You are on page 1of 262
Leda ZELIMIR COLIC, dip. ing. pa Recerzenth ‘ro. de, 1VO ACFIREVIE: prof dr se NENAD BIGANIC of dr - VLATKG BRCK _roE. des. KRESIMIR HERMAN {prof dese. ZLATKO KOSTRENCIC] ‘tof. se. MLADEN HUDEC. Crete era MILIVOI MERVAR Graficheurednice ZELIKA SAMBOLEK, dip. ng JASMINA VRKLIAN eitor ‘OMISLAY SALOPEK, prof. Korekior BTANKO SOKOL Objavivane ovog sveutilsnog udabenika odebri fe senat Sveilitau Zagebu esenjent bo (02-1701/3-200, #2, prince 200), godine OSKOLSKA KNRCA, 3, Zagre, 2002, Nijedan aio ove nize ne sie se umnotavai, fotokopirati i bilo koi nan eprodcita bez rakladikova psmenog dopusens IP dostypan u Nacionano} i sveutiline) kainic, Zagreb, 10821040 ISBN 953-0-30592.% ‘tog i prijelom ma raeunair DENONA da, Zagreh Teak: TG2ageed Prof, dr. sc. VICE SIMIC, dipl. ing. grad. redovi profesor Gradevinskog fakultet Svevsistu Zagrebo OTPORNOST MATERIJALA B. izdanje 8K SKOLSKA KNIGA, ZAGREB, 2002, I 339 Ce ed 228964 SADRZAJ vob : z ‘OPCE PRETPOSTAVKE | OSNOVNL ELEMENT! PRORACUNA, VANISKE LUNUTARNIESILE ANALIZA NAPREZANIA 1. Moja naprezana i omponentenaprezanja : Difesencijaine jednadahe ravnoteze Jenadabe wranaformaciia Giana napeezania Glavna posmizna napresanja Mohrova krutnica 28 ravninsko stan eapeczana ‘Mofrova krubica 2a prostomostanje nageezania ‘Cavenyeva ploha naprezanja ‘lips maprezania 4.10, Oftacdareke ravine ektacdarsa napeezana 4.11, Stemi tenzoenapeezana § deviabr naprezania. 4.12, Veza izmedu korpoacoata unutsjih sa Komponenata napeezanja ANALIZA DEFORMACHA Pfam pomaks i defurmaciie Kompaaente deforeasin, Deformacia w zadanome sje ‘Sinerovii veitineglavnihdeformaciia avninsko state deformacia ‘Sujet aeprekinutost “VEZE 12MEDU NAPREZANIA I DEFORMACUA, 12: laperimentali pda ex edu napezaniadeformacia 62, ookeov akon, konstanteelasti¢nostimaleriala 43, Zakon sperpodiie 64. Sant Verantoy princip 6.5. Mookeov zakon 1a prestomo stane naprezanja 66, Mookeov zakon zacavsinsko sone naprezanja Hooton en anor Uyjecj temperature z DOPUSTENO NAPREZANIE | KOEFICHENT SIGURNOST! ‘nL eRISTUP RISAVANIU PROBLEMA U ZNANOST O OTPORNOSTL MATERUALA 10s 106 108 us 18 vi 9, AKSUALNO OPTERECENIE STAPA 9. 1. Rastezanje rts ravnog Sapa Usjecajvlastie tezine ‘Stapjednake evrstoge na astezane i Pritisak Sastavieni ap Plan pomaka Potencjana energija deformacija ‘Staticki neodeden sistem “Toplinska naprezanja 9, Potetnanaprezanja 9.10, Aksijalno wlamo opterecene sta 9.1. Roneentraiia naprezania : 9.12. Rastezanjeubenlancanice 10, NAPREZANJA I DEFORMACUE POSUDA TANKIH STUENKI 1, SMICANSE (ODREZ) Ut, Cis pose 11.2. Potenijaina eneryija deformacja presto posi 113. Proragun elemenataoptereéenih na smicanje (ore2) 12, GEOMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA STAPA 12. {, Stteki moment moment tromost(ineeije avn prsjcka 12, 2 Promjena momenatatromosti pi tanslaciji koordinainoga sustava 12, 3. Pramjena momenata ramos pri rota Kooedinatnoge sustava 12, Glavne os glavni moment tomost (2. 5. Sobrova krvBnica tromosti 6 2 12.6, Pole tromost 12.7. Blips tomo 12. 8, Moment tomest jednostavni presicka 1281, Pravohts presi 1282. Krum pesjek 1283. ersjekoblkakrnog pstena 12.84. Trokut peje 25. Blip’ prosek 12, 9, Moments tomost shpenih preseka 1210, Momeni otpora ai presicka 13, TORZIIA RAVNIBSTAPOVA 13.1, Toca Sapovaeutnoga presiha 132) Potenein ener deformacin pi tora 133, Stik’ neodeden zadai pio 134. Tori Spe nokrugog presieka 135, Prandova memtvansksaslogia 136, Tora Stapovasankimsoerkama oworenog profila 137, Toa Sapova stank ajenkama satoreng profla 138 Zavojae oper krtnog peje 120 120 28 Br ba 8 142 146 132 139 218 168 m 194 198 97 198 = 208 208 213, 215 a7 2 2 26 an 27 228 230 2230 2 235 2 Me 2a 256 2 258 268 2 mm ae? 295 vu 139. Koncentraia naprezans pi trai 299 14, SAVUANJE RAVNIH STAPOVA 303 14, 1 Ciao savianje 306 1H. 2. Pyoratan Evade iaborpresjok pri Sitom svianja 316 14 3. Potencjaleasnerija deformacia pri istom savianju 319 14, 4 Opt stu) savjanja(svijanje slams) 320 14. 5. Poamiena mprezanj v simetinim ankostjenim Sepovina 34 14. 6. Savjane slana nesimetrtnog Sapa Stedite posmika 37 14. 7 Popreéna nortainanaprezina pr savijanju Sapa poprecim operecenjem ..... 345 14. 8. Glavna naprezanja| trjektngje lavaih naprezania 348 14, 9. Proratun évestoge pei savijanu silama ast £4.10, Koncentracia naprezanja pi svijanjy 369 [HLL Savane Stapova promjeniivog presjeka an 14.12, Nosat jednake Evstogenasavijanie a7 14.13. Proragunsastaljnih nosaéa 335 (4.44, Savianj Sapa iradenog od raziiih materia ‘400 [ML1S. Potenljalna enerijadeformacia pr savijanusilama 409 15, DEFORMACUA RAVNOG STAPA PRI SAVANIU 43 1S.L,Diferencijlna jednadabe oleic tiie nosata aa 152. Anaiticka metoda odedivana elastiéne lnje osata konstaninoga presjeka .... 418 153, Anaitika metodaodzedivanselastiéne lnije nosata promjenljvoga presjcka ..- 481 154. Grafoanaliticka metoda odredivanjadeformacija nosada “7 155, Graftko odredivanjeelasien line osats 460 156. Odredivane progiba metodom konaénih diferencia 465 15:7. Progib zbog popretne sie an 158. Usjecajpromiene temperature 46 159, Proragun katt ps savjanio a9 16, NAPREZANIA I PROGISI NOSACA PRI UDARNOM OPTERECENJU aa 17, KOSO SAVANE 490 IS SASHANIERAVNOG STAPA OD MATERUACA sRAZLICTTON MODULOM ELASTICNOSTI NA RASTEZANIE I PRITISAK 503 LITERATURA. sis KAZALO POIMOVA 516 KAZALO IMENA 520 PREDGOVOR Ova) udihenik u netio proticens abliku sadeéi gradivo koje se predaje w sklopu predmeta OTPORNOST MATERIJALA Iu treéem semestry na. Gradevinskom fakultet Sveuciistau Zagreb U prvom dijelu udébenika obradeni su osnovni pojmovi, pretpostavke i metode proraguna, te analiza naprezanja i analiza deformacija pr mati devormaciama. Vera Jemedu naprezanja i deformacija dana je 2 idealno elatien tijelo. U drugom dlijelu udebenika obradeni su osnovni sluéajevi opteresenia saps: rastezanje, peisak, forza, smicanje 1 savijanje. Pr tom je razmatrano 4 savijanje ompoaitioga stapa 1 Sapa od bilinarnog materjala. Takoder su obradeai osnovni siugaevi djelovanjsaksijalnogi popreénog udarnog opterecenja Staps uz poseban osvt na ‘aalikuiamedu djelovanja saickog i dinamickog opteretenja Da bi se olaktalo razumijevanje i prihvatanieinlodenog gradiva, na taj pojdini Beata dod su resent prime. aon su odabran ako da Jun itotent {eoriska razmatrania “Mislim da Ge ovaj udabenik korisno posluziti ne samo studentima tehnih fakultet. rego indenjerima u praksi, Koj 2ele osvjeztsvoje znanje tz podrutja mehanike Brstoga deformatilnog tela. Na kraju udibenika navedena je literatura Kojom sam se sludio pri pisanju ovog swdabenika. Udzbenik su recenzirali dr. se. Ivo Alfirevig,redoviti profesor Fakultetastrojarstva i brodogradnje Sveutliau Zagrebu, de. sc. Vatko BrEié,redoviti profesor Gradevinskog fakulteta Univeriteta u Beogradu, dr s. Kretimir Herman i dr. 5c. Zlatko Kostenéie, redoviti profesor Gradevinskog fakulta Sveutiisa v Zagreb, Srdatno im zahvaljujem ‘na mnogim korisnim primjedbamna isavjetima, Zahvaljujem i Milivoju Mervara koji mi je pomagao pei izradi erteza Zahvaljujen se svim suradnicima iz "Skolske kajige", a posebno Zelimiru Colicu, «ipl. ing. grad, uredniku edie, koji su rail na tome da kajiga bude Sto bole opremijena ida So prie bude predstavljen javnost Usprkos svim nastoanjima, bilo je teSko ukloniti sve pogretke, bile one tskarske bio one stvarne. Zato 6a biti ahvalan Citaocima boi me uperare ta uadene pogretke i nedosttke i time pridonesu pobolanju ovog wdzbeniks. U Zagrebu w lipnju 1990, godine Autor PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU. Drugo izdanje ovog ud2benika nepromijenjeno je prve iadanje u kojemu su ‘spraljene uotenetiskarske pogreske. Ovo i2danje udabenikarecenciral su dese. Nenad Bicanig, redovit profesor Deparment of Civil Engineering University of Glasgow id. laden “Hodes, profesor emetius Sveulis u Zagreb, redovil profesor udaho-eaaemaiogfklea Svea Zteb, Sho in aban ma leno} receniji Zahvaljujem svim suradnicia ia Skoske kage, a posebno Zelimiru Colic, ipl ing, grad, na Bioko pipreme t cbjavjvanja ovog fdan, Zagreb, prosinac 2001 Autor 1, UVOD Otpornost materijala jedna je od grana primijenjene mehanike koja proutava probleme évrstoge, krutos i stabilnost pojedinih dijelova tehni¢kih konstrukcija od fvrstoga deformabilnog material, Pod évstogom konstrukcie ili dijela Konstrukeilerazumijeva se sposobnost pre nofenj opteretenja bez pojave Loma, Krutost onstrukcje eznatujeotpomostkonsirukei- jena defarmiranje (promjenu oblika i yolumena). Pod stailnos Konstrukcije rzumjeva fe sposobnost Konstukcije i njezinih elemenata da pod zadanim optereéenjem zali2e prvobitioblik eastitne ravnotete Istrazyjei proces deformicana i razaranja ela, manosto otpornost mateijlat2i ‘utvrit snovna nagela i postupke proraguna évstoée, krutost i stabilnosti poedinih dije- lova konstrukei Promatun Evstoge sastoji se u odredivanju njmanjih dimenaija pojediaihdjelova -onstrukeija iskljudujuéi moguénostpojave loma pod djelavanjem zadanog optereéenja Proragun krutosti obuhvaéa odredivanje deformacija Konstukcja pod djelovanjem zadanog optreéenja, koje morju ostati uw dopuStenim granicama odredenim uyjetima Uupotrebe same konstrukele. Proragun stabilnostisasoji se v odredivanju opteetenja pod kojim konstuk njezini element zadréavaj jo prvobitnioblik elastin ravootede ‘Skup ovin proratunanaziva se dimenzionrane clemenata konstrukeija. Ps dimen- ~oniranjy elemenatakonstukcija mora bil ispunen uve Gvstose, utes stabilno- ati, upotebljavajuei upravo onoliko materijala Koliko je nuzno da budu zadovoleni leaden uyjettsigumost. To znai da uz uvetesigurosti moray bit zadovolen i wvett ‘konomi¢nosti Konstrukeie ‘U teorijsko} mchanic kao osnova za razmatranle uvodi se model krutog,nedeforma- bilnog tela, ina njemu se i2vode svi zakon i prinipi stake i dinamike. Medutim 2bog, A§elovanja raznih ujecaja (vanjskih sila, promjena temperature it) va se realna tijela ‘ise ili manje deformiraju, ij, mijnjaj svoj obliki volumen, pa je pouebno nadi vezu izmeduvanjskih sila, obika tela vise matrjalasnaprezanjimaidformacijama tila Za razlku od drugih grana mehanike defortsabilnog tela teorijeelastiénos pla- ‘Mignost,u znanogo otpomnosti material ta zadaca tei se jest So jednostanijim | dostupniin metodama u indenjersko}praksi, primjenjujul razmjerno jednostavan mate- ‘matih’ aparat wvodesi odredene pretpostaviceo stucur i svojstvina matali arate 1 deformacia tela. Tako dobivent rez provjeravaju se ekeperimentalno mjerenjima ‘na modelima ili na samim konstrukejama. Za znanosto otparnosti materijala ko tch- icky diseiplinu karakterstiénajeprimjena pi itaih metoda koje se osivaja ma rezula- 4 1.Uvo tima teorijskih i eksperimentalnih istrazivanja. Zato u znanesti o otpornosti materijala Jednako vsznu ulogu imajuteorjska i eksperimentalna itrazivanja Za zmanost o otpomosti materijala moze se resi da je to jedna od osnovnih tehnigkih 0), Stap je optereten na rastezanje ili lak (sl. 3.52), a ako je pak w presjeku N usmjerena'suprotno od smjera vanjske normale (N'< 0), tap je optereéen na pritisak ili lak (sl. 3.5b), hare, Stap je optereden na smicanje (odrez) ako se vanjske sile mogu reducirat na dvije sile okomite na os Sapa s malim razmakom medu smjerovima djelovanja, U popresnome presjeku postoji samo popreéna sila 7, sve suostale komponente unutarjih sila jednake uli. 3.6), ae tle 15 Stap je opteresen na torziju (uvijanje) ako se vanjske sile svode na spreg sila uray~ ini okomitoj na os Stapa. U popretname presjeku djeluje samo moment tozie (uvjanja) ‘Mg. sve su ostale komponente unatarjih sila jednake nul (sl. 3.7) Me Me “Ce sta 37, sta 3.8. Sup je opteesen na "dito savijanje” ako se vanske silesvode na spreg sila koji deta avin u Kojo} let os Sapa U popretnome presjekudeluje samo moment savi- janja it Mya sve ostale Komponenteunutarjih sila ednake su nui (l.3.8), 'U praksi Gest imamo posta sa sloZenim opteresenjima, tj. kada je tap optreéen istodobno na dva, tril vige osnovnih natina optereéenja, u popretnome preseku post vie komponenata unutarnih sil, 4, ANALIZA NAPREZANJA 4.1. Pojam naprezanja i komponente naprezanja Promatramo évrstotjelo koje se nalari uravnoteti pod djelovanjem vanskih sil Zamislimo da smo tijelo ravninom 8 kroz toeku Clxy:2) pretezali na dva dijela (1.4.1). Ako odbacimo drugi dio (11), njegovo djelovanje na prvi dia (1) morammo nado: ‘jest silama na ravninipresjeka (sl 42). Raspodjela unutarnih sila po povrsin presje~ ka zasad nigime nije odredena. Polotaj ravnine presjeka odveden je vektorom vaniske pormale sas. sta a, Pretpostavimo da sn oko totke C(x..2) presicka izdvojilielementarmu povrin AA 1a koju dca unutarnje sie koje moZemo rede u togku C na glavni vektor AF i alavi moment AA. Kvoejem AM 4 18 us 4 (fim, S8= 0) po ga daljem tekst negemorazmatrat eosin sie AF posi A nariva se stein sapeaniem na element povtine “41, Polam naprezania Komponcat Se) ‘Ako se povesina elementa A stalno smanjuje zadréavajutiu sebitotku C, onda gra nignu vnijednost Ba” By BA ad nazivamo punim ili fotalnim naprezanjem u to&ki C(:2) presika s nommalom f. Na- prezanje ima dimenziusila/povsina i mei se edinicor ~ paskal (Pa), (1Pa = | Nin’) Buduét da je 1Pa veo mala velitina,utchnickim se proragunima naprezaje obiéno mje «wmegapaskalima (1 MPa 10° Pa 10° Nin? = 1 Nis?) Indeksn ozmagevavisuast naprezanj oorjntaiji ravine presieka w prosor. Za raaligitoorentirane avnine polozene kroz totku Clxy2) debit Geo raise veKor ple og naprezanja: Da= in (ye2 kup vektora punoga naprezanja na svim ravninaina polozenim oz promatrana tock viel odreduje stanje naprezanja ut) tock tela. Napregnuto sane tela naziva se skupstanjanaprezaja wien toekama tela AKO Vektorpunoganaptezaja ovis samo 6 vektoru,a ne ovisi o koordinatama x,y 2 Toeaka tela, akve sane napeecania Ula ‘ariva se homogenim Vektor punoge naprezanja ), mode se rasavit na komponente Ba = Puri + Ped + Parke (42) demu je iy = 0h +P + Pe a Vektor punog naprezanja f., moze se rastaviti na dvije komponente: normalnw 0 , (normaino naprezanje) koja je upravljena okomito na element plohe A i tangencijalna +, (posmigno naprezanje) koja led u ravnin Ad, tako da je: WP so5 44, a) ‘Ako je ravnina presjeka okomita na koordi imu os x, Komponente vektora punog naprezanja posta jednake normalnim ili posmita naprezanjima na tj ravnini (I. 4.3) Pus =Ou Pry lays Pas Tae Pei tom je: WeP aon +r), +r Co) Orijentiramo Ii ravnine pesjeka okomito na koordinatne os yz, na ist natin dobit emo na svako) od tih ravnina tri komponente naprezanja: 0 , (1.44). shat ska 44, ‘Vidimo da su normalne i posmigne komponentenaprezanja veliive koje 2a poblibe coznatavanje imaju dva indeksa. yea pel Pru indekscenatuje mer vanske normale ravine na kojudelujetakomponent, 8 drugi indeks oznatuje smjer same komponente naprezanja. oa U skladu s oznakom ou izrazu (44) normal naprezanje mateo oznatit sano {enim indeksom koji oznade smjervajske normale ravnine na ko] dele nocnalno raprezaje pa mozemo pssti y= 04. Fy = 2,» 0 =O, Sanje naprezana tock napregntogs ils potpuno je odredenosdevetkompone- rata naprezanja koje djelju nat uzajaro okomite ravine, 8 modem ih prikaza obliku kvadratne matrice c : lerl=en ow tn fete oy ee 4, ‘oj azivamo matricom tenzora naprezanja ii hats, enzorom naprezanja. Komponent tenors naprezana onal se ovako Se eelas gas an on %y Fe Pv indeks odredujeredak, a drug stupc. Element jednog retka predstavijju kom ponent naprezanja u jen) ravi Uzimamo da su komponente naprezana oy pozitivne ako djelyu vpocitivnim smyje- rovima kordinanih osi aa povtins vaso aormalom rjentranom uw smjersKoord ratneosi, odnosno ako del u negativnim smjerovima koordinatni osi na povrSini s ‘anjskom normalom orijenianom suproino od koordinatne oi sl 4.5) Komponentana- 42, iferenijane jednadiberavanede 9 prezanja-+o, djluje u smjeru vanjske normale pa je to normalno viaéno naprezanje (rt SteZe presjegnu ravninu), a0, normalno je taéno naprezanje (pritiskuje presjeénu ravninu). sina 4s \Vektori punog naprezanja za sve moguée presjene ravnine kroz danu toeku napre~ {gnutog tiela oblikuju u opéem sluCaju prostori snop pa se takvo najopéenitije stanje na~ prezanja naziva prostorno stanje naprezanja. Ako vektori punog naprezanja 2a sve Imoguce presjeene ravnine lee u jedno} ravnini, govorimo o ravninskom stanju napre- ‘anja, a ako su svi ti vektorikolineami, o linijskom stanju naprezanja 4.2. Diferencijalne jednadzbe ravnoteze Intijela koje je u stanju revmnoete izezan je beskonatno mali paralelopiped velitine dx, 4y, dz, Buduéi da su bridovi paralelopipeda diferencijalne veligine, motemo uzeti da su naprezanja na pobotkama paralelopipeda raspodijeljena jednoliéno, Pri homogenom stanju naprezanja na usporednim pobotkama paralelopipeda djeluju komponente naprezanja jednake veligine (sl. 4.6) U opéem slutaju komponente su naprezanja neprekinute funkcije koordinata 4 =0,, (9,2) pana usporednim pobotkama paralelopipeda ne delju komponent na~ Drezanja jednake veligine, veé su te komponente razlitte, a razike se mogu izraziti na hatin diferencjalnih prrasta na razmacima dx, dy, (sl 4.7), Pretpostavjjamo da postoje ‘olumenske sile s komponentama F,, F,, F, koje djluju na jedinicu volumena, Za promatrani paralelopiped mora biti zadovoljeno Sestjednad2bi ravnoteze: (aa) [Na osnovi prve jednadabe EF, = 0 dobit éemo: 20 4. Analiza naprezanja 21 ao, Pe (oss copa, teafig +2 aes, aes : ee Sligne jednadzbe dobivamo i za druga dva smjera. Pegs 0,- B94 acme (49) Sear eo tke Uzimajudi u obzir oznake (4.6) i (4.7), diferencijalne jednadzbe ravnoteze (4.9) ‘mozemo prikazati u opem oblik = tn (4.10) ‘Ako izaberemo i drzimo &vrsto odredeni smjer, onda se indeks jne mijenja inde & prima sve moguée vrijednosti ipo njemu se provodi sumiranje. (Od Sestjednadebi revnoteze (4.8) preostalo je jo zadovoljt ti jednadsbe momensta Kroz tetitte paralelopipeda postavimo os 2, koja je usporedna $ osiz. Moment u od- osu na os 2, davat Ge sama posmicne komponente naprezanja okomite na tu 05, a one su prikazane naslici 4.8 ‘ Ako se ova jednadtba podijelis dr dy de i zanemare diferencjalni pias w odnosu na ostovne vein (oy 1 = Ty), dobie se Tay Te any i, analogno, 2a ostale dvije jednadsbe momenata: s (4.12) Uopéemu obliku ove izraze mozemo prikazati ovako: y At ORR tae) (4.13) Jednabe (4.11), (4.12) (4.13) izabavaja zakonouza}emnosti posmigaihnapre- zanja: u vjena medusoboo okomiim revninara Komponente posmicnih aprezanje koje su okomie na peseenica th raveinajednake spo vein usmerene su prema pect ih ovina it od je (4.9), En ‘Buduéi da su posmitne komponente naprezanjas jednakim indeksima jednake, bro} se nervisnih Komponen tenzos nara mar, Maia tenzoranapreara ia leyl=|oy Oy o6|=[rm ey ty Dobili smo da je tenzor naprezanja simetritan tenzor drugoga reda, a on ima Ses raz- lish Komponenata naprezanja. Prema tome, stanje naprezanja u neko) to¢ki tijela ‘odredeno je sa est komponenata naprezanja,trima normalnim i trima posmignim kompo- nentama naprezanja, Iz prve grupe jednadibi ravnotede (4.10) slijedi da je homogeno stanje naprezanja rmoguée samo u siuéaju kad nema volumenskih sila, 4.3. Jednaddbe transformacija ‘Ako znamo Sest Komponenata naprezanja u tri medusobno ostegunalne ravnine, ‘motemo odrediti komponente naprezanja koje djluju na bilo Kojo) ravnini polezenoj kroz ddanu todku tela { nagnutoj prema spomenacim ravninama. Zamislimo da je unutar napregnutoga tijela u okolici promatrane proizvoljne totke izrezan beskanatno mali tetraedar koji se sastoj od tri pobotke u ravninama xy, yz ize i etvrte kose s vanjskom normalom 7 (I. 4.10). sa 410, Cznatimg li povrSinu poboéke tetraedra okomite na os xsd, okomitu na os ys d4y, ‘okomitu na os 5 d4, i poveSinu kose pobodke tetraedras dy, dobivamo: d4=d4y 605 (xn), dA addy 008 (7), y=, £08 (1). |Na medusobno ortogonalnim pobotkama tetraedra poznate su komponente napre- anja (odnosno za danu toéku 0 poznat je tenzor naprezanja). Na kosoj pobotki ABC teba ‘deediti vektor punoy naprezanja p, kojega su komponente Pqr+ Pyy i Pye: Pobotke su tetraedra diferenejainih veliina pase mode uzeti da su po njima naprezanja jednoliéno raspodijeljena Ta jednadzbe ravnotete EF, = Odobivamo: 01, AA, 608 sR) ~ Fy AA £08 (41) — a WA, 605 (2,n)= 0. pu +, Sas ‘Analogno, dobivamo i za ostale dvie jednadzbe ravnotede EF, =0 i ZF, =0. Volumen je tetracdra "sah, gdje je dh visina tetraedra ragungjuéi of shots. do raynine ABC. Clan $ volumenskim slama w odnosu prema ostalim élanorAma mala je ‘eliGina viSega eda pe se moze zanemarit Za komponente vektora punog naprezanja j., dobivamo: Paw =O 608 eyn) +4, 608 942) FF py 608 (2,2) Pry Fay C05 (En) +0, C05 YN) + C05 (2.0) (4.15) Pz =Tg 608 (8M) +15, 608 (V5n) +0 , 608 (2.8). ‘Urimajuti w obzir oznake (4.6) i (4.7), jednadzbe (4.15) modemo prikazati u opéemu oblikus 2 Pu= dD oy costims Y=x,y.2. (4.16) ‘Ako na kosoj pobotki tetraedra ABC postavimo pravokutni koordinatni sustay u,¥. ws tako da se 0s v podudara s vanjskom normalom ri, a osi wi w da lege u ravnin’ ABCs ‘onda vektor punoga naprezanja , mozemo rastavitina norman i dvije posmigne kort Ponente naprezanja: Paol trl tee Velitine tih komponenata dobiju se projciranjem komponenata punog naprezanja Pau Pry + Pre Wsmeru koordinatnih osi ws ies 8. Pa cst Py cost pm costexd= Spy cos» ion ko 24 wvstimo ia (4.16), dbivame DZ 94 costineor yn, ann) cednosno y= Oy 0057 (E+ £05? (VV) +0 g, 608? (<,¥)+2[0,, C08 (9) C0890) + +04, 608 (y,¥) £05 (2,0) +0 2, 08 (2,9) 608 (0). (4.184) Uaimajueiu obzir oznake (4.6) i (4.7), dobivamo: =o, 605? (0) +0, 60s? (Y.¥) +0, 605? (2.9)+2 [Fy 605 (rv) co8 (0) + sp om cout) tea con esemecea (4.18 Posnitn je nara So eS cdnosno Fig = Pay 605 (8,9) €08 (4.4) +04, COS (¥,9) 608 (4) +0. €05 24») 605 (24) + +0 [£08 (59) 208 (Yu) + 608,10) £08 (e045 [608 (9,0) €08(2,u) + #008 (2,9) 608 (.u)]+0 2, [608 (2,¥) 605 (ru) + €08 (x) €05 (2) (4.20a) 25 sn 20, €05(81) 608 (5) +0, 080.9) c08 (0.4) +0, 05.9) 05(2.)+ sry, [608 (60) eos (u)+c08 (0.0) cos teu] [es (08 (E)+ +008 (2.0) cos ul} ray [608 (29) 6050) + os a 608 (=}. (4.208) Jednako dbivame tw DS py oum= DL oy coetevresstiek — a2) Jeinadabe ransformacia mozemo naps opm blk y= Y oy costikyeostjhy = um) am kbs gdje je: dunon oymty whe! i opmoy op=ty m iF} Dobiven aa (4.2) edna jroo pone siting tro digogn reap preuka ilednog toning suave gh Prema oe, ep a povcttamapreane ma tina metsobno okosim aviata, polsena co ok Papregnitogs il lredesmetian tenor drgos Fed, ao Soe eno taza, tenzram aprezana Ak mponete napresaj ek) tok a bilo Koja preset rin ee joe ers ‘fina Komponen naprra 11) Tea apeana nao ware [eo] | ‘siya at, 26 4: haste nape lementari volumen ima oblik trostrane prizme debljine jednake jedinici. Na medu- sobno okomitim ravninama poznate su komponente naprezanj a normala presjeéne rav- nine Ted u ravnini x is osi x zatvara kut (sl. 4.11). U ovom stutaju koordinatna os w podudara ses vanjskom normalom fi [Na osnovi izraza (4.15) za komponente vektora punoga naprezanja u kosoj ravnini dobiva se: Prax =O, 005 (4,1) +1 608 (9,U) (424) Dry = Fay COS (EH) +0, 608 (HH), ‘iz izaza (4.18); (4.20) za normalno i posmitno naprezanje na kosojravnini dobiva se: 2 608° (xu) +0, 05? (yu) +2 ty OS Hu) COS (YH (4.25) Tay = 8, 608 (4) 608 4,9) +0, £05 (),u) C08 (1,9) + #14, [608 (£0) 608 (9.0) + 608 (94H) £08 6.9]. 426) Izslike 4.11b slijedi 08 (su) = cosyp; 608 (yy ing; c0s(e.y)=— sing, c086,0) = cosy, pa122 Komponente vektora punog naprezanj dobivamo: Pa =O, COB ty 50g Py ty conga, sing, a2 42a normalnonaprezaie 0, =0, cos? pto, sin? p+r,, sindg. (428) Uvestimo i ovamo relcije (1e082p sin? p= 3.(1~ cos2p), ebivas ee ae Signo dobivamo i za posmitno naprezane: sin29+t, cos2p. 430) Stanje je naprezanja u nekoj totkilnljsko ako naprezanja za bile kojupresjetnu rav- ninu imaja isi ster, fj. da su kolinearn, 44. Glavonnaprecana 2 “Takvo stanje naprezanja u promatranoj todki odredeno je jednom komponentom naprezanja, npr 0 ,,ostale su kamponente tenzora naprezanja jednake nuli (sl. 4.12). stk 412. sna as, yvninu $ normalom, Buduci da vektor punog naprezanja 2, 2a proizvolinu presjeén ravnin ii ima stnjer osx 0 je, [= Prana a ostoviizraza (4.27) Je pr =o, cos a3) Prema izrazu (4.28), normalno je naprezanje u presjeéno} ravnini £08" (432) 1 prema izrazu (4:30) posmino je naprezanje: sin2p. (433) Jednad2be transformacija za ravninsko i linijsko stanje naprezanja mozemo dobi izravmo iz uvjeta ravnoteze i2rezanog elementa. 4.4. Glavna naprezanja Kod ravninskog stana naprezanja u presjetnoj ravnini s normalom i koja se pokla- pasosi u djeluje normalno naprezanje (sl. 4.148) 0, "0, cos’ pte, sin? pty sind, 434) ‘a buduéi da je 6= 90° + 9.u ravnini presieka s normalom # koja se poklapa sosiv djeluje normalne naprezanje. 0, = 0, sin? pa, C08? pry, sind (435) Es 4: Anata npren sta 414 ‘Ako se zbroje irazi (4.34) i (4.35), dobiva se: o,+0,=0, +0, 429) Gorn pokazuje ae hod ravninskog sania naprezani ar moral nape- 2anj koja elu na Gif medusobnookomite avnne staan nc ovo 6 Boon kena ntnogsustava. TS zz nazva prvom invarljantom napresana Komponente naprezanja u presjegnojravnini ovise 0 polozaju normale a. Ekstremne vaijednosti normalnih naprezanja dobit emo iz uvjeta, © sin299 +t, 60529 |42 ry (aan) Is naza (4.3 sd da nomalae nara o, prin ekstemn wijnost ura sii v kj je posmionaprezanj edako nul. Loa se ster weioe en Precanjapodudarasa stom vajpke. normale, «norms nape ee ei Puno naprecaj. Ravnine u Koma ne lye poses nape sess a ned Fatnine ssormaianapreana koja lyme tm avnpatas ote ieee somanihnaprecaia av se pata naprerane osc a oe ‘atsinaio, 0, mininlnonomino narra, ako da joa, 2, Praveen naprezaja azivase lavnim oima aninskog aja napreranai odredeni su iz izraza (4.37) eo ee ‘22 (438) lerelaciie 44. Glave naprecana » 2zakljutujemo da uvijek postoje dvije medusobno okomite glavne ravnine u kojima se po- javljuj ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja, maksimalno naprezanje 0; i mini- malno 3, Velitne glavnih naprezanja So su usmerene pod kutem i, odnosno +5 prema csi x odredene su izrazima: * cosdpy +t. sin2py (439) | 2r, sin2gy = — to, —0,)’ +4r%, a £0829 = see lo, -0,) +40, sina, ‘Ako se ovi irazi uvaste u izraze (4.39), dobiva se: oat! fora FRE, oy oto, toy ‘Smjerov glavnihnaprezana odredeni su irazom (8.38) koji daje die veiednos. Kojo nih odgovara maksimalnom naprezanju,odreduje predznak drge derivacije #o, ae Ako pravac AB koji spaja vihove kvadrata prema kojima djeluju posmina napreza- ‘jar, (514.16) nazovero dijagonalom posmika, moZemo postaviti ov praktitno pravi lo 2a odredivanje pravea maksimalnog naprezanja, koje st najlakSe dokazuje pomoéu Mohrove kruznice naprezanja, ‘Maksimalno naprezanje ima pravac koji lel izmedu dijagonale posmika | alge- barskl veéega normalnog naprezanja (s. 4.16). tha 446 Smjer glavnih naprezanja mo2emo odrediti i ovako. Preipostavt demo da nam je poznata ravnina na koloj ne pestaje posmitna naprezanja, a puno naprezanje | nosmalig aprezanje podudaraju se po veligini smjeru p, ~ i 0, (al 41), Prema izrazu (4.27), dobivamo: Pre 1 C08 Py =O, C0595 +1. sinyy Pm =o, sinpy [Nakon sredivanja dabivamo: y Sinpy try, cosy, 01) cosy, + ty singy =O 01) Singy tty cospy=0 i odateslijediizraz za smjer glavnog naprezanjec, te (any Ako u izraz (4.41) uvratimo o, = 24, dobit 6emo kat yoy Drezanjao; zaevara s oxi x, «2a 0, 0 dabit Gemo kut pa, So anja 0, zatvara sosix. Slignim postupkom dobivamo ekstrerne vrijednost posminih naprezana. Zz uvjeta: 86 pravacglaynoga na 2 pravacglavnogn napre- sie ara zasinjer normale na ravninu na kojojdjelujv ekstremna posmigna naprezanje 31 (442 U opéemu slutaju u tim ravainama mogu se pojaviti i normalnanaprezana. U speci- jalnom slutaju,kada je prvainvarijanta naprezanjajednaka nul (o, =~) wravaiaama ekstremnih posmitnih naprezanja ne ojavij se normalna naprezanjai govorimo ost jn stog posi. Cistim posmikom nazivamo stanje naprezanja kad na stranicama elementa postoje samo posmigna naprezanj, a normalna su napezanj jednaka nul Prema zrazima (4.38) i (4.42) dobivamo: tg 2p, “te 29 1 oe : oe — fee ‘Mo mati da yormala na raynin ekstremnih posmiénih naprezanja raspolavlja pravi kut femedu pravaca glavnih naprezanja. kstremna posmigna naprezanja ozatavamo $ r, i nazivamo ih glavnim posmignim naprezanjimma Pomogu izraza (4.30) i (4.42) dobivamo: r2=45 10, aa) 2 it nasal Kod prostornog stanja naprezanja odredivanje smerova i velitine glavnih napre- anja znatno je slozenije nego kod ravninskog stanja naprezanjs. Pretpostavit emo da ‘nam je u beskonanome skupe kosih ravnina koje se mogu poloZiti kroz promatranu tocku {ijela poznata glavna ravnina na kojoj ne postoje posmiéna naprezanja, a puno naprezanje i normalno naprezanje podudaraj se po veligin i smjeru y= ip Oy (sl 4.17). Za komponente vektorapunoga naprezanja dabivamo: DY oy cos n)= oq cos isn), (44a) Pn codnpsne: ©, m) COS (EN) +T COGN AT coslet}= 0 Ty cOS(Es0)+(0, ~Gq) C08 (Yn) +1, 082M) = 0 (445) Tae CO8KM#T CO8()R)+ (0, Fm) c08(2.0)=0, aoe 4. Analg naprerani ie A Aun agree je je 0, jedno od glavnih naprezanja u promatranoj totki napregnutoga tila ‘Za normalu fi mora biti ispunjen uvjet kompatibilnost: D cos? any (4.46) ska 417, Senate (4.45) (4.46) sade Et nepoznanice:glavnonapezanie dati ‘va kosinusa smjera cos(i,n), = x,y,z. ee Budd da su pve ti jednadabe po cos(im) homogene edna, wsto Kosmas sxjzova costin) ne mogu istodobn0 bit dna ml og eons, ke fe notelenje mogoe ako Je eterminanta ssa jednedP (8.49) edna lew aan Razvojem determinante dobivamo kubnujednadzbu Oh = 1, 0h +1, 04-1)=0, 4s) siiejel =0, +0, +0, (449) 0,9, +0, 0,40,0,-13 (4498) oO, ty (4490) helty 6, t, Oy OAD y Tye Tey Oy PG, th 0, v2 ‘Tri korijena jednadzbe (4.48) tréega stupnja uvijek su realna i predstavjaju velitine slavnih, maprezanja (@,,03,03) u tri medusobno okomita smjera, Glavna naprezania esa ‘oznaéavamo tako da je 0, 20, 205, j.0, maksimalng je normalno, 205 minimalno je normale naprezanje’ Uvrstimo li jedno od glavnih naprezanje.g, (m= 1,23) ujednadabe (4.45) upotrije- bimo samo dvijeod ti triju jednad2bi kojima pridruzujemo jednadsbu (4.46), reSenjem tik jednadabi dobivemo kosinuse smjerova so ih pravac glavnoga naprezanja Jy (m= 12,3) eavara sosi x,y iz. ‘Tako u opéem slutaju prostomoga stanja naprezanja kroz svaku totku napregoutoga tijela mozemo polorti ti medusobno okomiteravnine na kojima ne postoje posmicna na- prezanja, a nofmalna naprezanja imaju ekstremne vrjednosti (maksimalne i minimalne) 24 promatranu togku, Velitine komponenata tenzora naprezanja 0,, (4.22) ovise o izboru koordinatnoga sustava i pri rotacij se koordinatnoga sustava mijenjaju. Medutim, glavna su naprezanja velidine karakteristcne za stanje naprezanja u promatranojtotki pa ne smiju ovisit o i2- ‘boru koordinatnoga sustava, Prema tome, veliine /y, 3,15 jednadabi (4.48) moraju biti invarijantne velitine, Te se veligine nazivaju prva (linearna), druga (kvadratn) i treéa (kubna) invarijanta naprezanja, Prva invarijante naprezanja i2ratava da je 2bro) normalnih naprezanja na bilo koje ti ‘medusobno okomite ravnine stan velitina | jednaka je abroju glevnih naprezanja, 4 +0, +0. ito; +05 (450) U nokim slugajevima invarijanta naprezanja mote bit jednaka nul. ‘Ako je fy=0, onda je jedan od korijena jednadzbe (4.48) jednak nuli pa je stanje na- prezanja ravainsko ili dvaosno, ‘Ako je istodobno /y1;=0, onda jednadsba (4.48) ima dva nulta korjena i samo je jedno od glavnih naprezanja rzlitite od nule. Stanje je naprezanja v promatrano} tocki jednoosno ili inijsko, 4,5. Glavna posmigna naprezanja Pretpostavitéemo da se wpromatrano otk smjroviglavnihmaprecania 7.0.03 podudaraju sa smjerovima koordinatnih osi x, y, z. ‘Na kosoj avn deluje normalno napveanj, prema izrzu (418) 0, = 9, 6057 (xn) +03 £08? (yyn) +05 cos" (2,0) 431) i posmitno naprezanje ph = 03=07 00s? (xn) +03 cos? (ym) +03 cos? (2,0) — = [oy 60s? (s,m) +e, cos? (y,n) +05 005? (eymF (4.52) ‘Ako iz jednad2be (4.52) eliminiramo jedan od kosinusa smjerova, npr. cos(2),rela- YGER intitle c0s* (zm — £08? (ry) — cos? (yn), (453) obit emo da, kao funk ovis samo o dvakosinusa sme Ie uvjeta a ckstem fankcije x? 05.1) i cos.) ae) ac) feos G9] 9? feos aM} 434) obi se veijedost koefejenatasinjerova za koje posmigna naprezanja pisaju ck- stresane veetost sete aia istemna posmigna naprezanja koja se nazivaj glavna posmigns naprezanja i coma se, 23) dsj w rein Koja pra jednom od tj gavaih ost napre- anja sdrage dij glavneosizatvara ku 45°, odnosno tae ravnina okomitanajednu od {lava avnina i drugim dvjema glavnim ravninama zatvara Kut 45°. U svakoj oki nae pregnutoga tela imam Set takvihravnina jer Kutove mozemo nanositnarazlitite strane od pla os Usratimo Ii kosinase smjerova koji odeduju th Sest rsvnina uizraz (452), dobit emp da eksternaposmna npreanj jednaka plum glvaihnaprezana: L 2) ‘Ako je 0; > 0 >, onda je najvete posmitno naprezanje jednako polurazlici naj- veéega i najmanjega glavnog naprezanja i djeluje u ravnini koja raspolavija kut izmedu najveéega i najmanjega glavnog naprezanja (sl 4.18). (455) ska 48 U rwminama u tojima posmiénanapreaniaprimaju vifednos (4.55) djelaju tskoderormalnanapezanj oj sh, ea ia (431), jedaaka pouzboja odgovar- _juéih glavnih naprezanj : e : 1 1 1 7@rt82)» 3@2 403), 50404) (4.56) 4.6. Monrova bruce x ravninae stan aprecanin 35 4.6. Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja Ravninsko stanje naprezanja mote se prikazati graficki Mohrovom kruznicom napre- zanja Za Mohrovu kruticu naprezanja usvojen je poscban dogovor za prednak po- ‘Gmitnih.naprezanja, prema Kojemu je posmigno naprezanje pozitivno ako vanjsku onal treba rotirati a 90° u smjerugibanja kazalke na satu da bi se poklopila st smje~ Tom posmignog naprezana, a negativno ako normaly treba roiat suprotne smyers gba ta Kavaljke na stu (sl. 4.19) Pri takvu dogovoru za predznak posmignih naprezanja akon uzajamnost prima oblik: sn e00 a sie 418. ‘Ako su promaranoj tack naprezntoge tia dana gavna nprezana, 0, on sake ant saps ukosome peje prea zac (4.29) (30) toy over + 2 (458) ska 420, ‘Ako izraz (4.58) kvadriramo izbrojimo, dobit emo jednadbu kruznice u koordinal- ‘nome sustavu g, (4.59) 36 4: Amalia nprezans oy +o, (1.420) ‘sha 421. Koordinatetofaka Mohrove krudnice naprezanja jednake su normalnoj i posmigno} ‘Komponentinaprezanja koje djeluju na nekoj ravnini polozenoj kroz promatranu tock ns. regnutoga tila. Tako totka N, odgovara ravnini s normalom u, tocka N—ravninis not. tmalom v,¥;~ glavng avnini sa 0,84; ~ glavnoj ravnini sa os Na sl. 4.21. prikazana je konstrkeija Mohrove kruznice naprezanja kad su zadana slavna naprezanja, kao i primjena Mohrove kruinivenaprezanja na odvedivanje Kompone. hata naprezanja u proizvoljnome presjeku s normalom 1, zadanom kutem g. Pe rotaci normale presieka za ku to&ka na Mohrovoj kruici opie luk sa Sreitnjm kutem 2p. Komponente naprezanja na dyjema medusobno okomitim ravninama odredene su kre jim fotkama promjera krufnice, a a ravninama eije normale zatvaraju medusobno ket odredene su istom toékom na Mohrovoj krufnici. Da bi gibanje tocke na: Mohrovo} ‘nici imalo isi smisao kao rotaija normale presjeka, blo je potrebno usvojiiposeban dogovor za predznake posmignih naprezanja (4.19). Zadane su komponente naprezanjad, , 0, , fy, . Fy, na medusobno okomitim rav- 1ninama s normalama x,y 3, 4.22a). U koorditatnome sistav 0, + odtedimo tock Ns kkoordinatama o,f i totku N, $ Koordinatama o,,r, (sl. 4226). Dudina N,N, promjer {ena kojemu konstruramo Mohrovu krudnicu naprezanja ‘Koz totku N povlatimo paralel snormalom x, a kroz toeku Ny, paralelu s norma fom y, Te se paralelesijeku u tocki P s koordinatama (¢, ty ToCka P nalazi se na Mohrovo) kruanici naprezana i naziva se polom kntinice. Pl ia svojstvo dase unjema sijeku 2rake usporedne s normalama ravnina iz promatranog skupa, 446, Mohrovs runic a ravanshe sani naprenania 3 ‘Ako kroz pol P povutemo zraky usporednu s normalom i, ona ée sje kruznicu w totki N,. Koordinatetotke N, odreduju komponente naprezanja 0, ir, ravnini snorma- Jom 7 koja zatvara kut ps ost x +R cos@p+2py)= +R cos2p cos2py — R sin2p sin2py Buduéi da je iz trokuta SN, NV, R cos2py +R sin2—p9 # Fay + * cos2p~ ta sin2p. (4.602) (4.600) eee ska 423 Usimajti'u obeir dogovor 2 predansk possitaih tsi napreznja Lod Mohrove trunie, vidio du zac (4.29) (4604, 0 (4.30) 1 (4,608) ‘ine je Lonstrukelja dokavana ») i (4.60a), (4.30) i (4.60b), medusobno jednaki, cateram anion meri naan kode vein mah cczanja. Za zadane Komponente neprerah fy Op Konstrirama, Maho ins perl Fence ct 8 Mee Keon pc ju vlltin lavas naprezanja 0, ¢» Spica pola Pi ttaka Ny i Ny odreuje smjer glavnih naprezanja (sl. 4.23). : . . le Mohrove kruznicengprezanja dbie te: 0, = 08 +m = 2 = Mt as ie ~ A WPo. Smjeglavnog naprezaja 0 odreden je kutem 2 oj dobvame de up a as ono, lerazi (4.61) (4.62) odgovarajuprijeizvedenim izrazima (4.40) i (4.38) 2a veliginu “smjer glavaih naprezanja. : bea theta tara Tote N; i Ny odreduju ekstremna posmigna nay Sa euitaonapmomjes Post sprezanja,tako da je maksimalno po- os tr, 2S = (Mg) Spojnica pla Pi totke Ny odredujesinjer normale presjeka w kojemu djeluje najveée posmigno naprezanje Ten resjeciu Kojima se pojavjuj ekstrernaposmiénanaprezanis pervaraja kut p= ¥, flavnim presjecima, Uravaini maksimalnih posmienih naprezanja postoje i normalna naprezanja koja su jednaka: o, +0, ato tka 424 Za slutaj kad na stranicama elementa djluju samo posmicna naprezanja, Mobrova vtnica naprezanja prikazana je nal. 4.24 pa su odredenismyer i veiginaglavnih napre- zanja. 4.7. Mohrova kruznica za prostorno stanje naprezanja LU. promatranoj toeki C_napregnutoga tijela zadana, su glavna naprezanja 10, Boy Boy Go. 425), Kroztotks Cpolotimo koseravnine Ill koje su usporednes jednim od glavnin naprezanja 'Na kosojravnini (II) usporedrojs glavaim naprezanjem 0 djeluu komponente max prezanja ot, koje su okomite na smjerglavnog naprezanja 0; (sl. 4.26). ‘Naprezanja 0, it, na ranini (Il) ovise samo o naprezanjma a; io pa se mogu gra- fie odvediti Mohrovom krudnicom "3" konstruiranom za glavna naprezanja.01 ia. Ni Drezanja na kosojravnini (I) usporedno}s praveem glavnog naprezanja 2 odedena su Prskama Mohrove kruznice "2" Konstruirane za glavna naprezanja 0 dy, naprezanja na a 4: Anan aaprezania ‘tka 428 siika 426, oso} avnini (1) usporednoj pravcem glavnog naprezanja 0, odredena su totkama Moh- rove kruanice I" Konstruirne za glavna naprezanja 03 id, (sl 4.27), . sina 477, Iz. 427. vidimo da se maksimalno posmiénonaprezane pos vain koja Je paralelna sa 03, a s ravninama na k¢ Riera: ve djeluju naprezanja a, i oy zatvara kut 45°, «£7, Mohrovakeutnica a prostrno stanjenaprezanie 4 Na ravnigimaksinalnogs posmignog napreranja djluje i nomalno naprezanje tea [Na proizvoljne} kosojravnini s normalom 7 polozeno} kroz totku C djeluje puno na prezanje fi, koje ima komponente di Ty Uodnosu na cos (r.) moteme posta ovaj sustav near edna ol +el=pi=o} cos! (ns)+0} cos? (nd)+0} cos? (a3) 6, =0, cos? (m) +0; 008" (0,2)+05 cos? (2,3) (4.64) £05? (n,1) + c08? (n,2) + c08? (1,3). Ako drugu od ovihjednad2bi pormnozimo s[— (¢, +05)}atreéu sag, 0 onda sve tr jednadabe 2brojmo, dbit emo O23 +11 ~ (0; +05)0, +0; 65=107 — (0; +05), +03 03) 605? (ml) ii +, 03), ~45) = 03) - 93) 05? (n,)) [Na ist se natin dobije 2+ @q- 95). 01) 2-93) 02-04) 605? (n,2) (465) 124, — 01) @,- 03) (1-41) @- 93) 08? (0,3) = Buduéi da sucos?(n,i) 20,20, 202 201, slijedi da 6 jednadabe (4.65) biti zado- voljene ako je: 2 TAG, ~ 92) (0,-G3)20 tO, -9)),- 01) 50 (4.66) t+, 01), -92)20. Ako iraima (4.66) wsvojim znakjednakost, onda nam raz u Koordinatnome ssa ges eue je mrs noel ope 8 Te ‘kruznice prolaze kroz totke s apscisama: : 0,703, C1 keutnica); Prva od nejednad2bi (4.66) predstavijs totke (0,, T,) izvan prve kruznice ili na njoj, angrier a ch fanaa bk Soe Si ei eed ie oe Up Tune ann ie Se 1 F, Komponente naprezanja koje djeluju na bilo kojoj ravnini s normalom #3 ‘odredene koordinatama tofaka u ispruganom podrugju (s. 4.27). Iz izraza (4.65) dobivamo: ye Og =o) C2" ksudnicay, (,-02)(0,-95)482= = 03)(0,- 03) €0s? (0. (467) {raz (4.67) mote se prikazati u obliku: sates) 2 (22%) 2 jo, 25} the (FS +00, =23)40, 05) cas nt (468) ‘Ako su dy 4 promjenljive, a cos (m1) Konstanta, onda inraz (4,68) predstavia jed- snadabu keruznice s polumjerom: eens = 93) c0s*(n,0) i sredistem utotki: ‘Analogno, dobit emo polumjre 2a jo8 dvi krudnice: ne Ie =) +002 —03)(02—04) C08? (1,2) } #(y— 01) (0s 02) £05" (n,3) 447. Mohrovakeutncn za prostrno tanje naprezais 4 st stedistima u totkama; siesta) oft. Koordinate tofaka na krw2nici polumjera ry i stedistem u totki Sjednake su vrijed- rnostima komponensta naprezanja 0, i, koje djluju na ravninama polozenima kroz pro- imatranu tocku napregnutoga tijela, uz uvjet da normale na te ravnine Zatvarajs ost "1" Jednake kutove a= (1). Analogno tome, koordinatetofaka na kexznit s polumjerom 7s (odnosno ri sredistem Sy (odnosno S) odreduju veitine naprezanja yt, koje dielt- Jana ravninama koja prolazi kroz promatranu totku napregnutoga tijela pri vjetu da nor- dale a te ravnine Zalvarajus osi"2" (odnosno "3")jednake kutove = (n,2) (ednosno Y= (03). ‘Prema tome ako su zadana glavna naprezanja a, 03 id i normala i ravnine na kojoj djeluju Komponente naprezanja dy i fq onda su Ove odredene koordinatama sjeci8ta keuznica s polumjrima ry, rz irs 1 sedittima Sy, S; i Sy. Od tri polumjera r, ra irs 2 dredivanje totke (0, r,) dovolina su dva koja odgovarajt dvama od trju kosinusa smera {05 (i) jer su ovi medusobno vezani izrazom (4,64). sa 42. olumjerir, rz 73 mogu se odreditianaliticki pomoéu gormjih izraza ili graficki kao ko je prikazano na sl. 4.29. Iz totke Ny povlatimo paralelu s osi r i nanosimo kut rl) Sto ga normal zatvara sao), 204 paralele kroz tock Ny Kut $ (3) = 780 88 rormalazatvara sags. Te rake sijeku Mobrovu krv2nicu "2" promjera N,N; ‘utotkama A iB. Spojnica SA polumjer je rs sponica 5B poluner jer. Ie trokuta A Ny Ny je NyA=NNy costn.l)= (0, 04) cos(ns), ‘iz tkula A N; 5, kosinusovim poutkom dobivamo: ime je konstrkcia dokazana, Sign se dokazuje da je 5B = ry ‘sre, opsujemo kuti lk polumjera 1, =3,d, aizstedita Sy vi Ik po- Jumjera r= 5B. U sjecistu th kr lukova lei tka M ie koordinate odreduju wi- jedost naprecana oir, nazadano}ravnini s normalom i 2 kontakelje se dobiva ‘sdgovarajipredzak za, dok se at, dobiva samo apslutnavjednoa, Puno nap zanje p= \lo2 +3 na zadanojravniniodzedeno je spojnicam OM = p, 4.8. Cauchyjeva ploha naprezanja Na kos avin ABC (4.10), odedenom somalom Fle nono napre- ‘zanje dano izrazom (4.18): Fo, 605" (eV) to, COs? (YH+, C057 (242 ft) 05 x,¥) 05(y,¥)+ Fy, c08(r4¥) c05(2.9) +44, €08(2.¥) 05 (6,9). (4.69) Promjenu naprezanjo 0, u ovisnosti o smjera vanjske normale fi mo2emo prikazati _geometrjski U smjeru normale i nanesemo radijus-vekion valine: ve.T ‘die je C neka konstanta, Komponente su radijus-vektora F: XE r cost), y=r cos(ysr), =r cos(zsr) 49. Blips maprezaia = ‘Uvratio fi oe 7 (4.10) 1 jednadzbu (4.69) i pomnozimo sr dobivamo 2C mo, e840, y40, 22 H2Ey AD AD ATI Kad ravina ABC (4.10) rota oko totke 0, veh radijus-vektora 7 opisye plobu 0),Sjecibtespojnice N,N, i osi apscse jet srediste krudnice polumjera 412. Veon temo komponenataonutarnii sila Komponcnatt maps 35 SNy= Wy. Opisana krudnica sije8e os apscise s wotkame Ny i Nz, Kroz totku Ne jeme pol Pknvtice temo paalelus osx, akro®totku N parle os yi tako dobleme pol P Beenie PA odtedaesijer 0.4 spoiniea PN sero. Dutina ON, u mjriy pred sav gy IN, predstavlia 0 or th O13 a, - temt20mra x Som J.-100MP sina a4 Spojnce FW; 1 Py odrefuju normale rvnina a Kojima del eksterna po- smite napecanja Dutine SN i SN predstavaju w merit ekstrmpe vijednostpo- Sinignihnaprevaja, a dutina OS pripaajuéa nomalna naprezana rp =--25°, obit emo otha K ako pots P pawutemo zak koja six zatvata ku =~ 25°, bit mo at pa kednie Dudinn OL predtaulia w mjeo ronal naprezane dg @dutina LK po- Tino npreznje navn js oma esx ara Kut p= Maar fal uetane su enjenizane ravnine s pipadajucim koroponentama napre- rani Primjer 42. “Treba odeditiglavna naprezanja inajvete posmino naprezanje 2a stanje naprezanja prikazano no sl. 4.428, ako je orcra sa 442 Glavne demo naprezanja odredit jednadzbom (4.48) O-hoitho, aie je prema izrazu (4.49) 0, +0, +0,=30 180, 0, +0, 0,40,0,—13, ~1, 18, =30?=39%=9 1)7 0, 6, 0, #2 yb Fag =O, te 0, 1-0, 13, 09429? — 30° i date sedi 0}-3002=0 it Om On 30)=0, Korijeni sv ove jedhadabe glavna naprezanje o=30, 0; Serve sla naprezana ove emo iaima (445) (4.46), ov ASU iedoadabe (45) urstimo ag = ry =o i a, = 39 izatim podielimo sao, (13) e0s(xvm )+ c05 ym) +008 (2% £08 (eum) + (I~ 3) cos(ysm;)+ 605(2u 0s (rym) + 608(y,n, + (= 3) c08 (24m )=0. Podijelimo ove jednadabe s cos (2m) i oznatimo: ay b=? i odatle,rjeSavanjem bilo koje dvije jednadzbe, dobivanv: ant by Te jednadabe (4.46) 057 (xn, ) + 605? (yam ) + 608? (25m) )= 1 dobivamo omens ae L ay caste = Jiviet V3 costa, 1 coa(yym)= b, cos(s.m)= om) em) = Fe Kontrol eos (m )+ 6087 (401) +608 (sm 33 = [Noxata i na rvnina na koja jlue glavno naprezane a, zatvar s oordinatim oxima xyz kutove ay = By = 7, = 5474". Bd su ostaladvaglavna naprezanja 0; = 0) = 0 zadano stanje naprezana (3 4.424) sv se na jednoosno restezajepikazano na sic 482. Maksimalno posmino naprezanj oredit emo iarazom (4.5) ————————————— Maksimalno posmiéno naprezanje del oj ni jeluje wravnini Koja s pravcem glavnoga napre- anja. zatvara kut 45°. U ravnini maksimalnoga posminog naprezanja djeluje i normal- no naprezanie oa te Primjer 43. Za stanje naprezanja prikazano na sl. 443, treba odrediti glavna normalna napreza- nj glavna posmicna naprezanja i okiaedarska naprezanja Razvojem determinante po elementima treéegaretka dobivamo ©, ~ On), — 941, ~ Fm) Th I= 0 i odatle ©, - 04), ~4, 02-0, 40,)o4+0, 0, ~13,=0 Korijeni kubne jednadbe (4.48) odredeni su izrazima Me Gece naar oe es feo, 4 Prema tome, ako je zadano jedno glavno naprezanje, ostala dva glavna naprezanja ‘odredujemo po istom izrazu kao dase radio ravninskome stanju naprezanja u ravi Oko mito} na pravac zadanoga glavnog naprezania. Dobivame: oa [e80= 120)? +4-507 = 2021118 o 91,8 MPa, iz Gega shied 6,131.8 MPa, 0)=60 MPa, 0;=~918 MPa. Kontrol: 0, +0, + 0,70) +03 4.0, =-80+ 120+ 60 131,8 + 60-91,8 = 100 MPa Pravac glavnoga naprezanja 0, podudara se pravcem osiz.Pravoi glavnih naprezanja 10; 10; okomiti su na os za njihov poto2aj uravnini okomitoj na os zodredit emo izrazom Gav. te901 13,8120 50 o-9, 918 120 890 Kontrola pq [+ Pos|= 76,74 13.3°= 90° [Nass 44a prikazan je element na &ijim pobockama djelujuglavna naprezanja. 13183 y 20MPa eeyeMPa » » ‘tka 4 4: Anan naprezana smoguée je odrei dutinsky deforma u flo kojem zadanom ser kao i kutnu deformaciju izmedu dvaju bile koh zadanih medusobno okomitih smjerova ssihass. U totki O napregnutoga tjela zadan je radijus-vektordiferencijalne veligine demas i ty J tae E (6.18) ‘odreden beskonaéno malom duzinom OA (sl. 5.5). "Nakon deformirana tila toSka A je dose polotaj A, odreden radijus-vektorom bad +h. Relativni pomak totke A prema totki O odreden je vektorom ™ srt tora d= du +d j +dw & (5.19) Po definiciji vektor je deformacije & (520) ar ‘njegove komponente u smjeru koordinatnih asi (521) Ati opéenito aa en, denne, (622) ‘Totaln je diferencia funketie = aca gy 4 tun Fact 4 oe Iti opéenitofunkeie w au, “ a Ze: Caan, (523) ‘Ako izaz (5.23) wrstimo u zz (5.22), dobivamo zx Komponen veltor defornaije: fm a >= DF en Dy OU. len 624) Vektor je deformacije 7 ou, : ie Fun. (5.25) a Projekcia veka deformacie& u smjer adjus-vektoradr £,= 6, cotete, mOudte, costar) codnosno ee De costiri= SH contin) costry (528) cot utes W ilk v eevijenom obtiku: z ae oe ay so ne cata ot rf eat aire au! +S +2 (@ Bet Fy Jems concer + (SE Jeo enter ‘5. Deformacjaw zadanome senery 75 Na osnovijednadabi (5.8) i (5.9) dobivamo bp He, COs Pte, 005" Yur) +e, C08? (er) + (528) +26, C0865) eosin) +e, COs) Coster) +e cose) cose] Jeraz (526) odnosno (5.28) djerelativnw duinsku deformaciy « amjens rae jusvelton Projkeija vekion deformacije €wsnjer veltora7 Eg =e, costae, Coste, coste,t) ‘ednosno a= De coin= sue costs) (629) ilu razvijenom obliku ou av 2 cos(zsr) c0s(0 Fas FE CORkeyr) cosleay +5 cos(yar) cos(y.ny+ 5 cos(z.r) cos(e,t)+ au y w ow FFF cose casiesd + coster) cost) + 5 contr) costa) + & a +24 costar) caste, +& costerr) cosy costxr) cos(e.0+S# evstey caste (5:30) ko smo vee pie vidjeli, Komponenterotacije predstavljaju rotacju krutog tela te ‘nemaju ujecaja na stanje deformacija i stoga se mogu izostavit tz daljnjih razmatranja 'Na osmovi iraza (5.16) dobiva se fu COS(EF) costes) +e,, COS(yyr) COs(y,)E, cOs(eyr) cos(e)+ Hey {os lst} cosy) + e087) costd+ +6, [c08 Ov") cos(2s) + cos(e7) cos (01+ +e, [08 (2,7) cos (x,t) + cos(e,r) 00s(2,0) 63) Iaraz (5.29) odnosno (5.31) daje posmisnu deformaciju izmedy pravea dri. Bududi da su tocke O i pravei dr i7 odabrani proizvoljno, na osnovi izraza (5.26) i (629) adnan (528) (831) maemo laptop iano deerme aman | oe eye — cos(j,k) inl), 1D Scot oonen om 6 5. Anan dlormaiia 8. vezi s izrazom (5.16) dabivamo: tot Dey contsy eos (3 larari (532) (5.39) predstavj jednadtbutansformacjakomponenata deforma- ls rts Karnage ssa gover Komponen eos rgoea reds, a po svoj stukturipospne su anlogn rans U3 hen ee ‘komponenata naprezanja. 7 Vidi se da je stane defomacijau tsk naprepnutoge tila potpnoodredeno, koje Poznato devet komponenata asimetri¢nog tenzora. my trignoga enzo cy ay Stanj deformaciaprikazae se kao i stanje naprezana tenzorom du J naprezanja tenzorom drogoga red pa zaklut’ do koi smo dott vaniz naprezanja ved ucjelost tu sna etonmeehe {Cauchyjera pla deformacije, Laméoyclipsoiddeformacj, Mobrova kutnca defor smacija i ‘odnosno Sest komponenata sime- 5.4. Smjerovi i velitine glavnih deformacija analic aprecana pokazano je da waka otk napeegntog tela pst ei Imedusobnookomte vine na koja 5u posta nape engda ha eos "aprconja imaj ckstremne vednont.Atalogo tame Landis erat syako fotki npregnoga el ode tl meusono okomia pres eee formacija ose medusobnookomit Rune deformache omede ices ska 6. Nazivamo ih smjerovima gfavnih deformacija ili glavnim osima, Pripad ili glavnim osima, Pripadajuce {linske deformacie v tim smjerovima primaju ckstteme vrijednost i nazivamo ih gi ‘nlm deformacijema. Glavne deformacije onazujemo e,,e,,€, ,akodajee, >e, Se, $4 Smjerovt vein glavaihdsformacin n Dutinska deformacija ey, je najveéa, a €) najmanja od svih duzinskih deformacija w promatranoj oki. Deformacija ee nekastedhja vijednos, ali ona u matematskom smi- Su takoderpredstavija ekstremna vijednost Snjerove i velisine glavnih deformacija moemo odrediti postupkom signim po- stupku odredivana smjerovai velitineglavnh naprezanja Pretpostavimo da se radijus-vektor dr podudara s jednim od glavnih smajerova (i. da pi deformiranju ne mijenja svoj sinjr). U tom slutaju radijus-vektr dri vektor pomaka do leze na jednom praveu(s.5.6) kao i vektor deformacie ele koji predsteviia glavnu deformaciu Egy (m = 12,3) u promatranome smjeru Fe uvjeta kolinearnostivektora dobivamo a a paje eae tne, costirh = xn2) (534) Usporedbom izraza (5.34) i (5.24) dobiva se wie) (535) > a cose, costirh Ui Kao sto je vee redeno, y daljnjim razmatranjima izraza (5.35) mogu se izostaviti komponente rotacije, pa se pomosu izraza (5.16) dobiva: a en)coster) +e, cos (yr) +e, c0s(z.r)= 0 Ey COS +EE,, ECOSUN +E, Cos(r)=0 (5:36) Fy COSC) +E, COBY) Ey — 4) €08(8 Osim toga, 2a promatrani seer vied Yaa (37) Sednadabe (5.36 i (5.37) sadete eet nepornanice: gla deformaciy emt pri pada kona sera co 7), =p “asusay edad (5.9 join je jeden mogute koje determinant sista jed- naka m (38) te toga se dba 39 sie — 640) wy oak en ao So je vee reteno, ednadtba oblka (5,39) ima uviek te reaina karen € i 4, Koefiijenti Gy, Gi Gy invaijantne su velisin, neovisne o rola koordinamogaSi- Stiva i naiva se peva, druga | trea invarjanta deformacija, Prva invaijantadeformacijaizratava da je zbroj normalnih deformacia bilo koja tsi medusobno okomita smjerastalnaveligina Dali postupak odredivanj glavnih deformacija analogan je odredivanju glavaih naprezanja analieinaprezanja Kod homogenog i izotropnog materijalasmerovi glavnih deformacija podudaraju se sa smjerovima glavaih naprezana. Pra invarjanla deformaij ma odredeno fzikalno znatenje, ona predtalja volu- mensky deformaciju v okolict promstrane totke napregnutoga tjela. Uzmimo da je u cokolicipromatrane tatke elemestam: parlelopiped s bridovima dx, dr, dx W smjeru slavnih deformacja (sl. 5.7). Volumen paraelopipeda pie deformaci: dv =dn dey dy [Nakon deformacije element ée biti pravokutni paralelopiped. Volumen paralelopipe- dda nakon deformacije: AY, = (Lhe, )(1+e,) (Ie, )ar, dr, dr, Relativna promjena volumena eleresta, koja se naziva volumenska deformactja u cokolici dane totke: ar, ay _ eile, re) de dey y= Ady Te de, dr, dr, =(tey(lte,) (+e) 1 ‘54. Sajeronvlitineglvaih defrmaca np sia 57. Kad izvtSimo maozenje i zanemarimo beskonaéno male velitine vi8ega reds, do- bivamo: ese hate i E Fete Hla thy Hen Go wan) sku deforma, a (4) po 4: pra invarijnta deformacis Gy prea volumensh 0 Seda poten Komponentedeermacijanemaj jes a promjenu volumena rari ake detarmacia ne visio tors Koorinanog usta, Stanje deformacijau toBki odredeno je tenzorom deformacija koji se mote sliéno iz- razu (4.87) prikazati kao zbroj dvaju tenzora, oo 2, OL (5.42) oe, adie je 6 Heutey tee) 643) sredaja deformacija. ‘Sferni tenzor deformacija aor) a (544) Joo e, arakterzira promjenu volumena elementa bez promjene njegova oblika, Element ostaje slitan seb (kocka ostaje kocka, kugla~kugla,paralelopiped ~ signi paralelopiped), jr au kkutne deformacije jednake nul. Devijator deformacija (5.48) karakterizra promjenu oblika elementa bez promjene njegova volumena jer je volumen- ska deformacia B= ba mE DHE, EH, ERE, HE, $e, < Be, Teraz (5.42) ima odredeno fizikalno matenjeu pojavi deformacija jer se realni mate- ial ponaiaiarazfiito uslutaju same promjene volumena ili same promjene oblika, 5.5. Ravninsko stanje deformacija ‘Ako je promatrana totka A napregnulogatjela utoku deformacijestalno uistojrav- nin, kaZemo da je tjelo u ravninskome stanju deformacija. Ravniny u Kojo) se naleet totka A u toku deformacije uzimamo za koordinatnu ravniny 9 Komponente su pomaka: Huey v= ME), (546) Komponentedeformacija au an, Gan Pe lel=[e, 87 ol al ]en 5 5.48) joo ted ‘Viimo daje stanje deformacije u tok priravninskome stanju deformacia adredeno 5 podatka: sti komponentetenzora deformacia ff» Cy ilineka druga ti njima ek sivalenma podatia. Ako su nam zane Lomponente deforma Cay fy an ona pomots ina (528)1 (391) mazeno red deferacf zadanone snc 58). stkasa, cos’ pte, sin’ pte, sin2p =e, sin’ pte, cos'p—e,, sin2p (5.49) sin2p+e,, cos2p, jet emo da medu Usporedimo li iraze (5.49) sizrazima (4.28) i (4.30) vidjet stoji potpuna formalna analogija, Sto zai da Ge i svi ostali jazi bit sé, “Tako da je +e, aX te costyte, sind cos z cos2p—e,, sin2p (5.50) sin2pte,, cos2p G Hey Hey HEHE 650) I iaraza (5.50) za, dobivamo smjer glavnih deformacija: (5.52) Smjerove glavnih deformacija mozemo odrediti i pomotu izraza analognom izrazu (an, Glavne deformacie su dane izrazom (5.53) u * Fy 7 Oa Hey) * io ‘tka 59, ‘tka 530, Sika S11, te inaza (48) sled da se komponente deforma onentedeformacia ey» fy » €, mogu drei ko su pouate datiskedeformacie ut zadan sera Na Se atl Joshua ‘ame jednadabe s trima nepoznanicama ¢ 4 = ae 6 Une neprekina a Mohrova krunica deformacisKonstuia se na ist natin kao i Mohrovakru2nica na- prezanj. Naosapscise nanose se dutinske deformacie, ana os ordinatu posmiéne defor- ‘macije. Opéenito,predznac su deformacije sklads predzmacima naprezanja. U vezi s posebnim dogovorom za predznak posmignih naprezanja za Mohrovu kru2nicu napreza- ra (Sl. 419), pr Konstruiranju Moheove krudnice deformacija, ako je Ey, > 0, nanos se ispod os apscse, a ako je > O,nansi se ianad os apscse Za zadane Komponen deformacie £££, odeedvanjeglavnih deformacija njihovihsmjerova pomoéu Mohrove kruzice (solani bez pol) prikazana je nas. 59. Za7adane glavne deformacie 3, odredivanje deformaciaw zadanim smjerovima 7, Tpomoéu Mohvove keuBnice prikazano je na 5.10 Za radanedeformaciiee, €, €,,odtedivane deformacjauzadanim smjerovima #7 pomoéu Mohrove kruznice (5 poiom i bez pola) prikazano e na sl §.11 5.6. Uvjeti neprekinutosti ‘Ako je zadano neprekinuto polie pomaka, komponente su deformacija jednoznatno ‘odredene deriviranjem prema irazima (5.8) (5). ‘Ako su zadane komponente deformacija, odredivanje polja pomaka svodi se na inte- grranje sustava linearaih pacijalnihdiferencijalnih jednadtbi (58) i (5.9). Da bi taj su- stay jednadzbi imao jednoznagno rjefenje, esi Komponenata deformacija. mora ispunjavatineke uvjete koji se nazvaju uyjeti neprekinutost ili kompatibilnost defor- 1macija, Opéenito se mote postaviti Sst takvih uyjeta, ‘Ako komponente deformacija ne bud ispunjavale uvjete neprekinutosti, onda polje pomaka odredeno iz jednadibi (5.8) i (5.9) nete bit neprekinuto. Zamislimo da: smo promatrano tijelo razrezali na elementame paralelopipede (sl '5.12a), zatim se svaki od th parallopipeda deformirao. Ako sltimo deformirane para- iclopipede, u opéem slutajuizmedu njih mogu ostti Supine (sl. $.126)- Dab deformira- 1 paralelopipedi mogl biti sastavni dijelovi neprekinutoga tijela (sl. S.12c), nuzno je da 10. Uvjet évrstoge definiran je razon: 4) codinasna mm 4g + sy {je je Onn najveée naprezanje koje se mate pojaviti u Konstrukeij u toku upotrebe {bor koeficijentasigumosti, odnosno dopustenoga naprezanja ima najveéu prak- tignu vabnost. Ako se izabere premalikoefieijentsigumosti, mage se pokazati da kon- strukeija nije w stanju ispunjavatiuyjete upottebe. Ako se izabere previsok koeficijent sigumosli, Konstrukeija pestaje etka ineckonomitna,I2bor koefcijentasigurnosti ovis o iz faktora, kao Sto Su material, vanjsko optereéene,vsta i namjena koastrkcij, oka: cija objekta, pouzdanosti proractina itd PPokusi su pokazali dae mehanitka svojstva materijala dobivena na seij wzoraka od istog material bit neo resist « avisnost o nehomogenost svojstava matrijala, Sto je disperaija rezultata isptivanja Uzoraka Veta, material je achomogeniji pe je potrebnd {eet vedi Koefeijent sigumost “Tako 2a homogeni material wzimamo manjikoefcien sigurmost (np. za Celik k= 1,5 do 17), 2a néhontogeni mate waimarsa ves koeicjentsigumesti (apr, 2a drvo k= do 6), Kod krhkih materjala do razaranja (prekida strukture) dolazi bez prethodne pojave _znatnijh deformacja, dok kod duktiloih materijalaposto}i pojava znatijis deformaija De rzarana pa kod nih mozemo unapried procijent pojavu razaranja.Zhog toga se 24 ‘erik enteral waa vedi Goetieijent sigumosti neyo za duktilns material Opéenito,korstrukcie po svojemu karakteru mogu biti stalme i priveemene, Za pei vremene konseukeie uzima se manji koefiijent sigumosti nego za stalne konstukeye, 4et je virojatnostpojave nepredvidenih ujecaja na Konstukeiju manja Sto je kragi pred: Vien vjekwajanja objet Kod proraguna konstrukcijeobigno nam nije toéno poznata veligina j karakter naj veteg optereéenja koje moze djelovatina Konstrukij, a ujetovano je naajenom abjekta (tambeni, industjski, sportski objekt dr. te Tokaciom objekia Seizmicko opterecene, opterteniesnijegom i vjeom}. Napase velike tetkoée se pojvljju pei procjeni seiz- mickog opteeéenja i opterecenj vetrom visokih objekata. Kod dinarickog opterecenja inteitetopteedenja ovis odinami¢kom ponasanju Konstrukcie koje seu nekim shugaje- vima veo teSko moze u porpanost obubvattragunom. Sto je procjena vligne i karaktera optertenja grub, patna je uzeti vetikoeficijentsigumost Pri odredivanju stanja aaprezanjau konsiukeiji pod danim opteregenjem slutimo se ‘opéenitoraznim ragunskim i eksperimentalnim metodama, O tim metodams ovis s kojom 1 Dopuitens taprecane eee sguraot uw tosnosgu temo ode ponatane onstrkeje aetna) pd zadani ote soere Stata tobnon eta porrebNo je wat nat Kosicjentsigumost i obrao \Uounnosto pe mavedenim forma, dopsteo aprezane (odnsno koeicest sigunaty rede je vsscim thnikim pops i ‘Unoriese sree gloat Koficentsiguros katana parce kof jente spurs hyo kos es na ate clement ons jo sn eunedei kort U tom jesacaj kote sigtrost dan w obi pod: beak, ky ky 76) lebor koeficijenta sigumosti vo je sloten problem. a proutava ga vise znanstvenih discipline: ispitivanje materijala, ofpomost materjala, teorija elasti¢nost, teria pla- stignosti, eologija | fizika strukrure marie 8. OPCI PRISTUP RJESAVANJU PROBLEMA U ZNANOSTI O OTPORNOSTI MATERWJALA Zbog djclovanja razligitih utjecaja (vanjskin sila, promjene temperature itd.) sva se realna tela deformiraju, ¢- mijenjaju svoj oblik i volumen, pa je potrebno nagi vezu iamedu vanjskih sila, oblika tiela i veste materjala s naprezanjima i deforeacijama tela Rjefenje toga problema dobit éemo rjesenjem sustava jednad2bi:diferencijalnih jednadzbi ravnotede (4.9), geometrjskih jednadzbi (5.10), (5.11), (5.54) i (5.55), te fizikalnih jed- nnadabi (6,37) uz zadovoljavanje rubnik uvjeta. U ove} zadati imarvo 15 nepoznatth fun- kcija ~ gest komponenata naprezanja, Sest komponenata deformacia i tri komponente pomaka, Pri rjeSavanju navedenoga sustava jednadthi kao osnovne nepoznate velitine ‘mozemo uzeti komponente pomaka (metoda pomaka, odnosno deformacija) ili Kompo- ‘ete naprezanja(metoda sila). Medutim praktigno sjeSavanje ih jednadai nije lagen po- so Cak ai onda kada su obliktijelai rub uyjetijednostavni tz ih se razloga wy znanostio Cotporosti materijala uvode odredene pretpostavke o struktur i svojstvima material, ka- rakteru deformacija, a Tazmatranja se preteZno provode na tijelima oblika Stapa. ostupak odredivanja naprezanja i deformacija u napregnutome tijelu, kad st poznatt ‘oblik,dimenaije i materjaltjela, kao i vanjske sile koje djeluju na tijelo, bio bi sijededi 1. Usvojimo potrebne pretpostavke,u ovisnosto karakteru promatranog problema i po- stavljenih zaijeva, u pogleda toénost rezultata 2, Provedimo staticku analizu problema { postavimna jednad2be ravnote2® vanjskih i ‘unutarjih sila koje djeluju na pojedine dijelove promatranoga tijela, Tako dobivamo ‘rupu statighih jednadbi, 3. Provedimo geometrijsku aralizu problema tena osnovi uvjeta Kompatibilnosti defor- ‘macija postavimo jednadzbe, koje izrazavaju vezu izmedu deformacija i pomaka po- Jedinih dijelova tela, Tako dobivame grupu geometrijskih fednadZbi 4, Polazeéi od mehanitkih svojstava materijala, postavljamo jednadzbe koje izrazavaju ‘veau izmedu naprezanja i deformacija u pojedinim dijelovima tjela (npr. Hookeov akon 2a clasttno tjelo). Tako dolazimo do grupe fizikalnih jednadi. 5. Rijefimo sustav statiskin, geometrjski i fizikalnih jednad2bi. Na osnovi dobivenih reaultata utvrdujemo stanje naprezanja i deformacia promatranoga tela, Osim ove klasigne metode, u znanosti o orpornosti materijala primjenjuje se i tv cenergijska metoda, koja se osniva na primjeni zakona o odréanju energie. Pored ‘eorijkih metoda postoje i eksperimestalne metode koje omogucuju ‘deetivanje bilo komponenata naprezanj, bilo komponenata deformacija ili komponena- ta poraka, Tznadene jedne grupe veligina druge dvije lako se nadu ratunom. Od eksperimental- rh metods najvagnije su ove: 9 = us zometriska meoda (nerejedefrmacija i pomaka na povtin Kons ii mo- 0), Stapje optereéen na rastezanje ili viak, a ako je u presjeku N usmjerena suprotno od smjera vanjske normale (<0), tap je opterecen na pritisak ili lak, Rastezanje se formnalno razlikuje od pritiska smo po predznaku uzdutne sie N. ‘Promatrajmo ravni Stap duljine{ proizvolinog, ali konstantnoga popretnog presjeka, koji je na jednom kraju upet, a na drugom optereéen uaduinom silom F koja deluje © teaistu popretnoga presjeka, prema sl 9.1 ‘sha Zamislimo da smo stp pretezali du? proizvolino adabranoga popretnog presjeka a—a { promatrajmo dio I. stapa ispod presjeka. Zbog uzajamna djelovanja th dvaju dijclova 9.1. Rastezanje pink rar Mana I ‘topo x presjeku a ~a pojavijuj se normalna naprezanja 0, koja daju rezultanty unutarjih sila, uaduanu sily N,Iz uyjetaraynoteze 3 F, = O dobivanmo da je: fou on \Vidimo da je uzduina sila W du osi Stapa konstanta i jednaka vanjsko sili F Pod djelovanjem se zadane sileF Sap duljine I deformira, w ezduznom se smjeru pro- lj ima duljinu fu popresnon smjeru se suzi U procesu deformiranja Stapa vejedi hipoteza ravnith popre presjec!stapa ostajuravni i okomiti na os Stapa, tako da je relativna lakana u popreénome presjeku a — a presjeka, Popresni sormacija uzduznih ug= konst 02) Prema Hookeovu zakonu 2a inijsko je stanje naprezanja aE 3 Ako ierez (9.3) uvrstimo u izaz (9.1), dobit éemo See. a Kod homogenog i izotropnog materijala pri, _znaka integral te dobivamo: Be, Sau const, E £,, mozeme i2vudlispred Primjenom izraza (2.3) dobivamo: OA=N i odatle je tradeno naprezane: 04) ale = é. Dobiti smo da su normalna naprezanjau popreénome presjeku a ~a Sapa raspodijel- jena jednoliko. To vrijedi za popregne presjeke koji su dovoljno udaljeni od krajjih pre~ sjeka apa, neovisno 0 raspodjel sila na krajevima. Bitna je veliina njihove rezullante F koja prolazi tezistem popreénoga presjcka i djluje u smjeru osiStapa (St. Venantov pri ip). U blizini mjesta na koje djeluje koncentrirano optereéenje normalna su naprezanja rasporedena po slozenom zakonu, Kod proratuna Stapa nbi¢ajeno je dase zanemar ta) rubni efekt pa se uzima da su naprezanja jednoliko rasporedena po ttav0y dain Sapa, ‘ako da je wStapu stanje naprezanja linijsko i bamogeno. Pomak totke Av presjeku a — a je u(t), a relativna je duzinska deformacija w toj ‘to8ki, prema izraza (5.8) 12 9. Aksiiaineapteredenje ape eit — i ria pomat: du meade Primjenom izrara (9.3) dobivamo, os) Integriranjem dobivamo: 7 State 00 ‘Konstantu integracije C o@redujeme ix ubnih uvjeta Za homogeni stap Konstantna popretnog presjeka aksijalna je krutost A £ konstantna pa se moze invuciispred znaka integrala, tej: web finance WE ‘U nagem je sluéaju F konstantno pa je ane wy Zax= 0, (0) = 0 sljedi da je C=0, Zax=t =A. Dobivamo da je ukupno produljenje Stapa, odnosno apsolutna deformacija Stapa NI_FL are tte Et on Izraz (9.7) predstavlja Hookeov zakon za rastezamje ravaoga Sapa. Deformacija pri rastezanju razmjera je sili Fi duljni Sapa J, a obmuto razmjema povs8ini popregnoga presjeka i modulu elastiénosti materijala, Relativaa produljenje stapa jest: Srednja duzinska deformacija Stapa odgovara pravoj deformacii fx. A Rasternjed ors ravaog aa 123 [Ukupna je duljinaStapa nakon deformacie: + Ale (tel 08) Promatrajmo sad rastezarje Sapa tad krajnji preseciimaju pomak u smjeru os apa (61.9.2), ‘ska 9a, Pri smo dobili da je pomak nekog presjcka Sapa u smjeru osi Fx AE +e. Iz rubnih uyjeta dabivamo za x20; ua)=uy sled da je ma xsh Wi=uy slijedidaje up LUtveli smo da je produljenje stapa yy eee 09 aaa ee odnosne F 0.19) ii kragepisano: F wif}, ein adieje: wie42 in 12) rmatries krutosti saps ‘Buduei da se, formalno govoredi, ratezanje raiikuje od pitiska samo po predznakt uuzdwanesile N, 2a pitisak bismo dobili: 13) za skradenje Sapa: (1s) i uyjet krutost: A (0.16) U slutaju kad je Sap promyenijive aksijalne knutost optereéen nizom koncentrcanih sil, prema sl. 9.3, primjenom izraza (9.6), (9.7), dobivamo da je apsolutna deformacija pat ay oe 17) K ce Uae he sth 93, ‘Ako se popretni pres ksi optereenog Sap mien postupna, mode epi vat ada ved pte rash popetih peje, Sess ep np po pvt powetnogapesjka ne ule se mnogo odjetioikerapanere Tecra tka bit to ee so brace poveinpresjela apa To moder utes fees stan deine | promjenive Sine. 9.4). Ako fe hut neds sana Hapa oe ralsimao se apreraje ute za od stednee. Za mane one wie etapa Ina. Za vee ktlovepozebno je prove ton naa say napa wasn Ao se ogaitimo na poagans romjens presek, tan ira Rapoe promfenliva bresjea vied dovolnom temas pe tvedeni eal (94), Sedans Ory 94, Raseraniedpelsak eavnog Hapa las Prinjer 91 Calin sap krutoga popresnogpresck,pronjer d= 32 mm i dljne = 38 em, bio je opteretennarastezane soy 2 ptivanje. Pri opereenjusilom F'= 135 KN tmje- ‘eno je smanjenje promera, A, =~ 0,0068 mm, a3 mjenoj dni ly~ Sem zmjerenae Produljenje A= 0.080 mm. Teba odd mod elastignoai i Poistonoy koetcjen ‘ina 9 Relativno produljene stapa ianos [Naprezanie w Sapa: A 332 “Modul elasti¢nost Relativna popreéna deformacija: €, =~ 4. op002=-0,2 %. ean Poissonov koeficjent: lee |_ 0.21075 0.25, lex] 08-10" Primjer 9.2 ‘Step u obliku kvadratne kmje piramide uévr8éen je na gomjemu kraju, a na donje- smu je optereéen silom F, prema sl, 9,5, Treba odrediti naprezanje u Stapu i produljenje Sapa. 126 9 Aktion ptertene fapa sis » ° % Preipostavit Como da su naprezanja a, po preseku Stapa jednoliko raspodijeljena Uaduina je sila w stapu konsta (94) iznosi nina N =F. Naprecanje w presjeku *x” prema izraat we Mea: Portiak u presjeka “x” dobit emo pomocu izraza (9.5) { nakon integriranja: zs. 9.50 dobivamo: Povetina presicka: @ ob: © @ 9.1 Rates pis avg fap 127 Ako izraz (2) wvestimo w (2), Jobivamo: E L ——__ © Ei [Na sl. 9.Se prikazan je dijagram naprezanja, Uvestimo i izraz (2) u (e), dobivamo: todatte 0 Zax=0, 00) we) i konagno Cy Zax= [dobivamo pomak donjega kraja Stapa FL We 7 i Sl elavar : ‘Bndudi da je gorni presjek nepomiten, onde je produljenie stapa jednako pomaku te mo- dull clatignosti iE Sika 9.1 Sile Fy i Fy u Stapu "I" "2" mozemo odediti iz uvjeta ravnoteze évora C, a zatim pomoéu Hookeovog zakona odredimo produljenje stapova Pretpostavimo da su deformacije Stapova vrlo male u usporedbi s njibovom duli- ‘ont Za odredivanja pomaka Evora C mozemo postupti ovako, Pretpostavimo da su Sta- povi u évoru C prerezani, Svaki je tap u stanju ravnotede i optereéeni su silama Fy iF, Pod djelovanjem sila Fi F: lapovi se produlje za Al, i Al. Od toeke Cu smjeru Stapa AC nanasimo njegovo produljenje CC, a u smjeru BC produljenje CC™ Supa BC, kao sto je okazano na 8.32, mjeilu znatno veéem nego Sto je mjerilo duzine Stapova na slic konstrukeije. Da bi totka C bila zajeéni¢ka i nakon deformacija Stapova, Stap AC’ rotira- mo oko zgloba A, a Stap BC" rotiramo oko zgloba B. Polotaj évora C nakon deformacia Sapova pada u sjeciste lukova opisani i ote A 1 B s polumjerima jedaakima novim duljinama Sapa AC’ i BC". Uz pretpostavku malih deformacija stapova, lukove mozemo zamijeniti okomicama w totké C’ i C’" na pravee AC i BC. Totka C; sicigte je okomica i odreduje novi polozaj évora C nakon deforma- ie sistema. Spojnica CC, = 3 predstavia pomak évora C, 8, u horizontalna je, a 95, Pan pon 139 (8, =» vertikalna komponenta toga poraka. Prikazana se konstrukeija naziva planom po~ ‘mata j daje nam moguénost da fako utvrdimo analitighu ovisnostizmedu pomaks tofaka “onstrukelj i defersacie Stapova ‘tka 9.12. Tesl, 9.12, dobivamo: Aly = Al, cos(a, +a;) +5, sin@ +22) a Maa Ah costa +a), i sin 2) Iz toga slijedi Al cosa +5 sina ii Alaa Bl 8G +2) ging 8, Svea), cosa, sin(@, +43) q w= hy sing, 51 e080 ik Mya e810) #23) a we Al, sina, — sine a2) 140 9. Akan operon apa Konaéno dabivamo pomak totke C: = 82 +0? = fra, Prinjer 94 Duijekrutegrede CDi GH zglobuo su pritvi8éeneutockama Ci i vezane su sva Sapa, prema s. 9.13 Sistem je optereéen silom F = 100 KN. Treba dimencioniai apo, YS Ala. Stapoi su len! kgs popetog presea.Oei ut akrta gree 5 pomak otke G. Zadano je dopusteno naprezanje djy,~ 40 MPa i mod elasignost celika B= 2-10" MPa " > alam eas sia 9. lz sume momenata u odnosu na totku H dobivamn: EMy = Ny-4—F 3 i odate: SKN 3 F100 Iz sume momenata u odnosu na tosku C dobivamo: EMe= Ny S—N, sin 45° i odate: 3 2 Tsing ™ Dimenzioniranje tapova: 9.5 Plan pomaha 1a Aa 1768-107 140-10" = 1.2610 12,6 em? Ol cm, wsvojeno dy=42. mm (4y = 13,85 em?) 15-10 140-10" aa =2,61 em; usvojeno d)=28 mm (4)=6,15 em?) Kontrola naprezanja u tapovima: cg, =e = 1768-107 0A, 385-104 = 0,536-10" m? = 5,36 em? 127.6 MPa 0. oe Dijlenem vriednost vikupne potencjane ene deformacia U's volunenom 0,4, pri porastu temperature, saprezanie je uStapu tlaéno, 22a, A7'<0, tj pri smanjenju temperature, naprezanje jeu Stapu vlaéno, Dalje éemo promatrati sastavjeni Stap koji je kraci za 3 od razmaka dviju krutih ne- pomigaih stjenki (sl 9.24) ‘i smmanjenju temperature Stap se moze slobodno deformirati, Skragenje je Sapa: aj: ‘ina 924. AL = (G1, 4a, 1) AT, ‘a naprezanja su u &apu jednaka nul. 9.8, Tolisha naprezania 135 Priorat temperate Sap se mote produit za velitina 3. Akoje Al, <8uSaM% nema pecan: Ako ei >0onda se Poa eae esanaca FF oj pons Cajudiodefoamacla Hapa vete od 3 Teunjeta vote apa dbivao de pe Sister je jedanpt stack neoreden, Pte je posi Soa vet fon jako gi aa andj je: Koristedi se dvama posljednjim iztazima, uyjet deformacija modem izraxiti vsti. deéem obiku f evtcreyoar [Eee iz toga dobivamo: a, ty +a 1) AT MA1E, A, ie [Naprezanja su u stapu tlagna i w prvom dijelu Stapa iznose: fy Lf pe au drugome dijelu: ees ae Primer 9.10 “Tr su Stapa zglobno vezana y évoru C prema s. 9.25. Potrebno je odrediti naprezanje ‘w8tapavima ako se temperatura srednjega Stapa promijeniza AT: Zadano je: E), Ail, 205 Bs, An Fretpostavit éemno da su sie u stapovima vlagne. [2 uyjeta simetrije shijedi dx susie u vanjskim Stapovima medusobno jednake. Uvjetravnote2e 2a 6vor C gas 2F, cosB+ Fr=0 a 137 Kod AT> 0. u vanjskim se Stapovima pojavijuju viaéna naprezanja, a u srednjem. tlatna, Kod AT-<0 vanjskim se sapovima pojavijuju lagna naprezanja, aw scedajima lagna, Primer 9.11, Betonski je Stap armiran Zeliénom armaturom koja je simetriéno rasporedena v po- presnome presjeku Stapa, ako da se tezistepresjeka armature podudara sleistem beton- skoy presjeka (sl 9.263). Kolika su raprezanja w armaturi iy betonu, ako se ssa zagnjava ‘ako da se na kraju taps 4 njegova temperatura poveta 2a T,= 10 K, na kraju Ba Ty = 70 Ka po duzini stapa mijenja se po slijedeéem zakonu, ae oy Za n=0 promjena temperature po duljini Sapa konstantna je i jednaka Tp, 28 temperatura se mijenja linearno, 2a = 2 po zakonu parabole drigoga rea (sl. 9.266), otintas, ato: viet je deformaci fy B2S OK, ay =H 04K . 1O'MPs, £y=2-10t MPa adie je: A= OL Ay one © ~™ eri Ako itz ( vetinou (b, dobivamo eee A (Be ar ijons ft a(Bb ve, ar joo Taree: oa i a Far, FAL cost . 2 —1— =F, EAL co pay ar 8,4, co! a : ; Kors se izrazom a, dbivame : Da bismo ode prdulene betonskoga pa (bez armature) nasal zbogzgra- p= 2 TBA, cos? ‘vanja, na udaljenosti + od presjeka 4 izdvojimo clement Sapa duljine dx 2a ko madera "a2 SLA coe «@ Uzet da je temperatura TW) Konstantaa. EA, oe Produljenje tog elementa iznosi: Situ Fp dobivamo i ara (1), : ) Adr, =a, Tx) de=a, (7, + xt ar ( Neprezanja su u Stapovima: (x) de r Produlienje ttavoga Sapa zbog porasta temperature dobit emo integricanjem izraza (©) po dujini Sapa: 158 fa (r+Bs ifr Bt) © wt Prue slobodne armature bog port empertare mofemo debit pom i= raza) armen i(ri+ o ‘Buduci da je 2,> cy, dobivamo da je Al, > Al, Zbog prionjivosti izmedu armature i betona,deformacija betona jednaka je deformna- ciji armature, to uzrokuje pojavu viaéae sile Nu betonu i, jednako, veike tlagne sile w ar- smaturi, Produljenje armiranobetonskoga Sapa (3 9.266) iznosi: APS AL, ~ Aly =A, + Bly © ili — Naprezanje je w armani: Le seaman Eke : 0 1 naprezanje u betonu: ® ‘Ako uizraze (0) i (g) uvrstimo zadane vrijednosti, obivamo: aao*-c2s-19-10* (10+ o So ora 4,5 MPa (pritisak) we co 045 MPa (rastezanje). 9.9, Pogetna naprezanja Pretpostavino da je Konsukci ststaiena of dau Sapova zona veraih von Cape veden hae a8 od predidene dine (S327) ‘tka 9.21. ska 928 +i monta2i Konstrukeije potrebno je tapove rotiati oko tosaka A i Btako da évor C dade u polo2a) Cy. Pri rotaciiStapovi ne mijenjaju svojeduljne iu njima se ne pojavijju naprezania, 'Neka s¢ konstrukcija sastoji od triju stapova zglobno vezanih u évoru D. Sredaji je sap izveden kraci za 6 od predvidene duljine i (s1 9.28). Da bismo spoil va tr Sapa u voru D, pottebno je Sap 2rastegnut a veiginu di zavsii montiranjeKonstrukcije, Na- kon zavigene moniaze rastegnuti Staptezi da se vratiu prvobitni poloza i ime pritiskyje varske Bapove,tako da Evor D dolai u polozaj D,. U vanjskim 6e se tapovima pojev tladna, au arednjem Stapu vlaéna naprezanja “Ako su povrSine popreéni presjeka i moduli elasignosti materjalavanjskih Sapova jednaki, iz uvjeta simetne sijedi da su sie u vanjskim Stapovima jednake. Iz uvjetarav- noteZe Evora D (sl. 9.29) dobivamo: BE ye 2F, cosa=0 ‘ka 9.2. Dobili sino jednu jednad2bu, a imamo dvije nepoznae veligine i potrebno je postaviti dodatni uvjet deformacija. 2s. 9.28, dobivamo: oo oy 99, Pfsinanapreania set 160 die je: ft fh : ane aye Be © ‘Ako ia (6) wwrsimo wb), diva ee ee o EAE A, esa Rjctenjom ssa jednadabi (a) (4) dobivam 36,4, = 24, I+ Fx Ay FeO TE A, costa, OE, Ay 0 EA, 14 BA oles oh) ‘Ako bi stednji Stap bio izveden dudi od potrebne duljine fonda bi nakon montaZe u srednjemu Stapu sila F; bila aga, au vanjskim Stapovima sila, bila bi vlatna, Vidimo da se neodredenim staickim sistemima mogu pojaviti naprezanja i onda kada nema vanjskog optereéenja, npr. zbog netoenost obrade pojedinih dijelova sistema. Ta napre- ‘zanja nazivamo poSetna naprezanja. Ona ovise 0 dimenzijania sistema, netoenostim: rade io fizikalno-mehanigkim svejstvima materijala. Pri opteredenju Konstrukeije potetna se naprezanja zbraaju s naprezanjima koja nastaju 2bog, opterecenja Pogodnim izborom inicijalne deformacije mode se reguliratistanje naprezanja u po- edinim dijelovima staticki neodredenog sistema i postti boljaiskoristenast materiale ‘Na tom svojstvu statitki neodredenih konstrukcija osniva se teorija prednapregnutih konstrukeja Primjer 9.12. Pri montadi Stipnoga sistema, prema sl. 9.30, ustanouijeno je da duljine Stapova ne ‘xgovaraju dujinama predvidenima u nacrt (vidi évor 4), Monta je izvtSena prisilnim Spajanjem évorova i C. Treba odreditsile wStapovima nakon montaze. Sv Sapov ita. jjednak popretni presjek i izradeni su od istog materjala, 2 uvjeta ravnotede Evora dobivamo: Fiah=F @ 12 uvjeta pak ravnotere évora B dobivamo: ReaF, Fy=2Fy cos 30° © Vidimo da je sistem jedanputstatik’ neodreden Ptrebno je pstavit dota sje deformacija, sl, 9.30d. Cvor A ima vertikan ama prema dolje dol u polos) 4a vor B ima verikalni pomak uy prema gore i dolazi upolozaj 8, to da je Al w sie 9.30, Uvjet deformacijaglas: B= AL tu, tuy © ii primjenom izraza ( dobivamo: ‘ednosne: 0 adalje je: e Uvestimo Ii iraz (g) u izraz (D, dobivamo: anyenearel be oy 162 9. Absljatn operetenj tpn Reem tj) (diva Bs 24 au8 FP eel) *"243a3 TF F EA EA 9.10. Aksijatno udarno optereéenje stapa » ska, Pronto verthalno bjeen tap Koj ma done kraj a zat 8. Ako na Zadrdat B djeluje staticko of f ae ptereéenje Q koje postupno raste od nule do svoje Konatne vr ednost(s1.9.31a),u Sapu ée se pojaviti naprezanya : 955) 8 produljenje ée Sapa bit at 4E 56) romain sia sua dart @ soba pd vs na zeae Bl 9.310 tps mo dann sutra eta Qos raddatem Bret sain cute ravi gnc rema dl wrth poten tap: so haa Cae so nie zog pra tap dk ne pstane etka nl Utom tens eee Sa ai} napcezanje U Stapv gq dostifu najvecu vrijednost . 163 10. Akin darn wptereéenje fi odredivanu njvesea dnamitkog produlenj Bua 4 naprernja Gun © Sap pretpostavitcemo a Je masa Sapa | autzata mula Gspoedbi s magom teeta (Ol g= 938 ma), ako da se mash Sap zadrzatn nde zanemari Takoder pretpstaijao da nema gubita energie ri sua, te da jeovianost med sila de- Format ha hao pr watchom optrecerj, ako dj Pal . EA sn Pri odredivanju dinamiekoga naprezanja i dinami¢ke deformacije Stapa primijenit emo enerijsku metodu koja se osniva na zakonu 0 odr2anju energie. Pri padu s visine A + djq tenet O iavr8i ra: W=Q (h+duy) (9.58) koi se prema zakonu 0 odréanju energie pretvara u potencijelau energie deformacija ele stignoga Stapa, a ona se prinjenom izraza (9.57) maze izraziti u abliku: onda BA 0%) ST Bad wu, debian 3 = Si (960) 00+0,.)= 288 Imajuéiu vide relaciju (9.56), dobivamo jednadzbu 2a odredivanjedinamitkoga pro- daljenja: 03, -28, bu -28, he 0 est) i odatle: bg, =8, £15426, ee) Buduei da trazimo najveée dinamitko produljenje Stapa, u izrazu (9.62) wzimamo predanak plus te dobivamo: zh ‘ =4, {i+ fie2* (983) Su 3. [ie f 2) (9.64) it Veli: (9.65) naziva se dinami&hi koef 164 9 Atiiain optertene Hapa Imajuéiu vidu da je A= v* /2¢ gdje Je vbezina padajuceg terera utrenutku kada do- dime zadr?a€ B, dinami¢ki Koeficijent mozemo prikazatiu obliku: ks lt fit e ‘Ako je h = 0, 4. optereéenje na Sap djeluje naglo s punim intenzitetom bez posetne brzine (ane raste postupno od nule do konaéne vijednosti,dinamitki je koefcijent ky = 2, a je Ogu ™ 2 3y- Ofito da je pri udaom optereéenju uvijek dia YES Od 5 Nacovi iar 57) (.68 rr ave iamigkonprezaje moze nap (9.66) Fas Ow 967) 7 ba fo 7 (fo) oo Pornoéu izraza (9.55) (9.56) dobivamo: il il (9.70) Dinamicko optereenje Fi mozemo odrediti po form: Iz izraza (969) i (9.70) vidimo da dinamo naprezanje ne ovisi same 0 poveinipo- ‘retnogapresjeka A vet io dali Sapa i omodulelasticnosti materia E ‘Sto je veéi volumen materijala elastiénoga Stapa konstantnoga presjeka izlozer tantnoga prsicka ilotenog dary toe dinamicko naprezanje Sapa manie. Sto je veéi modul elasignost materia Sapa, dinamitko je naprezanje u Stapu veée, Ove vidimoraikaizmeds dinamickog na- ‘reranja | napresaja od staitkog optereéena, koje ustatickim odrednim sistema ne ‘visio dul sapa io modula elasticnos material Sapa COtpomeost materjala na udarna optrecenja ovisiofzikalno-mehanikim svostvima material 0 povtSin dijagrama rasteranja (sl. 9.14). Sto je specifign! rad raskida maer- jal vei, mateeijal je otporniina udaro optereenie ‘Budi da pastisni material pie raskda daju vee deformaciju nego krhki, rad ‘ej treba utr oa raskidplastignih msteijalaznatno je vesi nego Kod kehkih materia Plesicni material moze akumalreiznano vetu energiju pje nego Sto nastup ask bog toga su platen materia otporii na udarno opteredenje, 4.40, Abia warn aptertene tape 165 Primer 913. : “Treba odediti najveée dinamigko naprezanje u stapovima sistema (s,9.32) pri pad teretu 9-100 seine h= 01 m, Zadano je A, = p= 0,2 cm, 45 = 0,25 cm", y= f= 2 tm, [y= 12m, £; = By = 108 MPas E5= 2. 10° MPa, ‘tka 932. Dinamigko naprezanje u Stapovima dano je i2razom (9.67): sdieie gh ae eh yeh a * 8s Edy DE, A, con 30 fiver 1002 a 96740" w TIO" -0,25-10 210" -0,210*-0.75 Dinamigki koeficijent iznos kat fie Dinamitko naprezanje u Btapovinn iznosi hy Oy, = 48°45 192 MPR 18-2,9= 139.2 MPa. 166 2 Atsinopteredene 167 Prinjer 9.14. Za Sap konstantnogapresjeka promjera 2d (sl. 9.335) ‘reba usporeiti maksimaina dinamicka saprezanjau Sapovima prikazanih na sh Ole @01 9.3, koja se pojvljyju pri slobodnome pau teeta Q's vsine S0= Fa TE © Maksimalna dinamika naprezanja uSupovima mozemo odkedi zrazom (9.67) ee Za Bap Konstantnoga pesjeka promjera dsl. 9.33): @ ai ane o at Ba, Pri velikojvisni i malo) statickoj deformacijd,u irazu (9,65) mozemo zanemari- tijedinice w odnosu na drugi lan pod Korienom,tako da pribliéni iraz 2a dinamicki koe fiejent mozemo napisat w obliku: ® Primjenom posljednjeg iraza dobivamo: BEA,Th_ [lohEA ie EA, sor “y sor “Vs¥ or MEARE _ (HEA, _ [REA - Ea. REA B * » o EATK_ [REA med sun i a Ql gdje je ky odreden izrazom (9.65): t ‘Odoos dinamickih koeficijenata za promatrane slutajeve: . Jeg? Rags # Ray ® AOA: 1: SOS @ i i o Fay + Baas # Ray = 0463: 1: 0,5. 0 Maksimalna dinamicka naprezanja u Stapovima iznose: an je broj prizmatignih dijelova Stapa konstantnog presieka na dina ee Za sastavljeni Sap (st, 9.33a) jest Gece Buduti da je A= S22, ani = Kay Fay ™ katy 4 a dobivameo: Primjenom izraza () dobivamo trazeni odnos: Sami! Panty? Pane) = 252: 1:2 o () a Uotavamo da se najvese naprezanje pojavijuje u sastavljenome stapu (sl. 9.338), @ najmanje u tapu konstantnoga maksimalnog presjeka (sl 9.33b), dok naprezanje w Stat 168, 3 Ak hereene ape inmaloga preska(l 923) pina sk efeijedot. ajeke ominalo nap ‘anje (bez jcaja koncentracijenaprezanja)usataijenom Sap (9.330) uproar ie *najmanjom povsinom (edn dio saps) oso deforma itsvoga Sapa’ tsar © njegovu sednjem dieu. U oven: slutaju dinamiho napezanje motemo snes poveeanjem popreénoga presjeka ma sednjem dic apa (povecanem vlaners Seong Arsimanjenjem povtine popretihpresjka kin dcovs Supe mtanjenjem volar, 1a apa), so dovod do poveéanja pdaljvost tag tapa atime do anon nak, Simalnoga dnamickognaprezaja na najslabjem dla sta Povetane presjcka na jednome djly Sapa pri saithom opteedenju ne izaciva romjens naprezanaw prescku drugogdisia Stape, dak th pr ditnickersoperecege povecaa. Lokalnosmanjene povein preseka na malaj alfa stupa naghoneectarets amiga naprezana (Ossovninain za smanjene inamitkihnaprezanja w Sapa jest poveéajypodati- vost saa uvecanjem njegove duljne,upotebs muterala so ke manne moon ee stienst i igednatavane povsine presjeka po Chavo) dulint spa mene povesinom pres ds rs dbo Sap Konstarne purine yeska o cave dl ans 9.11. Koncentracija naprezanja Pri aksijaino optereéenom stapu konstantnoga popreénog presjcks raspodiela je na- prezanja po povesini popreénoga presjekajednolika. To s dovolinom toenoSeu Wrjeds za Sap pri kojem se popretni presjek mijenja postupno (sl. 9:34), | [th \* ska 934, Teoriska i eksperimentainaistrazivanja pokazala su da suv okoliei otvora, wtora na- at pronjnapopretni reset raspdlanaprezanj nejednolika (9.33), Makeimal ‘No naprezanje moze biti nekoliko puta vece od prosjeénoga (nominalnog) naprezanfa i Pojavluje seu tockama 4 iB na ruby otvora, wora ili manjega poprecnog presjeka, Koacenrai 169 Velitina maksimalnoga naprezanja ovisi o odnosu promjera otvora i promjera Sapa, (s1. 9.35), oabliku i dubini utora (1. 9.35b) teo razlici izmedu povesina popreenih presje- ka (sl. 9.350), ft (Cn I I a » o ska 9.36, ‘Ove pojave lokalnog poveéanja naprezanja nazivaju se Koncentracijom napreza- ja, ‘Stupanj koncentracije naprezanja definiran je faktorom koncentracije naprezanja om ee (9.73) «44, povekina je oslabljenoga presieka. Faktor koncentracije naprezanja a se odreduje metodama tearije elastisnost il ek- sperimentalnim metodama, u prvom redu metodom fotoelastiénosti Pri analizi pojave Koncentracije naprezanja moZemo se posluzti i hidrodinamitkom analogijom. Zamislimo da kroz cijev oblika stapa protjece idealna tekucine, Na mjestu dj strujnice imaju najveei otklon, brzina je tekutine najveéa sto odgovara mjestu naj- ‘veéega naprezanja, Za Sta prikazan na sl 9.3Se dobivamo stryjniceprikazane na sl. 9.36. rz toka strujnica moze se zakljutiti da se maksimalna naprezanja pojaviiuiu a totkama iB i da su teorjski beskonatno velika, «u tockama Ci D naprezaaja su jednaka nul Slicnimn razmatranjem strujiea zakljuéujemo da eliptién ovo w Stapu izaziva ma. nju koncentraciju naprezanja, ako je postavjen uzduzno, a ne popretno na smjer aksijal~ og opteresenja (s. 9.37), 170 9 Alin operetanj ap Uz petpostavku da maksimalno naprezanje ne prelazi granicu proporcionalnosti, ka taker je Konentracijenapreanja jek za sve materiale. Ako maksimalno napreanje Brijedegranic proporcionalnosi,raspodcla naprezanja uoeleblcnone ween Stvamome dijagramu a” — ¢ (sI, 6.4), vee ee é tna 9.36 Kod plastinih materijala, ako maksimalno n lazi do tetenja materijala na mjestu maksimal tape preucimaju viakna u popretnome presjk aprezanje dosegne granicu tetenja, do- nib naprezanja. Daljni porast optereéenia cu Koja Su napregnuta ispod granice tetenja, a cK) MH | I = ‘tka 937, ako ds se raspodelanaprezana sve vite pibifavajednoliko. Granitno ge stanje nastu- Piti onda kad naprezanjaw svim totkama oslabljenoga presjeka teen dosegnu granicu teéenja, 244 Koncearacia napresanin m ‘i. u presjeku ce biti jednolika raspodjela naprezan |, maprezanjem jednakim granici {eXenja. Pri tome je granitno opteresenje Sapa Fee 207 Any C2 1 dopusteno opterecenje tapa jest 273) die je koeficijent sigurmost Usjet évrstoge gla FSF (9.76) if er onesie: FSA. Oy (0.78) Vigimo da se proragun Stapa of plasignoga materia w kojemu se pause kon- cenracia naprezanarzlihue od prauna obienoga saps konstentnogapoprecnog c= sjeka tome so, unjesto BrtopovSinom preseka, raGunamo netopoveinom presjek. UsjeeajKoncentracije naprezan pt staithom optreceje moze se aneman Pri dinamitkom optereenju defarmacieinaprezana bre Se mienaj po vremen, pane dolar do izravnavanja napezanja preseks. Koncentracija napezaniamadrtava st {fo loma Sapa, Pri proratunaStap of pasiénog materjal zloBena dnamikom ope- refsnju reba uz obit tees Lancetcijeaapresan. Kod kahkih materia (np. staal Kod materia koji se nalae rho taj (ori_niskim temperturamna) faspodela napreranja 2bog koncentracije naprezania zadrava ena svi stajime nprezana pi statikom opereéenj, Kad masa m= rezanjedocegne €vsocu materala na mjesta maka pean pojav se puko- tine koje wrk jos veeu koncentracijunaprezana, So pak dovodi do trenjapukotina Joma Sapa, Prema tome, ijk se mors uz obzir ee koncentaije napreanja Kod etki teil Usjet estate pls oe om Pri projektranju clemenata konsrukeija reba izhjegavatiduboke wtoe, ote zareze, hagle promjene preseka itd. jer u protivnome Koncentracijanaprezanau tanovitim uvje- sma mote pie vemena izazvatipopustane i razaranje Matera. m2 9, Absijaln operon Sap 9.12, Rastezanje uzeta lanéanice U tehnitkoj se praksi esto susreéemo s konstrukciama kao St su telefonsk i clek- trigni kabel, 2iare, vise mosiovi 6, ji je eonovni nosivi element savidjiva wee (il. ica) objescno u dvjema repomignim tockaina. Savitlivo we moze prenositi samo silu koja izaziva rastezanje uae'a, ine pruza otpor drugim oblicima deformiranj, tako da je iakljugena moguénost da se u2e napregne na savijanje, smicanje i pritsak. U bilo kojem presjeku uzeta rezultanta unutarnji sila ima sinjer tangente na krivulj, ‘Homogeno elastitno Ze (ili fica) konstantnoga popretnog, presjcka objeseno je u totkama 1B (s1. 9.38), ska 9.38 Opreregenje po jedinici duzine uzeta,osim vlastitetezine mode biti npr. tefina lede- ‘noga slojai pritsak veer i tedina nekog drugog tereta. Mave se pretpostavini da Jet9.op- tereéenj jednoliko raspodijeljeno po duzini wea, U praksi je najeestisluéaj da je provjes krivuje mali w usporedbi s rasponom / ako a se duljna objeSeng wieta malo raxikule od duljine easpara [(ahigno ne vige od [0%), te dovoljnom toénosée mozemo wzeti da fe saviljivo uze optereceno jednolikim kontinu- ii optereenjem f= Kon) ut horzone poke et, hi pone 938) Za ishodiste koordinatnoga sustava uzeta je najni2a tocka krivulje O. Horizontalnu {angentu uziamo za 08 x, a vertikalu 2a 0s y. Zamislimo da smo iztezali dio uzeta od ishoditta O do nckog presicka C (3.9.39). Dio je v2eta OC u stanjuravnoteze pod djelo- ‘vanjem tu sila: jednolikoga kontinuiranog optereéenja gr dviju viata sila H iN koje maj smjertangente na krivulju. Tauvjeta ravnotede E F, dobivamo: Ncosa-H #0 il HEN cosa, o ‘so znati da je horizontalna projekcija zatezne sile Nu bilo Kojem presjeku uéeta konstan tna i jednaka sili #7 koja se naziva napetost uzeta 212. Rasteanj clans euvjeta ravnoteze ¥ F, = 0 dobivane Nein ys 8 i sha 9.3. Podijetimo fi jedaadba (o) a Bududi da jete= pei ea je Jednadzba (e) diferenc polozaju pod djelovaniem dst» Te trokuta sila prema sl, 9 sedradaba (8h odredule Integriranjem jednadrbe dsm Ieuvjeta a.x=0, y= 0 dobivamo da io fsteya CaM. ot 174 9 Absiiing ass ° 2H o Dob smo da je ovnotetn oblik wets kvadratnapartboa Zaxm-ayefazar=by 1 dobivamo: ate 2H o Ako su obje tothe uevdenja Ai B na isto} rain, zhog simetrife se nanidatotka wieta nazi stedini raspona /, tj. = b= 1/22 f (sl. 9.40), 12 izraza() dobiva- ‘mo proves waeta: Sagi ae ae SH 19.80) Ie izraza (9.80) dobivamo: 31) ‘tka 9.40, Pomotu iraza (9.80) mo2emo odrediti provjesf, ako znamo qi H, a pomoéu izraza (9.81) motemo odrediti napetest u2eta H ako znamo gif. Iz izraza (a) i (4) vidimo da se sila N povesava od najnize tocke prema tockama ‘wovt8eenja ida u tim totkama postize najvecu vrijednost: at ay ae LY lof? fat?) (at) 9! herfL) = (5) (Sf) =F prro(F] Tiga < gu Te a, 127i itd) ri qumerikom rjeSavanjujednadba (9.91) prima oblik feas,rb, (9.92) die suai b poznate konstante ‘Ovakvu jednadu priklaio je ejesavati grafiti.Lijevii desi dio jednadabe nacrta- so kao funkeije off. Trazenu vrijednost fg dabijemo kao apscsu sjecista kubne parebole i pravea y= af: + b (sl. 941), ‘ta 941. Primjer 9.15 lektrini kabel presjeka A = 120 mm? utvrSéen je u totkama 4 iB koje lede na isto} visini ina medusobnome vodoravnom razmaks I= 100 m, Kabel je montran pri tempera turi Tp = 15 °C. Treba odrediti provjes koji moramo dati kabelu kako naprezanje u kabelu fe bi bilo veSe od dep visinu taka uéveSéenja kabela da udalienostnajnite totke kabela 178, 9. Absjatnooptereenie apn od povtkine zemlje ne bi bila manja o@ 6 m, Proragun Cvestoce treba provesti za ove slugajeve: 1. Temperatura T'= ~ 5 °C, opteresenje je kabeta viastitatezina, tezina ledene obloge debljine I cm i horizontal pritisak vjetrap = 240 Pa, 2, Temperatura =~ 40 °C, a opterecenje je kubela samo viasttatezina. 3. ‘Temperatura T= + 40°C, opteredenje kabela sama je vlatita tezina Elektrignj kabel ima povesinu 4 = 120 mm, promjer d= 14,2 mm tedinu po dutnom metru gy 10,9 Nim, Modul elatignosti materijala kabela £ = 1,3 10° MPa, koeficijent ‘neamoga topinskog rastezanja & = 17 104°C. Dapuétend naprezanje dag) 80 MPa, Prvi i drugi sluéaj mogu se pokazati opasnim s obzirom na evrstoéu kabela, U regen slugaja moze biti najveci provies prema Kojemu odredujemo visinu togaka prievrscenja Yeabela. Biesene ‘Najrie odredimo opteretenje po duznom metru kabela 2a prvi slut Vertkalno optereiene po duznom metry sist se od vlasite tine kabela dy [Nin tedine ledene abloge. ‘Unutamji promierledene oblogejednak je promijeru kabela c= 18 em, «vanski pri debi’ ledene obloge I om je D = 142+ 21 =3,42 em. Povina je popretnoga pesickaledene oboe: A (D' =a?) _314-3,82"~ 142) a a 0.9 AS 7,58 em’. 2a specificnu tetinu leda 71= 9 kN/n? optereéenje ledene obloge po duuznom metru ‘kabel amos 1.dy™ 910° 7,58 - 104-1 = 6,82 Nim kup je vertkalnoopteresenje po duznom metr kabel: 4, = Mo #4) =10,94682=17,72 Nien Pritisak vetra po duznomm metrukabela dj horizontalnoopterecenje 4) = PD = 240-3,42-10"*-1= 8,21 Nim ‘Ukupno je optereéenje po duznom metru kabel: faivai = (ea a odredivanje potrebne velitine provjestf pri temperaturi+ 15°C 2a vejeme mon- tate cba proves due vain proratuna 1. Pretpostavljamo da se kao opasno pojaviije prve stan pri temperaturi~5 °C i opte- reéenjy ledom i vjetrom. Iz uvjeta évzstoce dobivamo: 19,5 Nim, 19,5-1007 ae? 4 8H, 2-107 80-10" Ne = 2.54 m, 9 (942 Manca ule anton ‘Vzmnimo to stanje 2 ishstiéne (prvo) i prijedimo k stanju kabela za vrijeme montase {drugo) te nadimo provies fo = Uvestimo liu jednad2bu (9.91): gage t9s Nim f=254m, Ty=n$°Cs 100 ms 09 Wim; femSe Th7+ tS °C a= 17-10% PC, B= 13-108 MPa, 2 40= dobivamo es es tee |e fe |set 43.1710 100-0549) Fos oriaao | _ 3109400" Lg 64-1,3/10" 1.210% akon sredivanja dobivane: 2 SAV, 32! {i odatle dobivamo da je: =2,58m, 2. _Pretpostavljamo da se kao opasno pojavjuje drugostanje Habela pi tempera 40 °C. viet Sestode dabivamo: a FAG yy 512-107 80-10 ‘Uamemo to stanje za ishodisno (prvo) i nadimo pottebni provjes o psi mont U jednad2bu (9,91) uvestt emo: 41~40= 10,9 Nim, T= 40°C i, zadréavajuti znatenje ostalih velicin, dabivamo: 3:10,9°100¢ ae] : 1002+ - =|f- faa? + +4 17-10" 100? 0544) 55539 DIO 3:10,9: 100" 10-12-10 [akon sredivanja imamo: J) 322 fy 328=0 180) 9. Aksinnnoptereéeje ini onteredene tap i odatle dobivame: f= 2I7 m 2s istodobnoispunjavanie wyjeta evrstogeu oba razmatrana sluéja, pottebno je da ‘a vijeme montaze pri temperaturi + 15 °C kabel ima provies, jedgk vedo) od dobivenih ‘riednosti, f= 2,58 Odredimo sada provjes pri temperaturi+ 40 °C. U tom slugaju za prvo stanje uzima- ‘mo stanje kabela pri montazi, a za drugo stanje pi temperaturi +40 °C U jednadzbu (9.91) uvestimo: = 49" 109 Nim; fi=fo 64-13-10" 12-10% i odatle: = 285 m. Obit je da je proves pri temperaturi + 40°C najvei. Da najnizatotkakabela ne bi bila na uésljenosti manjoj od 6 m od povtSine zemlje, potebno je da tthe putvtssenja ‘atela bud na visin ne manoj 046 #285 = 8.85. 10. NAPREZANJA J DEFORMACUE POSUDA TANKIH STIJENKI Xa posi anh tjnki debi je senke malo spore s xan dein mais polurerom zakrivijenosti. Ovisno o obliku plohe posude raztikujemo cilindriéne, Sterne rugeankosjene osude. Utehnickin konto pojaljuise vl estou ! 1 1 \ a, stika 104. ° obliku rezervoara, kotlova i sliéno, koji su podvrgnuti djelovanju unutarnjega pritska (pli- ‘nova ili tekutine Koje oni sadree), Pri promatranju posuda tank stijenki mode se zanema: rit savijane, koje se pojavljuje samo u okolcipritvrSdenja ili nagle promjene debljine ili ~zaksivljenostistijenke, tako da se na dovoljnoj udaljenosti od th mjesta moze wz da su 182 10. Napreaan)a detormacteoosud tankih steaks naprezanja po dein’ stienke posude raspoijeljenajednoliko. Promatratéemo posuda tankihstijenki, konstantne deine, w obiku rotaciske plohe simettiéne uw odnosu na os 7 podvrgnute nutarnjemu pritisku p,raspodijelienom sists s obzirom na os rotaci- ke simetrie (sl, 10. 1a). Presjeci okomiti na os z imaju oblik kruznoga prstena razlititog polumjera.Presek takve ainom Koj} edi os simetrijenaziva se meriijane Ski presiek koji je ujedn metrije posude. {2 ujetasimetieslijedi da mendi- jJanski presjeciostaju rani, 30 2na da su tim presjecima posmigna naprezanjajednaka nul Na esnovi svojstv uzajamnosti posmignih naprezanja, posmitna naprezanja morajy biti jednaka null u presjecima okomitim na meridijanske presjeke. Iz uyjeta simetrije takodersijedi dae stan naprezanjau posudisimetriéno u odnosu na os simetrje posude. Zamisiimo éa sive dvjoma meridijanskim ravninama i dyjema ravninama okomitim 1a meridian iz promatrane posude izrezali beskonatno vali element dune steanica ds i dep (. 10.1.5), Sp oznagen je polumjerZakrvijenost Iuka u meidijanskojravnini asp, Uravnini okomitoj na meriijan ako da je dy =p dps i ds2~= p> dp. Na poboskamaele- ‘esta. djeuju samo normalna naprezanja ot cirkulamom id u meridijanskom smmeru, Postavimo jednadabe ravnoteze terezanog elementa na koji djluju normalni pritisakp i 2 Ako sve sil projiciramo na ser vajske nonnae element plohe,do- Uz pretpostavku da su éobivame era || io.) Jedadzba (10,1) naziva se Laplaceova jednadzba. Ona je osnovna jednaddba za odredivaaje naprezanja u posudam taskih stijenki. Budues da jednadaba (10.1) sadrai p, So mati da velicinu p mo2emo zanemariti n usporedhi s 0, i 9 i waeti da je 05 = 0, ako da se element posude nalazi u dvoosnom stanju naprezanja s glavnim napfe- zanjima oy io ‘Deformacijew cirkulamom i meridijanskom smjeru dane su izrzima: 1a 10. Nuprecania i deformacje posuda anki ten 1 i | emg enya) \ aoa) fd @,-voy)7 eng 98). Promotrimo neke posebe slucajeve. ‘Tanka sferna posuda polumjera r i debijine stjenke / podvrgnuta je gjslovaniu uunotarnjeg pritska p (Sl. 10.2). “Zbog censlne simetrije posude i optereéenja imamo ‘a jednadzbe (10.1) dobivamo Be 103) uduéi da je r » h iz izraza (10.3) slijedi da je 0 > p, tako da se pu odnosu na 01 ‘oy made zanemarit i uzeti da je ¢)=0. Opsee sfeme posude u tio kao} dijametrano) ravaini pri deformacija jednak Je ar. ghakon deformacije je 2x (+ Ar) Relativna je deformacija opsep: QaletAr—2ar_ Ar, 04) ar r ao (005) Dalje dabivamo izraz za poveéanje polumjera: vo Tanka cilindrigna posuda debljine stijenke h podvrgnuta je djelovanju unvtamye, prtiska p (sl 10.3). eee eid ‘tha (03, 2a cilindritmu je posudu; pine Jecnadtba (10.1) prima oblik i odate ee 108) (10s) 2a odredivanje naprezanja a presijecimo cilindriénu posudu ravninom okomitom na s posude i promotrimo ravnotezu odrezanog diela posiude (sl. 10-3b). Urjet ravnotere las: EF, =-par'to,2"rh=0, ‘odakleje: o,n Bt (og) gu Nezanie ou cikulamome sjeru dvaput je vege od normalnog naprezanja oyu uzduznome smjeru 10. Naprezania dor mace povuda anki sik 185 [Na unutarnjoj je povsini posude 05 =~ p, na vanjskoj 0) =O. Kao i u prethodnome sluéaju unutarni je pritisak p vrlo mali usporedbi snaprezanjima a, i, tako da se moze vuzeti da je a; ‘Opseg je popresnoga presjeka posude pri deformacije 2 x r, a nakon deformacije 2.x (r+ Av), Deformacifa je cirkularmom smjer: (a2etanan2ex ar 10.10) 2ar r Prema izrazu (10.2), imam: i > (2 2 pr_ar aon Miers Dalje dobivasno iraz 2 poveanje polumjera =(-2\22 10.12) w= (5) ‘ ‘Tanki keuzni prsten polumjera r, debliine sijenk i irine b podvegnut je djelova- ju unutarnega pritiska p (3. 104). Pod djelovanjem unutarnjega pritiska p dolazi do jednolikog rastezanja prstena. U prstenu ée se pojaviti naprezanja samyo u cirkulamome smjeru, koja su zbog rotacijske si- Ietrije prstena i optereéenja u svim radijalnim presjecima jednaka. Naprezanja u uuzduZnome stjeru jednaka su nui, jer u tom smjeru nema vanjskog optereéenja, a defo macija prstena nije podvrgnuta nikakvu ogranigenju tka 1 Za prten je: 186, enki 187 10.Npresana deforma pod fh ai jedaabe (10.1) dobivame: \ Porat Hookeova zakona dobivatnos omer.) co. zg ) Pkcak iiennn eee oe a pe (1046) {dae ay =0, ako dase element pstena mala ednonsno sae apres Normal naprezanewpsens mozeina ede ovako Zamistion da smo prten prerealipohorionaloom prone i promatam gor dio ao slobano tet (a. 1040). § dp cana smo beskonaeno al wate we ized dv beskontno tsi radijlnhpresja promaranog dices rae ie Sisley b dp. Horna Komponen p br cov p dp sinalahkncaghne een 1 cn boy sire meds su rane svete Loman sing dp uravotei su st slam hoe predavjju delovajedonves dite, ‘Ra gomnji, tako da jednadzba ravnoteze prima oblik a seal tee 2oh Te os dale je: er i Debit smo iz (10.13) tz iraza (10.14) shied da je projekija a bilo osha bilo ko or jedotikoraspodilenh sl ormalog pik po povesnsjenkejednaka profkts elon puttne oe 2 projekt stjenke na rnin oko na dan os Zao pr odeelnaje nee au pratenu motemo opteetenje dano nas. I0.ac sano ees nash 105, opteredenje dano nt sl. 1042 zamijeniti optereenjem danim ‘owl TTTTETTTA Tow ieee arts he ‘ska 108, —-! Deformacija je prstena dana izrazom (10.10): Eh Pri proragunu cijevitankih stijenki Koristimo se rezultatima dobivenim pri proma- ‘ranjuprstena i cilindréne posude, Primjer 10.1 Celisn ejev promjera D = 600 mim i debiine sijenke fk = 5 mm postaiiens je iameds dvi kth nepominih sien) (1.10.6) Kolik se glavna naprezanj evi ako s unutanje strane eijevidjeluje piisak p'= 2 MPa, a PoissonovKoefjent nos ¥=0,3, modu elastgnoat E = 2, - 10° MPa? Kolik je najvegeposino naprezane {olka je povetanje prmjera 0? Zanemart tens ined cj rth nepomimih = jenki! Prema ierazu (10.8, dbivsms pr_2:300 or ‘odakle dobivamo oyeve,a9 Pao3-t0=36 MPs Buduéi je p velo mali u usporedbi sa a, i@2, moze se uzeti da je oy Prema izeazu (4.55) glavna su posmigna naprezanje ne, @,-0)= 9 th h ‘Vidimo da se u stijenki cijevi pojavijuje najvese posmigno naprezanje: 2° 260 Mpa 1G = 60 Mra 188 10. Napa eformasije poss anki sien 5 djelujow ravnini koja sao, ip zavata ut 48° Gl. 10.6). Prema izraz (10.10), imamo: Primjer 10.2, ‘Na aie path vases pomjen = 500 mm dene eke hy = 4mm, po- stavjenjelienpson deine stake he nm ako daseraeettne Se heapteton suns mpg GL 107) Tee sue ee aoe Prt aoe dpuonoapteanjer ee orcgs Go MPs ee a Nin Steno Gita sso) Wo Meo ea eal | 4 be na pea » » 2) Stkat07, 10. Napeceaja deformaciepsuda tank ten 189 Deformacije su gelignog i bakrenog prstena jednake: « -. ® ote 2 a Zaimistino da smo prstenove preteeali po horizontalnom promjeru i gorji dio pro- _matramo kao slobodno tijelo Jednadaba ravnoteze prima oblik: 2O, by b+2 ah b~pDb=0 @ ‘azlika sino j2medu vaniskog i unutarnjex promjera bakrenoga prstena zanemarili. ‘Ako izraz (©) uvtsti u iraz (d), dobivame: 2ophb+ 4H heb-pDb = odakle je 2a, th, +2h,) © D Ako pritisak p u éeliénom prstenu izaziva naprezanje jednaka dopustenom 0 4p = 160 MPa, onda je naprezanje u bakrenom prstenu prema i2razu (©) 0 = 0.4, /2= 80 Ma, Sto je veée od dopuStenog naprezanja za bakar 0, = 40 MPa. 0 irae (e stavliamo c= 4g» Pa dobivasno dopusten pritisak: 20 say (hy #2 he) _ 2°40-(442-2) _ D 300 128 MPs. Primer 103. ‘Okrugli betonskistup promjera D = 300 mm obulhvaéen je celiénim plastem debijine ‘Je S mm. U neoptereéenu stanjy beton i lik nisu naprezmuti, Betonski je stp opteresen silom F'= 350 KN (sl. 108). ‘reba odreditiglavna naprezanja u betonskome stupu i eliénome platy. Trenje izmedu plaka i stupa zanemarii! Za beton je E,=2- 10* MPa iv,=0,18,a 2a lik E,=2,1° 108 MPa ive=03, 190 10, Napesania | deformacie pond anki ij ° ‘tka 108 Pd gjelovanjem sile Fu betonskom stupa normalno je naprezanje u uzduanome simjer: abet xP Pr pritsku u uzduznome smjera betonski se tup nastoji Sri popretno, Sto spretava {clini play. Zato se pojavljje pitsak p aa mjests dodira stupa i plata (sl 10.8b ic), {2 uyjeta rotacijske simetrje dobivamo da je 05 0,=~4,95 MPa [Normaino je naprezanje u past u cirkulamome smjeru: a Be. Gz. 4.7. Se 2 wuzdutnom smjesjedao je nll dose user normale nap mote nena tak d's lt ala ednoosnom say napezai — Defomaia jest uraisnome sien t ~¥4 (0, +05) I P—¥, C p+9,)], a. Napreeanjas dsformacic pos tankih enh 191 4 prirast promjera stupa D a2 p-y. ce ptey) 4D, = El pm CP FON DDeformacija je plata u cirkulamome smjeru: a prirast je pronajera pasta sz wyjers: dobivamo: Ia ove jednadahe dobivamo naprezanje u plait: oe ts atari ah eva B 2 zqg °F Ege Giavna su naprezanja u betonskome stupt: 2hoe 2:81, = 0.24 MPa, Primjer 104 “Treba odkediti glavna naprezanja u opasnom presjeku posude obi stozca, debjine “stijenki b= 4 ym priéaBéene uz gore nub} do vtha apunjene vodom (sl. 109). Mericijansk e polumjerzakrivljenot 2 = a citkulam polumjer zakrivjenost: [Na dubini Hy hidrostatski je dak vod: p=pai-y, Be ep eustoéa vode, a g akeeleracijasile tee Iz jednadebe (10.1) dobivamo: 1492. pe a2 a ‘odakle je cirkularo normalno naprezanje: = PE tea Of cosa Wi-yy @ Naprezanja ou smjeru izvodnice naéi éemo iz wjeta da rezultanta th naprezanja po joven! Koniénoga presjeka ab mora biti jednaka tedin tekuéine volumena Oa b ev. “Tako da je: sodakle jer iis o 10. Naprezanadeformacie pos tankih steak 193 Kao sto smo vidjeli prije, oy ia, glavna su naprezanja w stijenkama posude. Nadimo ‘sd maksimum th naprezanja u ovisnosto visniy. Ako derivacije iraza (a) (b) po vi2~ jednagimo s nulom, dobivamo; do, pee ay hese U2 ‘odakle je y, = H1/2(presiek AB), dakle je y, = 3/4 #1 (presiek CD). Znati da postoje dva opasna presjeka. U presicku 48. ine BEE Mo BEM 0s | 11'S 0384 Gos ep eosa2)2~ Ah cosa 44-107 0,98 pe Hat? tga, 10-10-S°-0.364 5s sany 2h eos 2 Gh cose 0,98 U presjeku CD. oa BEE 23) = HEH 2h cosa 3a “Ya 16h cosa = SHO 105! 0.364 4 54 Pa 16-4-1070,98 sue 24,54 MPa, p: a gH? tga e880 (2 y)3 y = Meet Theos" 9 | 11. SMICANJE (ODREZ) 11.1. Cisti posmik sneha enn cpt de min pion erence tom el mes ata ore bea na Se eet a eae eh Shika 1. Normal { posmigna napreza oni Namal posmign nprecanj presjng avin eija norma zara ket gs ©, 0, cs! p40, sin® © 8 9~9 sin’ =o cosy = any sindp=—o sin2p, U ravnini za koju je p = 45°, normalno je naprezanje 211, Git poi 195 ' posmitno naprezanje: Posmitno naprezanje \yravnini v koja} sw narmalne naprezanj jednaka null oznatiti ‘Ako iz promatranog paralelopipeda izrezemo element u obliku kocke, die su tii strane nagnute pod kutem od 45° prema koordinainim osima-ré.e, aa tim de stranama dje- ovat samo posmitna naprezanja. lutggvijednasti, dok su normalna na- Drezanja jednaka nuli (Sl. 11-1). Takav slut) naprezanja nazivamo &stim posmikom. ‘Ako bismo izrezali kocku sa stranama okomitim na osi x iy, ny tim bi stranama djelovala semma cormatna naprezanja, jednaka po velitini, ali suprotnoga predznaka, Prema tome, ist posmik ckvivalentan je jstodobnom rastezanju ipeitisku sjednakim inencitetom w medusobno okomitim smjerovima, Relativa je promjena volumena elementa prikazanog na sl. 11.1, (05 = 0} 1-2 =2¥ TF +0, 40))=F 6 @-0)=0, Znati da svaki element ima jednaki volumen prijeinakon deformacije. Prema tome, posmigna naprezanja mijenjaju samo oblikijela, 2.ne mijenjateajegov volumen. [Na sl. 11.2, prikeean je izdvojeni element 4 B C Du stanju distog posmika Zamislimo da je strana 4 B nepomicna. Pod djclovanjem posmicnih naprezanjarna- supt smicanjestranice D C usporedo sa stranicom A B1za veliginu DD’ = CC = 3,koju nazivamo apsobuinia smicenjent ¢kiizanjem). Kvadrat ABCD prelazi u romb ABC’ D’ Duljinese stranica elementa ne mijenjaju, mijenjaiu samo kutovi medu strana, prvi ‘su kutovi postal oft! odnosno tupi kutoviinyihova Je promyjena adredena kutem y. Taj kut razivamo retativalm smicanjem (slizanjem) if kutem smicanja i sluti ao mjera defor- ‘macije. Pr elastignim deformacijama taj je kt vrlo mali Izsl. 11.2, dobivamo: a ‘eres Za velo male kutove mozemo uzeti da je ts y ~ y, pa imamo: ’ «ay 4 reativno je snicanje jednako apsolutnome smicanju podijelienom s razmakomn izmedu posmignih ravnina LU tani raznatanjima, posninedeformacij wkoorinatnim rvninama a, 2 ‘vanadili ema €,,, £5 1 Ex. tako da je: = Yo 2 yi Pg B2Egi Py DE y. aay Dabismo odrelili vez izmedu relativnog sinicanja yi pesmignog naprezani r,pro- ‘matrat emo deformirani element ABC” D’ na sl. 11.2. a ee Posetna je dllna diagonal 4 C: Walaa, xi deformaci clementa djagonaa 4 Cprduljila se 2a “ 1 produene digo a8 0 Ba S druge strane, elaivn prodljenje dijagonale koje nastaje zbog glavaihnapreanja 9% = Tia, =—1, mozemo dobiti pomotu izraza (6.40): eee eee -y BaF aan, ans) ‘Ako taj iztaz uvrstimo w izraz (11.4), dobivamo: faty codinosno E ref 6) arn 6) andj je modul posmika G dan otprije poanatin ierazomy ory ay Potnsianaenergin dorm pr atom pesmi 197 Dobili smo da sur ‘y medusobno razijerne velicine a 10 je oiprie poznati Hookeov akon 2a posmik koji vrijed 2a idealno elasticno tie. Elastisno ponaganje materjala odredeno je trima elasticnim konstantama E, ¥ i G. ‘Samo su dvije nezavisne, a treéa se moze isa s pomadu deuge dvije. Uobitajeno je da se eksperimentalno odrede Ev, a G pomoeu izraza (11.1) Velitina apsolutnog smicanja ne ovisi samo 0 veliini posmitnih naprezanja vec io ddimenzijama izrezanog tlementa, Ako je 4 povrsina gorje stranice elementa DC u kojoj deluje€,&T'sila koja deluje na ty strani kao rezultanta naprezanja (uz pretpostavku jed- nolike raspodjele posmignih naprezania po povesin’ strane), onda je T'= A r. Uvistimo li iw izeaz (1,6), dobivame: Ta, tae, codnosno Ta o=5G" (sy le deugi dbik Hookeowag,zakana izrazen w apsolutnim veliginama i potpuno je sligan izazu za odtedivanje apsolutnoga produljena pri rastezanju pramatibnog Sapa. Veligina 4G naziva se posimicna krutost, 11.2. Poteneijaina energija deformacija pri Gistom posmiku Pretpostaviino das sila 7, koja djeluje na gornoj strani clementa (SI. 11.2), postupno poveéava od nule do neke konacne veijednost ri Kojo) posmicna naprezanjajo8 ne prela- wr —t—4 ska 113. 2e granicu proporcionan! materia, Aplin smicanje 8 = CC = DD sranice DC Poveda se razmjemo sit 7 Oviane! ied sie 1 apsoutnga scaa 8 prikacana Jonas 11. prveem O4 198, Potencijatna energija deformacija pri Cistome posmiku U numeri¢ki je jednaka radu W vanjske sile T'na pomaku 6. Taj je rad odreden povrsinom trokuta O4B (sl. 11.3), pa ré uvew=28 «19 2 Ierazimo lid izrazom (11.8), dobivamo izraz a potencijalnu energiju deformacija pri istome posmiku u obliku: Tha “24G 2G uv Lio) Specifiéna potenci na energija deformacija pri Cistome posmiku dana je izrazom: au Primijetimo da se sva potencijalna energija deformacija pri Gistome posmiku tri samo na promjenu oblik je je promjena volumena pri gistome posmiku jednaka nul, 11.3. Proragun elemenata optereéenih na smicanje (odrez) Stap je optereéen na smicanje ako se vanjske sie koje djluju na stap mogu reducirat 1a dvije jednake sie suprotna smjera okomitena os Sapa s beskonaéno malim razmakomn ‘medu praveima djelovanja (sl. 11.4). U tezistu popresnoga presjcka Stapadjeluje samo po- preéna sila 7, dok su sve ostale Komponente unutarjih sila jednake nui bl bd ‘sik 11.4 Dio stapa izmedu presjeka abi cd deformirat Ge se kao 80 je prikazano na sl. 11.4b, 1. dgi€e do relativnog yomicanja presjeka cd prema presjeku ab, So karakterizra defor- ‘maeiju smicanja, Zamislimo da smo Sap prevezali du2 presjeka AB i djelovanje odbatenoga dijela ‘apa na promatrani dio zamijenili umarmjim silama koje djeluju u ravnini popreénoga presjeka (sl. 11.5). U popretnome presjeku djelovat ée samo posmigna naprezanja, 199 ate [sou sites Izuvjetaravnoteze promatranog dijela Stapa dobivamo: F aay \Veau izmedu popretne sile i naprezanja koja djeluju u promatranome popretnom presjeku mogemo izazit jednad2bom: fru a.3) ‘Ako pretpostavimo da su naprezanja « jednoliko raspodijeliena po étavome po- presnom presjeku 4, dobit €emo: rast i rd=F, ania odo tee antsy aaa bude su po poi plata Sapa posmina napezania jena nly zakond 0 zajamnot pode naprecana sje da aspodjela posmaihnaprecanja u Po rebnmepresjek ne mode bi jdnolica, ved jenejednlka (1). ako pretpestay- Ei jolie) apodellposminihnaprzanau popreénome presek praktiek gotovo hada nije apne, pak se ra (1115) vlo sto primjenjeu pas pri poratuna “Hemera operecenih a smicanje,jexje votes proves ttan proaéun dietoa opt: fecnm mamcane, Pu tom prema uray (13h ne tan mprzatie wl seen a Stun peck, ve maj ren vjnest Sih pesmi apreana trencks mode bi tat visept tani od ya To se mora weet abi pi izbory Sopusten posminis naptean ray 200 1. ne Za elementeotereceneoasicaneujetevtote pas -— pee ee (et ee SF ag iW TS ta VE got (1.16) Onéenit, weit} se prs velo eo suseemo s iim sian poverano sa sav janjem ko da eu poretnom prsku meats ee te sora posmitn naprecana U jednom say dominasne toad ine pecan, devgoe posmiena.Pjav smicanj aes susracemo hed conta si a Sant eed’ dels: kane (kev, Kino, stoma spojes is). Sane naprecana tim je element vl stodeno pase stng pete be wae oedema pont jena pov prbizan roma olan Promotrimo spo} ciju pl smcanjem. Obigno je spojenih cetirima zakovicama (sl 11.6) = -Or | et i I S: > aE fe) siika 1.6, Sila F koja djetuje na ijevu plogu prenosi se na desnu plotu preko éetiriju zakovica Pri tom se pretpostavlja da je opterecenje raspodijeljeno jednoliko na sve zakovice. ratun elemenata opteretaih na smicanje (odes) 201 Jednoj zakovici pripada sta LAs «ayy Ed je »— bro zakovica (u naSem slugajw "= 4) Iz analize opterevenja spoja zakljuéujemo: = zakoviea je optereéena na smicanje u pesjeku [1 (sl. 11.6b) ~_ natcup zakovice djluje boent povrsinskipritisak kao posljedica djelovanja povsinske sile F, (3. 11.6c). Zakon raspodiele toga priiska nije poznat. = upresjcku oslabljenom s rupama za zakovice (sl. 11.60) moze doti do raskda ploce =u krainjem dijelu plose, izmedu njerina kraja i zakovice moze dogi do smicanja (st 11.6). Kod proratuna naprezanja pretpostavjjamo da u svimn opisanim presjecima imamo jednoliku raspodjelu naprezanja. Ze bot! povrsinski pritisak pretpostavljamo jednoliku razdiobu u djamecrafnome presjeku trupa zakovice (s. 11.60) Za promatrani spo} moraju biti zadovoljeni ovi uvetiévrstoge ~ Na smicanje zakovice: cn) any) ug ptr oth pot pia. reclame peepee oatemm pane a zloice es on pty tte nan fe jem oa pomatanme pes (ate sha m=2) a nay ves adj je ¢—udaljenost od kraja plote do tezite zakovice (sl. 11.63), Za slutaj spoja dviju pfota prikazanog na sl. 1.7, zakovice su optereéene, prema sl 12.78, zamislieniodre2 tupa zakovice nastupio bi prema sl. 11.7c, ‘Vidimo da su dva popreéna presieks trupa zakovice optereéena na smicanje (zakovi- ce su dvorezne) pa imamo: Es =| tha Obitno se uzima da je2¢, > ¢ pa za botni povrSinski pritisak imamo: adie Dijelovi metalnih Konstrukcija medusobno mogu biti spojen izavarivanjem (sl. 11.8) ad Var je opteregen na rastezanje. Naprezanjau varu dana su izrazom: pee from Prometrino dj avaen spo] prkazan oa 11.9. aro su optreten ra smieanje svojin nj : sabi pesjecima bb. 1196), EE Wino vara, esta =7 cos 45 = 0,71. Tako da je potdinapresjka vars 4, = 010.1 2dje je ratunska duljina vara != b. sere Lies terete Uz pretpstavk da je possinosaprezane jedntko raspsijelieno po presiska peu vid da su fadgbno opeseern da var, dobar ee 2al Wael a adieje, 4, dopusteno posmigno naprezanje vara ‘Spoj Konstritivnihelemenata mode Se ostvarti njihovim pogodaim oblikovanjem, ‘to je velo est sluéa kod elemenata od drva.Primjer spoja kosnika i horizntalne rede prikazan je na sl, 11.10, Spo je optereéensilom F u kosnike. ska 11.10. Horizontalna komponentasile F608 prenos se na horizontalnu gredu preko zasje- ka m=. Naprezanje pritiska u zasjeku m1 odredeno je izrazom F cosa ub tie ie a, dopusteno naprezanje na pritsak wadu2 vakana Presjch w--p oplereéen je na smicanje, Stvama raspodjela posmignih naprezanja.u tom presicku prikazna jena si 11,10. Uz pretpostavku jednoike raspodieleposmignib naprezanja dobivamo: F cosa to cea, tice ug dopusteno posmigne naprezane uz? vakana vo eanizotropan material njegova mehanickasujstva ovseosmjenadelovac jase wodona ster uzdtih visa vet, Zog rac a ve nes akana okomito ot vakna dopuStena si nsprezanja racicia zs scliste smfeiove ane ‘Vanja sila u odnosu na smjer vlakana, 2 : Primjer 11.1 ‘Treba odreditipotrebnu duljnu fi /,varova pri elektritkom zavarivanju Kutnih Zel- Jezas plotom, prema sl. 11.11, ako je zadana sla F'= 120 KN, Stina vara 0.5 ci, = =3cmihy= L4em,r,,, = 90 MPa, Sika 1. Naive posmignanaprezanapojvitée se unamanjim presjesina vara koji su n- ‘gnuti pod kutem 45°, Uvjet évrstoée na smicanje ima oblik: [ P TUK) F cosa <* 1a toga dobivamo: F 120-10? W+he ee __. ETO eg, 105-107-9010" a bi svi varovi bil u jednakim uvjetima, mora biti ispunjen uvet da je: 1 yah In il hy ee {ie su yi a udaljenostvarova od uaduineosi kutnog Zeljezaw jem praveu djluje 113. Proratun clemenata optereenih ma smicanje ode) 205 Za zadane vrjednosti hy i hy dobivamo: Primjer 1.2. “Treba dimenzionirati deveni spoj prikazan na sl. 11.10, ako su poznati sila F=50 kN, kut a= 30°, dopustena naprezanje na pritisak dy 4, = 8 MPa i dopusteno naprezanje na postnik tj 49 = 0,8 MPa, Popreéni je presiek grede i Kosnika h « b= 20% 20em, Horizontana je komponentasile F: Fy F cos 30° = 500,805 = 43,3 KN. Potrebna je dubina zasjeka Fy 433-10" we. 270m Foye, 020-8:10° Usvojeno je w= 3 em! Potreba dul 2asjeke: ees B tyoq 0,20°0,8-10" Primjer 11.3. Za spoj prikazan na sl. 11.7. treba odrediti potreban broj zakovica, promjera 20 mm, ako su zadani sila F=300 kN, r, = 8 mm, 1= 12. mm, dopusteno naprezanje na po- sik r4gp™ 100 MPa, dopusteno naprezanjena bosni povrsinski pritisak 0 jg, = 280 MPa. Imajuéi u vidu éinjenicu da su zakovice dvoreane, broj potrebnih zakovica n sjedne strane spoja dobivame iz uvjeta évrstoge na smicanje: Usvojeno je n= 6 er su zakovice rasporedene u dva reda, Provjeravamo uvjet évrste na boeni povrsinsk pritisak: FE 300-10" a= 208 MPa <0, 280 MPa, 0 dt” 620-107 “12-10 - ‘Ukupan je broj zakovicau spoju 2 Sie (ore) Primjer 11.4 Stap kruBnoga popretnog presicka optereéen je prema sl. 1112, Treba odrediti dopusteno opteredenje tapa te promjer Di visi h glave Stapa, Dopusteno naprezanje na rtezanje dg ™ 140 MPa, na postik Taq = 100 MPa i ni bogni povetinski priisak tka tha 549 = 250 MPa. Dopusteno opterecenje Sapa odredimo iz ujeta évrstoge na rstezanje: ad 4 Promjerglave D odredit éemo iz ujeta da je: Fe Fw ay Fre yp - [IRS yp ag > ao ds = fT 434 \7 mum DO eae V3a 250-10" 14 1" 407 Usvojeno je D= 42 mmt ‘Visinu glave h odreit emo iz uvjeta évrstode na smicanje i odatle: ‘dj je povrsina smicanja 4, jednaka povrSini plaSta valjka visine h i promjera dy (us. 11.12, ravnina je smicanja naznagena isprekidanom linijom), Dobivamo da je i odate: Fxg Ties le PET dy tog M3410 100-10" Usvojeno je A= 11 mm! 12. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA STAPA 12.1. Stati¢ki momenti i momenti tromosti (inereije) ravnih presjeka Pri promatranju aksijalno optereéenog Sapa vdieli smo da veligna naprezanja i kru- tost Spa ovise, meduostalim, io povssni popreénoga presjeka, Medutin, Kod stapova opterecenih na uvijanje i savijanje veligina naprezanja i kritost apa ne oviee samo 6 veiitini, nego i o obliku i polo2aju popreénoga presjcka, Lako se mozemo uyjeri da Ge se dva stapajedakih povrina popretnogspresjeka A= b h, optereéena jednakim optereéenjem na savijanje (sl. 12.1), tadicito deforma Prvi Ge se Stap deformiratianatn vise od drugog (npr. 2a hib = 2 pros je pevoga Sapa Cetriput vedi nege drugoe), ‘tha 1. Zato se uteorji wijanja i savijanja prizmatiénih tapova susreCemo sa slo2enijim ge- ‘ometrjskim karakterstikama ravnih presjeka, Te su karakteristike taicki moment tos ‘enti tromosti i moment otpora ravmih presjeka Na sl. 12.2 prikazan je proizvoljni popretni presiek u pravokutnome koordinatnom sustavu dey. Koordinate tezista Tpresjeka oznacene su st 27 ip, povesina presjcka sf, element povetine 5 4 209 Stata Stati momentipresicka povrtine ds obrirom na osi zi definian su raza s.-fyat cay fra ‘Staticki moment ima dimenziju{ | Na osnovi teorema o jednakosti momenta sile i momenata njezinih komponenata sta 122. ozeme dobiti ove raze: S,=A yyi SA ty, (12.2) sic je d= ft postin pesca, tei (12.2) dbivame hoodia eis presi (123) Prema izrazu (12.2), stati¢ki moment presjeka s obzirom na bilo koju os jedak je produktu povrine presjeka i pripadajuce koordinate testa, Za bilo Koj tezisnu os (0s koja prolazi tedistem presjeka)staticki moment presjeka jednak je nui smentima tromost (inerele) presjeka s obzirom na oxi ziy nazi- epee ws feu 210 12. Geometise harahteritbe aval pesky apa Centrifugalnim ili devijacijskim momentom tromosti(Inerelje) presjeka s obzi- rom na osiz iy maziva se integrs ~fyas (2s) Polarnim momentom tromost (Inersie) presjeka § obzirom na pol O naziva se integral: 1a ou (2 Meat womost naj diner! Uname vat dae a” = Fy (0 12.2) tz (12.6 daivamo wf eter yade f taf tas i 1 at +d, 2.7) obili smo da je zbroj aksijalnih momenata tromosti presjeka s obzirom na dvije ‘medusobno okomite osijedsak polamom moment tromostis obzirom na pol u sjecisty tih si ‘Buduéi da se pri rotacii Koordinatnoga sustava oko ishoditta, ne mijenjaudaljenostp pojedinih djelova povrsine 44, ne mijenja seni polarni moment tromosti presjeka wodno~ ‘Su na ishodiste Koordinatnoge Sustava, Iz toga sijed da se zbeoj aksijalnih momenata to- ‘most presjeka s obzirom na dvije medusobno okomite osi ne mijenja pi rtaciji th osi ‘oko njhova sjecifa, vee je stalna velitina Aksijalni i polarni moment tromosti uvijek su pozitivn jer w izrazima (12.4) i (12.6) koordinate:,» i ulaze s drugom potencijorn. Centrifugalni moment tromosti moze biti poztivan, negativan ili jednak nuli,ovisno o polozaju promatranoga presjcka u odnosu na koordinatnisusta. » tka 123, a svak fe dio presjcka prikazanog na sl 12.3a diy =2+y dA > Opa je centrifvgalni ‘moment tromostipresjeka pozitivan (ly > 0). Ako koordinatnisustav zarotiramo za 90° 12.4, Stag moment | moment ie envi presch 2 12.0, enifant nomen roma prone preeak ide y Oj jes ease tee rer ty, Zerby potopn) oat Korda os He pois a een ment oon jeak ml “rng red renin x ssn rej, conan momen most colton ate snk jem Daten t Gla promatano sme pe Samal na sia 24. simetigno rasporedene element potsine dt wodnos nas sme = ele sens csfgsin ret toma d=") prostog su przaka pen Fobra aj par elementarainpowsina wk edna ul Prema fome, 2263" presick = 0 Ako amo slten presjek povtine 4 (123) mote att ro} ter Leaf yainfrarf rartf ra, p+ Ay Ay (Sh 12.5) imtegrate (124) fPucf russ carts ou fey ue fev aes cy area sya it tay tether SH wthatet bot 2 bu (28) Laas tlnarte tne ® Slow 212 12. Geometrishekaraie ath presjeka apa Dobili smo da je moment tromosti slodenoga presjeka u odnosu na neku os jednak al- _gebarskom zbroju momenata romosti pojedinih njegovih dijelova u odnosu nat ist os. Lia tka 12.6 ‘Ako immamo eslabljent presek, kao na sl. 12.6, oslabljenje presjeka mozemo predstaviti ‘kao neyativnu povrSinu. Aksijaini moment tromostipresjeka s obrirom na osc bit ce Leahy hays Bde je 7, moment tromosti pravokuika a7, ., moment tromosti kruga u odnosu na 'Na sl. 12.7. prikazano je nekoliko presjeka jednakih povesina. Paralelnim prem- JeStanjem elementarnih traka'b dy moze se dit ilo koji od prikazanih prescka, vf aa, 22) Pry \a C= =P FS eh Rt ey pry ooo Buduéi da se pri takvom premjeStanju ne mijenja povrsina th traka ni njihova udalje- ‘Bost oosi,aksijalni moment tromostisobzitom na os 2 jednak je za sve promatrane pre. sjeke, Prema tome, moment tromosti presjeka 5 obzirom na neku os eee se promijeniti ako titav presjek ili jedan njego dio translatiratmo uzdu? te os lz definicije momenata tromosti slijedi da momenti tromosti_presjeka ovise © polozaju presjeka prema koordinatnim osima. Promijeni li se polozaj koordinalnih oss, 122. Promjens momenta tromost pri ran koardinutnge sustav 23 promijenit se i moment’ tromost. Budusi da svaki pomak koordinatnoga sustava ‘mo2eino rastaviti na translaiju i rotaciju, promatrat éemo promjenu momenatatromosti ‘posebno pri translacji a posebno pri rotactji koordinatnoga sustava, 12.2. Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnoga sustava saa 128, eka su nam poznati momenti romosti presjeka s obzirom na koordinatne osi zi y koje prolaze e2istem preseka T: hefra (29) ty =f ey as ‘Treba odrediti momente tromosts obzirom na koordinatne osi 2, koje suparalel- ne stezisnim osima zi y (sl 12.8) 1,=f yaa 22.19) 214 12. Geometnite baratcriatberavnih presehaSapa Vera zmed koorinata nek toe presek v dvama promateai koodiatim s- ‘stavima odredena je relacijom: . oe ath yayta, a2) Uvestimo li (12.11) u izraze (12.10), doit emo: Loaf rida f osaratf sare f assrof yas 1 af Hua crear f saree f aezof rae (209 tau afrndt=ferborsate [eytrranfaarof sass of yas Integali f yaa= 5, if 244= S,jednak su nul, jer su to sttiki moment pre ska u odnosu na tezisne osi, Uzimajutiu obzirizraze (12,9), dobivamo: 02.13) 4 taba. (12.14) {Ako je 7a t2isne osi centeifuigalni moment romosti jednak nuli (J, = 0), dobivamo: Iny, 2abA. (22) Polar moment womosti 5 obzirom na pol O, mozemo izrazi lacijom: 12 f PLMAL, 41,2141, 10 + BA fel. 128. sie: Dobivame dae: 1,21, +084. (12.16) zraz (12.13), (12.14) i (12.16) izra2avaju Steinerovo pravilo za momeate tromostis 0. I izaza (12.28) slijedi da je zal, a> be Primjenom izraza (12.24) modemo iz izraza (12.28) ikljuti: wa fing inate cong, y + f+ tenapokon dobivamo: ea ath) = 2 a. -4,¥ > 220 = os CHF SOA TP FAT, (1229) hy, ‘die gor pred biramo 2a I, > ,,a don 28 J. < /y Slijedi da je: - = 7 Uti) + OAT (1230) O44) ~ Wisner. [Ako > I tad le Ins 21 Ako je pak J, < J, tada je J, = Ipins Tas: Tako nam ira (12.24) (1229) ednosno (12.30) potpuno odreduj polos avi esi womest vein lamin momeraa woos Pome oy lta lawn Bod da je central moment romostjednak nul, ako eed od koordinatnih asi os simetne reset, to anti da eos sete presjeka jedan! plavna os tome toga presjeka, dk je drug gven os okonta na us sete. Aka rej ina dee !medusobno oko os smetre, onda s neuen i lave on omoa toga peel ‘Ako pozrajemo glave momente tromost i Kut 2a oj je protzvoln keordinatni sustv dey zaottan vednosu prima gla} os orto wt id 12.11), mozema mo, mene tromest uit vim relma ‘tka 12, 1 2 a Nah, cos 941, sin? p= IU, +1,)+ 50,1.) costp (23 1, sin? o+ 1, cos! 1 phth Ca 2.5, Mobrova hrutsieatromertt 221 ‘Ako su glavni momenti tromosti medusobno jednaki J, = J, onda iz izaza (12.31) slijedi da je [y= 0, i = J, = 1, = 1. U tom slugaju sve su medusobno okomite osi, koje prolaze kioz ishodiste kootdinainoge Sustava, glavne osi tromost presjeka. To svojstvo imaju naprimjer kvadrat i krutni presjek. U dosadasnjim je razmatranjima proizvoljno bio bican polo ishodista koordinatno- ga sustava, Ako se ishadiste koordinatnoga sustava podudara steittem popretnoga pre- sjeka, onda imamo glavne srediénje os! tromost i glavne srediSnje momente tromosti presjoka, 12.5. Mohrova kruznica tromosti Pruw i treéu od jednadzbi (12.31) mozemo prikazati ovako: cosy sing. ‘Ako te dvijejednadzbe najprijekvadriramo pa th zatim zbrojimo, dobit emo u koar- dinatnome sustavu /, J opéu jednadzbu kruanice teomosti (1232) polumjera naprezanja ska 12.1. nnanesene su poznate vrijednosi Ina: Nad dutinom AB opisana je Mobrova kruznicatromosti Da bismo odredili momente tromosti u odnosu na proizvoljnu os z, koja s glavnom osi tro- ‘most w zatvara kut p, iz o&ke B povuen je pravac koji apscisom zatvara ku! sijece Javanicu tromosti wu toéki C. Koordinate te toeke daju momente tromosti, GE =1,, BC=1,,. Apscisa totke D daje pak wijedaost momenta tomosti OF = 1, Ispraynost te konstrukcije mode se lake dokazati irazom (1231). Ako su za promatrani presjek poznate vrijednosti momenata tromost J Jy od- ‘osu na neki koordinatn sustav Oy, pomoéu Mohrove krunice tromosti mozemo odediti vne osii glavne momente tromosti Pretpostavitéemo da je /,> J, i> 0. U odabranom ‘jeri na poztivnu os apscise nanosimo poznate vrijednostiaksijalnih momenata tromo- stiOA=1,, 0B= 1, (sl 12.130). U totkama i Bu smijeru osi ordinate nanosimo porna- te vajednosticentrifugalnoga momenta /,,. Dobili smo totke C (ly 1.) i D Uy. ly) Dutina DC promjer je nad kojim je opisana kruznica. Krudnica siete os apscise uw totkama Ni M. Apscise ovih tofaka glavni su moment tromosti,OM = Iq, , ON = Ing h, w sta 1213. Kroztotku C povutemo paraiet sosiz, kroz totku D paralelu sosiy. Te se parale- le sijeku u tofki # Koja se nalazi na Mohrovoj krufnici tromosti i naziva se polom [ruanice. Spojnica pola Pi totke M odreduje os na koju se odnosi glavni moment tromosti ‘Inge spojnica pola P i totke N odreduje os na koju se odnosi glavni moment tromosti Jie Moment tromostis obzirom na nek os 2, odredit €emo tako da kroz pol P povusemo 126, Folumjer rome 223 paralelu s osiz;Oua siete krufnicu u totki K. Apscisa todke K predstavlja moment tr- ‘ost, , OK'= /,,,a ordinata moment tromosti/,,,, KK'=T,,, Ispravnost konstrukeije Mohrove kruznice tromosti dokazuje se jednako kao i za ‘Mohrovu kruznicu naprezanj. ‘Buduéi da su aksijalni moment tromostiuvijek pozitivni, Mohrova kruznicatromo- sti nalazi se uvijek desno od ishodista koordinatnoga sustava Isl, 12:12 ili 12.13 sijedi da je (1233) 12.6. Polumjer tromosti Aksijalni moment tromosti zadanog presjeka povrSine A u odnosu na os. (sl 12.14a) dan je izrazom fru 1 kojem »?mijena viednostod nue (za totke na osi 2) do vrjednostjedake kvadratu udaljenost od osi z do najudaljnije totke presjcka. Vrijedoast momenta romosti nete se promijeniti, ako u podintegralnom izzy umjesto promjentive velitiney* wvstimo sred- ju vrijednost y= ‘Sta taf pans dm fitannf anna Jednako tako, mazemo transformirati ira 2a I 24 12, GeometrinheharaMeristihe ravalh pesiha Sap af as Dobili smo koordinate j,i: to&e koja) bi tebalo koncentrirati povrSinu 4 zadanog presieka,tako da ima isti moment tromasti kio u svojemu prvobitnon abiku, Veliginu (ili i,) nazivamo polumjerorn tromosti presjeka s obzirom na os z(illy) Polumjer tromost imaju dimenaiju[ Z| “Moment tromosti neko presicka u odaosu na bile koju os mozemo izraziti w obliku produkt povrsine presjcka | kvadrata polumjera tromosti haf tues arm f car pA. neta (12.34) & wae (238) A al Glavnim osima tromosti odgovaraju glavai polumjeri tromosti Ee ua fe (1236) a 4 Ako glavne si tromosti prolaze te2istem presjeka, onda se odgovarajuéi polumjeri ‘romostinazivaju glavnl sredisnji polumjeri tromost 12.7. Blipsa tromosti Pretpstvimo das nam za zadipresck poate glavne oi tromest wii lav nomen omost Is, l= 0) Gavel polamjer tomo dan st azo (1236) Moment tromanti presiska u odnoss a proizvolns os z, grema ira (12.31), bit &: 1,21, 008? p+, sin® yp. Podijelimo li ova) izraz s pove8inom presjeka A uzmemo u abzie iraze (12.35) i (12,36), dobit 6emo: Lat cox p+e sin’. (237) Na osi= (sl, 12.15) odaberemo todku A (u, ») na wdaljenosti od ishodista 25 12. ipa romost ska 1245. esl 12.15, sedi 1 (1238) ‘Dobili sino da je skup toaka 4 elipsa s poluosima i, (i sredistem u ishodistu koor- dinatnoga sustava. Dobivena se elipsanazivaelipsom tromosti presjeks, Ako-susiv iy tlavne steditnje osi tromosi, onda imamo sredignju elipsu tromost "Ako je iyi, {onda ipsa tromost prelazi krunicu tromost Pe eee, Povucimo tangentu na elipsu tromost paralelno s osi (sl. 12.15) potrabimne wale nos tangente do osi zfs. 12.15. dabivamo: 226 te BE Geometrateharahteriie rant provoke 4 jednadzba tangente ima oblik Jednadgba tangente u tocki C (4, v) elipse ima obli iti © i oda: © Jednadzba je tangente u cksplicitnom obliku ovum cosy “* cosy ‘oda: d=—u sinp+y cosy ‘Ako ult jednadzbu uvrstimo koordinate diralitta w= —u, i v= vq dabitéemo: dau, sing +y, cos. Uvestmo li vrijednosti za uc iv iz inraza (c), dobit éeme: P= il cost pti? sin’ g, 42.39) Iz usporedbe izraza (12.37) i (12.39) dobivamo: 4. (02.40) 227 Dobili smo da je polumjer tromost i, s obzirom na os z,jednak udaljenostitangente Clipse do osi z. Moment tromost presjeka povrtine 4 v adnssna os 2 jest: Lata ca2sn Dakle, ako nam je poznata elipsa tromosti a neku totku O presieka povisine 4, mo- ‘ment tromosti presjeka s obzicom na proizvoljau os kroz tocku O mozemo odreditiara- zom (1241), Ako nam je poznata sredisnja elipsa tromost (sreditte elipse podudara se steZistem presjcka), moment tromost w odnosu na os 2, mozemo odtediti prema Steinerovu pravil: Ways, 0242) Lette Primsjetimo na kraju da je velika poluos elipse tromosti uvijek pologena w smjeru vecin linear dimmenzija presjeka, 12.8. Momenti tromosti jednostavnih presjeka 12.8.1, Pravokutni presjek Osi zy osi su simetrie preseka pa su ujedno i glavne sredisnje os romosti presie- ka, Da bismo odtedili moment tromostis obzirom na os weet éemo na udaljenost y,ele- ment povrsine d4 =D dy. ne) ‘ka 12.46. Prema definiij je: Analogno mozemo dobiti moment tromestis obzirom na glavau os y 228 siz yjesu os simeteje pa je centrfugalni moment tromostijednak nul, 0. Dobilismo bn he eee (2.43 eee ee ‘ Polami moment tromostsobzirm naishoiteO jest 141,38 wen, (12.44) ‘Momente tromost presjeka s obzirom na os 2,11, Koje se podudaraju sa stranicama pravokutnika, dabit emo prema Steinerovu provi tata) an a8) ont by ype hb? ey 3) bint 1) 5 ye Oe 4 2) 5 pa a Jom ii oe oR Le - sf i (12.45) 12.8.2. Kruani presjek Nain éemo ode polami moment trmosikru2noga prescka + obirom na ‘teziste presjeka. bee Ska 12.37, Povtsinatankog prstena polumjerapidebljine dp element je povrSine d,tako dae: U= 22 pep. 128, Moment tromost jednostavaih pesika 29 Polarni moment tromesti kruga jes: (12.46) ska 12.18 Radi simetrije, aksialni momenti tromosti s obzirom na sve osi kroz sredite kruga smedusobno su jednaki pa je: centrifugalni moment tromasti Prema izrazu (12.7) dobi i odatle: 0247) a polukrutni presiek (sl 12.18) aksijalni momenti tromosti/, i, jednaki su polo- vici momenta tromosti punoga kruga, tako da je Lart_art_xdt 2 ae ne (12.48) 0s y 0s je simetrijepresjeka,tako da je centrifugalni moment tromosi presjeka fy hy 20. 230 12. Geometesheharherttikeravath presi aps Udaljenost cezista polovice kruga od asi iznosi: 4r_2d ae) 12.49 = |! 9a? Need) ska 2019. ‘Moment tromostipresjeka oblika kru2nog prstena jednaki su razlici momenta tro- ‘mosti vanjskog i unutamjeg kruga pa dobivamo: I= 0. (12.50) 12.84, Trokutni presjek [Najprije €emo odediti moment tromosti presjeka oblika pravokutnoga trokuta(s, 12.20a). Element povrSine d ima oblik uske trake promjenljive Sirine by, i visine dy, tako da je: . 128, Moment tomes edaostavnh presoh ZI 7 » ‘una 12, slike slijedi da je: By FBO I) hy codnosno: b ee by ZUM Id Element povesine na udljenost yy of 2 anos a b = 9.) 5m) a Aksijaini je moment tromosti presjeka s obzirom na os 2, Koja prolazi osnovicom trokuta rare’ fae kee Hata Tf ba) sige sy senso ho, do no omen eno res bm 88 a 7 1 Koordinate ett clementapovttined su 7,» ¥.-pacenrfugalni moment io- most presjekasobrirom na os =, 9 ines: 1 pie 5 farce Ss 5 bo 1G bo dime Soyo" ridyy ra Be 12 Geometrske itt BR ang Debi so bh Ae 1 wh Tr Tee ba (2s ‘Momente romostis obzirom na osiz iy kroz te2i8te trokuts dobit emo prema Stei- ) () 8 nerova provi: ait any coca 36” (12.52) ‘Budi da element povtSine GA na sl. 12.20a ib ima istuveliginy {itu udaljenost od si 2), aksijain! moment tromost u odaosu na 0s 2 ili 08 > pravokutnoga i kosokulnoga ‘rola wedwiabna su jednaki. Odeedivanje momenata trosnesti kosolaytnoga tTokuta svo- dimo na odredivanje momenatatromosti dvaju pravokutnih trokuta (sl 12.20b). 12.8.5. Eliptigni presjek (Osi z iy poklapaju se sosima elipse pa su glavne sreditnje ositromost cliptiénoga presieka. Na sl. 12.21. prikazana je konstrukcia elipse pomoéu dviju kencentrignih ‘eroinica. "Akijani moment tromost elementa povibine d4 = (22) dys obzizom na os y jest aye, a, a Aaijalni moment tromost ukupnoga elitinog prsickas obzirom na os y bt: jaf ome , @ 2 251, 1221. 2a koordinate totke C elipse dobivamo: 128, Moment tromost jednosavniy preseh 233 zeacosp, y= sing il: yer t ee, ow sil 38 2a koordinate togke A na kruznici polumjers imamo: tee © Usporeimo Ii iaraze (b) (6), dobivamo: 38 Wi ae ® 7 ‘Ako pak iztaz (A) uvestimo u iraz (a), dobivamo: Pf Qa ay. neSl Ap Ine esc strani omat akan samen! ost rue plas bab sir na 0 yi jednak je, pa dobivaro xa’b 4 abt fA 7 $ 234 12. Gomeutishe haraberate ravah preseh apa Obito je da je: xab) 4 Polami moment tromost s obzirom na sredifte eipseizraten je relacijom: nab 1 at got tH Gat +b), ny $+). (1253) Primer 12.1. 2a pravokuipresik pikazan nas, 12.22, tebaodkeiti moment tromost sabz- smn na os 9 —teton sks 12.22, ‘Moment tromost pravokutnika u odnosy na glavne stein os tromost i viznose: bw _ oa? 2 Lean Oss, matvara tt 's obzirom na osi 2; fs +L, FL, 0s p+, sin? p= 48-0,866° +.243-0,5° a 129. Momeni trom sloth presi 235 18-0,5? +243-0,866" = 194 cm* 48-243, 7 sin! p +1, cos" p die sin2p= 1866) = 844 em" caanbment somes pravokuitasobrom mo zy a sv ira (213) ienose: 1, $4.0? = 9674-94-10" = 36967 em* +AbP 94-+9-4-8? = 2.498 emt Jy bay, tA ab, BEE IAD 964 6 cm" 12.9. Momenti tromosti sloZenih presjeka Pri odredivanju momenatatromosti presjeka slo2enijeg oblika presjekrazdijelimo na fosnovne geometrjske likove (kvadrat, trokut, polukrug i signo) za koje znamo vlasite ‘momente tromosti. Fo Steinerovom pravil odredimo momente tromost za tay presjek. ‘Ako se promatrani presjck sloZenog oblika ne moZe rastaviti na osnovne geometrj- ske fikove 2a izratunavanje momenata tromosti, mogu se primijenit i priblizne metode rnumeritke i graficke integracije. Naslijedesim primjerima pokazat Gemo odredivanje momenata tromost slo2enih po- pretnih presjeka, Primjer 12.2, Za presjek prikazan na sl. 12.23. reba odediti glavne sredignje osi tromosti glavne srediinje momente tromost i elipsu tromosti ‘sha 12.23 26 12 Geometrijske karakteristike ravnih presjcks Sapa Momenti tromosti slofenih presieka 237 Zadan presck poet demo na tot pravokutik pong povtine Potukruga 4,=9em, A,=18 em’, A, = 6,28 cin? lad 124 haa ot A=A, + Az y= 33,28 cm’. “2 bf Biramo proizvoljni koordinatni sustav 0,2,y, i odredujemo koordinate teZista sasta lad Vos ph. Tete pola mos sine wana vertanogs Nah“ oe : Koomtinae sia 7; BMS gae(82.) eae nas 048 nt m8 530) tedista Ty: edi Ty, +085=385 em, y,, Koordinate testa citavog presjeka iznose 9-24 18-154 6,28-3,85 Ai 2, +42 Zi, 4s 2, ead Aas eon le ere eee ype Ants Jog Hy Yop IIHT ‘ Ata +d, oar 628 70° om ‘Momentitromostisobzirom na koordinatneosiz i yy Trokuta: 13,5 em* Stem* Jag, = GE == 13S om" Pravokutnika: Tag, SOFA, 2, Vig = 6.28°3,85-4= 967 em* Momente tromostigitavog presjeka s obzirom na ost 2, », dabit emo zbrajanjem riomenata tromosti pojedinih dijelova presjeka 336 em* 3.542164 107 544544 948=203 omé Ty, == 1354814 96,7= 164 em ‘Moment tromosti gtavog presieka s obzirom na asi iy koje prolaze te2item pre- sjeka 336~ 33,28-2, 65° = 102 em* |, = 203 33,28-0,997" = 170 emt Ty = V64— 33,28-2,65-0,997= 76 cmt ‘Romacu izraza (12.24) dobivamo kut g koji odreduje polozajglavne sredisne osi w (61.12.23): ce ee 102170" 7 i odatle: p= 37 koji je nanesen od osiz suprotno gibanju kazaljke na satu, ‘Giana seein 0s v okomita je a os u ‘Glavni momenti tromosti, prema izrazu (12.30), tanose: (TAT, HaT, = JOR TOY F476 = 136283 1024170 2 238 7 2. Geometrijshekarahlerstie ravi preseha Sapa yan = 136+ 83. 19 cmt Inin= 136-83-= 53 emt Busia fe 1 1, onda je J, > J, pa je [= Ins = 1911.2 cmt I = Inin™ 95,2 cm Invarijanta momenatatromosti jest heheheh, 8328 +1735" 1 911,2 +957 006.4 em Glavni polumjeri tromost presjeka iznose: i Ton 2a i Ee |—_952__ 1.57 om. A” V6ROFILS +200 Na sl. 12.25. Konstruirana je elipsa tromosti s poluosima ii, ‘Mohrova krufnica tromosti prikazana jena sl. 12.26 12.10. Momenti otpora ravnih presjeka ‘Asian momentom oipora preset sobirom na zadan glaviu sedinjy 0 ziva se kvocjnt akaljshnogs momenta omossobrirony naan os nave wale toot tock Kone presen od 2adane os rena defi io 2s ‘Ako zadana glavna sredisnja.os nije os simetrife presjeka,tada postoje dva momenta ctpora presjeka koja su definirana najudaljenjim totkama konture presjeka od zadane osi, tako da je: (125s) 22 12, Geometrishe harakterathe va prec Polaryim momentom otpora presjeka s obzirom na pol u tezistu presjeka naziva se kvocijent polamoga momenta tromosti i najveée udaljenosti totke konture presieka od tetista y| 5 . Pere meen Z L ‘ina 1227, Prema defini " (12.56) Pow ‘Moment otpora presjeka ima dimenziju L? } Moment orpora slazenog presjeka, 20 razliku od momenata tromosti, me made se izatunati kao algebarski zbroj momenta ot- pore ajegovih aijelova, a) Pravokutni presjek, sl. 12.16, 0257) » (12.58) (12.59) ©) Presjek oblika krudnog prstena, sl. 12.19. Aksijalni momenti otpors 12.10, Moment otporaravaih pesca 243 1210, Moment otporaravnih pregeke (12.60) (261) 44) titi presje, st. 12.21 Akl moment otra presika: (12.62) aaa 4 Polar moment otpoa prescka LaLa (12.63) Pm 4a ©) Istokraéai trokut ‘Aksijalni moment tromost trokuta y odnosu na tedifnu os z jst: Buduci da os z nije 0s simetrije presjeka, postoe dva momenta otporapresjeka s ob- ska 28 2.64) 24s 12. Goma she harateistbe ravi presicha oR a (1265) Primjer 12.4 Treba odreditinajpovolniji omjer stranica bi pravokutnoga presjeka tako da se iz povrsine opisenoga kruga promjera d dobije presjek: 4) najvetim momentom otpora W,; )snajvegim momentom tromosti /, Stina 12.2, 8) Moment ofpora pravokutnika s osnovicom xi visinom y bit ée: wate 6 Budi da je toje: Za odedivanje maksimalne vrijednosti W, postavimo uyjet da je: amd z- i odatle dobivamo: aed, ednosn: 4. B 12.10, Moment sipora ravaih pesch 245 Visina pravokutnika s osnovicom 4 B Prema tome, omjer je stranica pravokutnika upisanog v krug s najvedim momentom oor yuma fi foe hs b=v2=755 +b) Moment tromosti pravokutnika s osnovicom x i visinom y bit ée seeks) ‘Za oredivanje maksimnalne vijednosti/,postavimo uvjet da je: rene pe) 22 ae <3) as a yi fd iat: a-42=0, adnosno: Prema tome, omjer je stranica pravokutwika upisanog u Krug s najvecim momentom womost 13. TORZIJA RAVNIH STAPOVA Ako je ravni Stap opteregen momenta M, koji djeluju u ravnini okorityj na os stapa (vektor vanjskih momenataparalelni su s w2du2nom os tape, (1.13.1), onda bilo kojemu popreénom presjeku Sapa pesto samo moment tore (moment Uvjayja) -M, ave su stale Komponen unutarajih sila jednake nul “aj sfudajopteetenja Sapa naziva se torij ili vijanje Hapa. Moment torije u _ckom presjcku Sapa odredujemo metodom prereza. Od Sex uyjtaravnoteze (3.1) otaje samo uvjet EM,=0, a3ay 4 ostali su uvjeti ravnoteze automatski zadovoljeni Dobivamo da je: Sm, (32) Prema tome moment trie u nekom popretnom presieku Sapa jednak je algeba skoj sum svt vanjskih momenata koi deja sjedne it dre strane promatranog presi ia apa ‘Ako si Sapa za svaki poprenipresjek uprikladnom mjerily nansemo moment tore M, dobit mo diagram momenta torzije (8.13.9). ri tome dfimo pif dogo- ‘orenogpravila za predenak moment loz, prema kajems je moment trae prin ko mu vektor smjerenusmjeruvanjske normale na powrsini popretnoga preseks. Ordinata M,~ dijagrama predtaia velit momenta toric w odgovarjucem po- preénom presjek Sap. ka 13.1. Kod stapova okrugloga popreénog presjeka (osovina) umjesto vanjskog momen ‘ta mote biti zadana snaga P koju osovina mora prenositi pri broju svojih okretaja mu inti, kato rere 247 Moment torzije M, obavlja rad na kutu rotacije WeM, 9. Budi dj ° : dobar: i ee 0 i oda sid e M, 985% tm, 03) Adjeje Puvatima, an, Stapkrvtnoga poprenog presjcka opteréen a tori nazi- va se osovinom Karaker deformacia rvnog Sapa pri tori ovsio obliku popreénoga presjea Zato sve Napove dijlino na tr grupe: Stapovi kruznop, neokruglog (pravokuttog, elip- fignog, trokuinog itd) 1 tankosjenog, pesieka. Prema recultatima eksperimentalnh {stabivana,hipoteza rvaih popretnihpresjeka primjejuje se samo za Sapove kruinoga preseka, Pi tora Sapa neokruglapresjeka, popretnipresjci ne ostju ravi, 20g cega Jesietenje problema torzije veo slodeno. Ti se problemi promataj u eo elstgrost, a {u znanoai0 otpomosti materjla navode se samo Konagnirezutatidobivenih rjbenja, Kod stapova tankostjenoga zalvorenog prescka moguse je uvestiniz prespostavk, to moguceva rjeSavanie problema torie takvih Sapova metodama znanost 0 ofpornost materiel, Zato je za svaku gripe Sapova optereéenih na tori pottebno posebno anali- Zirati stanje maprezanja i deformacia 13. . Torzija Stapova kruznoga presjeka Razmotrimo naprezanja uStapu Koi je na jednom kraju upet, ana drugome optereden ‘momentom torzje M, (sl. 13.2) Pod djelovanjem momenta torzie koji djeluje na slobodnome kaju neki presick ‘Stapa na udaljenosti x od uklijestenoga presjeka zaokrenut ée se u odnosu na uklijesteni presjek 2a kul, koji se naziva kut uvijanja ii kut torzje. Pri tom, vegem momentu M, ‘dgovara vedi kut uvijanja g, tp = g(M). To se moze prikazati graficki pomosu dijagra- ima gM, Za Stap od mekog éelika diagram y ~ M, prikazan je nas. 13.3. kz razmatranja ‘ovoe dijagrama moze se zakijuciti da je on po pojedinim dijlovima slitan dijagramu ra- 248 stezanja F — Al. Mp je velitina momenta do koje vied neama vistas izmedu opte- reéenja i deformacija, Mr je moment kojem odgovara podelak tetenja material, @ Af je velitina momenta torzje koji izaziva lom Sapa. Totka P odgovara granici proporcional nosti materijala, a tocka T granici tetenja materijala ka 133, U dalnjm razmatranjma za na je zanimljiv dio djagrama ~ My, koji odgovara ray mate elasignam podutju jf, poeeti pravocrtn dio djagrama, kei predstay lj near ovisnostizmedu momenta tora kta uvijanja. U promatanome presjeku Sta od unutarji sila posto samo moment tozije koji ine moment eleretanh untae obirom nas ap, Odds ake Wjueujemo dau ravini popresnoga presjeka dela samolposmiGnanaprezaalz)Smjer po. sein pean w dana ree Spa zene ore ied amarante » » ‘tka 134, 'Na konturi presjeka zamislimo mali element na koji djeluje posmigno naprezane ‘Vektor posmi¢nog naprezanjar mozemo rastavitina dvije Komponente, w stjeru normale na konturur, iu smjeru tangente na konturu ,, 13. Tora Sapova krutog prsck 249 Prema zakonu 0 uzajamnosti posmitnih naprezanja, komponenta r, mora biti jedna- ka posmigim naprezanjima r,’na pasta Stapa, a.0na st jednaka nul jer ha plasty Sapa ne djeluje uzduzno tangencijano optereéenje. Prema tome, vektor posmignoga naprezanja u totkama konture presjeka ima smjer tangente na konturv, odnosno okomit je na polumjer kruga. Slignim razmatranjima (sl 13.4b) zakljugujemo da su u bilo kojojtotki presjeka naprezanja r upravijena okomito na odgovarajuéi polumjer, fj imaju smjer tangente na koncentrigne krutnice (sl. 13.5), Prema tome, Koncentritne su kruznice tajektorje nnaprezanja, ‘tha 335, Zoe rotacijske simetrije posmiéno naprezanje x ovisi samo 0p, 1-0 udaljenost pro- ‘matrane tocke presjeks od uzduzne osi apa. Zamislimo da smo Sap prerezali na udaljenost x. Promatramo desni dio stapa. Djelo- ‘ane ljevog dijela Sapa zamijenili smo unutarajim sama, tx wjeta ravnatete promatra- ‘noga dijela Sapa dobivamo da Mf, mora biti jednak 2broju momenata unutarnjh sila r d's obzirom na os x (I. 13.5) koje djeluju u promatranome presjeku pa tako dobivamo MaL ore ase Da bisino odredili zakon raspodiele posminih naprezanje u presjeku Stapa, potrebno Je razmotriti deformaciju Sapa, [eka jena povrsiniStapa kru2noga presjcks nacrtana kvadatna mreza koja se sastoj od izvordnica i kruznica koje predstvljaj korture popretaih presjeka (sl. 13.6a). Opteretimo tap momentom trzie. Nakon deformacije Sapa zapazame da su se kva- ‘dati pretvoril uromboide (I. 13.6b), Sto je karaktersti¢no za deformaciju Gstoga posmi ka. Razmak izmedu popretnih linia (krw2nica) nije se promijenio. Nisu se promjenila ni duliina ni promjer stapa. Popreéni presjeci okrecu se u svoja) ravnini oko osi Stapa kao Jerutidiskovi, Izvodnice i dalje ostau pravet i prinnaju karakiet zavajnice. [Na osnovi tih rezultata ispitivanja w znanosti 0 otpomesti materijala uvodimo ove pretpostavke: = pri deformaciji Stapa popresni presjeci ostaju ravni i okomiti na os Sapa (hipoteza ravi presjcka 15 Toca avnih apna = popresni presjci rtiraju se oko osi Stapa kao kruti diskovi, tj, ne deformiraju se u ‘vojoj ravnini. Polumjer tim presjecima astaju pravei i rotraju se 2a ist Kut (hipo- {eza krutostipresjeka); _razmak se izmedu popreénih presjeka ne mijenja pri deformaciji Sapa (u smjerv ost ‘apa nema normalnih naprezanja). Zamislimo da sao pomotu dvaju popreénih presjeka na mjestu x ix-+ de (sl. 13.2)i cilindritnoga presjeka polumjerap izrezali element Stapa duljine de (sl. 13.1), L 1 E fs 1 CE) | » sha 136, : Kao rezultatdjelovanja momenta torzie desné presek elementa Sapa zaokrene se u odnosu na lijei 2x neki ku dp, a taj ku nazivamo kutem uvijanja, Beskonaéna mal pra- vokutnik ABCD prelazi u paralelogram 4'B'CD, Prvobitai pravi kut ACD postaje oft | mijenja se 2a velinu y. Naslaje smicanje elementa AB w odnosu na CD. Pri tome je apso- lutno smicanje wtotki 4 3= Ad’, Iz rokuta OA’ dobivamo da je 4 tka 133, ‘Kad znamo apsolutno smicanje, mozemo odreditirelativno smicanje: yup Bay & 035) a ae {2.1 Tora tapovaheutnog prose 251 Dua dhe a i in lene Sp, dn pr bt sia jt ie anv tn ee din Ak ‘tot raga 2 omaine Cia a ae em (13.6) als iz ieraza (13.5) dobivamo: yO p, (3.7) [akon provedene statitke i geometrjske analize problema torzie treba snaiiitat zikalnu stranu problema, tj, utvediti vecw tzmedu naprezanja i deformacija. Vidimo da se u ‘ovom sluéaju radio éistome posmiku, pa Hookeov zakon ima oblik “7G (138) Pomogu inraza (13.7) dobivame: 0 Op. «39 lzraz (13.9) iradavazakon raspodeleposmicnih naprezanjau popreénome presck apa. 2a/9 = Onaprezanjer = 0, as povetatem p naprezane ass po linearom zakon Posmigna naprezanja primajuszaksimalnu sijednost vy totkama kote sun e eos sta, rip =r, Diagram aspodle npezanj upopretnome pre ap pk zan jena sl 13.8, Tae Fou —— sting 138 i Ako u uvjet ravnotede (13.4), umjestor,uvrstimo izraz (13.9), dobivamo: GO pat (13.10) Modul posmika G i relativni kut torzije © ne ovise 0 pores popresnoga presjeka pa nijthov produkt mozeme izvuciispred znaka integral m=6 Of oa 7 Prema isau (12.6) imteral [p? dt jest poli momet tomosi popretnoga presi: aioe an ede bas Iz araea (13.11) dobivamo: ont 03.1 Letina li (13.12) u (139, bit em Konatan fre 2a aspodelynaprezaia ‘Popretnome presjeku Stapa: te . 03.8) (ay cas) polar moment oor potetoga presi. a ip krnogspopetnog pres lap ne wate ae 16 Pree 2 16 ‘ : ‘ko u izraz (13.12) uvtstimo izraz (13.6), dobit éemo kut uvijanja element anytime ¢ (13.6), dobit éemo kut uvijanja elementa Stapa (13.17) (13.18) 13. Toralj Sapovakratnog protic 253 Ao ulti devin ap so roe amen rt sans me he ge ele ao a St Mide eS pee cu ‘Ako je moment torzie M(x) = konst. i (8) = konst, Sap je konstantnoga po- pretnog presjeka duljine /1 od homogenog i wottopnog materiala,iraz (13.18) prima blk: (13.20) U sluzaju konstantnog momenta torzje u podrugju pojedinih dielova Stapa i stepe- haste promjene popreénoga presjeka Stapa,izraz (13.20) mozemo primijeniti po pojedi- nim dijelovima Sapa, tako da iraz (13.19) prima oblik 3.21) U gornjim izrazima kut pizrazen je w radijanima, Produkt G /,naziva se torijska krutostpresjeka Stapa. Mod posmika karakteriira ‘krutost material, a polami moment tromosti pojavljuje se kao geometriska karakterist ea krutost pesieka, : zraz (13.20) daje vezu izmedu momenta torzije i kutatorzije pte predstavlja Hoo keov zakon za torzju 7 tnrari (13.15) i (13.20) osnovne su formule 2a proragun tordranog Stapa kruznog popresnog presjcka Prie dobiven ieraziza Sap krzoga popretwng presicka vied w ptpunost i a stap popretnogapresjekauobliku rutnoga prstena (sk 13.9) Polani moment roost vom naj no : apd a 254 13. Toraja rave apove xD Paes (13:22) Potaei moment otpora dobit Gemo pomocu izraza (12.56) i on inosi fia mn Bre (13.23) C2 “ Kod itapa punoga kruénog presieka naprezanje najveéu vrijednost dostize na rubu popretnoga preieka, au si Stapa jednaka su nul. Kod Sapa Supliega pafreénog pesjeka Uhlonjen je dio maerjalaw blizin sreditapresjckaStpa u kojem bismo imal alan ‘rezanja . Stap Supliega presjeka moze izdrbatijednako optere¢enje s manjim uro8kom Thaterjala, ako je moment ofpora prstenastoga presjeka jednak momentu otpora puog resjcka. Prema tome, u tapuSupljega popretnog presjeka material je blje iskoriten nego u Stapu punogskrutnog presjeka Posmitna naprezanja u popretnome presjeku Stapa upravijena su okomito na odgo- ‘arajuéipolumjer{ mijenjau se po dutinipoluera po lineamom zakonu. z zakona © {zajamnosti posmitnih naprezania sijedi da je raspedjela naprezanjaista u raijanim {uadu2nimy presjecima stapa (1 13.10) sta 1340 Element Stapa orijemtiran u smjeru osi Stapa nalazi se u stanju distog posmika (sl 13.11). U kosim presjecima Stapa djeluju normalna i posmitna naprezanja koja se mogu dedi izrazima (4.29) i (4.30). Prema izrazu (4.40) dobivamno glavna naprezanj 0;=Gpex=€ i 02 Gpia =. Prvo {eglavno nagrezanja viatno, a drugo tlaéno, Smjerovi glaveih naprezanja zatvaraju kut od 45° s uzduznom ofi stapa, Vidimo da najveéa normalna naprezanja djeluju w ravnini na- _gnutoj pod kutem 45°, a najvese posmigno naprezanje djluje u popretnom i radijalnom resi Pokus pokazuju da lom Stapa opteresenog na torziju ovisi o materijalu od kojega je iaraden. Kehki mateijali manje su otporni na razdvajanje Cestca nego na njihovo smics- 13.4 Tora Stapova hrutnog pesika 258 sje, tako da kod Sapa od krhkog materla lm astaje uravnininajveega normalnog 8+ prezanja 0 Povtdina loa nagnata je pod 45° prema vzdano} os tapas. 1.12). Elastoplatini material maj manjyotporost na smicane estica nego na raat: Jane, Zato Kod tore uzorka o elatopasinog materiel lm nate wave ko) {Gelaju najveca poomigna naprecanja, Povrtina oma okomita je na wzdudnu 08 Sapa 3.13). saa 1341 ‘ua 13.12 My @ _. ‘tka 1. + Drvo je anizotropan materijal, ima razmjerno malu évrstoéu na smicanje u smjers Vlakana. Zato kod torzije drvenog Sapa $ uzdu2no rasporedenim viaknima fom potinje stvaranjem u2duznih pukotina na njegovoj poveSin (sl 13.14). sta 13.04 /-__, Sapo opertei a wine dinensonij serena ue tle ey toa Prom pouebno pezava doputeno posmigsenaprezate ay tdopue Kut | inj na jedinie ine Oy Uvjet évestote glasi: ee roars 256 13. Toraja vain tapova Faw (324 te faraza (1328) dobivam M, wee (1328) Uyjet krutost elas 1 (gt borne Y | (13.26) Ir araza (13.26) dobivame: : peace (329 "Ten Promjer stapa odredujemo na osnovi obaju uvjeta, Mjerodavna je veés vrijednost promera Sapa 13.2. Potencijalna energija deformacija pri torziji a sap konstantnoga krutog presieka na krajevima opteredenog momentom torzije Hookeov zakon glasi: - es : oo (13.28) Uzmimo da momentu M, odgovara kut uvijana Sapa po. Pri povecanju M, za ‘wijednost dM, doit ée ut beskonaéno mali prrast dp. Ako pretpostavimo da s¢ M, 287 re mijenja u granicama dp, elementarni rad momenta toraje M, na kutu uvijanja dp WM, dp. [Na dijagramu taj je elementari ra prikazanispruganom trakom, Pri postupnom prirastu momenta M, od nule do konaéne vrijednosti ast ei kut uvi- {anja p po zakonu (13.28). Pri tom je ukupan rad jednak zbrojuelementarih radova u gra nicama promjene g od nule do @: wah Mdo=tM, 9 (13.29) i grafcki je prikazan ispruganom povrsinom trokuta OB. U podrutje elastin deform Cijaza koje vjeds Hookeov zakon,ukupan rad vanjskog opterecenjapretvara se poten- ijanu energiu deformacij,tako da je potencijalnaenergija deformacijaakumulirana stop vewain, 9 41330) Pomotu izraza (13.28) dobivamo: e a (33) cdnosno: uate ae Iz izraza (13.31) i (13.32) vidimo da je potencijaina energija deformacija pri torziji funkeja drugoga stupnja od momenta ili deformacije, te da je uvijek pozitivna (U> 0), ‘Ako se moment Mili torziska krutost GJ, mijenjju uzdutosi stapa, onda promatra- ‘mo element stape duljine dr (sl. 13.16). wild tf “C6 aa 1 1 }_}_—_e 4 tka 1.46. Potencijalna energija deformacijapromatranog clementa Sapa prema izrazu (13.31) M3 de al We 36H, (1333) Integriranjem izraza (13.33) dobivamo potencijalnu energiu deformacija Sapa du- ‘ine 1 ds 1334 2GI, ete 13.3. Statitki neodredeni zadaci pri torziji ‘Zadatak je statiGhi neodreden ako se ne mode rjefiti samo pomocu jednadzbi ravno- ted, vet je potebno postaviti dopunske jednadzbe kompatibilnosti deformacija, Pstupak rjeSavanja stticki neodredenih zadataka pri torzji na¢elno se ne razlikuje od sje8avanja Stalitki ncodredenih zadataka pri rastezanju ipritsku, » ° “DM T E © sia 1.07, Razmotrimo stap promjenljiva kru2nog prosjeka, koji je na oba kraja uklijesten i op- tereéen na uvijane prema sl. 13.17a, Pod djelovanjem mornenta Mu uklijestenim presje- ‘cima Sapa pojavljyju se reaktivni momenti M, 1 My. Od uyjeta ravnotede mogemo se ‘Korat samo uvjetom ¥ M0, a ostali su uvjtiravnotede automatski zadovoljeni, Iz uv- jera ravnoteze M,= 0 dobivame: Met My= M. ® Vidimmo daar wyjetiravnoteze da samo jednu jednad2bu iz koje ne modem ode siti epoznate momente M, i M,, Prema tome, zadatsk je jedanput stati neodreden, Po- trebno je postavti dapunski uvjet deformacija, Zamislimo da smo uklonili lea) B i njegovo delovanje zamijenli momentom Ay. Dobili smo osnovni sistem prkazan na sh 13.17. Budi da se presek B ne zaokreéew odnosu na presiek 4, u sms ekvivalentnost sistema prikazanih nas, 13.17a ib kut zaoketapresjka B jednak je nul 70, » Bo izmava uyjet kompatibilnostidefrmaci 13.3. Stati ncodredetzadal pel orl 259 Na osnovnom je sistemu kut zaokreta presjeka B pod djelovanjem momenta M: Ma Gi," 1 pod dielovanjem momenta My: . vo Ms 20, Maa Gr, *GI,, ‘Ukupni je kut zaokretapresjeka B: P= PoP =O» it Ma _My2a_Mya Giegnsaer =0 Koristli se vezom J,, = 31, . dobivamo: My Izuvjeta ravnoteze (a) dobivamo: Dijagram momenta torijeprikazan jena sI. 13.176. meni cen svn js ea nga 104 pi ie 11955 Seq, Zadan su dopustenonaprezaja Tap" 40 MPa, dopuitenreativn Kut vie nia osovine Qgyp= 0,5 % | modul posmika G= 8: 10" MPa Prema izrazu (13.3) moment torieiznosi 10:10? 1000 Nm. 955 M, 29552955 tz vjeta ovate (13.25) dobivam: edu Te Fe [18-1000 = 0,05m= Sem= somm 34-40-10" il: Tom, ae eee 260 13, Tora avin tapers zeta krutosti (13,27) dobivamo: aad oM, 2 Ge, az 2M x6 ®,, CH Buduci da je: 130° dobivamo: aiR0-, | [32180-1000 oo af eo 000.962 m= 6.2 em = 62 mm, 1? GO, 314? 8-10-05, ee “Mierodavna je veéa dobivena vrijednost promijera asovine. Usvojeno je d= 62 mm! Prinjer 13.2 Suap promjenliva kauznog presjka okkjesten jena lijevom kraju a na desnom opte- sgfen moment orale Ml 13.18). Trea dred ku zk scbodhag ja ap ako jed\ = 2d ‘tka 13.08, Polami syoment romostidesnog kraja jest aay nD 261 Uz pretpostavku da se popretni presjek Stapa mijenja postupno po svojoj duzin (da Je kut kenega stoSca mali) kut uvijanja desnog kraja Stapa mozemo dovoljno ono odre= dit izrazom (13.18): dt MM. spotemo izvut ispred znaka integrala pa dabivamo; ' b ing ‘tap lrwtnoge prescka promjera d = 100 mm uklijesten jena lijevom kraju i ope- seéen na tori prema si 1319. Treba pact djagrame momenta tore MA), hj veGih posmignit naprezanja (x), relativnoga ku tarzije x) i kula torzije glx), te dred potenijalnu enerpju deformacij osovine. adani su E= 2108 MPa ‘Polsonov koeficijent »= 0,30, Polar moment tomo xd’ _ x10" G2hs a2 982 em* Polarni moment otpora: x10" : Ten = 196 em Modul posmika: E 2-10" Dae) 20+03) 692-10" MPa Moment torzije u pojedinim presjecima Stapa odredeni su relacijam M,,=0 -2 kNm 22 T—-fh 13. Tarifa revatn porn eI 7 » vm) TOE MS H® Is ol © ae TT mn bho TI _a into © ska 12.19 Dijgram moments tore pikazan esa slic 1.19, Najvetaposmién naprezaia ‘na pojedinim dijelovima Stapa: ee yn tlnn 30 igs ot 2 nissan pet 40! vo I oma re (tt =1020 we [Najveée posmitno naprezanje u titavome Stapu Faas "272041 MPa Dijagram posmitnih naprezanja 1(x) prikazan je na sl. 13.19e, 13.3, Sail neodredentzadal piso 263 Relativni su kutovitoraje na pojedinim dijelovima Sapa: 310° 7692-10" 982-10 = 3972-1079 adm S10 == 5,296-10 natin Tea-10"-9a2- 10 EI a, Ci er G1, 7692-10" 982-10" 8, =2,648-10° radi, Dijagram retativnag kutatorzije (x) prikazan je na sl. 13.194 Kutovi torije po pojedinim dijelovima Sapa: 3.972107 -0,6=—2,383-10-? rad a= 5296-10"? -0,3= 1.58910"? rad a 2,648°107?-0,5=— 1324-10" rad. ‘Kut zaokretaslobodnog kraja B bapa: Pa = 0.45 40) =~ 2383-107 +1,589+107 = 1324-10? = 2.118107 sed it seo Diagram kta reg prikazan 1:9 o leo ivodnice Sapa. Potencijalna energija deformacijaStpa prema jzrazu (13.31) i2nos: ve 2118-107 rir o,12i4 9 deformirane 7-10" 0,644? 108 -0,342" 10° a= 2240 22.10" _ gone 1 2-7,692-10"° 982-10 bade Primer 13.4 “Aluminijska eijev i €elitna osovina upete su na Iijevom kraju, a na desnom medusob- ‘no spojeni krutom plotom 4 i optereéeni na uvijanje momentom M (sl. 13.20a). ‘Treba odrediti dopustenu veliinu momesta M¢ koji djeluje na sredinicijevi ako su za- dani dopusteno naprezanje 28 Gelik tgp = 90 MPa, za alumni tap 60 MPa i mod posmika G;= 3 G,= 8,1: 10* MPs. 264 12, Stl noo dreden adap fra 265 Plots 4 na éelitnu osovinu djeluje momentom torzie My. Moment jednake velitine, cae @ ali supromoga smjera delje na desi kra ejev. Shema opteresenja osovine jij pr, kazana jena. 13.208 6 ertenh te i ‘oda dbivamo aie je: tw » © ‘Ako w raz (0) woatimo odnas i koristimo se venom G= 30, dbivame: ° Diagram momenata ora 7a osvin jie raza su mas. 13.2036, \ Iejeta Evia za osvin va “Ma 008M > Fema ee Fea fas 16 dobivamo doputtenu veltinu momenta Mt Hd? Seam _ 314-27 -107* 90-10" 2 Fee MAP 107-9010" _ 308.3 Nm - Maem 16 0,108 16-0,108 ” Polarni moment otpora presjeka cijevi jest: sian eS . eed Ie une Eto 2 cv » Mona. 0192. Moment M, odredit cemo iz uvjeta kompatibilnosti deformacija koji izraZava jedna- Fem W, Ws Stat ost ktava zak desi krajeva cet | oxovin. me ae 266 dobivamo dopustenu velitinu momenta M: Fray __175:3,14-2"-10°* 60-10" 312-0892 512-0897 Dopustena velidina vanjskog momenta: Mary = Moog ™ S77. Ni odretena je Evestogom cijevi, Pri opteresenju konstrukeije momentom_jednakim Akoputenom ws popresnom preseks line osovin.njvese muprecanie bt Ge 7 1308,3— 57,5 . 13083 ne mote smanjit. Muay SITS? 100 %= 56% manje od dopustenog. Ouatle slijedi da se promjer osovie Primer (3.5. ‘Osovina krunoga prescka sastoji se od éetirju Koncentrinih dijelovaraaliciih ma- terijala koji su medusobno évrsto spojeni (sl. 13.21). Neka je modal postaika material G,> Gy> G,> Ge. Osovina je na ljevome kraju upeta, a na desnom optereéena momen- tom torzje M,, Treba odrediiikoliki dio momenta torzie preuzima pojedini dio asovine, skicirati dijagram naprezanja w popretnome presjeku osovine i odrediti Kut zaokreta slo: bodnog kraja osovine. » sia 1321, Relativni kut uvijanja © jednak je 2a sve koncentrigne dijelove osovine. Prema iara- 2u (13.12) dobivamo: 13. Sih neodreden ada 267 133. Sih acodreden ade priors _____. Fr uvjeta avnotezeslijedi da je: M,+M, 4M, +M, = My ‘Ako izraz (a) avrstimo u (b), dobivamo: ° [Naprezanje u popretnoine presjeku na udaljenostip od osi osovine mo: pomoéu osnovnog izraza (13.9) 146, n=, 2 GI, o © @ emo odrediti © 268 ‘ta 1322, {i odatle itegriranjem: on fou= gt : Dot, 13.4, Torzija Stapa neokruglog presjeka Razmotrimo najprije deformacij Stapa pravokutnoga presjeka pri uvijanju. Neka je ‘a stranama Sapa uertana kvadratna mreza (3. 13.23). Ako Sap opteretino as krajevima momentima tozije, mreZa na stranama Stapa iz- sleds defo Sto je pikazano na sl 13:24 "= any il ge boven nj el usianju apa iskivju Nave defomacie mt su sredini strana popretnoga presjeka, Uuglovima presjeka nema deformactj bs toon sljedi da se popretnipresjci Sapa iskrvjgju, . nastajedeplanacijapresjeka Tay sok, ljueak vied opSenito za sve stapove neaknigloga popretnog presicka. Prema tome, ipo: teza ravnihpreseka ne vrijedi za Stapove neokrugloga popresnog presjeka, Provaean ‘aprezana i deformacija kod takvh Stapova vo je siden | provod se metadana teonje elasinosiOwdje demo prikazai samo osnovnepostavke problema orije takvih Stapovs 1 ‘Seka 13.23, 269 te _neke gotove rezultate. Analogno, kao kod Stapa keu2noga popresnog presjeka (sl. 13.4), ‘dokazuje se da i kod Stapa neokrugloga popretnog presjcka u totkama konture vektor po- smignog naprezanja ima smjertangente na konturu. Ako popreéni prsjek ima slate uglo- ve (sl. 13.28) posmigno naprezanjeu vehu ugla modemo rastaviti na dvije Komponen tj +2 okomite na stranice ugla. Buduti da su r,' i," na pla8tu Sapa jednaka nul, prema 2a- onu o uzajamnostiposmitnih naprezanja i naprezanja ti Jednaka su nul. To znagi da ‘uu Siljatom uglu posmigna naprezanja jednaka nul ‘tka 324 sta 13.25. Razmotrmo Sap kontanmoga popreénag presjek, koji je na krajevima opterecen smomentima tore. 13.26). ‘Ova sfuta tore nazivamo Biatom ii slobodnom torzjom jer izbotavanie po- presnih presjeka nije sprieSeno Sv popretnipesjeci deforma s na jednak natin Udaljenot se izmedu poprein presjeka ne mijena. 7 tgs zkluewjemo dv popretnim presjecima nema normainihnapreanja. U popretnim presecima pojaijja se samo po Signa naprezanj koja modemo rasta na Komponentew rain popretnoga presieks tury Respoel je posminih naprezanja stu vim presjecina, ‘a osnovi iferencjalnh jednadzbiravnotee, jednadzbi neprekintostidformaci- ja, iain jednadab irri jets, metodama tere elasenont oli se do Poisso- nove diferencijalne ednadzbe problema trae (1335) 20 ators ora adie je & =, ») funkeija naprezanja, koja u totkama konture ima konstantny jednos, Le ae (13.36) G je mod posmika, @ je relativn’ kut torzije. a | i ou ef 1 oe a sna 1226 Za presiek ograniten jednom zatvorenom konturom, moze se Uti da je vrijednost funkcje na konturijednaka nul pa uvjet na kontur glasi © Uvjet na éelnim poboskama Stapa glasi M,=2f J x,y) drdy. (337) (13.38) Parcijane derivacije Funkeije naprezanja (x, y) po koordinatama daju komponente posmignih naprezanja: (13.39) (13.398) 2m ta. Torai tape meokraglog preva Sinjrukupaoga posmitnog narecanjapodudar ses smnjerom tangent na nies nije, koje dbijemo i ednadbe (9) = Mont. Budi da jet Kontrspresica jedaa ivory =O, ukupno posmisnonaprezanje deuje wsmjerukonture, So je potpuno Skladus pean dokazom ‘Vidino dase problem torzije svodi na ocedivane funk aprezanja sy) koja vim Yockana popretnognpresieka mors coljaval difeenejln jednad2bu (12.35), tvjete na Lanta (13.37 ujete ma elim pobogkama apa (13.38) “Za nekeosnovne ppretne presjeke (pravokun, tron, elit’) dobivena st ana- liika ftenje. Za saben preseke tetera se rate numeri i eksprimentalnim metodaina Ta a. 1327, pikazan je dijgram posmignihnaprezanje 2a Sap pravokutnogapre- sjeta (bh) U ughovma sa napezanaednaka null nave posmioonapezaepo- Jee se ustedinivete strane vot 4 (a nabliojtoek Koma os Sap) Se Fanta ‘Stika 13.27. eee (3.403) took eget (13400) Relatvn kt trie Sapa ieratava se elacijom: M ©. «nai Gane : Za wut zakreta rani presjeka Sapa duljne fdobivame: 9 ML (13.42) "GpAe 22 13 Totajaravaih Sporn YDA.Toruije tage meokruglogpresieke OT Kooficijent a B in ovise oodnosu stanica hb Vejednost th koefejenata dani su aM 1346) web 131 1m ab “Tables 13.1, Viijednostkoefcjenata a, Bint Naprezanje je u toi 8 é @ p 7 5 ve bal (13.47) 1 208 7.000 1 0231 0359 séje su 01 b poluosi lise rE 0239 03820 2 0246 0795 2s 0258 0.766 3 0267 0753 ‘ 0282 078s 6 0299 078 8 0307 070 a 0 0313 070 « 0333 om dy h Tata (3. vidio da aus pravokui pres sednosomn # > 10 moreno wei 1 = dobivame: oe sta 1329, (13.43) Kut zaokreta krajnjih presjeka stapa elipti¢noga presjeka dan je izrazom: (13.48) (13.44) (13.8) Kod prescka oblka istostranignog okuta sa stranicama a (sl. 13.28) posmina na- prezanja u ugiovima su jednaka nul, « najveée se posmitne naprezanje pojavlije uw sedi ni stranice wokuta i iznosi Fay = OM (13.49) Kut zaokretakrajnjh presjeka Stapa duljine !iznoi: Mt (13.50) Ba ope rt Prije navedene iraze 2a naprezana i deformacjy Stapa optereéenog na wijanje smozemo pis u opéem oblke: asl 13.28, prikazanje diagram posmignih naprezanja za ap eliptinogapresicka Najvese posmitno naprezanje pojviuje se u tockama 4 na brjevinn male et lip. 1350 titnoga presjeka. 24 10. Tora raat tapora 135, Prandtlovg membranshenlgia ms ! Uz pretpostavku da su pomnaci w taka membrane mal, zakrivjenost se mode pri er Gi, (13.52) ‘ bligno izraziti: : aw M,=01,0. 333) Lae Poteneijalna je enerija deformacija akumulirana u uvijenom Sapu dul f aN 14 (2 faa @) un Se. (13.54) 1, je torijski moment tromost, 2 1; tozijski moment otpora popreénoga presieka i covise 0 velitini i obliku presjeka. Za kruzni presiek: ,= J, i W,= W,, 13.5, Prandtlova membranska analogija Pri sctavanju problema torife Stapa proizvolinoga popretnog presieka Zsto se bximjnjuju metode analog, koje se osivajunaEinjenii dau fzctpostoje posve raze Tete pojave koje se svode na analogne diferencijlnejadnadabe.Proutavanjem neke po- Jave eksperimentalnim puter i analizianjem druge pojave koje se iarazava analognom {ifeeneijalnom jednad2bom kao prva moze se ustanovitianalogia medu tim pojavama ‘Za eksperimentalno odtedivanje vijednostfunkeje naprezanja najekte se upoteebla- +2 Prandilova membranska anslogia 4 | Zamislimo da je tanka opna odnosno membrana jednoliko napeta v svim sme vima nad otvorom oblika popreénogs presjeka tordiranog Stapa i zatim opterecena jednol ‘ko podijeljenim normalnim optereéenjem po titavoj svojoj pove8ini (sl, 13.30). Zbog djclovanja pritska p membrana ée se ispupitiu obliku malog brijega, ska 13.3 Jednako tako. notes prikaati ovo oti oe awe oa (13.55) [Ne kontui je progib membrane w = 0. Usporedivanjem jenadsbe (13.55) s jednadtbom (13.35) vidima da su jednadbe | rubni unetistovjetni. Rjetenja analognih difeencijalnihjednad2bi razlikuju se samo 28 onstante. Ako izaberemo pritsak p i napetost membrane S tako da je: Bare, (13:56) s biter: xy) = wey) ea roar en tee i ii resin aa oe eo fh (35359 sat oo ee (13.58) - oe, $ 9) Motemo postavit omer: 2605 26 08 wD ». 13.59) 26 13. Toraje en separ Vidimo da je funkciju moguée odredit w svakojtoeki popretnoga prescka ako se ‘amie proto membrane er 0 sve vlitine ra dso} sun jade (13.39 poate ili se mogu mjert Pomoéu izaza (13.38) i (13.58) za moment torzije dobivamo: $$ 260 oxy) ardy=26 OF f gieyr drdy. Volumen je izmedu napete membrane i ravnine otvora: V ASS weer dedye [FZ goers dety=2 fF yoe9) dey Konno dobivamo: = (93.60) 5 ‘Ako je ie =2G ©, moment torzije jednak je dvostrukom volumenu membrane, ‘granigenom plohom membrane i ravninom otvora, Iz usporedbe izraza (13.60) i (13.59) dobivaro: 03.60, il 34) Prema tome, da bismo odredilivrijednost funkeije ®, treba poznavati moment torzije ‘M,te mjeriti progib w i volumen V. Iz izraza (13.58) dobiva se: i degaslijedi da je: "Naosnovi irra (13.39) (13.60) dobiva ed kup postin narra: 20) Me ee 27, : (13.63) 15.5 Prandtlovs membrasehssnaugie an Prema tome, ukupno posi nprezane dana je maksimalin nagibom menbrane ‘upromattang) ot ‘Na osnovi pie provedeneanalize mogu s ives oi zat = Prob membrane pod pritskom,napetjedlina nad otvoror ednakim bik pooretnoga peste, rene su weds ankle napezajs pi fore ~ Sm upmoga poamitnog napenania podudara se sa smjetom agente nivostinju Trajektorjama nprezanja ®~Kons.odgovarsu vole w = kos mmembrane (al. 1331). ~ Vetta ukupnogs psminog nprerana razr je eraijnt prog membra- ne. Maksimainoposminonapreanje lieu tockama Koi su nivosinie na mace Prosi Faas Na oie Tae phone rekon sta 1331, Opéenito, moze se lako predstavtiobliknapete membrane za dani popretni presjek ‘yapa, Sa vam daje maguénost izvestizakljueak o priblizno} raspodjeli naprezanja u pre- sjeku tordiranoga Sapa 0 IX. SN Uamimo naprimjer da treba odrediti zakon raspodijele naprezanjau presjeku prkara- ‘nom na sl, 13.32. Zamislimo da je na zadanu konturu napeta rnembrana koja je optereéena Jednoliko raspodijeljenim pritiskom. Napravimo nekoliko presjeka ispupéene membrane 4. 13.323), Prema kutovima nagiba membrane cramo orijertacijsku easpodjelu napreza- ja upresjeku (sl. 13.32b). ska 2.22, 28 13. Toran evan tapona Kod toa tapauskoga pravokutnoga presjeka membranska analogija dae veo jed- Nosy Hefne problema, Neka je zadan sk pavokutn presjek (h>> b)prikazan na | ’ —+} —— : 4] aa : oh i a Bez veéepogretke mote se zanemart jee} kraih strana pretpastavit dae ploba ssp amb lois naan pti dim enn Raa one ‘ pretpostavii da je membrana napeta u obliku parabole snajvecim progibort 3, hej Imabero bit pomocu ierara (980) ivedenog st saviivo ule immase n sia 1333, (13.64) Nuonos goat ssa pole asin jo magi membane aed |jih stranica konture: ™ seine GF aren __, Volumen paraboliénoga cilindra ogranigenog napetom membranor i ravninom xy jedak je: Sada pomoéu iaza (13.63) dbivame aM (03.65) 219 (13.66) Vimo da izraz (13.65) i (13.66) u potpunosti odgovaraju izrazime (23.43) (13.44) koji su prie dobiveni analititkien puter, 13.6. Torzija Stapova s tankim stijenkama otvorenog profila Kao i prije promatramo slugaj slobodnetorzije. Karakterraspodjele naprezanja u po- pretnome presjeka tankostijenoga Sta najlakke mozemo odrediti membranskom analo- ‘ijom. Na sl. 13.34. prikazan je otvoreni presjek konstantne debljine stijenke b, koja je Zzaatno manja od ostalih njegovih dimenzija, sia 13.34 Zamislimo izrezan owvorv sayn0} plot oblika popretnoga presjeka ina njemu napetu _mentbranu optereéenu jednolikim pritskom (sl. 13.34), Otit je da se oblik membrane, a s tim u vezi i naprezanja u Stapu, nese znatno izmijeniti ako se profil presjeka razvje. Iz toga slijedi da je naprezanje u promatranome otvorenom profilu pribligno jednako kao iu uuskom pravokutnom presjeku. Prema tome, naprezanja i deformacije u otvorenom presjeku mogu se priblizno odee- i irazima (13.65) ; (13.66) uz usi pravokutni presjek ako stavimo da je dutina stranice Pravokutnia ht jednaka razvijeno} stedisnjoj lini profilas 280 (13.67) (13.68) tea (13 67) (13.68) ied openito sve tvorene profile kj se mogu azvtw pravokutnik. ae bine eg ‘oj nose peck stn od ilove dbl, an nao ma prj presen 1338, proj podiine ma pojeine deo Kone aa pravokutnike). - : — a My ska 1835, Na osnoviizraza (13.65) i (13.66) 2a svaki pravokutni dio presjeka dobivamo: logy M,=5 068), sen M, T (13.70) 458i adj je b debijina as; dljina pravokutnika(s,>> 6). Moment torzije Mu presjeku mozemo prikazati kao zbroj momenata M,, uaS, Ako za M, i wvsimo ira (13.69) zmemo u obit je latvia! win Jednak 2a ve dijetovepresjeka, dobivame: pecalibislohauhe st 2s 1 wr feo Sas-cer,, asm aje je: aan tock moment tomo etvognpopeing preset elatn at rae izazavaro telco, 3M = 3) iskljuti © G, izraz (13.70) za maksimalno naprezanje w oblik: ‘om elementu presjeka prima (13.74) Slijedi da najvese naprezanje u presjeku nastaje u sredini duljihstraniea elementa koji ima najveeu debljin, Maksimalno naprezanje u presjeku dano je izrazom: Mw Fam ST Ba (1375) (13.76) adie je: m= (13.77) {orzjski moment otpora popregnoga presicka. ‘Membranskom analogijom moze se lako pokszati da na unutarnjim uglovima izlom- Ijenog profil dolazi do pojave koncentracije naprezanja jr je kut nagiba membrane & w tock’ veti nego u ostalim totkama unutaraje konture (sl. 13:36). Maksimalno naprezanje ‘wunutarnjim uglovima ne mozemo adredit izrazom (13.67) odnosno (13,74), Stanja na- prezanja u podrugju unutamjeg ugla mozemo analizirati detaljnijom primjenom mem- branske analogije. Maksimalno posmitno naprezanje dano izrazom (13.75) odnosi se samo ma dijelove presjeka koji su dovolino udaleni od unutarjih uglova 13. Torajaravaih taper ‘ina 1336, Da bi se smanjila koncentracija naprezanj, na myjestu unutarneg ugla zaobluje se kontra presjela. Sto je polumjer zaobljena vet, Koncentracija naprezanja bit Ge mania 13.7. Torzija Stapova s tankim stijenkama zatvorenog profila Promateamo sluts slobodne tore ciindrinogaStapa stankim sienkama zavore- ‘nog profila 13.37) Debljina tijenkerpostupno se mijenja uzdu? kontue presjekatako da se mode zanemarii Koncentracija naprezana. Skup tofaka, jednako udsjenth od ¥a- niske i unutamje Konture popreénoga presjeka,naziva se srednja linia presjeka stha 1337 U toku deformacije Stapa popreéni presjeci mogu se slobodno vitoperit, ali se ne {skrivijujuu svoj) ravnini, ako da oblik popretnoga presjeka Stapa ostaje nepromijenjen. 13.7 Tore apova stank senha zavoreng prof 283 ‘U krajnjm totkama normale n-n (s1, 13.37b) na srediénju liniju presjeka vektorna- prezanja kao St je dokavano prie, ima smjer tangente na vanjsku i unutaryju Konturapre- Gjeka, Zbog male debljine presjeka ti su vektori gotovo paralelni, i zato bez velike pogretke moemo uzet da stu svim totkama normale n-n vektori naprezanjar paraelni Pangentom na seedisnju liniju presjeka, Pri toziji Suplie osovine prstenastoga presieka (si. 13.9) viel smo dase pri mal debijnistijenke moze zanemariti promjena veligine thaprezanja po debit presieka, tako da mozemo pretpostaviti da su pr tora tankostije- ropa Sapa zatvorenog Profila posmi&na naprezanj po debljnistjenke jednoliko raspodi- jeljena ‘usmnjerena u smjerutangente na sredi8nju liniju presjeka. Zamislimo da sino s dva popresna i dva uzduina presjeka okomita na kontura iz sap iarezal element duljine a (sl, 13.37e). Razmak izmedu tofaka 1 i2 proizvoljno je (dubran, Debljina stijenke u tok je fy, a todki 2 je f. U smislu zakona o wzajamnosti posinignih naprezanja u uzdusnim presjecima djeluju posmigna naprezanj, jednaka ti Pe Ako 2a iazezani element postavimo jednadbu ravnoteze, projicrajui sve ile smjera ‘fi Stapa, dobivamo: rider gde=0 ih thet ‘Buduei da su totke 1 {2 odabrane proizvoljno, to je produkt: rots konst (13.78) i naziva se tok posmignih naprezanja, Prema izrazu (13.78) tek je posmitnih naprezanja 11 po dudini zatvorene konture konstanan, {.uyjeta ravnoteze momenata oko osi x, koja je usporedna os tapa i prolazi proiz~ ‘ole odabranom totkom 0, dobivamo: pt d=Gripas, 13.9) _udjeje rd4 =r eds elementarna posmitna slau presjeku,p x ¢ ds moment je te sileu od- ‘host na proizvoljno odabranu totku O, a p je krak te sil u odnosu na tocku O (s. 13.8). Keivolinjsk integral uzet je dud zatvorene sreditne linijepresjeka, dujine s. ska 1338, Pi integrranju izraza (13.79) po sredisnjo§ linijipresjeka produkt x= konst. ps ga ‘mozemo izvuei ispred znaka inteprala: 284 13. Tora avnih Mapova M,=r1G pas rout de dvosrka je povetna nokta svhom utoki 0, osoviee di visnep, a negra ds etak je dvostuloj povtini obuhvaeno}sediom linjon pregea Onna ity pow Ay, dobivamo: Gou=24, i mapokon: 124, Oat sie ieraz za posit naprezane: M, naQaer (13.80) To je tv. prva Bredtova formula, Pri Konstantnoj debijinir presjeka, naprezanja ru svim su toskama presjeka jednaka ‘po veligni.U presjeku promjeniive debljine najvece naprezanje r bit ce na mjestu gdje je > b. Zab>>h dobivamo dajee= 2. Fri opertenu tapa prema sl. 14.36 posto samo savijanje (ber tore apa uve tikalno vin tako da je 0s yneutraina os presjeka. Nommalna napeezana eden 8 izazom (1413) iw popretnome presi pritazana su dagramom ra, 12366 Po: Sin areca rede su izom (143) popetnom pres prikzaa SM Sree posh 34 imei Ako sla F, usporeda s os, ne prolaz stedistem posmika (np. sila djeluje utedgtu ppopretnoga presjeka), mozemo je zamijeniti ekvivalentnim stati¢kim sustavom koji se Stoji od sile koja prolazi sredistem posmika i momenta torzije. U tom slutaju postoji sa Janje Stapa storzijom. U popreénome presjeku normalna naprezana jes: 67 O41) + Gry (14.60) 2 poe Feta issn _ndje je 01, normale naprezanje zbog savijanja Stapa oko osi yi dano je izrazom (14.13), Tq, posmigno naprezanje zbog savijanja Sapa oko osi yi dano je izrazom (14.54). ska 1436, » ‘Nommalno naprezanje 04a i posmitno naprezanje (2) mogu se odredit razmatranja odgovarajuéeg problema torzife Sapa. ‘odredivanju sredista posmika presjeka koji ima vertikalnu os simetie (sl. 14.37) promatramo savijanje u horizontalngjravnini s neutralnom osiz. Pretpostavimo da se sre- iste posmika A nalazi na osisimetrije 2 na udalenostie iznad horizontalnog rebra U sre- digtu posmika djeluje popreéna sila 7, okomito na os simetrijez Pomotu izraza (14.54) odredimo posmitna naprezanja u stijenkama profila. Dija- ‘gram i tok posmignih naprezanja u presjeku prikazani su na sl. 14.37 [Na sl. 14.37b prikazane su rezultante posmitnih naprezanja u pojedinim stjenkama presjeka koje odredimo integrianjem po poveSnistifenk ii nepostedno iz povrsine di ‘grama r. Moment sile 7, s obziom na tocku B jednak je: A a 7, c=, 041, 3-1 3-1 54h 4h 3 14, Sanja ravath taper i odate: 1 hp hip hyp h exter ber, Aor, Aon Men, tee, FOP FHT aT G4 4H Oo ‘Ako dobijemo da je e negativno to anati da se srediste posmika nalazi ispod horizon- talnog rebra 2a sve presjeke kod kojih se sreditne linije svihstijenki presieka sijeku u jednoj totki srediste posmike nalazi se w sjecistu ssediSnih fnja peesjeka, jer je § obzitom na took «moment posmigni sila u svim stijenkama jednak nuli (st. 14.38), ska 147 Postupak odtedivanja sreditta posmika nesimetritnoga presjeka prikazat éemo na primjeru nesimetiénog [ profila (sl. 14.39). LLrt sha 38, te [Najprie odredimo tedite presjeka Si kroz tezitte presicka postavimo koordinatn su- stay tako da su osiy iz parlelne pojasovima i rebrom. Odredimo moment tromosti pre- seka /, i /y- Buduei da osi y iz nisu glavne sredisnje osi tromosti, polozaj glavnih osi ‘romosti (sl. 14.39) odredimo izrazom (12.24), glavne momente tromosti li, i2ra- z0m (12.29), 343 146. Savilane tama nines Pretpostavimo da popretna sla 7, protect sredistem posmika ida je paraleina s glev~ ‘nom ost tromosti (sl 14,396), Posmitna su naprezanja u gormjem pojasu, prema irazu es F [sil 8 ae) ste ayes seo revatounete ss Pann ss i i shia ielemn aloes (ed snes fs 439, Sjerovi posmitnih sla omageni su na sl 14.396. Odaberimototku B na sjeists sitaT,1 Ty, Buu da je T eztanta sila 7, TT dobivamo da je moment sil 7,1 od- osu na totku B: TeyaTh 344 14 sutjajerayaihStapova it * sa) o Pretpostavimo da popreéna sila T, protazi sredistem posmika i da je usporedna $ slavnom ositromostu (s. 14.39e). Posinigna naprezanja u gornjem pojasu, prema izrazu fees Efefos-f = Eel eoley-£ ones 2 poate gon pj etna af cea Elf ef one Tabi by Fela awn) U stijenkama popretnoga presieka pojavbjuju sejo8 posmitne sile Ta Ty, Ty kai su sjerovi naznateni na sl. 14.39. Moment rezultante T, u odnesu na togkt B jest Th_hbie 6, HUM ove] . Sjecit pravaca djelovanjaT, i Tx és {en odreduju polotajsredista posmika A pro- matranoga nesimetrtnog preseka. Primjer 14.1. ‘Ode sreditte posmika presjeka tankostijene cijevis uskim uzduznim profezom (3. 1440), Polumjer je stedisne nije presjekar, a debljna stijenke ¢ Posmigna naprezanja pri savijanju eijevi u ravnini okomitoj na os simetrijepresjeks i imaja smjer tangente na kruznicu polumera r. Zato je najjednostavnije izragunati mo- ‘ment posmicni sila u presjeku w odnosu na srediste te krudnice. Ms Uzimajuti u obzit injenicu da je suma momenata posmignt slau presjeku jednaka rmomentu popresne site T,u odnosa na sreite krutnice S, dabivaroo: ren f rxipyerdpe ZF 1 cosprap i oda Qxrtt eet, sie taf i nakraju dobivamo: Srediste posinika presjeka tankostijene jjevi bez uzduznoga proreza, poklapa se s tetigtem presicka. Iz ovoga slijedi bitna razlika u opteregenju i ponakanju cijevi s ‘uzdubnim prorezom ibez njega. Usporedi dijagrame posmitnin naprezanja7 nas. \6.29.5 14401 14.7. Popreéna normalna naprezanja pri savijanju Stapa popretnim optereéenjem U dosadaSnjim razmatranjima savijanjaStapa pretpostaili smo da nema medsobna- 2 djclovanja u2duznh viakana, Wj da iamedu u2dunih vlakana ne djeluju normalna na- prezanja u smjeru okomito na 0s Stapa. Medutim, ako na Stap djeluje popreéno opte- Mee satan urna reéenje, u Sapu se pojavljuju normalna naprezanja u popreénome smjenu, koja mo= emo odrediti postupkom slignim odredivanju posmignih naprezanja u popreénome resjeku. 7 Give Fi] 9 70.150, ru aati oo FT 3 o bt » Sika 144. Razmatimo savijanje Hapa pravokutogspresicka optreénog enti ope- teéenjemg (sl 14la) Zamslimo da smo i apa prikazanog na sl ila cle ‘ment Stapa duljine dr. Na sl. 14.416 prikazan je izdvojeni element Stapa duljine dx s Drpadajucin Komponen napiezins U svi odedvanj poretak armen a peezanjc, sabilin da so promatani element apa pecs dvn dls win Freslon'onUajenos od feuralnoga sje: Promatano act oganen as TGoppotatol e aivojen pracaneat lesie Pritam reponse ieoes et harnpreanje po nn poeta podilinw janate oles camotete Bored, Gobi so poste nape ar Otnosno na Unjat avctee ZF 20 ma point panko gs f 347 ‘Ako za r,, uvrstimo izaz (14.38), dobivame: 1, at, opp ER an S obriro ma era (14.1), doivamo: 1S, o,=-2 fg as, 5S or, 2 pravokumni presi pomocy irae (14.40) dobivame: ig 6 (hi So (Hoa iol?) akon ntegrranja dobivamo popretno norms naprezane: of 5(2)-4(2)- on & DEE] (40 Vidino dese nomalnanarezaia 2 po visi peje meno akon habe parable (14418). Na gomjo} powtini (°=— 4), ma kaj} dilje otereene, hog Ae 4, anadonjojpovetin (e= 4), 0, &)=0 $)=- 4. anadoniojpowsini(e= 5,0, [Nonmalno naprezanje Gu Stapu je dano izrazom (14.13), a posmino naprezanje ty ara zom (14.40), ako dau presjeku x imamo: ae (1463) Ieizraza (14,62) (14,63) dabivamo maksimalne vrijednostinaprezanja 0,4, iv Stapu: i Orlow ar f & Boa Plan =% Izusporedbe maksimalnih naprezanja dobivamo: | g © @ Vimo da je odnos maksimalih mprezanja u tau irazen odnosom visnepresjeka i du- Ijine Sapa. Buduti da je {mnogo vedi nego h, Kod vedine je Sapova I= 10 h, past po- sion ppt nal apenas maj od wun nna rapresaia 7 7 dobivamo da je 0, max = 0.33% Oy max ili O, ax = 6.7% Tr mar 9 1 Taz mae may 96 mae ‘To je rislog Ho se utehnitkoj tori savijanja Sapa popretnanormalnanaprezanja 0, 22- remaruju a pretpostavja da jee. = 07.2 = 0 (dla popretni presjeciostaju avn). (dos), (€) (2) varirajuu ovisnost o obiku popreEnoge presjeka i popresnog opte- reéenja Sap. 14.8. Glavna naprezanja i trajektorije glavnih naprezanja Pri savijnju silama u popreénim presjecima Stapa djeluju normalna i posmicna na- prezanja U uzduznim presjecima, usporedo s neutralnim slojem djelyju posmigna naprezanja uc" Fan & normalna naprezanja d, = 0 prema prije usvojenoj pretpostavei, Prema tome, u proizvoljnoj tocki C stapa pri savijanu silama postojiravninsko stanje naprezanja ori ano na sl 14.422, Glavna naprezanjou promatrano} totki C mozemo odredit izrazom (4.40), ako stavi- ‘mo da je 0, = 0, tako da je fora, aera (1464) ‘Smjerove glavnih naprezanja odredujemo prema izrazu (4.38) tako da je 2, t22p, (14.65) 1a 39 (14.650) ska 1442, U presjecma nagnutim pod kutem od 45° prema smjerovima glavnih naprezanja dje- Iuju eksttemna posmitna naprezanja. Uskladu sizrazima (4.63) a naprezanja odredujemo ie : +} orvary. 14.66) Nass. 14.42 prikazana je Mohrova krutnica naprezanja za stanje naprezanja prika- ee ad a 1. -E} ” zl aes . ie id [Nasl. 1443, prikazan je Stap pravokutnoga popretnog presjcka koji je optereéen jed- noliko kontinuiranim optereéenjem q. @ ® ‘tka 144, Na sl. 14.44a prikazano je pak stanje naprezanja u pojedinim totkama popreénoga presjeka-x, ana sl, 14.44b pripadajuéa glavna naprezanja. Nas 14.44e prikazani su dija- ‘graminormalni, posminih, glavnih normalni i glavnih posmignih naprezanja u proma- ‘eanome presjeku x. = SS) Tome » » a sua 1444, U kanji je llama r= 0, pe, prema era (14,68), edo lav napreanje {ednako naprzati dy dak je drugo jednako nul. Ukrajjemu rastegnutom vik oy = =, 8090. U krinjemu pritisnutom vlaknu 02 =—0,, a 04 =O. Prema irazu (14.65), te2po=0,,, = 0° is, = 90°, Jedan od smjerova glavnih taprezanjepokiaa ss kone rom aa, «rig ohomit na kontur apa. Naretaio} oso, =O, paimamo est posmik, hod g2py = © la py 245" Seow gavin nareeanjazavarj bat od. 45" 563i x {izm08€ 01 = Furnas 102= Terman 12s. 14.440 vidi se dase prilikom prijelaza od krjiheastegnurth prema kranjim priisnutim vikima smjerovi glavnih naprezanja postupno zaokreéu 290" u smjerukre- tanjakazajke na sat U verikalnome wzduinom presjcku stapa mosemo pomosu izraza (14.658) ili (14656) odredit pole smjerova glavnih naprezanja iu njem Konstruraidvasusavaor- togoralnih vulja, tangent koih u svako tek imaju stjerove glavnih naprezana oj {08k Te ksvule naivamo uajektonjama glavnih naprezana, Kroz svaky tek prolere Avie tajeltonje plavaih naprezanja ~ vane lana trajektora, a nosat prikazan na sl 14.43. taektore glavnih naprezanj prikazane su nas 1448. ‘Pune line prikanujutajektorie glavaih vlatih naprezanja na a isertkane linile prikazaju tajektorije glavnih ténih naprezanja dq. I slike se vidi da sve tajektonje [resijecaju neural slo pod kutem od 45° pribiavau se Konuri Sapa pod kutem od 149, Proratan forge 351 vi 90: ili po tangenti na konturu stapa, Poznavanje trajektorija glavnih naprezanja vrlo je vvatno pri Konstruiranju nosaéa izradenih od materijala koji imaju znatno veéu évrstodu az ‘tka 1448. pritsek nego na rastezanje (npr. beton ima tlaéau évrstogu deset do petnaestput veéu od ‘lagne), Kod anmiranobetonskih nosaéa Geliénu armaturu treba rasporedit tako da slijedi tok trajektorija glavnih viagnih naprezanja 14.9. Proraéun évrstoée pri savijanju silama Pri cavijanju silama material je Stapa u nehomogenome ravninskom stanju napre nja. Proragun évrstoge mora se provesti za “opasne”totke Stapa, i. za totke u kojima je ‘material najvise napregnut, Za sve Stapove mogu postojat tri take totke: 44) totka w kojoj normalna naprezanja a, dosti2u najveéu vrijednost, 6) totka u kojoj posmigna naprezanjar,, dostizu najvetu vrijednost, ©) totka u kojojglavna naprezanja a; ig dostitu najvete vrijednosti, Prva opasna totka nalazi se na krajpjim vaknima popretnoga presjeka u kojem mo- ‘ment savijanja ima najvesu vrijednost. U takvoj Ge to8ki biti jednoosne stanje naprecanja (ra. 0) (1, 14.44a), i uvjee Eves glaxi: Orne = S80 (467) Druga opasna totka nalazi se ne neuralnoj osi popretnoga presjeka u kojemu po- pretna sila prima najyeéu vrijednost. U takvo) ée totki biti éisti posmik (0, = 0) (sl 14.44a), i uvjetévrstoce gla: Toa S, ue a Stee (14.68) “Treéa opasna totka nalazi se u presjeku u kojemu moment savijanja i popresna sila istodobno imaju velike vrijednosti i smjettena je na granici nagle promjene siine Popreénoga presjeka u blizini rubova presicka. U Stapu T-presika ta se totka nalazi w Spoju pojasa reba, U toj toi istdobno postoje velikanormaina i veika posmina na- ‘Brezanja pa glavna naprezanja v to} to&ki mogu biti veéa od normalnihnaprezanja w kaj- nim vlaknima presjcka. U tom sludaju, za proraéun évtstoce mjerodavna su glayna naprezanj, 352 14. Salianie avai Stapovn ‘Veé smo pokazalida ea uobitajeni odnos visine hi duljine [Sapa posmigno napre- zanje tz myx Mala veligina u usporedbi s normalnim naprezanjem Jy my. Zal0 se kao ‘osnovniuvjet évrstoce uzima uvjet (14.67) koji odgovara ujetu Svestoge (14.20) pri gisto- ‘me savijanj, Pri proragunu &vrstoce pri savijanju silama, najprijeertamo dijagrame popresnih sila {i momenta savijanja. Odredimo opasni presjek ut Kojemu moment savijanja ima najvedu Postupak odredivanja momenta otpora presjeka W's obzirom na neutralnu os presjeks je potpuno isti kao iu slutaju Gstog savijanja. Nakon odabranih dimenzija presjeka provje~ jeni svi uvjetiCvrstoce. Ako neki od uvjetaévrstode nije ispunjen, tad menzie popretxioga presjeka se moraju poveéati Primer 14.2. ‘Za nosat optereéen prema si, 14.66a ieba odreditb imenzije popretnosa presieka ‘ako je popreéni presjek: a) ka h 1) pravokutnik odnosorn stranica okug Usporei mase th wiju nosads.Zadano je ng = 140 MPa i tag reakeije uestoncima odredit emo iz uvjeta ravneze Ko} las: alt 23 12MPa, Lebajne =M, alm Odasle dobivame: U presi x jest M,@)=F, x ‘Maksimalni moment savijanja bit eu presjeku! xo gdje je popreéna sila jednaka nul, ‘Tako dobivamo: 149, Proragun dvstote pe sain sian Odavae je: Na kraju dobivamo: M, ‘Sta 1446. Dijagrami popretnih sila i momenta savijanjaprikazani su na sl. 14.46a ‘Osnovni uvjetdvrstoge glasi Fame =p BF ip Odatle ilar: Ma _ 4619-10? 5 , = Mow = 4619-10" : Cay 40-10 2) Kvadrati presjek, sl, 14-466: 353 384 il Usvojeno je a= 13 em; Wy, Kontrola uvjeta Evstoce: 126.2 MPa = Kontrola wjeta evrstoce: Mou _ 4619-10" 139,5 MPa <0 yy = 140 MPa 355 16 40-107 3 1S 10 = 112M. Povrsine pore presi: 4) kvadratnogapresjeha 4, = 13? 169 cm? = 169 10-*m?, ’)pravokutnoga presjeka 4p = 8-16 128 en? = 128-10 mi, 15°F 176.7 om? = 176.7 -104 me? a Mase nosata se odnose kao povisine njihovih popreénih presieka, Uzmemo fi kao ‘osnovu za usporedbu povrsinu kvadratnoga presjekx 4, dobivam: Aya: Ay= 169: 128 17647 «) kruznoga presjeka dy 0,757: 1.05. Vidimo da je utrofak materijala najmanji kod pravokutnoga presjeka, anajveti kod ‘rwanoga presjeka, Sto upucuje na va2nost racionalnog oblikovanja popretnoga presicka. Primjer 143. 'Nosut ‘od lijevanog 2eljeza ima presiek prikazan na sl. 14.472. Odrediti visinu presie~ a fh, ako je ep * 30, ‘tem “ a tka 1447, o » [Neka je os y neutralna os presieka. Lidajenost krajjih viakana od neutrane osi jest ‘hy ih, Prema uvjeu (£4.28) racionalnog konstruiranja nosaéa od krhkoga materijla do- bivame: Buduei da je: 356 ‘oje: h 3 nazi mays Neutralna os y protazi te2istem popresnoga presjeka, pa stati¢ki moment povrsine presjekas osirom va os y mora bit jednak nul (=21) 21 (y= 2hy it Odatle dobivamo: MowHATIAO ha983. Sed a visna presjeka treba biti = 12 om ili = 6 em, Primjer 14.4 ‘Treba odrediti dopusteno optereéenje nosata prikazanog na sl, 14.48a, Popretni pre- sek nosaéa proizvaline vsine hy prikazan jena sl. 14-48, Zadano je gy = 120 MPa i aap "96 MPa, Iz uvjetasimetrije dabivamo veline le2ajnh reakelja ql 8 ‘ska 1448, Popreéna je sila w srediniraspone jednaka nul pa ée maksimalni moment savijanja biti u srediniraspona i iznosit ce: ame cate Man =F Diagram: popretnin sila vomesta savianja prikazani su na sl 14.48, Osnovai uvjetévrstoge gas: oa A 5 Oy Dopusteno opteresenje nosata dobit Gemo iz uvjeta il: Ian SOW, a presiekprikazan na sl, 14.48b, moment tromosti J, inosi: be dh ‘4 moment otpora: o Odatle dobivamo: ew, udu da je “= > 0,dobivamo dae minimal moment oioma popreénoga pre sick: $2.20" | 3-252? 6252" 6 Pripadajuéi je moment tromosti popreénoga presjeka: = 952,4 em’ = 9,952-10- 358 Pomosu iraza (a) obivamo dopusteno optereéenje nosaéa za minimalni moment ot- ora popretnoga presicka 8045 Wenn _ 8-120-10*-0,952-107? ag = EE 8120-10" 0.952107 P 7.12 kNin “Maksimaini moment savijanja iznosi a, = STA210" 4 11424 kN ‘Maksimalna popretna sila iznos: 57,1210" -4 2 t 14,24 KN Kontrotauvjeta évrstoce: 7,6, tg jt 4) 2 (mW) = 3052+ 20 114.2410" -0,088-10" Fao = ggg 29 MPa 114.24-10? -0,088.10 a) == 0,56 MPa, 12-10 15-10 Za totke na neutralnojosi hh Sy = Sy H+ DF 288,144 15:10-5= 838,14 cm? 1424-10? 0 Azo sg 582 MPa ‘ony = 532 MPa< rq = 96 MPa, Dijagrami normalnih i posminih naprezanja u presjeku prikazani su na sl. 14.486. Dobili smo da je nosivost nosaéa najmanja pri visinipresjeka h, = 252 mm kojoj odgovara Quay = 57:12 KNim. Ako je hy % 252 mm, dopusteno opterecenje nosata bit ce Geen > 57,12 KN. 149. Proratun fate sain sans ed Primjer 14.5 “Teeba odrediti dopusteno opteretenje nosata prikazanog na sl. 14.49a. Popretni pre- sjek nosaéa prikazan je na sl. 14.49, Zadano je 0y4og= 40 MP id, p= 120 MPa. Reakci- {ew osloncima mozemo odredit iz uvjet simetrje: Fa Fan 2P. Dijagrami popresuih sila i momenta savijanja prikazani su na sl. 14.49a, Vidimo da postoje dva opasna presjeka, presjek Cu kojem je: Mpax= 15 Fa i presjek B u kojemu je: My=-Fa. & z I ® » a p ® © ae oven t — - RMP. SOyPe ° 4 o ® ‘Ska 1448, [Najveéi (po apsolutnoj vrijednosti) moment savijanja djeluje u presjeku C. U tom presjeku pritntuta viakna nalaze se iznad neutralne osi Presjek nasaéa treba postavii kao Sto je prikazano na sl. 14.49¢, tako da je vec dio materijalau Vlatno} zon 360 14 Savane ravi Sapo Catredimo poloza)tezsta presieka prikazanog na sl 14.496. 2:20-2-00 $30 _ 0044) 44302 9 22-204 4-30 fy" 24-685 172 em, Moment tromosti presiekas obzirom na neutralnw as yiznosi [2-207 4° “Momenti otpora presjeka s obzirom na neuttalnu 0s y: 973 w, AES = 1432,1em" a aa 7121 9738 8 566.2 em’ Ta Dopusteno opterecenje nosa¢a odredit emo iz uvjeta Evrstoée u presjeku C. Buu da je: a Gray 120 By Oa” pasa toca naz ena kranjn Vaksima u vag oni presjcka, Prema (14.25), unet Evrstoée glasi: " Press « ne ‘i odatle dobivamo: Potrena je prover uvjete 6vestogeu prescku B, ako je [Af < [Mc jes upre- sie B pojaspresjekanalaz wpritisnutoj zon, presjek je neracionalno postaulen, U presjekuB opasna totk bit ée tka L. UvjelGvsioe za totke Lgl {odatle dobivamo: 149. Proratundvratote pe svi ser He, Ove _ 3662-10" 40: a T Fa =22,65 kN, Usvajamo najmanju od nadenih vrjednosi tako da je dopusteno optereéenje Py = = 22.65 kN. Prema tome, opasni presjek jest presjek 8, iako moment savijanja u fom presicku ‘nema maksimalnu vrijednost. Nast. 14.494 i 14.49e prikazani su djagrami normalnih naprezanja u presjecima Ci 8, koji odgovaraju dopu8tenom optereéenju, Viditno da su naprezanja jednaka dopuste- ‘im naprezanjima samo u krajnjim gornjim toskame presjeka B, a u svi ostalim totkama {gai svi drugih presjeka naprezanja su manja od dopusteni. ‘Ogito je da bismo dobili manje dopusteno opterecenje nossa ako bi presiek bio po- stavien tako da pojas bude gore. {2 dijagrama popreznih sila vidimo da u svim presiecma nosaca djeluje popreéna sila T= Fagg ™ 22,65 KN. Dijagram posmignih naprezanja prikazan jena sl. 14.491 odnosi se na sve presjeke nosa¢a, jer u svim presjecima djeluje jednako velika popretna sila: TS. Fea TE die 58S, ae 22,65:10? -591,7-10" + = 3,44 MPa me 973810 410 ia Coga pak izlazi da je: S,, = 4:30-(68~2)= 576 em" 22,65-10" 576-10" 5, 3,35 MPa, 97810-4107 = 0,45 MPa Primjer 14.6 Za nosat prikazan na sl, 14.50. reba odrediti sirinu pojasa I-prescka i provjeriti ‘astogu nosata. Zadano F= 40 kN, q=30KNim, a= 0,8 m= 4m, djag= 160 MPA, Top = 100 MPa, ‘2kNm Rie! or ° ajprie odredimo lefajne reakeij: reset waste eS 2 FE 7 7 08 kN i 30 ys Para 4240 g P 440-08 2 kN 7 a M, 40-08 U rasponu medu osfoncima, 0x, $1: Ty 9B gH =~ 5249025 Tagan S2430- =8s,- ~ My =Ba:—F MoO Mojo @S2-4~ Buti daje7,,“~52+302=0 2a xy woe Moc Mea s0 109-28 gd A807 Na osnovi dobivenih vriednosti zai Mast, 14.50. konstruirani su di Prema osnovnom uvjetu évrstoge so. ialaci i 3,380-10"% mt = 3.380 cm? dice: b= d) hy 2 2 {i odatle dobivamo: 121, ~ dh} _ 12-3380 0,56-22,"" Wk we 14em=114 mm. Usvojena je b= 114 mm! <1s:24? 14 0,56)220 h 12 12 382 em’ Kontrola prvog wvjeta évestose: oe Soon am = Sty shee Tac = 68 KN fe Be 114-0,95-1153+0,56-72 = 159, em? aa 3 Dobivamo: 59.110 57,12 MPa 6 . Za pojedine shusajeve koncentracije naprezanja veliGinu faktora koncentracije ‘modemo naéi u odgovarajucim priruénicima, ‘Iz navedenih primjera koncentacije naprezanja mote se 2akljuiti da je koncentraci {ja naprezanja to veGa So je veéarazlika u popretnim presjecima nosata. Koncentacija je rnaptezanja pak to manja &to je promjena popreénih presjeka blaza ‘Osim koncentracije normalnih naprezanja pri savijnju silama, u nekim slutajevima ‘moze se pojaviti i Koncentracija posmignih naprezanja kao npr. kod L-presjeka. Koncen- an traci naprezanja pojavljuje se na mjestunagle promjene rine popreSnoga presjcka, na ‘mest spa pojaairebra (14.57). Na. 1457a pikazan je diagram posminihnaprezanja, dobiven na osnovi izraza (14.47, Prem iserpnim istazivanjina, sara rspodjea posmienih naprezana u pee. sieku ne odgovara raspodjel prikazano) na sl. 14.37%. Ou? line 1-1 koja se podudaras ‘si simetrje presjeka raspodela je posmignihnaprezanjas dovaljnom toénoséu prikazana £, Noralnanaprezanjaupopretnom prexek za mate sal 112 motemo dob pom faz (14.5) odnosno (141) 5 ee : oe «vat wet eet Dijngram normals nprecanja upopretnome prec prikazan jem sl. 4.75 Za promutraipopretaipesjek Sapa modem posavt Sie jednadberavntee: ZA=0, fodief ait f o,uno : . “ (14.104), MM,=0, My=fo,24=foy 2d4+ fo, sa=M, 402 Savini avin dj je A povrsina ¢itavoga popreénog presjeka Stapa, a A, i 42 povrSine su popretnoga presjcka materjala \ i 2, Preostale éetiri jednadabe ravnoteze automatski su zadovoljene. ‘Ako u prvu jednaézbu (14.104) za, 10, uvtstimo izraz (14.103), dobivamo: a fase fsa (14.108) Jednadtba (14.105) odreduje nam polota neutralne si y popretnoga presjeka prika- zanog na sl. 14.756, ‘Ako uvedemo novi koordinatn sustav YZ, kao Sto je prikazano na sl. 14.75b, dobiva- mo da je 2= Z~ zy, Jednadsbu (14.105) mozemo pisat u obliku: Bf G2) U4, f @-2) Uno, ade je: i fzamna statitki moment povtine presjeka materijala 1 12s obzirom na os ¥ koja prolazi gornjim rubom popreénoga presjeka nosa¢a. Uzimajuéi u obzir da je: Tweed feu A By (ey Ay ~ 5 Ay) +E (4p Aa Be An) O i odate dobivamo poled neutralneosiy popretnoga presjeka: E Ey 2A, EGAPeESA (14.1062) Vidimo da za £, = B;, jednadsba (14.106) prelazi u jednadabu tezitta titavoga po- pretnog presjeka nosaca. ‘Ako je nosaé izraden od triju i vi8e materijala, u izraz (14.105) treba uvesti dodatne (14.1066) ‘je jem bro} razlieitih materijla u popretnome presjcku nosaéa. 1414 Seijanie sia 403 ‘Ako u drugu jednadibu (14,104) 2a 0,, i, uvrstimo izraz (14.103), dobivamo: Bp atfe On MAS on emf ane fo at ili Mat Et +E tad (14.107 2 adie su, f,»akijalni moment romostpovsinepresieka Ay {Ay sobvtom na neutral- ‘nu sy. Ako jf, aksijalni moment tromosti éitavog presjeka s obzitom na neutralnu os, fonds je 7, =/,, Iz izraza (14.107) dobivamo da je zakrivijenost nosaga: M pan (4108) PE tela Ako u iaraz (14.103) uvrstimo (14.108), dobit €emo izraze za naprezanja u materjalu lias a EL FE la 14.109) aM (14.109) Tatbila * Ako je Ey = Ey = E, iraz (14.109) prima oblik: kao za nosat od homogenoga matetijala, Ako je nosaé izraden od triju ili vibe razlieitih ‘materijala izraz (14.108) prima oblik: (14.110) a iaraz 2a mapeezanje (14.109) u-tom materjalu ima oblik: M Uz izlozeni postupak odredivanja naprezanja u nosatu izradenom od razitih mate rijala, moze se primijeniti i metoda reduciranoga popretnog presjeka, aaa, Prema tom postupku, popretni presjek od vie materijala transformira se u ekviva- Jenni popreéni presiek od jednog materijala koji ima neutralow os \feksijsku krutosted= nak kao originalni popreéni presiek. ‘Ako oznatimo odnos modula elasti¢nost mee, cast ina (4.105) mofemopistu oblit: Jz dtenf 2at=o, as) a iaraz (14.106) u bl: Ay zy tM Ay zy (14.114) A, FHA: lorazi (14.113) i (14.114) pokszuju da 6e reducirani popreéni presjek imati iti polozaj neuralne osi kao originalni presjek ako se Sirina povrSine 4, pomnodis faktorom ntako da se ne mijenjapoloda)tezista povedine A, ida povrsina A, ostaje ita (3). 14.75e). ‘Tako dobiveni popretni presjek predstavljs popretni presjek nosa¢a izradenog od homo- ‘genog materiala s modulom elastiénost £. Neutralna 0s prolazi kroz teste educirano- ga presjeka, kao St je prikazano na sl. 14.75e. Izraz (14.108) mozemo pisatiu obliku: 1 M PEG. tnh)” adj fe Litt, a.iis) moment tromostiétavoga reduciranoga popreénog presjeka s obzirom na neutralnu os y “Tako dobivamo: 4.116) Ed, 12 iraza (14.103) (14.116) dobivamo da su naprezanja u materjalu 2: aa.ui7) ef ty Ako je nosat iraden od m razltitih materijala, jednadzbe (14.114), (14.115) i (14.117) primaju obtik H.14 Sein tape eradenog od asin materia 405 4s) (419) (4.120) gdiejet Primjer 14.13. Drvena greda sirine 100 mm i visine 220 mm ojacana je luminijskom trakom Sro- kom 80 mm i debelom 20 mm, kao Sto je prikazano na sl. 18.76. U popreénome presjcku jeluje moment savijanja M = 30 Ni. Modul elastignostidrveta E,= 8,75 GPa ialumini- ja£,= 70 GPa, Treba odrediti maksimalna i minimalna naprezanja u obaju materijala 8) —direktnim postupkom, b) _primjenom reduciranog presjeka od drveta, ©) _primjenom reduciranog presjeka od alumina Ze 8) Za presjekprikazan na sl. 14.76b pototaj neutralne osi dobit éemo pomoéu izraza (14'106) 8,75:10" = 11-10"? 22-10-10" + 70-10? -23-10°?-2-8-10"* 875-10"-22-10-10™ + 70-10°-2-8-10* . = 0.1541 m= 154,1 mm, 407 apa iradeng od rai Monet tomo pie 4 ohio a nein ons Sopa su ven pry (117) 10-22? : : 20:107-15,41-107 | _ 14 98 MPa Ta + 22-10-1541 11)? = 13 152 em’ Fame 20 568-10°* ‘ 2 20-10” -6,59-107? ta 82 452.9. yi 921 ont oan = OS care 20 568-10 ‘Makcimalno tatno naprezanje u drvenoj gred pojavljue se na gornjem rubu nossa, [Naprezanja su u aluminijskoj traci prema izrazu (14.117): aije jes =~ 15441 mm i prema izzay (14.109) iano 20-10? 38,5910" 64 99 apa 0. 815-10" -20-10? -1541-10* ce me 0568-107 me B7510 115210 +70-10" 927-10 20:10? -6,59:10 Maksimaino vlaénonaprezanje udrvenojgredipojajyjese a spju dvajumateria- On 8 T sag pF 7 S25 MP. ta, die je == 65,9 mm prema izrazu (14109) eno 75-10" 20-10? 659-10 ©) Reducan ports pesk sts odalumin (14.740) Otnasje maa ome 575-10" 1315210 + 70-10" 927-10 Ot MP aa E8510" 1 U aluminijskoj se traci pojavljuju samo viaéna naprezanja. Maksimalno se napreza- a ee je poavjuje wdonjem rubu nosaéa za z= 85,9 mm: ‘Tetiste je reduciranoga popretnogpresjcka prema izazu (14.114): + 70-107 20-10? +8,59:10" Pa Cee eee ‘em 875-10" 13 152-10 + 70-10" -927-10" 125-220-119 8-2°23 15 at om. 1522482 [Naprezanje u aluminjskoj traci na spoju dvaju materijala 2a >= 65,9 mm: 70-10" :20-10° +6 59:10"? ‘B7S-10" -13 152-107 + 70-10" -927-10 “Moment tromostireduciranog popretnog presjeka prema izruzu (14.115) iznos: 51,26MPa tas-20? ; 2 440-422 48-2-7,59°=2 571 cmt SOE +125-22-4,41 45 Dijagram normalnih naprezanja u popretnome presjcku prikazan jena sl. 14.766. anja suu deveno) gre +6) Reducirani popreéni presjeksastojise od drveta (sl. 14.764). Odnos je modula ela- eee atime lte stnost E._ 70-10" Sane E, 875-107 Plots je tesa reduciranoga popretnog presjeka prema irazu (14.114): Sau = 22-10-1142: 64:23 2 ae Isatom. Moment tromosti reduciranoga popretnog presjeka prema izrazu (14,115) iznosi 10-22” t= Ba roataat 42a 799-2096 ot 408 Primjer 14.14, Nosaé na dva lezajaraspona /= 3,3 m opteregen je prema sl. 14.77a, Popretni presick ‘nosata prikazan je na sl, 14.77. Teeba odrediti debljnu éelignih lamela, ako su dopustena naprezanja Gelika 0, dpp = 125 MPa i drveta d, q,= 8,5 MPa, a modul elastiénosti celika F,= 210 GPa i deveta E,= 10 GPa, @®@ andantim, TD) \\ LS KW QQ \ an W Ld A \ oo Maksimalni moment savijanja iznosi My = 4 gl = 4-48-10? -3,3°= 65,34 1 ow BAS 3.3°= 65,34 Nm, Pomarano reduc poet presjk od drvcta kj rkazan ms 14.76 ‘Odnos je modula elastiénosti: = 210-10" Ee ot On = 2 E, 10-10" zuvjeta simetrje zakljutujemo da se teste popresaoga presjeka nalaziu sredini vi sine presjeka “Moment tromost reduciranog popretnog presjeka iznosi: 10-18? @l-n-30° gee 19 688 +94 500 « @ Tzuvjeta evstoée za drvo dobivamo: 409 115,306:10°* m* ) Ie uyjetagvstoce 2a éeik dobivamo it 1 ALPES SA TOTS 10" 164,657-10"F mé © cae 125-10" Za moment tromosti mjerodavna je vijednost(c), Ako jaz (e)westimo u izraz (a), dobivamo: 164 657 19688 ‘98 500 53 m= 15,3 mm, 6mm! 4, Usvojeno je 19 688 + 94 500 1,6 170 888 cm ‘Maksimalno naprezanje drvetu iznosi 34-10? 15-10 170 888-10"" = 5,74 MPA< 0 uy = Soom Maksimalno naprezanje u deli jest oom Gana = 21° 5,74 120,54 MPa > h,tada je drug Clan v izazu (14.122) anatno manji od prvog pa se pri odrediva- ju potencijane energie deformacie Sapa savijenog silama naj6e8ée zanemaruje dio po~ tencijalne energije zbog popresne sie. Primjer 14.15. ‘Treba odrediti potenejatnu energiju deformacija nosaéa prikazanog na sl 14.79, |e la. U presjeku xje: M,@= T.@)= wis sl Potencijalna energija deformacija &tapa prema izrazu (14.122) jest: p Mi de, p Tide FP a peace 7 re earth © fa, Onl oar, FS oan aer, 18 OF aaa | * odnoseo: fey PGA an 14 Saijanie rain vapor on Buduti da je za pravokutni presjek k= 1,2, 4=bh i 1 rp [ein 9687, fh 2B (iy if ‘Ako usmemo da je Poissonoy koeicjent materjla Spay = 03, bit ée (1+) =26. Tako kona dobvatno PP ay Je rae (4) v-seer, fo G)} Drag lan wzapra reds di potencaine energie defomacia bog ppeetne {pies 3.12%, 20 = Fanos 12.48% od poten energie deforma Lae dobivamo: G sileiza® cia 2bog momenta savijania, 15. DEFORMACIJA RAVNOG STAPA PRI SAVIANJU 1 prethodnim razmairanjima ealizirali smo stan naprezana wravoome Sapu pi {stom savijanu i savjanu silama, te deinraltuvjetGvestoge prema Kojem najveea fa prezanja u Sap uijek moraju Bit manja od dopustenihnaprezanja. Medutim, uz uvjte vragen bi ispunjen uve Kron da naveéadeformacija Sapa ne bude wees od unapijed zadane vijednost, Osim toga pri proraéunystatckih neodredeih nosatapo- teeban bro} dopunskih ednad2bi dobiva sei uyjeta kompatibilnesti deformacija, Za je potrebno analiza tina deformacija u Sapu i tv postupke odredivanja deformscia Sapa pod djelovanjem vanjskog opteredena. Razmotrimo deformaciju ssp priravnom sa nju (sl. 15.1), ska 181. Stap je optereden vaniskim optereCenjem koje djeluje v ravnini x2 (os zjedna je od slavnih sredisnjihosi tromosti popretnoga presjeka) koja je jedna od glavnih ravnina savi- Janja Sapa, Pod opteresenjem uzduzns se os fiapa iskrvljava w ravaini djelovanja opte- ‘sedenja, ko da se ravnina savijanja nosaga porudara s ravainom djelovanja operesenjs. Pri tom se popreéoi presjeci pomicu i istodabno zaokreéu oko neutralne os, ostajui pri- tom okomitina savijenu os Stapa, Deformirana (Savina) uzduna os Sapa (keivlja O na sl. 15.1) naziva se elastigna linja ili progibna linija nosaéa, ‘Opécnito, komponente pomaka te2ita presjeka u smjeru koordinatni osi x,y, 2 jesu ‘Buduei da uzdutna os Stapa lezi u neuralnome slou i pri savijenju Stapa ne mijenja svoju duljnu, dito je da postoyi pomak te2sta presjeka u smjeru osx. Medutim,u veeini ‘slutajeva pomak u znatno je manji od pomaks w pa se « odnosu na w moze zanemarit Elastigna e linija nosata ravninska krivulja koja led wravnini xz, tako da je u smjeru osiy ‘pomak tezista presieka v = 0, Prema tome, s dovoljnom se toGnoSéu mode uzeti da se 414 tetitte proizvoljnoga presjeka Stapa pomite u smjeru okomitom na nedeformiranu os Stapo iz indke O) e taku O; (st. 15.(), Pomak 0,0, = wtezista proizvoljnog presjeka or- dinata je elastigne linije nosata i naziva se progibom nosata u promatranome presjeku. [Najvedi progib oznatavamo sf: Kut, 2a koji se neki presjek zaokrene u odnosu na vo} prvebitni poiozaj,naziva se kutem zaokreta presjeka. Prema tome, stanje deformacija pri savijanju ravnog Stapa adredeno je progibom w(x) kutem zaokreta presjeka g(x). Izmedu progiba w(x) i kuta zaokretapresjeka p(x) po- stoj odredena ovisnost zl. 15.1. vidi se da tangenta na elasti¢nu liniju utodki O, zatvara six kut koji je jednak kutu zaokreta presiele ¢. Prema tome je: ow were U podrudju elastitnih deformacija progibi su nosaéa obitno mali u usporedbi s ra- sponom, tako da je g vrle mali kut obiéno manji od 1°, pa mozemo staviti da je ig =. ‘Tako s dovoljnom cognoseu dobivamo da je Kut zaokreta promatranoga presjeka gx) jed- nak derivaciji progiba w(x) po apscisi presjcka: ste) as.) t= 'Na ta natin odredivanje deformacija nosaéa svodi se na odredivanje jednadabe ela- stitnelinije nosata w(2), ‘Na osnovifizikalnih svojtava savijene osi stapa moze se akijutiti da elastina linia, ‘mora biti neprekinuta i glatka krivulja, lo znati da uzdud ost Stapa funkeije w), kao i jezina prva drivacija moraju biti neprekinute funkeije 15.1. Diferencijaina jednadzba elasti¢ne linije nosaéa Elastiénu lniju nosata mo2emo razmatrati kao graf neke funkeije, odredene karakte- om optereéenja nosata, njegovim dimenzijama i mateijalom. Sama funkeija predstalje ordinate elastin linije, a njezin je argument apscisa tedista proizvolinoga popresnog pre ska nosata, jw = w(2). Tu funkeijuzaslusa}cistoga savjanja mozemo lako odredit jer ‘nam je poznata zakrivljenost nosaéa: (152) U opéem slutaju savijanja u popretnome presjcku Stapa djeluju moment savijanjx ‘My i popreéna sila 7,. Uljecaj popreéne sile na zakrivijenost Sapa ovisi o odnosu vist ‘11 duljine 1. Kod Stapa kod kojeg je < 0 (2a podtutje II). U protivnom, iz izraza (15.55) navedeni se élan ispusta (za podrutje 1) Uz tj uvjet mozemo i izraze (15.47a) i (15.47) dw FP [bd & 6E1, [1 ee (1s56) tito je da se jednadzba (15.58) moze iavesti iz osnovne diferencijalne jednad>be (15.5), wzimajuéi irae 2a moment savijanja: May=F 2 x-Fe-a, ‘edje mora biti (x a) > 0. Ako je (x ~ a) <0, znati da se koncentrrana sila Fnalazi desno ‘od promatranoga presjeka pa se Clan sfaktorom (xa) mora ispustiti iz iraza za moment savijaja 152, hnaliitha metodsodreivanj elastic le nostskonstantnogs preseha 431 Prikazani_ postupak odredivaja elastigne linije nosata, koji zaatak svodi na odredivanje samo dvi integracijskihKonstanata, mobs = profi na opéi slut) opte- teéenja nosaée Konstan krutot EJ Pri tom se moramo pridedavai ovihuput: a promatani nosa®biramo Kooedinat’sustaysishositem u kajnemy jewor ili ‘Tkrajjemu desnom presjeku nasa, Sva odmjeravanj obavjamo samo utom Koor- dinatnor sustav, Pri postavijanju iaaza za moment savijanja Mls) po pojedinim dietovima nosata {vik urinamo opteeéenje koje dele samo lijevo sano desno) od promata- noga presjcka, Pr tort moment saijanja za promatrani dio nosata dabivartotako da Iinuzd sx moment sevjanja pretherdog dijla nosaea dodajemo elanove Koji mora imat aktor Gaede je a ziro dljina svih prethodnihdijelova nossa. Prioptereenju nosataKoncentianim momentom Mo, raz za moment savijana, ‘Ma mmotimo $ faktorom (x~ a) jednakim jini. . =U slucaju de kontinuicano opereenje djeluje samo na nekom diel dutine nosata, tec gp pais do kj posta Na elunosata na Koj sno roi Konno ‘ama optereéene dodajemo optereéene isog intenziteta, a suproinoga smjer. Pal mtegriranju diferenciane jednadzbe elastin ine nosatapolota zagrada uele- novima olka (&~a) esta nepromijenjen. 7. Konzola optereéena prema slic 15.123 Izraz 2a moment savijanja postavljamo za staidki ekvivalentno optereéenje konzol- ‘nog nosaéa prikazanog na sl 15.12b. a » Iz uvjeta ravnoteze dobivamo reake Fy=Ftaa, 42 ‘Moment je savijanja u podrusjima; b Ma=Fp aM, 2, osese WD Me a -Fue-a)tq a, SxSa, a Ma)=F,x-M, rn 0p sytem ay), a, SxS. Potrebno je istaknuti da je u gomim izrazima (x ~ a,)> 0. Ako je xa) <0,znati da promatrano opterecenje djeluie desno od promatranog presieka pa élan stim faktorom ‘moramo ispustt iz izraza 2a moment savijanja, Prvim integriranjem diferencijalne jednadzbe elastin linje nosaéa: £1, nme) Bam 4c, a> oe FSM, Per Sra ama)? 2 6 +c, Gray? _ge-ay ae {Iz uvjeta kompatibilnostideformacija (1.12) #1(a,)= Py (a,) Pu(@)™ Pu (@) aM Myr a,)+Cy dobivamo dae: G=G=6, Ponovnim integrranjem dobivama D Bly wa-r, eau, age ee,s ) El, 1 State x4, fea)" =a) Wy El,we-F, 24M, Sg har 4+G240, 4 6 24 aac IM Ewe eM tg pS BH uy OO Cry, fe “60 42) 6 Ezy ee - i 433 zuvjeta kompatibilnosi deformacija (15.12): (a) = wy (ay) Wy (@,)= Wy (43) Aobivamo da je: D, =D; = Dy \Vidimo da se zadatak svodi na odredivanje dviju konstanata Cy iD, koje éemo odre- dit iz ubnih uyjeta konzolnoga nosaca. U upetom je presjeku konzole: 9(=0, — w,(0)= 0. 1a prvog uvjeta dobivamo da je C; = 0, a iz drogog wvjeta da je Dy = 0. ‘Sad jednad2bu elastin linje mozemo napisati u opéem abliku: get yp Bray uma) 24 6 24 sjuée vrijednost, dobivamo: El, way=-F, =m, ‘Ako 2a F, i My wvestimo odgovs ee ately =a)" EL, w)=—(F 20) 5+(Mre a st) “ My assy Deriviranjem iraza (5.57) dobivamo: +P o, ot), a 2 See po Me a) (05.8) Za promatranipresjek konzole mora biti x~ a,> 0. U protivnome, Shan stim fektorom ispusta se iz inraza (15.57), odnosno (15.58). Za prog i nagibrangente u presjeku C, (°= a, iziraza (15.57) (15.58) dobivamo: Fat, gay | Magy MOO" 357, *eer, *2E1, Fat 2EI, gay (a, ‘Buduei da je na dijelu Il nosaéa (a $ x < J) moment savijanjajednak nul, elastiéna linija nator dijelu nosaga pravac je kot sosi x zatvara kut Fat 434 15, Detormaciacavnog Supe pi sanianiy ‘8, Nosad's prepustom optereéen prema sl 15.132 4 F ska 1:13 Letajne reakcije F, i Fy mo2emo odreli iz uvjeta ravnotee iu daljnjim razmatra- 1ajima smatrat 6emo da su nam njihove vrijednosti poznate. Pri odredivanju jednadabe elastitne linije promatramo redenje (6.15.13). Opéi iraz 2a moment savijanja gla: tieki ekvivalentno opte- May= F, x= My = ay)" ~ LE 4p, (ay) LEY ‘adj je 2a promatrani presjek (xa) > 0. Diferencijalna jednadaba ima oblik: = Fyx+MgGe~a,)" +20 = oe) Dvostrukim integriranjem dobivamo: ow. x £1, Bank, Damon a) ete we)=-F, Elma) =F, 7 ‘dj je 2a promatrani presjek (x a))> 0. Konstante integracije odredit €emo iz rubnih uvjeta nosaca: w() w=. 152. Anaiicha melon odredivani lasine line nosataKonstaninoga presch 435 Iz prvog uvjeta slijed da je D0. 1 drugog uvjeta dobivamo: ei Uo aegt ade Gane 2 aT “Tako dobivamo opéu jednad?bu elastitne lnije nosata: a =a) g@~a,) @- 4) _a-a,)" Bly wim Fa Gt Me ag 6 a Py, a? at=ay)* fA ay ly. 1 gdje je za promatrani presjek (r-a)> 0. Deriviranjem izaza (15.59) dabivamo izaz za kut nagiba tangente: £1, oa)=—F, 4M, - 0,4 ar a (ea)? _ ada) afr, Sow, gree), «1s40) ‘adj je za promatrani presek (x—a,)> 0 9. Elastigna linija nosaéa sa zglobom u polju U prethodnim je zmatranjima elastin linija nosaéa bila neprekinua i glatkakrivu- Ijana €tavo) duzini nosaéa neovisno o obliku dijagrama momenta savijana, Pri itegrira- nju diferenejalne jednaddbe elastiéne linie i definiranju opée jednaddbe elastitne linije, nosaé smo podijelil na dijelove ovisno o obliku dijagrama momenta savijanja. Now pre- ‘jeku u Kojemu se nalazi zglob elastin linija nije glatka krivulja (sl. 15.14). Prema tome, jednadbs elastin linije biti Ge razliita za dijelove nosata spojenih zglobom. ee i wie Te. U zalobu su pregibi spojenih dijelova nosaéa jednaki 1 suas“ dok su kutovi zaokretapesjka Iijevo i desno od zgloba rai: P10 Razmotrimo nosat prikazan na sl. 15.15. aie uyjeta F,=0 1 EM, =0dobivamo: F, M,=-M+R,een=me Moment saianaupresekuxjest MO=Fx-MeM Ame osxs(esn Da bismo doi jednadabu elastin li nosata AC i CB, Diferenejalnajednadzba elastitne linije za dio I, 0S x < a, glasi; je nosaéa, moramo promatrati dva dijela @ o Diferencijalna jednadzba elatitnelinije 2a dio Il, a 0. Ako je (x ~a) <0, znati da je zglab desno od promatranoga presjeka pa se iz iraza (15.63) ispusta ean s faktorom (x~ a) <0. Progib jeu totki C: Ma f Ww, (a)= ———— (34a? — a’, 1 m= Ge (2a =a) «1s ee dw M [gg gn @tD? d-2 eon tte foernar Atl P=Be) as ee eee Ma pennies . —— Sea eeecrer peresonsiy ire ett=2a] ase ee oe M apy y Ot? i senate [one tte Primjer 15.1. [Nosats prepustom optereéen je prema sl. 15.16a. Treba odredit jednadsbu elasti¢ne linije nosaéa te progib i kut zaokreta presjeka C, kutove zaokreta u osloncima A i B, te progib u sredni raspona. Kruost je nosaga E J,='10,5 MNi Sika 18.16 Dae je: Zappodrucje |S x 5 (+e) gy e—D? 2 OER (= D+ MQ)=F, 6 Dvostrukim integriranjem diferencijalne jednadbe: gute bP 2 wn" 6 o-0 ol a=" 66 aT @ o 440 15. Detorma 1 dee" El, wisd= 4 1207 +Cr4D, alieje te >0. Konstante integracije odredimo ig rubnil uvjeta nosis: wo) = 0, w(0) =O. Iz prvog seta slijedi da je D =0 (pritom ispustamo Eanove za koje je ¥-1<0).a iz 0. ‘Da bismo odrediliprogibu presicku C, uiraz (d) uvestimo x= 6 m: 1 fgg 3028 4 306% 30-2" 30-24 _ 30-2" Br, (oe pep A i eon aj Boye 289 10" m=—2,590m Derivranjem iaraza ) dabivamo: 1 30x? x4 306-4) 30@— 4)? 30@— 4)" oe (= 4)? 30(e- 4)" 30-4) c Er, 2 +96 6 36 uz uvjet da je (r—4)>0. 153. Anata metadaodreinan lastine ie a4 ‘Ako u iavaz(e) uvrstimo x= 6, dobitéemo kut zaokreta presicka C 30-6" 30-2) 02 30-24 CE 176 176, El, 10.510" = 0,0168 rad Buduéi da je 2a dio nosaea 4B (x1) <0, iz iraza (i) ispustamo Clanove s fakto- rom (x~ 1) te dabivamo: » aos ae } osesa o 30-2" )__ 90 480) E 7, 28,51:10"” m= 0857 em. Ti 185) Kut zaokreta u osloneu A jest: 68 arse aioe a wostone 8 i 30-4? | 30-4* 96. 96 = 9= (60 26 96 = 0.00911 Pom w= 90): a 2 %6 Biases 15.3. Analitiéka metoda odredivanja elastiéne linije nosaéa promjenljivog presjeka Prema nacinu promjene popreénog presjeks, Stapove smo svrstaliu tri osnovne sku- pine: Stapovi lokalnog, stepenastog i postupno promjenljivoga popretnog presjcka (sl 14.58). U blizini otvora, utora i slignih lokalnihoslabljenja (sl, 14.584) dolazi do pojave koncentracije naprezanja, koja ima lokalni karakter i nema 2nataijiulleca) na stanje napre- ‘zanja i deformacia Sapa u cijelost, Zato sete lokalne promjene popretnoga presjcka ne tuzimajtu obzir pri odredivanju progiba i kutova zaokreta presjeka. Nosat s lokalaim oslablienjima promatramo kao Stap konstantnoga popreénog presjeka s momentam tomo Sti 442 15.04 mac casas ape pl stan Nosaé stepenasto promjenljivag presicka (sl. 15.17) dijelimo na dijelove konstantno- tg presjeka. Za iti dio nosada konstantnoga presjeka, momenta tromosti J, difencijalna Jedhaddba efastiéne lini (15.69) ttm © sina tsi, teusjetarnvootee dbivame. Fink My Moment savianau pres x est May Fux Zadio nesta, 0 5 x a ierensijanjednadaa (15.69) gs aw £1, Sh a— Mey Px4F a ora Me ® Dosim imegrranjem dabivamo: dw te fee Bap iee b), Mak Dar letc, ® x it Bh week Ste Zc, 24D, co a dio nesta, a x 5 mame aw bn, Sten Fetes , ® owe EL, Gan k Sar iste, © a meta oreivana lastineiie moat promfenivngpesicht sr 4c. e40, mn El, way==F 6 Za odredivanje konstanata integracije postoe Ceti uyjeta Za pesiek 4, x =0 wi) 9, = 90) ir) wy 0) o Za presjek C,x=a: 9,(a)= 94 (a) o (a= Wy (@) 0 Fe uvjeta(g) i (b) dobivamo da je: C=D,=0 12 uvjeta pak (i) dobivamo: ‘i odarle: co) 0 ‘Ako w iraz (c) i (D wvtstimo pripadajuée vrijednost za konstante integracij, dobit emo jednadabu elastin line: (-2) osrsa (15.70) 26) _f [lt fh Yaora eee 2a] won ff ol, i 2 6 : asxsl ast) 448 15, Detormacia ras tape pis Deeriviranjem iaza (15.70) (15.71) dobivame iznaz 2a kut zaokreta F Soe ai (sary w= fry 1 =F is.) 21, .u preske B progib je: BFP WEL, say «a kut zaokreta s.73) ‘Kod nosata postupno promjeniivoga presjeka (sl. 15,18) diferencijalna jednadzba elastin lnije ima oblik (15.76) 4 Sika 1618 sina 1529. Prie integrtanja diferencijalnejednadzbe (15.76) moment tromosti (x) proievolino- «ga presjeka nosaéa izrazimo momeniom tromosti najveceg il taimanjeg presjeka nosata, 4x) = Iq x). Dajnj postupak odredivanjaelastignelinije nosate ist je kao za nosat kon, santnoga presjeka § momentom tromosti J. as 152. Amaia tad adredivana latin Razmotrimo nosat jednake Evstoge na savijane, konstantu Visine, upet a jednome kaj ina slobodnome kraj optereéen silom F (sl. 15.19). Moment je troinosti upetog presjek 251. 15.19. dabivamo: Moment je tromosti prsjeka sapseisom x pava fom io — Maye-Fs Diterencata edna (15.26 ew s i 21 Mert 8 & Dvostrukim integriranjem dobivamo: dw El, Periz & El, wey= Fl FrertD. Za odredivanje konstanataintegracje postoje dvs wveta Za presjek B, x= awh) Iz prvog uyjeta dobivamo: OnFR+C 46 15 Datormaclia rave tape lenin ite core te drug uvjet dbivan rE scrso ‘ate: pth 2 laraai 2a progib w i kut zaokretag primaju oblik: gyn Fl EP EP | asa Wr EL, * Eh Eh t Fist Fs FU FP (et x qa fle Fla, eee “On 7E Eh 2EL, orl i ve [Najyeei progib i kut zaokreta nastaju na slobodnome kraju 4, 2a = y00)= FP 2F 0) = Wau =F ‘Za nosaé konstantnoga presjeka s momentom tromost fy dobil bso: Fr dave slijedi da tap jednake évrstoée na savijanje ima najreéi kut zaokreta dvaput, ‘a najvedi progib 1,5 puta veti nego Stap konstantnoga presjeka To znaci da je nosaé prom: Jenljiva presjeka’savitjviji od nosaga Konstaninoga presjeka, medusobno jednake Evrstoge. Iz jednadabe (c) vidi se da je u promatranome primjeru zakrivijenost nosaéa konstan- tna, To znaéi da se 0s Sapa savij po kruznome lulu, Medutim, mi smo dobil jednadaba p51 eaten 2) veo ms nia delornaia osaca a7 15.4, Grafoanaliti¢ka metoda odredivanja deformacija nosaca Vidjeli smo da analtigkom metodom nepostedne inteyracije diferenijane jed- nadzbe mozeio odrediti jednadbu elasticnelinje nosaéa. Medutim pri slozenim izrazi fa za moment savijanja pri promjenjive)krutost nosaga metoda neposredne intepracije dliferencijalne jednadzhe zahuijeva mnogo ruda, U veéinisluéajeva u praksi nije potrebno znai jednadzbu elastin linije nosaca, vee ‘samo progibe i kutove zaokretav jednom ili vise karakteristicnih presjeka nosaéa, ito prije Svega maksimalni progib i paksimalai kut zaokreta, radi provjera uvjeta krutesti, Pri ‘jesavanju taki zadataka obigno se primjenjuje grafoanaliticka metods koja omoguéava ‘ds nepostedno odredimo progib i kut zaokreta u odredenoi presjeku bez poznavanja jeu nadabe elasi¢nelinje nosaca. Grafoanaitika metoda osniva se na matematickoj analogiji izmedu diferenejalne jednadzhe elatigne linje nosaca: aw 1, 2% 15.79) Yar (15.79) | diferencijalne jednadzbe koja povezuje moment savijanja i intezitet optereéenja: (15.80) Zamislimo fiktivn’ nosat, jednake duljine i krutost kao stvamni nosaé, optereéen fik- tivnim opterecenjem u obliku dijagrama momenta savijanja M, konstruiranom na tvar- nom nosatu, tako da je: aM, asst) “Moment savijanja na fiktivnom nosaéu zbog fiktivnog, optereéenja nazivamo fik- tivnim momentom savijanja Ma popreénu silu 7 ~fiktivnom popreénom silom. Pozitivn’ dijagram momenta savijanja na stvarnome nosatu promatramo na fit ‘nom nosaéu kao pozitivno Fktivno optereenje usmijereno prema dolje. U nekom presjekutakva fiktivaog nosa¢a ovisnostizmedu fiktivnog momenta savi- janja i imteiteta fiktivnog opteregenja moze se izraziti jednadZbom sliénom jednadibi (1580), ‘Tako imamo: iti pomogu ieraza (15:81) (15382) 388 15. Deter Usporedlimo li jednadzbe (15.79) (15.82) doit demo: aw ai, EI, a at (15.833) ili El,w=it (15.836) Na aj natin, w diferencijalnojednadzbi elastgne linije nosaéa na desnoj strani mo- ‘ent saviania stvarnoga nosaéa mo2emo zumijeniti drugom derivacijom fikivnog mo. menta savijanja fiktivnog nosaéa, opteretenes kowiniranim optereéenjem w obliky sijagrama momenta savijanja, konstuiranog ra stvarninosaé: Prvom integracijom jednadbe (15.83) dobivamo: a ae (15.84) bas ae [Na osnoviizraza (14.2) sie da je: rd ait (15.88) x ) ‘ako da izraz (15.84) mozeme pisati u over obliku dw io (15.86) E Fee. PPonovnom intepracijom jednalae (15.84) dobivarno Eljwe i+ x40. (iss) Proizvoline konstante integracile ovise o rubnim svjetima. Ako je fktivni nosaé uévr8éen tako da su fiktivna popreéna sila i fiktivni moment savijanja M7 jednaki mui w coin pression u kojima su pripadajui kut zaokreta i progib stvarioga nosaéa w jed- ‘aki nuli,tada Ge proizvoljne konstante integracije CD bit jednake null. U tom slueaj, iz iraza (15.86) dobivamo da je kut zaokreta presjekastvamnoga nosaca: é oS Ger (15.88) 4, kutzaoktetanekog presjeka strarnog nosaajedak je Hktivnoj popretno) sli u pri padajudem preseku filtivnognosaga, podielenoj lksijskom krutodéu nosac EI 1zizraza (15.87) dobivame da je progib stvamoga nosaéa: a Fr (1589) 4. progib u nekom presieku stvarmoga nosaca jednak je fiktivnom momentu savijanja 7 w Dripadajucem presjeku iktivnog nosaca, podijeljenors fleksijskom krutoséu nosags Ey nj dlornaifa anata 49 Prema tome, odredivanje progiba i kutova zaokreta ma stvarmome nosacu svodi se na odredivanje fiktivnoy momchla savijanja i fktivne popreéne sile na fiktivnon osc Fiktivn i stvarni nos imaju jednaku duljinu i fleksisku krutost, «rack 9€ saa haginu uevrséenja, Usjete oslanjanja na fiktivnom nosaéa definiramo na osnovi rubnih uyjeta stvarnoya nosaga, ako da su u izrazima (15.86) | (15.87) konstante integracije Ci D jednake nuli Na zglobno ostonjenom kraju stvamoga nosaca bit Ge w = 0p # 0. Na fiktivnom nosaéu u tom presjcku mora biti Mf = 0 1 7 0, To znaéi da je fkttvn nosaé u tom me stu takoder zglobno ostonjen Na zglobnome rubu stvarmog nosaéa w 2 0 i p % 0. Na tom mjest fktivnog nosaéa mora biti if # 0 1 7'# 0. Tome odgovata ukljestene fktivnog nosata UklijeStenom kraju stvamoga nosaa (w= 0, p= 0) odgovaraslobodni kraj fiksivno- ga nosaéa (7 = 0,7 = 0), = Srednjem osloncu stvamoga nosata (w= 0, p # 0) odgovara zglabu polju (3 =0,T = # 0) fiktivoog nossa. Zglobu u polju stvamnog nosaga (w # 0, p) # yy 2 0) odgovara stednji oslonac (47 # 0, 7, Ty # 0) fiktivnog nosata stika 1520, Stari nosae i njemu adgovarajuctfiktivni nosaé nazivaju se konjugirani nose ‘Nass. 15.20. prikazano je nekoliko karakteristcnih konjugiranihnosata [Napomenimo da statigki odredenome stvarsom nasagu uvijek odgovara samo jedan statigki odredenifiktivni nosaé. Stwami i fktivni nosaé imaju svojstvo uzajamnost. Ako ‘od dvaju konjugiranih nosata jedan uziemo za stvami, onda je drugi nosaé fiktivan, Postupk odredivanjaproiba ketovazaoketa grafaaalitickon metodom sa ve a prog srafeanalitigkom metodom sat se onscuiramo diagram momenta sian stvamog nose; za 2aani stan nasa’ : 2a 2a stv nos bir 0 egovaraj tin on ko je optereen finn opterecene obi dig su svi avapro pe oa fn manent atv opts sl prema errsma (15 8) (1589) aed ke solace Pritom Kominuiano Fitton epee u obi jagrama momenta avian ie 8 nosaéa zajenujeio koncetiani site fezstapojedh dijlove nagar 5 sume edhakima pov poem jelovs diagrams Obra so dsuermneore ta savijanjaslozenog ablika pa ih tom sua rasan jam na Jenstevse hoes a koje znamo povrsinu i polozaj tedista (sl. 15.2). : | | Ska 1521. 15.4 Grafaamalica met aetna done mata Prien grafoanatticke metode prikuzat éemo na Siedeéim prin |. Konzola optereéenja koncentrirangm silom na slobodnome kraju (sl, 15.22), ‘tae 1523 %e [Na sl. 15.22b prikazan je dijagram momenta savijanja. Os apseisedijagrama wzima- mo 29.05 ikivnoga nosaca i deFiniame nadie ajegova «Cerséenja.Lijevi je kraj fkcivnog, rnosata slobodan, a desni je upet, Fiktivno je opteregenje usmjereno prem gore jr Je dia- ‘gram momenta savijanja negat les) 15.22b dobivamo, Ty 2 2 ca 3 ut zakrta i progi u pesjku @ dobivamo pomotuizraza (15 8) (15.89) Ps = Pom = ft (15,90) san 2. Nosa¥ 2globno oslonjen na krajevima, opteresen momentom na ostoncu (sl. 15.23) fkaivni nosaé prikazan je na sl 15.23b. Fiktivne leZajne reakeije jesu ML i odatte 452 1S Detormaciaravoon Kapa pi sai (15.92) (15.93) ‘Sia 152 Fiktivni moment savijanja u stediniraspona iznoi: Me 2292232" 6 2 48 6 Pornoéu izraza (15.89) dobivame: “One, T6ET, (15.94) 3. Nosaé zelobno oslonjen na krajevima, optereéen kencentriranom silom (sl 15.24) Letajne reakeije jes Fiktivi je nosaé prikazan na sI, 15.246, Fiktivne letajne reaketjeiznose: [Fat 1 1a 1s Grafoamaihn med adrian defor 453 Pomogu iraza (15.88) dobivamo: Teer eral wee QP -3alta’ 1595) EL En HEL, ) ee fia, Fa 2 Baa 15.96 oes Elen char ) ee ° » Ir sik 1526, ee Fiktivni moment savijanja u sredini raspona jest. weert 27 a8 =f «son, as}. dobivamo: (15.98) (15.99) (15.100) ‘Ako na nosaé djluje visa sila, za svaku silu odredimo udaljenost a, do blideg leaja (s1. 1525). 434 15, Detormaci prisavianle Progib u sredini raspona mozeme dobiti primjenom prineipa supempoziciie pomogu iaraza (15.97 Fa 4 ABEL, oo Grae ast «asaoy sta 152s, zraz (15.97) mote se upotrjebiti za odredivanje progiba kod nosata djelomicno op- teregenog konlinuiranim optereéenjem (3. 15.26). fe ay sina 1526 Blementaro optereéenje qdx koje djeluje na duaini dr izazvatée progibu sredini ra- spon: x a (5): 2 a a 3 a sun. . uureciie —— ray : ari2 cee - a is 2, c konsteutran je diagram Af" tivnog opterecenja na Rktivnom nosacu. koji je uzet kao dijagram Fktivnog opterecenja (st 15.28). ‘tka 1529, We sl. 15.296 uogavame da je: Fiktivne lezane seakeije jes ‘tka 1528, Ceri Blaee Genie ‘ Fiktivni momert savianja u srediniraspona iznoi: SEP IL LFL af 1 ‘) + ete TREE) 3474 Progb jew rein aspona a oh Ber : @" Fn," ET, a odgovarajué je progijednak Prinjer 15.3 wae 2a nosaé prikazan na sl 15.29 treba odredit prog i kut zaokreta u presjeku 8 458 459 Primjer 15.4 Za wosaé prikazan na 31 15.304 treba odeditiprogib i kut zaokreta na slobodnome Jeaju Cako je zadana krutost nosata Ef, L4=10kN/m » ° 4 sy21+3m g a ‘tka 1820, Racunamo le2ajne seakeije: EMy=0 Fo EM, 0 Fy-6- 10-6: Moment savijanja u polju iznos = 10-6:3430-1=0, Ff, M(s)= 25-x— 4 {ina prepustu M(x) =~ 30, asl. 15.30b prikazan je fiktivni nosat s fiktivnim optereéenjem w obliks dijagrama ‘momenta savijanja zadanog nosaéa, Fiktivni nosaérastyljamo na dve dijela kao St e pri- Jenjujemo koncentiranim silama u te2istu odgovaracib pours = 1.30562 90 kN? > ©, ®, 80. kNo? 4-30-1015 tnt teuvjota SH, Fy 64 180-9- 90-4 Upresjeku Cdobivamo da su fktvna popetna sla fiktivni moment saijana 30-4 15=— 15 kNmé dabivame: Re Kut 2aokrota i progibu presjchu Ciznose is = 0,003 52 rad El 32610 004 69 m= 469 em. Primjer 15.5, ‘Za nosaé prikazan na sl, 15.31a webs odvediti pomak hut zaokrotapresieka C. 'Nosa€ mazemo rastavili na dva dijela kao sto je prikazano nas. 15.31e. Prema izazu (15.92), dobivamo: Mi Fal FP “3EQN GET 2ET Ps «prema izrazima (15.90) (15.91) fae FE fT ET BET WET Zbog krute veze w B kut zadkreta py prehosi se na Konzolnaistaku, Deformiran ob ik ssosaéa prikazan jena sl 15.31b, i koje dobivamo da je kut zaokreta i pomak presjeka C° a Stik 153 FP er ae WEI WET 96 ET fag Sela Bt eu! tule y,-atu = eh gy EE ee ae ee oan ony i konatao: nt ee 9687 GET 15.5. Grafitko odredivanje elastiéne linije nosaéa Pri odredenim uyjetima oslanjanja fiktivaog nosaéa progib je u nekom presieks, stvamoga nosaéa odreden izrazom (15,89): Ze teeny (15.108) toga sedi da Je eiagram fkivoog momenta saijanja na Hktvnome nosagu credenom miei elstiéna inj stvarnog nosa. Dijagram fiktivnog momenta soja tana fiktvaom nesaéu mozemo dbii rack primjenom pana sila erznogpoligone. Pri tom je M(x) #7. ie je H polna udaljenossdimenrijom fikivne sie ertana u 4% 155. Granth wenaijama duzine,ertana injerlu tltivnih sila, a je ordinata u verignome poligoou sd imjerlu duzina w kojena je ertan i nosaé (1: mm). Tako divans ae (15.109) ian ‘Ako polnu udaljenost 7 ne uzmein prozvolno, ve tv dae: Fine), debit demo dj ‘To znati da smo dobili progibe w mjerlu u kojems je ertan nosaé (1: sn) pa je a ‘adje je 7 iamjerena ordinata u veriznome poligonu. Laz (15.109) mozemo pisati iu obliku: wea Hmat w 15.110) i (15.110) ‘Ako stavimo da je pala udaljenost El, a asp obit éemo: wea as.) U ovom sluésju dobivamo progibe x prcadnoj veligin (u mjerlu 1:1), ‘Ako lieu i dlesnu stranu izraza (15.110) pornno2imo s m (n je protzvaljno odabran prirodni broj), dobit éemo: ‘Ako stavimo da je polna udaljenost: (15.113) obit demo: it 1s.) 1 U ovom slutaju dbivame progibe muta wveéane. Merlo progibaj I: 462 ng Sapa pe sania Odeedivanje elasticne linije nosaéa grafitkom metodom pokazat éemo na sledegim primjerima, Uzmimo kag prvi prinjer konzolu na slobodnome kraju opterecenu momenton Mf (s1. 15.328) + 0 So ‘ae 52, Konzolu ertamo w nkom mjerilu 1: m (st 15.32a).Dijagram momenta savijanja ima blk pravokutnika, a wzimamo ga kao fiktivno opiereéeniefiktivnog nosata (sl 15.32b). To fiktivno opterecenje zamjenjujemo éettima fiktivnim silama ®,,..b, koje djeluju u {ebistima odgovarajuéihpovrSina, Dimenzija je Fktivnih sila Nm, Prema wsvojenom mije- riluza progibe 1: (ade jecbigno n= 1,2, 5 i 10), odredimo potnu udaljenost 77 pomoéuy izraza (15.113). Zatim crtamo plan fiktivni sila u nekom mierilu (apr. Lem & New) i ‘odgovarajudi veriani poligon koji se sastoi od tangenata na tazenu elasti¢nu liniju nosaga. Pri tom je zakljuén linia s paralelnas prvom polnom zrakom jer su progib i kut ‘zaokretau presjeku 4 jednaki nul, Krivula upisana u taj veri poligon daje trazenu ela- stig liniju konzolnog nosata u mjerily Na sf. 15.33. prikazan je grafigki postupak odredivanja elastine linije nosaéa s Prepustom, Postupamo slino kao iu prethodnom primjeru; nosaé crtamo w odabranom mjerilu 1m (. 15.33), Fiktivni nosaé 5 fktivnim optereéenjem u obliku dijagrama momenta sa- vijanja prikazan je na sl. 15.33b. Fiktivno optereéenje zamijenili smo dyjemafiktivnim 155. Gra 463 ne atin nen lama &, + ©, koje djeluj u tristima adgovarajueih povrsina, Prema usvojenom myerila ‘za progibe +, odredime polou udaljenost #7 pomocu iziza (15.113). Zatim konsteuira- mo poligon fiktival sila w odredeom mjerilu i odgovarajui veritni potigon (sl. 15:33e) jeri: dtine Lm ‘ prog ” Fiktvne ile Dee Nn 4 » 20 ®, + = ° * Sua 1833 Zakijutna Jinja s, toga veriznog poligona mora zadovoljiti uvjete ostanjanja nosaés, te ‘mora prolaziti kroz toéke 4" iB” jer je progib wosloncima 4 iB jednak nul. Da bismo pro gibe odmjeravali od horizontalne os, veidni je poligon reduciran na horizentanu 0s (s. 15,334) Keivulja upisana u gj veriani poligon prikazuje elastin liniju nosaga w mjeritu y Nas 15:34. pritazan je pack postupak odkedivanj lasin inje Gerberovog nosata Nash 3-3 prikavan efit noses kivnim optereenje wobliku momen {nog djagrama svarognoaa, 2a fiktvne ile Kostas plan ivi a edo ‘art erin oligo, Badu da je pres apt «prog kt nagiacastineine Ut jednai st iat lin noe 4 te arena pv pom zak. Za>nosne BD prope oslonee Cjetnak aw zat B jetmak Je progib kare, takodakijton na zansaé BD polaaitothama BC Neal 15384 verti pligon feduitanjeo8 heroin ako se og odnjraajuodhorzotalne es Ket Thvpiona wv polgon pike els Inj esa oa glu api jslom 468 a » 0 a * 2 Sika 1534 Primjena grafickog postupka na odredi voga popretnog presjeka U stutaju nosata promenliivog presjeka, grafigkim postupkorn modemo odret progibe polazeti od izraza (15.106) je nosata promjeniji dj je fiktivno opteresenje fktivnog nos€a duno w obliku redusivanoga momentnog dija- ‘rama stvamnog nosaéa (7 = Mf), 2 polna udaljenost dana je izrazom (15.113) » tka 1535, i ere 465 15.6, Odeeivane pragiba metadon oer nn yj aici postupakprikazan jen sl 15.35 pri Cen je kao canovn prejk usvo- jen ngjmanoreseh ukodaje = Ako Gktivno opterecie klviogs note pei Stavimo obi mometoog dijgranastvarnog noses fg = A, nl poligon fi Sil moran Konsta spat palin daljenotin ko Sto je prikazano na sl, 15,36, Pri zamjeni kontinuiranoga fiktivnog opteresenia kon- ‘entriranom fiktvnom silom na tom dijelu nosaéa poprecni je presjek konstantan, Buduéi si 1536, da je elastigna linija Kontinuirana krivulja,u plan fiktivnih sila 2a odgovarajuée fiktivne sile polne zrake moraju biti zajednigke (sl. 15.36d). Nakon korstruzanja veriznog poligo- ‘na poviagimo zakljuenu lini kroz totke A” |B", jer su progibi w osloncima jedaki nul Kivulja upisarau ta poligon elastin je linia nosaca 15.6. Odredivanje progiba metodom konaénih diferencija ii metodo konaénih diferencia koja se osniva na fn linije nosaga (35.5) sustavom diferenciskih Progibe nosata mozemo ode zamjeni diferencijalne jednad2be ela Jednadzbi Pri tom umjesto funkeije neprekinutog argumenta w = w(x) razmatramo funkciju diskretnog argumenta, definiranu y diskretnim tockama koje nazivamo evorovirna (11537), 466 15, Delormacia eave ap U evorovima &-2, 1, k, AH it pripadajuce su vijednost funkeije ws 2 4 1, Whe ye id. Razmak (korak) izmedu Evorova jest Av = A. Prvu i drug derivacija funkeije +5 ska 183, (2) u2vorovima aproksimiramo odgovarajuéim centralnim diferencijama. Tako dobiva- smo priblizanizraz za prvu i drugu derivaiju funkeije w(x) u dvoru k: ‘dw(r)' Mens = Mey (22) =e SE Goes) (sats) 1 ba Ako ditrensinn edna sas line nos (15) za drs dracn funkeije w(x) uvrstimo priblidan iraz (15.116), dobit éemo diferencjsku jednadzbu 2a evor 7 (15.16) M, te) Elvis -2m tos Pri odredivanju progiba postupkom konatnih diferencija podrugje nosaéa nizom &vo- rova diskretizramo na jednake interval. Pri tom razlikujemo anutarne i rubne evorove 1a nosagu. Za svaki usutarji Evor postavljamo diferencijsku jednadzbu (15.117) i tako 7, kranjpresjeci promatranog elementa za- ‘okreéu se jedan prema drugome 2a kut dp, kao So je prikazano nas. 15.45b, Kut dp dobi- vvamo iz geometrjskih odnosa hdp =a (T,~T) dx (TT) de i as.3 aie je hvsina nosaé, Vetitina % oanaeue zakrvjeost elastin line nosaa pa moremo napsati dite rencjalna jdnadebu elastin line nosaés: vw _a@a-1) (15.132) a? h ‘Ako je Ty > Tj, nosaé se savija konkavno prema dole pa je zakrivjenost negativna. Zato je u jedinad2bi (15.132) postavljen predznak minus. a0, u Vein == tenn jmi112 ogra vii By fee jenadi laste lin (15.5) Jnadab (1.132) maemo ret jednom dpe pike tod {Ako pretpstavimo da, iT i fankcije od x, interno edna (15.132) dative! 2h a we 2-7) 2h

You might also like