Professional Documents
Culture Documents
Tuzla
MATURSKI RAD
iz knjigovodstva
TEMA: Troškovi usluga
UVOD .....................................................................................................................................4
Zaključak .............................................................................................................................16
Literatura .............................................................................................................................17
2
UVOD
Tema mog maturskog rada su troskovi usluga. Prije nego krenem detaljno o uslugama i
vrstama usluga, nesto cu reci o troskovima. Troškovi predstavljaju novčani izraz utrošenih
komponenata proizvodnje i to sredstava za rad, predmeta rada (materijala) i radne snage. Šire
analize pod troškovima obuhvataju i izdatke koji nastaju izmirenjem obaveza prema državi.
Pošto ovi izdaci vremenski i funkcionalno nastaju istovremeno kada i troškovi, oni sa aspekta
ekonomije konkretnog preduzeća imaju isti karakter i uticaj kao i troškovi. U ekonomskoj
teoriji i praksi susreće se veliki broj podjela troškova i sve one imaju svoj smisao i značaj.
Naprimjer, razlikujemo: troškovi prema porijeklu, prema funkcijama u preduzecu, prema
nacinu evidentiranja, prema potrebama upravljanja itd, sto cu detaljnije objasniti u prvom
dijelu svog maturskog rada, kako teoriju tih troskova tako i proces knjizenja, uz primjere. U
drugom dijelu cu preci na pojam usluga i vrste, te karakteristike pojedinih usluga. U
sljedecem, trecem dijelu cu reci detaljnije o svakoj uslugi pojedinacno, sematski prikazati, te
promjene za svaku uslugu pojedinacno. U zavrsnom cetvrtom dijelu ce prikazati par promjena
troskova usluga preduzeca „NoTa“.
3
1. POJAM I PODJELA TROŠKOVA
Teorija troskova je dio mikroekonomske analize koja proucava nastanak, obiljezja i ponasanje
troskova u poslovnim procesima. Trosak se definise kao utrosak razlicitih dobara (materijala,
vremena, novca i znanja) potrebnih za nastanak nekog proizvoda ili usluge sto ce se realizirati
prodajom na trzistu.1
Troškovi predstavljaju vrijednost utrošenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije.
Kako se vrijednost izražava cijenom, troškovi su u novcu izražena količina utrošene radne
snage, sredstava za rad i predmeta rada. U ekonomskoj teoriji i praksi susreće se veliki broj
podjela troškova i sve one imaju svoj smisao i značaj. U svom radu cu spomenuti najvaznije
podjele troskova:
Ovo je osnovna podjela troškova, jer obuhvata trošenje faktora prizvodnje koji se javljaju u
svakoj proizvodnji, a pokazuju za koju su svrhu nastali troškovi i kakvi su faktori utrošeni. U
ovu grupu troškova ubrajamo:
troškove rada
troškove predmeta rada
troškove sredstava za rad
troškove tuđih usluga
Ova klasifikacija troškova odražava organizacionu šemu preduzeća. Podjela preduzeća prema
funkcijama označava njihovu sistematizaciju prema tome koja ih funkcija stvara. Prema ovoj
podjeli razlikujemo:
troškove upravljanja;
troškove nabavke;
troškove proizvodnje (obavljanja usluga);
troškove prodaje;
troškove finansijsko-računovodstvene funkcije;
troškove administrativno-kadrovske funkcije i sl.
4
1.5. Troškovi prema potrebama upravljanja
Pojedinačni ili direktni troškovi se mogu direktno, bez upotrebe neke uslovne baze ili ključa
zaračunati za određene proizvode ili usluge. U ove troškove spadaju:
1.troškovi materijala za izradu;
2.troškovi pomoćnog materijala za izradu;
3.troškovi rada izrade;
4.troškovi sredstava za rad u slučajevima obračuna funkcionalne amortizacije
Zajednički ili indirektni troškovi nastaju kao rezultat zajedničkih utrošaka komponenata
procesa rada za proizvodnju u određenom vremenu i prostoru, bez diferenciranja te
proizvodnje na pojedinačne proizvode. U ovu vrstu troškova spadaju:
1.troškovi režijskog materijala;
2.troškovi pomoćnog materijala i usluga;
3.troškovi unutrašnjeg transporta i održavanja;
4. troškovi sredstava za rad u slučajevima obračuna vremenske amortizacije;
5. troškovi rada na režijskim poslovima;
6. troškovi utrošene energije;
7. troškovi usluga drugih preduzeća.
5
2. TROŠKOVI USLUGA (grupa 33)
Pojam usluga (pa i pojam troskova usluga) je vrlo sirok i raznovrstan. Stoga je usluge, i u
poreznom i u racunovodstvenom smislu tesko precizno definisati. Prema najsiroj mogucoj
definiciji izvedenoj sistemom eliminacije, usluga predstavlja „sve ono sto nije roba i
proizvod“. Troskovi usluga obuhvataju2:
usluge na izradi i doradi ucinaka
prevozne usluge
usluge odrzavanja i zastite
PTT usluge
Zakupnine
Troskovi reklame, propagande, sponzorstva, sajmova
Usluge istrazivanja i razvoja
Usluge posredovanja
Ostale vanjske usluge..
Varijabilnost- Pošto usluge zavise od onih koji ih pužaju kao i od toga kada i gdje se one
pružaju, one su veoma varijabilne.
2
P.Samuelson & W. Nordhaus, Ekonomija, Zagreb, 1992., str. 185.
6
Racunovodstveno, treba razlikovati dvije vrste troskova usluga:
- troskove direktnih usluga (koje se trose direktno pri stvaranju poslovnih ucinaka),
- troskove indirektnih usluga (koje su samo indirektno vezane za nastajanje poslovnih
ucinaka).
Na kontima ove grupe evidentiraju se usluge koje za preduzece cine druga pravna lica. Ove
usluge uglavnom se evidentiraju na osnovu fakture, tako sto se za FV zaduzuje konto grupe
33, za PDV konto 260, a za FV + PDV odobrava konto 541.
Sematski prikaz:
FV+PDV FV
PDV
7
Na kontu 331- Prevozne usluge, uz odobrenje odgovarajuceg konta dobavljaca (prevoznika)
evidentiraju se trskovi svih vrsta transportnih usluga (kopneni, vazdusni, vodeni, transport
cjevovodima i sl.).
Na kontu 331 se medutim ne iskazuju izdaci za transportne usluge koji nastaju prilikom
nabavke stalnih sredstava ili zaliha, posto se vrijednost tih izdataka evidentira kao dio
ukupnog troska nabavke, tj.kao sastavni dio nabavke vrijednosti tih sredstava (stalnih
sredstava na klasi 0, odnosno zaliha na klasi 1).
Za troskove nekih specificnih usluga prevoza predvidena su posebna konta. Primjer je trosak
prevoza na sluzbena putovanja i naknade za koristenje osobnog automobila na sluzbenim
putovanjima (konto 340-Dnevnice za sluzbena putovanja i putni troskovi), troskovi prevoza
radnika na posao i sa posla (konto 328-ostali troskovi zaposlenih) i sl. takvi troskovi se ne
evidentiraju u okviru konta 331, nego na navedenim posebnim kontima.
Primjer:
200 Ziro-racun
468,- (1a
8
Ukoliko se koristi konto 605, prihod iskazan na njemu mora biti jednak iskazanom trosku rada
radnika za vrijeme trajanja tekuceg odrzavanja i ostalih troskova (materijal, rezervni dijelovi i
sl.), tako da se eliminise mogucnost da, po osnovu toga, drustvo iskaze zaradu
(prihod=trosak).
Koristenjem konta razgranicenja (559 ili 519), na kontu 332 se evidentira onaj dio izdataka za
investiciono odrzavanje koji tereti tekuci period.
Izdaci za investiciono odrzavanje se ne odnose samo na onaj period u kome su nastali, vec na
cijeli period koristenja sredstava zbog kojeg su ucinjeni. U tom smislu, ekonomski i
racunovodstveno je opravdano da se troskovi investicionog odrzavanja rasporede na duze
periode, uz sljedeca knjizenja:
Ostatak na kontu 098 prenosi se u sljedecu godinu, sve dok se u cjelosti ne izvrsi njegovo
ukalkulisavanje kroz troskove.
Period razgranicavanja zavisi od vrste i karaktera izvrsenog investicionog odrzavanja. Na
primjer, razgranicenje ce se izvrsiti na pet godina ako se ocekuje da ce se za pet godina morati
ponoviti isti ili sican „zahvat“ na investicionom odrzavanju tog sredstva. Konacno, troskovi
investicionog odrzavanja mogu se razgraniciti i na cijeli preostali vijek trajanja tog stalnog
sredstva, posebno ako se ocekuje da u tom periodu nece biti potrebna slucna ulaganja.
Redni Konto
Opis poslovnih promjena Iznos
broj Duguje Potrazuje
1. Ukupni troskovi investicionog odrzavanja 50.000 098
Iznos po fakturi dobavljaca 50.000 541
2. Prenos na kratkorocno razgranicenje 10.000 098
Prenos na kratkorocno razgranicenje 10.000 559
9
3. Obracunato ukalkulisavanje za 1. godinu 10.000 332 559
4. Placena faktura dobavljacu 50.000 541 200
Šematski prikaz:
1) 50.000 10.000 (1a 1c) 50.000 50.000 (1 1a) 10.000 10.000 (1b
Primjer:
Stigla je faktura za popravku masine, koja iznosi 1000 KM + PDV. Faktura je izmirena.
200 Ziro-racun
1170,- (1a
3
Dr. Željko Rička, Zakon o PD, Revicon, Fojnica, 2001
10
3.4. Poštanske i telekomunikacijske usluge - 333
Knjizenje:
D343/P543- na osnovu fakture PTT preduzeca
D543/P200- bezgotovinsko placanje fakture ili direktno
D343/P202- na osnovu priznanice koja se placa u gotovu.
Primjer:
200 Ziro-racun
585,- (1a
11
541/200, za odmah placenu zakupninu za svih 12 mjeseci (30.000KM);
334/240, za srazmjeran dio zakupnine od 1.05. do 31.12.2008.god. za iznos od 20.000KM
koji tereti trosak 2008.godine;
334/240, u narednoj 2009.god. zaostatak zakupnine od 1.01. do 30.04.2009.god. iznos od
10.000KM.
240 unapr.placeni trosk. 541 ob.prema dobav. 200 žiro-račun 334 zakupnine
1)30.000 20.000 (1b 1a) 30.000 30.000 (1 30.000 (1a 1b) 20.000
10.000 (1c 1c) 10.000
U slucaju koristenja kapitalnog (finansijskog) najma (leasinga) treba imati u vidu odredbe
MRS 17-Lizing, koji za takav najam predvida sasvim drugaciji nacin knjigovodstvenog
evidentiranja.4
Kapitalni najam (leasing) je takav odnos kod koga sve sustinske ekonomske kooristi i rizici
od sredstava odmah prelaze na najmopoprimca, pri cemu se prenos samog vlasnistva moze,
ali i ne mora unaprijed ugovoriti. Naime, za kapitalni najam je opredjeljujuce to sto na
primaoca najma prelazi sustinsko raspolaganje predmetom najma, cak i onda kada se
ugovorom o kapitalnom najmu ne predivda automatski prenos vlasnistva na njega (mada se i
to obicno ugovara, npr. oplatom posljednje rate, sa ili bez utvrdivanja ostatka vrijednosti za
placanje).
Pri takvom odnosu, najmoprimac u svojim poslovnim knjigama odmah evidentira sredstvo
koje je uzeo u kapitalni najam (opremu ili dr, klasa 0), uz iskazivanje dugorocne obaveze po
istom osnovu. Sustinsko raspolaganje predmetom uzetim u lizing podrazumijeva i
obracunavanje amortizacije tog sredstva (na teret konta 310, preko konta ispravke vrijednosti
stalnih sredstava). Naknadne otplate po ugovoru najmoprimac ne evidentira kao troskove
zakupnine, nego kao otplatu dugorocno ugovorene obaveze sa pripadajucom kamatom.
U finansijskom smislu, kapitalni najam za primaoca najma predstavlja specifican nacin
finansiranja stalnih sredstava, koji ima karakteristike kreditnog odnosa. U racunovodstvenom
smislu, sredstvo primljeno u kapitalni najam ima sve karakteristike vlastitog stalnog sredstva,
ukljucujuci i obracun amortizacije, cak i onda kada nije sasvim izvijesno da ce naknadno doci
i do formalnog prenosa vlasnistva. Umjesto troskova zakupnine (koje bi imao kod
operativnog najma), korisnik kapitalnog najma ima troskove amortizacije i troskove kamata.
Primjer:
240 Unapr. placeni tr. poslov. 260 Obaveze za PDV 541 Ob.prema dobavljacima
4
http://oliver.efos.hr/MS-lizing/jmesaric/org_rac/p8.pdf
12
7020,- (1 1b) 500,-
Evidentiranje ovih troskova se najcesce vrsi uz odobravanje konta dobavljaca, posto su ovdje
obicno u pitanju usluge koje vrse druga pravna i fizicka lica.
Kao trosak reklame moze se evidentirati i utrosak sopstvenih proizvoda, robe, materijala i dr.
u reklamne svrhe, uz knjizenje:
-335/604 (za sopstvene utroske proizvoda, materijala ili robe, za sve namjene) ili
-335/klasa 1- zalihe, za razduzenje zaliha sopstvenih proizvoda ili robe. Trosak se tereti po
nabavnoj vrijednosti vlastitih zaliha.
Primjer:
Primjer:
Od konst kuce „Alfa“ stigla je faktura za usluge istrazivanja 2000 KM + PDV. Faktura
izmirena.
13
337 Usluge istrazivanja 260 Obaveze za PDV 541 Oba.prema dobavljacima
200 Ziro-racun
2340,- (1a
Primjer:
200 Ziro-racun
234,- (1a
Na kontu 339-Ostale vanjske usluge evidentiraju se ostali „vanjski“ troskovi, odnosno razne
usluge za koje se angazuju druga pravna lica. To su komunalne usluge i naknade, istrazivanje
trzista, kontrola kvallitete i atestiranja, studentskog servisa, hotelske usluge (osim
reprezentacije), putarine, mostarine, fotokopiranje, prepisi, ovjere il.
Kao i kod predhodne vrste troska, i za ovu se dobije porezna faktura dobavljaca koja se
knjigovodstveno evidentira 339/541, uz priznavanje ulaznog PDV-a.
Primjer:
14
339 Ostale vanjske usluge 260 Obaveze za PDV 541 Ob.prema dobavljacima
200 Ziro-racun
936,- (1a
15
335 troskovi reklame 3390 komunalne usluge
3) 150 4) 50
ZAKLJUČAK
U strukturi ukupni troskova preduzeca troskovi usluga u danasnjim uslovima zbog visoke
sprecijalizacije rada preduzeca i podjele rada predstavljaju znacajnu stavku. Ovaj rad mi je
pomogao da se podsjecanjem na ove zadatke priblizim praksi. Veoma znacajno je naglasiti da
sve veci broj preduzeca ulazi u sistem PDV-a, pa se na ove usluge obracunava i PDV koji kod
primaoca usluga predstavlja ulazni, a kod davaoca obavezu za PDV. PDV (Porez na dodatu
vrijednost) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u
svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez
na konzumiranje, izvoz (koji se, po definiciji, konzumira vani) nije predmet oporezivanja. Iz
PDV-a se finansira i stalna potrosnja.
Troskovi usluga se cesto i razgranicavaju preko troskova vremenskih razgranicenja, konta 098
ostala dugorocna razgranicenja i konta 559-ostala kratkorocna razgranicenja.
Iz svoga maturskog rada sam naucila da se na kontima grupe 33 evidentiraju usluge koje za
preduzece cine druga pravna lica. Ove usluge uglavnom se evidentiraju na osnovu fakture,
tako sto se za FV zaduzuje konto grupe 33, za PDV konto 260, a za FV + PDV odobrava
konto 541-obaveze prema dobavljacima.
16
LITERATURA
http://www.poslovniforum.hr/about/rashodi.asp
http://oliver.efos.hr/evidencija/jmesaric/org_rac/p8.pdf
http://www.scribd.com/doc/29803532/5-troskovi
http://www.google.ba/#hl=bs&source=hp&q=pojam+usluga&btnG=Google+pretraga&meta=
&fp=739e800996171883
17