2 (1+ v) (6.34)

-v

e (cos'

(x,l)

+ cos'

(x,2)+ cos? (x,3»)].

paje
Ex!,

Buduci daje prema izrazu (4.18) 0x=OI te daje prema izrazu (4.46): cos2(x,1)+02 cos2(x,2)+03 cos2(x,3)

=2=
xy

Y

r xy 2G

(6.35)

Analogne izraze dobivamo i za druge dvije posmicne defonnacije f;Z i Ezx· Konacno mozemo napisati Hookeov zakon za opce stanje naprezanja

T
104 1 1'" = E" [a, - v (0,
1',:" =E"[a" 6. Vezc izmedu naprezanja i deformacija 6.6. Hookeov zakon za ravninsko stan]e naprezanja

105

+ a,)],
+a,)], +a )]

1

-v(a: -v(a I+v E I+v E I+v E

I'

zz

=-[a E

1
Z

.r

y'

I' XI'

r., 2G

'[XI'

(6.36)

I'

":

r"z =_'2G

r .'z

Matrica [D] konstanata elusticnosti je simetricna, Iz prethodnih izraza vidimo da se kod homogenog, izotropnog i elasticnog tijela sve veze izmedu naprezanja i deformacije mogu izraziti s konstantama elasticnosti E i v. Prema tome, mehanicko ponasanje homogenog i izotropnog materijala odredeno je dvjerna neovisnim konstantama elasticnosti. Uobicajeno je da se eksperimentalno odredi E i v, a modul posmika Gonda se odredi izrazom (6.34). Iz prethodnih se izraza vidi da kod homogenog, izotropnog i elasticnog materijala nonnalna naprezanja izazivaju samo promjenu duzine, ali ne i kuta, dok posmicna naprezanja izazivaju samo promjenu kuta, ali ne i duzine, Duzinske defonnacije ne ovise 0 posmicnim naprezanjima, a kutne defonnacije ne ovise 0 nonnalnim naprezanjima, To je razlog zasto se duzinske deformacije nazivaju jos i nonnalnim deformacijama, a kutne defonnacije posmicnim deformacijama.

e

zx

=~r 2G

r IT.

. Rkjesavanjem sustava jednadzbi mocu omponenata deformacija:

(6.36), komponente naprezanja mozemo izraziti po-

6.6. Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja

E
a, = (I + v) (1_ 2v) [(1- v) E = (I+v)(l-2v) E (I-2v)
I' xr

+

V

(1'"" +

I' zr )]

0,

[(l-v)l'" [(I-v)l'"

+v(l'"

+1',,)]

(6.37)

°2
I I
I

a, = (I+v)

+v (1'", +I',v)]
I

l"'," =2GI' l" =2GI'

--_§__
xv

I+v

Cry

-,

I
••

I

I
I
I

,.

yz

E =-1+ V E =-I+v

I'

,17

(6.37) ,/ z

/ _1:_,
,," 't".
a)

''t" J..- - - - -I ,
y

I

x
/ // //

I

l"zx=2GI' iii u matricnom obliku ax a" az
r.ty

zr

1'.. ~

,
Slika 6.17.

/'

l...------

b)

I-v v

v 1- v v 0 0 0

v v I-v 0 0 0

0 0 0 1- 2 v 0 0

0 0 0 0 1-2v 0

0 0 0 0 0 1-2v

1'",
I'
J:I'

E
(1+v) (1-2 v)

v 0 0 0

I' zz Exy

(6.38a)

l"vz

l"zx odnosno

1',. I'zx

Kao sto smo vidjeli, stanje je naprezanja ravninsko iii dvoosno, ako je jedno od glavnih naprezanja jednako nuli (npr. a3 = 0), (sl. 6.17b). Kod ravninskog stanja naprezanja sve su komponente tenzora naprezanja u jednoj ravnini (npr. u ravnini x. y), (sl. 6,17a). Ravninsko stanje naprezanja mozemo definirati izrazom: az = l"xz= l"yz= 0, (6.39)

{a }=[n J{ d.

(6.38b)

tj. sve komponente tenzora naprezanja koje sadrze indeks "z" jednake su nuli. Iz izraza (6.36) za ravninsko stanje naprezanja dobivamo:

s: [I I-v 2 V v I 0 0 llf'" f.v (6.- a --. . =-£ (ax +a. sve komponente tenzora deformacija koje sadrze indeks "z" jednake su nuli.r + a..) r".46) iz izraza (6.36). I (ax-va. )] r xv . (6. dobijemo: iz izraza (6. tj.v I+v =2G=T Iz trece jednadzbe dobivamo: a z = v (a. ). deci oblik: fx. u ravnini x.:G. I+v = 2G=T f". (6. f "" = .' Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija glasi: e xr = I E 1 0 0 I-v (a x - V1 ay ) {a} gdje je [0] matrica konstanata elasticnosti.v fX).41) f". Veze izmedu naprezanja i deformacija 6.v (a Y E +a Z' )] )] (6..- Ako prve dvije jednadzbe a".46) mozemo prve dvije jednadzbe (fxx+Vf".. stanje je defonnacija ravninsko iii dvoosno ako je jedna od glavnih defonnacija jednaka nuli (npr. Kod ravninskog stanja deformacija sve komponente tenzora deformacija nalaze se u jednoj ravnini (npr.106 6.44) tj.y v (a .. Ravninsko stanje deformacija definirano je izrazom: (6. (a . «. Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija iii Kao sto je vee receno.va) vi' (6..45) svesti na slije- ax= l-v2 E Pornocu izraza (6. = [D] {s} (6.' Uvedemo Ii oznake: E E =--2' 1 1.43) f W =- I E.(a .44) uvrstimo u izraz (6.r a] Y (6.45) I . Ako izraz (6..tE V E - YI' = .47) 1 odnosno a"" a I~ ) = f..49) ..40) rijesimo po nonnalnim + o .40) naprezanjima ax i o = ~ [a z f.7. f".' I-v v v'=I_v' r xv =2Gf to' =-I+v iii u matricnom obliku: E fx.48) 6.34) dobit cemo daje: (6.) ---I-V [ E ---l-v E 2 [ 2 v a ---I-v .) va. 1 pomocu izraza (6. modul se posmika ne mijenja. ..[a x . Heekeov zakon za ravnlnsko stanje deformacija 107 <r .42) G( .V . f. f3 = 0).v (a z E - I + a.[a _)'.7. ) f x. dobit cemo Hookeov zakon za ravninsko stanje deformacija: (6. y).\" I = .

005 -0. 6. 0 (6.95 2.r:r i".51) Ex.05 -1. . 1 =-[a.0-8.15 0.1.)]+ai". a" a.1-2.3 -0. Duzinska defonnacija zbog promjene temperature za i"..25 0. Buduci da svako fizicko tijelo ima svojstvo da se pri zagrijavanju siri.67 1. =ai".108 6.2 0. r zx {E} =[C] {a} +a {i".010 0..0.50) odnosno: E 0 0 0 «.8.4 - - - - - ° 10 zr =~ 2G I+v E Tzx Prirnjer 6.T.40) i (6.\' r. Odrediti defonnaciju dijagonale celicnog elementa napregnutoga prema sl.42 0. Utjecaj temperature 10 z E XI' Jednadzbe (6.T ugljicni celik 10" -v (ax +ay)]+ai". Vezc izmel'lu naprezanja I deformacija 6.30. Prijednolikoj promjeni temperature u izotropnome materijalu ne mijenjaju se kutovi izmedu duzina.v (0. legirani celik Iijevano zeljezo aluminij bakar bronca drvo uzduz vlakana drvo poprecno na vlakna staklo I+v Eyz=2·G=T r.25 1.18 0.25 . Pri nejednolikoj promjeni temperature iii pri ogranicenoj defonnaciji tijela s jednolikom promjenom temperature mogu se u tijelu pojaviti ne samo toplinske defonnacije vee i toplinska naprezanja.24-0.87 -I.34 0.y l+v =-2-(.8. Jedinica za koeficijent Iineamoga toplinskog rastezanja a jest K-I (Kelvina -I).1 4.1 8. PojavIjuje se samo razlika u velicini elasticnih konstanata E i E" odnosno v i VI.36) vrijede za slucaj kada prilikom defonnacija temperatura u tijelu ostaje nepromijenjena.T 1-2v = -E- (ax +ay +a . a pri hladenju steze.53) koefici- Za neke materijale u tabl.=-ETV' r.1.49) potpuno analogni izrazima (6.7 0. -v(a.25 . MPa 10 MPa 4 0.12 0.84.ll 2. E I =E[a.75 0.0-4.0.055 2.2 1.y .1. potrebno je pri analizi deformacija uzeti u obzir utjecaj temperature.)]+a i".17 0.)+3a 0 sr. olovo beton pluto parafin 2.27 0. 6.1..30 1. .32 . Ukupnu defonnaciju u danoj tocki tijela dobit cemo primjenom zakona superpozicije.1 2.0-4.0.30 0.36 0..15 -0.08 -0.5 1.75 0. konstantama elasticnosti i Tablica 6.5 - - 0.0.35 +a. a u danoj tocki nastaju duzinske defonnacije jednake u svim smjerovima.32 .31-0.56 0. f.8.0-2.T (6.2 0.T +a i". Za volumensku defonnaciju dobivamo: 10" (6.1.10 -0.52a) 6.T i".55 1.60 0. dani su podaci jentu lineamoga toplinskog rastezanja.3 0.5 2.0. pa tako dobivamo: I = E[ax .T moze se izraziti u obliku e. Konstante elasticnosti i koeficijent lineamoga toplinskog rastezanja lOu E MATERIJAL lOS G v a IO-SIK E.9 4. Modul je elasticnosti celika E = 2 '105 MPa.48) i (6.28 0..1.45 8.41).0 ..6-2. Uljecaj lemperalure 109 Vidimo da su izrazi (6. Vidimo daje matrica [e] konstanata elasticnosti simetricna.T}. iii u matricnome obliku: lOu Eyy -v -v -v -v 0 0 0 -v -v 0 0 0 0 0 0 I+v 0 0 0 0 0 0 I+v 0 0 0 0 0 0 I+v a.0. sabiruci defonnacije zbog naprezanja s deformacijama izazvanima temperaturom.52b) gdje je a koeficijent lineamoga toplinskog rastezanja.18. +a .T 0 0 0 (6. a Poissonov koeficijent v = 0..7 4.15-1. Eu T.63-0.90 1. (6...

95 . = 1.f +V E. Treba odrediti glavna metri (uredaji za mjerenje Ans = 3. = 50 = 30 naprezanja na stranicama kvadratnog elementa ako su tenzoduzinske defonnacije) A i B pokazali prirast: AnA = 9. Primjer 6.v' Duljina je dijagonale: 5 d=--=IO sin 30° cm. 0'.f + 0 "H =a + I 0 2 = 50 + 30 = 60 + 20 = 80 MPa.19..18. )= (1. 02 = 20 MPa a tI. EII"H = AnB = _3_.:tmedu naprczanja I deformacija 6.25 + 0.8.. Silk a 6.28). . E I-V' (s IIII. Veze .8 '10 .35'4.95'10-4)=30 MPa._1_= k 10 103 ·20 E xy '" I+v =-=-2G E '. Modul elasticnosti materijala E = 0.0. sin2cp=a.95'1O-4 103 • 20 1..55'10-4. Baza tenzometara 10 = 20 rnm.10-4 )= 50 MPa Relativnu defonnaciju dijagonale odredit cerno pornocu izraza (5.35 5 5 (4.64'10-3 mm. sin'30° cos 30° 2 0"8 =°1 sin'cp+a. Utjecaj temperature III 'I (1. a Poisso- i odatle: 0.35. Tenzometar prezanja ah a tenzometar uvecanje tenzometra k = I nov koeficijent v = 0. ) = 0.1 mm. 0.41): Y" =2Exy = 19.• 0.25 0..cos2cp =a.110 6.49): a".0.8'10 2 1.3 2'10 Nonnalna naprezanja u presjecima s nonnalom n-A i n-B odredit cemo pomocu izra' za(6. Defor- iii: 0.5'10. cos'300+a2 sin230o+a. + 0. Prema izrazu (4.35 0.'.. Ed E (E"".55.10-4 + 0. 000. A postavljenje pod kutem cp = 30° prema pravcu glavnoga naB okomito na tenzometar A.9 rnrn. Defonnacije elementa: Relativne su deformacije: _ Al =AnA 10k 10 =~=4.f' =--'15=975'10-5 5 5 1+0. imamo: Ollf =0.2. 1. +v E"". d = 28.75 02 02 Apsolutna defonnacija dijagonale (produljenje) Ad = macija elementa prikazanaje na slici iscrtkanom crtom.55'10-4+0.75 0.._ . Slika 6.8'105 MPa. =60 kontrola: MPa.35 '1. cos'cp+a.

S. . = 0 dobivamo: a.30.3'60=-18 MPa. 6. Y i z smjerovi su glavnih defonnacija.r -v(az+a.' A Jr~_\ a c) Osi x. Deformacija brida kocke u smjeru osi y: E '-' =_!_[a E Y +v ro ..3'18]=-27.fJ + cos? fJ = a y~ . Naprezanje je na slobodnim pobockarna a.52 .3(18+60)=11. y.=vay=-0.10 [-60+0. Veze izmedu naprezanja i ddormacija 6..105 MPa. =e d d=-52·1O-5·102·. Glavna su naprezanja: 0. Utjecaj temperature 113 ('elicn~ kocka ~ri~a IOcm postavljenaje bez zracnosti izmedu dviju krutih stijenki na pctdlogu 1 na gornjoj plohi opterecena s q = 60 MPa (s1. 0.)]=_1_. a Poissonov koeficijent v = 0. Defonnacija b) E zz brida kocke u smjeru osi z: =_!_[a E -v(a Z a) x +0.[3.e.[3=-9·IO-J .a I = cos Y = . Pobocke su kocke ujedno i glavne ravnine naprezanjajer naprezanja. 6. z zatvara jednake kutove a = fJ =y I I I I / (s1. Y = I dobivamo cos a = cos Apsolutna defonnacija y (produljenje) ~z=a Ezz= Dijagonala kocke ima duljinu d = a . iii cos2a+e". 10-5 .. nagnutom pod kutern 45° prema stijen- Za a..7.10-5.0. -I + II 7'10 3' -5 -I = . Naprezanje ax na pobockarna uz krute stijenke mozemo odrediti iz uvjeta da je deformacija kocke u smjeru osi x jednaka nuli: E \I I =-[0.3'10-4 cm.28)koji sad prima oblik: x dijagonale kocke Ed=e..3.=-60 MPa. 'l'reba odrediti: a) b) c) nuprezanja i defonnacije u tri okomita smjera te deformaciju dijagonale kocke.[3' + cos.27 3'10 . =-27.10-5 Apsolutna defonnacija (skracenje) brida: ~.. normalno kuma. J" 2 '105 brida: 11.. cos2{3+e" cos2y z Slika 6.. prornjenu volumena kocke. x 2..)]=O. )]=_1_5 ~.112 Primtrr 6.2 = ax = - 18 MPa.3.=aE.. a s osima x. Apsolutnaje defonnacija ~ J dijagonale (skracenje): mm. E .7'10-4 ern.20. Relativnu defonnaciju mozerno odrediti pomocu izraza (5.20a). . = O.20b) tako da iz relacije cos. u njima ne djeluju posmicna Modul je elasticnosti celika E = 2. -5 .3 = aI' =- 60 MPa. +0. E d = . 6. 3 ' Naprezanje je na gomjoj plohi kocke zadano: 0. i posmicno naprezanje u presjeku.

C izmcdu naprc7.• 114 Relativna je promjena volumena kocke: 6_ VC1. .K=- 10 4'104 =-2.6'10-5'10' = . Primjer 6. '2 450 .18 .15. Pri statickorn opterecenju iz dijagrama a .4.1. tj._-----_ <:_91fP~ . .kod elastoplasticnih materijala (sl. i 7. 6.6'10-5• Apsolutna promjena volumena (smanjenje): ~V= . Stika 7.1308 em). manje od neke unaprijed zadane vrijednosti naprezanja kod koje smo sigurni da konstrukeija ne rnoze doci u "nezeljeno" stanje.anja i deformacija ev =V = ~V fn + f"" + f" = 0 . tj. stanje lorna iii pojave trajnih deformaeija.20b): s: . Kriticno naprezanje aK kod kojeg konstrukeija dolazi u "nezeljeno" stanje (stanje loma iii pojava trajnih defonnaeija) ovisi 0 karakteru i rezimu opterecenja i odreduje se eksperimentalno na seriji uzoraka izradenih od doticnog materijala. da ne moze doci do lorna materijala iii pojave trajnih deformaeija nazivamo dopustenim naprezanjem adop i definiramo ga izrazom: °dop =T' OK (7." = a3 - 2 a2 900 = . Normalna i posmicna naprezanja u zadanome kosom pre. DOPUSTENO NAPREZANJE I KOEFICIJENT SIGURNOSTI \ 15.2) . Na kuglu promjera do = 10 em djeluje sa svih strana jednak pritisak p = 10 MPa.0.1.3-10-5+ 11. T .2· 0.60 + 18 2 .2).5-10- 4 I j f If / M (J M z Pocetni je volumen kugle: v. 3 (1.156 em'.2_ Smanjenje volumena kugle iznosi: AV '-' = fv V.e za odredeni materijal mozemo dobiti kriticno naprezanje aK koje odgovara cvrstoci materijala aM kod krhkih materijala odnosno granici tecenja o. 7. 2 450 + aJ sm sm .21 MPa.60 = 2 -.sjekll (sl. 0 = 4 r.j' n = dg n 36 I .1) Za krhke je materijale a K = aM.. koje se rnoze pojaviti u konstrukciji pod zadanim opterecenjem.5·10 -4 10' n '-6-= Naprezanje pri kojemu smo sigumi da materijal ne moze doci u "nezeljeno" stanje. Za koliko se smanjuje volumen kugle ako je modul elasticnosti E = 6'104 MPa a Po' koefieijent v = 0. 0 =- 2 .25) Relativna promjena volumena: f.0._= JJa a 2 cos.25? ' issono v Volumenski modul elasticnosti (model kompresije): K= E 3(1-2v) 4'104 MPa.27. p =.7 '10-5 =- 7. Pri dimenzioniranju elemenata konstrukeija mora biti ispunjen uvjet daje maksimalno naprezanje.I nJI Stika 7. pa je (7.

.7). or granica tecenja materijala. konstrukcija postaje teska i neekonomicna.5 . konstrukcije po svojemu karakteru mogu biti stalne i privremene. Kod proracuna konstrukcije obicno nam nije tocno poznata velicina i karakter najveceg opterecenja koje moze djelovati na konstrukciju.5 do 1.3) gdje je aMvlacna iii tlacna cvrstoca materijala. Pokusi su pokazali da ce menanicka svojstva materijala dobivena na seriji uzoraka od istog materijala biti nesto razlicita u ovisnosti 0 nehomogenosti svojstava materijala. Za privremene konstrukcije uzirna se manji koeficijent sigurnosti nego za stalne konstrukcije. industrijski. U tOI11 slucaju koeficijent sigurnosn dan 1I obliku produkta: je k-k I ·k. a najcesce je 1< k ~2. Kod dinamickog opterecenja intezitet opterecenja ovisi 0 dinamickom ponasanju konstrukcije koje se u nekim slucajevirna vrlo tesko rnoze u potpunosti obuhvatiti racunom. Zbog toga se za krhki materijal uzima veci koeficijent sigurnosti nego za duktilni materijal. Dopusteno naprezanje i koeficijent sij!.4) tocnoscu mozerno odrediti ponasanje konstrukcije (odredit. kao sto su materijal. Uvjet cvrstoce definiran je izrazom: (7. Sto je ta tocnost veca. Kod krhkih materijala do razaranja (prekida strukture) dolazi bez prethodne pojave znatnijih deforrnacija.116 7. opterecenje snijegom i vjetrom). a za nehomogeni materijal uzimamo veci koeficijent sigumosti (npr. odnosno Gmall:::. Dopu§teno naprezanje i koeficljent sigurnosti 7.iymax! pod za~~nim opterecenjem. U novije se vrijeme globalni koeficijent ~igu~osti k rasclanjuje na parcijalne ~?e~Cljente sigurnosti k. Ako se izabere premali koeficijent sigurnosti.. Ako se izabere previsok koeficijent sigurnosti.ali moze biti k> 10.~a cv~stocu el~menta ko~strukclJe Je~nog od navedenih faktora. dopusteno naprezanje (odnosno koeficijent sigurnosti) odredeno je vazecim tehnick im propisima. U ovisnosti 0 prije navedenim faktorima.:°dop' (7. . .~lem. Napose vel ike teskoce se pojavljuju pri procjeni seizmickog opterecenja i opterecenja vjetrom visokih objekata. a k je koeficijent sigurnosti. vrsta i namjena konstrukcije. sportski objekti i dr. Sto je disperzija rezultata ispitivanja uzoraka veca. lokacija objekta.urnosti 117 Za elastoplasticne je materijale OK = Or pa je dopusteno naprezanje: (7.6) lzbor koeficijenta sigurnosti vrlo je slozen pro. za celik k= 1.) te lokacijom objekta (seizmicko opterecenje. Sto je procjena velicine i karaktera opterecenja grublja. Opcenito.. 0 tim metodama ovisi s kojom .5) gdje je amax najvece naprezanje koje se moze pojaviti 1I konstrukciji u toku upotrebe.. pouzdanosti proracuna itd. teonja elasticnosti. porrebno je uzeti manji koeficijent sigurnosti 1 obratno .2 ·k _~ ••• . Pri odredivanju stanja naprezanja u konstrukciji pod danim opterecenjem sluzimo se opcenito raznim racunskim i eksperimentalnim metodama. dok kod duktilnih materijala postoji pojava znatnijih deforrnacija prije razaranja pa kod njih mozemo unaprijed procijeniti pojavu razaranja. jer je vjerojatnost pojave nepredvidenih utjecaja na konstrukciju manja sto je kraci predvideni vijek trajanja objekta. otpomost materijala.. moze se pokazati da konstrukcija nije u stanju ispunjavati uvjete upotrebe. materijal je nehomogeniji pa je potrebno uzeti veci koeficijent sigumosti. Tako za homogeni materijal uzimamo manji koeficijent sigumosti (npr. odnosno dopustenoga naprezanja ima najvecu prakticnu vaznost. teonja plasticnosti. Koeficijent sigurnosti uvijekje veci od I.. vanjsko opterecenje. a uvjetovano je namjenom objekta (stambeni. reologija i fizika strukture materije. od kojih svaki izraZav~ utjecaj . a p:?ucava ~a vis~ znan~tvenih disciplina: ispitivanje materijala. lzbor koeficijenta sigurnosti. potrebno je uzeti veci koeficijent sigurnosti. Izbor koeficijenta sigurnosti ovisi 0 nizu faktora. za drvo k = 4 do 6). (7.

10). Od eksperirnentalnih metoda najvaznije su ove: .koJ aktlv. Osim ove klasicne metode. Medutim prakticno rjesavanje tih jednadzbi nije lagan posao cak ni onda kada su oblik tijela i rubni uvjeti jednostavni. vr~ta pla~~lcn~h masa u napregnutome stanju) te metoda analogije (temelji se na slicnosti diferencijalnih jednadzbi dviju fizikalnih pojava). Pored teorijskih metoda postoje i eksperimentalne metode koje omogucuju odredivanje bilo komponenata naprezanja. u znanosti 0 otpomosti materijala primjenjuje se i tzv. 5. Opei pristup rjdavanju problema u znanosli 0 etpornesu maleriJala 119 tenzometrijska metoda (mjerenje deformacija il.9). Provedimo geometrijsku analizu problema te na osnovi uvjeta kompatibilnosti deformacija postavimo jednadzbe. (5.i po~ak~ na p~vrsini k~nstrukcija iIi. u ovisnosti 0 karakteru promatranog problema i postavljenih zahtjeva.sest komponenata naprezanja. OPCl PRISTUP RJESA VANJU PROBLEMA U ZNANOSTl 0 OTPORNOSTl MATERlJALA 8. koja se osniva na primjeni zakona 0 odrzanju energije. bilo komponenata defonnacija iIi komponenatapomaka. bio bi slijedeci: I. Postupak odredivanja naprezanja i deformacija u napregnutome tijelu. dimenzije i materijal tijela. promjene temperature itd. geometrijskih i fizikalnih jednadzbi. geometrijskih jednadzbi (5.~ostl odr~denlh. te fizikalnih jednadzbi (6. koje izrazavaju vezu izmedu deformacija i pomaka pojedinih dijelova tijela. karakteru deformacija. 3. Polazeci od mehanickih svojstava materijala.37) uz zadovoljavanje rubnih uvjeta. a razmatranja se pretezno provode na tijelima oblika stapa. 4.8. lz tih se razloga u znanosti 0 otpornosti materijala uvode odredene pretpostavke 0 strukturi i svojstvima materijala. Provedimo staticku analizu problema i postavimo jednadzbe ravnoteze vanjskih i unutarnjih sila koje djeluju na pojedine dijelove promatranoga tijela. metoda fotoelasticnosti (osniva se na optl~. Tako dobivamo grupu geometrijskih jednadibi. kao i vanjske sile koje djeluju na tijelo.55). U ovoj zadaci imamo 15 nepoznatih funkcija . Usvojimo potrebne pretpostavke. Na osnovi dobivenih rezultata utvrdujemo stanje naprezanja i deformacija promatranoga tijela.) sva se realna tijela deformiraju. 2. Tako dobivamo grupu statickih jednadlbi. Zbog djelovanja razlicitih utjecaja (vanjskih sila. oblika tijela i vrste materijala s naprezanjima i deformacijama tijela. Rijesimo sustav statickih. sest komponenata deformacija i tri komponente pomaka. pa je potrebno naci vezu izmedu vanjskih sila. mijenjaju svoj oblik i volumen.m~dela). kad su poznati oblik. odnosno deformacija) iii komponente naprezanja (metoda sila). tj. Tako dolazimo do grupe fizikalnih jednadibi.11). Pri rjesavanju navedenoga sustava jednadzbi kao osnovne nepoznate velicine mozemo uzeti komponente pomaka (metoda pomaka.54) i (5. u pogledu tocnosti rezultata. postavljamo jednadzbe koje izrazavaju vezu izmedu naprezanja i deformacija u pojedinim dijelovima tijela (npr. Hookeov zakon za elasticno tijelo). energijska metoda. Iz nadene jedne grupe velicina druge dvije lako se nadu racunorn. (5. Rjesenje toga problema dobit cemo rjesenjem sustava jednadzbi: diferencijalnih jednadzbi ravnoteze (4.

1. stapa ispod presjeka.2) Prema Hookeovu zakonu za linijsko je stanje naprezanja: (9. tako da je relativna deforrnacija uzduznih vlakana u poprecnome presjeku a . Bitnaje velicina njihove rezultante F koja prolazi tezistem poprecnoga presjeka i djeluje u smjeru osi stapa (St.1). Venantov princip). neovisno 0 raspodjeli sila na krajevima. Iz uvjeta ravnoteze ~ Fx = 0 dobivamo da je: J A ax d4 = N= F. U poprecnome presjeku postoji uzduzna sila N. prema sl.. 1 Zamislimo da smo stap prerezali duz proizvoljno odabranoga poprecnog presjeka a . 9. Rastezanje i pritisak ravnog stapa Kod aksijalno opterecenog stapa vanjske sile svode se na sile usmjerene uzduz osi stapa. -tI II ! __ a_ N I.!i_ 4~¥+ IS I I I II I :I: I I Primjenom izraza (9. A /.3) uvrstimo u izraz (9. Poprecni presjeci stapa ostaju ravni i okorniti na os stapa.a je u(x). prema izrazu (5. uzduznu silu N. U blizini mjesta na koje djeluje koncentrirano opterecenje normalna su naprezanja rasporedena po slozenom zakonu. Pomak tocke A u presjeku a .1. stap je opterecen na pritisak iii tlak. Prom~trajmo rav~i stap duljine I proizvoljnog.4) I I _j ! a) b) Slika 9. Zbog uzajamna djelovanja tih dvaju dijelova Dobili smo da su normalna naprezanja u poprecnome presjeku a . stap je opterecen na rastezanje iii vlak. I I - -<!. (9. Rastezanje se formal no razlikuje od pritiska samo po predznaku uzduzne sile N. a ako je u presjeku N usmjerena suprotno od smjera vanjske normale (N < 0). ali konstantnoga poprecnog presjeka. koji je na jednorn kraju upet. a sve su ostale komponente unutarnjih silajednake nuli. te dobivamo: I Err mozemo izvuci ispred x I I III I I I I I I I I E X En J d4=E A ExxA=N=F.1.l : u~oj I F I I _j_ a =-=x N A F A' (9.8): .3) dobivamo: dx _a-. E znaka integrala. koja daju rezultantu unutarnjih " sila..9. a relativna je duzinska deformacija II toj tocki. AKSIJALNO OPTERECENJE STAP A 9. 1 . Kod proracuna stapa uobicajeno je da se zanemari taj rubni efekt pa se uzima da su naprezanja jednoliko rasporedena po citavoj duljini stapa. . Pod djelovanjem se zadane sile F stap duljine I deformira.a pojavljuju se normalna naprezanja 0.1 ) 9.1a.. tako daje u stapu stanje naprezanja linijsko i homogeno. dobit cemo JEErrd4=N=F.3) Ako izraz (9. I F Kod homogenog i izotropnog materijala pri Exx = konst.. Vidimo da je uzduzna sila N duz osi stapa konstanta i jednaka vanjskoj sili F. U procesu deformiranja stapa vrijedi hipoteza ravnih poprecnih presjeka.. a na drugom opterecen uzduznom silom F koja djeluje u tezistu poprecnoga presjeka. Ako je u presjeku N usmjerena II smjeru vanjske normale (N) 0). Rastezan]e i pritisak ravnog ~lllpa 121 srapa u presjeku a . To vrijedi za poprecne presjeke koji su dovoljno udaljeni od krajnjih presjeka stapa. (9.a: Exx = konst. .a promatrajmo dio I.a stapa raspodijeljenajednoliko. J~ I @ Y~'//' . I I axA =N=F i odatle je trazeno naprezanje: I I F F Ll. u uzduznom se smjeru produlji i ima duljinu I" a u poprecnom smjeru se suzi..

matrica krutosti stapa. x = I.. slijedi daje AE U nasem je slucaju N = F konstantno pa je: Nx Fx u=-+C=-+c.(u B stapa: (9. u(o) = 0 slijedi da je C = 0.5) Slika 9.• 122 du 9.FI_--'X_ iii: N du= -- AE N dx. (9. (9. E dx ~ . u(o) = IIA slijedi da je FI IIB=--+uA' U=_I-J AE N dx+C.... 8 -1oIU~B::'I. Aksijalno opterceenje ~tapa 9..13) = E xx •/ a Cxx' x =-- Srednja duzinska deformacija stapa odgovara pravoj deformaciji .3) dobivamo: du=ax =e..9) odnosno: AE F = -1.12) r~I :E = '- = a. Buduci da se. Promatrajmo sad rastezanje stapa kad krajnji presjeci imaju pomak u smjeru osi stapa (sl.. odnosno apsolutna deformacija NI FI Ill=-=-. za pritisak bismo dobili: F A' (9. AE AE Izraz (9.7) gdje je: iii krace pisano: (9. Rastezanje i pritisak ravnog Uapa 123 Exx = dx Ukupna je duljina stapa nakon deformacije: 11 = 1+ III = (I + E xx) I.. Konstantu integracije C odredujemo iz rubnih uvjeta. a obmuto razmjerna povrsini poprecnoga presjeka i modulu elasticnosti materijala.1. = I. 9. lntegriranjem dobivamo: u= J Prije smo dobili daje pomak nekog presjeka stapa u smjeru osi x: dx+C..10) Dobivamo daje ukupno produljenje stapa.7) predstavlja Hookeov zakon za rastezanje ravnoga stapa. Deformacija pri rastezanju razmjerna je sili F i duljini stapa I.6) u=- - AE Fx AE +c. Za x = -1- AE [ ] -I I {UAB} U ' (9. dx. u(f) = Ill.8) iii prirast pomaka: du Primjenom izraza (9.2.11) U A) = 0.. Relativno produljenje stapa jest: [K]=- AE I [-11] (9. te je: Iz rubnih uvjeta dobivamo za za x=O.2). Za homogeni stap konstantna poprecnog presjeka aksijalna je krutost A E konstantna pa se moze izvuci ispred znaka integrala. AE AE Za x Utvrdili smo da je produJjenje stapa: (9. (9. fonnalno govoreci. rastezanje razlikuje od pritiska sarno po predznaku uzduzne sile N.

14' 3.sl~om! = 13. 9. o =x F 135. Na dijelu stapa Ii aksijalna krutost i uzduzna sila su konstantne.14) stapa moraju biti ispunjeni uvjet cvrstoce: ox=A":50dop Primjer 9.9 =2.16) U slucaju kad je stap promjenljive aksijalne krutosti opterecen nizom koneentriranih sila. (9. I 5) i uvjet krutosti: (9. primjenom izraza (9.3.E.3.!_= e xx Relativna poprecna defonnaeija: f 167. -.4).4.E. tada i za stapove promjenljiva presjeka vrijede s dovoljnom tocnoscu prije izvedeni izrazi (9.. 9. Celicni stap kruznoga poprecnog presjeka.. 10-3 MPa.103.2 %0.-. moze se prihvatiti da i tada vrijedi hipoteza ravnih poprecnih presjeka. Ako se ogranicimo na polaganu promjenu presjeka.9 MPa. ~tO je opterecen na rastezanje u stroju za ispitivanje.6). 9.5 k~ IzmJ~reno je smanjenje promjera.-. 50 12 F3 ---..!. . Pri o~terec~nJ~ . _f1..-.0008 = 0. F (9. .5.006~. Aksijatno optereecnje ~tapa 9.0.0064 32 =- 0. Ako se poprecni presjek aksijalno opterecenog stapa mijenja postupno..17) Relativno produljenje Mapa iznosi: fu Stika 9.5). ® Stika 9. a na mJ~~loJ ~~zm~ 10 .8 . Stvarna raspodjela naprezanja po povrsini poprecnoga presjeka ne razlikuje se mnogo od jednolike raspodjele. E=!!.-. . Rastezanje i pritisak ravnog ~tapa 125 111=-!. odnosno (9. Za vece kutove potrebno je provesti tocniju analizu stanja naprezanja u stapu. prema sl. Ako je kut izmedu strana stapa a = 20°.040 = 0.3.1.0..2.6). Treba odrediti modul elasticnosti I Poissonov koeficijent. Pri dimenzioniranju AE (9.25. promjera d = 32 ~m.4 A .fLA.. t 1 = 0. v- I fxx f"l ..7).5 em Izm~~reno je produljenje 111= 0.22 '10-4 = 167. (9.0002 =- 0. f------A. Modul elasticnosti: ::\ 1111111WJIIIIII[1111 [1111[I [I [11001111[[ II [[ I [[!1l1ll1111111I1111111 IN. Ta ce razlika biti to veca sto se brze mijenja povrsina presjeka stapa.. Primjer 9. (9.8' 10-3 0.1. " Poissonov koefieijent: = . 11" = . Za manje kutove to je odstupanje manje. prema sl.. -'-' i=1 {- N·I Ai Ei . To mozemo ilustrirati na stapu konstantne debljine i promjenljive sirine (sl.--- b Naprezanje u stapu: F.1'105 0. Stap u obliku kvadratne krnje piramide ucvrscen je na gornjemu kraju~ a na d~nJ~mu je opterecen silom F.0.040 mm. maksimalno se naprezanje razlikuje za 3% od srednjeg.mm.. i duljine 1= 35 e~. Treba odrediti naprezanje u stapu I produljenje stapa.2..8 %0..10-3 - 0. dobivamo da je apsolutna defonnaeija stapa: 11/= L..124 a za skracenje stapa: 9.4).

JA:Ao FI . x (e I u(/) = FI fA-:f . = 0. Raslczanjc i pritisak ravnog Uapa 127 F Ako izraz (d) uvrstimo u (a).5a dobivamo: f E: Za x = I dobivamo pomak donjega kraja stapa dx+C. onda je produljenje stapa jednako pomaku donjega kraja stapa: Povrsina presjeka: ""'I = u(/) = E . Na sl. aprezanje u presjeku Za x raspodijeljena x" prema izrazi = 0. kojaje jednaka srednjoj geometrijskoj vrijednosti povrsina krajnjih presjeka zadanoga stapa. dobivamo: u= (e) f i odatle EA'Hl-~h u(o) Fdl" r: F f i Xl Slika 9. 9. (j) (d) Dobili smo da je produljenje zadanoga stapa jednako produljenju stapa konstantna presjeka s povrsinom presjeka. a) b) F Ao EVA.5. 9. E vAl Ao (i) Buduci da je gornji presjek nepornican.4) iznosi: = a . Pomak u presjeka "x" dobit cemo pornocu izraza (9. 9. dobivamo: @ u a'~~[l+~)~ r F Na sl.4 126 9.1. .5d prikazanje dijagram pomaka. dobivamo: C=-~(l_~) i konacno FI I (g) (a.5): du = ___f__ dx EAx i nakon integriranja: (h) (bl u= Iz sl. .A x d) Fl (f) x c) Pretpostavit cemo da su naprezanja Uzduzna je sila u ~tapu konstantna N (9. k ~ stapa Jednoh~o . Aksijalno oplerecenjc Ilapa 9. F p~ presje. Uvrstimo Ii izraz (d) u (e).5e prikazan je dijagram naprezanja.

. ail) a.(o) = ax max : a.x. Pomocu Hookeovog zakona dobivamo deforruaciju: Exx x A (9. (9. 9. Utjecaj vlastite tezine po citavom vo- mozemo odrediti dopustenu duljinu stapa: I dop S. za x = 0. Promatrat cerno sada slucaj kad na stap djeluje istodobno i sila F na slobodnome kraju (sl.2.128 9. (I-x) (9. dobit cerno da je u presjeku a . (9. Imajuci u vidu cinjenicu da je tezina stapa G = Y A I. x) dx +C 01 I I I x Y l ~_. (9. 9. tezine.ne dvaput rnanje nego kad na stap djeluje koncentrirano opeterecenje na slobodn?m~ kraju.19) = Ii = Ii ax y (I-x). pa je C = O.. u(1) = lImax' Buduci da je gornji presjek nepomican.1 = Y 12 .24) L-x I Za x = I.:i = _Sj_.18) Iz uvjeta: axmax=yl=aM dobivamo kriticnu duljinu stapa: I k -~ (9.adop Vidimo da je produljenje stapa zbog vlastite tezi.6.x =y I.7). Razrnotrirno ravni stap.21) Vlastita tezina materijala jest volumenska sila kojaje rasprostranjena lurnenu tijela i razrnjerna je masi tijela. Najvece se naprezanje pojavljuje u gornjem upetom presjeku..22) Y kod koje dolazi do prekida stapa pod utjecajem vlastit~. Tako da je: (9. Ako stap presjecerno ravninom a .a uzduzna je sila: .6): II = z f AN£ dr +C = f y A ~I .!____ 2£ A 2A£ .6. 9. prikazani su dijagrarni uzduznih sila. u(o) = 0. Na sl.23) Pomak u odredit cemo izrazom (9. (9. Utjeca] vlasthe teline 129 9.a (sl.-_J __ I I I N _3 Zax = 0. U presjeku a . Specificna je tezina rnaterijala y.m.a uzduzna sila N=yA i odatle dobivamo: a N =-=y(l-x). __ a dop y . naprezanja 1 pornaka. a modul elasticnosti materijala E. Za x = I.6) i promatramo ravnotezu donjega dijela stapa duljine 1.20) fl. = 0.2. konstantna poprecnoga presjeka povrsine A i du1jine I. I t'!1 = lImax = y 12 2£ . koji je na gornjernu kraju objesen i opterecen vlastitorn tezinorn.25) Iz uvjeta: axmax=yls. Aksijalno optereeen]e ~tapa 9. dobivarno: Po duzini stapa naprezanja se rnijenjaju po linearnorne zakonu. produljenje je stapa: rAIl-x) xl Slika 9.

(/-x)dx+C £ a . u(l) = a --Iurnax' Produljenje je stapa: i F I t-x to. @ @ Zax = 0. tj. iilap jednake tvrsloce na rastezanje i pritisak 131 dr 1/= J Exx dx+C = J L: A£ + J I.r lz uvjeta da je: max = A + y I. Materijal bi bio bolje iskoristen da se presjek stapa smanjivao prema slobodnome kraju stapa. stap ~?nstantna poprecnog presjeka mje pogodan za primjenu.3. slijedi daje C= O.29) F I-~ Do ovog smo rezultata mogli doci i primjenom principa superpozicije zbrajajuci izraze (9. Najvece se naprezanje pojavljuje u gornjem presjeku za x = 0 ("opasni presjek"): 9.28) Da bismo odredili zakon promjene povrsine poprecnoga (sl. Najvece se naprezanje javlja u opasnom presjeku na mjestu ukljestenja stapa. Potrebna je povrsina donjega presjeka: F Ao=--' adop Pretpostavimo da smo na udaljenosti x od donjega presjeka stapa izrezali beskonacno mali element stapa duljine dr i tezine: dG=yAxdx. Pomak uje: . Pri proucavanju djelovanja vlastite tezine na pritisak vrijede ista razmatranja. Aksijalno optereeenje §tapa 9.••• j N I- a. Pomocu Hookeovog zakona dobivamo deformaciju. vee treba izabrati stap promjenljiva poprecnog presjeka. Exx =A E F +"E y (I-x). Takav stap nazivamo stapom jednake cvrstoce na rastezanje iii pritisak.130 N=F+yA a naprezanje: (I-x). u(o) = 0. Moze se izraditi stap promjenljivog presjeka kojega bi svi poprecni presjeci po cijeloj duljini stapa bili jednako iskoristeni. materijal nije iskoristen u potpunosti. (9.25). stap duljine 1 kojije ucvrscen na gomjem kraju i pod djelovanjemje presjeka.7) i (9.6).8).3.". (9. F axmax=. Prema tome. 9.r =.•• ·1 a. s tom razlikom sto se najvece naprezanje pojavljuje u donjemu presjeku i umjesto produljenja nastaje skracenje stapa.=A A N F + Y (J - x) . 9.' =-+A£ 2£ Fly 12 FIG AE +-- 1 2A E (9. dok u drugim presjecima stapa naprezanja ostaju manja od dopustenih.l=u rna. promatrat cemo vlastite tezine i sile F Za ad = Y I ~esna str~na te ~~dnadZbe postaje beskonacno velika. tj.26) ® y N". u svim bi presjecima bila ista naprezanja i jednaka dopustenim naprezanjima.+ylsadop' dobivamo: F A?!---adop-yl F (9. Stap jednake cvrstoce na rastezanje i pritisak a.27) U stapu konstantna poprecnog presjeka zbog vlastite tezine naprezanje se mijenja po duljini stapa po lineamom zakonu (sl. Pri dimenzioniranju stapa to je naprezanje jednako dopustenom. Tako daje OJ -1-- i i i I x Za x = I. F xj Slika 9.7. 9.

E Integracijsku konstantu Co odredit cemo iz rubnih uvjeta.I).S.-~ adop (9.r E a dop E =konst. Ax=Ao slijedi: Co=Ao=--' F adop paje: Kako je za x = I. Zax=O..3 I) x Ao VIastitu tezinu stapa jednake cvrstoce mozemo odrediti iz uvjeta ravnoteze citavoga stapa: F+G=adop Amax. • i i i +-. P Uvjet ravnoteze + d4x) a dop - Ax a dop - Y A x dx = 0..-1--- Najveca je povrsina na mjestu ukljestenja (x = I): A max = -- F e(1doj.. .. = . U(l) = 0.r.30) xt I A . I I I . bit ce: a c=-E adop E dop Konacno dobivamo da se povrsina poprecnoga presjeka stapa jednake cvrstoce mijenja po eksponencijalnom zakonu: u=- (x-I).=_ Coea"".1'itap jcdnake hrsto~c na rastezan]e i pritisuk E 133 F adop (9.L!_ G= F (eo"". f fa dx+C= f adop E dx+C adop U=--X+C.32) Buduci da je u stapu jednake cvrstoce stanje naprezanja homogeno.r. odnosno: Y adop Integriranjem te jednadzbe dobivamo dx.3. F Otuda slijedi: Slika 9. . InAx odnosno: Ax yx =--+C....132 9.. . iIi Na stranicama toga elernenta djeluju normalna naprezanja ax za taj element stapa glasi: (A x iz cega slijedi: = ado. Aksijalno optereccnje Uapa 9. te konacno: (9.=_ + C a e "". odnosno . prema Hookeo- vorn je zakonu: E xx =- a . adop Pomak u je: u= = . @ Ax = Ao ea.

E adop 9. zbog slozene i skupe izrade u praksi se vrlo rijetko upotrebljava.35). i prerna gornjernu slobodnorn presjeku. U praksi se obicno upotrebljavaju stapovi stepenasta oblika. Odop .Y II ) (a dop . F Slika 9.4._y_ adop (9.A. a u svim ostalirn presjecima manja su od dopustenih (sl.37) AI=---- F (9.I.'r I)s ! (9..Y 12 ) U donjernu presjeku trecega dijela uzduzna je sila jednaka precnoga presjeka odredena je ovirn izrazom: A2 adop' 0-1 adop F a dop (9.36) I. (9. tako da je.33) Kod stapa jednake cvrstoce na pritisak donji je presjek upet i irna najvecu povrsinu. a slabije nego kod stapa jednake cvrstoce.34). Za povrsinu poprecnoga presjeka n-tog dijela stapa imat cemo: F 0-1 adop (9. dobivarno da je pomak donjega presjeka: !I(o)=--. Sastavljeni stap izvodi se tako da su na kraju svakog prizrnaticnog dijela naprezanja jednaka dopustenim. dobivamo: F adop Az = --------''----(a dop . Medutirn. Kod tog stapa rnaterijal je bolje iskoristen nego kod stapa konstantnoga poprecnog presjeka.9.4. povrsina presjeka smanjuje se po eksponencijalnorn zakonu.A2 t. dobivamo: F A)= (Odop-y/l)(adop-Y adop Predznak "-" znaci da je pornak u(o) usmjeren suprotno smjeru osi x. ukupno je produljenje stapa ~/=11I(0)1=- z a dop E 1)( z y. Sastavljeni stap i I -rAj Sastavljeni je stap sastavljen od nekoliko prizmaticnih dijelova razlicitih presjeka. Buduci da je gornji presjek nepomican.35) Ukupno je produljenje stapa (1. (9.9). "sastavljeni stapovi". Radi jednostavnije izvedbe i ekonomicnosti sastavljeni se stap cesto upotrebljava u praksi.34) Ako Sll adop-y/l duljine svih prizmaticnih dijelovajednake U donjem presjeku drugog dijela stapa uzduzna sila je jednaka A I ad. I I-. I In I I I - An t. ax iz cega dobivarno da je povrsina: max = F+AI/Iy a dop .134 Za x = 0. Saslavljcni ltap 135 Uvrstimo Ii za Az izraz (9. l l2 I 9. Na kraju prvoga prizmaticnog dijela stapa naprezanje je: I i I-.39) i~1 . 9. analogno: tada je: F Uvrstirno Ii za AI izraz (9.38) l -n )" Povrsina po- ~/=2: n si. Dobiveni oblik stapa jednake cvrstoce teorijski je najekonomicnije rjesenje. Aksijalno eptereeen]e §Iapa 9.

pomocu izraza (9.1 Oa) stup sastavljen od triju prizmaticnih dijelovajednakih stup jednake cvrstoce na pritisak (sl. duljina (s1.2 MPa. = 14.14m Povrsinu donjega presjeka odredit cerno pornocu izraza (9.33 e~ = 7. 9.1.11 m. ' 2 Za stup konstantnoga poprecnog presjeka pomocu izraza (9. a dopusteno naprezanje na pritisak Odop . 9.19 m2. a) b) c) Treba usporediti volumen stupa za ove slucajeve: stup konstantnoga poprecnog presjeka (sl. 1.5 ·42 = 609 m3• Volumen stupa konstantnoga presjeka priblizno je trostruko veci od stupa jednake cvrsroce. sto znaci da za izradu stupa konstantnoga presjeka treba utrositi trostruko vise materijala nego za stup jednake cvrstoce. Volumeni se stupova odnose ovako: V): V2: VI 3 F A~---odop-yh Volumen stupa: VI =A h = 1 : 1.2'10' ( 12 Povrsina presjeka drugog dijela iznosi: Az =---'-h~ Alodop 3 iii n Primjer 9.IOc)... 106 1. I I I - -A Tezinu stupa odredit cerno iz uvjeta: F + G3 = Am>x i odatle: A .x =Ao eO.31): J'!_ 22'10'·42 I Am.2'106 m.3.2 ..4.24: 2. lOb) OdOP-Y 3 22 . dobivamo: ) II = AI =----hodoP-Y F (F+GI 1i/2 = +-) 2 E Az _ G2 3 4.2 .106 1. 10 3 • 14 =8. +G E An II I + Gn 2 )/11 Odop-Y 3 h -22'10' ·14 = 6.40) Povrsina je presjeka trcceg dijela: A3= a volumen je stupa: Az Odop 6. (9. Sastavljeni ~tap 137 iii I + ___!_ 2 EAI G Za stup sastavljen od triju prizrnaticnih dijelova. 2 Za stup jednake cvrstoce povrsina gornjeg presjeka iznosi Ao=-F 4'106 =---=333 1. m.10.03 m2..9. 10 6 - Stup ~isine h = 42 m opterccen je na gornjemu kraju tlacnorn centric nom silom F= 4 MN. 9._Speclficna tezina materijala stupa y = 22 kbl/m '.03 .28) dobivamo Odop jF I E I F I ~.. Aksijalno optercccnje Uapa 9. . Odop I I a) I / b) Volumen stupa iznosi: c) Slika 9.2 .34).. (F+GI = +G2 + .136 gdje je: (F 9." =3.48 '1.

t!i. au smjeru BC produljenje CC" stapa BC. Da bi tocka C bila zajednicka i nakon deformacija stapova. C F F Ct Iz sl. ovisno 0 tome je Ii stap opterecen na rastezanje iIi na pritisak. Aksijalno optereeen]c Itaps 9.MI cos(al +a2) . Svaki je stap 1I stanju ravnoteze i optereceni su silama FI i F2. 1I mjerilu znatno vecem nego sto je mjerilo duzina stapova na slici konstrukcije. Plan pomaka 139 9. 9. a iIi sinal I: iIi: smrr. Spojnica CCI = 0 predstavlja pomak cvora C. Za odredivanja pomaka cvora C mozemo postupiti ovako. povrsine poprecnih presjeka A I i A2 te moduli elasticnosti EI i E2• konstrukcije i deformacije stapova.12. Tocka C1 sjec~te je ~komica i odreduje novi polozaj cvora C nakon deformacije sistema. kao sto je pokazano na sl. I I F2 Slika 9./1 i M 2' Od tocke C u smjeru stapa AC nanosimo njegovo produljenje ce. Zbog defonnacija stapova pomaknut ce se cvorovi.S.12.11. iz geometrijskih odnosa mozemo odrediti pomak toga cvora i obratno.12. - . Prikazana se konstrukcija naziva planum pomaka i daje nam mogucnost da lako utvrdimo analiticku ovisnost izmedu pomaka tocaka Kod konstrukcija sastavljenih od stapova. odnosno skracenja stapova. dva iIi vise stapova spojeno je u cvorovimao Ako vanjsko opterecenje djeluje u evorovima. stap Ae' rotiramo oko zgloba A.5. 9. Poznajuci deformacije stapova spojenih u jednome cvoru. Uz pretpostavku malih deform~a stapova. I I) ida su poznate duljine stapova II i 12.138 9. a stap Be" rotiramo oko zgloba B. Pod djelovanjem sila FI i F2 stapovi se produlje za t!i./1 iIi: cos(al +a2)+sl sin(al +a2) Sile FI i F2 u stapu "I" i "2" mozemo odrediti iz uvjeta ravnoteze cvora C. lukove mozemo zamijeniti okomicama u tocki C' i C" na pravce AC i Be. onda su stapovi aksijalno optereceni pa dolazi do produljenja. Polozaj cvora C nakon deformacija stapova pada u sjeciste lukova opisanih iz tocke A i B s polumjerima jednakima novim duljinama stapa Ae' i Be"./2=t!i. dobivamo: Slika 9./2 . Uzmimo da na konstrukciju sastavljenu od dvaju stapova djeluje sila F u cvoru C (sl. Pretpostavimo da su stapovi 1I cvoru C prerezani. 9. Plan pomaka o = v vertikalna komponenta toga pomaka. A A I I I I I B I I I I I I I 2/ I ~falla2 F. t!i. a zatim pomocu Hookeovog zakona odredimo produljenje stapova lz toga slijedi: Pretpostavimo da su deformacije stapova vrlo male u usporedbi s njihovom duljinom. Ox = u horizontalna je.

E H Kontrola naprezanja u stapovima: N.195'10-4 m= 0.-.12 em.2.25 '10-2 3 0.15 ern"). =-=--'---3 Pomak tocke G: oB 0. =N2 Dimenzioniranje stapova: O --<0 x. Sistemje opterecen silom F = 100 kN.J.8'10 =1.85'10-4 .! .A. Primjer 9. Treba dimenzionirati stapove AB i DC. =~o.13a. 4 Iz sume momenata u odnosu na tocku C dobivamo: i odatle: N.6em2 Dvije krute grede CD i GH zglobno su pricvrscene 1I tockarna C i H i vezane Sll S dva stapa.26'10-3 ..056'10-4 m=0.S.__=176. Slika 9.85'10-4 3 G = 127.8'10 ·2 0)07)'10".0dop 140.J..9 MPa<odop _ . 2 .01 em. 9.833'10-3 fad.. usvojeno d2=28 mm (A2=6.£ws I 140 Konacno dobivamo pomak tocke C: 9.. mrn (A.2 fl. Iz sume momenata u odnosu na tocku H dobivamo: =!!. Aksijalno opterecenje §tapa 9.6 MPa<odo P = 140 MPa E~co F~100kN I· / E=co Fc100kN °x(I) 3m ·1 2 a) 1 ·1· 3 'I 3m Ox(2) 2 b) 1 '1' 3 '1 N2 75'103 = -= A26.4..13. Odrediti kut zaokreta grede CD i pomak tocke G. usvojeno d.. r Kut zaokreta grede CB: 8.-----:-c-----. Stapovi su celicni kruznoga poprecnog presjeka. Plan pomaka 141 iii: o=CC._ 3 5 sin 45° = 75·---= 3· 0.85 crn/) z c ~l N c ~I 4.707 5 176.I H d2=~4:2 =2.8'10 13.+o~ =~1I2+v2. = 13. = ~4:.106 = 4. 3 = 18. Zadano je dopusteno naprezanje 0dop = 140 MPa i modul elasticnosti celika E= 2· 105 MPa.140 MPa. i odatle: 3 3 N 2 = .. =~= 176. 15· 10 Pomak tocke B: 12.- V.! .E 2 A 2 . =42 3 d. Produljenje stapa DG: N2!2 75'103.J_= E.F = -·100 4 4 = 75 kN.!. Produljenje stapa AB: fl. N A dop gdje je .2· 10" .13.18 em. 6. >!!. prema sl. A 'po! A pol :2=-- N a dop m2=12.6Iem.~ . 176.15'10 -4 = 121.8 kN.

'2 I'll I' Ako ukupan rad utrosen na raskid stapa podijelimo s volumenom stapa A I.~a) i moze ~e pn rasterecenju stapa povratiti u istom obliku bez gubitaka. Na beskonacno malome prirastu produljenja dA. tako da se ukupan rad We potpuno pretvara u poten~ijalnu energiju deformacija U (sposobnost proizv?dnje meha~ickog ra. prikazan povrsinom dijagrama na dijelu od 0 do zadanog 6.142 9. 9. 9. 9. Oznacirno s A.M (sl. Opterecenje F je staticko. Tako je potencijalna energija deformacija akumulirana u stapu: FM U =We =-_. Na slici je to isprugana povrsina.I'll (sl.) = I a de f (9.41) Slika 9. dobit ce A. Potencijalna energija deformacija koj i je prikazan uk upnom povrsinom dijagrama naprezanja u koordinatnome sustavu a .54 3 W = I (F) V A 6._ _ .fi·O.6.43) 0 cm. na donjem kraju opterecen silom F (sl.6. Aksijalno eptereeenje lIaps 9.45) mozerno pisati u obliku: U=-2EA iIi: U= F21 (9. zakona u obliku 6. % I I I I We = I FI o F 6. 9. U podrucju elastic nih defonnacija za koje vrijedi Hookeov zakon rad izvrsen pri postupnom povecanju sile F od 0 do konacne vrijednosti F iznosi: 6.44) i x F I M f1 M t I I I I I I I 1 I . apsolutno produljenje stapa duljine 1pod djelovanjem sile F. (9. dobivamo speclfleni rad raskida: w= - Ako to uvrstimo u prethodni izraz. dobivamo: bG =-.14) i predstavlja vazno mehanicko svojstvo materijala.12=O.1 0 d1 (A.6. povecava se postupno od nule do konacne vrijednosti i pri tom obavlja rad na putu koji odgovara pomaku tezista donjega presjeka stapa.: 8 F -4------I.6.14).15. Potencijalna cncrgija dcformacija 143 bf) =3 5 08 =3 5 VL. 9.IEA.47) . beskonacno mali prirast &.46) i u dijagramu F . (J B B koji je na dijagramu F .1 Promatramo prizmatican stap duljine I.fi 3 5 5 1'111 +M2 =-·.odnosno F = --EA 1 izraz za po- W=IF& o (9.J I I i 2 t.6.1 (sl. a ukupan rad utrosen na produljenju stapa za velicinu I'll bit ce 6.42) tencijalnu energiju (9.I"""""i L. sila F izvrsila je elementarni rad dW= F & (9. 1'112 EA 2I (9.tA o o ~-I------RA Stika 9.. 9. Povecamo Ii silu F za beskonacno malu velicinu dF.14) prikazan povrsinorn elementarnog pravokutnika (isprugana traka). Pri ovakvoj defonnaciji tijela promjene su temperature i kineticke energije tijela neznatne pa se mogu zanemariti.14.14).1 Pomocu Hookeovog FI .15).1 predstavlja ukupan rad utrosen na raskid stapa.1 &=-2- (9.1 = -. F dx I I I I I I I II II " 1 1 i jednak je povrsini trokuta OAB u dijagramu F ../.18+0. Ocito je da ukupna povrsina dijagrama rastezanja u koordinatnome sustavu F .E' (sl.45) I I I I I tot T ?.

c! L..17a prema izrazu (9. energiju mozerno izraziti i 1I ovom obliSlika 9.--.. da bismo u stapu koji ima smanjenje presjeka na vrlo maloj duzini (sl.17b.. N ][ d2 gdjeje: A = -_..17c dobivamo: 16 VI' N Slika 9. 9.- ~ I V s volumenom l I =-=--=- V Al r s: 2AI oe 2 (9.16). 9.48) - I I I ..15). 4 Za stap prikazan na sl.17c) povecali vlacna naprezanja do kriticne granice.. uz pretpostavku jednolike raspodjele naprezanja po svim poprecnim presjecirna. A ksijalno npterecenje ~tapa 9. 9.51) Primjer 9. Stapovi su jednake duljine i optereceni su jednakim silama F. V = F2 3 (i) 2F2 I 2E A dV a citavog je stapa: V --2EA N2 dx Konacno dobivamo: 9(2EA) =f .. 9... tako daje V > O.. Ako se uzduzna sila mijenja uzduz osi stapa.&.. Kao sto ce biti pokazano kasnije.5. 9 . sposobriost akumuliranja energije vainaje pri dinamickom opterecenju. Buduci daje U =c potencijalnu IF a c) 1I=- a2 2E E (9. _. . !reba ~sporediti velicinu potencijalne energije deformacija stapova kruznoga presjeka prikazanih na sl.17.50) stapa prikazanog na sl. a ne sposobnost akumuliranja energije.46) F2 I V =-1 2EA' 2 . Usporedba dobivenih rezultata pokazuje da se pri danorne maksimalnom naprezanju u stapu potencijalna energija defonnacija smanjuje pri povecanju volumena stapa.. specificnu U- e (sl.. . Dijeljenjem vrijednosti ukupne potencijalne energije deformacija deformiranog stapa A I dobit cemo speclflcnu potencijalnu energiju: lI=W e . Potcncijalna cncrgija dcrormacija 145 z Vidimo da je potencijalna energija deformacija izrazena kao kvadratna funkcija opterecenja iii defonnacija. 9....16.-8 I I I F i jednakaje ku: povrsini trokuta OAB u dijagramu E.17.49) iIi: 1I=--' f2 Potencijalna energija defonnacije iznosi: (9.. Prerna tome..+--r~_j_l.144 9.. odnosno defonnacija.... Za slucaj statickog opterecenja odlucujucu ulogu imaju maksirnalna naprezanja. potrebna je samo neznatna kolicina rada. potencijalna je energija deformacija: 7 F2 I dx 7 16(2EA) Za stap prikazan na sl. 0 N2 dr 2EA (9.6. 9. Vidimo daje specificna potencijalna energija izrazena kao kvadratna funkcija naprezanja.. potencijalna je energija deformacija elementa stapa (sl.

sile kolineame od tri uvjeta ravnoteze dva su automatski zadovoljena pa ostaje sarno uvjet: (1) Reakcije FA i F H ne mogu se odrediti izjednog ~vj. . xl • i usmjeren je u pozitivnome smjeru osi x. Pri tom se kao osnovne nepoznate velicine mogu uzeti sile (metoda sila) iii pomaci odnosno deformacije (metoda pomaka odnosno deformacija). odnosno: EA I Fs = . Slati~ki ncodrcdcni sislcmi 147 9. Rjesenjem postavljenog sustava jednadzbi odredimo nepoznate velicine. 4.146 9. 2. . Treba odrediti najvece naprezanje koje se pojavljuje u stapu i pomak tocke C.!_ Ii . dobit cemo: F G I) EA _ FB 1 Primjer 9. Pomocu Hookeovog zakona defonnacije pojedinih dijelova konstrukcije izrazimo silama. Aksijalno oplcrc. . Promatrajuci d~fonn. zakljucujemo da krajevi stapa ostaju nepornicni ida stap ne rmjenja svoju duljinu. Na nekoliko slijedecih primjera objasnit cemo postupak rjesavanja statickih neodredenih sistema. vise nacina. Buduci da su sve. . 3 =0. Pomak je tocke C: (VII) F.. . Stap konstantnoga poprecnog presjekaA. Pomocu Hookeovog zakona i primjenom principa superpozicije dobit cemo da Je: _ Fn 1 . . Staticki neodredeni sistemi Na krajevima stapa pojavit ce se lezajne reakcije FA i F B. ako je zadano: A i F. Uzduzne sile u stapovima odredujemo metodom prereza iz uvjeta ravnoteze promatranog dijela konstrukcije.acIJu stapa. Ako je pri odredivanju sila u pojedinim stapovima konstrukcije potrebno vise jednadzbi nego sto nam ih daju staticki uvjeti ravnoteze.!_ Uvrstimo Ii izraz (IV) u (I). dobit cemo: I I: I I I Ie @ Najvece je naprezanje u stapu: FA =- 2 3 F. onda kazemo da je konstrukcija staticki neodredena. (V) IF I I z (VI) I I A I Fa x• Slika 9. Utvrdimo vezu medu deformacijama pojedinih dijelova konstrukcije na osnovi uvjeta kompatibilnosti deformacija i postavimo potreban broj jednadzbi kompatibilnosti deformacija. (Ill) EA Uvrstimo Ii izraz (1lI) u (ll). Dopunski uvjet de formacija izrazimo u obliku: un = Ovdje cerno promatrati konstrukcije sastavljene od stapova koji su optereceni sarno aksijalno. (II) U tu svrhu kraj B oslobodimo veza. (IV) Ii . Postavimo jednadZbe ravnoteze za promatrane dijelove konstrukcije koji sadrze nepoznate sile.7.6. prema sl. I to ta. odnosno stupanj staticke neodredenosti konstrukcije II..7. o.:cnjc ~Iapa 9.18. odnosno pomaka. Zatim odredimo stupanj staticke neodredenosti sistema.F.~ta ravnoteze p~je . 9. Pri rjesavanju staticki neodredenih konstrukcija postupamo ovako: l. upetje na oba kraja i u tocki C opterecen si10m F. mora imati takvu velicinu daje pomak kraja B jednak nuli.potreb~o P?staviti jos jedan dopunski uvjet deformacija. Razlika izmedu broja nepoznatih sila i broja nezavisnih jednadzbi ravnoteze odreduje broj prekobrojnih veza.18. dodavanjem sile Fs· Sila FB.I = O. 3.ko ~a su pomaci krajeva stapa lIA = 0 iIi liB = 0 iii apsolutna deformacija I'l. Tako dopunski uvjet deforrnacija mozemo izraziti n~. Da bismo mogli rijesiti II puta staticki neodreden sistem moramo promatrati deformaciju konstrukcije i posta viti II dopunskih uvjeta deformacija.

CC.20a.8. B. Aksijalno nptereeenje ~tapa 9. Buduci da je: Dalje mozemo silu N.19. a u tockama B i C vezana je s dva s~pa. 9. Sistem je opterecen silom F u tocki D. Statifki neodrcdcni slstcmi 149 Primjer 9.uduCida postoje tri jednadzbe r~~~ot~ze.. dobivamo: odnosu na tocku A dobivamo: i odatle Dalje irnarno: (I) . lD. Treba odrediti sile u stapovima I pomak tocke D.19. Kruta greda AD zglobno je pricvrscena u tocki A. sin a -N2 =0. B" C. dobivamo: odnosno: (II) Produljenja SlI stapova: (III) F ~~~~~~~~dD t (. Iz slicnosti trokutaABB. ' 2 • Iz sume momenata II Uvrstimo Ii izraz (IV) u (I). £2.148 9. Ako uvrstimo izraze (III) u (II). iACCI slijedi: BB. Konstrukcija sastavljena od n stapova zglobno vezanih u cvoru C opterecena je silom F prema sl. Treba odrediti sile u stapovima ako su zadane krutosti E. b) (IV) Zamisljamo da smo prerezali stapove i dodal i odgovaraj lice reakcij e veza N i N (sl 9. --=--.leze na jednome pravcu.19b). 7. dobivamo: ~= i odatle N2/2 a.a. Potrebno je postavm JOs jedan dopunski uvjet defonnacija.£Fv= F-Av-N. Ai· Uvjeti ravnoteze cvora C glase: -- -- . a" a2 i l. I" 12. odrediti iz izraza (IV) iii (I). a produljenje stapova iz (III) . Pomakje tocke D: (VI) U ovome zadatku uzeli smo sile u stapovima kao osnovne nepoznate velicine (metoda sila). prema sl.7. Primjer 9. 9. sistem je jedanput staticki neodreden. sina a) Slika 9. nakon defonnacije sistema. A" Az. Zadano: EJ. a cetiri nepoznate reakcije. tockeA. (V) . B_uducidaje g~eda Aq kru~a i moze se rotirati oko zgloba A.

7. Treba odrediti naprezanja u cijevima i valjku._i / t.Eb O.u cos a. Ab. I I IF. I. Aksijalno optereeenje Itapa 9. All' Ab iE".Et Ot A. Ot a) b) Slika 9. = Fv.Ii=-.150 9. U ovome zadatku uzeli smo pomake kao osnovne nepoznate velicine (metoda pomaka odnosno deformacija). 9.E. =~ i==1 N.». U celicnu cijev postavljena je aluminijska cijev u kojoj je postavljen bakreni valjak i na krajevima su spojeni krutim plocama. Sile u pojedinim elementima sistema mozerno izraziti u ovom obliku: Fe = ae Ac = Ee Ae E t.=1 2: n E. dobivamo: at «. smo dvije jednadzbe puta staticki neodreden. i to znaci da je sistem n-2 Iz jednadzbi (IV) odredimo kornponente pomaka u i v cvora C. / s. Stati~ki neodredeni sistemi 151 2: F.20b Buduci daje i-tog stapa mozemo izraziti pomocu komponenata !!. . Ii pomaka u i v cvora a) F b) (II) Iz uvjeta ravnoteze dobivamo: Slika 9. 1 F t L . Oo~ili. Ai (IV) sinai cosrr. (III) iii -=-=-=E s.21. it T At. tako da uvjet (II) silu u i-tom stapu mozemo izraziti u obliku: E. A.: Pri defonnaciji deformacije glasi: (v sinai-u cosrr. A. = N. !!. Primjer 9. akoje zadano: A". 9.20.. a zatim pomocu izraza (Ill) odredimo sile u stapovima N. _.9. Em Eb. sin a.}. (IV) . koje sadrze n nepoznanica. Oeformaciju C. = 0 (I) F 2: F.2 Sin ai . tako da se podudaraju tezista cijevi i valjka. - " = O.Ii = v sin ai . = 2: Ni i=1 n cosai + r.I. Ea (I) sistema krute ce ploce dobiti samo translatomi pomak. ab Eb . . UIUo~_ . EA Ni=_!____I/.u . Ako izraz (III) uvrstimo u izraze (I). F O.!!. sl.21. (lIl) v i=1 2: n E. Sistem je opterecen silom F prema sl.

23.. kod staticki neodredenih konstrukcija pojavljuju se sile i naprezanja pri promjeni temperature pojedinih elemenata iIi citave konstrukcije.T dana je izrazom: E.I.=E.8.T I. Toplinska naprezanja 153 Fb=ahAh=EbAbE• Ako izraz (IV) uvrstimo u (I)..22.8. ako su defonnacije Tome se suprotstavljaju oslonci u kojima se pojavljuju dopustaju produljenje stapa. 9. Toplinska naprezanja Kao ~t~ smo vidjeli u odjeljku 6. Temperatura stapa "I" povecava se za to...152 9. a sr I =--=-sin2f3 sin2f3' .T I cosf3=ato.T I sin 213 2 sinf3 9. stap "I" produljio se za: M. dobivamo E = F -=-~------_ Et At +E" A" +E" A" (V) Pomocu izraza (V) i (III) dobivamo tlacna naprezanja u elementima sistema a. u konstrukciji nema toplinskih naprezanja.8. A.52) v =a to.22.T I.=CC c I to.~nom ~ire~ju ?dn?sno skupljanju tijela defonnacije prezanja u tijelu. prema slici 9.23....T stap bi se produljio za: to. +E" A" +E" A" (VI) dokje stap "2" i dalje ostao nedeformiran. Iz i~~aza .T. Treba odrediti pomak cvora C.. o. nastaju bez pojave na(tj. I. = a to.=F Et A..22b. Medutim. ".T. =F a.=E. Iz uvjeta ravnoteze dobivamo: . I=a Slika 9. sl.T I . duzinska defonnacija to. (9... Zadanje staticki odreden sistem koji se sastoji od dva stapa spojena u cvoru C. Zbog promjene temperature za to.T I sin sin 213 13 = a to. 9. tj. a) b) Pri porastu temperature za to. Kod odredenih statickih konstrukcija defonnacije elemenata nisu podvrgnute nikakvim ogranicenjima pa kod njih nema pojava toplinskih naprezanja. 2 cos 13 Iz uvjeta ravnoteze cvora C slijedi da Sll sile u stapovima jednake nuli.53) E...I=ato.22. onda zbog promjene temperature u tijelu nastaju naprezanja koja nazivamo toplinska naprezanja. Ako je sirenje odnosno skupljanje sprijeceno E. na elemente sistema u odnosno: u=ato./ a) Slika 9.. reakcije FA i F8 koje ne p~ slob. +E" A" +E" A" E" podvrgnute nekim ogranicenjima). Promatrajmo stap koji je upet izmedu dviju krutih nepomicnih stijenki. to.T sl. Pomak cvora C cemo dobiti iz plana pomaka. prema sl. 9. pri prornjeni temperature za (9.(VI) ~~di~o da se opterecenje sistema raspodijelilo ornjeru njihovih aksijalnih krutosti. Aksijalno opterecenje §tapa 9.

. Potrebno je posta viti uvjet kompatibilnosti deformacija. Aksijalno optereeenje §tapa 9. tj. Toplinska naprezanja 155 Vidimo da je sistem staticki neodreden. FBlz ---+-_.E2. pa mora biti: Pri porastu temperature stap se moze produljiti za velicinu <5... naprezanje je u stapu tlacno.=-=a/':. e.T. izrazima. Ako je /':. = (al II +az/z) FA A E.1/ > 0. A"/I a2. FB =--' A z F8 I I a u drugome dijelu: LL i a x. Potrebno je postaviti dodatni uvjet defonnacija koji glasi: EA Dobivamo reakciju oslonca: gdje je: i naprezanje u stapu o... = (al II +az 'z) /':.1. .54) povrsini poprecnoga presje- /':. nema naprezanja.E2 A2. onda se pojavljuju reakcije oslonaca FA IF B kOJIponistavaju dio deformacija stapa vece od <5.154 9. Iz uvjeta ravnoteze stapa dobivamo da je: iii a/':..8..~ u ~t~pu..T 1=--' FA =FB• FA I Sistem je jedanput staticki neodreden. EIA. 9. tj.. . Tri su stapa zglobno vezana u cvoru C prema sl.25.T (9. /':. naprezanje je 11 stapu vlacno.T> 0. pri porastu temperature. Pri smanjenju temperature stap se moze slobodno deformirati. Slika 9.T. Iz uvjeta simetrije s~ijedi da su sile u vanjskim stapovima medusobno jednake.E1.24).. Uvjet ravnoteze za cvor C glasi: 2F. /':. uvjet deformacija mozemo izraziti u slije- Za /':. U ovom slucaju vidimo da naprezanje u stapu ne ovisi ka... Zadano je t E. < 0. 0 /':. Skracenje je stapa: iz cega dobivamo: Az I I i c I a .A2 =-A'. Pretpostavit c~mo da'su sile ~ stapovima vlacne./2. pri T smanjenju temperature. :s.1.24.lz uvjeta pricvrscenja stapa slijedi da stap ne moze mijenjati svoju duljinu.1.1 Koristeci se dvama posljednjim decem obliku: 8- FBI. Ako je. cos{3+F2=O a) . a za /':. a) b) Primjer 9..A1 i I Naprezanja su u stapu tlacna i u prvom dijelu stapa iznose: i I ax..10.. a2. a naprezanja su u stapu jednaka nuli.T /':. Dalje cemo promatrati sastavljeni stap koji je kraci za <5 od razmaka dviju krutih nepornicnih stijenki (sl. 9. Potrebno je odrediti naprezanje u stapovima ako se temperatura srednjega stapa promijeni za /':.».

(b) a . (F2 12 --+a E2A2 2 !!. tako da se teziste presjeka armature podudara s tezistern betonskog presjeka (sl. I.5' 10--6IK.156 iii: 9. E. na udaljenosti x od presjeka A izdvojimo element stapa duljine dx za koji mozemo uzeti daje temperatura T(x) konstantna. Betonski je stap arm iran celicnom armaturom koja je simetricno rasporedena u poprecnome presjeku stapa. Kolika su naprezanja u armaturi i u betonu. Kod!!.26. Produljenje tog elementa iznosi: !!. ako se stap zagrijava tako da se na kraju stapa A njegova temperatura poveca za TA = 10K. At Eh=2·I04MPa Ab.=2'105MPa. = at> T(x) dx= «. TA x" )dx. Naprezanja su u stapovima: E. Da bismo odredili produljenje betonskoga stapa (bez armature) nastalo zbog zagrijavanja.. A.T> 0 II vanjskim se stapovima pojavljuju vlacna naprezanja.a 2 !!.26a).T < 0 u vanjskim se stapovima pojavljuju tlacna naprezanja. Zadano je: a" = 12. za n = 2 po zakonu parabole drugoga reda (sl. za n = 1 temperatura se mijenja Iinearno. 2' --= iIi: F. (TA + To. na kraju B za Tn = 70 K. a u srednjem tlacna. a u srednjima vlacna. Aksijalno epterecenje §tapa 9. dx..1 x" (a) Slika 9. Primjer 9.12=--+a2!!.26b). F212 !!.1 = 2. a) b) Koristeci se izrazom (a).T '2 ) cosfJ Slika 9.A. dobivamo: F_ . dobivamo: (c) . A. n = 0.8. Produljenje citavoga stapa zbog porasta temperature dobit cerno integriranjem izraza (b) po duljini stapa: .T E. a po duzini stapa mijenja se po slijedecem zakonu: T(x) = T If T + _0__-T /" .T E2 A2 Ako izraz (c) uvrstimo u (b).11.r F = ___!_ A.. Toplinska naprczanja 157 Kod !!. Za n = 0 promjena temperature po duljini stapa konstantna je i jednaka Tn.25. 9. Uvjet je deformacija: gdjeje: (b) E. cos 2 fJ cos ' fJ (d) 1+2 -_ E2 A2 Silu F2 dobivamo iz izraza (a). 9.

+ B n+I A + __ NI Stika 9.. a imamo dvije nepoznate velicine i potrebno je postaviti dodatni uvjet deformacija. a u srednjem stapu vlacna naprezanja.) TA ( = ------. Ako su povrsine poprecnih presjeka i moduli elasticnosti materijala vanjskih stapova jednaki. Pri rotaciji stapovi ne mijenjaju svoje duljine i u njima se ne pojavljuju naprezanja. vel ike tlacne sile u armatun.lb. 9.28. ( +T . Naprezanje je u armaturi: a. dobivamo da je l11 > l11 e.5· _'__ = 0 45 MPa ' Dobili smo jednu jednadzbu. -a. 9.TA) i.. A.=a. jednako. _.28).T) '[. ' A" E. U vanjskim ce se stapovima pojaviti tlacna. Da bismo spojili sva tri stapa u cvoru D.TA ) ---=u"l n+1 E.9. Neka se konstrukcija sastoji od triju stapova zglobno vezanih u cvoru D.----. iz uvjeta simetrije slijedi da su sile u vanjskim stapovima jednake. n- .9.158 9. cosa =0 (g) iii F2=2F.28. Stap je 2 izveden kraci za 0 od predvidene duljine 12 (sl. A I. /or· . --'- Pri montazi konstrukcije .2 F.. 9. (a) ~ ~ Stika 9. Stika 9.29) dobivamo: "LFv=F2 . Pocetna naprezanja pr)oduljenje slobodne armature zbog porasta temperature raza (c: l11 = a I T e e mozemo dobiti pornocu iz- Pretpostavimo da je konstrukcija sastavljena od dvaju stapova zglobno vezanih u cvoru C. Nakon zavrsene montsze rastegnuti stap tezi da se vrati u prvobitni polozaj i time pritiskuje vanjske stapove.TA +--__ ) (f) n+1 I +-E" A" a naprezanje u betonu: N a.5 MPa (pritisak) 2.-- TB . Potctna naprezanja 159 J' o a" ( TA + --I. dobivamo: (b) (rastezanje). . +I (c) 9.T } _B__ A n+ I A (d) Buduci da je at > ab. A. Iz uvjeta ravnoteze cvora D (sl. 9.r " dx = a" I TA (T + _B __ /I . CIJI Produljenje armiranobetonskoga stapa (sl.potrebno je stapove rotirati oko tocaka A i B tako da cvor C dade u polozaj C.26b) iznosi: (e) iii Al LJ. I A" A" 1> o 1+ 2 '105 3 • 4. E . (a. E t. ab =-=--=a AI> A" A.5-11)'10a= e 5 6 '(10+ 70-10) 0. Aksijalno oplcrcccnjc llapa A LJ.27. defonnacija betona jednaka je deformaar:nature.29. sto uzrokuje pojavu vlacne sile N u betonu i.1 ( TA+ TB . potrebno je stap 2 rastegnuti za velicinu 0 i zavrsiti montiranje konstrukcije.. 9..TA_) . i odatle: NI (T . Ako u izraze (f) i (g) uvrstimo zadane vrijednosti. = 9.104 a" AI> o I'A = 4.:.27). Iz sl. dobivamo: 2'10 '(12.. A. cosa. tako da cvor D dolazi u polozaj D. Zbog prionljivosti i~me~u armature i ?etona. Srednji je stap izveden kraci za 0 od predvidene duljine l: (sl.

Vidimo da se u neodredenim statickim sistemima mogu pojaviti naprezanja i onda kada nema vanjskog opterecenja.---=----=-------. F. dobivamo: (c) Vidimo da je sistem jedanput staticki neodreden. 9. Uvjet defonnacija glasi: (e) iii primjenom izraza (d) dobivamo: 0= 1'113 + --:---300 + -300 sin cos odnosno: 1'111 1'11. Potrebno j~ postavi~i dodat~i .J3 (g) • Uvrstimo Ii izraz (g) u izraz (f).30. netocnostima izrade i 0 fizikalno-rnehanickirn svojstvima materijala. cosa ( 1+---2 EI A I cos ' a oE. A. d~IJe I dola~1 ~ polozaj A . a 1Ivanjskim stapovima sila FI bila bi vlacna. Pri opterecenju konstrukcije pocetna se naprezanja zbrajaju s naprezanjima koja nastaju zbog opterecenja. tako da je: U . Pri rnontazi stapnoga sistema. . A.30.\lYF. I) b) F. 9.J =--. Primjer 9. a cvor B ima vertikalni pomak liB prema gore I dolazi 1Ipolozaj B.0 1'111 sin 30 U B =--_. ustanovljeno je da duljine stapova ne odgovaraju duljinama predvidenima u nacrtu (vidi cvor A). onda bi nakon montaze u srednjemu stapu sila Fz bila tlacna. Cvor A ima vertikalni 'poma~ UA prel~a. sl.I.--~2 EI A I cos ' a E. prema sl. Pogodnim izborom inicijalne defonnacije moze se regulirati stanje naprezanja u pojedinim dijelovima staticki neodredenog sistema i postici bolja iskoristenost materijala. Aksijalno nprerecenje !tapa 9. lz uvjeta ravnoteze cvora A dobivamo: (a) lz uvjeta pak ravnoteze cvora B dobivamo: (b) (c) Slika 9. Montaza je izvrsena prisilnim spajanjem cvorova A i C. o EA. E. dobivamo: 2FI+FJ+2F4 =. Svi stapovi imaju jednak poprecni presjek i izradeni Sll od istog materijala. Na tom svojstvu staticki neodredenih konstrukcija osniva se teorija prednapregnutih konstrukcija.1Iv!et defonnacija. Treba odrediti sile u stapovima nakon rnontaze. 2/.160 9.E. zbog netocnosti obrade pojedinih dijelova sistema. npr. A. I) (e) Y 3 I F2 F.I. Potctna naprczanja 161 gdje je: FI II 1'111=--.30d.9.J i B a) I c) Ako bi srednji stap bio izveden duzi od potrebne duljine 12. = 1 . cos 30 (d) 0= F.12. A. I EA' FJ I I'll =-' J EA' I'll =--' EA F. 0 1'11. ' (f) a dalje je: FI I'll =_1_. ( 1+--. EI AI Ako izraz (c) uvrstimo 1I(b). I. Ona ovise 0 dimenzijama sistema. Rjesenjern sustava jednadzbi +~ EI AJ cosa (d) (a) i (d) dobivamo: FI = -----. Ta naprezanja nazivamo poeetna naprezanja.

162 Rjesenjem sustavajednadibi (a), (b), (e) i (h) dobivamo: -/3 2+3-/3 r: 2+3 .. 3 I 0EA

9. Aksijalno uptereeenje Uapa

9.10. AksijHlno udarno oprcrcccnje itHpH

163

F=F=F=
I 2,

Pri odredivanju najvecega dinarnickog produljenja odin i napre~anja Odin U stapu, pretpostavit cemo da je masa stapa i zadrzaca mala u usporedbi s m~s.om tereta m= Q/ g ,(g = 9,81 rn/s-), tako da se masa stapa i zadrzaca moze zanernann. Takoder pretpostavljamo da nema gubitka energije pri sudaru, te da je ovisnost izmedu sila i deformaeija ista kao i pri statickom opterecenju, tako da je:

F4

= F, =
-

0

EA.

o ==TA' r.: l
dill

(9.57)

9. IO. Aksijalno udamo opterecenje stapa
A

Pri odredivanju dinamickoga naprezanja i dinamicke deformacije stapa prirnijenit cemo energijsku metodu koja se osniva na zakonu 0 odrzanju energije. Pri padu s visine h
+ Odin

teret Q izvrsi rad: W =Q
(h+Odin)

(9.58)

koji se prema zakonu 0 odrzanju energije pretvara u pot~neij~l~u ene.rgiju deformaeija elasticnoga stapa, a ona se primjenom izraza (9.57) moze izrazrn 1I obhku:
a}

b)

1 U - - .F

-2

din'

0

dm

=

__::d'c:.n --

0

2

2l

EA

(9.59)

Buduci da je:

a

W=U, dobivamo: Q (h lmajuci duljenja:
02 EA

+ O.
dm

)=

-=d",,--_

2l

(9.60)

1I

vidu relaeiju (9.56), dobivamo jednadzbu za odredivanje dinamickoga pro-

Slika 9.31.

Promatrajmo vertikalno objesen stap koji na donjemu kraju ima zadrzac B. Ako na zadrzac B djeluje staticko opterecenje Q koje postupno raste od nule do svoje konacne vrijednosti (sl. 9.3la), u stapu ce se pojaviti naprezanja:

O!,n -20"
i odatle: 0d,n =0"

Odin

-20."

h=O

(9.61)

o =~A
st

±~o~, +20" h.
produljenje stapa,
II

(9.62) izrazu (9.62) uzimamo

(IU5)

a produljenje ce stapa biti:

Buduci da trazirno najvece dinamicko predznak plus te dobivamo:

o

sr

Ql =_. AE

(9.56) iii:
Odin

(9.63)

Promatrajmo sada slucaj da teret Q slobodno pada s visine h na zadrzac B (sl. 9.31 b). Pretpostavit cemo da nakon sudara tereta Q sa zadrzacem B, teret Q zajedno sa zadrzacem B. n.astavlja gibanje prema dolje uzrokujuci produljenje stapa, Brzina gibanja tereta smanJuJ~ se zbog otpora stapa dok ne postane jednaka nuli. U tom trenutku produljenje stapa Odin I naprezanje U stapu Odin dostizu najvecu vrijednost.

== kd

(j Sf'

(9.64)

Velicina: k d = 1+ nazi va se dlnamickl koeficijent. (9.65)

164

9. Aksijalno uptcrecen]c
1I

stapa

9.10. Aksijalno

udarno

oplerccclIjc

~Iapa

165

lmajuci u vidu da je h = v2 /2g ,gdje je v brzina padajuceg tereta dime zadrzac E, dinamicki koeficijent mozemo prikazati u obliku:

trenutku kada do-

(9.66)

Primjer 9. J 3. . . . .d Treba odrediti najvece dinarnicko naprezanje u stapovllna sistema (sl. 9.32) p~ p~ u tereta Q= 100 N s visine h =0.1 m. ZadanojeA, =A2=0,2 cm2,A3=0,25 ern", 1,-12 - 2 5 m, 11 1,2 m, E, = E2 = 105 MPa i E3 = 2 . 10 MPa. =

Ako je h = 0, tj. opterecenje na stap djeluje naglo s punim intenzitetom bez pocetne brzine (a ne raste postupno od nule do konacne vrijednosti), dinamicki je koeficijent kd = 2, paje Qdin = 2 15.". Ocito da je pri udamom opterecenju uvijek Qdin vece od QSI' Na osnovi izraza (9.57) i (9.64) izraz za najvece dinamicko naprezanje mozemo napisati u obliku: (9.67) iii: (9.68) Pomocu izraza (9.55) i (9.56) dobivamo:

Stika 9.32.

a din
iii:

=;

(1 + ~ I + 2 ~~

A)

(9.69)

Dinamicko naprezanje

11

stapovima dano je izrazom (9.67):
adin = kd

asl,

gdje je:

a.
din

=~ A

+

(Q)2
A

+ 2 Q hE.
AI

(9.70) 100 2· 0,2 .10-4 . 0,865 (9.71)

Dinamicko opterecenje Fdin mozemo odrediti po formuli:

2,9 MPa

Iz izraza (9.69) i (9.70) vidimo da dinamicko naprezanje ne ovisi sarno 0 povrsini poprecnoga presjeka Avec i 0 duljini stapa I i 0 modulu elasticnosti materijala E. Sto je veci volumen materijala elasticnoga stapa konstantnoga presjeka izlozenog udaru, to je dinamicko naprezanje u stapu manje. Sto je veci modul elasticnosti materijala stapa, dinamicko je naprezanje u stapu vece, Ovdje vidimo razliku izmedu dinamickog naprezanja i naprezanja od statickog opterecenja, koje u statickim odredenim sistemima ne ovisi 0 duljini stapa I i 0 modulu elasticnosti materijala stapa E. Otpomost materijala na udama opterecenja ovisi 0 fizikalno-rnehanickirn svojstvima materijala i 0 povrsini dijagrama rastezanja (sl. 9.14). Sto je specificni rad raskida materijala veci, materijal je otpomiji na udamo opterecenje, Buduci da plasticni materijali prije raskida daju vecu defonnaciju nego krhki, i rad koji treba utrositi na raskid plastic nih materijala znatno je veci nego kod krhkih materijala. Plasticni materijal moze akumulirati znatno vecu energiju prije nego sto nastupi raskid. Zbog toga su plasticni materijali otpomiji na udamo opterecenje.

2.1011

100'1,2 '0,25'104

+
2.1011

100·2 ·0,2'10

9,07 .10-5 4'0,75

m.

Dinamicko naprezanje u stapovima iznosi:

a din a
dint!)

0)

= a.

dID(l)

= kJ a = kJ

.I.((~)

= 48·4 = 192 a. = 48'2,9=
.H(1l

MPa 139,2 MPa.

166 Primjer 9.14.

9. Aksijalno uptereeenje ~Iapa

9.10. Aksijalno udarno opterecenje Uapa

167

Tre.ba usp~red.iti. ma~simalna dinamicka naprezanja u ~tapovima prikazanih 9.33, koja se pojavljuju pn slobodnome padu tereta Q s visine h.

na sl.

Za srap konstantnoga presjeka promjera 2d (sl. 9.33b):

o

_
-

Maksimalna dinarnicka naprezanja u stapovima mozemo odrediti izrazom (9.67):
Odin max

,{(b)

QI EA

2

_ QI - 4E A

.
1

(e)

= kd

aX!

mall.

= kcl

Q
Alliin

(a)

Za stap konstantnoga

presjeka promjera d (sl. 9.33e):

o -'{('l = _fl_!_. EA,

(f)

Q

h I

Pri velikoj visini h i mal oj statickoj deformaeiji Os, u izrazu (9.65) mozemo zanemaritijediniee u odnosu na drugi clan pod korijenom, tako da priblizni izraz za dinamicki koefieijent mozemo napisati u obliku:

I

4"

I

I -I-A

I
I
2d

I

(g)
f-A,

I

2"

1

I
_Q_"

Primjenom posljednjeg izraza dobivamo:
I

I
4"
I d

I

I
z

I

,

I
c) Slika 9.33.

I I

I

16hEA, 5QI k

=

Vs

{16 ~hEAI
QI (h)

J(b).

= ~=

V~

~= VQ!

'8~hEAI VO QI

a)

b)

gdje je kd odreden izrazom (9.65): (b)

Odnos dinarnickih koefieijenata za promatrane slucajeve: kJ(a) : kJ(b) : kJ(c) = iIi:

.JO:4 : 1 : ,JO,25
1 : 0,5.

(i)

i: 0"
=

i=

~~ L.. E A '
I ,
I

(e)

kJ(al : kJ1b) : kJ(c) = 0,63:

(j)

an je broj prizmaticnih dijelova stapa konstantnog presjeka. Za sastavljeni stap (sl. 9.33a) jest:

Maksimalna dinamicka naprezanja u stapovirna iznose:

o
Buduci daje

."(")

=Q E 2A2

(_I +_1 )_ s! (_..!_ +A;I) .
2AI - 2E A2 d2 x 4 --=4A 4
I'

a din (el) = k d(u) a ~'f(CI) = k d(cl)

SL= k A
I

d(u)

4Q A2
(k)

dobivamo:

Primjenom izraza (j) dobivamo trazeni odnos:

o

_<{(al

5 QI =-_. 8 EA,

(I) (d) Uocavamo da se najvece naprezanje pojavljuje u sastavljenome stapu (sl. 9.33a), a najmanje u stapu konstantnoga maksimalnog presjeka (sl. 9.33b), dok naprezanje u stapu

168

9. Aksijalno npterecenje Ilapa

9.11. Konccnlracija naprczanja

169
0 0

minimalnoga presjeka (sl. 9.33c) prima neku rneduvrijednost. Najvece nominalno naprezanje (bez utjecaja koncentracije naprezanja) u sastavljenom stapu (sl. 9.33a) u presjeku je s najmanjom povrsinom (srednji dio stapa) i ovisi 0 deformaciji citavoga stapa, a ne sarno o njegovu srednjem dijelu. U ovom slucaju dinamicko naprezanje mozemo smanjiti povecanjern poprecnoga presjeka na srednjem dijelu stapa (povecanjem volumena stapa) iii smanjenjem povrsine poprecnih presjeka krajnjih dijelova ~tapa (smanjenjem volumena stapa), sto dovodi do povecanja podatljivosti Citavoga stapa, a time i do smanjenja maksimalnoga dinamickog naprezanja na najslabijemu dijelu stapa. Povecanje presjeka na jednorne dijelu stapa pri statickom opterecenju ne izaziva promjenu naprezanja u presjeku drugog dijela stapa, dok ih pri dinamickom opterecenju povecava. Lokalno smanjenje povrsine presjeka na maloj duljini stapa naglo povecava dinarnicka naprezanja. Osnovni nacin za smanjenje dinamickih naprezanja u stapu jest u povecanju podatljivosti stapa uvecanjern njegove duljine, upotreba materijala sa sto manjim modulom elasticnosti i izjednacavanje povrsine presjeka po citavoj duljini stapa s najmanjom povrsinom presjeka da bi se dobio stap konstantne povrsine presjeka po citavoj duljini stapa,

Velicina maksimalnoga naprezanja ovisi (sl. 9.35a), 0 obliku i dubini utora (sl. 9.35b) te ka (51. 9.35c).

odnosu promjera otvora i promjera stapa razlici izmedu povrsina poprecnih presje-

~J_
a) b)

l:S

~lr--b~~~~~-,~
m

9.11.

Koncentracija

naprezanja
Stika 9.35.

c)

Pri aksijalno opterecenorn stapu konstantnoga poprecnog presjeka raspodjela je naprezanja po povrsini poprecnoga presjekajednolika. To s dovoljnom tocnoscu vrijedi i za stap pri kojem se poprecni presjek mijenja postupno (sl. 9.34).

Ove pojave lokalnog povecanja nja. Stupanj koncentracije

naprezanja nazivaju se koncentracijom koncentracije

naprezanaprezanja (9.72)

naprezanja definiran je faktorom at =--,
°max

F

as

gdje je as nominalno iii srednje naprezanje po oslabljenom presjeku

o,
.

=-,

F

(9.73)

A"

a An povrsina je oslabljenoga presjeka. .. . ... Faktor koncentracije naprezanja a, se odreduje metodama teonje elasticnosti Iii eksperimentalnim metodama, u prvom redu metodom fotoelasticnosti, Pri analizi pojave koncentracije naprezanja mozemo se ~osluziti i hi?rodinamic.kom analogijom. Zamislimo da kroz cijev o?lik~ stapa, protJe~e l?e~lna tekucma. ~a rnjestu gdje strujnice imaju najveci otklon, brzina Je tekuc.me naJvec~ ~to odgovara mjestu naJvecega naprezanja. Za stap prikazan na sl. 9.35c dobivamo strujnice pnka~ne n~ sl. 9 .. 6. 3 Iz toka strujnica moze se zakljuciti da se maksimalna .naprezanJa pOJa~IJuJu u tockarna A i B i da su teorijski beskonacno velika, a u tockama C I D naprezanJ~ su J.ednaka nuli. Slicnim razmatranjem strujnica zakljucujemo da elipticni otvor u stapu I~azlva ~~anju koncentraciju naprezanja, ako je postavljen uzduzno, a ne poprecno na srnjer aksijalnog opterecenja (sl. 9.37).

Slika 9.34.

Teorijska i eksperimentalna istrazivanja pokazala su da su u okolici otvora, utora naglih promjena poprecnih presjeka raspodjela naprezanja nejednolika (sl. 9.35). Maksimalno naprezanje moze biti nekoliko puta vece od prosjecnoga (nominalnog) naprezanja i pojavljuje se u tockarna A i B na rubu otvora, utora iii manjega poprecnog presjeka.

¥
170
9. Aksijalno optereeenje Uapa 9.11. Koncentracija naprezanja

171 s naprezanjem jednakim granici

U.zpretpostavk~ da maksil1~al~o naprezanje ne prelazi granicu proporcionalnosti kara~.ter je ko~centraclJe ~aprezanJ~ jednak za sve materijale. Ako maksimalno na rez~n'e prijede gran~~u proporcionalnosti, raspodjela naprezanja u oslabljenome pr . k P .. ~ stvamome dijagrarnu a - f (sl. 6.4). esje u OVISI 0

tj. u presjeku ce biti jednolika raspodjela naprezanja, tecenja, Pri tome je granicno opterecenje srapa:

(9.74) a dopusteno opterecenje stapa jest: (9.75) gdje je k koeficijent sigurnosti. Uvjet cvrstoce glasi: (9.76) iii: (9.77)

a

Slika 9.36.

odnosno: F :5 All
adop'

. Kod pla~ticnih ~~terijala, ~ko maksimalno naprezanje dosegne granicu tecenia do~azl do tec~nJa.matenJala na rnjestu maksimalnih naprezanja. Daljni rast 0 ter~c'en'a stapa preuzimaju vlakna u poprecnome presjeku koja su napregnuta isp: grani~e tecenj~,

(9.78)

a
~

a
~

I
~ ~

I I I

:
tr XI I I I

,
I

I
I

Vidimo da se proracun stapa od plasticnoga materijala u kojemu se pojavljuje koncentracija naprezanja razlikuje od proracuna obicnoga stapa konstantnoga poprecnog presjeka u tome sto, umjesto brutopovrsinom presjeka, racunarno S netopovrsinom presjeka. Utjecaj koncentracije naprezanja pri statickom opterecenju moze se zanemariti. Pri dinamickom opterecenju deformacije i naprezanja brzo se mijenjaju po vremenu, pa ne dolazi do izravnavanja naprezanja u presjeku. Koncentracija naprezanja zadrzava se do lorna stapa. Pri proracunu stapa od plasticnog materijala izlozena dinamickom opterecenju treba uzeti u obzir utjecaj koncentracije naprezanja. Kod krhkih materijala (npr. staklo) iii kod materijala koji se nalaze u krhkome stanju (pri niskim temperaturama) raspodjela naprezanja zbog koncentracije naprezanja zadrzava se na svim stadijima naprezanja i pri statickom opterecenju. Kad maksimalno naprezanje dosegne cvrstocu materijala, na mjestu maksimalnih naprezanja pojave se pukotine koje uzrokuju jos vecu koncentraciju naprezanja, sto pak dovodi do sirenja pukotina i lorna stapa, Prema tome, uvijek se mora uzeti u obzir utjecaj koncentracije naprezanja kod krhkih materijala. Uvjet cvrstoce glasi:

~

a
Slika 9.37.

Ulna;'(

= ak

F

(9.79)

~~~oo~~sekr~podjela naprezanja sve vise priblizava jednolikoj. Granicno ce stanje nastua a naprezanja u svim tockama osiabijenoga presjeka dosegnu granicu tecenja,

Pri projektiranju elemenata konstrukcija treba izbjegavati duboke utore, ostre zareze, nagle promjene presjeka itd. jer u protivnome koncentracija naprezanja u stanovitim uvjetima moze prije vremena izazvati popustanje i razaranje materijala.

Aksijalno opterecenjc §tapa 9. tezina ledenoga sloja i pritisak vjetra iii tezina nekog drugog tereta. sto znaci da je horizontalna projekcija zatezne sile N u bilo kojem presjeku uzeta konstantna i jednaka sili H koja se naziva napetost uzeta. Opterecenje po jedinici duzine uzeta. lz uvjeta ravnoteze L Fx = dobivamo: dr . osim vlastite tezine rnoze biti npr. Podijelimo li jednadzbu (b I ' . Za ishodiste koordinatnoga sustava uzeta je najniza tocka krivulje O. Horizontalnu tangentu uzimamo za os x.38). tako da se duljina objesenog uzeta malo razlikuje od duljine raspona I (obicno ne vise od 10%).' lntegriranjem jednadzbe (. .12. zicare.: Slika 9.~ a b Slika 9. Zamislimo da smo izrezali dio uzeta od ishodista 0 do nekog presjeka C (sl.-.38. ':1. U bilo kojem presjeku uzeta rezultanta unutamjih sila ima smjer tangente na krivulju.. te s dovoljnom tocnoscu mozemo uzeti da je savitljivo uze optereceno jednolikim kontinuiranim opterecenjem (q = konst.38). viseci mostovi itd. ::11ro: 2 lz uvjeta za x = 0.) duz horizontalne projekcije uzeta. i ne pruza otpor drugim oblicima deformiranja. Savitljivo uze moze prenositi sarno silu koja izaziva rastezanje uzeta. smicanje i pritisak.3')" ° N cosa-H iii: =0 (a) Jednadzba (d) odredujc .-.172 9. U praksi je najcesci slucaj da je provjes krivulje mali u usporedbi s rasponom I.12. a vertikalu za os y. tj. duz raspona 1 (sl.li._ . Moze se pretpostaviti da je to opterecenje jednoliko raspodijeljeno po duzini uzeta.i~i" t = (). Rastezanje uzeta lanbnicc 9. I:~ " d\ /: pri cemu je: Jednadzba (c) diferencij. Rastezanje uzeta lancanice iii : Iz uvjeta ravnoteZe L F = 0 dobivamo " N sill U u >: I) U tehnickoj se praksi cesto susrecemo s konstrukcijama kao sto su telefonski i elektricni kabeli. 9. Dio je uzeta OC u stanju ravnoteze pod djelovanjem triju sila: jednolikoga kontinuiranog opterecenja qx i dviju vlacnih sila H iN koje imaju smjer tangente na krivulju.n»: : polozaju pod djelovanjell1 dal1'~ Iz trokuta sila prema sl. 9. q' il·)'''n'~" . t. y H =N cosa."""::' =0 dohivarno da . Homogeno elasticno uze (iii zica) konstantnoga poprecnog presjeka objeseno je 1I tockama A i B (sl. 9.39. Buduci da je tg a == _. tako da je iskljucena mogucnost da se uze napregne na savijanje. q x=F "" I' \ vt i i n~~:l ~ i rrrIIfIIll1111111111 I ' 11111111 B I I H i l' .') dll'. ciji je osnovni nosivi element savitljivo uze (iii zica) objeseno u dvjema nepornicnirn tockama.39).

80) onda uvjet cvrstoce mozemo izraziti i u obliku: f Ako su nam zadani provjesfi (9... [2 H Ako to uvrstimo u izraz (h). Pomocu izraza (9.a ij =fz = f (sl.85) ~fdoP' raspon I mozemo odrediti duljinu S objesenog uzeta. Tako dobivamo: Slika 9. H=-' ds=~dx2+dy2 = . (g) Pn malome provjesu < I pa izraz (g) rnozemo razviti u binomni red. a = b = 112 . Aksijalno opterecenje Uapa -I I (e) ([) 175 9.81) dobivamo: 0= q [2 8f A :S°dop (9.84) 000P f=-· lz izraza (9. dobivamo: Pri malome provjesu f drugi clan pod korijenom mnogo je manji od jedan pa se u praksi s dovoljnim stupnjem tocnosti moze uzeti daje sila u uzetu konstantna i po velicini jednaka horizontalnoj napetosti H. ve icina y)2 (ddx (l+(:rJ I dx.81) mozemo odrediti napetost uzeta H ako znamo q if lz izraza (a) i (d) vidimo da se sila N povecava od najnize tocke prema tockama ucvrscenja i da u tim tockarna postize najvecu vrijednost: N max ds=[l+H:r lz izraza (c) i (9. . H :S°dop' (9. Rastezanje uleta lanfanice y=-' 2H Zax =-a. I'" . tj.]dx.80) dobivamo: q 12 8f (9. ako znamo q i H. Iz izraza (f) dobivamo provjes uzeta: q 12 8H ___:.12. f.= q 12 8A f dop .._.40) bit ce: o=A" gdje je A povrsina presjeka uzeta (iii zice). zbog simetrije se najniza tocka uzeta nalazi u sredini raspona I. Uvjet cvrstoce uzeta glasi: ds=[I+~ 6~( [ 1 64 l+"2-[4-x+ x+ 2 .81) Duljina je elementa luka: (9. (9.83) Dobili smo da je ravnotezni oblik uzeta kvadratna parabola. ')dx. dx-[ +~ 3 t_ I (9.80) mozerno odrediti provjesf.y =fz Pomocu izraza (9. ( f)2 G6f2 =HVI+~-/2-' dx 8f qx =-x.81) slijedi: dy = + .174 q x' 9. iii: ~ 8A Odop :Sf· Ako u gornjem izrazu clan na lijevoj strani oznaCimo: Ako su obje tocke ucvrscenja A i B na istoj razini.. a ostale cemo clanove kao male velicine visega reda zanemariti. a zax pa dobivamo: = b. a pomocu izraza (9. (i) Duljina objesenog uzeta koje je simetricno ucvrsceno na razmaku I (sl.y= ii. (h) = (~)2 + (g_!_)2 8f 2 1+16. U tome redu zadrzat cemo samo prva dva clana.86) .40). 9.40. 9. Proracun cvrstoce uzeta obicno se obavlja prema toj vrijednosti H..82) S=2{ ~ f2 2 ] _ .

176 iii: S~I 8 12 1+- - ) . 3 12

9. Aksijalno

optereeenje

~.apa

9.12. Rastezan]e

uzeta Ianeamce

177

L=I+(9.87)

8 112 _
3 1

ql

1

3

(

8/1 EA

- a 1 (TI - 7;».

(I)

Tu istu duljinu mozemo izraziti parametrima drugoga stanja: L=I+

Pri odredivanju deformacije uzeta pretpostavit cemo da je duljina uzeta jednaka rasponu, a daje sila u uzetu konstantna ijednaka napetosti H, sto je dovoljno tocno pri malome provjesu. Produljenje je uzeta zbog napetosti uzeta: tJ.I
H

8 3/-

122

q2 1 8/2EA

3

-a

1(T

2-

T. )

(m)

Ako od izraza (I) odbijemo izraz (m), dobivamo: (j)

=!!...!_
EA

iii primjenom izraza (9.81) tJ.I
H

«c ».«. 1
3 3
3

ql/3 8/1EA

+

q2/3 8/2EA

+a

1 (T2 -

TO

I) =

.

(n)

=--.

q 13

Pornnozimo Ii jednadzbu (n) s (9.88)

X

12 I, dobit cemo kubnu jednadibu:

81

EA

Produljenje je uzeta zbog porasta temperature tJ.I, = a 1 (Tgdje je: To), (k)

12 -

r

II

2

+ 8"

3

a1

2

(T2

__

TI )

_2_~

4

]

64 II E A

12

14 -_2_!!2_=0 64 EA

(9.91)

a - koeficijent Iineamoga toplinskog rastezanja
To - temperatura u trenutku ucvrscenja uzeta u nepomicnim toe kama T - temperatura za koju obavljamo proracun uzeta, Ukupno je produljenje uzeta: tJ.I = tJ.III q 13 + tJ.I, = 8 I E A + a 1 (TTo)· (9.89)

iz koje mozerno nab trazeni provjes 12, a zatim pO.mocu izra~a (9.81) i ~a~et?st H2. Ocito je daje jednadiba (9.91) pogodna za bilo kakvu vanjantu promjene opterecenja I temper~ture pri prijelazu iz prvoga stanja u drugo (q2 < q" T2> T,; q2 < q" T2 < T,; q2 > q" T2 < T, itd.), Pri numerickom rjesavanju jednadzba (9.91) prima oblik: 123 = a 12

+ h,

(9.92)

gdje su a i h poznate konstante. .. .. .. ... _ Ovakvu jednadzbu prikladno je rjesavati graficki. Lijevi I desn~ dl? jednadzbe nacrtamo kao funkcije od! Trazenu vrijednostJi dobijemo kao apscisu sjecista kubne parabole y = 123 i pravcay = aJi + b (sl. 9.41).

Pocetnu duljinu L nenapregnutog uzeta pri tempe rat uri To mozemo izraziti pomocu duljine objesenog uzeta i njegove deformacije: L = S - tJ.I iii izrazima (9.86) i (9.89) L=I+8 3 -1

12

q l' ---al(T-T.) 8/EA

0

(9.90)

Jednadzba (9.90) omogucava lancanice.

nam rjesavanje razlicitih zadaca pri proracunu uzeta

Promotrimo zadacu koja je vrlo cesta u praksi. Neka je uze (iii zica) simetricno ucvrscena na razmaku I, pri temperaturi T, i pod djelovanjem opterecenja q. zauzelo ravnotezni polozaj kojemu odgovara provjes/, (prvo stanje). Pretpostavimo da je nakon toga temperatura porasla do T2 i da se opterecenje povecalo na q2; u tom slucaju, uze ce zauzeti no vi ravnotezni polozaj kojemu odgovara provjesJi (drugo stanje). Pocetnu duljinu L nenapregnutog uzeta pri temperaturi (9.90) izraziti parametrima prvoga stanja: To mozemo pomocu izraza

Slika 9.41.

Primjer 9.15. . . _ ., Elektricni kabel presjeka A = 120 mm? ucvrscen je u tockam~ A I B ~oJe le~e na IstOJ visini i na medusobnome vodoravnom razmaku 1 = 100 m. Kabel je montiran P:I temperaturi To = 15°C. Treba odrediti provjes koji moramo dati kabe1u kako naprezanje u kabelu ne bi bilo vece od Odop i visinu tocaka ucvrscenja kabela da udaljenost najnize tocke kabela

178

9. Aksijalno opterecenje §tapa

9.12. Rastezan]e uzeta lanbnice

179

od povrsine zemlje ne bi bila manja od 6 m. Proracun cvrstoce treba provesti za ove slucajeve: I. Temperatura T = - 5 DC, opterecenje je kabela vlastita tezina, tezina ledene obloge debljine I em i horizontalni pritisak vjetra p = 240 Pa. 2. Temperatura T = - 40 DC, a opterecenje je kabela sarno vlastita tezina, 3. Temperatura T= + 40 DC, opterecenje kabela sarno je vlastita tezina. Elektricni kabel ima povrsinu A = 120 mm ', promjer d = 14,2 mm i tezinu po duznom metru qo = 10,9 N/m. Modul elasticnosti materijala kabela E = 1,3 . 105 M Pa, koefieijent lineamoga toplinskog rastezanja a = 17 . 1Q-6I C. Dopusteno naprezanje Odor = 80 MPa. Prvi i drugi slucaj mogu se pokazati opasnim s obzirom na cvrsrocu kabela. U trecem slucaju moze biti najveci provjes prema kojemu odredujemo visinu tocaka pricvrscenja kabela.
D

Uzmimo to stanje za ishodisno (prvo) i prijedimo k stanju kabela za vrijeme montaze (drugo) te nadimo provjes/o = [zUvrstimo Ii u jednadzbu (9.91): ql q2

=q=
a

19,5 N/m;

fi = 2,54

m;

TI =-5 DC; /= 100 m;

= qu =

10,9 N/m;
= 17·10-6

12 =10;

rc,

E= 1,3' 105 MPa,

dobivamo:

I,?-

3 6 2 2,542+ '17.10- '100 '(15+5)[ 8

3,19,5' 100 64'2,54.1,3'10".1,2.10

4 4

]

10-

Rjesenje:
Najprije odredimo opterecenje po duznorn metru kabela za prvi slucaj, Vertikalno opterecenje po duznom metru sastoji se od vlastite tezine kabela qo = 10,9 N/m i tezine ledene obloge. Unutamji promjer ledene obloge jednakje promjeru kabela d = 1,42 em, a vanjski pri debljini ledene obloge I em je D = 1,42 + 2 . 1 = 3,42 em. Povrsina je poprecnoga presjeka ledene obloge: A_
t-

3'109'1004 , =0 64.1,3.10" '1,2.10-4 . Nakon sredivanja dobivamo:

Ii - 5,41/0i odatle dobivamo daje:

3,28=0

n

(D2

4

-

d2)

3,14'(3,422-1,422) 4
_

_ 2 - 7,58 em .

fo = 2,58 m.
2. Pretpostavljamo da se kao opasno pojavljuje drugo stanje kabela pri temperaturi - 40 DC. lz uvjeta cvrstoce dobivamo: 2 10,9'100 =142 6 ' 8 . 1,2. 10 -4 • 80 ·10 m.

Za specificnu tezinu leda Yt kabela iznosi: qt

= 9 kN/m3

opterecenje ledene obloge po duznom metru ·1 = 6,82 N/m.

= YtAt = 9.103•

7,58·10-4

Ukupno je vertikalno opterecenje po duznorn metru kabela:

qy = qo + q, = 10,9+6,82=

17,72 N/m. opterecenje: ql

Uzmemo to stanje za ishodisno (prvo) i nadimo potrebni provjes/o pri montazi,

Pritisak vjetra po duznorn metru kabela daje horizontalno

qh = P D = 240· 3,42 '10-2 ·1= 8,21
Ukupno je opterecenje po duznom metru kabela: q = ~q; + q; = ~17,722+ 8,2f

= qo =

U jednadzbu (9.91) uvrstit cemo: .. . 10,9 N/m, TI = - 40 DC i, zadrzavajuci znacenje ostalih velicina, dobivamo: 3 1~-t'422+8'17'10-6'1002'(15+40)-

N/m.

r,

3'10,9,100 64'1,42'1,3'10"'1,2'104

4

]

10-

= 19,5 N/m.
3.109.1004 , 64'1,3'10" '1,2,10-4 Nakon sredivanja imamo: =0.

Za odredivanje potrebne velicine provjesaJo pri temperaturi + 15 DC za vrijeme monlaze treba provesti dvije varijante proracuna. I. Pretpostavljamo da se kao opasno pojavljuje prvo stanje pri temperaturi - 5 DC i opterecenju ledom i vjetrom. Iz uvjeta cvrstoce dobivamo:
----'.-4---6

19,5'1002 ·80·10

8'1,2'10-

= 2.54 m.

I; - 3,22

10 - 3,28 = 0

180 i odatle dobivarno: /0= 2,17 rn.

9. Aksijalno opterecenje Uapa

10.

NAPREZANJA I DEFORMACIJE POSUDA TANKIH STIJENKI

~a istodobno isp~njavanje uvjeta cvrstoce 1I oba razmatrana slucaja, potrebno je da za vnjeme montaze pn ternperaturi + 15 DC kabel ima provjes, jednak vecoj od dobivenih vrijednosti, tj./o = 2,58 rn. O~edimo sad~ provje~.pri temperaturi ~ 40 DC. U tom slucaju za prvo stanje uzimarno stanje kabela pn rnontazi, a za drugo stanje pn temperaturi + 400C. U jednadzbu (9.91) uvrstimo: ql = qo = 10,9 N/m;

It = fo

= 2,58 m;

TI =

+ 15 DC

q2 = qo = 10,9 N/rn; Dobivarno: li-h,582+~'17'IO-6'1002'(40_15)_ 8

T2 =+ 40 DC.

Kod posuda tankih stijenki debljinaje stijenke mala u usporedbi s ostalim dimenzijarna i polumjerorn zakrivljenosti. Ovisno 0 obliku plohe posude razlikujemo cilindricne, sferne i druge tankostijene posude. U tehnickim konstrukcijama pojavljuju se vrlo cesto u

r

4 3'10,9'100 64'2,58'1,3'10"'1,2'10-4 =0

]12

3· 10 9· 1004 , 64'1,3'1011 '1,2'10-4 Nakon sredivanja dobivamo:
j~J - 7,0

I, -

3,28= 0

i odatle:

h =2,85

rn.
a) b)

. Ocito j~ da j~ prov~e~ pri ternperaturi + 40 DC najveci. Da najniza tocka kabela ne bi bila na udaljenosti rnanjoj od 6 rn od povrsine zemlje, potrebno je da tocke pricvrscenja kabela budu na visini ne manjoj od 6 + 2,85 = 8,85 rn.

Slika 10.1.

c)

obliku rezervoara, kotlova i slicno, koji su podvrgnuti djelovanju unutamjega pritiska (plinova iIi tekucine koje oni sadrze). Pri prornatranju posuda tankih stijenki moze se zanemariti savijanje, koje se pojavljuje sarno u okolici pricvrscenja iii nagle prornjene debljine iIi zakrivljenosti stijenke, tako da se na dovoljnoj udaljenosti od tih mjesta moze uzeti da su

182

10. Naprczanja

i dcformacije

posuda tankih

stijenki

10. Naprczanja

i dcformacijc

posuda

tankih

stijcnki

183

naprezanja po debljini stijenke posude raspodijeljena jednoliko. Promatrat cemo posudu tankih stijenki, konstantne debljine h, u obliku rotacijske plohe sirnetricne u odnosu na os z i podvrgnute nutarnjemu pritisku p. raspodijeljenom simetricno s obzirom na os rotacijske simetrije (sl. 10.la). Presjeci okomiti na os z imaju oblik kruznoga prstena razlicitog polumjera. Presjek takve posude s ravninom u kojoj lezi os simetrije naziva se meridijanski presjek koji je ujedno i ravnina simetrije posude. Iz uvjeta simetrije slijedi da meridijanski presjeci ostaju ravni, sto znaci da su u tim presjecima posmicna naprezanja jednaka nuli. Na osnovi svojstva uzajarnnosti posmicnih naprezanja, posmicna naprezanja moraju biti jednaka nuli i u presjecima okomitim na meridijanske presjeke. Iz uvjeta simetrije takoder slijedi da je stanje naprezanja u posudi simetricno u odnosu na os simetrije posude. Zamislimo da smo dvjema meridijanskim ravninama i dvjema ravninama okomitim na meridijan iz promatrane posude izrezali beskonacno mali element duljine stranica dsl i ds2 (sl. 1O.l.b). S P2 oznacen je polumjer zakrivljenosti luka u meridijanskoj ravnini, a SPI u ravnini okomitoj na meridijan, tako da je d~1 = PI dcpI i ds2 = P2 dcp2. Na pobockama elementa djeluju sarno normalna naprezanja 01 u cirkularnom i 02 U meridijanskom smjeru. Postavimo jednadzbe ravnoteze izrezanog element a na koji djeluju normalni pritisak p i naprezanje 01 i 02. Ako sve sile projiciramo na smjer vanjske nonnale elementa plohe, dobit cerno: P ds . ds 2
-

£

,= E
2

I

\,
(0, -

v

O2)

(10.2)
(02 V 0, ). //

i,

£

=-

I

./ ..
je

E

/'

Promotrimo neke posebne slucajeve. Tanka sferna posuda polumjera r i debljine stijenke II podvrgnuta unutarnjeg pritiskap (sl. 10.2). Zbog centralne simetrije posude i opterecenja imamo

. djelovanju

2

0,

h ds 2 sin -2-

dcp,

- 2 O2 h ds, sm -2-

. dCP2

= O.

Slika 10.2.

Uz pretpostavku da su
Slo--""--

. dCP2 2

dCP2

2
lz jednadzbe (10.1) dobivamo 20 P -=r h iii pr
2h
01

dobivamo
0, O2 P -+-=_.

0=-·

(10.3)

p,

P2

h

(10.1)
02

Buduci da je r ,. h iz izraza (10.3) slijedi da je 0" p ; tako da se p u odnosu na

i

Jednadzba (10.1) naziva se Laplaceova jednadzba, Ona je osnovna jednadzba za odredivanje naprezanja u posudama tankih stijenki. Buduci da jednadzba (10.1) sadrzi dvije nepoznate komponente naprezanja, potrebno je postaviti jos jednu jednadzbu. Meridijanska 02 i cirkularna 01 naprezanja u jednadzbi (10.1) glavna su naprezanja. Trece glavno naprezanje 03, usmjereno u smjeru normale na povrsinu elementa, na unutarnjoj je strani posude 03 = - p, a na vanjskoj strani 03 = O. U posudama tankih stijenki uvijek je 01 i 02 ,. p, sto znaci da velicinu p mozerno zanemariti u usporedbi SOl i 02, tj. uzeti da je 03 = 0, tako da se element posude nalazi u dvoosnom stanju naprezanja S glavnim naprezanjima 01 i 02. Deformacije u cirkularnom i meridijanskom smjeru dane su izrazima:

moze zanemariti i uzeti da je 03 = o. ... .. .... Opseg sferne posude u bilo kojoj dijametralnoj ravrnru p~Je deformacija jednak Je 21Cr, a nakon defonnacije je 21C (r + ~r). Relativna je deformacija opsega:
2 1C (r
£=

+ ~r)
21Cr

- 2 1C r

~r r

(10.4)

Prema izrazu (10.2), imamo:
£=-

1

E

1- v (o-vo)=--

0=--

I-v E

E

--=_.
2h
r

pr

M

(10.5)

Dalje dobivamo izraz za povecanje polumjera:

184

10. NaprC7.anja i dcformacije posuda tankih stijcnki

10. Naprezanja i deformacije posudll tankih stijcnki

185

1- v p r2 I1r=-E 2h Volumenska

(10.6)

ce defonnacija

biti: 3(1- v) 3(I-v) a= E E pr -. 2 It (10.7)

1',=,31'= .. Tanka eilindrlcna pritiska p (sl. 10.3).

Na unutamjoj je povrsini posude a3 = - p, a na vanjskoj a3 = O. Kao i u prethodnome slucaj u unutamji je pritisak p vrlo mali u usporedbi s naprezanj ima a I i a2, tako da se rnoze uzeti da je u) = O. Opseg je poprecnoga presjeka posude prije deformacije 2 n r, a nakon defonnacije 2 Jl (r + I1r). Deformacija je u cirkularnom smjeru: 2(r+l1r)Jl-2rJl I1r (10.10)

posuda debljine stijenke h podvrgnula je djelovanju unutamjega .

Prema izrazu (10.2), irnamo:

(10.11) Dalje dobivamo izraz za povecanje polumjera: (10.12) Tanki krufnl prsten polumjera r, debljine stijenki h i sirine b podvrgnut je djelovanju unutamjega pritiska p (sl. 10.4). Pod djelovanjem unutamjega pritiska p dolazi do jednolikog rastezanja prstena. U prstenu ce se pojaviti naprezanja samo u cirkulamome smjeru, koja su zbog rotacijske simetrije prstena i opterecenja u svim radijalnim presjecima jednaka. Naprezanja u uzduznome smjeru jednaka su nuli, jer u tom smjeru nema vanjskog opterecenja, a deformacija prstena nije podvrgnuta nikakvu ogranicenju.

U2

b) Slika 10.3.

Za cilindricnu je posudu: PI = r; Jednadzba (10.1) prima oblik:

P2

= 00·

yt
i odatle: pr a =_.
I

I
h (10.8)

Za 0w:edivanje ~aprezanja a2 presijecimo cilindricnu posudu ravninom okomitom na os posude I promotnmo ravnotezu odrezanog dijela posude (sl. 10.3b). Uvjet ravnoteze 1 g aS1:

1
s:

~hi-----

£1'

-----jh.._

odakleje: pr a =_. 2 2h ~aprezanj~ a, u cirkulamome uzduznome smjeru. smjeru dvaput je vece od nonnalnog (10.9) naprezanja a u
2

T
c) Slika 10.4.

a)

b)

Za prsten je:

a vertikalne komponente p b r sin ip dip u ravnotezi su sa silama koje predstavljaju djelovanje donjega clijela prstena na gomji. 600 rnm i debljine stijenke II = 5 mm post~vIJe~a J~ izmedu dviju krutih nepornicnih stijenki (sl. a Poissonov ~oeficlJent Izn?s~ v = 0. rnoze se uzeti daje 03 = o. Eh pr' r (10. nja u prstenu mozemo opterecenje na sl. 105 t:APa? ~o~iko je na).-' !:!. Dobili smo izraz (10. . 10.8). projekcija na bilo koju os jednoliko raspodijeljenih stijenke jednaka produktu velicine pritiska i povrsiokomitu na zadanu os.13: a povecanje je polumjera: !:!. Zato pri odredivanju naprezadano na sl. 10.14) pr h Defonnacija cijevi a =pr I h = 2 .r a=-·/ h" pr Na unutamjoj je povrsini a3 = . pa se p 1I odnosu na a rnoze zanemariti i uzeti daje i a3 = 0.15-.6). Iz izraza (10.r r Vidimo da se u stijenki cijevi pojavljuje najvece posmicno naprezanje: imax=i. i3=T=v 2h pr pr =0.1) dobivamo: 10.p. ana vanjskoj je a) = O. 10..anja i dcformacijc posuda fankih stijcnk. a modul elasticnosti E = 2.1.. r i Slika 10. al pr =-=-=052 2h ' Deformacijaje prstena dana izrazom (10.5. Celicna cijev promjera D = J 'l.p . 10. Prema izrazu (4. dobivamo: Primjer 10. .55) glavna su posmiena naprezanja: r1 = 2 I (01 - O2) - _(I-v)ol=l-v 2 2 pr=035pr h ' h pr h . pos~lcno naP.3. =E = 0.1 .13). lOAc). Horizontalne komponente p b r cos ip dip svih sila koje djeluju na gornji dio prstena zbog simetrije medusobno su 1I ravnotezi.anJe.~ koliko je povecanje promjera D? Zanemariti trenje izmedu cijevi I krutih nepomicnih sti jenki! Prema izrazu (10. tako da se element prstena nalazi ujednoosnom Normalno naprezanje u prstenu mozemo odrediti i ovako.rez.ve~e.16) Zamislimo da smo prsten prerezali po horizontalnom promjeru i promatramo gomji dio kao slobodno tijelo (sl.186 pa iz jednadzbe (10. i a2. Naprczanja i deformacije posuda fankih sfijcnki 187 \ Pornocu Hookeova zakona dobivamo: \ (10. 300 = 120 5 MPa. Buduci da je r » h . tako da jednadzba ravnoteze prima oblik 20h b=2 odakleje: 0=-' Pri proracunu cijevi tankih stijenki koristimo se rezultatima dobivenim pri promatranju prstena i cilindricne posude. .15) (10.10): E=-' 0.5. slijedi da je a >. (y:: =-_..14) slijedi da je sila normalnoga pritiska po povrsini ne projekcije te stijenke na ravninu. stanju naprezanja. S dip oznacili smo beskonacno mali sredisnji kut izmedu dvaju beskonacno bliskih radijalnih presjeka promatranog dijela prstena na koji djeluje sila p b r dip.='2hpr = 60 MPa ..val) ' E odakle dobivamo . Naprc7. Kolika Sll glavna naprezan~a u clJevl ako s unutarnje strane cijevi djeluje pritisak p = 2 MPa. p b r sin ip dip = 2 p b r (10. v Buduci je p vrlo mali 1I usporedbi sa a.4c zamijeniti opterecenjem danim 1I uzduznome smjeru jednaka je nuli pa je: I (a .

~:(Jb at b) h~ ~ ~b D=2r c) r-~t at Primjer 10. U neopterecenu stanju beton i celik nisu napregnuti. 10. i p zatvara kut 45° (sl. ako je dopusteno naprezanje za celik 0cdop = 160 MPa. onda je naprezanje u bakrenom prstenu prerna izrazu (e) a b a cdop f 2 80 MPa.P D b = 0 D' (razliku smo izmedu vanjskog i unutarnjeg promjera bakrenoga prstena zanemarili). r . Slika 10. Ako izraz (e) uvrstimo u izraz (d). odakle je (b) (e) T b) a) c) Slika 10.6. sto je vece od dopustenog naprezanja za bakar ab = 40 MPa. Treba odrediti glavna naprezanja u betonskome stupu i celicnome plastu..18. lOs MPa.ba~~~i _prsten vanjs~oga ~. odakle je: 0. Naprezanja i deformacijc posuda tankih stijcnki 189 i djeluje u ravnini koja sa a.3.. 10?). Sluzeci se Hookeovim zakonom.322'106'062 =~.--- - --.v2 = -E- PD 2h 2 ab hb b + 2 a..1 . 2'5'10~3 =0.o_Pterecenu~tanju nisu napregnuti (sl. 104 MPa i Vb = 0. Primjer 10. b . = 40 MPa.r =-=-.D=-E pD2 2h 1-0. Jednadzba ravnoteze prima oblik: 'v. Treba odrediti najveci dopusteni unutamji pritisak p. a za bakarrn .Na . Prema izrazu (10. . dobivamo: EI = Zarnislimo da smo prstenove prerezali po horizontalnom matramo kao slobodno tijelo. IO. Betonski je stup opterecen silom F = 350 kN (sl.romjera D = 500 mm i debljine stijenke hb = 4 mm. tako da se prsteni medusobno doticu i u ne.:"-p promjeru i gornji dio pro- Ii I (a I- Va 2) 1. op (e) = Ako pritisak p u celicnom prstenu izaziva naprezanje jednako dopustenorn atdop = 160 MPa. 105 MPa i v.----- 1 ~~@ ~ P / a" E" . a za celik Et = 2. postavljenje eehem prsten debljine stijenke he= 2 mm. = 2 .D (a) D tako da je 2 ---.v2 = -E- a I 1. Modul elasticnosti eelika iznosi E.. Zato u izraz (e) stavljamo a" = a b dop' pa dobivamo dopusteni pritisak: = = 101 I I a) r----~ P= 2abdop (h" +2h<) D = 2'40·(4+2'2) 500' = 1 28 MPa.2.6e).10). dobivamo: (d) odakle dobivamo l-v2 !'!. a bakra Eb = I.8). lOs MPa.188 10.. Okrugli betonski stup promjera D = 300 mm obuhvacen je celicnirn plastem debljine h = 5 mm. Trenje izmedu plasta i stupa zanemariti! Za beton je Eb = 2 .312 mm. . = 0.. imamo: E I Deformacije su celicnog i bakrenog prstena jednake: £(' =fh !'!. r !'!.7. Naprczanja i deformacije posuda tankih stijenki 10. h.3.

. 5 2'10' 2' -30-0' (1.D /. ~to sprecava celicni plast.4. a cirkulami polumjer zakrivljenosti: .27 MPa.== 7. . tako da se plast nalazi u jednoosnom stanju naprezanja. Naprczanja i deror~acije posuda lankih stijenki 191 a prirast promjera stupa: D 6.ri pritisku u uzdu~no~~ smj~~ betonski se stup nastoji siriti poprecno.n d) ~ a prirast je promjera plasta: .8b i c).190 F 10. smjeru: E" )+E< 0.27 300 .1_8_·__ 4-". 10.:iF lz uvjeta: i: dobivamo: lX a) -[-p-V I. Treba odrediti glavna naprezanja u opasnom presjeku posude oblika stozca.:. p.3 2 ==- 4.(I-v D 03=oz=-4.-9_5 :.Vb (. E I> (-p+o.9). Naprezanja i deformacije posuda tankih stijenki 10.0. a u uzduznorn smjeru)e~nako je nuli.95 MPa..14'0.0.)]==-' b 0< Ee c) e) Slika 10.18) + 2-. ==-[-p-V E I> I> (-p+o. Primjer 10. :n:..b 3. do~ se u smjeru norma Ie na plast moze zanemariti.. Za: 2 h 0< p==-D imamo Pod djelovanjem sile F u betonskom smjeru: stupu normaino je naprezanje u uzduznome o =--- 4F 2 .-1 5 '-10- Nonnalno je naprezanje u plastu u cirkulamome Glavna su naprezanja u betonskome stupu: O I <:«: pD 62" == O2 == - P == - -0 = - 2 h 0e 2·5' 7.. 1O. Zato se pojavljuje pritisak p na mjestu dodira stupa i plasta (sl.8. Meridijanski je polumjer zakrivljenosti P2 = 00.95 b MPa..P+03)]. Defonnacija je stupa u radijalnome smjeru: £2 == £[02 b 1 - Vb (01 +03)]= 1 _E [h p. Deformacija je plasta 1I cirkulamome smjeru: z b) ~f--~. debljine stijenki h = 4 mm pricvrscene uz gomji rub i do vrha napunjene vodom (sl.)]. .24 MPa. Iz uvjeta rotacijske simetrije dobivamo daje: lz ove jednadzbe dobivamo naprezanje u plastu: ___ 0('== h a: 2.

i: d02 == pg tga dy 2h cosa (H-2y)==0. Tako daje: 2rnh02 odakleje: cosa=pg [r n(H-Y)+-3- 2 r2 n y. pg tga II cosa odakle je Y I = H 12 (presjek AB). tga . Naprczanja i dcformacijc posuda tankih slijenki 193 PI == Y cosa Na dubini H-y hidrostatski je tlak vode: p=pg(H-y). (b) ."4 2 "4 odakle je cirkularno normalno naprezanje: 01 3.192 10.1) dobivamo: ~+~= PI co pg (H.. ·0. Naprezanja 02 U smjeru izvodnice naci cerno iz uvjeta da rezultanta tih naprezanja po povrsini konicnoga presjeka a .10 ) ·0. Iz jednadzbe (10.94 Stika 10."2 "2 pg/I2 4 h cosa pg H2 6h tga O2 pg tga ( 2 = 2 II cos a H ."3 U presjeku CD: H) H cosa ·0. dobivamo. :3 E U presjeku AB: pg tga ( = h cos a H • :I: 01". Nadimo sad rnaksimum tih naprezanja u ovisnosti 0 visini y..10 ·10· 5 . Znaci da postoje dva opasna presjeka.0. P g tg a ( h cosa 3 )3 H . (H-~ 3 Y)=O. 01 i 02 glavna s~ ~aprezanja l~ stij~nkama posude. Naprezanja i defurllladje posuda lankih slijenki 10.9.b mora biti jednaka tezini tekucine volumena a abc d.y) h O2 max p g tg a ( 23 )3 3 P g H 2 tg a = 2 h cos a H .10. tga 10) ·10· 52 ·0.364 = 6 05 MPa 4·4 . H) H = -"2 "2 . 10 )·0.~3" v) y .94 (a) O 1- 1 = 454 ' MPa = pg tga h cosa (H .364 = 4. gdje je p gustoca vode..H -4 H 4 = 3 P g H 2 tg a 16h cosa = O2 max = 4.y) y.364 16·4.] O2= pgr 2 h cosa (H-- 2) 3 Y iii: O2 = g tg 211 cos a P a (H .5 6·4·10-) 2 odakle je Y 2 == 314 H (presjek CD)."3 H H == 16 h cos a .54 MPa.03 MPa. Kao sto smo vidjeli prije. Ako derivacije tzraza (a) I (b) po Y IZjednacimo s nulom.94 ' 10) . a g akceleracija sile teze.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful