P. 1
Dnevni avaz [broj 5528, 22.1.2011]

Dnevni avaz [broj 5528, 22.1.2011]

|Views: 626|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/22/2011

pdf

text

original

Dnevni avaz

Nezavisni bh. politi~ki dnevnik subota, 22. 1. 2011. Sarajevo Godina XVI Broj 5528

16 GODINA NAJTIRA@NIJA NOVINA U BOSNI I HERCEGOVINI www.dnevniavaz.ba

1 KM, 6 kn, 40 din, 0,70 E

AFERA ORASI

Izvje{taj Tu`ila{tvu BiH

[ok nakon smrti uglednog privrednika

Sarajli}: Umro u snu

U

UIO prijavio pet preduze}a Istraga otvorena na zahtjev iz Ankare Tu|e podvaljivali kao bh. proizvod
prava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH podnijela je Dr`avnom tu`ila{tvu krivi~nu prijavu protiv pet bh. firmi zbog sumnje da su po~inile carinsku prevaru i nelegalno izvezle ogromne koli~ine oraha u Tursku. Orasi koji su u na{u zemlju uvezeni iz Ukrajine, Moldavije i Bugarske u Turskoj su prodavani kao bh. proizvod po znatno vi{oj cijeni od kupovne, na ~emu su pojedinci debelo profitirali. 2. strana

Danas d`enaza Hasanu Sarajli}u
15. strana

Libija: Nakon usvajanja novih pravila
9. str.

Zenica
Skladi{te: Istra`uje se velika kra|a
4. strana

@

Tr`i{te: Sumnjivi osvje`iva~ prostora
11. str. Almina i Ismet Zulfi} s Ismailom: Da imaju novca, odlu~ili bi se na tu`bu
(Foto: A. D`onli})

Upozorenja: Udru`enje za za{titu potro{a~a

Zulfi}i dobili sina bez ruku
Danas prilog ’Sedmica’
NOVINA U NOVINI NEZGODA

Roditelji Ismet i Almina krive ljekare za previd

@
ZLATAN BAJRAMOVI]
10. strana

3. strana

Prevrnuo se {leper sa ’{kodama’

14. strana

Lokacija Ned`ari}i, Sarajevo

Sanja povratak u Sent Pauli
65. strana

2

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

aktuelno

MALVERZACIJE Tu`ila{tvu BiH upu}en izvje{taj o aferi „Orasi“

Pak: Finansijske mjere

Prelec: Realna mogu}nost

Sankcioniranje bh. politi~ara ipak mogu}e
Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje sredstava politi~ara i zabranu ulaska u EU
U Briselu je u pripremi rasprava o tome {ta bi Evropska unija (EU) mogla uraditi da bi pomogla BiH na njenom evropskom putu, a spominju se i eventualne sankcije za politi~are koji namjerno blokiraju taj put, prenijela je Fena. Iz ureda visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin E{ton (Catherine Ashton) za „Deutsche Welle“ (DW) je „potvr|eno da se radi na konkretnim prijedlozima i da se razmatraju mjere koje bi doprinijele ubrzanju eurointegracija BiH“. Prema nezvani~nim informacijama, mogu}e sankcije podrazumijevale bi uskra}ivanje pomo}i EU, zamrzavanje sredstava politi~ara, ali i zabranu ulaska u EU. Izvjestiteljica Evropskog parlamenta za BiH Doris Pak (Pack) izjavila je da je ona u svojim izvje{tajima uvijek napominjala da je neophodno iskoristiti sve instrumente kojima raspola`e Evropska komisija, pa makar oni podrazumijevali i finansijske mjere, kako bi politi~ari u BiH shvatili da moraju raditi svoj posao. Da postoji realna mogu}nost uvo|enja finansijskih mjera kao mehanizma deblokade eurointegracija BiH, smatraju i u Me|unarodnoj kriznoj grupi. Marko Prelec, direktor programa za Balkan, za DW ka`e da za sada jo{ ne postoji saglasnost unutar Unije o tom pitanju. - To je ideja koja zvani~no postoji unutar evropskih institucija u Briselu rekao je on.

Potvr|eno pisanje „Dnevnog avaza“

Krivi~na prijava protiv pet bh. firmi
UIO prijavio preduze}a „Mir-Puzo“ iz Sarajeva, „Profit“ i „Konstruktor trade“ iz Modri~e, „Eurofruit“ iz Cazina i „Megacom“ iz Tuzle
pojedinci iz na{e zemlje debelo profitirali. Istraga u BiH otvorena je na zahtjev turskih organa iz Ankare, a sumnja se da su u aferu umije{ani koliko ljudi iz BiH, toliko i iz Turske. Prema zvani~nim podacima koje smo dobili iz UIO, radi se o preduze}ima „MirPuzo“ iz Sarajeva, „Profit“ i „Konstruktor trade“ iz Modri~e, „Eurofruit“ iz Cazina i „Megacom“ iz Tuzle. - U nezakonitim radnjama u manjoj mjeri su u~es-

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH podnijela je Dr`avnom tu`ila{tvu krivi~nu prijavu protiv pet firmi iz na{e zemlje zbog sumnje da su po~inile carinsku prevaru i nelegalno izvezle ogromne koli~ine oraha u Tursku. Orasi koji su u na{u zemlju uvezeni iz Ukrajine, Moldavije i Bugarske u Turskoj su prodavani kao bh. proizvod po znatno vi{oj cijeni od kupovne, na ~emu su

Nestala firma koja je nelegalno izvozila lje{nike i bademe
Osim oraha, u Tursku su iz na{e zemlje nelegalno izvo`eni i lje{nici i bademi. Samo firma „Bio-sun“ iz Mostara izvezla je 168.265 kilograma lje{nitvovale i druge firme, ali za njih nije bilo osnova za podno{enje krivi~ne prijave ka iz BiH. - Ali, ta firma je nestala. Ona vi{e ne postoji u na{oj zemlji i ne znamo {ta se s njom desilo - rekao nam je Kova~evi}. kazao nam je portparol UIO Ratko Kova~evi}. Prema podacima UIO, to su firme „Alp“, „GKS International“, „Remix“, „Saraf“, „T urbo International“ i „Megapak“ iz Sarajeva, „Ba{o“, „DKDaut“ i TP EL iz Velike Kladu{e te „Bio-sun“ iz Mostara. Na spisku su i firme „Euro-fruit“ iz Cazina, „Grupa 24“ iz Jablanice, „Kardelen“ s Ilid`e, „Komp-Mat“ iz Doboja, „Konstruktor trade“ i „Zemlja {ume - Woodland“ iz Modri~e, „Mao~anka“ iz Mao~e, „Roll Oil“ iz Prnjavora, „Saraj - aga“. No, u slu~aju ovih firmi nije utvr|eno da se radilo o nelegalnom izvozu. Iako smo ju~er od Tu`ila{tva BiH poku{ali dobiti detalje u vezi s ovom aferom, odgovor nam S. R. nije stigao.

Zahtjev Ankare

Nema dokaza

Kova~evi}: U~estvovale i druge fime

Na sjednici Skup{tine USK, zakazanoj za 31. januar, trebala bi biti donesena odluka o izboru i imenovanju ~lanova nove Kantonalne vlade, zaklju~io je ju~er Kolegij Skup{tine, kojim je predsjedavao Husein Ro{i}. Vo|ena je polemika o izboru sekretara Skup{tine USK nakon {to je u penziju pro{le godine oti{ao dotada{nji sekretar Smail Kli~i}. Dr`avne institucije ukazale su na kr{enje procedura i zakona prilikom imenovanja osobe koja je obavljala i jo{ obavlja poslove sekretara, a u nezakonitim radnjama u~estvovali su i neki ~lanovi Skup{tine USK. Predsjedavaju}i Skup{tine Ro{i} predlo`io je da ovu proceduru obavi Komisija za

O novoj Vladi USK 31. januara

Kolegij Kantonalne skup{tine

Ogromne koli~ine nelegalno izvezene u Tursku

Nema sazivanja sjednice Doma naroda, Incko name}e odluku
Visoki predstavnik razmatra mjere koje bi mogao poduzeti ako bi se politi~ari u FBiH oglu{ili na potrebe i zabrinutost njihovih gra|ana
- S visokim predstavnikom sastat }u se ponovo u ponedjeljak i vjerujem da }e se odluka o privremenom finansiranju FBiH za prva tri mjeseca donijeti u narednih nekoliko dana. Nismo sazvali sjednicu novog saziva jer smo iz Centralne izborne komisije (CIK) dobili naputak da procedura izbora za Dom naroda FBiH nije zavr{ena. Problem sazivanja starog sastava Doma, iako on ima legalitet i legitimiRo{i}: Usvojen prijedlog

Privremeno finansiranje Federacije BiH

administrativna pitanja u saglasnosti s Ministarstvom pravde, {to je i usvojeno.

M. D.

www.dnevniavaz.ba

PORTAL - komentar dana Ko }e pridobiti Sarajlije: Rat kablovskih operatera
- Dobro je da postoji konkurencija i samo s konkurencijom }e se pobolj{ati servis gra|anima i cijene }e padati, a ovi {to kukaju da im drugi otimaju klijente, to je njihov problem. Gospodo, ponudite vi ne{to bolje od konkurenata i klijenti }e sami vama do}i, ne vr(bubalo) ijedi kukati i plakati!

Nakon telefonskih konsultacija s parlamentarnim politi~kim strankama predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta FBiH Stjepan Kre{i} izjavio je ju~er u Mostaru da ovog mjeseca ne}e biti odr`ana sjednica ni novog ni starog saziva ovog doma. No, novinarima je saop}io da je razgovarao s visokim predstavnikom Valentinom Inckom (Inzko), koji mu je rekao da }e on donijeti odluku o privremenom finansiranju.

Kre{i} u HSP-u
Kre{i} se ju~er obratio novinarima kao novi ~lan HSP-a BiH. Podsjetimo, on je napustio HDZ 1990 nakon {to je Predsjedni{tvo te stranke protiv njega pokrenulo disciplinski postupak.

tet, u tome je {to ne bismo imali kvoruma za sjednicu kazao je Kre{i}. Direktor komunikacija OHR-a Oleg Mili{i} potvrdio je ju~er za „Dnevni avaz“ da je visoki predstavnik svjestan ozbiljnosti situacije i mogu}ih implikacija po najugro`enije kategorije i da nema namjeru dozvoliti da oni trpe zbog nepopustljivosti doma}ih politi~ara. - Jasno je da se Dom naroda u starom sazivu vi{e ne mo`e sastati. Me|utim, ~etiri kantona jo{ mogu djelovati da bi se omogu}ilo konstituiranje novog saziva Doma na vrijeme i u punom sastavu kako bi lokalne institucije mogle usvojiti mjeru o privremenom finansiranju. Neki su mi{ljenja da se ovo mo`e

Incko: I dalje poziva na konstituiranje Doma

uraditi za 24 sata - istakao je Mili{i}. On je potcrtao da visoki predstavnik jo{ jednom poziva sve stranke u kantonima koje blokiraju politi~ke procese da poka`u da su barem jednako zabrinute za dobrobit svojih gra|ana kao {to je me|unarodna zajednica. Istovremeno, visoki predstavnik razmatra mjere koje bi mogao poduzeti ako bi se politi~ari u FBiH oglu{ili na potrebe i zabrinutost njihovih gra|ana. A. Du. - M. K.

aktuelno

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

3

Komentar dana
Pi{e: Tarik LAZOVI]

ZENICA Roditelji Ismet i Almina krive ljekare za previd

Manjak plodove vode opravdavali su rije~ima „nadoknadit }e se to“, ka`e majka Neko nam je to trebao re}i, da se psihi~ki pripremimo, navodi otac

Zulfi}i dobili sina bez ruku

Svi u javne kuhinje!

(tarikl@avaz.ba)

Sve je ve}i broj onih koji u jednom toplom obroku i komadu hljeba dnevno vide jedini izlaz za pre`ivljavanje
Period u kojem je BiH trpjela posljedice globalne recesije i finansijske krize, sude}i prema statistikama, bli`i se svom kraju. No, za razliku od te uvozne krize, ovoj doma}oj politi~koj i ekonomskoj depresiji o~ito nema kraja. Posljednje informacije o tome da su javne kuhinje u cijeloj BiH zatrpane pove}anim brojem korisnika, ishod su katastrofalne politike proteklih godina i neodgovornog postizbornog pona{anja stranaka koje su dobile najve}e povjerenje glasa~a u oba entiteta. Direktna posljedica plja~ka{kih pohoda strana~kih klanova, nerada i nesposobnosti funkcionera, proma{enih inicijativa i izgubljenih godina BiH jesu dugi redovi pred javnim kuhinjama. Sve je ve}i broj onih koji u jednom toplom jelu i komadu hljeba dnevno vide jedini izlaz za pre`ivljavanje. No, to nisu vijesti koje dobro uhranjeni vlastodr{ci `ele ~uti. Oni od toga okre}u glavu. Njima su daleko va`nija politi~ka prepucavanja i borba za fotelje iz kojih }e demago{ki mudrovati o ustavnoj reformi, podijeljenim nadle`nostima, nacionalnoj ravnopravnosti, podjeli dr`avne imovine i ostalim, za gra|ane koji ~ekaju na koru hljeba apsolutno nebitnim pitanjima. ^injenica da javne kuhinje, zbog prevelike potra`nje, dolaze u oskudicu i probleme vjerovatno }e izazvati reakciju nekog lokalnog mo}nika, dr`avnog funkcionera ili institucije, koji }e, uz medijsku pompu, velikodu{no, ali tek nakratno pomo}i rad kuhinje i osigurati dodatne i kvalitetnije obroke. No, posao vlasti je da poduzmu mjere kojima }e smanjiti broj korisnika i ljudima osigurati zaposlenje i pristojnu penziju, u}i u investicije, javne radove i razvoj ekonomije. Od trenutnih bh. vlastodr`aca, me|utim, te{ko je o~ekivati da }e uskoro shvatiti da umjesto dugih redova ispred javnih kuhinja u kojima }e se, zahvaljuju}i op}ini, kantonu, entitetu i dr`avi, dobivati kvalitetni obroci, ovoj zemlji trebaju nova radna mjesta!
\oko NINKOVI]

Almina i Ismet Zulfi} s Ismailom: Da imaju novca, odlu~ili bi se na tu`bu

(Foto: A. D`onli})

U zeni~kom prigradskom naselju Tetovo Almina Zulfi} pred kraj pro{le godine rodila je sina Ismaila. Dan prije poro|aja bila je kod ljekara, koji je nakon obavljenog ultrazvuka kazao da je „dje~ak vrcav“ i da }e se za koji dan roditi. Kada se Almina porodila u Kantonalnoj bolnici Zenica, ljekari su mogli samo konstatirati da je dje~ak ro|en bez ruku, s jednom zakrivljenom nogom, dok su na drugoj nozi prsti spojeni. - Odmah po poro|aju nisu mi dali da vidim dijete, nego su pitali {ta su mi ljekari davali od lijekova, gdje sam i{la na preglede. Shvatila sam da ne{to nije uredu. Tokom trudno}e bila sam kod tri ljekara u Domu zdravlja Zenica, a na njihovu preporuku i na priva-

Privatne klinike

tnim klinikama u Zenici i Sarajevu. Manjak plodove vode opravdavali su rije~ima „nadoknadit }e se to“ i do dana poro|aja radili su ultrazvuke, pla}ala sam preglede kod privatnika po 150 KM kad god me upute, a kad pitam za{to me upu}uju, govorili su da privatne klinike imaju bolju opremu pri~a nam ogor~ena Almina. Ona sa suprugom Ismetom Zulfi}em `ivi kao podstanar u privatnoj ku}i u Tetovu, nijedno nije zaposleno, a Ismet povremeno na|e posao kojim prehranjuje sada tro~lanu porodicu. - Dugujemo ~etiri stanarine, ali gazda, koji je u Njema~koj, razumije situaciju. Najradije bismo tu`ili ljekare, imamo sve papire od ustanovljenja trudno}e do poro|aja i svugdje pi{e da je trudno}a uredna. Neka nama na{eg djeteta, {to

^eka operaciju
Ljekari Kantonalne bolnice Zenica djelimi~no su longetama i gipsovima rije{ili deformitet jedne Ismailove noge, dok }e operacija prstiju na drugoj sa~ekati da dje~ak oja~a kako bi mogao podnijeti zahvat. ka`u da je nepokretno i bez svih udova, ali poslije toliko doktora, pla}anja, neko nam je to trebao re}i, da se psihi~ki pripremimo. Ismail je sada veseo dje~ak, voli gledati crti}e na TV-u - ka`e Ismet. On i supruga s vrata su nam se po`alili na „kom{ije“ iz „Arcelor Mittala“, jer stanuju prekoputa jednog od pogona koji najvi{e zaga|uju najugro`enije zeni~ko naselje Tetovo. - Hvala Bogu, pao je snijeg, posljednja tri mjeseca od ~a|i, sumpora i dima nije se moglo pred vrata. Krpe smo dr`ali na prozorima. To nam je jo{ ote`alo cijelu situaciju. Ljudi prolaze, dolaze, pitaju, {ire se glasine, a mi smo ostavljeni sami sa svojim djetetom. Da imamo novca da `ivimo, odlu~ili bismo se i na tu`bu. Ovako, bit }e „bilo, pro{lo“ - navodi A. D@ONLI] Almina.

/ TO JE TO

Kom{ije iz „Mittala“

Vidjela se ljekarska gre{ka
- Do mene je na poro|ajnom odjelu le`ala, krevet do kreveta, [eherzada Melje{evi} iz Begovog Hana kod @ep~a. Ona je prije dvije i po godine rodila malu Ramelu, bez ruku, s jednom kra}om nogom. Njoj su ljekari maltene pred poro|aj priznali da ne{to nije uredu, {utjeli su dok nije bilo kasno za abortus. Prije toga rodila je zdravo dijete, a hvala Allahu i tre}e, koje je rodila dan prije mog Ismaila, tako|er je zdravo i bez deformiteta. To mi je dalo snagu da vjerujem da }e naredno dijete biti uredu. Najgore je {to se i tada, kao i u mom slu~aju, vidjela ljekarska gre{ka, ali niko nije odgovarao za to, jer nemamo para za advokate, sudske procese - ka`e Almina.

Isplata penzija za januar po~et }e u ~etvrtak, 3. februara, odlu~eno je na ju~era{njoj sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda PIO u Mostaru. Penzije }e biti ispla}ene po ranijim koeficijentima, i to 1,65 za redovne i 1,485 za penzionere koji se finansiraju iz bud`eta FBiH, odnosno za povla{tene penzije. Iznosi najvi{e i najni`e penzije u FBiH ostaju nepromijenjeni, tako da najni`a redovna iznosi 296 maraka, a najvi{a 1.975 maraka. Zavod PIO o~ekuje da Vlada FBiH na vrijeme uplati novac za poE. Ha. vla{tene penzije.

Januarske penzije 3. februara
Sjednica UO: Vlada FBiH treba uplatiti dio novca

Federalni zavod PIO

Vlada HNK nije pomogla radnicima

Ste~aj u „Granitu“ je neizbje`an
Gvozdi} najavio optu`nicu protiv Mari}a
U preduze}u „Granit“ mora se provesti ste~aj. Ovaj zaklju~ak, koji im je saop}en u Vladi HNK, predstavnike Sindikata ovog jablani~kog preduze}a Vahida [ehi}a i Mensuda ]osi}a pogodio je kao grom iz vedra neba. Premijer i ministar privrede HNK Sre}ko Boras i Esad Humo kazali su im da su razgovarali sa ste~ajnim sudijom Op}inskog suda u Sarajevu Hakijom Zaimovi}em i ste~ajnim upravnikom Abdulazizom Mahmutovi}em kako bi u „Granitu“ bila pokrenuta proizvodnja. - Ulazak ste~ajnog upravnika u „Granit“ zna~it }e propast za radnike. U praksi se pokazalo da, gdje god da je u{ao ste~ajni upravnik, to preduze}e je propalo. Izgleda da je bilo uzaludno sve {to smo radili posljednju godinu - kazao je ju~er ]osi}. [ehi} je rekao da postoje opravdane sumnje da }e ste~ajni upravnik za 207 radnika koji su {trajkovali podijeliti otkaze i dodao da radnici, uprkos ovoj novoj odluci, ne}e sjediti skr{tenih ruku. Pravni zastupnik radnika „Granita“ Nenad Gvozdi} izjavio je ju~er da ne razumije ni premijera ni ministra, s obzirom na to da smatra da je ste~aj pokrenut na osnovu la`nih informacija biv{eg rukovodstva firme koje je pod istragom Tu`ila{tva BiH. - Protiv biv{eg direktora Muhameda Mari}a vjerovatno slijedi podizanje optu`nice narednog mjeseca, izme|u ostalog i zbog toga {to je pokrenuo la`ni ste~aj - ka`e A. Du. Gvozdi}.

4

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

aktuelno

[ta je ukradeno milimetra 6.860 metaka kalibra 7,2
1.751 metak kalibra 7,65 milimetara 1.744 metka kalibra 9,3 milimetra 40 ru~nih bombi
Draga kod Busova~e: Istra`ni tim OSBiH ju~er ispred kasarne
(Foto: K. Kavazovi})

BUSOVA^A Istra`uje se velika kra|a iz vojnog skladi{ta

Pored stra`e OSBiH nestale bombe i municija
Kra|a izvr{ena u posljednjih sedam dana, Cikoti} tvrdi da osiguranje nije zakazalo, ali da }e ipak neko odgovarati
Velike koli~ine municije i eksplozivnih sredstava ukradene su iz vojnog skladi{ta u mjestu Draga kod Busova~e! Jo{ nije utvr|eno kada se kra|a ta~no desila, ali nakon {to je pripadnik Oru`anih snaga (OS) BiH S. V. iz Bile}e Policijskoj stanici u Busova~i prijavio slu~aj, ju~er su pripadnici MUP-a Srednjobosanskog kantona i OSBiH obavili uvi|aj.

Predstavnici „Granita“: Razo~arenje nakon sastanka

Izvje{taj Vlade FBiH o „Feroelektru“

Tu`ila{tvo nije obavije{teno
Pripadnici uvi|ajnih timova koji su ju~er oko podneva napustili kasarnu u Busova~i nisu bili raspolo`eni da govore o plja~ki municije, niti su novinskim ekipama dozvoljavali da naprave fotografije s mjesta - Ali, ne}u da govorim o detaljima dok se ne provede potpuna istraga. Kra|a je primije}ena tokom redovne inspekcije, nare|ena je istraga, kao i sigurnosne i istra`ne mjere - rekao nam je Cikoti}. doga|aja. Ina~e, ni u Kantonalnom tu`ila{tvu Travnik nisu mogli dati vi{e detalja, jer, kako nam je rekla portparol Milica \otlo, to tu`ila{tvo nije ni dobilo izvje{taj o ovom slu~aju. bili na svom mjestu i da ne `eli {pekulirati o tome kako se dogodila kra|a. Ipak, da osiguranje nije bilo na svom mjestu, potvr|uje i Cikoti}evo priznanje da }e „za propust neko odgovarati, ali da }e tek istraga pokazati ko }e to biti“. Kako saznajemo, u kasarni u Busova~i u toku je inventura, koja }e potrajati neko vrijeme, a sve do njenog okon~anja ne}e se znati ta~na koli~ina municije koja je oplja~kana iz kasarne.
K. KAVAZOVI] S. RO@AJAC

Gani}: Ubrzati raskid ugovora sa Stani}ima
Vlada FBiH na posljednjoj sjednici usvojila je izvje{taj Agencije za privatizaciju u FBiH (APF), u sklopu kojeg je i revizo- Gani}: rski izvje{taj Novi dokaz o sarajevskom za tu`bu „Feroelektru“, koji je na~inila nezavisna revizorska ku}a. Direktor APF-a Enes Gani} kazao nam je da }e ovaj izvje{taj biti jo{ jedan od dokaza u tu`bi APF-a u vezi s raskidom ugovora s kupcem, firmom „Stani} Invest“. - Tra`it }emo da se pred nadle`nim sudom ubrza postupak koji se vodi u ovom predmetu - izjavio je Gani}. Ina~e, usvajanje revizorskog izvje{taja, Kadi}: koji je na~Potvr|en injen prije kriminal u firmi ~etiri mjeseca, bio je jedan od glavnih zahtjeva radnika na brojnim protestima koje su organizirali. Predsjednik Sindikata „Feroelektra“ Emin Kadi} rekao nam je da je izvje{taj potvrdio navode radnika da se u firmi dogodio kriminal te da nije ispo{tovan kupoprF. K odajni ugovor.

Redovna inspekcija
- Policijskoj stanici Busova~a S. V. je 20. januara prijavio da je u posljednjih sedam dana izvr{ena kra|a. Tom prilikom je iz kasarne ukradena ve}a koli~ina municije, ali do zavr{etka istrage ne mo`emo potvrdi o kojoj se koli~ini radi - rekao je za na{ list Sefir Baru~ija, portparol MUP-a SBK. Prema nezvani~nim podacima do kojih smo do{li, nepoznate osobe provalile
Cikoti}: Ne}e o detaljima

su u skladi{te, odakle je, navodno, ukradeno 6.860 metaka kalibra 7,2 milimetra, 1.751 metak kalibra 7,65 milimetara, 1.744 metka kalibra 9,3 milimetra i 40 ru~nih bombi. Suprotno ovim informacijama, ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} ju~er je za „Dnevni avaz“ rekao da se ne radi o velikim koli~inama municije.

U toku inventura
On je negirao informacije da Oru`ane snage BiH napu{taju ovu kasarnu, kao i to da se kra|a dogodila zbog izostanka stra`e, odnosno slabih mjera osiguranja pri ~uvanju objekta. Tvrdi da su svi elementi osiguranja

PSVE poziva zemlje biv{e Jugoslavije

Terenska kancelarija Grani~ne policije BiH u Bijeljini

Osigurati da pitanje nestalih ostane prioritet
Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope (PSVE) pozvala je zemlje biv{e Jugoslavije da osiguraju da pitanje nestalih ostane prioritet, da otvore svoje arhive i osiguraju finansiranje gra|anskih inicijativa koje nastoje popisati `rtve sukoba kako bi se rije{ilo pitanje naslije|a pro{losti, prenijela je Onasa. U prijedlogu rezolucije „Pomirenje i politi~ki dijalog zemalja biv{e Jugoslavije“ koji }e parlamentarci razmatrati u srijedu, 26. januara, navodi se i da sve vlade u regionu trebaju ulo`iti dodatan napor ka pomirenju i euroatlantskim integracijama. PSVE od BiH, izme|u ostalog, tra`i da po{tuje obaveze koje ima kao ~lanica Vije}a Evrope, da poduzme obuhvatne ustavne reforme, potpuno se pridr`ava presude Evopskog suda za ljudska prava u slu~aju „Sejdi} i Finci“, razmotri preporuke Venecijanske komisije i pospje{i rad demokratskih institucija.

Nova oprema donijela bolje rezultate
Kontrola prelaska dr`avne granice tokom protekle 2010. godine u sektoru koji je u nadle`nosti Terenske kancelarije „Sjeveroistok“ Grani~ne policije BiH pobolj{ana je i do 40 posto zahvaljuju}i novoj opremi, ~ita~ima dokumenata, boljim bazama podataka i obu~enim kadrovima, konstatirano je na ju~era{njoj godi{njoj konferenciji za novinare u sjedi{tu kancelarije u Bijeljini, u ~ijoj je nadle`nosti dr`avna granica od Bosanskog Broda do Zvornika. - Tokom 2010. godine na ovom podru~ju evidentirano je vi{e od 15 miliona osoba te 5,7 miliona prijevoznih sredstava koji su pre{li dr`avnu granicu. Po raznim osnovama odbijen je ulazak u BiH za 239 stranih dr`avljana, a ulazak nije dozvoljen za 1.435 motornih vozila, dok su privremeno oduzeta 22 vozila. Zbog poku{aja ilegalnog prelaska dr`avne granice podnesene su 22 prekr{ajne prijave protiv isto toliko stranih dr`avljana - kazao je Novo Blagojevi}, na~elnik Terenske kancelarije „Sjeveroistok“. Blagojevi} posebno isti~e napredak u suzbijanju automafije i drugih oblika kriminala u saradnji s drugim sigurnosnim agencijama u zemlji i okru`enju te da je zbog toga otkriveno ukupno 476 osoba po potragama, {to je porast za 39,58 posto u odnosu na 2009. godinu. Zbog toga je, ka`e Novo Blagojevi}, stanje sigurnosti i za{tite granice na podru~ju TK „Sjeveroistok“ ocijenjeno kao stabilno i dobro.
E. M.

Napredak u suzbijanju kriminala (Foto: G. Bobi})

pogledi

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

5

POLEMIKE Nakon {to je dr`avni sudija iznio optu`be

Crnali}: Peri} {pijunira VSTV!
Milorad Novkovi} i Asim Crnali} odgovorili na navode Branka Peri}a da su oni osu|enoj sutkinji omogu}ili da ostane raditi u sudu

Otvoreno pismo sudije Suda BiH Branka Peri}a Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u (VSTV) i sudijskoj zajednici BiH, koje je u vezi sa slu~ajem sutkinje Osnovnog suda u Mrkonji}-Gradu Ne|mije [ehali} uputio i medijima, izazvalo je ju~er pravu buru u pravnim krugovima u na{oj zemlji. Kontroverzni sudija Peri}, ina~e biv{i predsjednik VSTV-a, naveo je u pismu da je VSTV prekr{io zakon zato {to je omogu}io sutkinji [ehali} da, iako je pravosna`no osu|ena za zloupotrebu polo`aja, i dalje obavlja sudijsku du`nost. On je za ovo optu`io predsjednika VSTV-a Milorada Novkovi}a i ~lana Vije}a, poznatog advokata Asima Crnali}a. Pozvao ih je da podnesu ostavke, jer je, prema Peri}u, ovaj slu~aj „do sada najgora diskreditacija institucije i cijelog pravosudnog sistema“. Odgovaraju}i na optu`be, Novkovi} se pita koji je motiv Peri}a za ovakve napade. Isti~e da Peri} ne poznaje predmet „[ehali}“. - Otkud se zna kako je ko glasao, kada je glasanje tajno? Ta~no je da je [ehali} pravosna`no krivi~no osu|ena. Protiv nje je vo|en

Odlu~uju ~injenice, a ne `elje
- Postavlja se pitanje {to Branko Peri} ima sa slu~ajem „[ehali}“. To pitanje izaziva sumnju u njegovu umije{anost i u disciplinski i u krivi~ni slu~aj te sutkinje. Branko Peri} prekr{io je sve standarde profesionalne etike time {to se javno umije{ao u disciplinski predmet o kojem nema ni disciplinski postupak, pa je ona podnijela ostavku na mjesto predsjednika Suda u Mrkonji}-Gradu. Bila je razrije{ena i du`nosti sudije u prvostepenom disciplinskom postupku. No, u drugostepenom je postupak obustavljen, jer je nastupila zastarjelost tog prekr{aja. Prema tome, [ehali} je ostala raditi kao sudija. To je ~isto, jasno... Branko Peri} nije u~estvovao ni u prvom niti u drugom disciplinskom postupku - ka`e Novkovi} za „Avaz“, podsje}aju}i da se nakon zastare postupak obustavlja i u te`im krivi~nim djelima. Advokat Crnali}, pak, smatra da o „sumraku profesionalne etike“ koju spominje Peri} ne bi trebao govoriti „~ovjek koji je godinama javni slu~aj u medijima ~injeni~ni ni pravni uvid. To njegovo mije{anje izaziva sumnju. Zastara je materijalno-pravni institut. O zastari se odlu~uje temeljem ~injenica dokazanih u postupku i materijalnog prava koje regulira taj institut, a ne na temelju dobrih `elja suca Peri}a rekao je Crnali}. u BiH“. Isti~e da iz Peri}evog reagiranja proizlazi da bi on htio oduzeti pravo tu`eniku da podnosi `albu na prvostepenu odluku, „pogotovo onda kada on smatra da je odluka prvostupanjske disciplinske komisije zakonita i moralna“. - Kada je tako, za{to Peri} nije podr`ao prvostupanjsku odluku Osnovnog suda u Banjoj Luci kojom je sutkinja [ehali} bila oslobo|ena od optu`bi da je po~inila krivi~no djelo zloupotrebe slu`benog polo`aja? Budu}i da se Peri} u svom pismu poziva na Aristotela, bilo bi zanimljivo znati {to bi veliki u~enjak rekao o uzvi{enom idealu suca kao oli~enju ~asti i po{tenja kada bi znao da sudac Peri} {pijunira rad VSTV-a! On, o~igledno, ima svoje ljude u Vije}u koji mu dostavljaju informacije za njegove potrebe - zaklju~uje Crnali}. Sudija Peri}, kojeg smo ju~er kontaktirali, nije `elio komentirati navode Novkovi}a i Crnali}a. Peri}: Bez
komentara F. VELE Pa{ovi}: Jo{ jedan korak naprijed

Otkud se zna

Ideal suca

Okuplja regionalne zvijezde
Haris Pa{ovi} reditelj je koji nas uvijek iznenadi, isprovocira, ponekad {okira i umjetnik i intelektualac koji nastoji napraviti korak naprijed u svom radu. Da }e i od svoje nove predstave napraviti spektakl, dovoljno govori ekipa koju je okupio. Esej hrvatskog klasika Miroslava Krle`e „Evropa danas“ Pa{ovi}u je bio inspiracija da o Evropskoj uniji na teatarskoj sceni progovori s regionalnim zvijezdama kakve su srbijanski glumac Miki Manojlovi} i slovenska grupa „Laibach“.

Li~nost dana

Haris Pa{ovi}

Re`ira predstavu „Evropa danas“, u kojoj sara|uje s Mikijem Manojlovi}em i „Laibachom“
Bit }e zanimljivo vidjeti 16. februara u Slovenskom narodnom gledali{~u Maribor, gdje }e biti uprili~ena premijera predstave, ~ime je rezultirao spoj Pa{ovi}a, Manojlovi}a i „Laibacha“. Sarajevski reditelj (49) s novosadskom diplomom jedan je od najanga`iranijih bh. stvaralaca. Re`ira u cijeloj regiji, profesor je na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo i direktor teatarske kompanije East West Centar, koja bi uskoro trebala prerasti u moderni kulturni A. G. centar.

Novkovi}: ^isto i jasno

Crnali}: Oduzimanje prava

Dragan ^ovi} razgovarao s Kristofom Hojzgenom

Bh. lideri narednog mjeseca s Merkel?
Idu}e sedmice na razgovorima u Berlinu Lagumd`ija i Dodik
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} susreo se ju~er u Berlinu s Kristofom Hojzgenom (Christoph Heusgen), savjetnikom njema~ke kancelarke Angele Merkel za sigurnosna i pitanja iz oblasti vanjske politike, i njegovim saradnicima. - Njema~ka `eli pokazati prijateljski odnos prema BiH. @ele dati doprinos da trajno rije{imo unutarnje odnose i odradimo sve ono {to bismo na tom europskom putu trebali uraditi, po~ev{i od reformi Ustava. Zamolio sam sugovornike da se ne zamore od na{ih silnih razlina{em regionu. ka, jer je interes regiona i EU Neslu`beno, ve} nareda imamo stabilne odnose dnog mjeseca trebao bi biti na Balkanu. Istakao sam da su novi krug razgovora u Njena{ interes izmjene Ustava i ma~koj, koji bi sa bh. liderIzbornog zakona BiH kako bi ima vodila direktno kancelase vlast u budu}nosti uspostarka Merkel. Oni bi trebali bivljala po automatizmu - preti dosta konkretniji. Ina~e, s nio je ^ovi} za „Avaz“. Hojzgenom }e u srijedu, 26. ^ovi} se u Berlinu sa- Hojzgen: januara, razgovarati ~elnik stao i s predsjednikom Hr- Poja~an SDP-a Zlatko Lagumd`ija, a vatske Ivom Josipovi}em, interes najvjerovatnije dva dana kakoji je dan ranije razgovarao s snije i predsjednik RS i SNSD-a F. V. Merkel, izme|u ostalog, i o BiH i Milorad Dodik.

Zamjenik generalnog dii vratiti je na put reformi i rektora u Generalnoj direnapretka ka integraciji u kciji EU za pro{irenje StefaEU, saop}eno je iz Delegano Sanino (Sannino) do}i }e cije EU u BiH, prenijela je sutra u petodnevnu posjetu Srna. BiH, tokom koje }e se sastaOn }e u utorak prisuti sa ~lanovima Predsjestvovati konferenciji „Jaddni{tva BiH i ~elnicima strransko-jonska makroregija anaka radi politi~kih komost ka EU“, na kojoj }e binsultacija o klju~nim pita- Sanino: ti mogu}e uklju~ivanje u Petodnevna njima odnosa BiH i EU. otvorene debate o StrategiSanino je uo~i posjete posjeta ji za Jadransko-jonsku maizrazio uvjerenost da }e politi~ko kroregiju, s posebnim naglaskom vodstvo BiH pokazati volju za po- na njene prednosti za zapadni Bastizanjem konsenzusa u cijeloj BiH lkan.

Stefano Sanino sutra dolazi u BiH

Generalna direkcija EU za pro{irenje

^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je ju~er u Sarajevu delegaciju imama dijaspore, predvo|enu Mirsadom Kalajd`i}em, rukovodiocem Ureda za bo{nja~ku dijasporu u Rijasetu Islamske zajednice u BiH. Razgovarano je o trenutnom stanju u kojem se nalazi bo{nja~ka dijaspora Evrope i Sjeverne Ame-

Ja~e povezivanje s doma}im institucijama

Imami dijaspore kod Izetbegovi}a

rike, kao i o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH i regiji. Nagla{ena je potreba ja~e povezanosti doma}ih institucija vlasti s ovom populacijom. Diskutirano je o razli~itim modalitetima uspostavljanja takvog novog odnosa, saop}eno je iz Izetbegovi}evog kabineta, prenijela je Fena.

[ta drugi pi{u

6

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

mozaik

VRIJEME Najavljeni ni`e temperature i poledica

^uvajte se padova
Ju~er nije bilo lomova, ali ljekari o~ekuju da }e ih biti danas zbog smrzavanja neo~i{}enih dijelova ulica Mostar najtopliji

Ku}a u kojoj su Friclovi `ivjeli

Ku}a monstruma Fricla bit }e sru{ena
Ku}a Jozefa Fricla (Josef Fritzl), koji je 24 godine u podrumu dr`ao u zato~eni{tvu svoju k}erku, bit }e sru{ena, saop}io je gradona~elnik Am{tetena Herbert Kacengruber (Katzengruber). Za sada, kako je rekao Kacengruber, jo{ nije odre|en datum ru{enja, navode}i da vlasti ne}e javno

Potvrdile vlasti Am{tetena

Snijeg, a u Hercegovini susnje`ica i ki{a nastavit }e padati do po~etka naredne sedmice. Kako najavljuju meteorolozi, i danas se padavine mogu o~ekivati u svim krajevima na{e dr`ave, a ista situacija o~ekuje se i u nedjelju. Ove padavine pratit }e pad temperatura, tako da su za danas najavljene jutarnje temperature od minus pet stepeni, a dnevne oko nule.

saop}iti taj datum. Jozef Fricl je u martu 2009. osu|en na do`ivotnu zatvorsku kaznu. On je svoju k}erku Elizabet (Elisabeth) u podrumu porodi~ne ku}e u Am{tetenu dr`ao 24 godine u zato~eni{tvu seksualno je zlostavljaju}i. Ona mu je rodila sedmero djece. Slu~aj je otkriven u aprilu 2008. godine, kada je Elizabet dospjela u bolnicu zbog bolesti jedne k}erke i potom se obratila policiji.

Sarajevo ju~er: Padavine najavljene i za vikend

(Foto: F. Fo~o)

Udala se, pa umrla za dva dana

Ispunjena posljednja `elja

Dr. Bera: Upozorenje bolesnicima

Sutra i prekosutra }e biti jo{ hladnije. Ujutro }e biti i do minus deset stepeni, a tokom dana oko nule. Ju~er u 13 sati najhladnije je bilo na Bjela{nici s minus 12 stepeni, u Han-Pijesku i Kupresu izmjereno je minus pet, u Sarajevu minus jedan stepen,

Ote`ano odvijanje saobra}aja
Snje`ne padavine ote`avaju i usporavaju odvijanje saobra}aja na ve}ini putnih pravaca u BiH, upozoravaju iz BIHAMK-a. - Uga`enog snijega na cesti ima na svim putnim pravcima preko planinskih prijevoja, gdje se za teretna vozila s prikolicom i {lepere preporu~uje upotreba laRajt i Lorens na vjen~anju

dok je najtoplije bilo u Mostaru, Trebinju i ^apljini s ~etiri stepena Celzija. Na Bjela{nici je ju~er visina snijega iznosila 49 centimetara, a na Kupresu 15 centimetara. Sude}i prema izvje{tajima iz zdravstvenih ustanova, nove snje`ne padavine nisu izazvale probleme gra|anima. U Sarajevu nije bilo zabilje`enih padova i lomova.

naca za snijeg. Na podru~ju Livna, Kupresa i Glamo~a povremeno jak vjetar stvara snje`ne nanose - kazali su nam ju~er u BIHAMK-u. Upozoravaju da na putnim pravcima u ni`im podru~jima Bosne ima dosta raskva{enog snijega na cesti, {to mo`e izazvati prokliM. A. zavanje vozila.

^istiti snijeg
- Kod nas nije bilo pove}anja broja pacijenata. Izgleda da su se ljudi primirili kod ku}a. S obzirom na to da nas ~eka pad temperatura, {to }e izazvati smrzavanje snijega po ulicama, neo~i{}enim stepenicama i poledicu, mogu}e je da }emo sutra (danas, op.a.) imati takvih slu~ajeva - ka`e odgovo-

rni ljekar sarajevske Hitne pomo}i dr. Tihomir Bera. On je apelirao na gra|ane da snijeg ~iste ispred svojih ku}a i haustora kako bi bilo {to manje poledice, a samim tim i opasnosti od padova. Dr. Bera je upozorio da }e najavljena promjena temperatura utjecati na zdravlje ljudi. - Svaka promjena odrazi se na zdravlje hroni~nih, sr~anih i plu}nih bolesnika koji na hladnom vremenu imaju odre|ene tegobe. Savjet za njih je da redovno uzimaju terapiju, izbjegavaju boravak na otvorenom, vi{e borave u klimatski kontroliranoj sredini (stanovima i ku}ama) te da se s pojavom tegoba jave porodi~nom ljekaru - isti~e dr. E. Ha. Bera.

D`esika Rajt (Jessica Wirth, 25) iz Evansvila u SAD umrla je od raka `eluca. Dva dana prije smrti u bolni~koj kapeli udala se za svoju dugogodi{nju ljubav Denijela Lorensa

(Daniel Lawrence, 26). Par se upoznao u srednjoj {koli. Sedam godina su bili zajedno. Prije 18 mjeseci D`esika je rodila sina Koltona (Colton). U septembru 2010. ljekari su D`esiki otkrili rak `eluca. Od iste bolesti umrla je i njena majka.

TV BINGO
58 62 25 72 34
1 10 19

3. redovno kolo - nezvani~an izvje{taj

68 23 3 41 74

2

10 1 4 50 11

3

8 84 90 81 14

4

55 40 65 13 35

5

73 76 15 12 64

6

75 31 9 60 19

7

38 46 88 67

8

45 80 51 61

9

Obnova Babilona trebala bi privu}i posjetioce
Iako do sada pojmove turizam i Irak nismo mogli tako ~esto ~uti u istoj re~enici, arheolozi koje finansira ameri~ki Stejt department tvrde da bi novi projekt koji ima za cilj o~uvanje historijskog blaga Babilona mogao ovu zemlju vratiti na svjetske turisti~ke mape. Dva miliona dolara bit }e ulo`eno na restauraciju dviju glavnih struktura Babilona, a jedan od dvaju muzeja koji se nalaze na mjestu koje je o{te}eno u ameri~koj invaziji na Irak 2003. godine ponovo }e biti otvoren. Ira~ka vlada objavila je da je prethodne godine ovo mjesto posjetilo 165 turista iz 16 zemalja. Uprkos opasnostima, istrajnost turista da odu tamo dokazuje da Irak kao turisti~ka destinacija zaista ima potencijal.

Irak se vra}a turizmu

11 20

12 21

13
22 31

14
23 32

15
24

16
25

17
26 35

18
27

28 37

29

30

33

34

36

38

39

40

41

42

43

DOBICI U IGRI IGRA^ - GOST /sms/
1. 034 1569836 58 2. 034 0932835 21 3. 034 0710714 00 4. 034 3585262 31 5. 034 1574820 87

Jack pot: Nije izvu~en Bingo 36: Nije izvu~en Bingo 37+: 2 dobitka - 25.026,55 KM Kartice kupljene u Sarajevu Deseterac: 32 dobitka - 938,50 KM Peterac: 13.286 dobitaka - 4,53 KM

D`ek pot za Bingo u narednom kolu iznosi oko 300.000 KM D`ek pot za Bingo+ u narednom kolu iznosi oko 50.000 KM

mozaik

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

7

[ta ka`u poznati
Nives Ivankovi}

LIJE^ENJA Nakon vi{ednevnih pretraga i kontrola

Kenan Kremi} spremno o~ekuje transplantaciju
Operacija po~etkom sljede}eg mjeseca Kenan je zamolio jo{ jednom da u njegovo ime zahvalim svima koji mu se javljaju putem interneta

@ivot glumice je `ivot Alije Sirotanovi}a
Ivankovi}: Divlji kapitalizam

- @ivot dana{nje glumice nema {tih salona, mecena i lagodnog `ivota. Iako je socijalisti~ki simbol, smatram da je u ovom divljem kapitalizmu `ivot jedne glumice `ivot Alije Sirotanovi}a, a Alija je bio rudar uda(Glumica za „Ve~ernji list“) rnik.

Milo{ Krasi}

Kolarov }e pomo}i D`eki da se sna|e
- Kako bi nam samo Edin D`eko dobro do{ao. Svi u klubu „pla~emo“ za njim. Imao sam priliku igrati protiv njega u dva navrata i zaista se uvjeriti da se radi o paklenom Krasi}: Pakleni napada~u. U Engleskoj }e se dobro sna}i. Ne napada~ brinem se ja za njega. Izabrao je ambiciozan klub, a vjerujem da }e mu i Aleksandar Kolarov biti od pomo}i.

Zeni~anin Kenan Kremi} bit }e operiran po~etkom februara u njema~kom Tibingenu nakon okon~anja dijagnosti~kog procesa. Za sada su ljekari prezadovoljni tokom priprema, a Kenan i njegov brat Harun, koji }e donirati ko{tanu sr` za operaciju, dobro su te jedino {to im nedostaje jesu dobri ljudi Zeni~ani i ljudi iz cijele BiH koji su pomagali da odu na operaciju, kazao nam je njihov amid`a Nazif, koji `ivi u Njema~koj. Uz pozdrave za sve dobre ljude u BiH, Kenan i Harun su „pozirali“ u Kenanovoj sobi na medicinskoj klinici Tibingen, jednoj od najpoznatijih klinika u svijetu za transplantacije ko{tane sr`i zbog leukemije. - Ljekar koji „vodi“ Kenana ka`e da sve te~e u najboljem redu i da }e za koji dan precizirati termin. Ke-

(Nogometa{ Juventusa za „Avazov Sport“)

Masimo Savi}

Ni{ta ne radim da bih uradio
- Da bih snimio duet s nekim, moram poznavati tu osobu, a treba se dogoditi pravi trenutak. Ni{ta ne radim da bih uradio. Savi}: Ne funkcioniram na taj na~in. Umjetnost niMaterijalna kada ne gledam s materijalne strane, ve} s strana one emotivne. Treba ne{to da mi se svidi da (Muzi~ar za „Vijesti“) bih to i uradio.

Rodoljub [abi}
Kenan i Harun u bolnici u Tibingenu

nan je zamolio jo{ jednom da u njegovo ime zahvalim svima koji mu se javljaju pu-

tem interneta, koji {alju posredno i neposredno poruke, a zanimljivo je da cije-

li Tibingen zna za mladi}a iz Bosne, kazao nam je NaA. D@ONLI] zif.

Za{tita li~nih podataka u Srbiji je lo{a
- Srbija treba podi}i nivo za{tite podataka o li~nosti gra|ana i za{titu privatnosti u~initi kvalitetnijom. Gra|anima niko nema pravo tra`iti njihove li~ne podatke i [abi}: Zakonski obra|ivati ih, osim uz njihovu saglasnost ili osnov prema izri~itom zakonskom osnovu.
(Srbijanski politi~ar u „Blicu“)

Beba iz Lukavca umrla zbog loma vratne ki~me
Pri poku{aju da se okrene u drugi polo`aj do{lo do nagle rotacije glave, {to je dovelo do smanjenja dotoka krvi do mozga
zlanskog kantona, uradio Klini~ki centar Vojvodina Centar za sudsku medicinu, klini~ku toksikologiju i molekularnu genetiku iz Novog Sada. Kao {to je poznato, nekoliko sati prije smrti beba je primila vakcinu, pa se sumnjalo da je to bio uzrok. No, najnoviji nalaz utvrdio je da je smrt nastupila usljed zatajivanja rada vitalnih centara mozga zbog nedovoljnog dotoka krvi u mo`dano stablo, {to je izazvano istezanjem i uvrtanjem ki~menih arterija izme|u prvog vratnog pr{ljena i potilja~ne kosti. - Kako se navodi, smrt je nastupila usljed pretjerane rotacije glave tokom samoprevrtanja dojen~eta s le|a na trbuh. Centar u Vojvodini imao je na raspolaganju sve dokaze koji su naknadno prIznenadna smrt {estomjese~ne bebe koja je preminula 10. novembra pro{le godine u Lukavcu bila je nasilna i nastupila je usljed loma vratnog pr{ljena do kojeg je do{lo kada se ona poku{ala okrenuti u drugi polo`aj. To su pokazali rezultati dodatnog vje{ta~enja koje je, na zahtjev Tu`ila{tva TuArnautovi}: Svi dokazi

Vje{ta~enje pokazalo da vakcina nije uzrok

Vremenska prognoza
sun~ano djelimi~no sun~ano mjestimi~no ki{a obla~no

22. 1. 2011.

promjenljivo

ki{a i snijeg

snijeg

obla~no uz snijeg

obla~no s ki{om

magla pa sun~ano

BIHA] 2 2 BANJA LUKA BR^KO 0 TUZLA 0 LIVNO 0
FEDERALNI METEOROLO[KI ZAVOD

VRIJEME DANAS

Roditelji iz straha nisu vodili djecu na vakcinaciju
Cihlar`: Bitna ~injenica

- Ono {to je veoma bitno u ovom slu~aju je ~injenica da beba nije umrla od vakcinacije, kako se prvobitno {pekuliralo. Nakon tog doga|aja u Lukavcu mnogi

roditelji iz straha nisu uop}e vodili djecu na vakcinacije, {to je veoma opasno - ka`e Zdenko Cihlar`, ~lan tima UKC-a Tuzla, koji je radio prvo vje{ta~enje.

ikupljeni i dostavljeni u Novi Sad, a nisu bili dostupni prvom timu koji je radio vje{ta~enje u Tuzli. Nalazi iz Novog Sada su apsolutno pouzdani - izjavio je ju~er Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva TK. Kako nam je pojasnio jedan od ~lanova tima koji je radio prvo medicinsko vje{ta~enje, beba je prije nesretnog doga|aja spavala na le|ima te je prilikom poku{aja da se okrene u drugi polo`aj do{lo do nagle rotacije glave.
A. MUSLIMOVI]

Obla~no sa snijegom O~ekuje se obla~no

ZENICA -1 SARAJEVO -1 6 MOSTAR GORA@DE -1

vrijeme sa susnje`icom i slabim snijegom u Bosni, a u Hercegovini s ki{om, koja mo`e prije}i i u susnje`icu i uglavnom u cijeloj zemlji prohladno. Intenzivnije padavine o~ekuju se krajem dana i tokom no}i.
SUBOTA
22. 1. 2011.

NEUM

7

NEDJELJA
23. 1. 2011.

PONEDJELJAK
24. 12. 2011.

JUTARNJE TEMPERATURE

JUTARNJE TEMPERATURE

JUTARNJE TEMPERATURE

od -8 C do 4 C
DNEVNE TEMPERATURE

0

0

od -9 C do 4 C
DNEVNE TEMPERATURE

0

0

od -160C do 30C
DNEVNE TEMPERATURE

od -40C do 70C

od -50C do 60C

od -50C do 80C

Vije}e nacionalnih manjina BiH usvojilo je ju~er u Sarajevu plan rada za 2011. godinu, saop}eno je iz

Usvojen plan rada za ovu godinu
Parlamenta BiH, prenijela je Onasa. Kako se navodi u saop}enju, na znanje je primljena informacija o Izvje{taju Vije}a nacionalnih manjina FBiH, uz zaklju~ak da se ubudu}e Izvje{taj o

Vije}e nacionalnih manjina BiH

BIOMETEOROLO[KA PROGNOZA
Pogor{anje pra}eno padavinama uvjetuje lo{e biometeorolo{ke prilike. Kod ve}ine ljudi raspolo`enje }e se pokvariti, a meteoropati i hroni~ni bolesnici imat }e poja~ane tegobe vezane uz svoje bolesti, stoga bi trebali reducirati aktivnosti i umanjiti boravak na otvorenom.

radu Vije}a nacionalnih manjina BiH dostavlja i entitetskim vije}ima nacionalnih manjina.

Grad Sarajevo
Izlazak 07.13 Zalazak 16.43

22. 1. 2011.
Izlazak 20.19 Zalazak 8.22

Ukratko

8

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

teme

VIRUS H1N1 U bh. bolnice pristi`u novi pacijenti

Sa sajma: Poklon Rifaiju

Madrid

Ambasadorica BiH u [paniji i stalna predstavnica BiH pri Svjetskoj turisti~koj organizaciji @eljana Zovko posjetila je {tand BiH na Svjetskom sajmu turizma FITUR, koji se od 19. do 23. januara odr`ava u Madridu, a koji je otvorila kraljica Sofija. Zovko je zahvalila generalnom sekretaru Svjetske turisti~ke organizacije Tajibu Rifaiju za posjetu BiH u julu pro{le godine i uru~ila mu prigodan poklon, javila je Fena.

Zovko na sajmu turizma

U `ivotnoj opasnosti 60-godi{nji Sarajlija
Smje{ten na Internisti~ku terapiju KCUS-a s te{kim simptomima Nastava u RS po~inje u ponedjeljak
Raste broj potvr|enih slu~ajeva infekcije

Rio de @aneiro: Nezavisni sudovi

Ustavni sudovi

Kongres u Brazilu

Vojna saradnja

Predstavnik BiH potpisao je ju~er u Sarajevu Plan bilateralne vojne saradnje izme|u ministarstava odbrane BiH i Rumunije za ovu godinu. Planom koji je potpisao pomo}nik ministra odbrane BiH Zoran [ajinovi} predvi|ene su aktivnosti dviju zemalja koje se odnose na oblast sigurnosti, saradnju s NATO-om i me|usobne razmjene iskustava u oblasti odbrane, javila je Srna.

Rumunija i BiH potpisale Plan

Na sarajevsku Mikrobiologiju, referalni centar za analize nalaza u BiH, prekju~er su stigla 22 brisa iz FBiH za testiranje na H1N1. Analiza je pokazala da je deset uzoraka pozitivno, a svi su iz Sarajeva.

U KS jo{ 10 oboljelih

Predstavnici Ustavnog suda BiH u~estvovali su na Drugom kongresu Svjetske konferencije ustavnih sudova odr`anom u Rio de @aneiru od 16. do 18. januara. Tema skupa bila je „Podjela vlasti i nezavisnost ustavnih sudova i ekvivalentnih tijela“. Zaklju~eno je da je nemogu}e zamisliti nezavisnost ustavnih sudova bez djelotvornog provo|enja nezavisnosti sudova kao institucija, njihovih sudija i procedura pred sudovima, javila je Fena.

Su|enje Osmi}u

Na Internisti~ku terapiju KCUS-a smje{ten je pacijent iz Sarajeva koji ima te{ke simptome nove gripe. Rije~ je o 60-godi{njaku koji je preba~en s Infektivne klinike u Sarajevu, ~ije se stanje pogor{alo. - Pacijent je u te{kom stanju, priklju~en je na mehani~ku ventilaciju uz hemodinamsku potporu i konstantan monitoring. On je u `ivotnoj opasnosti - ka`e portparol KCUS-a Biljana Jandri}. On je za sada jedini pacijent zara`en virusom H1N1 koji se lije~i na Internisti~koj terapiji KCUS-a. Na Infektivnoj klinici ima 29 zbrinutih pacijenata, od ~ega je kod 18 potvr|en H1N1, ~etvero ima

Stalni monitoring

HDZ BiH

sezonsku gripu, a za sedam se rade provjere. Niko od ovih bolesnika nije `ivotno ugro`en. Do sada je na ovoj klinici pregledano 556 pacijenata sa simptomima gripe. Nastava u drugom polugodi{tu {kolske 2010/2011. godine u svim osnovnim i srednjim {kolama u RS po~et }e u ponedjeljak, jer epidemiolo{ka situacija u ovom enti-

tetu nije zabrinjavaju}a, a stanje vezano uz gripu o~ekivano je za ovo doba godine. Ovo su ju~er u Banjoj Luci potvrdili ministar zdravlja i socijalne za{tite Ranko [krbi} i ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi}, koji su istakli da su spremljene i preporuke za u~enike,

Bolni~ko lije~enje

Predsjedni{tvo 24. januara

Predsjedni{tvo HDZ-a BiH odr`at }e 24. januara sjednicu u Mostaru u 12 sati. Na dnevnom redu raspravljat }e se o provedbi izbornih rezultata te utvr|ivanju smjernica za rad izvr{ne vlasti na svim nivoima vlasti u BiH, prenijela je Fena.

U bolnici u Fo~i potvr|ena su ~etiri slu~aja oboljelih od nove gripe. Tri pacijenta su iz Vi{egrada i jedan iz Fo~e. [efica Infektolo{kog odjela Jelena Firesku-Govedarica potvrdila je da su oboljeli pod nadzorom ljekara i

U Fo~i ~etvero na lije~enju

na odgovaraju}em tretmanu. - Pacijenti su dobrog op}eg stanja, s karakteristi~nom povi{enom temperaturom, bolovima u kostima i sli~no. Izolovani su i nema ve}ih komplikacija kazala je ona.

nastavnike, roditelje i direktore {kola o pojavi i prevenciji gripe. Iz Ministarstva zdravlja jo{ jednom su apelirali na gra|ane da se vakcini{u, upozoravaju}i da vakcina protiv gripe ima efekta kod ljudi koji nisu oboljeli, te istakli da su bolnice u RS opskrbljene dovoljnim koli~inama neophodne medicinske opreme. - Konstantno }emo pratiti situaciju u {kolama i ako ona postane ozbiljna ili zabrinjavaju}a, donijet }emo odgovaraju}e mjere i prekinuti nastavu - kazao je Kasipovi}. U RS je registrirano 20 novooboljelih. U ovom entitetu od nove gripe oboljele su 84 osobe, a 77 ih je na bolni~kom lije~enju.
E. Ha. - B. S.

Izno{enje zavr{nih rije~i Tu`ila{tva BiH na su|enju Aliji Osmi}u, optu`enom za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, zakazano je za 24. januar, javila je Srna. Osmi} je optu`en da je u svojstvu vojnog policajca 307. brigade Armije RBiH, u vrijeme oru`anog sukoba izme|u HVO-a i Armije RBiH u Bugojnu 1993. i 1994. godine, u~estvovao i pomogao u protipravnom zatvaranju, ubistvu, mu~enju, ne~ovje~nom postupanju i prisiljavanju na prinudni rad.

Zavr{ne rije~i u ponedjeljak

Reforme

Projekt EU

U okviru projekta „Podr{ka EU institucionalnom ja~anju kapaciteta regionalnog i lokalnog ekonomskog razvoja i razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva“, u saradnji s Razvojnom agencijom SERDA, od 24. do 27. januara u Sarajevu bit }e odr`ana sedma od 25 obuka za uposlenike op}ina iz „Upravljanja projektnim ciklusom i pristupa logi~ke matrice za identifikaciju i razvoj projekata u kontekstu trenutnih/budu}ih programa finansiranja“, javila je Fena.

Obuka u svim op}inama u BiH

Nepoznate osobe razbile su preksino} oko 20 sati prozorska stakla na nedavno obnovljenoj zgradi Med`lisa Islamske zajednice Gacko, koja se nalazi u samom

Razbijeni prozori zgrade Med`lisa IZ
centru grada. U Med`lisu su incident okarakterizirali kao jo{ jedan u nizu gnusnih ataka na imovinu Islamske zajednice u isto~noj Hercegovini. - U danima kada hri{}ani proslavljaju jedan od svojih najve}ih praznika Bogojavljenje, ovako kukavi~ki gest jasna je poruka da u ovom dijelu domovine pa`nju na

Novi incident u centru Gacka

Bosna i Hercegovina je, prema izvje{tajima Evropske komisije, zabilje`ila ograni~eni napredak reforme javne uprave, re~eno je ju~er nakon sjednice Upravnog odbora Fonda za reformu javne uprave BiH, javila je Fena.

Slab napredak u javnoj upravi

svoja nedjela `eli skrenuti malobrojna grupa neprosvije}enih huligana. No, oni ne}e sprije~iti, ali ni upla{iti gata~ke Bo{njake - kazali su u Med`lisu IZ Gacko. A. Du.

Republika Srpska

Cijene vi{e za 0,8 posto

Vukovarskom branitelju Tihomiru Purdi produ`en je ekstradicijski pritvor u BiH na osnovu zahtjeva koji je uputila Srbija, potvrdila je ju~er portparol Suda BiH Selma Had`i}, javila je Fena. Purdin advokat Josip Muselimovi} najavio je ulaganje

Srbija tra`i izru~enje Tihomira Purde
`albe Apelacionom vije}u Suda BiH na odluku o produ`enju pritvora njegovom branjeniku. Purda je, istakao je Srni Muselimovi}, nakon ju~era{njeg ro~i{ta vra}en u Kaznenopopravni zatvor u Zenici. Zamjenik srbijanskog tu`ioca za ratne zlo~ine Bruno Vekari} potvrdio je ju~er za Hinu da je Srbija podnijela zahtjev BiH za izru~enje vukovarskog branitelja Tihomira Purde. Ina~e, ju~er je, radi saslu{anja po zahtjevu iz Hrvatske, Purda priveden u Tu`ila{tvo BiH. On je u prisustvu

Produ`en pritvor vukovarskom branitelju

svoje advokatice izjavio da ne `eli dati iskaz na okolnosti ko- Purda: Odbio je je u zahtje- dati iskaz vu od 19. januara dostavilo Dr`avno odvjetni{tvo Hrvatske.

Potro{a~ke cijene u RS u decembru pro{le godine bile su vi{e za 0,8 posto nego prethodni mjeces, a u pore|enju s decembrom 2009. za 3,1 posto, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku, javila je Fena. U posljednjem mjesecu 2010. poskupjeli su hrana i bezalkoholna pi}a za 2,1 posto, indeks odjeljka prijevoz vi{i je za jedan, a namje{taja za 0,6 posto.

teme

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

9

Pretres u Op}inskom sudu u Sarajevu

Huseinovi} o~i u o~i s ratnim zlo~incem Lelekom
Lelek je Huseinovi}a tu`io zbog citata u njegovoj knjizi „D`elati naroda mog“
Pred Op}inskim sudom u Sarajevu ju~er je odr`an glavni pretres i iznesene su zavr{ne rije~i u procesu koji je vo|en po tu`bi ratnog zlo~inca @eljka Leleka iz Vi{egrada protiv sarajevskog publiciste Avde Huseinovi}a, autora knjige „D`elati naroda mog“, koja govori o najve}im ratnim zlo~inima nad Bo{njacima od 1992. do 1995. godine. Lelek, kojeg je 2009. godine Sud BiH osudio na 16 godina zatvora zbog zlo~ina protiv ~ovje~nosti na podru~ju Vi{egrada, tu`io je Huseinovi}a zbog citiranja izjave svjedokinje „X“ na ja-

Gra|evinarstvo: Borba za radnu snagu

ALARMANTNO Nakon usvajanja novih pravila za strance

Ho}e li bh. gra|evinari ostati bez posla u Libiji?
U ovoj zemlji trenutno radi 19 na{ih kompanija Firme iz BiH i Slovenije udru`uju se radi zajedni~ke izgradnje megaprojekata
zemlji, dodaje list. Tako je sada ~ak i gra|evinski koncern „Porr“, koji je pro{le godine dobio posao izgradnje najve}eg stadiona za Prvenstvo Afrike u fudbalu 2013., suo~en s problemima. Iz ove kompanije istakli su da postoji velika nesigurnost ho}e li dobiti vizu za menad`ere. Kako je za „Avaz“ kazala

Huseinovi}: I to je Bosna

Zbunjen tra`io pauzu
- [to se ti~e samog procesa, Lelek nije u zavr{noj rije~i znao ~ak ni {ta mu je predmet tu`be, pa je, zbunjen, tra`io pauzu, da bi nakon toga kazao da je predmet tu`be to {to sam prenio izjavu svjedoka sa su|enja. Ta je izjava bila javna i objavljena je dvije godine prije izlaska moje knjige, a Lelek to nikada nije demantirao niti je sud teretio svjedokinju za eventualno la`no svjedo~enje - nagla{ava Huseinovi}.

Libija namjerava podr`ati doma}u radnu snagu i zbog toga je pro{le sedmice usvojila nova pravila za izdavanje dozvola za boravak, ukazuje be~ki dnevnik „Die Presse“. Ta nova pravila prave probleme i austrijskim preduze}ima koja posluju u toj

Velika nesigurnost

Libiji najavljeni odre|eni megaprojekti, na{e firme vjerovatno }e se udru`iti sa slovenskim kompanijama. Rije~ je o po deset najboljih na{ih i njihovih firmi koje bi zajedno nastupile na libijskom tr`i{tu - izjavila je Avdi}. Dodala je da to rade Hrvatska i Srbija, koje }e udru`iti ukupno 30 kompanija radi zajedni~kog nastupa za realizaciju velikih projekata. [to se ti~e dobivanja radnih dozvola u Libiji, Avdi} je kazala da je u toj zemlji i ranije va`ilo pravilo da se mora zaposliti 50 posto doma}e radne snage. Novu odluku nije mogla komentirati, jer se s njom jo{ niG. MRKI] je upoznala.

Hrvatska i Srbija

Ne `ele novi Tunis
Libijski narodni kongres usvojio je odluku o povla{tenom stanju libijskih firmi, pi{e „Die Presse“. Predstavnik Privredne komore u Libiji David Bahman vjeruje da libijska vlada ovim za{titnim mjerama `eli sprije~iti nemire koji su se dogodili u susjednom Tunisu. U Libiji vlada „te`ak socijalizam“, ali nezaposleni predstavljaju `ari{te nemira, ukazao je on, prenijele su agencije.

Sarajevo: Jake policijske snage privode Leleka

Avdi}: Planiran prodor na tr`i{te

D`enana Avdi}, sekretar Udru`enja gra|evinara pri Privrednoj komori FBiH, u Libiji trenutno radi 19 kompanija iz na{e zemlje. Osim toga, bh. gra|evinari tek planiraju pravi prodor na ovo tr`i{te. - S obzirom na to da su u

Ameri~ki ambasador u BiH Patrik Mun (Patrick Moon) posjetio je ju~er redakciju magazina „Slobodna Bosna“. Kako nezvani~no saznajemo, rije~ je o neformalnom razgovoru s predstavnicima uredni{tva ovog lista, a u sklopu uobi~ajenih aktivnosti ambasadora Muna. Iz Pres-slu`be Ameri~ke ambasade re~eno nam je da „ambasador i uposlenici Ambasade imaju redovne i uobi~ajene kontakte s medijima“. T. L.

Mun posjetio redakciju Prema Lagumd`iji gleda „Slobodne Bosne“ 370.000 penzionera
Socijaldemokratska unija (SDU) BiH smatra da odugovla~enje s formiranjem vlasti u BiH doprinosi uslo`njavanju socijalne situacije stanovni{tva, posebno penzionera. SDU isti~e i da „370.000 promrzlih, gladnih, starih, iznemoglih i bolesnih penzionera gleda prema Zlatku Lagumd`iji, njegovom SDP-u i njihovim partnerima na kojima, prema rezultatima izbora, po~iva na-

Neformalni razgovori

Saop}enje SDU-a BiH

vnom su|enju tokom 2007. godine, o ~emu je pisao „Dnevni avaz“. Ina~e, Lelek se nalazi na izdr`avanju zatvorske kazne u KPD-u Fo~a i na su|enje je doveden svezan, u pratnji nekoliko sudskih policajaca RS. Su|enje su pratile i `ene iz Udru`enja „@ena-`rtva rata“, s Bakirom Hase~i} na ~elu. One su izno{enje optu`nice zlo~inca Leleka do~ekale no{enjem transparenata i fotografija ubijene vi{egradske

djece, za ~ijim se posmrtnim ostacima jo{ traga. - Bilo je ovo historijsko su|enje. Ne znam je li ikad i igdje su|eno ~ovjeku koji se bavi istragama ratnih zlo~ina po tu`bi jednog dokazanog ratnog zlo~inca. I to je Bosna! Zamislite da je bilo dozvoljeno nacistima da nakon Drugog svjetskog rata tu`e ljude koji su se bavili dokumentiranjem njihovih zlo~ina - ka`e Huseinovi} za na{ list.
R. AD@OVI]

Mun: Kontakti s medijima

jve}a odgovornost za formiranje vlasti u BiH“. - Nadamo se da }e SDP BiH i njegov lider smo}i snage da prevazi|u vlastite komplekse o eksluzivnosti i poka`u socijalnu osjetljivost, prije svega zbog opasnosti da se zbog li~nih interesa nekoliko pojedinaca dovede u pitanje krhka i upitna socijalna ravnote`a koja zavisi od usvajanja bud`eta posebno na nivou FBiH - navodi SDU BiH u saop}enju, prenosi Fena.

Ha{ki tribunal (ICTY) dostavio je ju~er pribli`no 2.000 stranica transkripata na lokalnim jezicima vlastima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji u okviru projekta „Pravda i ratni zlo~ini“, ~iji je cilj pobolj{ati sposobnost pravosudnih sistema u regionu da vode kompleksna su|enja u predmetima za ratne zlo~ine te pomo}i transfer znanja i materijala. O~ekuje se da }e dosta-

Novi transkripti BiH, Hrvatskoj i Srbiji

Ha{ki tribunal dostavio dokumente

vljanje transkripata omogu}iti pravnim stru~njacima u regionu da efikasnije pristupe svjedo~enjima datim pred ICTY-jem i da ih koriste. Transkripti na lokalnim jezicima pripremaju se na osnovu audiozapisa sudskih pretresa pred ICTY-jem. Do oktobra 2010. godine transkripti postupaka bili su dostupni samo na engleskom i francuskom, zvani~nim jezicima ICTY-ja.

Klub poznatih

Sead Bu~an

U {ouu realnosti za dobru dnevnicu
Li~ni profil fudbalera Splita

10

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

teme

Ime i prezime: Sead Bu~an. Datum i mjesto ro|enja: 8. mart 1981., Sarajevo. Gdje `ivite - s roditeljima, podstanar ili imate vlastiti dom: Vlastiti dom. Bra~no stanje: O`enjen. Bitni datumi u Va{em `ivotu: Ima ih nekoliko. Koji automobil vozite: BMW. Kako se odmarate: Le`e}i. Omiljeni muzi~ar: Ne mogu se odlu~iti. Volite li kuhati: Da. Najdra`a knjiga: „Rat i mir“. Omiljeni pisac: Tolstoj. Umjetnik kojeg cijenite: Leo Mesi (Messi). Za koji klub navijate: Trenutno za NK Split. Koga biste poveli na pusti otok: Ma, koga ne bih! Jeste li ljubomorni: Ne. [ta najprije primje}ujete kod osoba suprotnog spola: Ruke. Biste li ikada oprostili nevjeru: Ne. Bavite li se sportom: Da. Omiljena hrana i pi}e: Piletina i voda. Ko se brine o Va{em imid`u: Sam svoj majstor. Volite li i}i u {oping: Kakokad. Jeste li sujevjerni: Ma, kakvi. Imate li ku}nog ljubimca: Ne. Koji je Va{ `ivotni moto: Trudi se kad-tad isplati. Va{ najbolji prijatelj je: Ima ih zaista mnogo. Pratite li politi~ku situaciju: Kad je ne{to va`no u pitanju.

Korisnici dobrovoljno biraju kablovsku televiziju

UPOZORENJA Zbog sukoba kablovskih operatera

Opet ispa{taju gra|ani
U BiH trenutno ima oko 60 kompanija koje nude kablovsku televiziju
Mesud Lakota upozorava da su takve radnje nedozvoljene. - Ne znam jesu li optu`be istinite, ali bez obzira na to, zakon o za{titi potro{a~a jasno definira da gra|ani isklju~ivo dobrovoljno mogu kupovati neke usluge. U ve}ini slu~ajeva cijena je presudna u odabiru usluge, a pogotovo u na{oj zemlji, gdje je svaka marka va`na - obja{njava Lakota. Dodaje da su zbog sli~nih problema s nelojalnom konkurencijom

U BiH trenutno ima oko 60 kablovskih operatera i ovaj broj se neprestano pove}ava, {to u velikim gradovima rezultira borbom za korisnike.
Bu~an: Ima mnogo prijatelja

Da imate 15 minuta vlasti, {ta biste prvo uradili: Malo je vremena da bi se ne{to uradilo. Biste li u~estvovali u {ouu realnosti: Bih za dobru dnevnicu.

Komentiraju}i nedavni sukob kompanija HS i „Telemach“ u Sarajevu, koje se me|usobno optu`uju da vr{e pritisak na gra|ane da postanu njihovi korisnici, sekretar Udru`enja za za{titu potro{a~a

Jasan zakon

u pojedinim evropskim zemljama kablovskim operaterima oduzimane licence te da bi se ovim slu~ajem trebala pozabaviti Asocijacija kablovskih operatera (AKOP) BiH, ali i Konkurencijsko vije}e BiH. U AKOP-u navode da ovakve sukobe me|u kablovskim operaterima mogu rje{avati putem Suda ~asti asocijacije, ali da prije toga neka od kompanija mora prijaviti nelojalnu konkurenciju. - Iako su HS i „Telemach“ ~lanice AKOP-a, do sada nam nisu prijavili nikakav sukob. Smatramo da korisnici ne smiju ni na koji na~in ispa{tati te da je konkurencija, ali lojalna, me|u kompanijama normalna i, {tavi{e, omogu}ava pobolj{anje kvaliteta usluga - kazali su M. AVDI] nam u AKOP-u.

SMS
RADNI^KI STA@ - Ovo je, izgleda, samo dr`ava pritiska, pa tako i radnici „Krivaje“, i dr`avne i privatne, „smiri{e“ se u penziju, i to parama od ira~kog duga koji je bio predvi|en za namjensku industriju. A mi, radnici „Bratstva“ iz Novog Travnika, neka gledamo odakle se vedri, jer nismo pravdu tra`ili blokiranjem saobra}ajnica. Neka je stid Vladu FBiH {to ne uve`e sta` radnicima koji su te pare i zaradili. LOPATU U RUKE - Koru hljeba treba dati starima i nemo}nima, a svi radno sposobni - lopate u ruke i zaradi. Obaveza dr`ave trebaju biti djeca, stari i bolesni, invalidi, a oni koji se zdravi

RAK nije nadle`an
U Instituciji ombudsmena za za{titu potro{a~a isti~u da su imali dosta primjedbi na rad kablovskih operatera, ali da je ta oblast regulirana Zakonom o komunikacijama i u nadle`nosti Regulatorne agencije za komunikaciju. No, u RAK-u isti~u da konkurencijski sukobi me|u kompanijama i za{tita potro{a~a nisu u njihovoj nadle`nosti.

Kvalitet usluga

Dnevni avaz 061-142-015
Zrak, @ica, [IP Stup~anica, Slavko Rodi}, Pobjeda Gora`de, Sarabon... sve nekada velike firme i sve je oplja~kano. Ali, va`no je da „narod zna“. VRIJEME ZA TU@BU - U Izraelu uhap{en jo{ jedan ubica Srebreni~ana. Vrijeme je da majke Srebrenice na osnovu presude Suda u Hagu, da su vojska i policija RS izvr{ile genocid, tu`e RS. Vrijeme je da RS kona~no plati cijenu svake nevine `rtve genocida i svake `rtve u BiH. Mili}i SVE BOGATIJI Politi~ari u BiH sve bogatiji i bogatiji, narod uskoro ne}e imati ni za hljeba. Treba ve} jednom iza}i na ulice, pohapsiti te politi~are, koje pla}aju parama naroda!

izle`avaju trebaju sebi zaraditi, a ne da primaju milostinju. NEMA NA[EG Na policama, ka`u, mora biti 50 posto doma}ih proizvoda. Neka nadle`ni ka`u koja je ~okolada na{a, koja je riba na{a, ili bombone, pudinzi, sok... Ni{ta nemamo na{e, to vi znate, kao i mi, trgovci. SVE OPLJA^KANO Energoinvest, Unis, Agrokomerc, Famos, [ipad, Zora, TAT, Hidrogradnja, Natron Maglaj, Soko Mostar, Pretis, TAS, Krivaja, Igman Konjic, Vitezit, Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Rudnici, KTK Visoko, Hepok Mostar, Energopetrol, Feroelektro, Inter{ped, Terminali, Aida Tuzla, Granit,

ANKETA me|u gra|anima Tuzle, Sarajeva i Banje Luke

- Nisam zadovoljna uslugama operatera, jer vi{e od polovine programa koje nam nude nemaju sat kvaliteAlma tnog programa Sarunovi} mjese~no. - U posljednje vrijeme neobja{njivo se gube kanali. Ipak, da nema kablovskih operatera, ne bismo imali toliko programa na TV-u za Fadil Bistri} male pare. - Do sada nisam imao problema s kablovskim operaterima. Ne znam koliko ih ima i kako rade, ali ovi s kojima ja Dragan sara|ujem su [krbi} dobri.

Mogu sigurno mnogo bolje
- Nisam nezadovoljna previ{e, iako mogu mnogo bolje. Doma}i programi koje nude su korektni. Strani Aida programi nisu Bajri} potrebni. - Meni je najbitnije da ima dosta sportskih kanala, i sve dok mogu pratiti lige petice i druge va`ne sportske Sebastian doga|aje, Huseinovi} dobro je. - Svi|a mi se {to je program raznovrstan. Na nekim kanalima slaba je slika, ali ja bih to zanemarila, jer su cijene, ipak, po- Azra Be}irovi} voljne. - Zadovoljan sam. Bilo je nekada nekih problema, ali su ih brzo rije{ili, tako da nemam primjedbi. - Ne svi|a mi se {to jedno vrijeme budu popunjeni svi kanali, pa se onda neki izgube i nema ih vi{e Irfan nikako, bez Kujovi} obja{njenja. - De{avalo se da mi nestane slika, pa sam ih morao zvati da to poprave. Cijene pretplate su visoke i zbog toga nisam zado- Dario Petkovi} voljan.

Jeste li zadovoljni uslugama kablovskih operatera?

Banja Luka

Sarajevo

Tuzla

Milan Pilipovi} A. Mu. - A. Nu. - B. S.

teme

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

11

NARKOTICI Na tr`i{tu se pojavio sumnjivi osvje`iva~ prostora

Nova droga i u BiH
„Zmaj“ je u prodaji putem interneta Pakovanje ko{ta 24 KM Svaka supstanca koja mijenja stanje svijesti nalazi svoju klijentelu, ka`e Ibi{evi}
Hod`i}: Podnijet }e `albu na odluku

Mje{avina suhog egzoti~nog bilja komercijalnog naziva „med`ik dragon“, koja je me|u mladima poznata kao „zmaj“, sve se vi{e u kombinaciji s duhanom pu{i kao droga. Ovaj novi, a potpuno legalni proizvod, dostupan je i u BiH i u prodaji je putem interneta. Primjerice, prodava~ iz Zenice koji ovaj proizvod nudi pod kategorijom „Zdravlje“, jedno pakovanje daje za 24 KM. Uz ponu|enu cijenu poja{njava i karakteristike „zmaja“. - Tajna je otkrivena. Sada znamo za{to zmajevi uvi-

[tetne posljedice

sada imamo dosta ljudi ~ije je zdravlje naru{eno zbog njihove upotrebe. O~ekujem da }e tako biti i s novom supstancom - isti~e Ibi{evi}. Nagla{ava da je vrlo bitna informiranost ljudi o {tetnim posljedicama ovih proizvoda.

Lista narkotika
„Med`ik dragon“: Mje{avina suhog egzoti~nog bilja

Had`i}-Suljki} dala otkaz direktoru Hod`i}u
Ovo je hir ministrice, kojoj nisam bio slijepi poslu{nik, ka`e Hod`i}
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta T uzlanskog kantona (TK) dostavilo je prije dva dana Pedago{kom zavodu Tuzla obavijest da je njihovom direktoru Hazimu Hod`i}u prestao radni odnos sa 15. decembrom 2010. godine i da ga je Ured za zajedni~ke poslove kantonalnih organa 18. januara ove godine odjavio sa zdravstvenog i penzionog osiguranja. Javnost u Tuzli {okirala je ~injenica da je Hod`i} dobio otkaz samo devet mjeseci pred sticanje prava na punu penziju. Jo{ {okantnija je ~injenica On dodaje da je rije~ o osveti ministrice jer Pedago{ki zavod nije dao pozitivnu stru~nu ocjenu za imenovanje jednog broja direktora {kola na podru~ju TK koji su, ispostavilo se kasnije, bili njene kolege iz SDA. - Ona je mijenjala na{e stru~no mi{ljenje i postavljala za direktore koga je ona htjela kazao je Hod`i} na ju~era{njoj pres-konferenciji. On navodi da je njegova smjena sukob struke i politike i da se ministrici Had`i}-Suljki} posebno zamjerio prilikom odabira {kolskih ud`benika za TK. Nju su, kazao je, interesirali izda-

Osveta odlaze}e ministrice

Ibi{evi}: Alarmiranje institucija

jek izgledaju nasmije{eno. Ovaj jedinstveni miks bilja zasigurno }e staviti osmijeh i na tvoje lice i odvesti te na neko posebno mjesto. Nemojte pani~ariti ako se zmaj pojavi - on je prijatelj i jedan je od nas - ka`e se u opisu. Nadle`ne slu`be nemo}ne su u borbi protiv ove pojave, jer se „zmaj“ ne nalazi na listi zabranjenih supstanci, a ljekari tvrde da konzumiranje ove mje{avine, s deklaracijom „osvje`iva~ prostora“, mo`e biti opasno i da

Pu{enje je zloupotreba
Iz kompanije „Magic Fun“, koja u Hrvatskoj prodaje ovaj proizvod, tvrde da „zmaj“ ne sadr`i psihoaktivne supstance. - Poja{njavaju da se na deklaraciji nalazi uputstvo za upotrebu koje obja{njava kako se bilje koristi, a to {to ga pojedinci pu{e kao d`oint jeste zloupotreba proizvoda. Proizvod je namijenjen opu{tanju ljudi nakon napornog dana i to mu je jedina svrha - tvrde iz „Magic Funa“.

otvara put ka ovisnosti. Na to upozorava i Samir Ibi{evi}, predsjednik Udru`enja za podr{ku resocijalizaciji ovisnika i lije~enih od ovisnosti (PROI). - Svaka supstanca koja mijenja stanje svijesti i ujedno proizvodi posljedice {tetne po zdravlje nalazi svoju klijentelu. [to se ti~e svih novih droga, zajedni~ko im je da niko ne tra`i pomo} u po~etnim fazama i dok jo{ nema posljedica. U prvoj fazi konzumiranja bilo koje supstance uglavnom se de{avaju efekti koji su „prijatni“ za organizam, a kasnije se javljaju posljedice ka`e Ibi{evi}. Ovom udru`enju jo{ se niko nije obra}ao za pomo} zbog konzumiranja „zmaja“. - Ali, isto se de{avalo i s ekstazijem, spidom... U BiH su bili prisutni poslije rata, ali niko nije tra`io pomo}, a

- Stariji }e se sjetiti da je bilo problema i sa supstancama koje se koriste u proizvodnji heroina, kokaina, ekstazija... Sve te supstance bile su legalne i mogle su se kupiti bez problema i kod nas. U kombinaciji s drugim tvarima, one daju narkotike. Prije nekoliko godina u BiH je uhap{ena osoba s ogromnom koli~inom tih tvari. To je izazvalo veliku polemiku da li one trebaju biti legalne. Na kraju su stavljene na listu narkotika - ka`e Ibi{evi}. - O tome treba stalno govoriti kako bi se alarmirale institucije da sve droge koje se legalno mogu kupit, stave na listu narkotika. Tek tada }emo imati manje problema - zaklju~uje Ibi{evi}. „Zmaj“, kako tvrde oni koji su ga probali, stvara ja~i osje}aj od konzumiranja marihuane. Ovaj proizvod preplavio je Hrvatsku, a stigao je i u Srbiju. „Zmaj“ je zakonom zabranjen u Njema~koj, Francuskoj, Austriji i LukseE. HALA] mburgu.

Promjena mi{ljenja

Vickovi}: Nepo{tivanje Zakona o dr`avnoj slu`bi
- Do otkaza Hazima Hod`i}a do{lo je jer je kao nezavisni kandidat na izborima za Skup{tinu TK bio du`an da, nakon prihvatanja kandidature na izborima, podnese ostavku na mjesto direktoda je odluku o otkazu donijela ministrica u tehni~kom mandatu Mirzeta Had`i}-Suljki}, i to samo nekoliko dana pred odlazak s ministarske funkcije. - Ovo je hir ministrice Had`i}-Suljki}, kojoj nisam bio slijepi poslu{nik. Problem je po~eo lani, kada me je ministrica, zbog moje javne kritike njenog rada, ocijenila negativnom ocjenom, a ustanovu koju sam vodio najvi{om ocjenom - ka`e Hod`i}. ra Pedago{kog zavoda. On to nije uradio i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta postupilo je shodno propisima - kazala nam je portparol Ministarstva Albina Vickovi}. va~i, gdje je njen odabrani izdava~ ostvario vi{emilionski profit prodajom ud`benika, dok je Pedago{ki zavod `elio kvalitetne ud`benike. Hod`i} je ju~er najavio `albu na odluku ministrice Had`i}-Suljki} te da o~ekuje da }e dolaskom novih ljudi „samovolji u Ministarstvu obrazovanja, napokon, do}i A. HAD@I] kraj“.

Ja~i osje}aj

Bender prva „velika riba“ u hrvatskom zatvoru?
Odluka se pi{e, a potom treba biti otpremljena strankama
Vrhovni sud Hrvatske donio je, ali jo{ ne `eli saop}iti odluku o `albi jednog od osniva~a tzv. Herceg-Bosne, biv{eg dopredsjednika HDZ-a BiH i direktora Zavoda PIO/MIO FBiH Ivana Bendera na presudu @upanijskog suda Zagreb kojom je potvr|ena pravomo}na kazna od ~etiri i po godine zatvora koju mu je Vrhovni sud FBiH izrekao 2006. godine. Tu presudu je 2008. potvrdio i Ustavni sud BiH, a Bender je progla{en krivim za pronevjeru i zloupotrebu slu`benog polo`aja ili ovlasti pri otima~ini
Bender: Ho}e li uskoro iza re{etaka Tripalo: Ne}e dugo trajati

Vrhovni sud u Zagrebu donio odluku

Nema pravo `albe
Ako Vrhovni sud odbaci Benderovu `albu i potvrdi odluku @upanijskog suda, za njega vi{e nema redovnih pravnih lijekova, osim podno{enja ustavne tu`be. - On nema pravo `albe. Ustavni sud mo`e, istina, odlu~iti da se odgodi izvr{enje kazne, ako bi, eventualno, bio pokrenut taj postupak istakao je Tripalo. bama“ iz BiH koje }e zatvorsku kaznu slu`iti u Hrvatskoj, gdje se krije ta~no ~etiri i po godine, koliko je i trebao odle`ati u zatvoru. U pravnim krugovima se {pekulira da bi Vrhovni sud mogao potvrditi osu|uju}u presudu, jer su svi sudovi do sada bili jedinstveni u ocjeni da je Bender F. VELE kriv.

Novi ljudi

mostarskog hotela „Ero“ putem preduze}a „Tuh-Invest“. Informaciju da je hrvatska presuda donesena u srijedu potvrdio je ju~er za „Dnevni avaz“ portparol Vrhovnog suda u Zagrebu

Dra`en Tripalo. - Odluka je donijeta, ali se ne mo`e priop}iti. Treba biti pisano izra|ena, nakon ~ega }e putem prvostupanjskog suda biti otpremljena strankama. Kada }e to biti, zavisi od obveza suca izvjestitelja koji treba izraditi presudu. Vjerujem da to ne}e dugo trajati. Ali ne mogu vam sada ni{ta re}i - kazao je Tripalo za „Avaz“. Neslu`beno, ova procedura trajat }e dvije do tri sedmice. Ukoliko presuda @upanijskog suda Zagreb bude potvr|ena, Bender }e biti me|u prvim „velikim ri-

Iran je jedan od prkoli~ine heroina iz Irvih trgovaca drogom ana zaplijenjene u Azena svijetu, a zvani~nici rbejd`anu porasle sa iz redova ^uvara revo20 kilograma u 2006. lucije umije{ani su u tu godini na 59.000 kilogrtrgovinu, objavio je ama samo u prvom trju~er njema~ki dnevni omjese~ju 2009. list „Die Welt“ pozivaIna~e, {vedski preju}i se na ameri~ke dimijer Fredrik Reinfelt plomatske telegrame Asan`: ^eka (Reinfeldt) izjavio je koje je objavio Wikile- odluku da vlada ne}e imati niaks, prenijela je Fena. kakvu ulogu u odlu~iJedan povjerljivi telegram vanju treba li osniva~ Wikileod 12. juna 2009. godine, koji aksa D`ulijen Asan` (Julian je stigao iz Ameri~ke ambasa- Assange) biti izru~en SAD, ve} de u Bakuu, izvje{tava da su }e o tome odlu~ivati sudovi.

Iran jedan od prvih trgovaca drogom

„Die Welt“ se pozvao na Wikileaks

12

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

panorama

CAZIN Bokser Adnan Hrnjica obolio od akutne leukemije

Borbe u ringu sada zamijenio borbom za `ivot
Za analize potencijalnih donora ko{tane sr`i i njenu transplantaciju potrebna velika finansijska sredstva Zavr{io dvije kemoterapije
jagnoze, krenula je prva kemoterapija, koja je bila izuzetno jaka i izazvala je puno reakcija. Dosad sam zavr{io dvije terapije i o~ekujem tre}u u ovoj sedmici - rekao je Adnan Hrnjica iz cazinske MZ Skokovi, naselje Kraka~a, koji je trenutno smje{ten u jednom stanu u Biha}u. Pored kemoterapija koje prima, Adnan }e do kona~nog izlje~enja trebati izvr{iti i transplantaciju ko{tane sr`i. Stoga }e ovih dana s njim u Sarajevo i}i i njegov brat, kako bi se izvr{ila analiza ko{tane sr`i, nakon koje }e se znati da li mu on mo`e biti donator.

@eljeli da vrate osmijeh na Nejrino lice

(Foto: D. Stojni})

Kompanija m:tel pomogla Nejri Agi}

Mobilni telefon vi{e nije samo `elja
Nakon {to je „Dnevni avaz“ objavio potresnu pri~u o od dijabetesa bolesnoj djevoj~ici Nejri Agi} (11) iz Urijanskih Brda kod Bosanskog Novog, koja je u svojim skromnim `eljama istakla i to da ima mobilni telefon kojim bi se iz {kole mogla javiti majci ako joj slu~ajno pozlije, reagovala je kompanija m:tel. Nejra je dobila mobilni telefon i dopune za razgovore, tako da }e se, kako sama ka`e, mo}i javiti majci i na putu do {kole. Prijatelji iz m:tel kompanije pripremili su joj i poklon paket sa {kolskim priborom koji }e vrlo brzo sti}i na adresu ove siroma{ne porodice. - Nejra je presretna, jer ni u snu nije sanjala da }e i ona kao i njeni drugari kona~no imati telefon. Svima nam je nakon posjete Va{e novinarske ekipe mnoge lak{e. Uljep{ali ste nam `ivot i uvjerili nas da ima i dobrih ljudi na ovom svijetu - kazao nam je otac Amir. U m:telu isti~u da je ovo najmanje {to su mogli u~iti da pomognu ovoj hrabroj djevoj~ici. - @elimo da joj vratimo osmijeh na lice i da pomognemo njenoj porodici. Djeca }e i dalje biti u fokusu na{e strategije dru{tvene odgovornosti i trudit }emo se da u saradnji s na{im partnerima iz UNICEF-a ula`emo u dje~ije klinike, vrti}e, igrali{ta, {kole, kako bi stvorili temelje za {to sre}nije djetinjstvo za svu djecu u BiH - istakli su ju~er u ovoj kompaniji, uz nadu da }e i druge kompanije u BiH slijediti put M. Z. humanosti.

Adnan Hrnjica, perspektivni ~lan Bokserskog kluba „Cazin“, obolio je od akutne leukemije i podvrgnut je kemoterapijama. Te{ka bolest dijagnosticirana mu je prije dva mjeseca.

Brat donor
Nakon dijagnoze, Adnanov `ivot se potpuno promijenio i borbe u ringu zamijenio je borbom za `ivot. Za analize potencijalnih donora ko{tane sr`i i njenu transplantaciju potrebna su velika finansijska sredstva. - Prije nego {to sam oti{ao u bolnicu, po~eo sam krvariti iz nosa i desni. Nakon {to sam jedan dan proveo u Bolnici u Biha}u, upu}en sam u Sarajevo, gdje sam bio u vrlo kriti~nom stanju. Nakon di-

Adnan Hrnjica prije godinu dana i sada

Veliki optimista
Adnan je po prirodi veliki optimista i borac, spreman je dati sve od sebe kako bi po-

Ra~uni za pomo}
Velika finansijska sredstva Adnan mo`e obezbijediti samo ukoliko mu humani ljudi prisko~e u pomo}. Uplate se mogu izvr{iti kod UniCredit Banke na broj 3385002573590533, a partija teku}eg ra~una je 40377825000. Uputstvo za slanje novca u eurima: Hrnjica Adnan, Kraka~a 14, Cazin, BiH. IBAN: BA39 3385 0028 7359 1842. Account: 40377825101. UNICREDIT BANK d.d. Mostar, SWIFT: UNCRBA22. bijedio bolest. Prema jednom predra~unu iz Klini~kog bolni~kog centra u Zagrebu, samo za dijagnosti~ka 20dnevna ispitivanja i lije~enja u tom periodu, Adnanu je potrebno 19.628 eura. Operacija transplantacije ko{tane sr`i u Beogradu ko{ta oko S. JAPI] 90.000 eura.

Profesionalni uspjesi
U svojoj bokserskoj karijeri, Adnan je postigao velike uspjehe na brojnim takmi~enjima. Bio je juniorski prvak BiH u boksu i ~lan juniorske bokserske reprezentacije BiH, te najbolji sportista op}ine Cazin za 2009. godinu u borila~kim sportovima. Zahvaljuju}i svom talentu za boks, bio je i pomo}ni trener u klubu, gdje je izuzetno omiljen kod klupskih kolega.

[ta mi se (ne)svi|a u @ep~u

Voda jako lo{eg kvaliteta
- Ne svi|a mi se {to je voda u @ep~u jako lo{eg kvaliteta. Pored toga, nije u redu {to }e sportska dvorana, na ~iju smo gradnju godinama ~ekali, biti u vlasni{tvu Katoli~kog {kolskog centra, a ni to {to je vrti} nacionalno obilje`en, iako se finansira iz bud`eta. Svi|a mi se {to je poljoprivreda u ekspanziji, posebno kada je rije~ o Armin Tutnji}, ekonomski tehni~ar malinarstvu. Pozitivan je projekt „Droga Babaroga“ i na~in na koji me|u djecom i mladima ~lanovi Asocijacije roditelja i prosvjetnih radnika propagiraju borbu protiv ovisnosti - ka`e R. Ag. Armin Tutnji}, ekonomski tehni~ar.

Komandant koji se nikada nije odvajao od svojih boraca
U organizaciji Udru`enja gra|ana „Senahid Boli}-Bolo“ koje njeguje lik i djelo ovog velikog heroja, ju~er je obilje`ena 17. godi{njica njegove pogibije. Polaganjem cvije}a i u~enjem Fatihe na spomen-obilje`ju koje je podignuto iznad njegovih rodnih Baki}a, odata je po~ast organizatoru odbrane Olova i {irih prostora. U kratkom ~asu historije prof. Pa{aga Gogi} podsjetio je prisutne na dane kada se pisala novija historija i kada su se vodile presudne bitke za odbranu Olova. U jednoj od najja~ih neprijateljskih ofanziva na {ire prostore Olova, koja je za-

Obilje`ena godi{njica pogibije Senahida Boli}a-Bole

Na podru~ju op{tine Srebrenica

U pro{loj godini odjavljeno 20 radnji
Na podru~ju Srebrenice pro{le godine otvorena su 22 nova privredna subjekta, dok je 20 radnji odjavljeno. Milo{ Vukosavljevi}, na~elnik op{tinskog Odjeljenja za privredu, ka`e da na podru~ju op{tine trenutno posluje 147 privatnih preduze}a. Od tog broja registrovana je 31 samostalna trgovinska radnja, 49 zanatskih i 34 ugostiteljska objekta, dok se 12 radnji bavi ostalim djelatnostima, a registrovan je i 21 taksi prijevoznik. - Problemi sa kojima se uglavnom suo~avaju vlasnici privatnih radnji posljedica su op}e globalne krize, a ogledaju se u smanjenom prometu robe i usluga, manjim prihodima u odnosu na ranije godine te pove}anim fiksnim tro{kovima i taksama koje su du`ni isplatiti dr`avnim slu`bama kazao je Vukosavljevi}, isti~u}i da poduzetnici mjerama {tednje nastoje zadr`ati radnike i kontinuitet u radu. Ne{to te`a situacija je na podru~ju susjednog Bratunca, gdje je u posljednje dvije godine odjavljeno 106 trgoviMe. S. nskih i zanatskih radnji.

Na spomen-obilje`ju polo`eno cvije}e i prou~ena Fatiha

Zaustavljena ratna ma{inerija
Samo zahvaljuju}i njegovom i herojstvu njegovih boraca slomljena je velika ofanziva agresora. Zaustavljena je ogromna ratna ma{inerija koja je prijetila zauzimanjem glavnog koridora koji je i{ao preko olovske teritorije, a koji je zna~io opstanak tuzlanske regije. Slamanjem ofanzive osuje}en je plan agresora spajanja Romanije sa Vozu}om.

po~ela u kasnu jesen 1993. i trajala skoro tri mjeseca, komandant Bolo te{ko je ranjen na Kru{evu 14. januara 1994. godine. Sedam dana kasnije, 21. januara, od zadobijenih rana prestalo je da kuca njegovo herojsko srce. Krasile su ga osobine koje su svojstvene samo odabranima. Na vrijeme je spo-

znao {ta se sprema bo{nja~kom narodu pa je me|u prvima organizirao odbranu {ireg rejona, formirao je liniju koja se protezala od Kru{eva preko Baki}a pa sve do Musi}a. Nije se odvajao od svojih boraca. Uvijek je u borbu i{ao prvi daju}i moral svojim saborcima.
S. MILUNI]

zeni~ko-dobojski kanton

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

13

VISOKO Uvezivanje sta`a i dalje prioritet menad`menta Kombinata

KTK izmirio sve obaveze prema 239 penzionera
Sta` nije upla}ivan od 2001. Za 808 radnika 3,8 miliona obaveza Vrijedna imovina po raznim osnovama postala vlasni{tvo nekog drugog
Sa zavr{etkom 2010. godine u KTK Visoko uspje{no je rije{en status 239 radnika koji su, u posljednjih 10 godina, ostvarili pravo na penziju. Iz federalnog bud`eta izdvojeno je 2.390.000 KM, ~ime su izmirene sve obaveze prema PIO, a jedan broj penzionera ve} je primio prvu penziju. ko ka`e Hod`i}, uvezivanje sta`a radnicima i dalje }e biti prioritet menad`menta, kao i povrat imovine koja se nalazi na teritoriji BiH i van njenih granica.
Komunalci stalno na terenu ^isti su i manji putevi

Uprkos obilnim snje`nim padavinama u Te{nju

O~i{}ene gradske ulice i trotoari
Uprkos obilnom snijegu koji je padao tokom proteklog dana i no}i i dostigao visinu od oko 20 centimetara, radnici KP „Rad“ Te{anj, za razliku od ranijih godina, uspijevaju odr`ati ~iste puteve. O~i{}ene su gradske ulice i trotoari, a nisu zaboravljeni ni manji putevi, uklju~uju}i i makadamske M. ^. koji vode do udaljenijih prigradskih naselja.

Mnogo posla
Da je KTK i ranije mogao rije{iti sve obaveze prema radnicima govori podatak da posjeduje na desetine miliona maraka vrijednu nepokretnu imovinu. Dosada{njom nemarno{}u dobar dio imovine je isknji`en. Posljednji revizorski izvje{taj pokazao je da je 54 miliona maraka imovine postalo, po raznim osnovama, vlasni{tvo ne-

Odluka Ministarstva za obrazovanje ZDK

Po~etak drugog polugodi{ta 24. januara
Kolegij Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK donio je odluku da nastava u drugom polugodi{tu u osnovnim i srednjim {kolama na prostoru ovog kantona, koje rade po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, po~ne 24. januara, kako je to i bilo predvi|eno nastavnim kalendarom, pi{e Fena. Resorna kantonalna ministrica Zdenka Merd`an izjavila je da je drugo polugodi{te u {kolama koje u ovom kantonu rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku po~elo 17. januara. Mogu}nost pomjerenja po~etka drugog polugodi{ta pojavila se nakon {to je aktueliziran problem pove}anja aerozaga|enja u op}inama Zenica i Kakanj. Odluka o po~etku drugog polugodi{ta donesena je nakon prethodnih konsulatacija s Ministarstvom zdravlja ZDK.

Razlika uplate
- Rije{ili smo obaveze prema svim penzionerima koji su do sada ostvarili svoja prava po radnom sta`u i starosti. Izvr{ili smo razliku uplate i penzionerima koji su do sada primali zajam~enu penziju. S obzirom na to da radnicima nije upla}ivan sta` od 2001., sada za 808 radnika imamo 3,8 miliona obaveza. Agonija radnika je mogla biti i mnogo ranije rije{ena, ako se uzme u obzir veoma vrijedna imovina koju posjeduje KTK - isti~e Asmir Hod`i}, v.d. direktora. Ukupne obaveze KTK prema radnicima iznosile su 12,9 miliona KM, a posljednju godinu svedene su na 10.640.000 KM. Ka-

Obu}ara: Potpisani ugovori sa italijanskim partnerima

Fabrike na Sokocu i u Livnu
- KTK je stvarni vlasnik zemlji{ta na viso~kom aerodromu, i to povr{ine 818.000 kvadratnih metara, ~ija je knjigovodstvena vrijednost 36 miliona KM. Vlasnik je Fabrike obu}e „Kne`ina“ na Sokocu sa mehanizacijom, ~ija je vrijednost 18 miliona, kao i
Hod`i}: Isti~e mandat

fabrike u Livnu sa 10 dunuma zemlji{ta vrijednosti 55.000 KM. Ovo je samo dio, jer KTK ima mnogo objekata u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji. Mi uz mnogo napora poku{avamo povratiti svoju imovine i ne}emo u tome odustati dodaje Hod`i}. isti~e mandat. Do sada je uspio u funkciju staviti oko 70 posto ukupne proizvodnje i potpisati ugovore sa italijanskim partnerima „Daineze“, „Antesil“, „Karmens“ koji svoje fakture pla}aju u roku od 30 dana. N. OMEROVI]

Zavidovi}ani brinu o `ivotinjama

Bez odgovora iz Vlade FBiH
I pored stotine dopisa prema Federalnoj vladi da KTK isporu~uje HTZ opremu doma}im rudnicima i Elektroprivredi, ovaj ko`arski proizvo|a~, sa 67 posto dr`avnim kapitalom, ostao je bez odgovora.

kog drugog. O~ito je da ostaje jo{ mnogo posla kako bi se nekada{nji ko`arski gigant vratio na „zelenu granu“. Ostaje otvoreno pitanje da li }e Asmir Hod`i} i dalje biti na mjestu v.d. direktora s obzirom na to da mu

Maglajlije ne zaboravljaju godi{njicu bitke na Pazari}u

Heroizam boraca donio slobodu Prolaznici ukazali pomo}
Trojica gra|ana previla su {apu psu

Po~elo obilje`avanje Dana oslobodila~kih akcija iz perioda 1992.-95. godine

povrije|enom psu
Iako Zavidovi}ani godinama muku mu~e sa psima lutalicama i ma{taju da gradskim ulicama pro|u bez bojazni od gladnih i vjerovatno bolesnih pasa, ipak je proradila ljudska savjest. Naime, jedan od pasa lutalica, Bobi, kako ga djeca zovu, povrijedio je {apu koja je na prvi pogled izgledala slomljena, i te{ko se kretao. Bilo je jasno da `ivotinja pati. Trojica gra|ana ispred ugostiteljskog objekta u samom centru grada ukazala su psu pomo}. Najprije su ga smirili nahraniv{i ga burecima iz obli`nje a{~inice, a onda su mu o~istili ranu i previli {apu. Ovaj gest nai{ao je na odobravanje prolaAr. M. znika.

Obilje`avanje „Dana oslobodila~kih akcija iz perioda 1992.-95.“ po~elo je 21. januara. Prije 17 godina, nakon sedam mjeseci potpune blokade Maglaja, granatiranja, gladovanja, branioci su izveli akciju na Pazari}u, koja je donijela pro{irenje slobodne teritorije. - Blokada Maglaja, nastala nakon sukoba Armije RBiH i HVO-a, donijela je neopisive te{ko}e svim gra|anima i jedinicama odbrane. U takvim uslovima maglajski branioci izveli su briljantnu akciju i zauzeli kotu Pazari} - rekla je Azra ^akrama, rukovodilac resorne op}inske slu`be. Okupljenima se obratio i op}inski na~elnik Mehmed Mustaba{i}, nagla-

Sa „Dnevnim avazom“ u BNP Zenica

Besplatne ulaznice za „Pepeljugu“
Polaganje cvije}a na Centralno spomen-obilje`je u Parku ljiljana i na Pazari}u

siv{i potrebu da se vi{e pi{e i govori o doga|anjima u periodu 1992.-95. na maglajskom podru~ju, jer lju-

dima koji su skloni zaboravu historija se ponavlja. Na samoj koti Pazari} odr`an je ~as historije.

Sje}anja na herojske dane evocirao je nekada{nji komandir druge brdske ~ete Ismet Buraji}. N. B.

„Dnevni avaz“ i Bosansko narodno pozori{te Zenica nagra|uju ~itaoce besplatnim ulaznicama za predstave. Po dvije besplatne ulaznice za predstavu za djecu „Pepeljuga“, koja igra u ponedjeljak, 24. januara u 19 sati, dobit }e pet ~italaca koji se prvi jave na brojeve telefona: 032-24 26 04, 062-85 95 55 i 063-79 75 55.

14

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

crna hronika

DONJI VAKUF Te`ak udes na putu Oborci - Ne`i}i

„Passat“ u kojem je poginuo Dragan Staji}

(Foto: G. Bobi})

Smrtno stradao voza~ „passata“
Dragan Staji} (54) iz sela Gradac smrtno je stradao u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila prekju~er oko 17.00 sati na lokalnom putu Bijeljina Crnjelovo, u mjestu Velika Obarska. Iz za sada nepoznatih razloga do{lo je do sudara automobila „passat“, za ~ijim je upravlja~em bio Staji}, i kombija preduze}a „Globus“, ~iji je voza~ lak{e ozlije|en. Policijski istra`itelji iza{li su na lice mjesta kako bi utvrdili sve okolnosti pod kojima je do{lo do ove nesre}e, a ljekari Hitne pomo}i mogli su samo konstatirati smrt voza~a „passata“. Bijeljinskim vatrogascima trebalo je dva sata da tijelo nastradalog izvuku iz smrskanog autoE. M. mobila.

Sudar kod Bijeljine

U „opel kadettu“ poginuo 20-godi{nji Elis Omeragi}
U nesre}i u~estvovala dva vozila i autobus, a pet osoba zadobilo povrede Zadr`ani u bolnici

Dvadesetogodi{nji Elis Omeragi} iz Rankovi}a kod Novog Travnika poginuo je preksino} u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na dionici magistralnog puta M-5 Oborci - Ne`i}i kod Donjeg Vakufa, a pet osoba je povrije|eno. U nesre}i su u~estvovala dva vozila i autobus. Nastradali mladi} podlegao je na putu do Doma zdravlja Donji Vakuf, a ostali povrije|eni zbrinuti su u Kantonalnoj bolnici Travnik i svi su van `ivotne opasnosti. Kantonalni tu`ilac nalo`io je obdukciju tijela smrtno stradalog. Za vrijeme trajanja uvi|aja saobra}aj je bio potpuno obustavljen. Kako nam je potvr|eno, sudarili su se „opel kadett“, za ~ijim je upravlja~em bio Enes Omeragi}, otac nastradalog Elisa, i „caddy“, kojim je upravljao Fikret Opardija iz Donjeg Vakufa. U jednom trenutku „opel kadett“ je, kre}u}i se iz pravca Donjeg Vakufa, pre{ao na lijevu kolovoznu traku. Sudar je bio toliko jak da je desna strana „kadeta“ potpuno uni{tena. Prvi je u pomo} pritekao Mehmed Idrizovi} iz Gornjeg Vakufa koji

Dvije osobe povrije|ene u Tuzli

Uni{teni „kadett“ u krugu policije

(Foto: D. Maki})

je upravljao vozilom „kia“. U automobilu nastradalog mladi}a bila su jo{ dvojica mladi}a na zadnjem sjedi{tu, od kojih je jedan zadobio te`e, a drugi lak{e tjelesne ozljede. Oni su, zajedno s voza~em Omeragi}em, zadr`ani na lije~enju u bolnici u Travniku. Te`e povrije|eni voza~ „caddyja“ Fikret Opardija i

^ekali pomo}

O{te}eni traktor nakon udesa

U Tuzli se preksino} dogodila saobra}ajna nesre}a kada je E. B. (51) izgubio kontrolu nad traktorom, udario u saobra}ajni znak, zatim i{~upao stub elektri~ne rasvjete, a potom skrenuo s kolovoza i zabio se u zgradu Studentskog centra. U trenutku nesre}e s E. B. u traktoru je bio i I. B. (50). Obojica su povrije|ena te su kolima Hitne pomo}i prevezena u UKC Tuzla, gdje su zadr`ani na lije~enju. Posljedice su mogle biti

Nezgoda na putu Podlugovi - Jo{anica Traktorom udario u zgradu Prevrnuo se {leper natovaren „{kodama“
jo{ i te`e, jer je pri padu stub uli~ne rasvjete o{tetio automobil „{koda octavia“ u kojem se nalazio R. J. (53) iz Tuzle. Sre}om, sve se zavr{ilo samo s matrijalnom {tetom. Prva informacija iz MUPa TK glasila je da je uzrok ove neobi~ne nesre}e neprilago|ena brzina uvjetima i stanju na putu, no ju~er su se i u policiji korigirali navode}i da se uzroci jo{ istra`uju. O~evici tvrde da je voza~ bio u vidno alkoholiE. H. ziranom stanju. U Male{i}ima kod Ilija{a, na dijelu autoputa Podlugovi - Jo{anica, uju~er oko osam sati dogodila se saobra}ajna nezgoda u kojoj se prevrnuo {leper „mercedes“ s prikolicom koji je prevozio nove automobile „{kode“. Kako nam je potvr|eno iz MUP-a Kantona Sarajevo, do nezgode je do{lo kada se kamion kojim je upravljao J. A. sudario s „peugeotom 206“, ~iji je voza~ Denis Rami} iz Zenice lak{e povrije|en. Nakon sudara voza~ kamiona izgubio je kontrolu nad vozilom te se prevrnuo u jarak pored ceste. Rami} je vozilom Hitne pomo}i preba~en u Klini~ki centar bonice Ko{evo. - Povrije|eni je dovezen u 9.15 sati. Imao je ogrebotine po licu i desnoj ruci. Previjen je i pu{ten na ku}no lije~enje - kazala nam je Biljana Jandri}, portparol KCUSa. Voza~ kamiona, na svu sre}u, nakon prevrtanja ostao je nepovrije|en. Na mjesto udesa odmah su se uputile patrole Jedinice za saobra}aj

njegov dvadesetjednogodi{nji sin, nakon izvla~enja iz automobila, na cesti su, naslonjeni na automobil, ~ekali pomo} kada je iz pravca Travnika nai{ao autobus „Autoprijevoza“ iz Banje Luke. Vje{tinom i prisebno{}u voza~a B. ^. sprije~ena je ve}a tragedija. Autobus je samo okrznuo vozilo „opel“ i zaustavio se na bankini, a tom prilikom

o{te}ena je i „kia“. Niko od putnika autobusa nije povrije|en. Pred zgradom PS Donji Vakuf zatekli smo Elisovog amid`u i daid`u. Kazali su nam da je Enes, kao savjestan otac, iza{ao ususret sinu da ga odveze kod djevojke. Elis je nedavno polo`io voza~ki ispit i otac nije bio siguran u njegovu vo`nju, pa se ponudio da ga D. MAKI] on odveze.

Jedna od „{koda“ zavr{ila u (Foto: F. Fo~o) kanalu

Oboreni stub elektri~ne rasvjete

„Peugeot“ koji se sudario s kamionom

MUP-a Kantona Sarajevo koje su obavile uvi|aj i uzele izjavu od voza~a kamiona. Navodno je ovom udesu, u kojem je nastupila velika materijalna {teta, kumovao klizav kolovoz te neprilago|ena brzina. Za vrijeme uvi|aja saobra}aj na ovoj dionici A1 autoputa bio je potpuno obustavljen. Ad. A.

crna hronika

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

15
Mnogobrojna priznanja

ISTRAGA Nakon tragedije u Kamenici kod Zavidovi}a

Obdukcijom potvr|eno da su se vlasnik „Kopexa“i dvojica lovaca otrovala plinom
U Tu`ila{tvu ZDK potvr|eno da na tijelima Hasana Sarajli}a, vlasnika kompanije „Kopex Sarajli}“, te D`emala Buldi}a i Zajke Husi}a nije bilo tragova nasilja

Sarajli}: Uspje{an biznismen

Obdukcijom koju je ju~er u UKC-u Tuzla obavio patolog Vedo Tuco utvr|eno je da je smrt Hasana Sarajli}a (67), vlasnika kompanije „Kopex Sarajli}“, i D`emala Buldi}a (70) iz Srebrenika te Zajke Husi}a (60) iz Zavidovi}a, koji su prekju~er na|eni mrtvi u lova~koj ~eki na lokalitetu Kamenice kod Zavidovi}a, nastupila usljed trovanja plinom, odnosno ugljenmonoksidom, koji je sastavni dio plina - potvrdio nam je Adis Husi}, tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva ZDK. - Tokom uvi|aja na tijelima trojice lovaca nisu prona|eni tragovi nasilja te je nesporno da je u pitanju trovanje plinom. Tako|er, tokom obdukcije uzeti su uzorci krvi za toksikolo{ko vje{ta~enje, koje }e biti obavljeno u narednom periodu

Komemoracija i d`enaza
Komemoracija povodom smrti Hasana Sarajli}a bit }e odr`ana danas u velikoj sali Doma kulture u Srebreniku s po~etkom u 11 sati. Poslje}e se dogoditi ne{to stra{no, bez nekog posebnog razloga prekinule su odmor u Sloveniji i vratile se u Srebrenik samo dan prije tragedije. [ok i nevjerica prisutni su i me|u zaposlenicima firme „Kopex Sarajli}“ koji su jedinstveni u ocjeni da je Hasan bio strog, ali izuzetno pravedan poslodavac. Od svih je tra`io besprijekornu disciplinu, ali je i on, sa svoje strane, uvijek na vrijeme izvr{avao sve obaveze prema radnicima, tako da svi isti~u da su ponosni {to imaju priliku raditi u tako uglednoj firmi u kojoj se prili~no solidne pla}e i doprinosi uvijek ispla}uju na vrijeme. I u direkciji firme smje{tenoj u jednoj od najljep{ih poslovnih zgrada u centru Srebrenika vlada nevjerica, ali i pored toga u ti{ini se obavljaju pripreme za organizaciju d`enaze i komemorativne sjednice. Ina~e, Hasan Sarajli} je ve} odavno stekao epitet jednog dnji ispra}aj bit }e obavljen ispred ku}e `alosti u naselju Bare-Srebrenik, a ukop i d`enaza na gradskom groblju Grabovci danas u 15 sati.

Za svoj rad Hasan Sarajli} dobio je brojna priznanja. Izme|u ostalog, 1994. godine progla{en je menad`erom nekada{njeg Tuzlansko-podrinjskog kantona. Godinu kasnije progla{en je generalnim menad`erom TPK. Titula menad`era godine u BiH dodijeljena mu je 1996. godine, dok mu je dvije godine kasnije dodijeljena plaketa Op}ine Srebrenik, najve}e op}insko priznanje.

Detalj s prekju~era{njeg uvi|aja

Prona|ena grijalica

Husi}: Slijede vje{ta~enja

- naveo je tu`ilac Husi}. Policajci su tokom uvi|aja prona{li i plinsku grijalicu te istopljeno crijevo od plinske boce, a utvr|eno je da je plin curio u velikoj koli~ini. Njih trojicu prekju~er je u jutarnjim satima mrtve prona{ao radnik [umskog privrednog dru{tva Semiz Dohranovi}. Nakon {to se u ~etvrtak ujutro nisu javljali, prema jednoj od pet lova~kih ~eka u potragu za njima krenuo je lovo~uvar. Kako nezvani~no saznajemo, lovo~uvar je jedno tijelo zatekao na podu, dok su druga dva bila u polusjede}em polo`aju. Za sada se ne zna kada je nastupila smrt, ali se pretpostavlja da su se trojica lovaca ugu{ila u snu. Vijest o smrti Hasana Sarajli}a i njegovog prijatelja

D`emala Buldi}a gra|ane Srebrenika je {okirala, a vi{e od 24 sata nakon tragedije ve}ina Srebreni~ana jo{ ne mo`e povjerovati da je oti{ao ~ovjek koji je ve} odavno postao simbol privrednog prosperiteta ovoga grada. Ku}e porodice Sarajli} u srebreni~kom naselju Luka i na planini Majevici sada su ostale potpuno puste, jer je prije ne{to vi{e od sedam mjeseci umrla i Hasanova supruga Hajra, a u domovima njegovih k}erki Admire i Hasije zavladala je neizmjerna tuga. U {oku i nevjerici, nisu bile u stanju prozboriti niti jedne rije~i, a tragi~na vijest zadesila ih je u njihovim ku}ama u Srebreniku, mada su, prema ranijim planovima, trebale biti daleko od ovoga grada. Kao da su predosje}ale da

Ugledan privrednik

Husi}: Omiljen me|u lovcima

Ku}a porodice Husi}

I u ku}i Zajke Husi}a iz Zavidovi}a ju~er su vladale tuga i `alost. ^lanovi porodice su s prijateljima i rodbinom jo{ bili u nevjerici da se takva tragedija mogla dogoditi njihovom Zajki. Omiljen me|u lovcima, kom{ijama i, prije svega, naju`im ~lanovima porodice, Zajko je, kazali su nam, bio pun `ivota. - @ivio je za svoju Kamenicu. U {ali je znao re}i - tamo }ete me i sahraniti. U ovom bolu i tuzi pokazali su se prijatelji i kom{ije

Bol i nevjerica u porodici Zajke Husi}a

koji su nam jo{ jednom potvrdili kakvog smo ~ovjeka imali uza se - kroz suze je izgovorila supruga Sidika. Zajko Husi} otac je ~etvero djece. K}erke Sanela, Senada, Adnana i sin Ferid te{ko se mire s okolnostima pod kojima je njihov otac izgubio `ivot. - ^eke u Kamenici gradili smo zajedno. I ovu u kojoj je umro napravio je svojim rukama. I ja sam lovac i nastavit }u tamo gdje je on stao - kroz suze je Ar. M. rekao sin Ferid.

Osnovao firmu „Buldi} kom“
Direkcija firme „Kopex Sarajli}“: Veliki poslovni poduhvati Ku}a porodice Sarajli} u naselju Luka

Osigurao sredstva za asfaltiranje puta do Majevice
Posljednji javni nastup Hasan Sarajli} imao je prije petnaestak dana, kada je na pres-konferenciji, zajedno s predstavnicima nekoliko srebreni~kih udru`enja, poku{ao skrenuti pa`nju na nekontroliranu sje~u {ume i devastaciju planine Majevice. Osigurao je i najve}i dio sredstava za nedavno realiziranu akciju asfaltiranja puta do samog vrha planine Majevice, a bio je jedan od najve}ih zastupnika ideje da se na ovoj planini izgradi sportsko-rekreativni centar i da se ona pretvori u atraktivnu turisti~ku destinaciju. Na`alost, iznenadna smrt sprije~ila ga je u realizaciji ove, ali i jo{ niza drugih originalnih poslovnih ideja.

od najuglednijih privrednika ne samo u svom gradu ve} i na {irim prostorima BiH, koji je svojim marljivim radom i originalnim poslovnim idejama u protekle ne{to vi{e od ~etiri decenije pre{ao ogroman put od vlasnika skromne kova~ke radionice do jednog od najve}ih distributera naftnih derivata u BiH. Prije pet-{est godina u nje-

D`emal Buldi} (70) bio je omiljen me|u kom{ijama, prijateljima i svima onima koji su ga poznavali. Dugo godina radio je kao poslovo|a u DD Majevica Srebrenik, D`evad Buldi}

a kasnije je osnovao vlastitu firmu „Buldi} kom“, koja je sada u vlasni{tvu njegovog sina Edina. Iza njega su ostali sin Edin, k}erka Edina i supruga Zaima.

mu se iznenada probudila strast prema lovu kojem je u posljednje vrijeme posve}ivao sve svoje slobodno vrijeme, a kroz lov zavolio je i prirodu. Zbog toga je posljednjih godina najvi{e i boravio u svojoj

ku}i na vrhu planine Majevice, a o njegovoj ljubavi prema prirodi i `ivotinjama najbolje svjedo~i lijepo ure|ena farma na vrhu ove planine u kojoj je uzgajao konje, srne, muflone i ostalu divlja~. O. M.-D`.Ma.

Trgovano za 322.359 KM

Dionice Hidrogradnje vrednije za 15,79 posto
Na Sarajevskoj berzi (SASE) ju~er je u sklopu 86 transakcija ostvaren promet od 322.359 KM. Najve}i porast vrijednosti zabilje`ile su dionice Hidrogradnje Sara-

16

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

biznis

SIROVINE Grupacija ZDK pobunila se protiv novih poskupljenja

Vrijednost indeksa
BIFX -0,17% 1.609,65 SASX-10 -0,44% 1.051,26 SASX-30 +0,06% 985,91

Kursna lista SASE na dan 21. 1. 2011.
Dioni~ko društvo Zvani~ni kurs (KM)
14,50

Promjena kursa (%)
-0,41

Koli~ina

Vrijednost

Broj transakcija
4 21 12 2 1

KOTACIJA KOMPANIJA

Drvoprera|iva~i ne}e da pokrivaju tu|e gubitke
Prema odlukama parlamenata i vlada FBiH i ZDK, Krivaja 1884 i firma u ste~aju Stup~anica imaju popust u nabavci drveta
Grupacija drvoprera|iva~a iz Zeni~ko-dobojskog kantona (ZDK) pobunila se protiv najnovije odluke [umsko-privrednog dru{tva ZDK, kojom su cijene drveta za prera|iva~e pove}ane za novih 5,61 posto.

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO MFTS

3.979

57.695,50 109.075,54 15.411,26 3.300,00 5.200,00

KOTACIJA FONDOVA

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO 4,24 0,26 25.707 PRIMARNO SLOBODNO TR@IŠTE FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO79,85 HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVOMFTS 3,30 ENERGOINVEST - TSO DD SARAJEVO 5,20 -0,10 15,79 0,00 193 1.000 1.000

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@IŠTE

jevo, od 15,79 posto, dostigav{i cijenu od 3,30 KM, dok je najve}i pad (13,42 posto) registrirao Ingram Srebrenik, ~ije su dionice prodavane po kursu od 20 KM. Na vanberzanskom tr`i{tu obavljena je transakcija dionicama emitenta Centrotrans-tranzita Sarajevo u iznosu od 3.285 KM. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka Sarajevo po kursu od 14,50 KM.

Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF BIG investicione grupe Sarajevo (109.075 KM po kursu od 4,24 KM), na primarnom slobodnom tr`i{tu dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo (15.411 KM po kursu od 79,85 KM), a na sekundarnom slobodnom tr`i{tu dionicama emitenta Energoinvest - TSO Sarajevo (5.200 KM po kursu od 5,20 KM).

Najskuplje drvo
- Ionako imamo najskuplje drvo u BiH, a sada je cijena drveta iz Republike Srpske s prijevozom do Zenice na nivou cijene drveta iz na{e {ume, i to bez tro{kova prijevoza. Ne `elimo da pokrivamo ne~ije gubitke i da nadokna|ujemo tro{kove koje Vlada ZDK i Vlada FBiH imaju zbog povla{tenog polo`aja nekih drvoprera|iva~a - ka`u drvoprera|iva~i ZDK u svom saop}enju. Prema odlukama parlamenata i vlada FBiH i ZDK, jo{ neregistrirana Krivaja 1884 i firma u ste~aju Stup~anica imaju popust u

Promet od 359.701 KM

Cijene drveta pove}ane za novih 5,61 posto

Rast akcija Telekoma Srpske
Na Banjalu~koj berzi ju~er je kroz 64 transakcije ostvaren promet od 359.701 KM. Na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Telekoma Srpske, za 16.352 KM po prosje~noj cijeni od 1,47 KM (rast od 2,08 posto). Kod zatvorenih investicionih fondova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF

Vrijednost indeksa
BIRS -0,56 FIRS +2,39 953,89 1.610,49

nabavci drveta pa se okvirna cijena od oko 120 KM po kubiku, zavisno od vrste drveta, njima umanjuje za 25 posto.

Avansna uplata
Razliku cijene, od po 12,5 posto, pla}aju dva bud`eta kantonalni i federalni.

(pad od 0,16 posto), a njegovim akcijama trgovalo se po prosje~noj cijeni od 6,25 KM. Na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijama emitenta Sloboprom’s Br~ko,

- Kao razlog za poskupljenje navedeni su gubici u poslovanju, a pre{u}uje se da jedna firma, Krivaja 1884, duguje vi{e od dva miliona za drvo, dok mi drvo dobivamo samo nakon avansne uplate. To zna~i da je nova cijena drveta okvirno ve}a za 10 KM, a na godi{nju ko-

li~inu kupljenog drveta to podrazumijeva novih 150 do 200 hiljada KM popusta za Krivaju i Stup~anicu, na ve} opro{tene silne milione iz bud`eta za te firme. Ne `elimo da vra}amo dugove koje drugi prave - ka`u drvoprera|iva~i.
A. D@ONLI]

Poslovanje @eljeznica FBiH u pro{loj godini

Skra}ena lista Banjalu~ke berze za 21. 1. 2011.
Naziv emitenta
Telekom Srpske a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka Lutrija RS a.d. Banja Luka Sloboprom's d.d. Brèko

Prosje~na cijena
1,47 6,25 6,89 1,33 4,1(A)

Promjena u%
2,08 -0,16 7,15 -2,92 0

Maks. cijena
1,48 6,25 6,9 1,33 4,1

Min. Ukupan cijena promet (KM)
1,46 6,25 6,24 1,33 4,1 16.352,79 518,75 23.374,29 53,20 1.836,80

Uprkos te{ko}ama, 2010. bila uspje{na
Pomo}nik federalnog ministra prometa i komunikacija Izet Mehinagi} ocijenio je da je 2010., uprkos te{ko}ama, bila uspje{na godina za @eljeznice FBiH. - Do{lo je do zna~ajnog pove}anja i stabilizacije relativno visokog nivoa transporta, prije svega tereta, kao i do finansijske konsolidacije sistema, a napravljen je i progres u implementaciji postoje}ih projekata obnove i razvoja u infrastrukturi i mobilnim sredstvima izjavio je Mehinagi} za Fenu. [to se ti~e 2011. godine, prema njegovim rije~ima, o~ekuje se da }e se nastaviti dosta visok nivo prijevoza pa mo`da ~ak i pove}ati.

SLU@BENO BERZANSKO TR@IŠTE - LISTA B
SLU@BENO BERZANSKO TR@IŠTE - AKCIJE IF-OVA

SLOBODNO BERZANSKO TR@IŠTE - TR@IŠTE AKCIJA

Kristal invest fonda Banja Luka, za 23.374 KM po prosje~noj cijeni od 6,89 KM (rast od 7,15 posto), dok je gubitnik dana ZIF Euroinvestment fond Banja Luka

za 1.836 KM po prosje~noj cijeni od 4,10 KM. Pad od 2,92 posto zabilje`ile su akcije Lutrije RS, ~ijim se akcijama trgovalo po cijeni od 1,33 KM za 53,20 KM.

@eljeznice FBiH: Pove}anje prijevoza

Berzanski barometar za 21. 1. 2011. godine

Kretanja i trendovi na svjetskim tr`i{tima

Euro/dolar 1,3524 Nafta +0,38%

97,11 Zlato +0,55%

1.343,10 -0,25%

Evropske dionice rastu, azijske u crvenom
Evropske dionice blago su poskupjele nakon prekju~era{njeg potonu}a za vi{e od jedan posto, dok su na azijskim tr`i{tima dionice bile u crvenom, jer se predvi|a da }e Kina preduzeti dodatne mjere za hla|enje pregrijane ekonomije. Euro je na evropskom deviznom tr`i{tu napredovao u odnosu na ameri~kog takmaca, a inicijalna kapisla za ja~anje te valute bio je izvje{taj o rastu januarskog indeksa poslovne klime u Njema~koj, prenosi Reuters. Analiti~ari na koje se poziva britanska agencija, smatraju da }e Njema~ka, koja je lani imala vrlo dobar privredni rast od 3,8 posto, ostati i tokom ove godine glavna ma{ina privredne ekspanzije u zoni eura i cijeloj Evropskoj uniji zahvaljuju}i prvenstveno velikom izvozu. Panevropski indeks dionica - FTSEurofirst 300 blago je oja~ao u ranoj trgovini za 0,3 posto, dok su vode}i nacionalni indikatori kretanja cijena dionica u Njema~koj, Francuskoj i Velikoj Britaniji napredovali u rasponu od 0,2 do 0,6 posto.

Kursna lista Centralne banke BiH
EMU Australija Kanada Hrvatska Èeška R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveška Švedska Švicarska Turska V.Britanija USA Rusija Srbija 978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941 EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100 1,955830 1,427587 1,447822 26,383670 0,080336 0,261755 0,711399 1,743935 0,565032 0,247204 0,217763 1,499225 0,915547 2,299960 1,442897 0,048170 1,858966 1,955830 1,431165 1,451451 26,449794 0,080537 0,262411 0,713182 1,748306 0,566448 0,247824 0,218309 1,502982 0,917842 2,305724 1,446513 0,048291 1,863625 1,955830 1,434743 1,455080 26,515918 0,080738 0,263067 0,714965 1,752677 0,567864 0,248444 0,218855 1,506739 0,920137 2,311488 1,450129 0,048412 1,868284

Euro: Napredak u odnosu na dolar

globus

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

17

ITALIJA Potpisana peticija protiv pona{anja premijera

@ene poru~ile Berluskoniju da nisu sve prostitutke
Vatikan izrazio zabrinutost zbog najnovijeg seksualnog skandala

Vi{e od 2.000 Italijanki, me|u kojima su politi~arke i umjetnice, potpisale su putem interneta peticiju kojom premijeru Siviju Berluskoniju (Berlusconi) poru~uju da nisu sve `ene u Italiji prostitutke ili djevojke za zabavu. Kampanju pod nazivom „Basta“ (Dosta) pokrenuo je putem interneta ljevi~arski list „Unita“, blizak opoziciji lijevog centra. List je objavio da su peticiju potpisale `ene koje „ne smatraju pobjedom to da idu u domove mo}nih mu{karaca, odakle iza|u s onoliko para koliko normalna osoba zaradi za sedam mjeseci na poslu“. Berluskoni se suo~ava s rastu}im pritiskom javnosti po{to su ga tu`ioci u Milanu

Zamjenik `upana Zadarske `upanije iz redova desni~arske Hrvatske stranke prava (HSP) \ani Bunja smatra da Hrvatska ne treba da ima sa Srbijom nikakve odnose. - Sa Srbijom ne treba da imamo nikakve odnose! [ta ima veze {to smo susjedi? Prvo bih izbacio njihovog ambasadora iz na{e dr`ave i na Dunavu bih ga nabio nogom u stra`njicu da ga lak{e pre|e - izjavio je Bunja, koji je i univerzitetski profesor, a izvje{tava „Slobodna Dalmacija“. Bunja je to izjavio na konferenciji za novinare o polo`aju hrvatskih veterana, ali za njega to nije govor mr`nje, jer je to izrekao, kako je naveo, u kontekstu navedene teme, pi{e splitski dnevnik. Reagiraju}i na tu izjavu, vicepremijer Slobodan Uzelac izjavio je da bi „nas takva politika dovela u dr`avu

Ambasadora Srbije nabio bih nogom u stra`njicu

^lan desni~arskog HSP-a poru~io

Bunja: Sljedbenik radikalne politike

kojoj bi glavni grad bio Rim“. Predsjednica Nacionalnog odbora za pra}enje pregovora s EU Vesna Pusi} izjavila je da su „lu|aci postali izuzetak, a ne standard hrvatske politike“. Bunja je „Slobodnoj Dalmaciji“ rekao da stoji iza svoje izjave koju su objavili lokalni mediji, iako je ona donekle izvu~ena iz konteksta.

Rubi: Berluskoni me nije ni pipnuo

(Foto: AFP)

„Multikulturalna dru`enja“
Jedna od zanimljivosti iz dosjea je i ona o porijeklu `ena koje su imale seks s premijerom. Italijani se {ale kako Berluskoni nije diskriminirao prostitutke koje su dolazile na orgije, ve} ih „tatica“, kako su ga mnoge od njih oslovljavale, „sve jednako voli, bile one crne, sme|e ili plave“. Osim Rubi, u dosjeu se spominje i {est prostitutki iz Italije, jedna iz Rumunije, jedna iz Brazila i dvije iz Dominikanske Republike. To je, navodno, samo mali dio djevojaka koje su tokom orgijanja pro{le kroz Berluskonijevu vilu.

optu`ili da je u svojim vilama imao seks s nekoliko prostitutki, uklju~uju}i i 17-godi{nju Marokanku pod nadimkom Rubi (Ruby), koja je prisustvovala zabavama u njegovoj vili pro{le godine. Rubi je ponovo negirala da je imala seksualni odnos s Berluskonijem, kazav{i da je on „nije ni pipnuo“. U isto vrijeme u sjedi{tu crkve u Vatikanu izrazili su zabrinutost zbog najnovijeg skandala. - Crkva poziva sve i zahti-

jeva od svih, a posebno od onih koji su na nekoj javnoj funkciji, da se pridr`avaju visokih moralnih principa i da imaju osje}aj za pravdu i zakonitost - rekao je dr`avni sekretar Svete Stolice, kardinal Tarcisio Bertone. Dosje o umije{anosti 74godi{njeg premijera Silvija Berluskonija u lanac maloljetni~ke prostitucije svakim je danom sve deblji, a mediji iz sata u sat objavljuju nove informacije o slu~aju.

Situacija u Australiji se ne smiruje

Australija: Velika materijalna {teta

(Foto: AP)

Rijeke u Australiji dostigle su rekordni vodostaj, a poljoprivreda i proizvodnja uglja u toj zemlji, zbog vi{enedjeljnih poplava, pretrpjet }e {tetu od tri milijarde ameri~kih dolara. Gra|ani Brizbejna ponovo postavljaju vre}e s pijeskom oko domova, po{to je vodostaj istoimene rijeke postao opasno visok. Glavni grad australske dr`ave Kvinslend bio je poplavljen nedjeljama, a voda je ju~er ponovo prodrla u objekte u ni`im dijelovima grada, koji su i ranije bili najte`e pogo|eni. U jugoisto~noj dr`avi Viktoriji vlasti o~ekuju da }e ~etiri glavne rijeke

Rijeke dostigle rekordni nivo

sjeverozapadno od Melburna tokom vikenda dosti}i najvi{i vodostaj u posljednjih 100 godina. Isto~na Australija je nedjeljama bila pogo|ena poplavama koje su odnijele 30 `ivota i za koje vlasti tvrde da su najskuplja prirodna katastrofa u historiji te zemlje. Samo u Kvinslendu o{te}eno je izme|u 30.000 i 40.000 ku}a. U toj dr`avi }e, zbog poplavljenih rudnika, izvoz uglja biti smanjen za 16,5 miliona tona, a vlada prognozira da }e gubici dosti}i 2,5 milijardi dolara. Poljoprivreda }e pretrpjeti gubitke od oko pola milijarde dolara.

Stru~njaci Evropske unije najavljuju velike poplave i dramati~no pove}anje padavina u Srbiji u narednih 20 godina. [efica Odsjeka za klimatske promjene u srbijanskom Ministarstvu `ivotne sredine Danijela Bo`ani} kazala je da su klimatolozi EU najavili da }e u sljede}ih 20 godina podru~je Srbije biti najvi{e pogo|eno velikim ki{ama i poplavama. Koli~ina padavina }e svake godine biti ve}a za deset posto, a stanovnike ugro`enih podru~ja o~ekuju infekcije i nedostatak hrane, pi{e list

Srbiju }e pogoditi velike ki{e i poplave

Prema predvi|anju klimatologa

Biv{i britanski premijer Toni Bler (Tony Blair) izjavio je ju~er da je zanemario upozorenje vladinog pravnog savjetnika da bi napad na Irak bio nelegalan bez dodatne podr{ke UN-a zato {to je savjet bio neformalan. Bler je u novom svjedo~enju pred britanskom istra`nom komisijom o invaziji na Irak 2003. godine rekao da bi njegov pravni savjetnik lord Goldsmit (Goldsmith)

Savjet zanemaren jer je bio neformalan

Toni Bler o napadu na Irak

„Press“. Sve su to posljedice klimatskih promjena u svijetu, a Balkan }e biti jedno od najugro`enijih podru~ja. - [to se ti~e Evrope, postoji procjena da Balkan spada me|u regije koje }e biti najvi{e ugro`ene {to se ti~e padavina i poplava - kazala je Bo`ani} i dodala da su to procjene na temelju podataka iz pro{losti i najavljene vremenske prognoze za sljede}e godine. Upozorava da u posljednjih deset poplave nisu pogodile Srbiju samo dvije godine te }e se one, sigurno, ponavljati i u budu}nosti.

London: Demonstranti tra`e kazne

promijenio stav da je bio upoznat sa svim detaljima. Biv{i premijer podnio je komisiji pismenu izjavu nakon {to je pozvan da razjasni iskaz koji je dao prije godinu, po{to su se pojavila neslaganja sa svjedo~enjem lorda Goldsmita. Goldsmit je nedavno rekao da je osje}ao „nelagodu“ zbog izjava koje je Bler davao uo~i izbijanja rata. On je 14. januara 2003. godine u izvje{taju na {est stranica rekao Bleru da tada{nja rezolucija Vije}a sigurnosti UN-a 1441 nije dovoljna da bi se opravdala upotreba sile protiv Iraka. Biv{i premijer u novoj izjavi navodi da u tom trenutku on nije formalno tra`io savjet niti ga je Goldsmit formalno dao. Dvadesetak demonstranata s transparentom na kojem pi{e da je Bler „la`ov“ okupilo se ispred konferencijskog centra u kojem se saslu{anje odvijalo pod jakim mjerama osiguranja.

Srbija: Nivo vode }e rasti

Tu`ila{tvo za organizirani kriminal priprema pro{irenje optu`nice u postupku koji se protiv Darka [ari}a i pripadnika njegove kriminalne grupe vodi zbog {verca kokaina iz Ju`ne Amerike u Evropu, saznaju „Novosti“. Kako navodi taj list, optu`nica bi trebala biti podignuta naredne sedmice, a na listi optu`enih su i imena osoba koje nisu bile obuhva}ene prvobitnom istragom. - Jedna od njih je R. R., koji se odavno spominje kao neko ko je bio va`na karika u tom {vercu. Ovaj biznismen koji ima ku}u na Se-

U pripremi pro{irenje optu`nice protiv [ari}a

Prema pisanju srbijanske {tampe

njaku, a iz Srbije je pobjegao poslije zapljene dvije i po tone kokaina u vodama Urugvaja, posjedovao je i nekoliko prekookeanskih brodova - pi{e list. Kako se dodaje u tekstu, sumnja se da je tim plovilima jedno vrijeme prebacivan kokain iz Ju`ne Amerike u zapadnu Evropu. Prema saznanjima „Novosti“, glavne dokaze za pro{irivanje optu`nice dala su dvojica svjedoka saradnika u ovom postupku, ali i razmjena podataka sa zemljama koje u~estvuju u razotkrivanju {vercerskih lanaca.

18

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

oglasi

INVESTICIONO KOMERCIJALNA BANKA DIONI^ARSKO DRU[TVO ZENICA Nadzorni odbor Banke Broj: 01/3-1216/11 Zenica, 20.01.2011. godine Na osnovu èlana 31.j Zakona o bankama („Sl.novine FBiH“, broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), èlana 72. Statuta Investiciono komercijalne banke DD Zenica, Preèišæeni tekst, Nadzorni odbor Banke na svojoj 56. sjednici odr`anoj dana 20.01.2011. godine, donio je

ODLUKU
O SAZIVANJU 24. SJEDNICE SKUPŠTINE INVESTICIONO KOMERCIJALNE BANKE DD ZENICA Sjednica æe se odr`ati dana 23.02.2011. godine (srijeda), u sali Opštine Zenica, Trg BiH broj 6, sa poèetkom rada u 11,00 sati. Za sjednicu se predla`e slijedeæi DNEVNI RED 1. Donošenje Odluke o imenovanju radnih tijela Skupštine: a) Predsjedavajuæeg Skupštine b) Odbora za glasanje c) Zapisnièara d) Dva ovjerivaèa Zapisnika 2. Usvajanje Zapisnika sa 23. sjednice Skupštine Investiciono komercijalne banke DD Zenica. 3. Uvodno izlaganje 4. Donošenje Odluke o usvajanju: a) Poslovne politike Banke za 2011.godinu, b) Plana Banke za 2011. godinu. 5. Donošenje odluke o razrješenju predsjednika i èlanova Nadzornog odbora Banke 6. Donošenje odluke o izboru predsjednika i èlanova Nadzornog odbora Banke 7. Donošenje odluke o utvrðivanju visine naknade èlanovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. 8. Usvajanje teksta Ugovora o anaga`ovanju u Nadzorni odbor i Odbora za reviziju Banke 9. Razmatranje i usvajanje: a) Odluke o klasifikaciji djelatnosti banke b) Izmjena i dopuna Statuta Banke i Preèišæenog teksta Statuta c) Izmjena i dopuna Ugovora o osnivanju Banke i Preèišæenog teksta Ugovora 10. Donošenje Odluka o regulisanju naplate kreditnih potra`ivanja Banke koji se odnose na „E“ kategoriju kreditnog rizika 11. Tekuæa pitanja. Dionièar ili grupa dionièara sa njamanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa imaju pravo predlo`iti: - izmjenu dnevnog reda i prijedlog odluka Skupštine Banke - kandidata za èlana Nadzornog odbora najkasnije 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Uz prijedlog kandidata za èlana Nadzornog odbora Banke koji se podnosi u pisanoj formi, dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji svi dokumenti i isprave kojima se dokazuje ispunjenje uslova za èlanstvo u Nadzornom odboru Banke i to: 1. kopija liène karte ili pasoša, 2. uvjerenje o dr`avljanstvu, 3. dokaz o školskoj spremi (svjedoèanstvo ili diploma) uz kratki pregled profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva, 4. uvjerenje o neka`njavanju za krivièno djelo ili privredni prestup iz oblasti privredno finansijskog kriminala izdato od nadle`nog organa zemlje èije dr`avljanstvo kandidat ima, u periodu od 5 godina od dana pravosna`nosti presude, iskljuèujuæi vrijeme izdr`avanja kazne zatvora; 5. izjava kandidata o prihvatanju kandidature za èlana Nadzornog odbora Banke; 6. izjava kandidata da nije bio èlan organa upravljanja ili rukovoðenja, odnosno interni revizor u banci u kojoj od strane Agencije za bankarstvo Federacije BiH ili drugog nadle`nog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili steèaja u periodu od jedne godine prije uvoðenja tih mjera, 7. izjava kandidata da nije bio èlan organa upravljanja ili rukovoðenja u pravnom licu u kome je pokrenut postupak steèaja u periodu od jedne godine prije uvoðenja te mjere, 8. dokaz o vlasništvu u drugom pravnom licu, odnosno izjavu da nije vlasnik, 9. dokaz o uèešæu u organima upravljanja u drugim pravnim licima, odnosno izjavu da nije u takvom èlanstvu, 10. izjava kandidata da ne obavlja niti je u posljednjih godinu dana od dana davanja izjave obavljao funkciju izabranog zvaniènika, ministra i zamjenika ministra vlade na dr`avnom, entitetskom, kantonalnom i opæinskom nivou, ukljuèujuæi i druge vladine institucije, 11. izjava kandidata lièno odnosno izjava kandidata kao ovlaštenog zastupnika pravnog lica da nije predsjednik ili èlan nadzornog odbora u jednoj ili više banaka istovremeno osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci. Isto lice ne mo`e istovremeno biti predsjednik ili èlan nadzornog odbora u više u tri banke. Kandidati za predsjednika i èlanove Nadzornog odbora banke moraju ispunjavati uslove utvrðene odredbama Zakona o bankama („Sl. novine F BiH“, broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Uputstvom za licenciranje i druge saglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH(„Sl.novine FBiH“, broj: 46/02, 18/03, 27/04 i 6/08). Banka æe u sredstvima informisanja objaviti listu kandidata za èlanove Nadzornog odbora banke nakon dobivanja saglasnosti Agencije za bankarstvo FBiH za predlo`ene kandidate. Pravo glasa imaju dionièari koji su bili na Listi dionièara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, 45 dana, prije datuma odr`avanja sjednice Skupštine Banke. Registracija prijavljenih dionièara i podjela materijala za glasanje vršiæe se na dan odr`avanja Skupštine u prostorijama Opštine Zenica, Trg BiH broj 6, u vremenu od 9,00 do 11,00 sati. Pozivaju se dionièari da lièno ili putem punomoænika prisustvuju i uèestvuju u radu Skupštine. Punomoænici dionièara du`ni su prilikom registracije dionièara predati punomoæ za zastupanje dionièara, potpisan od strane dionièara - fizièkog lica ili zastupnika dionièara, pravnog lica, ovjerenog kod nadle`nog organa. Prijedlozi za izmjenu prijedloga dnevnog reda i odluka Skupštine Banke, kao i prijedlozi za kandidate za èlanove Nadzornog odbora banke, sa prateæom dokumentacijom se dostavljaju u pisanom obliku, neposredno na protokolu Banke ili poštom na adresu Investiciono komercijalne banke DD Zenica, Trg BiH broj 1, Zenica. Dionièari i punomoænici dionièara uz ovjerenu punomoæ od strane nadle`nog organa mogu izvršiti uvid u materijale i preglede kriterija koje mora ispunjavati kandidat za èlana Nadzornog odbora banke u sjedištu Investiciono komercijalne banke DD Zenica, Trg BiH broj 1, Zenica, prizemlje, soba broj 9, u vremenu od 8,00 do 15,30 sati, svakog radnog dana, poèev od dana objavljivanja obavještenja. Na istom mjestu kandidati mogu preuzeti i tekstove izjava iz taèaka 5. do 11. ovog obavještenja, a takoðe navedene izjave mogu se preuzeti i na WEB stranici Banke - www.ikbze.com.ba Predsjednik Nadzornog odbora Banke Fazliæ Ibrahim, dipl.oec.

Dru{tvo za izdava~ku i {tamparsku djelatnost d.o.o. Sarajevo, ul. Te{anjska br. 24a, Sarajevo, raspisuje:

OGLAS
Za izdavanje gara`nih mjesta Najvi{i poslovni objekat u regionu „Avaz Twist Tower“ izdaje pod zakup gara`na mjesta u {esteta`noj gara`i na lokaciji Te{anjska 24a. Gara`a je obezbje|ena videonadzorom i fizi~kom za{titom 24 sata dnevno. Vi{e informacija mo`ete dobiti svaki dan u periodu od 08:00 16:00 sati na brojeve telefona: 033/281-479; 033/281472; 033/281-391.

Ukratko

globus

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

19

HRVATSKA [ta je pjeva~ tra`io kod blagajnika HDZ-a

Gaza: Napad na vozilo

Sanader platio Tompsonu da ne nastupa za HSP
Perkovi} do 2007. redovno pjevao za Hrvatsku stranku prava

Holder: Hap{eni i policajci

Napadnuta ministrica
GAZA - Grupa razjarenih Palestinaca napala je ju~er u pojasu Gaze vozilo francuske ministrice vanjskih poslova Mi{el Alio-Mari (Michele Alliot-Marie) ga|aju}i ga jajima i cipelama, javio je Reuters pozivaju}i se na o~evice. Nekoliko desetina Palestinaca, ro|aka ljudi koji robijaju u izraleskim zatvorima, preprije~ili su put terenskom vozilu {efice francuske diplomatije i udarali po njemu pesnicama uzvikuju}i: „Napolje iz Gaze!“

Novi izbori u Irskoj

Pjeva~ Marko Perkovi} Tompson (Thompson) izjavio je da nikada nije upoznao biv{eg {efa carine i blagajnika HDZ-a Mladena Bari{i}a, ali Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala ima dokaze da je Perkovi} 2007. bio u zgradi carine, pi{e zagreba~ki „Ve~ernji list“. U carini su potvrdili da su istra`iteljima i ranije dostavljali podatke o tome ko je sve dolazio u njihove prostorije za vrijeme mandata Bari{i}a, a na jednom takvom popisu navodno se na{lo i Tompsonovo ime. Bari{i} je u svom iskazu u istrazi navodno potvrdio da je, po nare|enju tada{njeg premijera, po~etkom juna 2007. Tompsonu isplatio 515.000 eura da te godine na

Tompson: Je li platio porez

parlamentarnim izborima ne bi pjevao ni za jednu stranku. Ured se interesira i za poresku kontrolu Tompsonove imovine da bi se vidje-

DABLIN - Irski premijer Brajan Kauen (Brian Cowen) raspisao je za 11. mart parlamentarne izbore u ovoj zemlji. Do vanrednih izbora dolazi nakon {to je nekoliko ministara u vladi podnijelo ostavku i nakon neuspjelog poku{aja da se imenuju novi zbog opstrukcije manjeg partnera u vladaju}oj koaliciji - Stranke zelenih. Irska je suo~ena s ogromnim ekonomskim problemima.

Kupljen i \api}?
Spominjanjem \api}a u kontekstu pri~e o Tompsonu aktuelizirane su i tvrdnje da je Sanader novcem iz „Fimi-medije“, agencije preko koje su isisavane pare iz dr`avnih preduze}a i ministarstava, s oko 70.000 eura kupio „jednog sad ve} biv{eg predsjednika jedne parlamentarne stranke“. \api} je za Hrvatsku televiziju negirao da se radi o njemu.

lo je li na taj novac pla}en porez i jesu li Tompsonovi prihodi u skladu s njegovom imovinom. O anga`iranju ovog pjeva~a u kampanji navodno je govorio i tada{nji {ef Hrvatske stranke prava Anto \api}, koji je medijima potvrdio da je bio na razgovoru s istra`iteljima, ali nije rekao o ~emu je razgovarao. Tompson je do 2007. redovno u kampanji pjevao za HSP, ali je te godine odlu~io odustati od nastupa za politi~ke stranke.

Ameri~ke federalne vlasti uhapsile su na sjeveroistoku SAD 127 ljudi osumnji~enih za organizirani kriminal, ubistva, iznude i druge zlo~ine u jednoj od najopse`nijih akcija protiv mafije u historiji Federalnog istra`nog biroa (FBI). Vi{e od 800 federalnih agenata i policajaca u~estvovalo je u akciji hap{enja osumnji~enih u Njujorku, Nju D`erziju i na Roud Ajlendu, a njihova glavna meta bili su pripadnici pet njujor{kih mafija{kih porodica i jednog klana u Nju D`erziju. - Optu`nice terete uhap{ene za ubistvo, trgovi-

Razbijena Koza nostra!

Jedna od najve}ih akcija FBI-ja

nu narkoticima, iznu|ivanje, nelegalno kockanje, podmetanje po`ara, utjerivanje dugova i druge zlo~ine rekao je ameri~ki dr`avni tu`ilac Erik Holder (Eric) na konferenciji za novinare u Njujorku. Holder je ocijenio da „pripadnici i saradnici Koza nostre spadaju me|u najopasnije kriminalce“ u SAD. Me|u uhap{enima su predstavnici sindikata i dvojica biv{ih policajaca. Tokom istrage FBI je imao pomo} svjedoka, {to pokazuje da je zakon {utnje, poznat kao „omerta“, danas vi{e mit nego stvarnost.

Hodorkovski objavio knjigu

Nakon nove zatvorske kazne

Nesporna iranska prava

Po~ela trodnevna `alost
Ju~er organizirane nove demonstracije

Nakon pogibije desetina ljudi u Tunisu

Ulitskaja: Mnoge knji`are upla{ene

(Foto: AFP)

ISTANBUL - Iran ne}e razgovarati o suspenziji svog nuklearnog programa tokom dvodnevnih pregovora sa svjetskim silama koji su ju~er po~eli, najavljeno je iz delegacije te zemlje. Iranski zvani~nik je na po~etku razgovora koji se odr`avaju iza zatvornih vrata podvukao da se „nuklearna prava Teherana ne mogu diskutirati“ na sastanku u Istanbulu.

Biv{i ruski naftni tajkun Mihail Hodorkovski, koji je pro{log mjeseca osu|en na jo{ {est godina zatvora, objavio je svoju prvu knjigu. Knjiga „Mihail Hodorkovski: ^lanci, razgovori, intervjui“, u izdanju vode}e ruske izdava~ke ku}e EXMO, sadr`i poglede na `ivot, Rusiju, kao i li~nu pri~u ~ovjeka koji je u jednom trenutku bio najbogatiji u dr`avi, prenio je Reuters. Knji`evnica Ljudmila Ulitskaja, koja je prisustvovala promociji knjige zajedno s roditeljima Hodorko-

vskog, smatra da sve knji`are u Rusiji „ne}e biti voljne da je uzmu“ i dodala da su mnoge „upla{ene“. Hodorkovskom, koji je u zatvoru od 2003. nakon su|enja za kra|u i pranje novca koje su njegove pristalice okarakterizirale kao politi~ki motivirano, pro{le godine produ`ena je zatvorska kazna do 2017. Hodorkovski je stekao bogatstvo kupuju}i jeftino dr`avnu imovinu poslije pada Sovjetskog saveza 1991. godine, podsje}aju agencije.

Bin Laden opet prijeti

Tunis: Nemiri se nastavljaju

(Foto: AFP)

LONDON - Lider ElKaide Osama bin Laden zaprijetio je u novoj audioporuci da }e Francuska skupo platiti zbog svoje politike u Afganistanu i zatra`io da se njeni vojnici povuku iz muslimanskih zemalja. Bin Laden je rekao da osloba|anje francuskih talaca koji su zarobljeni u Afganistanu zavisi od toga ho}e li francuska vojska napustiti tu zemlju.

U Tunisu je ju~er po~ela trodnevna `alost za desetinama ubijenih u demonstracijama koje su dovele do svrgavanja predsjednika dr`ave, a s novih protesta upu}en je zahtjev da stari re`im bude potpuno uni{ten. Zastave su spu{tene napola koplja, a dr`avna televizija emitira molitve iz Kur’ana za 78 ljudi koju su poginuli tokom intervencija snaga sigurnosti protiv talasa socijalnih nemira u posljednjem mjesecu. Ministarstvo za vjerska

pitanja saop}ilo je da }e imami u d`amijama odr`ati molitve za „mu~enike revolucije“. Trodnevnu `alost proglasila je nova prijelazna vlada. Predsjednik Zine el-Abidine Ben Ali pobjegao je u Saudijsku Arabiju 14. januara, poslije 23 godine na vlasti, a nova vlada obe}ala je demokratske slobode. Nekoliko stotina ljudi okupilo se ponovo u glavnom gradu Tunisu i zatra`ilo da li~nosti iz starog re`ima budu isklju~ene iz prijelazne vlade i da se organizi-

ra nova izvr{na vlast. - Pokrali ste bogatstvo ove zemlje, ali ne}ete pokrasti na{u revoluciju! Dolje vlada! - uzvikivali su demonstranti tokom {etnje avenijom Burgviba, dok su neki mahali zastavom Tunisa, a drugi zastavom glavnog sindikata UGTT. Ovaj sindikat, koji je imao presudnu ulogu u talasu protesta, odbio je priznati novu vladu, jer su u njoj ostali pripadnici biv{e vladaju}e stranke, i povukao svoja tri kandidata za ministarske funkcije.

Kineski predsjednik Hu \intao je tokom posjete ^ikagu u prvi plan stavio poslovne i trgovinske veze Kine i {ire regije tog grada, isti~u}i da je srednji zapad SAD sve va`niji za kineske ekonomske ciljeve. Poznavaoci ka`u da pa`nja koju \intao poklanja ^ikagu izaziva zavist drugih gradova, jer to mo`e biti veliki i profitabilan korak za obje strane, bez obzira na ponekad poljuljane odnose SAD i Kine. Kineski mediji pohvalili su posjetu kineskog predsjedni-

Vrhunsko dostignu}e kineske diplomatije

Analiza posjete Hu \intaoa SAD

ka Va{ingtonu kao vrhunsko dostignu}e diplomatije u smanjenju tenzija, ali u izvje{tajima uglavnom ignoriraju trnovita pitanja kao {to su vrijednosti valuta i ljudska prava. Dr`avna televizija je detaljno „pokrila“ ceremoniju zvani~ne ve~ere prire|ene u ~ast \intaoa u Bijeloj ku}i, kao i prethodnog dana sve~ani do~ek, {to odra`ava kinesko nastojanje da svog lidera predstave kao cijenjenog i po{tovanog igra~a na svjetskoj sceni, prenosi Reuters.

20

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

oglasi

oglasi

Dnevni avaz

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

21

22

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

kiosk

[OKANTNO Blizanci pate od neizlje~ive bolesti

Rovin: Otkrit }e identitet donatora

Komi~ar dobio milion dolara
Komi~ar Kreg Rovin (Craig Rowin, 27) iz Njujorka objavio je na YouTubeu video u kojem moli nekoliko milionera da mu poklone barem milion dolara od svog bogatstva. Plan mu je uspio, a na YouTubeu je objavio kako mu se javio misteriozni bogata{ Bend`amin (Benjamin), koji mu je kazao da `eli od njega napraviti milionera. Kako bi Rovin bio sigu-

Uputio molbu putem YouTubea

Adamu deformirano lice, Nil ima gubitak pam}enja
Adam ka`e da je do`ivio svakakve reakcije ljudi, a jedan pijanac poku{ao mu je strgnuti lice jer je mislio da nosi masku

ran u to, Bend`amin je preko svog advokata poslao ovjereno pismo u kojem potvr|uje svoj poklon. U videu je pokazao pismo te je objavio i telefonski poziv. Komi~ar je rekao da ne zna je li zaslu`io toliko novca. Priznao je da je bio skepti~an zbog ponude sve dok nije dobio pismo od advokata. Kreg je naglasio i da }e ime milionera koji mu je poklonio novac objaviti 2. februara, nakon {to dobije ~ek na Menhetnu.

Pas prona{ao vlasnicu nakon pet godina
Mirna Kariljo (Carillo) izgubila je svog psa Princa u Kaliforniji prije vi{e od pet godina. U me|uvremenu se udala, rodila dvojicu dje~aka i preselila se pet puta. I opet, Pr-

Nevjerovatna pri~a

inc se pojavio na njenom pragu. Mirna ga je odmah prepoznala i on je prepoznao nju. Ovo nije prvi put da neki ku}ni ljubimac napravi pravo ~udo. Pro{le godine jedna ma~ka vratila se ku}i nakon {to je nestala poslije uragana u SAD.

Blizanci Nil i Adam Pirson (Neil Pearson, 26) iz Velike Britanije boluju od istog geneti~kog poreme}aja koji na njih dvojicu potpuno druga~ije djeluje. Bra}u je pogodila neurofibromatoza, koja uzrokuje da tkivo raste na krajevima `ivaca. Bolest je na Adamu puno uo~ljivija. Njegovo lice potpuno je deformirano s mnogo izraslina. Svakoga dana suo~en je sa {okantnim ispadima drugih ljudi, a nisu rijetki ni oni koji misle da nosi masku. Na Nila bolest utje~e iznutra. On pati od gubitka pam}enja. Bolest su im dijagnosticirali kada su imali ~etiri godine. Adam ka`e da je do`ivio svakakve reakcije ljudi, a jedan pijanac poku{ao mu je strgnuti lice jer je mislio da nosi masku. Da ne{to nije uredu njihova majka primi-

Bra}a Pirson: Imaju neurofibromatozu

jetila je kada je Adam udario glavom. Kvrga nikako nije prolazila, ali ljekari su tvrdili da nije neuobi~ajeno. Ali ubrzo je i drugi put

udario glavom, a druga kvrga tako|er se nije smanjivala. Ljekarima je tada sve bilo jasno. Dje~aci su po~eli

dobivati sme|e mrlje koje su dodatno ukazale na bolest. Za neurofibromatozu jo{ nema lijeka koji bi u~inio da bolest nestane.

Karolina Vajt otkrila ko je

Da biste du`e po`ivjeli, savjetujem vam da radite i da vam je tijelo uvijek aktivno, ka`e starica
kon operacije ljekari su mislili da Elen umire. Rak se vra}ao, ali Elen se nije dala. @ilava `ena ve} 18 godina `ivi sama, otkako joj je preminuo suprug. Ka`e da nema nekog posebnog recepta za dug `ivot. - Da biste du`e po`ivjeli, savjetujem vam da radite i da vam je tijelo uvijek aktivno. Ja sam za samo {iling na koljenima prala podove 26 godina. Mislim da vas rad dr`i na `ivotu. Ne mislim da postoji tajna dugovje~nosti, to je, jednostavno, sudbina - rekla je Mekdonald.

^ak pet puta pobijedila rak i do`ivjela stotu

Elen Mekdonald nikad se ne predaje

@ivahna Elen Mekdonald (Ellen McDonald) iz Lidsa pravi je borac i ne predaje se olako. Tumor je pobijedila ~ak pet puta i nedavno proslavila 100. ro|endan. Prvi put su joj dijagnosticirali rak prije 60-tak godina, imala je tumor na dojci. Odstranili su joj `u~nu vre}icu, a Elen je na kraju pobijedila rak. Ubrzo se opaka bolest vratila. Ovoga puta rak su na{li na crijevima. I na-

Mekdonald: Ne postoji tajna

Faksimil sa stranice za nestale osobe

Nakon 23 godine oteta djevoj~ica se vratila porodici
Nakon vi{e od 20 godina djevojka koja je nestala iz bolnice u Njujorku kada je imala samo 19 dana vratila se svojoj porodici. Karolina Vajt (Carlina White) oteta je 1987. godine iz bolnice, a, iako je njena porodica sve vrijeme potencirala potragu, na kraju se javila sama Karolina. - Kada nam se javila, rekla je da se sve vrijeme

Dvadesetogodi{njak krao identitete
Policija je krivi~no prijavila 20-godi{njeg mladi}a iz Knina u Hrvatskoj koji je gotovo godinu hakirao tu|e e-mail adrese i internetske stranice te krao identitete korisnika i administratora. Policija je saop}ila da je mladi} od januara do novembra pro{le godine skenirao nekoliko internet stranica, tra`io njihove slabe ta~ke te s njih skidao imena i lozinke korisnika. Tako je pribavio i e-mail adrese korisnika {irom svijeta koji koriste Gmail, Hotmail i Yahoo. Mladi} je znao da su stranice za{ti}ene i da je probijanje za{tite nezakonito, ali je svejedno upadao na stranice i mijenjao podatke bez znanja administratora i vlasnika mailova.

Prijavljen haker iz Knina

Doris Tile odbranila dom

Starica pretukla provalnika {tapom

Rusi u pradaju pustili sijalice od 95 vati
Ruski proizvo|a~i smislili su jedinstveni na~in da prevazi|u zabranu prodaje sijalica od 100 vati koja va`i od januara tako {to tr`i{tu isporu~uju sijalice snage 95 vati. S obzirom na toleranciju tehni~kih normi, sada{nja snaga mo`e zamijeniti neznatno ve}u koja je zabranjena. Za nove sijalice ljudi stoje u redovima. Zabranu sijalica od 100 vati zagovarao je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, za koga je u{teda energije postala jedna od okosnica programa modernizacije zemlje. Proizvo|a~i su uvjereni da proizvodnjom sijalica od 95 vati ne kr{e zakon, da ih podr`avaju i organizacije potro{a~a, ali i anonimni izvori iz ureda predsjednika.

Nakon zabrane

osje}ala druga~ije od porodice s kojom je odrasla. Vidjela je fotografije na internetskoj stranici za nestale osobe koje su bile identi~ne njenim fotografijama iz djetinjstva - ispri~ala je Karolinina baka Elizabet Vajt (Elizabeth). Nakon {to se Karolina javila DNA analizom potvr|eno je da se radi upravo o njoj. Ona se vi{e od 20 godina zvala Ned`dra Nens (Nejdra Nance).

Udovica Doris Tile (Thiele, 84) istukla je provalnika Leona Ingrama {tapom. Prestravljeni Ingram, bje`e}i od odlu~ne Doris, proletio je kroz staklena vrata i iza sebe ostavio trag krvi. Policija koja je stigla na mjesto incidenta slijedila je trag krvi do stana u kojem je prona{la Ingrama i uhapsila ga. Hrabra Doris rekla je da provalnika nije htjela udariti vazom po glavi jer ga nije htjela ubiti i zato se odlu~ila za {tap. Starica koja je tokom Drugog svjetskog rata radila u australskom ratnom zrakoplovstvu rekla je da nije cijeli `ivot naporno radila da bi neki ovisnik prekopavao po njenim stvarima. Ingram je poslao pismo izvinjenja Doris.

kultura
TELEX TELEX TELEX

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

23
[panski filmovi u Tuzli i Zenici
Ambasada [panije i Sarajevski otvoreni centar, nakon Sarajeva, Banje Luke i Zenice, organiziraju 9. ciklus {panske kinematografije u Tuzli i Zenici. Od 24. do 27. januara Ku}a plamena mira bit }e doma}in manifestacije, dok }e u isto vrijeme Muzej grada Zenice uprili~iti projekcije filmova „Tamnoplavoskorocrno“, „Labirint strasti“, „Gradnja“ i „Tapas“. Knjiga „Diverzija u Glavnoj po{ti u Sarajevu i telekomunikacijska blokada Bosne i Hercegovine“ autora Nihada Halilbegovi}a bit }e promovirana 24. januara u Velikoj sali Op}ine Stari Grad. Na sarajevskoj promociji knjige govorit }e i Ibrahim Pa{i}, Rasim Muratovi}, Mehmedalija Had`iali}. U okviru promocije bit }e prikazani dijelovi dokumentarnog filma „Bosna ili smrt“ Avde Huseinovi}a.

„Korak naprijed“ u Prijedoru Knjiga Nihada Halilbegovi}a
Humanitarno udru`enje „^isto srce“ iz Prijedora, u saradnji s pokretom „BunIQa“ i Centrom za `ivotnu sredinu iz Banje Luke, organizira premijeru dokumentarnog filma „Zeitgeist: Moving Forward (Korak naprijed)“ Pitera D`osefa (Peter Josef). Projekcija ovog tre}eg nastavka kultnog serijala, koji je postao najgledaniji film u historiji interneta, bit }e odr`ana sutra u Prijedoru, pi{e Fena.

PREDSTAVE Beogradska „^ekaonica“ gostovala u Sarajevu

Lije{evi} odu{evljen srda~no{}u publike
Sala sarajevskog pozori{ta bila je dupke puna Saradnja s Ateljeom 212 Uvijek ne{to i nekoga ~ekamo, rekao reditelj
Scena iz predstave: Intimne pri~e

Po~inje serija gostovanja

Zeni~ka predstava ve~eras u NPS

U okviru saradnje izme|u Kamernog teatra 55 i beogradskog Ateljea 212, sino} i preksino} u Sarajevu je gostovala predstava „^ekaonica“. Za ovu vi{estruko nagra|ivanu predstavu tekst su napisali Branko Dimitrijevi} i Boris Lije{evi}, koji je ujedno i reditelj predstave.

Bezbroj pri~a
Kako je kazao Lije{evi} u razgovoru za na{ list, inspira-

Bosansko narodno pozori{te Zenica, kako smo nedavno pisali, dogovorilo je dugoro~nu saradnju s Narodnim pozori{tem Sarajevo, Kamernim teatrom 55, SARTR-om i Pozori{tem mladih, a koja se prvenstveno odnosi na uzajamna gostovanja. - Prvo predstavljane zeni~kog gluma~kog ansambla sarajevskoj publici bit }e ve~eras u Narodnom pozori{tu Sarajevo, na ~ijoj }e sceni biti izvedena predstava „Nevakat“ Dervi{a Su{i}a. Re`iju spo-

„Nevakat“ u Sarajevu

menute predstave, koja je vi{estruko nagra|ivana, potpisuje Sla|ana Kilibarda. Narodno pozori{te Sarajevo s predstavom „Gospo|ica Julija“ gostuje u BNP-u Zenica sedam dana kasnije - ka`e Hazim Begagi}, direktor BNP-a. Nakon predstave „Nevakat“, Sarajlije }e imati priliku pogledati jo{ pet zeni~kih predstava „Zatvorenih o~iju“, „Sex, la`i i divlje guske“, „[vedsko srce moje majke“, „Op{ta bolnica“ i „Mladi A. D@. princ i istina“.

Zadovoljni Lije{evi} nakon predstave (Foto: S. Saletovi})

ciju je na{ao u komadu „Waiting Room Germany“ Klausa Pola (Pohl), a koji je, pak, nastao na osnovu ispovijesti ljudi o padu Berlinskog zida, i njihovim pri~ama o promjenama koje su utjecale na njihov `ivot.

Poznat MESS-ovoj publici
Boris Lije{evi} sarajevskoj publici poznat je i kao reditelj predstave „Elijahova stolica“, koja je na posljednjem festivalu MESS odu{evila publiku. Rije~ je o komadu u kojem je Lije{evi} sara|ivao sa sarajevskim piscem Igorom [tiksom, prema ~ijem romanu je i nastala predstava, te glumicom Majom Izetbegovi}.

- Uvjeren da se u svima nama krije bezbroj pri~a, uzeo sam diktafon i snimao ljude iz svog okru`enja, koji su mi se otvarali, a ja sam im na ovaj na~in poklanjao pa`nju, ispri~av{i njihove do`ivljaje. Ispostavilo se da je svako od njih imao utisak da je to {to su oni pre`ivjeli mo`da nekome bitno - ka`e Lije{evi} i dodaje da je naziv simboli~an jer uvijek u `ivotu ne{to ili nekog ~ekamo.

Utisci i reakcije
O svom iskustvu sa sarajevskom publikom ovaj reditelj kazao nam je da je to neopisiv do`ivljaj te da, iako je

mnogo putovao, na takvu srda~nost jo{ nije nai{ao. Ina~e, dvorana Kamernog teatra bila je dupke puna. - Sve vrijeme publika je komunicirala s glumcima, {to je veoma bitno. Od samog po~etka je u~estvovala, reagovala, do`ivljavala i izra`avala svoje utiske, zaista fascinantno - zaklju~io je Lije{evi}. Scenografiju i kostim za predstavu radila je Mina Ili}, a muziku je komponirao Aleksandar Kosti}. Uloge u predstavi igrali su beogradski glumci Branka [eli}, Neboj{a Ili}, Bojan @irovi} i Jelena M. ^USTOVI] Trkulja.

U Gradskoj galeriji u Biha}u preksino} je otvorena izlo`ba fotografija Amele Had`imejli} pod nazivom „U potrazi za fatamorganom kafane u raju...“. Izlo`bu je otvorio novi na~elnik Biha}a Albin Musli}. Biha}ka izlo`ba Amele Had`imejli} specifi~na je po tome {to je zahtijevala dodatnu interakciju s publikom kroz kori{tenje nao~ala koje je umjetnica za ovu priliku M. D. ru~no oslikala.

Otvorena izlo`ba Amele Had`imejli}

Gradska galerija u Biha}u

S otvorenja: Predstavljene fotografije

U knji`ari V.B.Z. u Sarajevu preksino} je promovirana knjiga eseja „Kratki uvid u vje~nu polemiku“ Slobodana Blagojevi}a, sarajevskog knji`evnika koji se nakon petnaest godina `ivota u Amsterdamu vratio u svoj rodni grad. Kako je kazao Blagojevi} za na{ list, knjiga je nastajala petnaestak godina, a inspirirale su ga `ivotne situacije

u kojima se nalazio, kao i njegova okolina. Objelodanjivanjem sadr`aja stvarnih i mogu}ih reagiranja na odre|ene probleme i posljedi~nih ispitivanja svih njegovih pojedina~nih slu~ajeva on gradi svoju pri~u. - Knjiga u samom postupku vrlo je originalna jer takvog dijaloga vi{e nema ni u na{oj, pa ni u evropskim knji`evnostima. Dakle, ja

sam izmislio likove i predstavio ih u jednom literarnom postupku koriste}i se filozofskom tematikom - kazao je Blagojevi}. Isti~e da djelo zahvata teme od najve}ih filozofskih problema do na{e aktuelne balkanske politi~ke tematike, ali ni ostali segmenti nisu isklju~eni. - Sarkazma ima, ali vi{e ironije. Sarkazam sam kori-

Blagojevi}: Povratak u rodno Sarajevo (Foto: S. Saletovi})

stio samo u situacijama kada sam smatrao da ne mogu druk~ije da odgovorim na neku temu - rekao je BlagoM. ^u. jevi}.

Gruji} na otvorenju izlo`be

(Foto: M. Kadri})

Od filozofije do balkanske politike

Promovirana knjiga Slobodana Blagojevi}a

U sarajevskoj galeriji „BlackBox“ preksino} je otvorena 11. samostalna izlo`ba fotografija „D.veze“ Dra-

Detalji iz `ivota na fotografijama

Otvorena izlo`ba Dra`ena Gruji}a

`ena Gruji}a, pi{e Fena. Fotografije su nastajale dvije godine, a snimljene su u Njema~koj, Francuskoj i Tunisu. U fokusu njegovog objektiva su detalji iz `ivota. - Sam naziv izlo`be „D.veze“ zna~i da ove fotografije mogu biti, ali i ne moraju, povezane u neku cjelinu. Ve}ina ih je povezana odre|enom bojom ili osje}ajem. Ideja nije bila zadati publici kona~no rje{enje, tuma~enje ili bit fotografije, ve} ostaviti mogu}nost da je oni sami interpretiraju - kazao je Gruji}.

MUZIKA

24

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

show biz

GLUMICE Filmska zvijezda otkrila tajnu u {ouu D`ord`a Lopeza

Novi spot je preko Pjeva~ica Pink
svoje Facebook stranice otkrila spot za novi singl „F..kin Perfect“. Pri~a videa vrti se oko djevojke koja krade i maltretira ljude oko sebe sve dok svoju ljutnju ne preusmjeri u ne{to potpuno druga~ije uspje{nu pop karijeru. Necenzurirana verzija videospota sadr`i scenu seksa i prizor u kojem djevojka, le`e}i u kadi, re`e vene na rukama. Pink je s tom pjesmom trenutno na broju 30 ameri~ke top-liste singlova.

Promotivna turneja

Holivudska zvijezda Kameron Dijaz (Cameron Diaz) odrasla je u Long Bi~u u Kaliforniji i i{la u srednju {kolu s reperom Snup Dogom (Snoop Dogg) te se u tok-{ouu „Lopez Tonight“ D`ord`a Lopeza (George) prisjetila tih „lijepih“ dana. - Snup je bio generacija ispred mene, veoma visok i `goljav, a kosa mu je bila spletena u dosta repi}a. Prili~no sam sigurna da sam od njega nabavljala „travu“ - priznala je glumica te je dodala: - Atmosfera u {koli bila je prili~no napeta. Tu~e su bile svakodnevica. Ja sam se ~e{}e tukla s dje~acima, ali se sje}am kako sam oborila i jednu djevojku

Kameron Dijaz od Snup Doga nabavljala drogu
Dijaz: Tukla se s dje~acima

Dijaz je odrasla u Long Bi~u u Kaliforniji i i{la je u srednju {kolu s reperom

koja me je, ni~im izazvana, po~upala za kosu isti~e Dijaz.

Kameron se jo{ zna pobrinuti za sebe, a prakticira li jo{ nabavljanje nedozvoljenih supstanci od kolege muzi~ara kojeg je optu`ila za dilanje, nije objasnila. U Holivudu, pak, va`i za veli-

ku zavodnicu, {to potvr|uje ~injenica da je bila u vezi s D`astinom Timberlejkom (Justin Timberlake), D`onom Majer-

om (John Mayer) i D`aredom Letom (Jared). Trenutno u`iva u ljubavi sa zvijezdom bejzbola Aleksom Rodrigezom (Alex Rodriguez).

Bend „Aerosmith“ ve} idu}e sedmice po~inje snimati novi album. Ameri~ki rokeri ne}e dozvoliti da anga`man frontmena Stivena Tajlera (Steven Tyler) u {ouu „American Idol“ uspori rad grupe pa su ve} za novembar i decembar ove godine odredili koncertne promotivne turneje novog albuma. Tada bi se nasljednik albuma „Honkin’ On Bobo“ iz 2004. godine ve} trebao na}i u trgovinama.

Ru{i rekorde

Prema sudskoj odredbi, slavni glumac Robert de Niro i njegova supruga Grejs Hajtauer (Grace Hightower) moraju svojoj biv{oj zaposlenici, dadilji Aleksis Beri (Alexis Barry), koja je ~uvala njegovog 12-godi{njeg sina Eliota (Elliott), isplatiti 30.000 ameri~kih dolara od{tete za nepla}eni prekovremeni rad. Aleksis je kao dadilja slavnog para po~ela raditi u avgustu 2006. godine uz pla}u od 31,25 dolara po satu te naknadu od 46,88 dolara za prekovremeni rad. Nakon manje od godine rada odlu~ila je da prekine s tim. De Nira i njegovu suprugu je u junu 2007. godine informirala o tome da daje otkaz. U tu`bi koju je podigla

De Niro ostao du`an dadilji Bijonse izgubila
nevinost s D`ejZijem

Nije pla}ao prekovremeni rad

^edna pjeva~ica

De Niro sa suprugom Grejs: Izgubili sudsku bitku

protiv 67-godi{njeg De Nira i njegove supruge, dadilja je

navela kako joj duguju 496 dolara za prekovremeni rad.

Britni Spirs (Britney Spears) ponovno `ari i pali. Ameri~ka pop zvijezda ru{i rekorde s novim singlom „Hold It Against Me“, koji je pro{le sedmice imao premijeru na svjetskim radiostanicama. Singl je u Americi zabilje`io najve}i broj emitiranja u sedam dana u posljednjih 18 godina. Pjesma je u samo nekoliko dana emitirana vi{e od 4.000 puta, ~ime je u{la direktno na 16. mjesto liste „Pop Songs Airplay“.

Koen kao diktator
Glumac Sa{a Baron Koen (Sacha Baron Cohen), koji je utjelovio Borata, glumit }e u komediji „The Dictator“, koja je inspirirana knjigom „Zibabah and the King“, za koju se smatra da ju je napisao Sadam Husein. Knjiga je prije deset godina bila bestseler u Iraku. Sa{a ovo smatra najte`om ulogom u karijeri. Iz „Paramounta“, koji }e producirati ovaj film, poru~ili su:

Nova komedija

Koen: Proslavio se ulogom Borata

- Film }e ispri~ati pri~u o diktatoru koji je spreman ~ak i da umre kako bi sprije~io da demokratija stigne na tlo bri`no ugnjetavane zemlje. Koen se proslavio ulogama Alija D`ija (Ali G), nakon toga je uslijedio Borat, a posljednji je bio Bruno, stilist. Koen }e u 2011. godini glumiti u jo{ jednom filmu, utjelovit }e pjeva~a grupe „Queen“ Fredija Merkurija (Freddie Mercury).

Pjeva~ica Bijonse Nouls (Beyonce Knowles), koja je od 2008. godine u braku s reperom D`ej-Zijem (Jay-Z), ka`e kako je nevinost izgubila tek kada je njega upoznala. Iako je njena karijera po~ela mnogo ranije, a odmah je progla{avana jednom od seksepilnijih `ena na svijetu, Bijonse ka`e kako se ni s kim nije vi|ala do 17. godine, sve dok nije upoznala producenta. - Ljudi bi se za~udili kada bih im rekla koliko mi nedostaje iskustva. Kada sam imala 12-13 godina, prohodala sam s prvim momkom i bili smo zajedno do moje 17. godine. Nikada nismo oti{li toliko daleko da probamo seks. Nevinost sam izgubila tek kada sam upoznala supruga - izjavila je.

Bijonse: U braku od 2008.

show biz
De Paula: U „Nextovom“ editorijalu

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

25
ZVIJEZDE Glumca skupo ko{tala posjeta Africi

FILM

Ljepotica dana Emanuela de Paula

Kluni se u Sudanu zarazio malarijom
Tu vijest slu`beno je potvrdio i njegov portparol Sten Rozenfild, ali je napomenuo da se slavni glumac do sada sasvim oporavio
Kluni: Po drugi put se susreo s tom bole{}u

Ponovo reditelj
Oskarovac Ben Aflek (Affleck), koji je re`irao filmove „Gone Baby Gone“ i „Grad lopova“, bira svoj sljede}i projekt iza kamere. Holivudska {tampa pi{e da je Aflek odabrao scenarij neobi~nog naslova „American Bullshit“.

U svijetu mode od devete godine
Emanuela de Paula, zanosna 21-godi{nja brazilska manekenka, jedno od za{titnih lica i tijela „ Victoria’s Secreta“, snimila je editorijal u seksi donjem rublju i kupa}im kostimima „Next“. Ova egzoti~na ljepotica jedan je od rijetkih supermodela tamne boje ko`e. Od 2009. godine je an|elica „Victoria’s Secreta“. U modni svijet Emanuela de Paula zakora~ila je veoma rano - kao devetogodi{nja djevoj~ica snimila je reklamu za supermarket. Proteklih godina nosila je revije za neke od najpresti`nijih dizajnerskih imena te je snimala editorijale za brojne poznate ~asopise, me|u kojima i „Allure“, „French“, „Marie Claire“ te „Vogue“. Prema „Forbesovoj“ listi, Emanuela je bila 11. najbolji pla}eni model svijeta u 2009. godini sa zaradom od 2,5 miliona dolara.

D`ord` Kluni (George Clooney) zarazio se malarijom za vrijeme posjete Sudanu po~etkom ovog mjeseca. Tu vijest slu`beno je potvrdio i njegov portparol Sten Rozenfild (Stan Rosenfield), ali je napomenuo da se slavni glumac do sada sasvim oporavio. - D`ord` je sasvim prebolio malariju, kojom se zarazio za vrijeme boravka u Sudanu u prvoj sedmici januara. Ovo je drugi put da se susreo s tom bole{}u. To samo pokazuje kako, uz odgovaraju}e lijekove, jedna od najsmrtonosnijih bolesti u Africi mo`e zna~iti svega 10 dana bolovanja umjesto smrti - naveo je portparol 49-godi{njeg glumca. Da se Kluni zarazio malarijom, pro~ulo se zahvaljuju}i napisima na Twitteru CNN-ovog novog voditeljskog poja~anja Pirsa Morgana (Piers), koji je napisao kako Kluni, kojeg je inter-

Bratovim stopama

vjuirao, prima lijekove za malariju, ali se i dalje osje}a lo{e. Klunijev portparol pojasnio je kako je slavni glu-

mac intervju za Morganov tok-{ou dao jo{ pro{le sedmice te kako }e snimak biti uskoro emitiran.

Nakon {to je njen brat D`ejden (Jaden) zaigrao u rimejku kultnog filma „Karate Kid“, i Vilou Smit (Willow Smith) mogla bi se oku{ati u jednoj filmskoj obradi. Naime, k}erka filmske zvijezde Vila Smita (Will) u pregovorima je o ulozi u mjuziklu „Annie“, toploj pri~i o djevoj~ici koja odrasta u siroti{tu, pi{e „Variety“.

VREMEPLOV

22. januar 2011.

DOGODILO SE
1905. - Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom na radnike koji su u mar{u krenuli na carski Zimski dvorac zahtijevaju}i demokratsku slobodu, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skup{tine. U „krvavoj nedjelji“, kako je poslije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno vi{e hiljada ljudi. 1973. - D`ord` Foreman (George) pobijedio je D`oa Frejzera (Joe Freezer) i postao svjetski bokserski {ampion. 1976. - Izvr{ena rekordno velika plja~ka banke u Bejrutu. Plja~ka{i su odnijeli 50 miliona dolara. 1998. - Specijalci SFOR-a su munjevitom akcijom, koja je trajala nepunu

26
ZDRAVLJE Dobra terapija kod te`ih slu~ajeva

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

s

Antitijelima protiv svinjske gripe
Kada prime antitijela kod pacijenata dolazi do dramati~nog smanjenja prisustva virusa u respiratornom sekretu
Antitijela doprinose i zna~ajnom opadanju parametara zapaljenja

Bra~ni problemi

Alkohol vodi u razvod
Ameri~ki nau~nici s Univerziteta u Indijani objavili su kako ovisnost o alkoholu sna`no utje~e na brak te ~esto dovodi do razvoda. ^asopis „Alcoholism: Clinical & Experimental Research“ dodaje kako negativne posljedice alkohola na brak nisu bile prisutne samo kod ispitanika kojima je dijagnosticirana ovisnost te da su sli~ne pote{ko}e uo~ene i kod osoba koje su tek povremeno ispijale ve}e koli~ine alkoholnih pi}a.

O

o

1946. - Formirana je ameri~ka Centralna obavje{tajna agencija (Central Intelligence Agency - CIA). minutu, u centru Bijeljine uhapsili Gorana Jelisi}a, zvanog Adolf, koji se nalazio na optu`nici Ha{kog tribunala i kome se na teret stavljaju najte`i ratnih zlo~ini - genocid i zlo~in protiv ~ovje~nosti. Nakon hap{enja, Jelisi} je prevezen u Hag i osu|en na 40 godina zatvora. 2002. - Bosna i Hercegovina postala je punopravni ~lan Parlamentarne

Pacijenti koji su te{ko oboljeli od svinjske gripe, dobro reagiraju na tretman antitijelima uzetim od osoba koje su pre`ivjele ovu bolest, utvrdio je tim stru~njaka s Univerziteta u Hong Kongu. Ve}ina pacijenata koji zapadnu u kriti~no stanje nakon {to se zaraze virusom H1N1, do|e u bolnicu prili~no kasno - od pet do sedam dana nakon {to se pojave simptomi, a tada antivirusni lijekovi ne djeluju najbolje, obja{njava vo|a tima Kvok Jung Juen. Hongkon{kim istra`ivanjem bila su obuhva}ena 93 pacijenta, primljena u bolnice zbog ozbiljne infekcije virusom svinjske gripe H1N1 izme|u septembra 2009. i juna 2010. Dvadesetero od njih pristalo je da primi antitijela, dok su ostali odbili pa su li-

er ba js ob nj D S va

je~eni „tamifluom“. U prvoj grupi umrlo je 20, a u drugoj 55 posto pacijenata. - Nakon {to bi primili antitijela, kod pacijenata bi do{lo

do dramati~nog smanjenja prisustva virusa u respiratornom sekretu, a zna~ajno su opali i parametri zapaljenja konstatirao je Juen.

Podaci prikupljeni od 300.000 osoba iz osam evro-

Dnevno 640 grama vo}a i povr}a {titi srce
pskih zemalja, pokazuju kako svakodnevna konzumacija

Stru~njaci izra~unali

Najnovija istra`ivanja pokazala su da `ene koje na poslu imaju tzv. mu{ki pristup, odnosno one koje se pona{aju agresivno, imaju mnogo manje {ansi da ostvare uspjeh nego one koje njeguju svoju `enstvenu prirodu. Najbolji na~in da `ena uspije u mu{kom svijetu je da se pona{a kao dama, jer pretjerano samopouzdanje i agresivnost mo-

Za uspjeh treba `enstvenost

Agresivnost odbija

zi ak ob n m os jv k st zi vj

k je n n

k k n lo st m zi

RO\ENI
1775. - Ro|en je francuski fizi~ar i matemati~ar Andre Mari Amper (Marie Ampere), osniva~ elektrodinamike. Po njemu je jedinica za mjerenje ja~ine elektri~ne struje dobila naziv. 1788. - Ro|en je engleski pisac D`ord` Gordon Bajron (George Gordon Byron), najistaknutiji pjesnik romantizma.

UMRLI
1901. - U 82. godini umrla je britanska kraljica Viktorija (Victoria). Za vrijeme njene dugogodi{nje vladavine od 1837. godine, koja je obilje`ila epohu (viktorijansko doba), Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i politi~ke mo}i. 1973. - U udesu jordanskog „boinga 707“, u kojem su bili muslimanski hodo~asnici na povratku iz Meke, a koji se u plamenu sru{io na aerodromu u nigerijskom gradu Kanou, poginulo je 176 ljudi. 1994. - U Sarajevu je agresor s okolnih brda po~inio stravi~an masakr. Od posljedica udara ~etni~ke granate na parkirali{tu u C-fazi Alipa{inog Polja ubijeno je {estero djece, troje je te`e, a vi{e njih lak{e ranjeno. Poginuli su Jasmina (12) i Indira Brkovi} (4), Nermin Rizvanovi} (13), Mirza Dedovi} (8), Admir Suba{i} (9) i osmogodi{nji dje~ak ~ija identifikacija nije bila precizno utvr|ena. 1994. - Umro je glumac Teli Savalas Kod`ak (Telly Kojak). 2004. - Umro je Bili Mej (Billy May, 87), ~uveni ameri~ki muzi~ki aran`er.

Rizik od obolijevanja je manji za 22 posto

vo}a i povr}a smanjuje rizik od smrti od bolesti srca. „European Heart Journal“ dodaje kako je dodatni unos vo}a i povr}a bio povezan s jo{ izra`enijim za{titnim u~inkom. Sudionici studije bili su u dobi od 40 do 85 godina, a pra}eni su osam i po godina prosje~no. Istra`iva~i s Univerziteta „Oxford“ izra~unali su kako je dnevni unos najmanje 640 grama vo}a ili povr}a dovodio do 22 posto manjeg rizika od smrti od bolesti srca u odnosu na rizik kod onih ispitanika koji su dnevno jeli manje od 240 grama vo}a ili povr}a.

vi n og za ve

Pona{ajte se kao dama

gu izazvati kontraefekt u radnoj sredini i time sprije~iti `ene da napreduju. Tako|er, jedna studija koja je ra|ena u Americi, pokazala je da `ene s napadnim stavom i vi{kom samopouzdanja imaju mnogo manje {ansi na intervjuima za posao od onih kandidatkinja koje su bile bla`e u svom nastupu.

T

Sabiranje sta`a
@ivim i radim u Srbiji. Krajem 2011. godine punim 65 godina `ivota i 32 sta`a. Od toga sam 10 godina radio u BiH. Kako sada i u posljednjih pet godina radim na radnom mjestu gdje se sta` uve}ava zbog prirode posla koji obavljam, interesira me ho}e li BiH u ukupan penzijski sta` prilikom odlu~ivanja o dijelu penzije u BiH ura~unati taj sta` u uve}anom trajanju, pita B. L. iz Zrenjanina. Odredbom ~lana 16. stav 2. Sporazuma izme|u BiH i biv{e SRJ o socijalnom osiguranju propisano je da }e nosilac osiguranja dr`ave ugovornice koja odlu~uje o pravu na penziju, ura~unavaju}i u ukupan penzijski sta` i rad ostvaren u drugoj dr`avi ugovornici, period osiguranja koji se prema pravnim propisima druge dr`ave ugovo-

Naknada za o{te}enje
U nesre}i na radu povrijedio sam {aku lijeve ruke pa sam podnio zahtjev za ostvarivanje naknade za tjelesno o{te}enje. Prema mojim saznanjima, tro{kove komisijske ocjene stepena tjelesnog o{te}enja moram sam platiti. Je li to ta~no, pita U. I. iz Zenice. Odredbom ~lana 2. Uredbe o pla}anju tro{kova medicinskog vje{ta~enja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, na osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti, bez obzira na to ho}e li osiguranik ostvariti naknadu za fizi~ku onesposobljenost ili gubitak radne sposobnosti, tro{kove medicinskog vje{ta~enja snosi poslodavac. Prema tome, tro{kove medicinskog vje{ta~enja snosi preduze}e u kojem ste zaposleni, a ne vi. Federalni zavod PIO

Zavod PIO: Odredbe Sporazuma rnice ra~una s uve}anim trajanjem, uzeti u obzir u efektivnom trajanju. To zna~i da }e nosilac osiguranja u BiH vrijeme koje ste u posljednjih pet godina proveli rade}i u Srbiji na radnom mjestu gdje se sta` osiguranja ra~una s uve}anim trajanjem, ura~unati u ukupan sta` u efektivnom trajanju.

Kupon za odgovore
Obavezno prilo`ite kupon iz novina. Na koverti nazna~ite: “Za kontakt stranu”. Pitanja mo`ete slati i na e-mail: redakcija@avaz.ba

O

Zenica: Medicinsko vje{ta~enje

ota, 011.

sveznadar
ORDINACIJA

27
ISTRA@IVANJE Tvrdnje danskih nau~nika

Ta~no Neta~no

di

nisu `o-

Erizipel je oboljenje ko`e
Je li erizipel bakterijsko oboljenje, pita D. L. iz Sarajeva. Erizipel je akutno Dr. Katarina Dujmovi}, oboljedermatovenerolog nje limfnih prostora ko`e, koje je u najve}em broju slu~ajeva uzrokovano beta-hemoliti~kim streptokokom grupe A. Erizipel se naziva jo{ i crveni vjetar. Beta-hemoliti~ki streptokokom ulazi kroz povrije|enu ko`u i bolest nastupa nakon nekoliko sati, najdu`e nakon dva dana. Mjesto ulaska streptokoka naj~e{}e su o{te}enja ko`e koja nastaju kao posljedica nelije~ene gljivi~ne infekcije lokalizirane izme|u prstiju stopala ili uzro~nik ulazi na mjestu postojanja hipostazi~kih ili trofi~kih ulkusa. Na zahva}enom podru~ju vide se crvenilo i otok. Crvenilo se {iri u obliku jasno ograni~enih jezi~aka. Usljed zastoja limfe, otok mo`e biti veoma izra`en.

1.Evropljani dolaze u Panamu na po~etku 16. stolje}a? 2.Prvi izlo`beni akvariji potje~u jo{ iz anti~kog doba? lukovice cvijeta lale 3.Prve iz Sjeverne Amerike? u Evropu sti`u
1. TA^NO

Prvi Evropljani dolaze u Panamu

nih“ dile ka vi}e ek o-

Dijeteti~ari, pak, ne odustaju od indeksa tjelesne mase

a

a

azamaju one maju vare vo-

Idealna `ena nosi broj 42
@ena koja }e do~ekati duboku starost zdravog srca, ima izra`ene bokove i grudi, sa mi{i}ima i masnim naslagama na tim mjestima
ju `ene koje nose konfekcijsku veli~inu 42, odnosno da ba{ one imaju idealno tijelo za zdrav kardiovaskularni sistem. Ako je vjerovati Dancima, idealna `ena koja }e do~ekati duboku starost zdravog srca, nosi veli~inu 42, ima izra`ene bokove i grudi, sa mi{i}ima i masnim naslagama na tim Za vijest da je za `ene idealna veli~ina 42, koja je odjeknula poput bombe u svijetu u kojem dominiraju mr{avice kao ideali ljepote, zaslu`ni su danski istra`iva~i. Naime, stru~njaci s Instituta preventivne medicine u Kopenhagenu zaklju~ili su u studiji da idealne „gabarite“ imamjestima, dok joj je struk definiran i s vrlo mala sala. Dijeteti~ari, pak, ne odustaju od indeksa tjelesne mase, za koji vjeruju da je najbolji pokazatelj idealnog omjera masnog tkiva. Svi oni ~iji indeks prema{uje 25, imaju pove}an rizik da obole od kardiovaskularnih bolesti.

Prvi tragovi ljudskih populacija na podru~ju Paname se`u 12.000 godina u pro{lost, a prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas plove}i 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu poslije Kristofor Kolumbo posje}uje ovo podru~je i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon {to je Vasko Nunez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put izme|u dva mora, Panama postaje stjeci{te puteva i trgovine [panskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh [panaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i plja~ku domoroda~kog stanovni{tva.
2. NETA^NO

pije posamo-

Rid`ent park: Prvi izlo`beni akvarij

Specijalisti~ka dermatovenerolo{ka ordinacija

Potrebno je: {aran, pola ~a{e narezanog luka, gljive, prezla, mrkva, ka{i~ica {e}era. Na~in pripreme:

[aran punjen lukom i gljivama

Zdravi obroci tokom zime

noj da

Dr. Dujmovi}
Tekija ~ikma 9/I, Sarajevo Tel: 033/22 55 98, 061/50 42 05 e-mail: kdujmovic@yahoo.com

1. Oprati ribu u sir}etu i pustiti da stoji 15 minuta.

a je da om masao bi-

2. Pomije{ati prezlu, {e}er, luk, gljive i narezanu mrkvu te napuniti ribu. 3. Premazati ribu jajetom, posuti prezlom i listi}ima maslaca. 4. Pe}i sat. 5. Izvaditi ribu, a u umak dodati vodu i umije{ati ka{iku bra{na sa malo maslaca. 6. Prokuhati, procijediti, dodati limunov sok, biber i so te preliti preko ribe.
PRVI I DRUGI SAMOGLASNIK GLAVNI GRAD VENECUELE

GRAD U INDIJI

STRANO MU[KO IME

KALIJ

GLUMAC KERTIS

NEPOBITNE ^INJENICE GLAVNI GRAD GANE BODLJA

ZEMLJI[NE MJERE

ROBNA KU]A

GLAVNI GRAD GR^KE

Prvi izlo`beni akvariji ne potje~u jo{ iz anti~kog doba. Prvi izlo`beni akvarij otvoren je mnogo kasnije - bilo je to u Rid`ent parku, Engleska, 1853. godine. Mnogi va`niji gradovi u svijetu danas imaju javne akvarije, ali i one komercijalne. Drugi akvarijski objekti uglavnom slu`e kao istra`iva~ke institucije. Bez obzira na veli~inu, akvariji moraju biti konstruirani veoma pa`ljivo. Mnoge supstance, naro~ito plastika i lakovi koji nisu toksi~ni za ljude, toksi~ni su za `ivotinje. Glavni zahtjev za odr`avanje vodenih organizama je kvalitet vode. Prema definiciji, akvarij je spremi{te za odr`avanje vodenih organizama, slatkovodnih i morskih, ili objekt gdje se izla`e ili prou~ava zbirka vodenih organizama.
3. NETA^NO

GLASATI SE POPUT MAGARCA UJEDINJENE NACIJE KRATICA BIV[E ISTO^NE NJEMA^KE FERMENT U SLUZNICI TANKOG CRIJEVA NBA KO[ARKA[ D@EJMS FUDBALSKI STRU^NJAK NA SLICI IZLU^EVINA KOSTI GRUDNOG KO[A GRAD U NJEMA^KOJ @I^ANO MUZI^KO GLAZBALO RIJEKA U SLOVENIJI

Lale u Evropu sti`u iz Istanbula
ITALIJA OSPICA @ITELJ DREVNE AONIJE LI^NA ZAMJENICA

RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA RASE, IZGLED, ALANIS, NJEGA, TAHIROVI], V, OBADI, OLIVA, MAR, SALI, IL, IMID@, DATULA, RANORANILAC 2412

ITALIJANS. PJEVA^ICA ANA D.P. CELZIJUS

@ENSKO IME

KNJ@EVNIK

Ne mo`e se re}i da su prve lukovice cvijeta lale u Evropu donesene iz Sjeverne Amerike. Prve lukovice lale stigle su u Evropu iz Istanbula. Cvijet lala naziva se jo{ i tulipan. Latinski naziv Tulipa nastao je od perzijske rije~i „dulbant“, {to zna~i turban, na {ta ovaj cvijet i podsje}a. Od latinskog Tulipa nastali su nazivi za lalu u mnogim jezicima pa i na{ izraz tulipan.

28

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

jet set

USUSRET SPEKTAKLU Miroslav Ili} u „Avaz Twist Toweru“

Mili}evi}: Me|unarodna zvijezda

Odu{evljen atmosferom uo~i velikog koncerta
Magazin „Azra“ za svoju ~itateljicu organizira 17. februara ve~eru s legendarnim pjeva~em Ili} u Zetru pozvao i Josipa Pejakovi}a
(Foto: J. Brutus)

Zabava do jutarnjih sati
Nastup u klubu „The Basement“
Najpoznatiji srbijanski DJ Marko Mili}evi} Gramophonedzie ve~eras prvi put u karijeri nastupa u Sarajevu. Tvorac globalnog hita „Why Don’t You“ zabavljat }e publiku u klubu „The Basement“, za koji se o~ekuje da }e biti ispunjen do posljednjeg mjesta. Za dobar provod pobrinut }e se i atraktivne go-go plesa~ice iz Beograda, a prije Gramophondzieja, prisutne }e zagrijavati DJ Konstantin, koji danas u popodnevnim satima sa Mili}evi}em dolazi u glavni grad BiH. Predvi|eno je da nastup zvijezde ve~eri po~ne nekoliko minuta poslije pono}i te da potraje do ranih jutarnjih sati. Gramophondzie ima status me|unarodne zvijezde, a lani je osvojio i presti`no priznanje MTV Best Adria Act. Sara|ivao je s velikim imenima svjetske elektronske scene, poput Toma Novija (Novy) i Boba Sinklera (Sinclair).

Gramophonedzie ve~eras u Sarajevu

Dobitnici
Brojevi telefona pet ~italaca „Dnevnog avaza“ koji su ju~er poslali SMS i dobili po dvije ulaznice za nastup Gramophondzieja su: 062/357-999, 061/081378, 061/502-302, 061/534057 i 061/248-708. Dobitnici mogu preuzeti ulaznice na recepciji „Avaz Twist Towera“ od 15 do 16 sati uz provjeru broja mobitela s kojeg je poslat SMS. Dakle, dobitnici moraju ponijeti mobilni aparat s brojem s kojeg je poslata poruka. Nakon nastupa u Sarajevu, ima zakazane koncerte u belgijskom Perku, britanskom Man~esteru i njema~kom Sarbrikenu. H. P.

Uo~i velikog koncerta „Ova no}“ koji }e 19. februara odr`ati u sarajevskoj Zetri, Miroslav Ili} posjetio je „Avaz Twist Tower“. U ugodnom razgovoru s glavnim i odgovornim urednikom „Dnevnog avaza“ Seadom Numanovi}em i urednicom „Azre“ Elameri [krgi}Mikuli} legenda narodne muzike pri~ao je o predstoje}em muzi~kom spektaklu. - Miroslav je odlu~io da na koncert u Split ide automobilom, a ne avionom, kao {to je ranije bilo planirano, jer je `elio da svrati u Sarajevo. Htio je da osjeti atmosferu uo~i nastupa u Zetri, ali i da dogovori detalje ve~ere s ~itateljicom koju 17. februara organizira magazin „Azra“ - govori Faruk Drina, organizator sarajevskog koncerta. Ili} je odu{evljen atmosferom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i cijelom kampanjom koja najavljuje njegov koncert u Zetri.

Srda~an pozdrav Ili}a i Pejakovi}a: Susret u „Avaz Twist Toweru“

- Atmosfera koju sam do`ivio u Sarajevu, obavezuje me da prevazi|em sve {to sam do sada radio na koncertima. Sa svojim gostima

Aleksandra pjeva u „Coloseumu“
Radovi}: U Sarajevu je sjajna publika Ili} s Numanovi}em, [krgi}-Mikuli}, Pejakovi}em i Drinom

Go{}a iz Srbije

u~init }u sve da se „Ova no}“ dugo pamti. U Zetri }e sa mnom pjevati Hari Vare{anovi}, @eljko Samard`i} i Goca Tr`an. Neka imena jo{ dva gosta ostanu tajna. Na koncertu }e u~estvovati vi{e od 200 izvo|a~a, horova, baletni folklor, a najve}e iznena|enje bit }e sam po~etak koncerta - rekao je Ili}. Za vrijeme posjete „Avaz Twist Toweru“ legenda narodne muzike susreo se i s na{im poznatim glumcem Josipom Pejakovi}em. - S Josipom sam ranije radio turneje. Dugo godina smo prijatelji. Pozvao sam ga da bude moj gost u Zetri, da

Drina: Rekord u pretprodaji
Faruk Drina ka`e da se pripreme za koncert odvijaju prema planu i da vlada veliko interesiranje za ulaznice. - U pretprodaji je oti{ao rekordan broj ulaznica. Vjerujem da }e ulaznice za „Ovu no}“ planuti nekoliko dana prije koncerta. Javnost je odli~no prihvatila Ili}ev zahtjev da ulaznice za `ene budu duplo jeftinije - ka`e Drina. ga preslu{am, je li zaboravio monologe po kojima je poznat i izvan Bosne - ka`e Ili}.
D. ZEBA

Jedan od najpoznatijih predstavnika regionalne elektronske scene DJ Umek odr`at }e 11. marta koncert u sarajevskoj Zetri. Harizmati~ni Slovenac pripada klasi tehnomuzi~ara

DJ Umek 11. marta u Zetri Upala mu ka{ika u med
svjetskog glasa, {to potvr|uje i ~injenica da je proteklog ljeta, na poziv legendarnog Karla Koksa (Carl Cox), nastupao nekoliko dana u ~uvenom klubu „Space“ na Ibici. Tako|er, ~uveni portal Beatport.com proglasio ga je lani tehnoumjetnikom godine. Upravo Umeka mnogi smatraju najzaslu`nijim za procvat elektronske muzike na prostoru biv{e Jugoslavije. U Sarajevo dolazi u pratnji svog dugogodi{njeg saradnika Tomija Deklerka (Tomy Declerque), s kojim publici skoro uvijek priredi ~etverosatni DJ set. Nema sumnje da }e ne{to sli~no servirati posjetiocima i 11. marta u Zetri.
H. P.

Zvijezda elektronske scene

Frenkie digao ruke od solo karijere

Frenkie na pariskom radiju: Pet no}i zaredom repao

Aleksandra Radovi} ve~eras }e, na zadovoljstvo brojnih ljubitelja njenih pjesama, nastupiti u „Coloseumu“. Poznata srbijanska pjeva~ica raduje se dru`enju sa sarajevskom publikom, koja je, kako ka`e, sjajna. Po~etak nastupa planiran je za 22 sata, a o~ekuje se da }e „Coloseum“, u kojem je Aleksa-

ndra ve} imala odli~ne svirke, biti ispunjen do posljednjeg mjesta. Ova pjeva~ica nedavno je, zajedno sa Majom Sarihod`i}, Ninom Badri} i Karolinom Go~evom, snimila numeru „Moj je `ivot moja pjesma“ u sklopu humanitarne kampanje za podizanje svijesti o karcinomu D. Z. grli}a materice.
DJ Umek: Harizmati~ni Slovenac

Jedan od najpoznatijih bh. hiphopera Adnan Hamidovi} Frenkie s razlogom je digao ruke od solo karijere. Naime, u~e{}e u projektu „Diversidad“, iza kojeg stoji Evropska unija i koji okuplja dvadeset muzi~ara, donijelo mu je putovanja i nastupe o kakvima je donedavno mogao samo sanjati. Prvu polovinu januara Frenkie je proveo u Parizu i Groningenu, gdje su momci iz „Diversidada“ nastupili na

„Eurosonic festu“. - Zaista sam imao sre}e s ovim projektom. Posebno sam u`ivao kada smo pet no}i uzastopno u Parizu gostovali na radiju koji, zapravo, pu{ta isklju~ivo hip-hop. Repali smo u emisijama i super se zabavljali. I koncert u Holandiji je pro{ao super, a novi nastupi zakazani su za maj u Be~u, Parizu i Berlinu - govori Frenkie te isti~e da se u potpunosti posvetio A. I. ovom projektu.

oglasi

Dnevni avaz

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

29

30

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
LUTRIJA BOSNE I HERCEGOVINE, d.o.o. SARAJEVO Broj: 03-^M- 113 /11 Dana : 20.01.2011. godine Na osnovu ~lana 30. Pravila igre na sre}u TV Tombola Bingo broj: 01-30-2030-3/10 od 17.12.2010. godine, generalni direktor Lutrije Bosne i Hercegovine, d.o.o. Sarajevo, dana 20.01.2011. godine, d o n i o j e o dopunskim dobicima igre na sre}u TV Tombola Bingo ^lan 2.

oglasi
Dobitak iz ~lana 31. stav 1. ta~ka 1. Pravila igre na sre}u TV Tombole Bingo, pada na teret fonda dobitaka ovog kola. Dobitak iz ~lana 1. stav 1. ta~ka 1. ove Odluke ispla}uje se iz fonda neispla}enih dobitaka, a dobitak iz ~lana 1. stav 1. ta~ka 2. obezbje|uje se u saradnji sa Turisti~kom agencijom Relax Tours iz Sarajeva. ^lan 3. Dobitci iz ~lana 1. stav 1. ta~ka 1. i 2. ove Odluke }e se utvr|ivati metodom slu~ajnog odabira iz baze SMS poruka poslatih za ovo kolo. ^lan 4. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u listu „Dnevni avaz“. ^lan 5. Ova Odluka }e se dostaviti Federalnom Ministarstvu finansija. GENERALNI DIREKTOR Edhem Pa{ukan, s.r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U @IVINICAMA Broj: 33 0 Mal 018052 10 Mal @ivinice, 06. 01. 2011. godine Op}inski sud u @ivinicama, po sudiji Huseinu D`ihanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Javna zdravstvena ustanova Univerzitetski klini~ki centar Tuzla, Trnovac bb, protiv tu`ene Jahi} D`emile, iz Gornje Vi{}e bb, op}ina @ivinice, radi duga v.s.p. 1.171,80 KM, van rasprave dana 06. 01. 2011. godine donio je sljede}u (zbog propu{tanja) Obavezuje se tu`eni da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 1.171,80 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 1.171,80 KM datum dospije}a 22. 06. 2005. godine, kao i da tu`itelju na ime tro{kova parni~nog postupka isplati iznos od 215,00 KM, a sve u roku do 30 dana od dana dono{enja presude. Obrazlo`enje Tu`itelj je podnio ovom sudu tu`bu protiv tu`ene dana 10. 02. 2010. godine, radi isplate duga. U tu`bi je tu`itelj naveo da tu`ena duguje tu`itelju po osnovu nepla}enog ra~una za pru`ene zdravstvene usluge bolni~kog lije~enja tu`ene kod tu`itelja iznos od 1.171,80 KM. Navodi da je potra`ivanje dospjelo, a kako tu`ena nije izmirila svoju obavezu u zakonskom roku, predlo`io je da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enu da tu`itelju plati iznos od 1.171,80 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka. U tu`bi tu`itelj je predlo`io da sud donese presudu zbog propu{tanja, ukoliko tu`ena ne dostavi odgovor na tu`bu. Tu`enoj je dana 22. 10. 2010. godine dostavljena tu`ba na obavezan odgovor, putem dnevnih novina „Avaz“ sa upozorenjem na posljedice propu{tanja ne dostavljanja odgovora na tu`bu. Tu`ena u zakonskom roku od 30 dana nije dostavila odgovor na tu`bu. Kako tu`beni zahtjev nije protivan ~injenicama navedenim u tu`bi, niti su ~injenice na kojima se temelji tu`beni zahtjev u protivrje~nosti sa dokazima koje je tu`itelj predlo`io u tu`bi (ra~un broj 8019 u iznosu od 1.171,80 KM, datum dospije}a 22. 06. 2005. godine, specifikacija izvr{enih bolni~kih usluga, uputnica u bolnicu, otpusna lista za novoro|en~e, otpusna lista, mati~ni list, specifikacija usluga za neonatologiju, izjava, specifikacija usluga, opomena zbog neizmirenih ra~una) to je sud na osnovu odredbama ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku donio presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev tu`itelja, prethodno utvrdiv{i da ne postoje nedozvoljena raspolaganja stranaka u smislu stava 4. citiranog zakonskog propisa. Odluku o tro{kovima parni~nog postupka, sud je donio na osnovu ~lana 386. ZPP-a i obavezao tu`eni da tu`itelu na ime tro{kova parn~nog postupka isplati iznos, a isti tro{kovi se odnose na tro{kove takse na tu`bu u iznosu od 50,00 KM, takse na ime objave tu`be na odgovor u dnevnim novinama „Avaz“ u iznosu od 70,00 KM, takse na presudu u iznosu od 25,00 KM, takse na ime objave presude zbog propu{tanja u dnevnim novinama „Avaz“ u iznosu od 70,00 KM, {to ukupno iznosi 215,00 KM. Sudija Husein D`ihanovi} POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`enik mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje u roku od 8 dana od dana prijema presude.

ODLUKU

PRESUDU

KOLO ZA IGRA^E
^lan 1.

U igri na sre}u TV Tombola Bingo - Kolo za igra~e, koje }e se odr`ati 28.01.2011. godine, utvr|uju se pored dobitaka utvr|enih ~lanom 31. Pravila igre na sre}u TV Tombola Bingo i dopunski dobici kako slijedi: 1. 2 / dva / TV-a LCD i 2. 1 putovanje za dvije osobe do iznosa od 1.200,00 KM, po izboru dobitnika.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJELJINI Broj: 80 0 Ip 021655 10 Ip Bijeljina, 22. 11. 2010. godine Osnovni sud u Bijeljini, sudija Binamir Suba{i} u izvr{nom postupku tra`ioca izvr{enja „Vodovod i Kanalizacija“ a.d. Bijeljina, ul. Hajduk Stanka br. 20, koga zastupa zakonski zastupnik - direktor dipl. ing. rud. Mi}i} Vasilije, protiv izvr{enika Nedeljko Blagojevi}, vl. SUR kafe bar „Reksas“, posljednje poznate adrese prebivali{ta-boravi{ta Janja, ul. Nikole Tesle 6/24, radi nov~anog potra`ivanja po osnovu prava iz vjerodostojne isprave, v.s.p 1.083,20 KM, a na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku RS: OBJAVLJUJE da je dana 26. 05. 2010. godine, donio RJE[ENJE O IZVR[ENJU Temeljem vjerodostojne isprave, izvoda iz poslovnih knjiga za pru`ene usluge isporuke vode za period od 01. 10. 2009. do 31. 03. 2010. godine, nala`e se izvr{eniku da u roku od 8 dana, od dana

dostave ovog Rje{enja o izvr{enju, namiri nov~ano potra`ivanje Tra`iocu izvr{enja u iznosu od 1.083,20 KM, sa zateznom kamatom po~ev od 11. 05. 2010. godine, kao dana podno{enja prijedloga za izvr{enje, pa do isplate i tro{kova izvr{nog postupka u iznosu od 50 KM, kao i tro{kova objave ovog Rje{enja, u protivnom provesti }e se izvr{enje zapljenom nov~anih sredstava na Izvr{enikovom ra~unu br. 565-16245000134-08, otvoren kod Bobar Banke a.d Bijeljina i prenosom na ra~un Tra`ioca izvr{enja br. 194-110-27514001-93, otvoren kod ProCredit Bank Filijala Bijeljina. Sudija Binamir Suba{i} PRAVNA POUKA: Protiv ovog Rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom Sudu u roku od 8 dana, od dana prijema. Rje{enje o izvr{enju se dostavlja izvr{eniku u skladu sa ~l. 348 st. 3 Zakona o parni~nom postupku i dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDEREACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj. 58 0 P 050162 08 P Mostar, 27. 12. 2010. godine OGLAS Pred ovim sudom u toku je parni~ni postupak tu`itelja Croatia Osiguranje Ljubu{ki, protiv tu`enog Ivan Kraljevi}, radi Isplata duga, pa kako sud istom na adresi tu`enog nije u mogu}nosti dostaviti tu`bu na odgovor to sud shodno odredbama ~l. 348. st. 3. ZPP-a tu`bu na obavezni odgovor dostavlja putem dnevnih novina - Dnevni Avaz uz kopiju uplatnice. Tu`itelj je predlo`io sudu da ukoliko tu`eni u zakonskom roku ne dostavi pismeni odgovor da sud na osnovu ~lana 182. ZPP-a, donese presudu zbog propu{tanja. Sud putem novina dostavlja navedenu tu`bu tu`enom Ivan Kraljevi} sa tu`benim zahtjevom koji glasi: „Du`an je tu`eni na ime regresnog duga isplatiti tu`itelju iznos od 4.630,00 KM, sa zakonskim zateznim kamatama od 14. 02. 2008. godine, pa do kona~ne isplate pod prijetnjom izvr{enja, te naknaditi tu`itelju tro{kove postupka, sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom izvr{enja“, na obavezni odgovor koji pou~ava kako slijedi: Ovom prilikom pozivamo Vas da u roku od 30 dana dostavite sudu obvezni odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu-tu`itelja (~l. 454. st. 1. i 2., ~l. 70. st. 1. u svezi s ~l. 52. st. 2. Zakona o parni~nom postupku 53/003). - Du`ni ste dostaviti pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, koji mora biti razumljiv i sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se njemu moglo postupiti, a posebno u istom treba navesti: 1. Oznaku suda i broj predmeta, ime i prezime, prebivali{te ili boravi{te stranaka i njihovih punomo}nika, te predmet spora. 2. Procesne prigovore koje ne mo`ete isticati nakon dostavljanja odgovora na tu`bu (npr. Prigovor mjesne nadle`nosti ~l. 19. st. 1. ZPP FBiH). 3. Decidno se izjasniti da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev. 4. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev, du`ni ste u odgovoru na tu`bu ta~no navesti razloge zbog kojih osporavate tu`beni zahtjev, ~injenice na kojima zasnivate svoje navode i dostavite dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice (~l. 71. ZPP FBiH). 5. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku du`ni ste dostaviti ovjeren prijevod (~l. 134. st. 2 ZPP FBiH). 6. Ukoliko predla`ete provo|enje dokaza saslu{anjem svjedoka du`ni ste za svakog svjedoka navesti ta~no ime, prezime, ime jednog roditelja, adresu stanovanja, na koje okolnosti predla`ete da se svjedok saslu{a (~l. 137. st. 3. ZPP FBiH). 7. Pismeni odgovor morate osobno potpisati (~l. 334. st. 2. ZPP FBiH). - Ukoliko u navedenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti Presudu i usvojiti tu`beni zahtjev - Presuda zbog propu{tanja (~l. 182. st. 1. ZPP-a). NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4 FBiH). Sudija Mediha Bo{kailo

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U @IVINICAMA Broj: 33 0 Mal 002088 07 Mal @ivinice, 05. 01. 2011. godine Op}inski sud u @ivinicama, po sudiji Huseinu D`ihanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Javna zdravstvena ustanova Univerzitetski klini~ki centar Tuzla, Trnovac bb, protiv tu`enog Alji} Zijada, iz @ivinica, ul. 16. Muslimanske brigade broj 31, radi duga vs.p. 115,00 KM, van rasprave dana 05. 01. 2011. godine donio je sljede}u (zbog propu{tanja) Obavezuje se tu`eni da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 115,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 78,00 KM datum dospije}a 26. 12. 2004. godine, - na iznos od 30,00 KM datum dospije}a 08. 01. 2005. godine, - na iznos od 7,00 KM datum dospije}a 08. 01. 2005. godine, kao i da tu`itelju na ime tro{kova parni~nog postupka isplati iznos od 170,00 KM, a sve u roku od 30 dana do dana dono{enja presude. Obrazlo`enje Tu`itelj je podnio ovom sudu tu`bu protiv tu`enog dana 08. 11. 2007. godine, radi isplate duga. U tu`bi je tu`itelj naveo da tu`eni duguje tu`itelju po osnovu nepla}enog ra~una za pru`ene zdravstvene usluge bolni~kog lije~enja tu`enog kod tu`itelja iznos od 115,00 KM. Navodi da je potra`ivanje dospjelo, a kako tu`eni nije izmirio svoju obavezu u zakonskom roku, predlo`io je da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`itelju plati iznos od 115,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka. U tu`bi tu`itelj je predlo`io da sud donese presudu zbog propu{tanja, ukoliko tu`eni ne dostavi odgovor na tu`bu. Tu`enom je dana 07. 10. 2010. godine dostavljena tu`ba na obavezan odgovor, putem dnevnih novina „Avaz“ sa upozorenjem na posljedice propu{tanja ne dostavljanja odgovora na tu`bu. Tu`eni u zakonskom roku od 30 dana nije dostavio odgovor na tu`bu. Kako tu`beni zahtjev nije protivan ~injenicama navedenim u tu`bi, niti su ~injenice na kojima se temelji tu`beni zahtjev u protivrje{nosti sa dokazima koje je tu`itelj predlo`io u tu`bi (ra~un broj 13847 u iznosu od 78,00 KM, sa uputnicama u bolnicu i izjavom, ra~un broj 14973 u iznosu od 78,00 KM, sa uputnicama u bolnicu i izjavom, ra~un broj 14973 u iznosu od 30,00 KM, sa uputnicom, ra~un broj 14596 u iznosu od 7,00 KM, sa uputnicom u bolnicu, opomena zbog neizmirenih ra~una) to je sud na osnovu odredaba ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku donio presudu kojom se usvaja tu`beni zhatjev tu`itelja, prethodno utvrdiv{i da ne postoje nedozvoljena raspolaganja stranaka u smislu stava 4. citiranog zakonskog propisa. Odluku o tro{kovima parni~nog postupka, sud je donio na osnovu ~lana 386. ZPP-a i obavezao tu`enog da tu`itelju na ime tro{kova parni~nog postupka isplati iznos, a isti tro{kovi se odnose na tro{kove takse na tu`bu u iznosu od 20,00 KM, takse na ime obajve tu`be na odgovor u dnevnim novinama „Avaz“ u iznosu od 70,00 KM, takse na presudu u iznosu od 10,00 KM, takse na ime objave presude zbog propu{tanja u dnevnim novinama „Avaz“ u iznosu od 70,00 KM, {to ukupno iznosi 170,00 KM. Sudija Husein D`ihanovi}

PRESUDU

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`enik mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje u roku od 8 dana od dana prijema presude.

oglasi

Dnevni avaz

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

31

32

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

oglasi
U PRODAJI

OGLAS
OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 07 58 Mal 904071 04 Mal Datum: 07. 01. 2011. godine OP]INSKI SUD U MOSTARU, stru~ni suradnik Pavle Crnogorac, u pravnoj stvari tu`ioca Eronet doo Mostar iz Mostara, protiv tu`ene Nedeljke Grubi{i}, Vukodolska 53, iz Mostara, radi dzga. v.sp. 252,77 KM, dana 07. 01. 2011. godine donio je:

PRESUDU - zbog propu{tanja Obavezuje se tu`ena da tu`itelju isplati dug u iznosu od 252,77 KM za nepla}ene ra~une telefonskih usluga sa zakonskom zateznom kamatom po stopi utvr|enoj Zakonom o visini stope zatezne kamate i to: - na iznos od 46,52 KM od 16. 07. 2002. godine pa do isplate, - na iznos od 63,61 KM od 16. 08. 2002. godine pa do isplate, - na iznos od 142,64 KM od 16. 09. 2002. godine pa do isplate, kao i da mu naknadi tro{kove postupka u iznosu od 111,00 KM sve u roku od 15 dana od dana prijema presude. Stru~ni suradnik Pavle Crnogorac Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~lan 183. stav 1. ZPP-a). Napomena: Presuda ima smatrati pravosna`nom 15 dana nakon dana objavljivanja’

u KreDiti

ne­tr­ ­ a­ eB O^eKi­ a­ i­ni@e Vt Ka­ a­ e­i­ mt pO­ O­ Jni­ e­uVJe­ e V l J t

u raZgOVOr­

islam­ Je­Ve]­ ame­ i^Ka­ r re­ i­ i­ a lgJ

POLITI^KI PRILOG NAJTIRA@NIJEG BH. DNEVNIKA

22. JANuAR/sIJE^ANJ 2011.

pOliti^Ke­iniCiJatiVe­ [ta­mo`e­nje­ a~ka m
Nje­ a~ka­di­ lo­ a­ i­ a­po­ u{at­}e­da­ m p m tj k ispo­ lu­ e­stva­ ­ ­ je­ko­ ­ i­ i­ e­ko­ a­}e s j ran al c j j fo­ ­ a­ no­bi­ i­pr­ ­ r­ ­ ska,­ka­ o­insi­ ti­ ­ ­ u rm l t og am k s raj SDP­i­SDA,­ali­s­uklju~iva­ jem­oba­ n HDZ-a,­ka­ o­`ele­Do­ ik­i­^ovi}­ l Ono­{to k d je­go­ po|a­Me­ ­ el­`eljela­da­pr­ ­ u­ a­i­ s rk og r pr­ ­ vo­ i­u­do­ o­ or­bh.­na­ i­ ­ a­ nih­li­ e­ a,­to et r g v c on l d r su,­ustva­ i,­ne­ e­si­ ni­ e­o­ko­ i­ a­u­su{ti­ i r k t c jm n po­ to­ i­ko­ se­ zus­ovda{njih­po­ i­ i~kih­ s j n n lt str­ ­ a­ a:­na­ r­ ­ jer,­o­pr­ ­ e­ bi­pr­ ­ u­ e an k p im ov d es d Evr­ ­ skog­su­ a­u­Str­ ­ bu­ ­ op d az ru

Vla­ t­se­ s (ne)­pr­ ­ i­­­­­ aV u­Be­ ­ i­ u rl n

2

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

Odbacili smo atake koji su prijetili opstanku kompanije
Nakon Rusije, Ukrajine, Hrvatske, Srbije i Kosova, uskoro }e proizvodi „Bosnalijeka“ biti i na tr`i{tu Al`ira Treba voditi ra~una o mijenjanju vlasni~ke strukture, posebno kada se radi o strate{kim industrijama
Razgovarao: Faruk VELE
p}i interes je veoma va`an. Bez sretne zajednice nema ni sretnih pojedinaca, a ni obrnuto - ka`e u intervjuu za „Dnevni avaz“ Edin Arslanagi}, direktor „Bosnalijeka“, ina~e, vode}e farmaceutske kompanije u na{oj zemlji i regionu. Povodom 60 godina rada ove kompanije, Araslanagi} za na{ list govori o uspje{nom poslovanju, svojim velikim planovima za budu}nost i {irenju na inozemna tr`i{ta. Odgovara i na pitanja o poku{aju sumnjivog „Alvogena“ da preuzme dr`avni paket dionica „Bosnalijeka“, ulozi federalnog premijera Mustafe Mujezinovi}a u toj aferi, propalim vanrednim aukcijama, ali i novim razgovorima o privatizaciji federalnih dionica.

INTERVJU

Edin Arslanagi}, direktor „Bosnalijeka“

O

22 posto. Na{e vode}e izvozno tr`i{te je Rusija, s u~e{}em od 49 posto u ukupnoj prodaji u inostranstvu, a zatim slijede tr`i{ta Ukrajine, Hrvatske, Srbije i Kosova. U 2011. godini planiramo lansirati {est novih proizvoda, a {to se ti~e novih tr`i{ta, tu na prvom mjestu isti~emo Al`ir, kako zbog njegovog velikog potencijala tako i zbog ~injenice da smo vrlo blizu dobivanja dozvola za promet na{ih proizvoda i ugovaranja saradnje s lokalnom proizvodnjom na ovom afri~kom tr`i{tu. „Bosnalijek“ je na tr`i{tu Afrike ve} odavno prisutan.
Koliko su ta~ne ocjene da je farmaceutska industrija u krizi zbog recesije i da investitori zbog toga ovdje i u svijetu povla~e novac iz tog biznisa?

Jo{ godinu i po na ~elu
- Imam jo{ godinu i po do kraja svog teku}eg mandata. U tom periodu razmislit }u {ta dalje. ntualnom preuzimanju. Prezentirali smo sve raspolo`ive ~injenice, prije svega na{im malim dioni~arima, kako bismo za{titili njihove interese, i na taj na~in doprinijeli pomnijem promatranju „Alvogena“. Na kraju ipak nismo mi ti koji prodajemo dionice, nego su to bile namjere Vlade Federacije BiH i IFC-a. Nepojavljivanje „Alvogena“ na dvije aukcije zapravo je pokazalo njihovu punu neozbiljnost prema Vladi FBiH i IFC-u.
Do kada ostajete na ~elu kompanije?

Progresivna kompanijana ozbiljnoj ku{nji
- Vizija „Bosnalija“ je biti priznata i progresivna farmaceutska kompanija koja }e uspje{no konkurirati na globalnom farmaceutskom tr`i{tu. To je izazov za koji smo se kontinuirano pripremali i na koji ve} uspje{no odgovaramo. Danas se „Bosnalijekovi lijekovi“, mnogi ve} kao prepoznatljivi brendovi, nalaze na tr`i{tima Evrope, Azije i Afrike. Prisutni smo na tr`i{tima 22 zemlje {irom svijeta. Takav uspjeh rezultat je promi{ljene strategije i ukupnih nastojanja zaposlenih u „Bosnalijeku“ da kompaniju razvijaju u pravcu svjetski uglednog i priznatog proizvo|a~a visokosofisticiranih proizvoda, kakvi su lijekovi.

Vlasni~ka struktura
Vjerujete li da se iza pri~e o „Alvogenu“ krila namjera da se „Bosnalijek“ zapravo uni{ti i proda za sitne interese pojedinaca? Koliko su takve tendencije opasne?

Tri perioda
Ovih dana slavite 60 godina „Bosnalijeka“. [ta je, prema Vama, obilje`ilo proteklih {est decenija rada kompanije na ~ijem ste ~elu ve} godinama?

- Ne bih se slo`io s tom konstatacijom. Istina je da se osje}a recesija, ali je farmaceutska industrija jo{ me|u prve tri u svijetu.

- U dugogodi{njem radu „Bosnalijeka“ mo`emo govoriti o tri perioda, prvom koji je funkcionisao do 1991. godine, rad do 1995. godine i nakon toga. Me|utim, najva`nije je ista}i da je „Bosnalijek“ od skromnog proizvo|a~a lijekova koji je davne 1951. godine zapo~eo svoju djelatnost, i sredinom osamdesetih godina pro{log stolje}a bazirao svoje poslovanje na licencnoj proizvodnji, danas najve}i doma}i industrijski proizvo|a~ lijekova s bogatim proizvodnim asortimanom. Od u~e{}a od svega ~etiri posto na tr`i{tu BiH, „Bosnalijek“ danas ostvaruje u~e{}e od 15 posto i lidersku poziciju u konkurenciji s vi{e od 150 farmaceutskih kompanija.
Koji su planovi kompanije za budu}nost. Ove sedmice iznijeli ste veoma interesantan podatak da „Bosnalijek“ najvi{e izvozno tr`i{te ima u Rusiji. Imate li planove da uvodite nove proizvode i {irite tr`i{ta?

- Meni je te{ko govoriti {ta druge kompanije u BiH treba da rade. Vjerujem da „Bosnalijek“ jeste dobar primjer, i sami ste to ista-

„Bosnalijek“ jedna je od rijetkih uspje{nih kompanija u na{oj stvarnosti uop}e. ^injenica da zapo{ljavate 632 radnika mnogo govori. Pogotovo u zemlji s pola miliona nezaposlenih. Koliko su va{a i druge sli~ne kompanije model po kojem bi bh. dru{tvo u cijelosti moralo kretati u smislu kvaliteta i vo|enja ra~una o op}em dobru?

Arslanagi}: Liderska pozicija u konkurenciji s vi{e od 150 farmaceutskih kompanija

BiH postati trend. Op}i interes je veoma va`an, bez sretne zajednice nema ni sretnih pojedinaca, a ni obrnuto. Svi mi zajedno zaslu`ujemo kvalitetniji

Prodaja „porodi~nog srebra“
[ta, ina~e, mislite o privatizaciji „porodi~nog srebra“ u doba recesije i krize kada se te{ko mogu ostvariti dobri rezultati prodaje?

- Vrijednost jedne zemlje mjeri se po kvalitetu njene privrede. Ovo je potrebno posmatrati u {irem kokli, dru{tveno odgovornog poslovanja. To je rezultat na{e dugogodi{nje strategije, zbog ~ega smo i ponijeli titulu dru{tveno odgovorne kompanije 2008. godine. Bez strate{kog upravljanja ljudskim potencijalima koji su temelj zdravog poslovanja i brige za op{ti interes, nema ni uspje{ne kompanije. To je ve} odavno praksa u svijetu i nadamo se da }e takav na~in rada i u

ntekstu, ne samo „Bosnalijeka“ kao „porodi~nog srebra“, nego u svim sferama realne ekonomije gdje je potrebno sa~uvati sve privredne subjekte koji su odr`ivi s aspekta odr`anja djelatnosti, zaposlenosti i o~uvanja intelektualne elite. `ivot, a mene samo mo`e ~initi sretnim ~injenica da je „Bosnalijek“ prepoznat kao kompanija koja istinski djeluje kako u svom tako i u op{tem interesu.
Koliko ste u svom razvoju i pozicioniranju imali podr{ku dr`ave? Gotovo je nevjerovatno da su, pravdaju}i skandaloznu namjeru da se dr`avni paket dionica „Bosnalijek“ proda sumnjivim partnerima, izno{eni i argumenti kako

- „Bosnalijekovo“ usmjerenje ka me|unarodnom poslovanju rezultiralo je visokim rastom izvoza, koji je u posljednjih pet godina uve}an tri puta, s ostvarenom prosje~nom godi{njom stopom rasta od

- Mogu}e je da su pojedine izjave premijera Vlade Federacije BiH (Mustafe Mujezinovi}a, op. a.) pogre{no interpretirane. Zna~aj „Bosnalijeka“ kao doma}eg proizvo|a~a lijekova ne mo`e biti upitan, posebno kada se radi o uspje{noj kompaniji koja je zna~ajan faktor ekonomskog razvoja i ukupnog izvoza BiH. Dalje, ukoliko imamo u vidu da u proteklih nekoliko godina nije bilo zna~ajnijih farmaceutskih akvizicija u Evropi, te da niti jedna zemlja u okru`enju nije ostala bez doma}e farmaceutske industrije koja svugdje ima strate{ki zna~aj, onda je jasno da ovom pitanju treba pristupiti veoma ozbiljno kako „Bosnalijek“, a s njim i bh. privreda, ne bi pretrpjeli zna~ajne gubitke.
Kako sada gledate na aferu s poku{ajem „Alvogena“ da preuzme „Bosnalijek“, preciznije dr`avni paket dio-

dr`ava, odnosno Vlada FBiH, gotovo nemaju koristi od ove kompanije. Kako sve ovo komentirate?

- Mi smo ve} mnogo puta istakli da je „Alvogen“ za Bosnalijek jedna ru`na pri~a, i sada je iza nas. Dakle, njihove prvobitne tvrdnje da }e u potpunosti preuzeti kompaniju na kraju su svedene na o~iglednu namjeru preuzimanja samo kontrolnog paketa dionica, {to je zna~ilo definitivnu opasnost za opstanak „Bosnalijeka“. Vjerujem da je i Vlada, kao najve}i pojedina~ni dioni~ar, morala prepoznati stvarno stanje i povu}i odluku o prodaji svog udjela.
„Alvogen“ je, uistinu, predvodio sna`nu kampanju da se predstavi kao ameri~ki igra~, iako su u javnosti otkrivene i ~injenice koje ga kompromitiraju kao mogu}eg partnera. Kako ste odbili njihov udar?

nica, ali i lobiranje pojedinih politi~kih struktura oli~enih u Mujezinovi}u i SDA?

- Malo~as sam istakao da su se njihove tvrdnje o potpunom preuzimanju kompanije pokazale neistinitim. Dalje, izvjesno da akvizicije podrazumijevaju smanjivanje djelatnosti kompanije na usko specijalizovane aktivnosti. Treba veoma voditi ra~una o mijenjanju vlasni~ke strukture, posebno kada se radi o strate{kim industrijama, a koliko su tendencije o kojima govorite opasne, govori bezbroj primjera u na{em okru`enju.
Kako komentirate ~injenicu da je u Plan privatizacije za 2011. godinu ponovo uvr{ten i dr`avni paket dionca u „Bosnalijeku“? Jesu li u pitanju nova nastojanja da se ta kompanija proda i to po svaku cijenu?

- Pa vidite, uz sve {to sam do sada rekao, `elim ista}i da je „Bosnalijek“ i dalje otvoren za strate{ka partnerstva koja }e donijeti dobrobit ne samo za „Bosnalijek“ nego i za cjelokupnu bh. privredu. Naravno, takav proces isklju~uje prodaju po svaku cijenu.
Osim „Alvogena“, bilo je dosta i drugih interesenata za dr`avni paket „Bosnalijeka“. Pregovarate li s drugim farmaceutskim kompanijama?

- Mi smo tek nakon njihove medijske kampanje, koju smatram krajnje neprimjerenom, bili primorani iza}i u javnost s ~injenicama i detaljima o eve-

- Da, bilo je i jo{ ima razgovora, ali je u ovom trenutku o njima prerano govoriti.

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

3

Vlast se (ne) pravi u Berlinu
Njema~ka diplomatija poku{at }e da isposluje stvaranje koalicije koja }e formalno biti programska, kako insistiraju SDP i SDA, ali s uklju~ivanjem oba HDZ-a, kako `ele Dodik i ^ovi}
Pi{e: Vlastimir MIJOVI]
S inicijativom njema~ke kancelarke Angele Merkel u startu je krenulo prili~no lo{e. Ona je originalno bila zami{ljena kao podsticaj bh. liderima i vode}im strankama da pribli`e svoje stavove o ustavnim reformama, koje bi Bosnu i Hercegovinu mrdnule iz `abokre~ine u koju je odavno skliznula. No, u Berlinu su brzo shvatili da od ~itavog posla ne}e biti ni{ta ukoliko budu ~ekali da se kod nas oformi vlast, kako bi znali s kim uop{te da razgovaraju. Stoga je red poteza promijenjen: umjesto ustavnim promjenama, njema~ka diplomatija prioritetno se ugledaju samu gospo|u Merkel. Kancelarkinim saradnicima, dakle ni`em e{alonu, pripalo je da ugo{}avaju bh. lidere koji jo{ ne znaju s kim }e, a s kim ne}e tvoriti vlast, a tek kad to ra{~iste na dnevni red bi do{lo klju~no pitanje: ustavne reforme. I susreti s kancelarkom koja, izgleda, vi{e nije ba{ sigurna u vozni red cijelog tog projekta. O svojevrsnom hla|enju njema~ke diplomatije, prili~no razo~arane nesposobno{}u bh. stranaka da formiraju vladaju}i savez, svjedo~e i izjave koje su „Dnevnom avazu“ date iz kancelarkinog kabineta. U njima se insistira na izrazu „dijalog“ koji, eto, treba da se vodi izme|u na{ih polio provedbi presude Evropskog suda u Strazburu. Kao da za to treba ikakav evropski posrednik i kao da bi time bilo rije{eno ijedno va`no ustavno pitanje u Bosni i Hercegovini. Zami{ljena po sistemu da se letvica ne podi`e ba{ visoko, kako bi se s lako}om presko~ila, inicijativa njema~ke kancelarke blagonaklono je do`ivljena ~ak i u Banjoj Luci, u kojoj ina~e ska~u kao opareni ~im se spomene bilo kakvo strano posredovanje u doma}im politi~kim razgovorima. Nikola [piri} ovih dana se pohvalno izrazio o toj inicijativi, komplimentiraju}i Njema~koj zbog njene na-

POLITI^KE INICIJATIVE [ta mo`e Njema~ka

PRESSIJA

Put do sporazuma

Ustavu, isposluje koalicioni savez upravo izme|u stranaka pozvanih na pojedina~ne razgovore u Berlinu: SDP SDA, SNSD, HDZ i , HDZ 1990, i to tako da niko ne bude prezadovoljan, ali i niko nezadovoljan. Ideja je, naime, da se SDP i SDA ipak koaliciono spoje s dvije vode}e hrvatske stranke, potom i s vode}om srpskom partijom, {to bi moglo da zvu~i kao svojevrsna pobjeda Milorada Dodika i Dragana ^ovi}a. No, da bi se osujetilo bilo ~ije likovanje, pripremljena je i mrkva za Tihi}a i Zlatka Lagumd`iju. Njema~ka, naime, nastoji da isposluje da takva koalicija formalno bude programska, a ne matemati~ka, dakle onako

Kazaz: Propagandna ma{inerija funkcioni{e na principu politi~ki i svaki drugi demoni su oni drugi

Vjerovali ili ne

Kazaz: Lagumd`ija proizvo|a~ krize
Esdepeovski mediji umjesto demokratije zastupaju stajali{ta partitokratije i liderokratije
Dosada{nja „zvijezda“ SDP-ovih medija, profesor Enver Kazaz, objavio je komentar na Radiju Sarajevo, u kojem kritizira Zlatka Lagumd`iju i njegovu politiku. Prenosimo dijelove tog komentara: - Postizborna kriza u BiH dosti`e ovih dana svoj vrhunac, postupno se regionalizuju}i i internacionalizuju}i. U nju je uvu~en i ba~en u blato i vrh susjedne Hrvatske, u sarajevskom i bo{nja~kom javnom prostoru se do neki dan vrlo ~esto nagla{avalo, prijateljske dr`ave s kojom BiH dijeli mnoge zajedni~ke interese. [ef ovda{njeg SDP-a Zlatko Lagumd`ija je po mnogim ocjenama jedan od najva`nijih proizvo|a~a krize. i njegove elite. Na toj osnovi oni umjesto demokratije zastupaju stajali{ta partitokratije i liderokratije. Postizborna kriza na taj na~in demaskirala je medijsku scenu, dokazav{i da se ona etni~ki locirala stvaraju}i tri potpuno odvojena, pre~esto i neprijateljski pozicionirana medijska prostora, te da su tzv. javni emiteri do kraja politi~ki instrumentalizovani i privatizovani od strane urednika i politi~kih lidera. Propagandna ma{inerija funkcioni{e na principu politi~ki i svaki drugi demoni su oni drugi, oni izvan vlastite etnije. Drugi su fa{isti, jer nisu za na{eg vo|u i njegove stavove. Drugi su kriminalci, jer kr{e idilu na{eg jednoumlja. I mi smo sa na{im vo|om sljedbenici antifa{izma, zato smo mi svi valteri, jer mi smo patrioti.... Tri potpuno odvojena, neprijateljski pozicionirana medijska prostora proizvode ve}u {tetu u pokornoj slu`bi politi~kim vo|ama i partijskim elitama od svega {to te vo|e i elite ~ine u dru{tvenom prostoru. Jer, mediji rukuju najja~om od svih ideolo{kih snaga - snagom proizvodnje ideolo{ko-propagandnih stereotipa o etni~kom drugom koji se u etni~ka tijela zakivaju kao nepopravljive mentalne slike. Snaga tih slika ponajbolje se ogleda u komentarima na ovda{njim portalima u kojima je jezik mr`nje dosegao granicu sli~nu onoj koju su svojedobno napravile beogradska „Politika“ i TV Beograd pod direktnom Milo{evi}evom kontrolom - naveo je Kazaz.

^ovi}, Lagumd`ija, Dodik i Tihi}: Na~ekat }e se da na drugom kraju stola ugledaju samu gospo|u Merkel

Politi~ki demoni

Sa~injen prijedlog klju~nih politi~kih stavova
Njema~ka diplomatija ve} je sa~inila prijedlog klju~nih politi~kih stavova na kojim bi trebala da se usaglasi i objedini budu}a vladaju}a koalicija u Bosni i Hercegovini. Prvi su taj papir vidjeli Sulejman Tihi} i morala pozabaviti neizvjesnom implementacijom izbornih rezultata u na{oj zemlji. Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} priznali su, po povratku iz Berlina, da se o tome zaista razgovaralo u kabinetu kancelarkinog savjetnika. S tim }e se pitanjem suo~iti i ostali gosti glavnog grada Njema~ke, sve odreda politi~ari koji bi po izbornim rezultatima mogli da u|u u budu}u vladaju}u koaliciju. No, svi oni na~ekat }e se da na drugom kraju stola Bakir Izetbegovi}, a ovih dana }e biti pokazan i ostalim strana~kim vo|ama. Osnova tog prijedloga je - Prud! Znamo da su ga svojedobno prihvatili i Dodik i ^ovi} i Tihi}, pa jedina enigma ostaje Zlatko Laguti~ara, a u kojem bi Njema~ka rado da u~estvuje. Upravo tako izrazili su se iz kabineta Angele Merkel: njema~ka vlada `eli u~estvovati i pratiti proces dijaloga! A donedavno se mnogo optimisti~nije govorilo o podsticanju, pa i posredovanju. Njema~ka inicijativa o~ito se zakomplikovala, iako je bila zami{ljena kao igra na sigurno. Ono {to je gospo|a Merkel `eljela da progura i pretvori u dogovor bh. nacionalnih lidera, to su, ustvari, neke sitnice o kojima u su{tini postoji konsenzus ovda{njih politi~kih stranaka: naprimjer, md`ija. No, znaju}i da je u ~asu kad se krojio tzv. prudski sporazum Tihi} imao Lagumd`ijinu zakulisnu potporu, ni ova prepreka ne ~ini se neprelazna. Druga je stvar, naravno, koliko bi Bosni i mjere da u BiH podstakne reforme. No, [piri} je odmah obilje`io i crvenu liniju preko koje Berlin ne bi smio da ide - da se upli}e u formiranje vlasti! [ta su SNSD i [piri} na~uli, nije nam poznato, ali je o~ito da se pla{e kako bi, umjesto reformi, na dnevnom redu razgovora u Njema~koj upravo ta tema mogla da dominira. I to na vrlo zanimljiv, ali i potencijalno vrlo konfliktan na~in. Njema~ka je zamisao, kako saznajemo iz nezvani~nih, ali dobro upu}enih izvora, da njena diplomatija, prije po~etka razgovora o Hercegovini uop{te koristio jedan sporazum nalik onom iz poznatog posavskog sela, i kao osnova za stvaranje strana~ke koalicije i kao spisak promjena koje bi trebale da se dogode u na{em Ustavu. kako insistiraju SDA i SDP . To zna~i da bi prije sklapanja koalicionog saveza bila sastavljena neka politi~ka platforma na koju bi svoje potpise stavili lideri udru`enih stranaka, ~ija bi koalicija na taj na~in, kobajagi, postala programska. Ko zna, mo`da je na{im liderima upravo ovakvo njema~ko posredovanje dobrodo{lo kao izlika da urade ne{to {to bi na ovaj ili onaj na~in na kraju morali da u~ine. Ovako }e bar imati javno opravdanje za takav postupak. Jer, {to bi rekao Nikola [piri} - Njema~ka je najja~a dr`ava Evrope!

Proces dijaloga

Sarajevski mediji pod direktnom kontrolom SDP-a, prije svega Federalna televizija, koja je ve} du`e vrijeme unazad bila bo{nja~kocentri~no bosanstvo vrha ove stranke, demonizovali su Ivu Josipovi}a, ali i Jadranku Kosor. U demonizaciji Ive Josipovi}a ponajdalje je oti{ao predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija. U tu svrhu on je instrumentalizovao dnevnik FTV, obrativ{i se u dugom i poprili~no nervozno intoniranom intervjuu gledateljstvu, pri ~emu je taj intervju u dnevniku trajao du`e od nekada{njih dosadnih Titovih govora na televiziji. Esdepeovski mediji ve} du`e vrijeme umjesto argumentovanih politi~kih analiza i komentara {ire puku politi~ku propagandu, kr{e}i temeljna na~ela profesije i umjesto javnih postaju partijska glasila, ~ak instrumenti SDP-ovog vo|e

Nervozni intervju

4

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

PRESSIJA

Bezbjednjaci Srbije vje{to u{timali sadr`aj dnevnika
Dnevnici prepisivani Mladi}evom rukom Ni rije~i o zlo~inima, ba{ kao da je Mladi} bio {ef neke humanitarne organizacije

PRANJE SRBIJE Nakon vje{ta~enja rukopisa zlo~inca

Mujezinovi}: Jo{ jedan gaf

Kako Mujezinovi} mami Pudari}a

Hajde, Sveto, vidi `ena
Pudari} odgovorio: „Ma imam ja kod ku}e devetnaestogodi{nju k}erku, premijeru“
Posljednju sjednicu Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH, koja je trajala desetak minuta, a ko{tala kao da je trajala cijeli dan, obilje`io je gaf premijera FBiH Mustafe Mujezinovi}a, kojem su „na meti“ ovoga puta bile `ene. Naime, nakon {to je predlo`io da OHR uradi ono {to vlasti FBiH nisu u stanju i nametne Odluku o privremenom finansiranju FBiH za prva tri mjeseca ove godine, kako `ivot u ve}em bh. entitetu ne bi stao, brojni novinari pozvali su Svetozara Pudari}a, poslanika SDP-a, da iznese stav svoje stranke o na~inu finansiranja FBiH. Vidjev{i da se Pudari} „ne}ka“, premijer ga je {arlatanski pozvao rije~ima: „Hajde, Sveto, vidi `ena“, sugeriraju}i mu da je prisutan veliki broj mladih novinarki. Muk, a zatim salva smijeha bila je reakcija okupljenih novinara. Nakon {to se malo pribrao, Pudari} je Mujezinovi}u odgovorio: „Ma imam ja kod ku}e devetnaestogodi{nju k}erku, premijeru“. F. K.

PRESSIJA
Najstariji vije}nik prespavao mandat

Kom{i}: Evo da se N obratim nakon dvije godine...
U pauzama sjednice komentiralo se da je Kom{i} funkciju zamijenio ulogom posmatra~a
Nastup najstarijeg vije}nika Vinka Kom{i}a (NSRzB) na sjednici Gradskog vije}a Mostara, odr`anoj po~etkom ove sedmice, njegove kolege, ali i svi oni koji su prisustvovali ovoj sjeGradsko vije}e Mostara: Vije}nici {okirani dnici, sigurno }e dugo pamtiti. iza{ao za govornicu, ovaj Nakon {to se javio za ri69-godi{njak je nastavio: je~, vreme{ni Kom{i} pred - Posmatrao sam dvije govornicom GV-a obratio godine rad ovoga Vije}a i se sljede}im rije~ima: odlu~io sam da vam ka`em - Evo da se i ja kona~no, da ovako vi{e ne mo`e. Grdvije godine nakon mog ad nam iz dana u dan proposljednjeg stajanja iza ove pada, i mi sebi ne smijemo govornice, obratim mojim dozvoliti da se to de{ava. kolegama... Stoga apeliram na ja~i anNakon ove re~enice, koja ga`man i bolju saradnju vije sve iznenadila, mogao se je}nika - kazao je, izme|u ~uti `amor, ali i pojedini koostalog, Kom{i}. mentari o ovom „iskrenom“ Direktni odgovor na ovu Kom{i}evom priznanju o besjedu najstariji vije}nik prespavanom mandatu u GV Mostara nije dobio, iako GV-u, za koji i dalje prima se u pauzama sjednice komevi{e nego solidnu pla}u. ntiralo o tome da je Kom{i} Taman kada se o~ekivala funkciju aktivnog vije}nika Kom{i}eva poenta, odnozamijenio ulogom posmasno obja{njenje zbog ~ega je tra~a. A. Du.

Faksimili nekih od stranica dnevnika: Nije mogu}e otkriti vrijeme nastanka

alaz vje{taka Dorjana Ker`ana, koji je, analiziraju}i rukopis iz ratnih dnevnika ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a, iznio mi{ljenje da je dnevnike pisala ista osoba, ponovo je na marginu gurnuo pitanje stvarne dokazne vrijednosti tih dnevnika, posebno kada je u pitanju odgovornost Mladi}a i Srbije za zlo~ine u BiH.

zacije ~iji su se aktivisti u julu 1995. godine slu~ajno na{li u Srebrenici. Zar je mogu}e da dnevnici vi{e tretiraju lagodan `ivot neke Zumre ili An|e i bludni~enja ni`erangiranih oficira, kra|u goriva, nego masovna strijeljanja srebreni~kih mu{karaca koja su trajala danima - ka`e na{ izvor. Prema njegovim rije~ima, sadr`aj dnevnika nakon rata su u{timali bezbjednjaci Srbije, koji su, kada je Srbiji zatrebalo, to servirali glavnom ha{kom tu`iocu Ser`u Bramercu (Serge Brammertz). - Svi koji autenti~nost dnevnika `ele povezati s autenti~no{}u Mladi}evog rukopisa, a ne s njihovim sadr`ajem, namjerno se bave zamjenom teza i u slu`bi su projekta pranja Srbije zbog dugogodi{njeg skrivanja Mladi}a, odnosno skrivanja odgovornosti Srbije za zlo~ine po~injene u BiH ka`e na{ sagovornik. Nemogu}e je, dodaje on, da se nijedna zabilje{ka iz dnevnika ne mo`e upotrijebiti kao dokaz u reviziji tu`be BiH protiv Srbije pred Me|unarodnim sudom pravde u Hagu. Tako|er, u dnevnicima nema dokaza o Mladi}evom odnosu sa Slobodanom Milo{evi}em.
A. HAD@I]

Zamjena teza

Oni koji su bili skepti~ni kada je u pitanju autenti~nost dnevnika, najmanje su sumnjali u to jesu li dnevnici pisani Mladi}evom ili ne~ijom drugom rukom. Pitanje autenti~nosti odnosi se na vrijeme njihovog nastajanja, odnosno „~i{}enje“ koje su u~inile nadle`ne srbijanske slu`be koje su sve ove godine uspje{no skrivale i Mladi}a i njegove dnevnike. Ker`an je u svom nalazu konstatirao da se „vrijeme kada su dnevnici nastali iz rukopisa ne mo`e otkriti“, {to je, ustvari, su{tina svih sumnji u autenti~nost. „Avazov“ sagovornik, koji je `elio ostati anoniman zbog bliskosti s ha{kim istragama, posebno kada su u pitanju zlo~ini u Podrinju, tvrdi da su dnevnici vrlo bri`ljivo, nakon rata, prepisivani, uglavnom

Su{tina sumnji

Mladi}: Vje{tak uradio posao

Beograd nije tra`io za{titu
- Simptomati~no je da punu godinu i srbijanski i bh. mediji skoro svakodnevno objavljuju sadr`aj Mladi}evih dnevnika, a da nijedan dr`avni organ Srbije nije zatra`io sudsku za{titu tog sadr`aja, kako Mladi}evom rukom, te da u njima ne postoji dokaz koji bi inkriminirao Mladi}a i General{tab VJ i politi~ki vrh Srbije. - Vje{tak Ker`an profesionalno je odradio svoj dio posla. Ali, {ta je sa saje to svojevremeno Beograd, uz pomo} Karle del Ponte (Carla), tra`io za dokumente Vrhovnog savjeta odbrane. Nisu tra`ili jer znaju da ih to {to pi{e u dnevncima ne mo`e ugroziti - ka`e na{ sagovornik. dr`ajem dnevnika? U dnevnicima nema rije~i o zlo~inima u Zvorniku, Br~kom, Fo~i, o kraji{kim logorima, ni rije~i o planetarnom zlo~inu u Srebrenici, kao da je Mladi} bio {ef neke humanitarne organi-

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

5

Provo|enje ustavne reforme u BiH
P
Nova koaliciona vlada mora se fokusirati na ekonomiju, pobolj{anje poslovne klime u vrijeme oporavka globalne ekonomije i na rje{avanje pitanja poput vlasni{tva vojne imovine
ndidata za priklju~ivanje EU. Nakon ne{to vi{e od tri godine od ovog neuspjelog poku{aja, me|unarodna zajednica je poduzela jo{ jedan korak u nastojanju da podstakne ustavne reforme, ovoga puta kroz zajedni~ku inicijativu Sjedinjenih Dr`ava i EU u Butmiru. U tom procesu predstavnici EU i Sjedinjenih Dr`ava identificirali su ograni~eni skup reformi koje su od klju~nog zna~aja za unapre|enje funkcionalnosti dr`ave. Utvr|ivanje skupa ovih reformi temeljilo se na nalazima Venecijanske komisije, te dopunama i izmjenama koje su prethodno usagla{ene s doma}im politi~kim liderima u vrijeme aprilskog paketa. EU je jasno dala do znanja da ove ili sli~ne reforme o kojima doma}i akteri mogu posti}i dogovor, otvaraju put BiH ka stjecanju statusa kandidata za ~lanstvo u EU. Nekoliko prijedloga butmirskog procesa je bilo od klju~nog zna~aja. Jedan od njih je podrazumijevao jasnu podjelu nadle`nosti izme|u dr`ave i entiteta s ciljem odr`avanja nadle`nosti koje su ve} prenesene na dr`avu (pr. odbrana i sigurnost) ili nadle`nosti podijeljenih izme|u entiteta i dr`ave (pr. porezi i pravosu|e). Ovaj prijenos nadle`nosti pomogao je u kvalificiranju BiH za NATO-ov Sporazum o partnerstvu za mir i Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju sa EU i predstavlja osnovu za procese daljnje integracije u ove organizacije. Drugi prijedlog dao bi eksplicitne ovlasti dr`avi, u tijesnoj saradnji s entitetima, u vo|enju pregovora o pristupanju EU. Nesuglasice izme|u entiteta i dr`ave oko toga ko bi trebao imati odgoetnaest godina poslije Dejtona, BiH o~ajni~ki treba ustavnu reformu. To nije moje mi{ljenje. To je zaklju~ak Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vije}a Evrope za ustavna pitanja, koji je ova komisija donijela 25. marta 2005. godine tokom analize Dejtonskog ustava. Ova komisija tvrdi da }e ja~a funkcionalna vlast i prijenos odre|enih nadle`nosti na dr`avni nivo omogu}iti BiH pregovore o priklju~ivanju EU. Ukratko, odre|eni nivo ustavnih reformi mora prethoditi ovim pregovorima. Me|utim, dr`ava ne mora biti unitarna ili visokocentralizirana da bi bila funkcionalna.

STAVOVI Obaveza vlasti i uloga me|unarodne zajednice

Nekoliko mjeseci za normalan rad
Zavr{ni komentar. Provo|enje ustavnih i drugih zna~ajnih reformi dodatno je ote`ano dvogodi{njim ciklusom op}ih i lokalnih izbora. Uz neizbje`no ka{njenje u formiranju vlade, dr`avna vlada ima tek nekoliko mjeseci za normalan rad prije nego {to se partijski lideri okrenu novom ciklusu izborne kampanje. Stoga bi nova vlada, u saradnji s Centralnom

izbornom komisijom, trebala pomno razmotriti izmjenu Izbornog zakona, kako bi op}i i lokalni izbori bili odr`ani istog datuma, uz eventualni produ`etak mandata sada{njih op}inskih zvani~nika do 2014. Na taj bi se na~in politi~kim liderima dalo dovoljno vremena za postizanje kompromisa o ovim izuzetno kompleksnim pitanjima.

Pi{e: Clifford BOND

saglasnost o tome koje su to nadle`nosti. Ni {ansa u Butmiru nije iskori{tena. Stvarni uzrok neuspjeha butmirskog procesa je u krajnje opre~nim gledi{tima grupacija etni~kih stranaka u pogledu budu}e strukture BiH. Premda se ove podjele oko temeljne politi~ke strukture mogu premostiti, bit }e te{ko posti}i pravi kompromis u pogledu ustavnih reformi. Usljed ogromnog manjka povjerenja koji je nastao kao rezultat dva neuspjela poku{aja provo|enja ustavnih reformi, sve strane moraju se usaglasiti oko odre|enih klju~nih principa ili parametara koji }e ~initi osnovicu budu}ih rasprava o reformama. To bi moralo uvjeriti Srbe da krajnji cilj reformi nije ukidanje entiteta, Bo{njake da }e reforme doprinijeti uspostavljanju funkcionalnije i cjelovite BiH, {to }e ubrzati proces ulaska zemlje u NATO i EU, a Hrvate da }e otvaranje puta ka integraciji u EU doprinijeti pobolj{anju polo`aja Hrvata u BiH i zaustavljanju njiho-

Uloga me|unarodne zajednice u podsticanju ustavnih reformi je osjetljiva. Kao u~esnica u kreiranju Dejtonskog ustava, me|unarodna zajednica ima obavezu da pomogne u korigiranju onoga {to se u ovom trenutku smatra manjkavostima Dejtonskog ustava, pogotovo u pogledu izgleda i mogu}nosti BiH za evropske integracije. No, ova obaveza se ne bi smjela pro{iriti na vanjske aktere koji bi nametnuli ustavne reforme, ona bi zapravo trebala podrazumijevati pru`anje podr{ke unutra{njim snagama u provo|enju procesa reformi. Upravo na ovakvom pristupu temeljila su se i dva nedavna poku{aja anga`iranja me|unarodne zajednice, tzv. aprilski paket i butmirski proces. Neusvajanje aprilskog paketa velika je gre{ka, {to je imalo negativne posljedice sve do danas. Ovaj paket nije bio savr{en, ali bi svakako pobolj{ao funkcionalnost dr`avnih institucija i izglede BiH za stjecanje statusa ka-

Pru`anje podr{ke

Manjak povjerenja

Kao u~esnica u kreiranju Dejtonskog ustava, me|unarodna zajednica ima obavezu da pomogne u korigiranju onoga {to se u ovom trenutku smatra manjkavostima Dejtonskog ustava, pogotovo u pogledu izgleda i mogu}nosti BiH za evropske integracije
vornost za provo|enje zahtjeva EU partnerstva doveo je do zastoja u implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju. Tre}i prijedlog doprinio bi uskla|ivanju Ustava s obavezama BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno kada je u pitanju isklju~ivanje „ostalih“ iz Predsjedni{tva BiH i Doma naroda. Nakon odluke Evropskog suda u slu~aju „Sejdi}-Finci“, rje{avanje ovog pitanja predstavlja osnovni preduvjet za stjecanje statusa kandidata u EU. Naprijed nabrojane reforme jesu zna~ajne, ali ni u kojem slu~aju nisu radikalne. One bi sa~uvale dejtonsku strukturu uz istovremeno uspostavljanje efikasnije decentralizirane dr`ave koja bi mogla ispuniti minimalne zahtjeve za ~lanstvo u NATO-u i EU. Ja~a i sna`nija funkcionalnost dr`ave ne podrazumijeva manje ovlasti za entitete, s obzirom na ~injenicu da dr`ava ima nadle`nosti koje su izri~ito i jasno definirane Ustavom, a me|u zainteresiranim stranama postojala je su{tinska

vog iseljavanja iz zemlje. Nikako ne treba potcijeniti te`inu postizanja saglasnosti oko seta takvih principa, s obzirom na ~injenicu da ova zada}a le`i na politi~kim elitama koje moraju posti}i kompromis u pogledu reformi. Upravo zbog toga nova dr`avna vlada ne bi trebala postaviti ustavne reforme kao svoj prvi prioritet. Za vra}anje povjerenja koje je izgubljeno nakon izbora 2006. trebat }e dosta vremena. Nova koaliciona vlada mora se fokusirati na ekonomiju, pobolj{anje poslovne klime u vrijeme oporavka globalne ekonomije i na rje{avanje pitanja poput vlasni{tva vojne imovine. Rje{avanje pitanja vlasni{tva vojne imovine odblokirat }e Akcioni plan za ~lanstvo BiH i rezultirati eventualnim priklju~ivanjem NATO-u, {to }e doprinijeti sigurnosti i politi~koj stabilnosti BiH i sna`nijem privla~enju stranih investitora. Kada se postigne takva saradnja i smanje tenzije, politi~ki lideri }e se mo}i i kona~no morati okrenuti ustavnim reformama. (Autor je biv{i ambasador SAD u BiH)

Nau~ni skup na luksuznom kruzeru!?
Novcem iz bud`eta uposlenici UNZE-a zapravo platili ljetovanje na koje su oti{li s porodicama
Univerzitet Zenica imao je najbolju namjeru u dodatnom optere}enju pojedinih profesora. Kategori~no tvrdim da smo time u{tedjeli, jer bi novi zaposlenici ko{tali vi{e i zato smo postoje}em kadru isplatili dodatne ~asove, kazao je i „ostao `iv“ rektor Zeni~kog univerziteta Sabahudin Ekinovi}. Time je `elio objasniti kako su pojedini odabrani kadrovi stigli da rade „preko duple norme“ i to masno naplate sa po 50 KM po navodno odr`anom ~asu, dose`u}i mjese~ne „honorare“ i do 6.000 KM! Nakon {to inspektori ministarstava obrazovanja i finansija ZDK nisu povjerovali u „dobre namjere“ rektora Ekinovi}a, utvrdilo se da je upravo Ekinovi} na vrhu liste „zara|enih honorara“. Vrhunac bezobraznog tro{enja novca bila je, ocijenjeno je tokom istrage, nau~na konferencija TMT, koju UNZE organizira s partnerskim univerzitetima iz [panije i Turske. Nakon {to su proteklih godina organizirali skupove u Zenici, pa Neumu, Antaliji, Tunisu, jesenas je stru~ni nau~ni skup odr`an na turisti~kom brodu - kruzeru,
Konferencija nije bila toliko zabavna kao... ...sadr`aji koje nudi kruzer

ISTRAGE

Bezobrazno tro{enje novca na Zeni~kom univerzitetu

koji je krstario Mediteranom, a ko{tao je izme|u 1.500 i 2.500 KM po osobi. Toliko o u{tedama rektora Ekinovi}a. Konfere-

ncija je, prema fotografijama koje smo preuzeli s oficijelne stranice Univerziteta, bila slabo posje}ena. Profesori su, naime, radije

u`ivali u obilasku znamenitosti i sadr`ajima luksuznog kruzera. Od desetodnevnog krstarenja, program konfere-

ncije odvijao se u ~etiri dana i trajao je po dva-tri sata. Nadle`ni u upravi ZDK i inspekcije ostali su zaprepa{teni kad su na internetstranici ovog projekta UNZE-a (tmt.unze.ba) me|u stotinama fotografija u~esnika nau~nog skupa u {orcevima i kupa}im ga}icama, u dru{tvu supruga i djece, prona{li tek rijetke fotose ne~eg {to bi li~ilo na nau~ni skup. Dio „nau~nog“ obilaska Mediterana sufinansirao je Kanton, a dio UNZE „iz vlastitih prihoda“, odnosno od taksi koje pla}aju studenti.
A. D@.

6

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

Ne treba o~ekivati ni`e kamate i povoljnije uvjete
Markija: Prolaze strana~ki kandidati

KREDITI Banke }e i u ovoj godini voditi opreznu politiku

BiH izlo`ena rizicima u poslovanju

Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH

Mjesecima prije konkursa znalo se ko }e dobiti posao
Biraju se kadrovi iz HDZ-a 1990 i SBiH
Ivo Markija, socijalni radnik iz Fojnice, tvrdi da Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH na klju~ne pozicije u zavodima za zbrinjavanje osoba sa mentalnim pote{ko}ama Drin, Bakovi}i i Pazari} postavlja kadrove iz HDZ-a 1990 i Stranke za BiH. - Na tim pozicijama nema socijalnih radnika, defektologa... nego prolaze neki drugi strana~ki ljudi ka`e Markija. Ovaj dugogodi{nji radnik Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovi} lani je na svojoj ko`i osjetio da biti najbolji kandidat na raspisanom konkursu za direktora ne zna~i da }ete taj posao i dobiti. Umjesto njega, posao je dobila dr. Nada Su{i}-Sijer~i}, ina~e predsjednica Op}inskog odbora HDZ-a 1990 u Fojnici. Markija tvrdi da je prilikom raspisivanja konkursa za imenovanje direktora Zavoda prva nepravilnost bila primjenjivanje Zakona o ministarskim i vladinim imenovanjima, {to nije predvi|eno u osniva~kom aktu. Ina~e, u trenutku raspisivanja konkursa on je bio vr{ilac du`nosti direktora te je aplicirao za direktorsku poziciju. Nakon toga, provedena je konkursna procedura i imenovana je komisija za izbor, koja je u svojoj strukturi imala tri ~lana Upravnog odbora i dva zaposlenika. Prvi na rang-listi za izbor direktora bio je upravo Markija sa 44 boda, a druga je bila Nada Su{i}-Sijer~i} sa 21,1 bodom. No, ka`e da je predsjednica komisije Suada Buljuba{i} tra`ila da se procedura poni{ti, a cilj navodne proceduralne zavrzlame bio je da Su{i}-Sijer~i} bude rangirana na prvo mjesto, a Markija na drugo. Uprkos prigovorima koje je Markija slao, Su{i}-Sijer~i} postala je nova direktorica Zavoda. - Ivica Marinovi}, savjetnik ministra Jele~evi}a, znao je nekoliko mjeseci prije konkursa da je Nada Su{i}-Sijer~i} jak kandidat i da treba pro}i na konkursu pa mi je rekao: „Pa ima i ta doktorica...“ Tako|er, prilikom primopredaje du`nosti Fehim Bekan rekao mi je: „Politika je tako odlu~ila“ - ka`e Markija, koji sada kao socijalni radnik u Zavodu zadovoljenje pravde tra`i i na sudu.
B. TURKOVI]

J

Krediti konkurentni cijenama
sni`avanju kamatnih stopa. - Uprkos prethodnom recesijskom i ranom postrecesijskom razdoblju, UniCredit banka pove}ala je obim svog poslovanja u BiH kroz rast aktive i kreditnih plasmana namijenjenih korporativnom sektoru, i to uz nesumnjivo ni`u razinu kamatnih stopa u odnosu na prosje~ne tr`i{ne kamatne stope. Sve je to na raspolaganju klijentima uz prihvatljivu vrijednost aktivnih kamatnih stopa kao cijene kredita, kakva je prije samo nekoliko godina bila nezamisliva - obrazla`u u UniCreditu. Na upit o trenutnom interesiranju za kredite, odgovaraju da ono bilje`i blagi pad u odnosu na decembar pro{le godine. Analiziraju}i tr`i{na kretanja, kreditnu rizi~nost zemlje... u ProCredit banci ka`u kako smatraju da su kamatne stope u njihovoj banci trenutno povoljne. - Privrednici su pokazali interes za ove usluge ka`u u ProCreditu uz naznaku da i u 2011. planiraju ponuditi usluge u skladu s potrebama privrednih sektora. I u Intesa Sanpaolo banci BiH prate kretanja na tr`i{tu te ka`u da, u skladu s tim promjenama, prilago|avaju cijene svojih proizvoda i usluga. - U ponudi imamo kredite koji su vrlo konkurentni s cijenama, a koje su

o{ u pro{loj godini u evropskom i svjetskom bankarstvu najavljene su i uvedene zna~ajne mjere na podru~ju kreditnog poslovanja, a kako tvrde u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini, i kod nas se sistemski radi na pribli`avanju tom modelu. Uz obja{njenje da kreditnu politiku banaka u na{oj zemlji determiniraju druga~iji faktori od onih u zemljama Evropske unije i razvijenih evropskih ekonomija, u bankama kod nas ka`u da je BiH uveliko izlo`ena rizicima u poslovanju te potcrtavaju ~injenicu da ovda{njim privrednicima nije jednostavno poslovati.

HYPO
Lani zabilje`ili blagi pad kreditnih aktivnosti. Najavljuju blagi pad kamatnih stopa. Kreditni portfelj ne}e zna~ajno {iriti.

UNICREDIT
Lani pove}ali poslovanje kroz rast aktive i kreditnih plasmana. Ne razmi{ljaju o dodatnom sni`avanju kamatnih stopa. Trenutno bilje`e blagi pad interesiranja za kredite.

Na konkretan upit ho}e li u skorije vrijeme biti sni`enja kamatnih stopa, u Hypo Alpe-Adria banci ka`u da uvijek nastoje biti ukorak s trendom. - [to se ti~e kamatnih stopa, one }e u na{oj banci imati tendenciju blagog pada. Poku{at }emo osigurati klijetima {to povoljnije uvjete finansiranja - kazali su nam u Hypo banci. Kada je rijel o uvjetima kreditiranja, navode mi{ljenje da banke nisu poo{trile kriterije kreditiranja nego su dodatni akcent stavile na upravljanje rizikom.

Akcent na rizik

PROCREDIT
Lani porastao kreditni portfelj. Ponudit }e usluge u skladu s potrebama privrednih sektora.

INTESA SANPAOLO
Nude povoljnije stambene i nenamjenske kredite. Radi pove}avanja plasmana, planiraju nove kredite.

Kretanje na tr`i{tu

Ni`e kamate u EU
U UniCredit banci nagla{avaju da se odnosi u okviru bh. bankovnog i finansijskog sistema ne mogu posmatrati odvojeno od ukupnog stanja i trendova u realnoekonomskom sektoru, samog makroekonomskog karaktera, ali i {ireg politi~ko-pravnog ambijenta u kojem banke posluju. - U medijima se kontinuirano provla~i teza kako banke u EU finansiraju privredu sa mnogo ni`im kamatnim stopama, a da banke u BiH to ne `ele ili ne}e. Istina je da banke u EU mogu finansirati na takav na~in i one to ~ine, jer im novac, odnosno izvore, daje dr`ava po ni`im stopama. BiH, kao {to znamo, nema takve izvore niti mo`e pomo}i na takav na~in. Banke kod nas same sni`avaju kamatnu stopu i ~ine relativno vi{e s tim u vezi nego banke u EU - ka`u u ovoj banci. nkurentne i atraktivne kamatne stope te da u dogledno vrijeme ne razmi{ljaju o dodatnom ni`e od ranijih, kao {to su, naprimjer, stambeni krediti ve} od 6,80 posto (EKS 7,11 posto) i nenamjenski krediti uz kamatnu stopu od 5,99 posto (EKS 8,29 posto), koji su istovremeno i najtra`eniji - ka`u u ovoj banci, gdje pripremaju i nove vrste B. TURKOVI] kredita.

Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope

Delegacija Parlamentarne skup{tine BiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope koju ~ine Mladen Ivani}, Azra Had`iahmetovi} i Milica Markovi} u~estvovat }e na

U Strazbur ide i bh. delegacija

Ivani}: Sjednica idu}e sedmice

prvom dijelu redovnog zasjedanja PS Vije}a Evrope u Strazburu od 24. do 28. januara, javlja Fena. Me|u u~esnicima bit }e i predsjednik i ministar vanjskih poslova Turske Abdulah Gul i Ahmet Davutolu (Davutoglu), predsjednici Srbije i Rumunije Boris Tadi} i Trajan Ba{esku (Traian Basescu) te premijer Albanije Sali Beri{a (Berisha).

- U ovom smislu, opreznija kreditna politika vodit }e se i u 2011. - ka`u u Hypo banci, gdje su u 2010. zabilje`ili blagi pad kreditnih aktivnosti u segmentu poslovanja i sa stanovni{tvom i s privrednicima. U UniCredit banci navode da na bh. tr`i{tu ve} nude ko-

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

7

Zavr{ni udarac „Agrokomercu“
Otvorena je mogu}nost legalizacije dosada{nje plja~ke, ali i put kako bi nelegalna prodaja nekada{njeg giganta polako bila privedena kraju
ok se u Op}inskom sudu Velike Kladu{e prije dva dana odr`avalo ro~i{te o prodaji nekretnina „Agrokomerca“, nekoliko hiljada nezadovoljnih radnika okupljenih u obli`njem parku sa strepnjom je o~ekivalo ishod sudskog spora. Dioni~ari nekada{njeg velikokladu{kog poljoprivrednog giganta mirnim protestima poku{avali su Sudu ukazati na pogubnost ove odluke, te na ~injenicu da je to, ipak, bilo preduze}e koje je bilo sinonim za uspjeh i produktivnost. Ipak, prodaja nekretnina ovog preduze}a na koncu nije sprije~ena ne zbog vapaja nezadovoljnih radnika, ve} zbog nedostatka kupca. Time je, makar zasad, stavljena ta~ka na prodaju nekretnina „Agrokomerca“. Mada je spor zavr{en upravo onako kako je hiljade dioni~ara ovog preduze}a pri`eljkivalo, ~injenica da niko ne `eli ponuditi tra`eni novac za propalu kompaniju koja je nekada bila alfa i omega u poljoprivrednom sektoru biv{e Jugoslavije jednako boli koliko i poku{aji da ovo dobro po{topoto bude prodato. Iz tog razloga, ali i zbog nerije{enog prava vlasni{tva nad ovom imovinom, Odbor za spas „Agrokomerca“ zatra`io je od Suda da obustavi prodaju nekretnina do zavr{etka spora izme|u radnika, odnosno dioni~ara i dr`ave pred Sudom za ljudska prava u Strazburu. Iako se radnicima, koji bi po slovu zakona trebali biti vlasnici „Agrokomerca“, prije rata odbijalo od pla}e kako bi stekli dionice u ovom preduze}u, imovina ove kompanije pripala je Vladi FBiH. A koliko je Vlada FBiH zaintere-

POLITI^KI POLIGON

PRESSIJA

D

Pravo vlasni{tva

nikada nije za`ivjela Federalna direkcija za pasivni podbilans. Da jeste, danas bi BiH ili FBiH u svom posjedu imala makar dio svojih nekretnina koje je izvan zemlje izgubila dok je buktio rat na na{im prostorima. Ili bi na dr`avnom kontu bila makar koja marka vi{e za otpu{tene radnike, penzionere ili borce. Ipak, BiH je ostala ne samo bez svoje imovine u inozemstvu nego i bez ta~nog popisa koji bi makar dao uvid u ono ~ime smo raspolagali, i {ta bismo trebali tra`iti nazad. Stavljanje li~nih i strana~kih interesa ispred dr`avnih na koncu je dovelo do toga da se federalni politi~ari ne mogu dogovoriti o tome ko }e sjesti u fotelju prvog ~ovjeka Direkcije. I to ne da bi onaj kome ta ~ast pripadne za{titio interes dr`ave, nego da bi se domogao jo{ kojeg miliona od ogromne imovine u inozemstvu koja pripada na{oj zemlji. A da bez mogu}nosti privatnog profita „Agrokomerc“ vi{e nikoga ne zanima, najbolje govori potez Komisije za dr`avnu imovinu BiH, koja je, ne trepnuv{i, donijela odluku o izuzimanju imovine ovog preduze}a od zabrane raspolaganja dr`avnom imovinom. Time je otvorena mogu}nost legalizacije dosada{nje plja~ke, ali i otvoren put kako bi nelegalna prodaja nekada{njeg giganta polako bila privedena kraju. Od ove odluke jo{ je samo gora ~injenica da je Komisija takav potez napravila na zahtjev ranijeg rukovodstva preduze}a predvo|enog biv{im direktorom Mujom Milakom, protiv kojeg je podignuta optu`nica za zloupotrebu polo`aja u „Agrokomercu“.

Vodu{ek: Sklonost skandalima

Vodu{ek - Alkoholi{ek

Biv{a ambasadorica jo{ bruka Sloveniju
Vodu{ek nikada nije nazvala Zorlaka da pita je li u `ivotu, a kamoli mo`e li pomo}i
Biv{a ambasadorica Slovenije u Bosni i Hercegovini Nata{a Vodu{ek drsko je izjavila na po~etku su|enja pred Okru`nim sudom u Ljubljani da nije kriva za udes u Sarajevu, u kojem je te{ko povrije|en 45-godi{nji Nihad Zorlak, tvrde}i, osim toga, da alkohol nije ni okusila. Alkotest obavljen sat nakon nesre}e, pokazao je kod ambasadorice Alkoholi{ek, pardon Vodu{ek, 1,84 grama alkohola u krvi, {to je ona, tako|er, demantirala. Biv{a ambasadorica tako, bez imalo skrupula, savjesti i osje}aja krivice zato {to je Zorlaku uni{tila `ivot te ga onesposobila za rad i izdr`avanje porodice, poku{ava izbje}i nov~anu ili zatvorsku kaznu do tri godine. I svojim postupcima nakon nesre}e koju je izazvala, ambasadorica, koju zovu jo{ i Bezdu{ek, jo{ vi{e {iri mrlju na obrazu slovenske diplomatije, ali i dr`ave Slovenije, koja se odrekla njenih diplomatskih usluga. Vodu{ek nikada nije nazvala nesretnog Sarajliju da pita je li u `ivotu, a kamoli mo`e li na bilo koji na~in pomo}i njemu i njegovoj porodici. Tragove neura~unljivosti poro~ne ambasadorice cijelog `ivota osje}at }e Zorlak i njegova porodica. Ipak, ostaje nada da }e on uspjeti dobiti makar djelimi~nu satisfakciju ako tu`ila{tvo uspije dokazati krivicu Nata{e Vodu{ek preko svjedoka - policajaca koji su vr{ili uvi|aj nesre}e, saobra}ajnih, medicinskih i alkoholometrijskih stru~njaka.

Interes dr`ave

Pi{e:

Senita RO@AJAC

A da bez mogu}nosti privatnog profita „Agrokomerc“ vi{e nikoga ne zanima, najbolje govori potez Komisije za dr`avnu imovinu BiH, koja je, ne trepnuv{i, donijela odluku o izuzimanju imovine ovog preduze}a od zabrane raspolaganja dr`avnom imovinom
sirana za „propalo preduze}e“ i spas njegove imovine unutar i izvan BiH najbolje govori ~injenica da de facto

R. AD@OVI]

Limuzinama nelegalno razvoze putnike po selima
Realiziraju}i Operativni plan akcije suzbijanja nelagalnog prijevoza putnika i roba i drugih nezakonitosti u cestovnom prometu, Inspektorat saobra}ajne inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove lani je izvr{io 3.927 kontrola, pri ~emu su izdata 1.543 prekr{ajna naloga. Iznos kazni po prekr{ajnim nalozima iznosio je 892.211 maraka. Inspekcijski nadzor naro~ito je bio usmjeren na nelegalni prijevoz putnika i tereta, ugovoreni prijevoz radnika, u~enika, pogonsko gorivo i zloupotrebe...
Izdata 1.543 prekr{ajna naloga

KONTROLE [ta su otkrili saobra}ajni inspektori

Ambicije Foruma gra|ana Tuzle

Utvr|eno je da se nelegalni prijevoz putnika koji obavljaju fizi~ka lica naro~ito manifestira u Srednjobosanskom, Hercegova~ko-neretvanskom, Unsko-sanskom,

Livanjskom, Zeni~ko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Zanimljivo je da se nelegalni prijevozi uglavnom obavljaju u kombijima i limuzinama, a putnici se pre-

voze u gradsko-prigradskim podru~jima i okolnim selima. Pozitivan efekt djelovanja inspekcije jeste da je ve}ina nelegalnih prijevoznika preB. T. stala s aktivnostima.

Forum gra|ana Tuzla u Sarajevu organizira skup na kojem }e o temi „Bosna i Hercegovina: sekularna dr`ava i pluralno dru{tvo“ razgovarati bh. akademici, univerzitetski profesori, dru{tveni aktivisti i predstavnici vjerskih zajednica. Okrugli sto bit }e

BiH kao sekularna dr`ava

Skup }e biti odr`an danas u Sarajevu

odr`an danas, a cilj mu je ukazati na odnos dr`ave i religije te dru{tvene stvarnosti u BiH, pi{e Fena. Tuzlanska organizacija ina~e radi na prijedlogu ustavnih promjena koje sadr`e i zahtjev za ustavnim imenovanjem BiH kao sekularne dr`ave.

8

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

9

Bo{njake opet niza{ta ne pitaju
Nema nikakve dileme da }e politi~ki i svaki drugi polo`aj Bo{njaka u manjem entitetu u naredne ~etiri godine biti dodatno obezvrije|en

KONSTITUTIVNOST NA IZDISAJU Ko su ministri u Vladi RS

DEBALANS Trgovina SDA i SNSD-a

U

medijima, javnosti i me|u politi~kim strankama u Republici Srpskoj dugo su se vodile polemike o tome kakvog je kvaliteta i kapaciteta navratnanos sklepana Vlada Aleksandra D`ombi}a. Mo`e li ona odgovoriti osnovnim zadacima ubla`avanja iznimno te{ke socijalne i ekonomske situacije u manjem bh. entitetu, koja, prema predvi|anjima ekonomskih analiti~ara, prijeti da producira masovne nemire i nezadovoljstvo gra|ana u 2011. godini?

Op}a ocjena ozbiljnih analiti~ara i ljudi koji preferiraju realpolitiku je da je ovo jedna od najgorih poslijeratnih vlada, strukturirana najprije na ideolo{kim principima kreiranja politike jednopartijskog (SNSDovog) sistema, a nikako na ekonomskim i razvojnim programima. Iako su se koalicioni partneri DNS i SP uspjeli „izboriti“ za po dva mjesta u Vladi, mo}

Mla|ahna Lejla

otprilike, takva da }e za svaku strate{ku odluku donesenu u Palati predsjednika RS, pa „spu{tenu“ prema D`ombi}u, mo}i samo kimnuti glavama. Bo{njake, kao manjinski narod u RS, svakako najvi{e treba da zanima ko }e ih predstavljati u izvr{noj vlasti u naredne ~etiri godine. Ovo je zna~ajnije tim prije, jer su Bo{njacima prvi put od uvo|enja odluke o konstitutivnosti naroda oduzeta prava da u RS budu ravnopravno predstavljeni s jedne od {est klju~nih pozicija izvr{ne, zakonodavne i pravosudne vlasti. Potpuno je druga pri~a to {to su lideri stranaka koji predstavljaju Bo{njake u RS morali reagirati na vrijeme i stvoriti realne politi~ke pretpostavke za konstitutivnost. Vlada RS je, ina~e, sastavljena od 16 ministarstava, od ~ega, prema Ustavu, osam pozicija pripada Srbima, pet Bo{njacima, a tri Hrvatima. Bo{njake }e, dakle, predstavljati pet ministara i mi-

Srbi dobili 14 funkcija, Hrvati 12, Bo{njaci osam
S jedne od sjednica Ustavnoga suda RS: Javnost o~ekuje poja{njenja

Kakve to odluke donosi Ustavni sud RS

Bo{njacima bi, prema Ustavu, trebalo pripadati 30 rukovode}ih funkcija, ali oni ih trenutno imaju samo 20
Koliko je imenovanja u dr`avnim institucijama, o kojima su u proteklom ~etverogodi{njem mandatu odlu~ivali i trgovali SDA Sulejmana Tihi}a i SNSD Milorada Dodika, izvr{eno na {tetu Bo{njaka, pokazuje i podatak da je za to vrijeme 14 Srba postavljeno na rukovode}e pozicije, a 12 Hrvata i tek osam Bo{njaka. Rije~ je o institucijama u kojima su Srbima i Hrvatima na ~elnim funkcijama bez problema produ`avani mandati ili su oni imenovani u vrh novoosnovanih dr`avnih agencija. S druge strane, uvijek su problematizirana imenovanja Bo{njaka na pozicijama na kojima im je istekao mandat, pa tako ni do danas ncije za komunikacije (RAK). Od 2006. do 2010. Srbi su imenovani na rukovode}a mjesta Tu`ila{tva BiH, Agencije za identifikacione dokumente (IDDEEA), Agencije za za{titu li~nih podataka, Fiskalnog vije}a, Agencije za lijekove, Centra za priznavanje dokumenata, Agencije za forenziku, Direkcije za evropske integracije (DEI), Centralne harmonizacijske jedinice i Agencije za promociju stranih investicija (FIPA). Hrvati su dobili funkcije u vrhu Grani~ne policije, Agencije za statistiku, Ureda za reviziju, Instituta za intelektualno vlasni{tvo, Ombudsmena za potro{a~e, Direkcije za ekonomsko planiranje, Agencije za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Agencije za osiguranje depozita, Slu`benog lista BiH, Upravnog odbora UIO, Agencije za antidoping kontrolu i

[est od devet sudija rade protivno odredbama zakona!?
U Zakonu o Ustavnom sudu RS stoji da „sudiji prestaje funkcija kad navr{i 70 godina `ivota“
Lejla Re{i} (prva slijeva), Gorana Zlatkovi} (tre}a slijeva), Srebrenka Goli} (prva zdesna): Bo{nja~ke ministrice na|ene preko no}i

Trenutno stanje
broj dr`avnih institucija

UIO i RAK

64

vde D`erarda Selmana, ostali su javnosti van banjalu~ke regije manje poznati. Pa i prof. dr. Jasmin Komi}, po-

Vukmirica: Okolnosti ne hrane optimizam
Vujo Vukmirica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, na pitanje mo`e li D`ombi}eva Vlada, kada zvani~no po~ne s radom, odgovoriti ekonomskim izazovima koji }e tek uslijediti, ka`e da treba biti optimist. - Okolnosti im ne idu naruku, ali po prirodi odlu~ivanja njihovih ministara (mla|ahne Lejle Re{i}, poluanonimne Gorane Zlatkovi}, pa i politi~kih kameleona Petra \oki}a i Nedjeljka ^ubrilovi}a) bit }e, stvari, uvijek je novo bolje od starog pa tako treba biti optimist mada op}e okolnosti ne hrane toliko optimizam. Kriza je jo{ najvi{e izra`ena u manjim zemljama, jer ~im ve}e zemlje po~nu ka{ljati, manje dobiju upalu plu}a - slikovito je do~arao profesor Vukmirica situaciju koja i dalje vlada u RS i BiH. Vukmirica: Lo{e okolnosti nistrica, od kojih, kako to u obrnutom slu~aju potencira sam Dodik, nijedan nije „legitimni“ predstavnik bo{nja~kog naroda. Izuzev starog-novog ministra pratomak ugledne banjalu~ke obitelji, kojem bi impresivna biografija mogla pomo}i samo ukoliko bi se bilo {ta pitao kao ministar nauke i tehnologije. A pitat }e

se onoliko koliko i njegov prethodnik Bakir Ajanovi}. Dakle, nikako. Kada je D`ombi} saop}io ime Lejle Re{i} kao ministrice uprave i lokalne samouprave, svi su se grohotom nasmijali. Izuzev onih koji su ostali {okirani. Mla|ahna Lejla Re{i} dolazi iz novinarske bran{e, ali bi bilo te{ko u}i u trag ijednom kvalitetnijem novinarskom prilogu koji bi mogla zaka~iti uz svoju biografiju. Koga }e ona predstavljati kao Bo{njakinja i kako }e se transformirati iz nedokazane novinarke u efikasnu ministricu - vidjet }e se. No, ono {to je poznato jeste da je upala u igru samo no} uo~i izbora Vlade nakon {to je odustala Azra Pa{ali}, predsjednica Skup{tine op}ine Prijedor, koja je bila prvi pik predsjednika Demokra-

tskog narodnog saveza Marka Pavi}a. „Bo{nja~ka“ ministrica na SNSD-ove baterije zove se Srebrenka Goli}, ina~e nekada{nja Dodikova {efica kabineta, koja }e voditi Ministarstvo za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju. Mo`da se Goli} i zbog svog kompleksnog porodi~nog „nacionalnog stabla“ (otac Bo{njak, majka Hrvatica, udata za Srbina) godinama izja{njavala kao „ostali“, ali kada je zafalilo Bo{njaka - nije bio problem. Ko bi odbio ministarsku poziciju i astronomsku pla}u, nju najmanje sekira to {to je danas jedno, a sutra drugo. Jo{ jedna „autenti~na“ Bo{njakinja zove se Gorana Zlatkovi}, a u naredne ~etiri godine vodit }e Ministar-

Tihi}eva gre{ka

stvo trgovine i turizma iako je skoro cijeli radni vijek provela u pravosu|u!? Uprkos velikom istra`ivanju, te{ko je bilo prona}i bilo kakvu konekciju izme|u pravosu|a i turizma, izuzev, mo`da, situacija kada sudija zaganja lopova uhva}enog u turisti~koj kra|i. Ali, to nema ama ba{ nikakve veze s li~nostima i porukama ovog teksta. Jo{ manje s onim {to }e raditi nova Vlada, koju su mnogi jo{ i prije ustoli~enja osudili na propast. Nema nikakve dileme da }e tako politi~ki i svaki drugi polo`aj Bo{njaka u Republici Srpskoj u naredne ~etiri godine biti dodatno obezvrije|en, {to je pogubna posljedica dugogodi{nje licemjerne i neprincipijelne politike Stranke demokratske akcije i njenog {efa SuA. [I[I] lejmana Tihi}a.

U ~lanu 118. Ustava Republike Srpske stoji: „Sudija Ustavnoga suda bit }e razrije{en du`nosti kada bude osu|en za krivi~no djelo koje ga ~ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvr|enih Ustavom i zakonom“. Zakon koji se spominje u

kakva je ustavni sud ne}e na svojoj oficijelnoj internetstranici dr`ati neva`e}e ustavne i zakonske odredbe. Ako je ve} tako, kako se onda mo`e dogoditi sljede}e: od devet sudija Ustavnoga suda RS ~ak njih {est ima vi{e od 70 godina. Redom: Mirko Zovko ro|en je 1937. godine. Iste godine ro|en je i Mihailo Adamovi}. Godine

Treba naglasiti, Ustavni sud Republike Srpske rje{ava iznimno va`na pitanja op}enito, ali i iznimno va`na tzv. pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, prije svega Bo{njaka, te Hrvata i (skoro nikada) Srba. Tako se ne{to doga|a i ovih dana. Klub Bo{njaka u

~elne pozicije imaju Srbi

~elnih pozicija imaju Bo{njaci

24 20 19 1

Vitalni interes

~elnih pozicija imaju Hrvati

Kako je Zovko „zgrabio“ mogu}nost
Mirko Zovko postao je predsjednik Ustavnoga suda RS zahvaljuju}i odluci Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda. Tom odlukom presu|eno je da sva tri naroda mogu u`ivati prava koja proizilaze iz ~injenice da su konstitutivni na cijelom teritoriju BiH. A to zna~i da mo`e Hrvat, Bo{njak i Srovoj odredbi Ustava RS jeste Zakon o Ustavnom sudu Republike Srpske. A u ~lanu 15. toga zakona nedvojbeno se odre|uje da „sudiji prestaje funkcija kada navr{i 70 godina `ivota“. Kako citirana odredba iz Ustava RS tako i ona iz Zakona o Ustavnom sudu RS, nalaze se na oficijelnoj stranici Ustavnoga suda manjeg bh. entiteta. Dakle, vjerovati je da tako ozbiljna institucija bin biti izabran i za predsjednika Ustavnoga suda kako u RS tako i u FBiH. To je dobro. Me|utim, ne ~ini se ba{ dobrim to {to je Mirko Zovko bio protiv odluke o konstitutivnosti „svih svuda“ u vrijeme kada se ta odluka donosila na Ustavnome sudu BiH, a Zovko bio jedan od sudija iz reda Hr1940. ro|eni su sudije Avdo [piljak i Milorad Ivo{evi}. Branko Sunari} ro|en je 1936. godine, a Adem Medi} 1934. godine. Skupa, njih {estorica imaju 442 godine, a u prosjeku 73,66 godina. Ispod granice - za zakonom obvezuju}u mirovinu od 70 godina su sudije Vojin Bojani}, Du{ko Medi} i Marko Raj~evi}. Ali, {ta rade, kako rade, zbog ~ega uop}e rade sudije koje su ve} trebale u`ivati lijepe mirovinske dane? vata na tom sudu. To ~emu se on protivio, omogu}ilo mu je da bude izabran za predsjednika Ustavnoga suda RS. I „zgrabio“ je tu mogu}nost. Dvojba je: je li takav potez moralan ili ne? Ali, nema dvojbe u tome da sudije ustavnih sudova trebaju biti „visokomoralne osobe“. Vije}u naroda RS cijeni da je povrije|en nacionalni interes ovog naroda zastupanjem u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti RS. A je li doista tako, ocijenit }e Ustavni sud RS. Odluka Suda bit }e kona~na i obvezuju}a. Iz tog razloga, nije nebitno ko }e takvu odluku donijeti. Ho}e li je donijeti sudije koje su tu gdje jesu na zakonit ili na~in koji blage veze sa zakonskim odredbama nema. Sude}i prema ~lanu 15. Zakona o Ustavnom sudu RS koji se nalazi na oficijelnoj internet-stranici ove institucije, onda ~ak {est sudija obna{a tu du`nost na potpuno nezakonit na~in. Zbog ~ega je tako, niko ne zna. Ili, zna mali broj ljudi. A tom malom broju ljudi veoma je, izgleda, stalo da na Ustavnom sudu RS budu sudije koje svoj posao rade protivno odredbama i Zakona i Ustava. H. ORAHOVAC

~elnu poziciju ima predstavnik iz reda ostalih

Bo{njaci ostali bez jo{ jedne direktorske pozicije
Imenovanjem Radovi}a Srbi dobili mjesto direktora Uprave BiH za za{titu bilja
Vije}e ministara BiH, ipak, nije imenovalo spornog Sini{u Perkovi}a za direktora Uprave BiH za za{titu zdravlja bilja, ali je zato imenovan drugi srpski kadar, Radenko Radovi}, ~ime je dodatno poreme}en nacionalni balans na rukovode}im pozicijama u dr`avnim institucijama. Kako saznaje „Avaz“, Perkovi}, iako je bio prvi na listi „uspje{nih“ kandidata, nije imenovan prvenstveno zbog pritiska javnosti i pisanja na{eg lista, koji je otkrio da se radi o osobi koja je u problemima sa zakonom. Iako pojedini mediji u RS prenose njegove navode da }e se `aliti na izbor i konkursnu proceduru, prema Zakonu o Agenciji za dr`avnu slu`bu, koji definira da Vije}e ministara bira direktora s liste uspje{nih kandidata (a ne „najboljeg“), on na to nema pravo. No, imenovanjem Radovi}a za direktora Uprave Srbi }e i u naredne ~etiri godine zadr`ati ovu poziciju (prethodni direktor bio Milorad Zekovi}). Kako smo ve} objavili, Bo{njaci su u posljednje ~etiri godine ostali bez 16 klju~nih pozicija: od 64 dr`avne institucije u 24 su direktori Srbi, 20 pripada Bo{njacima, 19 Hrvatima, dok je na ~elu jedne kadar iz reda ostalih. A. [. Faksimil mi{ljenja Agencije za dr`avnu slu`bu o kandidatima

KONKURSI Iako sporni Sini{a Perkovi} nije imenovan

Institucije BiH: Imenovanje Bo{njaka uvijek problematizirano

Dobna granica

nisu rije{eni izbori direktora, primjerice, Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) ili Regulatorne age-

SIPA-e, VSTV-a, Pravobranila{tva (u me|uvremenu do{ao hrvatski kadar), zatim Ureda za veterinarstvo,

Agencije za {kolovanje policijskih slu`benika. Me|u osam funkcija koje su dobili Bo{njaci su ~elnici OSA-e, Agencije za rad i zapo{ljavanje, Agencije za visoko obrazovanje, Arhiva BiH, Centralne banke, Agencije za policijsku podr{ku, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ureda koordinatora za reformu javne uprave. O kakvom se nacionalnom debalansu radi potvr|uje i ~injenica da bi se, prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine, odnosno Ustavu BiH, Bo{njaci trebali nalaziti na 30 rukovode}ih funkcija, ali oni ih trenutno imaju samo 20.
M. KUKAN

Popis iz 1991.

FIPA i DEI
Nakon 2006. godine Bo{njaci su izgubili direktorske pozicije u FIPA-i i DEI-u, te su one prepu{tene kadrovima iz reda srpskog naroda. Od novoosnovanih institucija u periodu od 2006. do 2010. sedam ~elnih pozicija koje su od iznimnog zna~aja pripalo je Srbima, a pet daleko manje va`nih Bo{njacima. Tako su predstavnici srpskog naroda na ~elu Agencije za za{titu li~nih podataka, Agencije za lijekove, Centra za priznavanje dokumenata, Agencije za forenziku, Fiskalnog vije}a, Centralne harmonizacijske jedinice i Ureda za veterinarstvo. S druge strane, Bo{njacima su pripali tek Agencija za visoko obrazovanje, Arhiv, Agencija za policijsku podr{ku, Ured koordinatora za reformu javne uprave i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela.

Slu~aj Trnka, Mili~evi}, Bo{kovi}...
Ustavni sud Federacije BiH, zbog navr{enih 70 godina `ivota, napustili su dr. Kasim Trnka, dr. Ne|o Mili~evi} i mr. Mirko Bo{kovi}. Nijedan od spomenutih biv{ih sudija Ustavnoga suda FBiH nije uop}e dvojio da treba u mirovinu nakon {to su navr{ili 70 godina `ivota. I u tome nema ni{ta ~udnoga. Mnogo bi ~udnije bilo kada sudije ne bi po{tivale odredbe Ustava i zakona kao {to je to slu~aj u RS.

8

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

9

Bo{njake opet niza{ta ne pitaju
Nema nikakve dileme da }e politi~ki i svaki drugi polo`aj Bo{njaka u manjem entitetu u naredne ~etiri godine biti dodatno obezvrije|en

KONSTITUTIVNOST NA IZDISAJU Ko su ministri u Vladi RS

DEBALANS Trgovina SDA i SNSD-a

U

medijima, javnosti i me|u politi~kim strankama u Republici Srpskoj dugo su se vodile polemike o tome kakvog je kvaliteta i kapaciteta navratnanos sklepana Vlada Aleksandra D`ombi}a. Mo`e li ona odgovoriti osnovnim zadacima ubla`avanja iznimno te{ke socijalne i ekonomske situacije u manjem bh. entitetu, koja, prema predvi|anjima ekonomskih analiti~ara, prijeti da producira masovne nemire i nezadovoljstvo gra|ana u 2011. godini?

Op}a ocjena ozbiljnih analiti~ara i ljudi koji preferiraju realpolitiku je da je ovo jedna od najgorih poslijeratnih vlada, strukturirana najprije na ideolo{kim principima kreiranja politike jednopartijskog (SNSDovog) sistema, a nikako na ekonomskim i razvojnim programima. Iako su se koalicioni partneri DNS i SP uspjeli „izboriti“ za po dva mjesta u Vladi, mo}

Mla|ahna Lejla

otprilike, takva da }e za svaku strate{ku odluku donesenu u Palati predsjednika RS, pa „spu{tenu“ prema D`ombi}u, mo}i samo kimnuti glavama. Bo{njake, kao manjinski narod u RS, svakako najvi{e treba da zanima ko }e ih predstavljati u izvr{noj vlasti u naredne ~etiri godine. Ovo je zna~ajnije tim prije, jer su Bo{njacima prvi put od uvo|enja odluke o konstitutivnosti naroda oduzeta prava da u RS budu ravnopravno predstavljeni s jedne od {est klju~nih pozicija izvr{ne, zakonodavne i pravosudne vlasti. Potpuno je druga pri~a to {to su lideri stranaka koji predstavljaju Bo{njake u RS morali reagirati na vrijeme i stvoriti realne politi~ke pretpostavke za konstitutivnost. Vlada RS je, ina~e, sastavljena od 16 ministarstava, od ~ega, prema Ustavu, osam pozicija pripada Srbima, pet Bo{njacima, a tri Hrvatima. Bo{njake }e, dakle, predstavljati pet ministara i mi-

Srbi dobili 14 funkcija, Hrvati 12, Bo{njaci osam
S jedne od sjednica Ustavnoga suda RS: Javnost o~ekuje poja{njenja

Kakve to odluke donosi Ustavni sud RS

Bo{njacima bi, prema Ustavu, trebalo pripadati 30 rukovode}ih funkcija, ali oni ih trenutno imaju samo 20
Koliko je imenovanja u dr`avnim institucijama, o kojima su u proteklom ~etverogodi{njem mandatu odlu~ivali i trgovali SDA Sulejmana Tihi}a i SNSD Milorada Dodika, izvr{eno na {tetu Bo{njaka, pokazuje i podatak da je za to vrijeme 14 Srba postavljeno na rukovode}e pozicije, a 12 Hrvata i tek osam Bo{njaka. Rije~ je o institucijama u kojima su Srbima i Hrvatima na ~elnim funkcijama bez problema produ`avani mandati ili su oni imenovani u vrh novoosnovanih dr`avnih agencija. S druge strane, uvijek su problematizirana imenovanja Bo{njaka na pozicijama na kojima im je istekao mandat, pa tako ni do danas ncije za komunikacije (RAK). Od 2006. do 2010. Srbi su imenovani na rukovode}a mjesta Tu`ila{tva BiH, Agencije za identifikacione dokumente (IDDEEA), Agencije za za{titu li~nih podataka, Fiskalnog vije}a, Agencije za lijekove, Centra za priznavanje dokumenata, Agencije za forenziku, Direkcije za evropske integracije (DEI), Centralne harmonizacijske jedinice i Agencije za promociju stranih investicija (FIPA). Hrvati su dobili funkcije u vrhu Grani~ne policije, Agencije za statistiku, Ureda za reviziju, Instituta za intelektualno vlasni{tvo, Ombudsmena za potro{a~e, Direkcije za ekonomsko planiranje, Agencije za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Agencije za osiguranje depozita, Slu`benog lista BiH, Upravnog odbora UIO, Agencije za antidoping kontrolu i

[est od devet sudija rade protivno odredbama zakona!?
U Zakonu o Ustavnom sudu RS stoji da „sudiji prestaje funkcija kad navr{i 70 godina `ivota“
Lejla Re{i} (prva slijeva), Gorana Zlatkovi} (tre}a slijeva), Srebrenka Goli} (prva zdesna): Bo{nja~ke ministrice na|ene preko no}i

Trenutno stanje
broj dr`avnih institucija

UIO i RAK

64

vde D`erarda Selmana, ostali su javnosti van banjalu~ke regije manje poznati. Pa i prof. dr. Jasmin Komi}, po-

Vukmirica: Okolnosti ne hrane optimizam
Vujo Vukmirica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, na pitanje mo`e li D`ombi}eva Vlada, kada zvani~no po~ne s radom, odgovoriti ekonomskim izazovima koji }e tek uslijediti, ka`e da treba biti optimist. - Okolnosti im ne idu naruku, ali po prirodi odlu~ivanja njihovih ministara (mla|ahne Lejle Re{i}, poluanonimne Gorane Zlatkovi}, pa i politi~kih kameleona Petra \oki}a i Nedjeljka ^ubrilovi}a) bit }e, stvari, uvijek je novo bolje od starog pa tako treba biti optimist mada op}e okolnosti ne hrane toliko optimizam. Kriza je jo{ najvi{e izra`ena u manjim zemljama, jer ~im ve}e zemlje po~nu ka{ljati, manje dobiju upalu plu}a - slikovito je do~arao profesor Vukmirica situaciju koja i dalje vlada u RS i BiH. Vukmirica: Lo{e okolnosti nistrica, od kojih, kako to u obrnutom slu~aju potencira sam Dodik, nijedan nije „legitimni“ predstavnik bo{nja~kog naroda. Izuzev starog-novog ministra pratomak ugledne banjalu~ke obitelji, kojem bi impresivna biografija mogla pomo}i samo ukoliko bi se bilo {ta pitao kao ministar nauke i tehnologije. A pitat }e

se onoliko koliko i njegov prethodnik Bakir Ajanovi}. Dakle, nikako. Kada je D`ombi} saop}io ime Lejle Re{i} kao ministrice uprave i lokalne samouprave, svi su se grohotom nasmijali. Izuzev onih koji su ostali {okirani. Mla|ahna Lejla Re{i} dolazi iz novinarske bran{e, ali bi bilo te{ko u}i u trag ijednom kvalitetnijem novinarskom prilogu koji bi mogla zaka~iti uz svoju biografiju. Koga }e ona predstavljati kao Bo{njakinja i kako }e se transformirati iz nedokazane novinarke u efikasnu ministricu - vidjet }e se. No, ono {to je poznato jeste da je upala u igru samo no} uo~i izbora Vlade nakon {to je odustala Azra Pa{ali}, predsjednica Skup{tine op}ine Prijedor, koja je bila prvi pik predsjednika Demokra-

tskog narodnog saveza Marka Pavi}a. „Bo{nja~ka“ ministrica na SNSD-ove baterije zove se Srebrenka Goli}, ina~e nekada{nja Dodikova {efica kabineta, koja }e voditi Ministarstvo za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju. Mo`da se Goli} i zbog svog kompleksnog porodi~nog „nacionalnog stabla“ (otac Bo{njak, majka Hrvatica, udata za Srbina) godinama izja{njavala kao „ostali“, ali kada je zafalilo Bo{njaka - nije bio problem. Ko bi odbio ministarsku poziciju i astronomsku pla}u, nju najmanje sekira to {to je danas jedno, a sutra drugo. Jo{ jedna „autenti~na“ Bo{njakinja zove se Gorana Zlatkovi}, a u naredne ~etiri godine vodit }e Ministar-

Tihi}eva gre{ka

stvo trgovine i turizma iako je skoro cijeli radni vijek provela u pravosu|u!? Uprkos velikom istra`ivanju, te{ko je bilo prona}i bilo kakvu konekciju izme|u pravosu|a i turizma, izuzev, mo`da, situacija kada sudija zaganja lopova uhva}enog u turisti~koj kra|i. Ali, to nema ama ba{ nikakve veze s li~nostima i porukama ovog teksta. Jo{ manje s onim {to }e raditi nova Vlada, koju su mnogi jo{ i prije ustoli~enja osudili na propast. Nema nikakve dileme da }e tako politi~ki i svaki drugi polo`aj Bo{njaka u Republici Srpskoj u naredne ~etiri godine biti dodatno obezvrije|en, {to je pogubna posljedica dugogodi{nje licemjerne i neprincipijelne politike Stranke demokratske akcije i njenog {efa SuA. [I[I] lejmana Tihi}a.

U ~lanu 118. Ustava Republike Srpske stoji: „Sudija Ustavnoga suda bit }e razrije{en du`nosti kada bude osu|en za krivi~no djelo koje ga ~ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvr|enih Ustavom i zakonom“. Zakon koji se spominje u

kakva je ustavni sud ne}e na svojoj oficijelnoj internetstranici dr`ati neva`e}e ustavne i zakonske odredbe. Ako je ve} tako, kako se onda mo`e dogoditi sljede}e: od devet sudija Ustavnoga suda RS ~ak njih {est ima vi{e od 70 godina. Redom: Mirko Zovko ro|en je 1937. godine. Iste godine ro|en je i Mihailo Adamovi}. Godine

Treba naglasiti, Ustavni sud Republike Srpske rje{ava iznimno va`na pitanja op}enito, ali i iznimno va`na tzv. pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, prije svega Bo{njaka, te Hrvata i (skoro nikada) Srba. Tako se ne{to doga|a i ovih dana. Klub Bo{njaka u

~elne pozicije imaju Srbi

~elnih pozicija imaju Bo{njaci

24 20 19 1

Vitalni interes

~elnih pozicija imaju Hrvati

Kako je Zovko „zgrabio“ mogu}nost
Mirko Zovko postao je predsjednik Ustavnoga suda RS zahvaljuju}i odluci Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda. Tom odlukom presu|eno je da sva tri naroda mogu u`ivati prava koja proizilaze iz ~injenice da su konstitutivni na cijelom teritoriju BiH. A to zna~i da mo`e Hrvat, Bo{njak i Srovoj odredbi Ustava RS jeste Zakon o Ustavnom sudu Republike Srpske. A u ~lanu 15. toga zakona nedvojbeno se odre|uje da „sudiji prestaje funkcija kada navr{i 70 godina `ivota“. Kako citirana odredba iz Ustava RS tako i ona iz Zakona o Ustavnom sudu RS, nalaze se na oficijelnoj stranici Ustavnoga suda manjeg bh. entiteta. Dakle, vjerovati je da tako ozbiljna institucija bin biti izabran i za predsjednika Ustavnoga suda kako u RS tako i u FBiH. To je dobro. Me|utim, ne ~ini se ba{ dobrim to {to je Mirko Zovko bio protiv odluke o konstitutivnosti „svih svuda“ u vrijeme kada se ta odluka donosila na Ustavnome sudu BiH, a Zovko bio jedan od sudija iz reda Hr1940. ro|eni su sudije Avdo [piljak i Milorad Ivo{evi}. Branko Sunari} ro|en je 1936. godine, a Adem Medi} 1934. godine. Skupa, njih {estorica imaju 442 godine, a u prosjeku 73,66 godina. Ispod granice - za zakonom obvezuju}u mirovinu od 70 godina su sudije Vojin Bojani}, Du{ko Medi} i Marko Raj~evi}. Ali, {ta rade, kako rade, zbog ~ega uop}e rade sudije koje su ve} trebale u`ivati lijepe mirovinske dane? vata na tom sudu. To ~emu se on protivio, omogu}ilo mu je da bude izabran za predsjednika Ustavnoga suda RS. I „zgrabio“ je tu mogu}nost. Dvojba je: je li takav potez moralan ili ne? Ali, nema dvojbe u tome da sudije ustavnih sudova trebaju biti „visokomoralne osobe“. Vije}u naroda RS cijeni da je povrije|en nacionalni interes ovog naroda zastupanjem u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti RS. A je li doista tako, ocijenit }e Ustavni sud RS. Odluka Suda bit }e kona~na i obvezuju}a. Iz tog razloga, nije nebitno ko }e takvu odluku donijeti. Ho}e li je donijeti sudije koje su tu gdje jesu na zakonit ili na~in koji blage veze sa zakonskim odredbama nema. Sude}i prema ~lanu 15. Zakona o Ustavnom sudu RS koji se nalazi na oficijelnoj internet-stranici ove institucije, onda ~ak {est sudija obna{a tu du`nost na potpuno nezakonit na~in. Zbog ~ega je tako, niko ne zna. Ili, zna mali broj ljudi. A tom malom broju ljudi veoma je, izgleda, stalo da na Ustavnom sudu RS budu sudije koje svoj posao rade protivno odredbama i Zakona i Ustava. H. ORAHOVAC

~elnu poziciju ima predstavnik iz reda ostalih

Bo{njaci ostali bez jo{ jedne direktorske pozicije
Imenovanjem Radovi}a Srbi dobili mjesto direktora Uprave BiH za za{titu bilja
Vije}e ministara BiH, ipak, nije imenovalo spornog Sini{u Perkovi}a za direktora Uprave BiH za za{titu zdravlja bilja, ali je zato imenovan drugi srpski kadar, Radenko Radovi}, ~ime je dodatno poreme}en nacionalni balans na rukovode}im pozicijama u dr`avnim institucijama. Kako saznaje „Avaz“, Perkovi}, iako je bio prvi na listi „uspje{nih“ kandidata, nije imenovan prvenstveno zbog pritiska javnosti i pisanja na{eg lista, koji je otkrio da se radi o osobi koja je u problemima sa zakonom. Iako pojedini mediji u RS prenose njegove navode da }e se `aliti na izbor i konkursnu proceduru, prema Zakonu o Agenciji za dr`avnu slu`bu, koji definira da Vije}e ministara bira direktora s liste uspje{nih kandidata (a ne „najboljeg“), on na to nema pravo. No, imenovanjem Radovi}a za direktora Uprave Srbi }e i u naredne ~etiri godine zadr`ati ovu poziciju (prethodni direktor bio Milorad Zekovi}). Kako smo ve} objavili, Bo{njaci su u posljednje ~etiri godine ostali bez 16 klju~nih pozicija: od 64 dr`avne institucije u 24 su direktori Srbi, 20 pripada Bo{njacima, 19 Hrvatima, dok je na ~elu jedne kadar iz reda ostalih. A. [. Faksimil mi{ljenja Agencije za dr`avnu slu`bu o kandidatima

KONKURSI Iako sporni Sini{a Perkovi} nije imenovan

Institucije BiH: Imenovanje Bo{njaka uvijek problematizirano

Dobna granica

nisu rije{eni izbori direktora, primjerice, Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) ili Regulatorne age-

SIPA-e, VSTV-a, Pravobranila{tva (u me|uvremenu do{ao hrvatski kadar), zatim Ureda za veterinarstvo,

Agencije za {kolovanje policijskih slu`benika. Me|u osam funkcija koje su dobili Bo{njaci su ~elnici OSA-e, Agencije za rad i zapo{ljavanje, Agencije za visoko obrazovanje, Arhiva BiH, Centralne banke, Agencije za policijsku podr{ku, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ureda koordinatora za reformu javne uprave. O kakvom se nacionalnom debalansu radi potvr|uje i ~injenica da bi se, prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine, odnosno Ustavu BiH, Bo{njaci trebali nalaziti na 30 rukovode}ih funkcija, ali oni ih trenutno imaju samo 20.
M. KUKAN

Popis iz 1991.

FIPA i DEI
Nakon 2006. godine Bo{njaci su izgubili direktorske pozicije u FIPA-i i DEI-u, te su one prepu{tene kadrovima iz reda srpskog naroda. Od novoosnovanih institucija u periodu od 2006. do 2010. sedam ~elnih pozicija koje su od iznimnog zna~aja pripalo je Srbima, a pet daleko manje va`nih Bo{njacima. Tako su predstavnici srpskog naroda na ~elu Agencije za za{titu li~nih podataka, Agencije za lijekove, Centra za priznavanje dokumenata, Agencije za forenziku, Fiskalnog vije}a, Centralne harmonizacijske jedinice i Ureda za veterinarstvo. S druge strane, Bo{njacima su pripali tek Agencija za visoko obrazovanje, Arhiv, Agencija za policijsku podr{ku, Ured koordinatora za reformu javne uprave i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela.

Slu~aj Trnka, Mili~evi}, Bo{kovi}...
Ustavni sud Federacije BiH, zbog navr{enih 70 godina `ivota, napustili su dr. Kasim Trnka, dr. Ne|o Mili~evi} i mr. Mirko Bo{kovi}. Nijedan od spomenutih biv{ih sudija Ustavnoga suda FBiH nije uop}e dvojio da treba u mirovinu nakon {to su navr{ili 70 godina `ivota. I u tome nema ni{ta ~udnoga. Mnogo bi ~udnije bilo kada sudije ne bi po{tivale odredbe Ustava i zakona kao {to je to slu~aj u RS.

10

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

PRESSIJA
Pokloni s novom prilikom

KRAJINA [ta ~eka Lipova~u na po~etku mandata

^ekaju}i Jadranku
Posjeta hrvatske premijerke i krajem pro{le godine je odgo|ena
U srednjoj Bosni u utorak, 18. januara, sve je bilo spremno za dolazak hrvatske premijerke Jadranke Kosor, koja je svoju posjetu ovom dijelu na{e zemlje jo{ krajem pro{le godine odga|ala zbog obaveza. Pred bolnicom „Fra Mapolicajcima javljeno je da je posjeta odgo|ena. Kamermanima i fotoreporterima ostalo je da uslikaju maglu ispred bolnice, a policajcima da se povuku. Ali, nisu samo novinari i policajci ~ekali. U Fran{iznom centru u Vitezu,

Franjo Rajkovi}, privrednik iz Viteza, s Draganom ^ovi}em

to Nikoli}“ u Novoj Biloj kod Travnika mjere sigurnosti na visokom nivou, veliki broj policajaca MUP-a SBK, novinari, kamermani i fotoreporteri, kako iz doma}ih medija tako i iz poznatih svjetskih novinskih agencija. Me|utim, ne{to prije 12 sati, kada se o~ekivao dolazak premijerke Kosor, najprije novinarima, a zatim i

gdje je Kosor trebala odr`ati tri sastanka, ~ekali su privrednici, politi~ari i visoka delegacija HDZ-a BiH, predvo|ena predsjednikom Draganom ^ovi}em i dopredsjednicom Borjanom Kri{to. Pokloni koji su bili pripremljeni u Vitezu morat }e sa~ekati novi termin dolaska K. K. premijerke Kosor.

Lipova~a: Ne zavidi sebi na poziciji koju je sam odabrao

Start s dubiozom od 100 miliona KM
Nezaposleni i siroma{ni
Neizmirene obaveze po bud`etu USK za pro{lu godinu iznose 27,9 miliona KM. Dodu{e, u ovih 27,9 miliona ukalkulirani su i iznosi iz kratkoro~nih obaveza od 19,4 miliona KM, pa je nemogu}e dati kona~no stanje. No, i ovakav finansijski prikaz bud`eta USK pru`a respektabilno demotiviraju}u sliku od koje }e siroma{ne i gladne Kraji{nike zaboljeti i noge i ruke, a ponajvi{e glava. Hamdija Lipova~a vjerovatno ima dobre namjere i ambiciju da {to bolje startuje. Kakav }e biti start njegove vlade s finansijskim „tegovima“ „pravci djelovanja i prioriteti“ itekako morati uva`avati ovu startnu finansijsku dubiozu. Mandatar Lipova~a istakao je u nekoliko navrata kako se mora „vi{e gledati naprijed, jer je bavljenje pro{lo{}u i svim proma{ajima dosada{njih kantonalnih vlada lo{a opcija i to ne vodi u dublje probleme“. Ali, upravo zbog proma{aja pro{lih vlada i `estokih kritika kojima je SDP USK, na ~elu s Lipova~om, „~astio“ Dedi}evu i ranije unsko-sanske vlade, SDP-ov mandatar }e mandat zapo~eti s ogromnim minusom koji bi zabrinuo i ekonomski daleko potekoje su objesile ranije kantonalne izvr{ne i zakonodavne strukture, bit }e zanimljivo pratiti. Dodajmo da na USK ima 40.000 nezaposlenih koji su egzistencijalno ugro`eni, jo{ 100.000 Kraji{nika koji su na granici siroma{tva i bijede, ~ega je mandatar itekako svjestan. Lipova~a smatra da se socijalnim dijalogom, boljim zakonima i razvojem proizvodnje u onom obimu u kojem je to objektivno mogu}e, uz stabilnu politi~ku situaciju i poziciju zakonodavne i izvr{ne vlasti kantona, mo`e i mora i}i naprijed. @ivi bili, pa vidjeli. ntnije regije nego {to je osiroma{ena Krajina. Jo{ je poraznije ako se zna da veliki broj slu`benika u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti USK ima direktni i indirektni interes da sudski naplati potra`ivanja, te da su tada{nji potezi vlastodr`aca vu~eni upravo radi njihovih privatnih interesa. Zato ostaje pitanje kako }e premijer Lipova~a „gledati naprijed“ dok u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti pored njega sjede oni koji „imaju retrovizor“. Spomenutih {ezdesetak miliona KM sudskih izvr{enja (s kamatama) samo je po~etak finansijskih „rupa“ bud`eta u 2011. godini. Za dobavlja~e, poreze i doprinose bud`et USK na kraju 2010. godine ima obaveze od 5,5 miliona KM, a za fizi~ka lica dodatnih 300.000 KM te jo{ 900.000 ostalih kratkoro~nih obaveza - ukupno 6,7 miliona KM. Za pla}e Kanton 1 duguje 6,2 miliona KM, plus obaveze i doprinosi, {to ukupno iznosi 12,3 miliona KM. Ovdje treba dodati i 377.00 KM za tople obroke, otpremnine, prijevoz na posao... Sve u svemu, ukupne kratkoro~ne obaveze USK iznose 19,4 miliona KM, {to sa sudskim izvr{enjima od 38,3 miliona KM, plus kamate i tro{kovi, iznosi frapantnih 80 miliona KM. Lipova~inu Vladu „zaka~it }e“ i tu`be visokog obrazovanja za neispla}ivanje po kolektivnom ugovoru, {to je jo{ 10 miliona KM. Zatim i tzv. korejski kredit od ~etiri miliona KM, te tzv. austrijski od 10 miliona KM daju zajedno brojku od oko 100 miliona KM. Ovaj ovakav „minus“ ~ini ~ak 50 posto budu}eg bud`eta USK za 2011. godinu. Ovdje nismo (za)ra~unali kredit MMF-a od 12,5 miliona KM koji }e 2013. godine sti}i na naplatu, a koji je prethodna kantonalna vlast potro{ila ne na stabilizaciju bud`eta nego na stabilizaciju svojih enormnih i, uz to, redovnih primanja. M. DEDI]

Ostaje pitanje kako }e premijer „gledati naprijed“, dok u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti pored njega sjede oni koji „imaju retrovizor“

PRESSIJA
Kad se ne pla}a kirija

U

Katanac na boljitak
Ovih dana na vratima kancelarije Narodne stranke radom za boljitak Op}inski odbor Kalesija osvanuo je lanac s katancem. Kako smo saznali, vlasnik prostora koji je iznajmio prostor NSRzB-u zaklju~ao je kancelariju zbog nepla}anja kirije. Kalesija: Katanac na ulaznim vratima Za povjerenika NSRzBUz to, u ovoj stranci je i a u Kalesiji imenovan je raspu{ten Op}inski odbor. dosada{nji sekretar Mirnes Biv{i predsjednik MevluImamovi}. din Ikanovi} isklju~en je iz - Odluka o raspu{tanju stranke. Op}inskog odbora i imeno- Mene su isklju~ili zbog vanju povjerenika je donijetoga {to sam kao vije}nik, la Centrala. Nakon konstiprilikom izbora predsjedatuiranja Vlade Tuzlanskog vaju}eg Op}inskog vije}a kantona bit }e odr`ani i Kalesija, podr`ao kandidata SDA, a ne kandidata SDP-a. izbori za rukovodstvo stranke u Kalesiji - rekao nam Zna se kakve smo rezultate je Imamovi}, dodaju}i da je postigli dok sam ja bio preupoznao vrh stranke u dsjednik, a sada eto njih ne[irokom Brijegu u vezi s zaka rade kako znaju i umiju klju~avanjem kancelarije, kazao nam je Mevludin Ikate da su mu obe}ali da }e to novi}, ne `ele}i da vi{e kou najskorije vrijeme biti rimentrira aktuelnu situaciju F. S. je{eno. u ovoj stranci u Kalesiji.

Krajini se nekako vjeruje da dolazak Hamdije Lipova~e na ~elo 14. po redu Vlade USK nakon rata mo`e donijeti dugo o~ekivane promjene i bolji `ivot za 300.000 gra|ana Kantona 1. Onoga dana kada je postao mandatar budu}e Vlade USK Lipova~a je, uz nagla{eni optimizam i svoj uobi~ajeni entuzijazam, dodao malo gorkih za~ina. ^ini se, barem u ovom trenutku, da 12. unsko-sanski premijer ne zavidi sebi na poziciji koju je sam odabrao.

Veliki dugovi

Lipova~a se izvje{tio i da bude diplomatski nejasan. Njegove kuloarske, polujavne anticipacije, u neskladu su s javno izre~enim stavovima, no i to spada u njegov liderski bekgraund. - Pravci djelovanja Vlade USK i njeni prioriteti u direktnoj su ovisnosti o tome u kakvom je stanju kantonalni bud`et, kolika su i kakva zadu`enja bud`eta i kolika su sudska potra`ivanja prema bud`etu - ka`e Lipova~a. A tu je stanje ovako. Zaklju~no sa 31. decembrom 2010. godine sudska izvr{enja kod UniCredit banke iznose 38.320.535 KM bez kamata. Ukupno 5.798 fizi~kih i pravnih lica tra`e iz bud`eta skoro 40 miliona KM. Dodaju li se ovome kamate i sudski tro{kovi, to je ve} 60 miliona KM. To zna~i da }e

Ekonomski slom

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

11

Islam je ve} ameri~ka religija
Gradnju Islamskog centra na Mehnetnu htjeli su sprije~iti i desni~ari Gerta Vildersa
ejzi Kan (Daisy Khan) je izvr{na direktorica Ameri~kog dru{tva za promociju muslimana (American Society for Muslim Advancement - ASMA), sa sjedi{tem u Njujorku. Iako ju je ameri~ka javnost dobro upoznala kroz ~esta gostovanja u medijima, globalno je postala poznata tokom protesta zbog najave izgradnje Islamskog centra na Menhetnu, u blizini mjesta gdje su nekada stajali tornjevi Svjetskog trgovinskog centra, sru{eni 11. septembra 2001. godine. Kan je supruga njujor{kog imama Abdul Raufa Fejsala (Feisal), voditelja Inicijative „Cordoba“, a dosad je nagra|ena brojnim priznanjima, me|u kojima se izdvajaju ona „New York Timesa“ i CNN-a.
Gospo|o Kan, gotovo se mo`e re}i da ste Vi i Va{ suprug, imam Fejsal obilje`ili 2010. godinu, znaju}i za turbulencije s kojima se suo~avate zbog gradnje Islamskog centra u blizini „nulte ta~ke“. Je li sada situacija mirnija?

RAZGOVOR Dejzi Kan, direktorica Ameri~kog dru{tva za promociju muslimana

D

Ujedinit }emo front
Znaju}i da je imam Fejsal rekao da su „sve opcije otvorene“ ako se pritisci nastave, {to zna~i da bi se Islamski centar mogao graditi na drugoj lokaciji, mo`ete li potvrditi da ostajete kod lokacije na Menhetnu?

- In{allah! San o tome je jo{ `iv. Me|utim, mo`da se to ne}e dogoditi tako brzo kao {to smo o~ekivali. Ideja se, dakle, sastoji da

okupimo diverzificiranost na{e zajednice i ujedinimo „front“ koji mo`emo u okviru datog konteksta Amerike. U tome je bosanska zajednica veoma va`na, jer je neobi~na zajednica, jer je do{la ovdje zato {to je morala. A ka`em, Bosanci su za kratko vrijeme formirali va`ne odnose s klju~nim kongresmenima i mi }emo raditi skupa s njima.

Zna~i, postoji ne{to {to je „ispod radara“, {to mi muslimani u Americi moramo razaznati. Koristimo ovo vrijeme da preispitamo na{u zajednicu, da se organiziramo i kolaboriramo sa svim ostalim saveznicima koji su nam prisko~ili u pomo} u ovom periodu. [to je najva`nije, radi se o saveznicima iz drugih religijiskih zajednica, tako da znamo da nismo sami. - Tako je. Zapravo, mo`e se re}i da nas je veoma maZna~i, svi su oni pokazali solidarnost...

Interes od BiH do Kine
- ^uli smo da se o na{em Centru interesiraju ~ak i muslimani u Kini. Jer brend zvani Amerika jo{ se do`ivljava kao svjetionik slobode. Od svojih suradnika ~ula sam da su, recimo, bosanski mediji `ivo pratili doga|aje oko protesta protiv na{eg Centra, a iskazane su nam i simpatije od bosanskih se na osje}anja onih Amerikanaca koji osobno poznaju nekog muslimana iz svoje sredine, pokazatelji su dijametralno suprotni. IstiKan: U Americi je {est miliona muslimana, ali na{a zajednica brzo raste
(Foto: Webpublicapress)

islamskih lidera u Americi. Mislim da sav taj globalni interes pokazuje kako ljudi u svijetu nisu `eljeli da vide da Amerika odustane od svojih ideala. Ljudi su `eljeli da vide ho}e li Amerika i ameri~ke vrijednosti u ovom slu~aju pobijediti i to ne samo muslimani ve} i ostali, i otuda toliki interes. smo mi, muslimani, u Americi slabo odradili svoju „doma}u zada}u“, jer ~ovjek ima samo onoliko prava koliko se za njih izbori. Pred nama je sada zadatak da na{u poruku prenesemo Amerikancima koliko to kroz dijalog maksimalno mo`emo. To zna~i da ih pozovemo u na{e domove, da im poka`emo na{e obi~aje i otvorimo na{a vrata, kako bi ljudi mogli da stupe u interakciju s obi~nim muslimanima, a ne samo da zavise od ~esto tendencioznih medijskih izvje{taja. - Statistike pokazuju da se radi o {est miliona, ali na{a zajednica brzo raste.
Koliko muslimana ima u Americi?

Politi~ki pritisak

Uspjeh Bo{njaka
Nakon rata u BiH u Ameriku je stiglo oko 350.000 uglavnom bosanskih muslimana. Koliko pratite bh. zajednicu u SAD, koju sve vi{e karakteriziraju visokoobrazovani, pa ~ak i lokalno politi~ki vrlo aktivni profesionalci?

- Ustvari, turbulencija je po~ela pro{log aprila i nastavljena sve do po~etka novembra, ta~nije 4. novembra, kada smo imali izbore. Nakon {to su izbori okon~ani, sve se vratilo u neku vrstu normale. A i prijete}a pisma su prestala s tim datumom.

Gradnja institucija
Vjerujete li da muslimani u Americi mogu sti}i taj nivo u politici, medijima... poput ljudi iz jevrejske zajednice?

- Djelimi~no dobre. To je ono na ~emu sada radimo. Nakon svega {to je objavljivanje izgradnje Centra isprovociralo {irom zemlje do{li smo do zaklju~ka da bez odlaganja moramo primijeniti nau~ene lekcije iz ove kri-

S obzirom na to da „smirivanje“ vezujete za kraj izbora, zna~i li to da su tenzije bile politi~ki motivirane i da }e se ponoviti uo~i novih izbora? Jesu li to dobre ili lo{e vijesti?

ze. Ne radi se samo o islamskoj zajednici, ve} o utjecaju 11. septembra, o psihi Amerikanaca. Bilo je to prvi put da smo mi napadnuti na na{oj teritoriji i od toga se jo{ nismo oporavili ili se izmirili s na{om ranom. Jer, mi smo zemlja koja je odmah oti{la u rat poslije toga i u tom ratu smo i danas. Tako da nam ostaje jedno veliko pitanje: koja je

Pomo} Baraka Obame
- Vidjela sam to kao poku{aj da bude senzitivan prema onima koji su bili zabrinuti ili druga~ije razmi{ljali, ostavljaju}i nama da odlu~imo {to je najbolje. U svakom slu~aju, samim tim {to je ameri~ki predsjednik progovorio o tome, a mogao je sve pre{utjeti, njegov
Koliko je predsjednik Barak Obama doprinio u podr{ci „Cordoba“ projektu?

doprinos je ogroman. Mislim da je to bilo u smjeru onoga kad se gradona~elnik Njujorka zauzeo za ~vrstu poziciju i nastavlja to ~initi do dan-danas. Ali, sve je doseglo nacionalnu razinu kad je predsjednik progovorio o tome. Na~in i strast, te vjera u ono {to je govorio podsjetilo je ljude na ameri~ki Ustav koji je zna~ajan za `ivot u ovoj zemlji.

uloga Amerike u svijetu danas? Ovo je nacionalna konverzacija, ona koju smo imali proteklih devet godina, o reakciji ili pretjeranoj reakciji, koju smo imali oko svega. Kad je rije~ o Centru, valja re}i da su protivnici gradnje uglavnom bili okupljeni u grupi zvanoj „Stop s islamizacijom Evrope“, koja je na taj na~in umislila da treba „zaustaviti islamizaciju Amerike“, a nas vidjela na vrhu svega...
Je li Vi to govorite o Gertu Vildersu, holandskom desni~arskom politi~aru?

lo religijskih zajednica napalo. Me|u njima je ostao upam}en Teri D`ons (Terry Jones) (sve}enik koji je `elio spaliti Kur’an na Floridi, op. a.). A protiv njega su ustali ~ak i evan|elisti.
Slu{aju}i Vas, sve izgleda bezazlenije nego u trenucima kada smo u medijima slu{ali da skoro 70 posto Amerikanaca ne podr`ava izgradnju Islamskog centra na Menhetnu. Ka`ete li da su protesti bili samo politi~ki?

- Da, da. Pridru`io se i Robert Spenser (autor 11 knjiga o „islamskom terorizmu“ i internet-stranice „Jihad watch“, op. a.). Mi znamo da to pitanje nije bilo rezultat spontane osjetljivosti, jer su napadi na nas nastavljeni u mnogim d`amijama, od Kalifornije, preko Floride, do Stejten Ajlenda i drugih mjesta u Americi.

- Ta~no je da najve}i broj Amerikanaca dobiva informacije o islamu putem medija. I to je zbog toga {to je opozicija, koju sam ve} spomenula, vrlo efikasno koristila medije prenose}i poruku da se muslimana treba pla{iti, da im se ne mo`e vjerovati, da su autsajderi... Percepcija ljudi oblikovana je na na~in da se ovdje radi o nekakvim zadnjim namjerama. Ali, kad pogledate sli~ne ankete koje se odno-

- Neke od njih vrlo dobro znam i s njima blisko sara|ujem. Mi imamo dosta nau~iti od bosanske i albanske zajednice, evo ovdje u Njujorku, naprimjer. Mi smo najglobalnija muslimanska zajednica koja `ivi u jednoj zemlji na svijetu. U tom konglomeratu, Bosanci su se pokazali kao odli~ni legislatori, s odli~nim vezama u Kongresu. Oni su u Kapitol Hilu uspjeli progurati vi{e vrlo va`nih rezolucija. Imate dakle, dobre advokate i talentirane politikologe pred kojima je svijetla budu}nost. na je da su o svemu, zahvaljuju}i i nekim ovda{njim medijima, najglasniji bili oni koji ne poznaju niti jednog muslimana osobno.
Koliko su Vam u Va{oj borbi pomogli nastupi u ameri~kim medijima?

- Uobi~ajeno je, ka`u ljudi, da pro|u tri generacije iz jedne komune da bi se zajednica amerikanizirala. Imigrantske zajednice najautenti~nije su u prvoj i drugoj generaciji, dok se tek tre}a generacija u potpunosti prilagodi `ivotu u Americi. To je tangenta amerikanizacije. Ali, mo`emo re}i da je ve} sada islam ameri~ka religija. Valja isto tako re}i da je borba za prihvatanje bila borba koju su prije nas ovdje vodili katolici, Jevreji i ostali.
Jesu li muslimani prihva}eni u Americi?

- Mnogo. Pomogli su nam u razbijanju stereotipa. Ali, ~ini mi se da smo tek na po~etku te medijske bitke. Znate, u jednom trenutku shvatili smo koliko

- Kad ka`em da je islam ve} ameri~ka religija, mislim na te populacione brojke i na ~injenicu da mi imamo prava i da prakticiramo na{u religiju. Ali, pitanje jesmo li mi jednako prihva}eni Americi, to je veliko pitanje. I to prihvatanje obi~no dolazi s izgradnjom institucija, kroz koje se borite za svoja prava, i kroz {ta se vi gra|anski anga`irate, kroz politiku ili druge gra|anske forme organiziranja. Mislim da se to ve} de{ava. Zahvaljuju}i i ovoj krizi, na{a zajednica sve to uzima mnogo ozbiljnije.
Erol AVDOVI]

12

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

Javni fondovi pred kolapsom
Najve}i dug, od vi{e od 220 miliona KM, ima Fond PIO Za refundaciju pla}a porodiljama Fond dje~ije za{tite duguje poslodavcima 25 miliona KM
avni fondovi u Republici Srpskoj su pred finansijskim kolapsom, jer njihova ukupna dugovanja

BANJA LUKA Zakonom pove}ana prava, a nema novca

Fond zdravstvenog osiguranja RS
Kreditna zadu`enja kod banaka radi servisiranja teku}ih obaveza imao je Fond zdravstenog osiguranja RS, ~iji gubici, zaklju~no s 2009. godinom, iznose oko 55 miliona KM. Samo bolnicama u Srbiji na osnovu tro{kova lije~enja pacijenata iz RS duguju oko 18 miliona KM. Kod komercijalnih banaka uzeli su kredit od oko 10,2 miliona KM, a preko Vlade RS odobreno im je oko 80 miliona maraka s ra~una posebnih namjena, {to, zajedno s prethodno iskazanim gubicima, iznosi vi{e od 130 miliona KM deficita. Taj novac trebali bi, navodno, vratiti do kraja 2012. godine, ali je, kako je navedeno u revizorskom izvje{taju - nejasno kako planiraju vratiti novac kada su ve} sada u gubicima?! - Ako taj kredit ne bude vra}en do 2012. godine, bit }e tretiran kao deficit - naveo je glavni revizor RS Bo{ko ^eko. se nalaze, u entitetskom Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja, Fondu dje~ije za{tite i Fondu zdravstvenog osiguranja isti~u izmjene zakona kojima su data prava korisnicima, a nije osiguran novac za njihovo ostvarivanje. Slamku spasa za punjenje bud`eta ovim fondovima nudi ekonomska politika RS za 2011. godinu, a te{ko finansijsko stanje nastoji se prebroditi kroz pove}avanje stope poreza na prihode i doprinose. - Ho}e li na ovaj na~in biti nadomje{ten deficit u javnim fondovima, direktno zavisi od toga kakvo nas stanje u privredi o~ekuje u ovoj godini. Ako do|e do planiranog pove}avanja BDP-a u ovoj godini te do zapo{ljavanja radnika i pobolj{avanja poslovne klime, ostvarivat }e se i vi{i prihodi od poreza i doprinosa i na taj na~in puniti bud`eti fondova - kazao je Sa{a Grabovac, predsjednik Udru`enja ekonomista SWOT iz Banje Luke.

J

iznose vi{e od 360 miliona maraka! Kao osnovni razlog za ovako te{ko stanje u kojem

Fond PIO RS
Najve}i deficit, od vi{e od 220 miliona KM, ima Fond PIO RS, a problemi s punjenjem bud`eta u ovom fondu doveli su do sve zna~ajnijeg ka{njenja u isplati penzija te se njihova redovnost nastoji osigurati kroz pozajmice Vlade RS i revolving kredite. - Nije to nikakva misterija. Fond nema para i zato kasne penzije. Po~ne se s isplatom, ali se ona ne mo`e zavr{iti u roku od nekoliko dana, jer se ~eka teku}i priliv novca kako bi se moglo nastaviti s isplatom - kazao je predsjednik Udru`enja penzionera RS Rade Rakulj. U ovom fondu negiraju da im prijeti finansijska propast, a saglasnost Vlade RS da se u ovoj godini, zbog mogu}ih problema u isplati penzija i odr`avanja likvidnosti, mogu zadu`iti kod banaka za 40 miliona maraka, obja{njavaju samo kao pru`enu mogu}nost, {to ne zna~i da }e se to i desiti.

Grabovac: Zavisi od privrede

Fond dje~ije za{tite
Zbog kumuliranog deficita samo u 2010. godini od vi{e od osam miliona maraka za refundaciju naknada pla}a poslodavcima za majke koje koriste porodiljsko odsustvo, kao i zbog problema s teku}im prilivom finansijskih sredstava, Fond dje~ije za{tite donio je odluku u novembru pro{le godine da umanji iznose dje~ijeg dodatka. Prema rije~ima pomo}nice direktora Fonda Jelenke Vukovi}, najve}i problem i optere}enje Fondu predstavljaju naknade pla}a za porodilje, a kumulirani dug iznosi skoro 25 miliona KM. - Dug iz 2009. po ovom osnovu iznosi oko 11,8 miliona KM, a u 2010. godini oko osam miliona. Izmjenama Zakona o dje~ijoj za{titi, koji je stupio na snagu krajem 2008. godine, do{lo je do pove}anja prava, ali nedostaju sredstva za njihovu isplatu - dodala je Vukovi}.

(Foto: M. Lugi})

B. SPASENI]

Defektolozi „kisele“ diplome
Bez obzira na to {to godinama nemaju gdje da rade, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Tuzli svake godine prima nove studente i {koluje ih za poslove defektologa
Prema podacima Udru`enja defektologa „Humanost“ u Tuzli, trenutno se na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje op}ine Tuzla nalazi vi{e od 160 diplomiranih defektologa. Rije~ je o viokoobrazovanom kadru koji svoje diplome „kiseli“ me|u nezaposlenima i po desetak godina i vi{e, bez realnih izgleda da se i u narednih pet ili deset godina negdje zaposli. - Trenutno na evidenciji nezaposlenih ima defektologa iz prve generacije tada{njeg Defektolo{kog, odnosno Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Ti ljudi nisu nigdje prispjeli jer nisu u situaciji da polo`e stru~ni ispit. Nemaju gdje da ga polo`e jer nijedan pravni subjekt, po~ev od {kola pa do bolnica, svojim normativnim aktima ne potra`uje ova zanimanja. Sude}i po situaciji kakva je u Tuzli, defektolozi, bilo kojeg usmjerenja, po zavr{etku fakulteta, slobodno, pod uvjetom da nemaju neku jaku vezu u nekoj zdravstvenoj ustanovi ili specijaliziranoj {koli, mogu svoje diplome uokviriti i dr`ati na zidu ka`e sekretar Udru`enja „Humanost“ Safet Memi}. Zbog neposjedovanja stru~nog ispita defektolozi nemaju mogu}nost ni za bavljenje privatnom djelatno{}u, odnosno otvaranja vlastitih ordinacija gdje bi radili s osobama kojima je pomo} defektologa potrebna. Bez obzira na to {to godinama nemaju gdje da rade, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Tuzli svake godine prima nove studente i {koluje ih za poslove defektologa. Kome ih {koluje, to, o~ito, ne znaju u Ministarstvu obrazovanja, nauke i kulture, niti na samom fakultetu. - Dobili smo podatke da je u nastavnom procesu na ~etiri studijske godine trenutno 680 budu}ih defektologa. Dodu{e, zanemariv broj ih je iz drugih kantona, a ostali su uglavnom s podru~ja TK. Gdje }e se ti ljudi zaposliti, to samo Bog zna. Sti~e se utisak da studij defektologije vi{e postoji zbog predava~a koji tamo rade nego

GRE[KE Politika obrazovanja za {to vi{e nezaposlenih

- Jedini na~in da defektolozi polo`e stru~ni ispit jeste da to urade na mati~nom fakultetu. Fakultet bi mogao sa~initi plan volonterskog sta`a defektologa, a da se po njegovom zavr{etku pristupi polaganju. To bi bila nada za ove mlade ljude da sa svojom diplomom na|u posla negdje u BiH, a ne da ~ame na evidenciji nezaposlenih u Tuzli - navodi Memi}. Afganistanu opslu`uje baze ameri~ke vojske. Zanemariv broj defektologa praksom „padobranaca“ uspio je posao dobiti u medicinskim ustano-

Ima nade

Rade kao pekari

Stru~ni ispit

Pravnici, ekonomisti...
Na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje TK sa fakultetskom diplomom trenutno je nekoliko stotina profesora bosanskoga jezika, zbog onih koje oni obrazuju. Krajnje je vrijeme da se s ovom ~injenicom suo~e institucije koje kreiraju politiku obrazovanja - navodi Memi}. Diplomirani defektolozi, koji su svoje diplome stekli na Univerzitetu u Tuzli, trenutno su, uz profesore bosanskog jezika s istog univerziteta, najmnogobrojnija radna snaga koja u ratom zahva}enom slijede ih pravnici, defektolozi, ekonomisti, pedagozi itd. Od svih njih, jedino su defektolozi ti koje ne potra`uje nijedan poslodavac. vama te nekoliko njih u {kolama. Ostali, ako nisu u politici, poput dr`avnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a, ili nisu imali sre}u da u Afganistanu peru su|e i ~iste ameri~ke baze da bi pre`ivjeli, prisiljeni su da rade kao konobari, pekari, voza~i u trgova~kim centrima itd. Ili da i dalje ~ekaju na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje.
A. HAD@I]

Uzaludne molbe ministrici
- Nezamislivo je da je proces inkluzije u nastavnom procesu krenuo ve} nekoliko godina, a da s djecom s posebnim potrebama rade nastavnici redovne nastave, a ne stru~njaci koji su se za to {kolovali. Na`alost, obrazovanje je godinama prepu{teno politi~arima, a ne stru~njacima. Mi iz Udru`enja „Humanost“ podnosili smo 26 puta zahtjev da nas primi ministrica obrazovanja TK, ali to ona nije htjela. Tako je bilo i s premijerom Vlade. Nisu nas primili jer su znali za problem koji postoji, a oni ga u svom mandatu nisu `eljeli rje{avati - rekao je Memi}.

Memi}: Ti ljudi nisu nigdje prispjeli

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

13

12-godi{njakinja `rtva prostitucije
Djevojke su danas mobilne i na usluzi trafikantima
rgovina ljudima, a posebno `enama, koje su `rtve prisilne prostitucije, predstavlja jedan od najakutnijih problema u na{oj dr`avi. Iako to dr`avne institucije ne `ele priznati, BiH je, na`alost, i dalje tranzitna zemlja u regiji kada je u pitanju ovaj vid kriminala. Fadila Had`i}, direktorica nevladine organizacije „La Strada“ iz Mostara, koja se bavi prevencijom trgovine ljudima i pomo}i `rtavama, ka`e u razgovoru

KRIMINAL Kako stati ukraj trgovini ljudima u BiHKat

Had`i}: Predrasude prema `rtvama

T

^ak i ku}na dostava `ena
prostitucije bila je jedna 12-godi{nja djevoj~ica. - I ona, kao i mnoge druge maloljetnice koje su `rtve trafikinga, dolazi iz disfukcionalne porodice. Najvi{e njih postaju `rtve trgovine zbog neima{tine, problema s alkoholom, poreme}enih odnosa u porodici, razvoda, no naj~e{}i su uzroci ipak problemi s drogama. Imali smo neke slu~ajeve da su djevojke bile spremne za malo heroina da urade sve {to im ka`e trafiker. Jedna mi je `rtva rekla da je u sebi morala imati litar konjaka kako bi zadovoljila one kojima su bile potrebne odre|ene usluge isti~e na{a sagovornica. Trgovina ljudima je, obja{njava Had`i}, transport, prisila, kori{tenje polo`aja i ranjivosti `rtve. Oni koji ~ine ovaj vid kriminala koriste se stanjem `rtve i njenom potrebom da pre`ivi. Had`i} navodi primjer jedne 50-godi{njakinje, koja je, u potrazi za svojom otetom k}erkom, postala i sama `rtva trafikinga. - Dr`ava je ove probleme bacila u zape}ak. Ni me|unarodne ni doma}e institucije ne pru`aju podr{ku organizacijama koje se bave ovim problemima. Zakoni koji {tite prava `rtava u praksi vrlo se malo provode. Jo{ smo optere}eni predrasudama prema `rtvi - zaklju~uje Had`i}. A. DU^I]

ganju. One se doslovno dostavljaju na ku}ne adrese. Djevojke iz BiH vrlo ~esto se odvode preko granice u Hrvatsku, ali se onda opet vra}aju u na{u dr`avu. Naprimjer, djevojke iz zapadne Bosne prebacuju se u Knin ili Zadar radi pru`anja usluga - pri~a Had`i}. „La Strada“ je, ka`e na{a sagovornica, u proteklim godinama pru`ila uto~i{te za vi{e od 150 `ena, koje su bile `rtve trgovine ljudima. Pored info-

Pomo} radnicima koji su bili zarobljeni u Azerbejd`anu
Putem SOS linije 1261 „La Stradi“ se za pomo} mogu obratiti `rtve iz cijelog podru~ja BiH. Had`i} isti~e da su se trenutno uklju~ili u rje{avanje problema grupe radnika koji za na{ list da je trgovina ljudima u na{oj zemlji involvirana u gotovo sve sfere `ivota. Ona navodi da je prisilna prostitucija `ena u posljednjih pet godina promijenila svoj pojavni oblik, pa ju je stoga i pravosudnim organima te{ko locirati. - Djevojke se vi{e ne dr`e zatvorene u nekim objektima. One su danas mobilne i moraju svojim trafikerima biti na raspolasu bili `rtve trgovine ljudima u Azerbejd`anu. Ovi radnici koji su kao radna snaga bili zarobljeni u Azerbejd`anu, podnijeli su uz pomo} OSCE-a tu`bu, koja je, me|utim, odbijena. rmativnih kampanja s institucijama za provo|enje zakona, edukativnih predavanja u {kolama, `rtvama pru`aju i pomo} u vlastitom skloni{tu. Tokom takozvanog perioda refleksije nastoje da `rtva stekne povjerenje u uposlenike „La Strade“. Nadalje, na raspolaganju im je i profesionalna pomo} pravnika, psihologa, neuropsihijatra, socijalnog radnika, zatim svjetovali{te, pedagog, sociolog... Najmla|a `rtve prisilne

Dr`ava ne mari

Uto~i{te za `ene

Djevojke uglavnom dolaze iz disfunkcionalnih porodica

(Foto: Ilustracija)

Kako se postaje `rtva {vercerskog lobija
Zabranu rada na pijaci poljoprivrednik Staji} naziva reketom
Cvijetin Staji} CiAD „Grad“, ka`e da Staji} ne po{tuje pocan iz Velike Obarstoje}i pravilnik, te ske kod Bijeljine, da ne}e da potpi{e vlasnik registriranog ugovor koji va`i za poljoprivrednog gasve. Po tom pravilnizdinstva i trgovinske ku dozvoljen je ulaz firme d.o.o. „Staji}“, vozilima do pet tona, odlukom Uprave AD a Mi}i} tvrdi da Sta„Grad“, koje gazduje Mi}i}: Poziva ji} koristi {leper. Kvanta{kom pijaStaji}, koji od com pri Agrotr`nom se na ugovor 1996. ima registriracentru u Bijeljini, od nu firmu, tvrdi da je `rtva 6. decembra pro{le godine {vercerskog lobija, te da }e dobio je trajnu zabranu podnijeti tu`bu zbog diskrikupovine i prodaje na ovoj minatorske odluke i {tete pijaci zbog, kako se navopri~injene nemogu}no{}u di, nepla}anja zakupa za prodaje svoje robe. Zatekli prodajno mjesto i drugih smo ga na Kvanta{koj pijaci, da`bina, te odbijanja da potpi{e ugovor za 2011. go- gdje je nakon 45 dana ipak dinu. nastavio raditi, rizikuju}i Predrag Mi}i}, direktor intervenciju policije. ra~une, a to {to se od mene tra`i da retroaktivno potpi{em ugovor, ne za 2011., nego za 2010. godinu, to je selektivno, jer samo od mene tra`e da platim i za prodajno mjesto. Ja to zovem reket i ne}u da platim. Tridesetak {vercera koji ovdje prodaju vagone robe uvezene iz Srbije, to ne moraju da plate. Svi koji su odluku potpisali, `rtve su pravne logike {efa pravne slu`be u AD „Grad“ Save Bojanovi}a, kakvu ni Hitler nije imao. Moj advokat je prije dva mjeseca tra`io da nam se dostavi taj pravilnik, ali ga nismo dobili. Ovo je atak na mene kao poljoprivrednika, registrovanog trgo-

BIJELJINA Kriminal na Kvanta{koj pijaci

Agronom Stevan Mesarovi}, menad`er prodaje za Balkan u kompaniji „Yara Hungaria“, tvrdi da je Staji} `rtva nelogi~nih poteza vlasti i njenih korumpiranih predstavnika. - Ovakav koncept prodaje poljoprivrednih roba nije pro{ao ni u jednoj zemlji u regiji, a mogao bi va`iti samo za robe koje se ne proizvode kod nas, na primjer narand`e. Ovako, seljaci su `rtve nakupaca i vlasnika pijaca, jer im od svega {to proizvedu na ovakav na~in ostaje samo 35 posto, a ostalo uzmu nakupci i tezge - ka`e Mesarovi}. vca i izvoznika. Zabranjuju mi da `ivim od svoga rada i ja }u svoja prava tra`iti na sudu - kategori~an je Staji}, koji isti~e da je do sada dr`avi platio oko tri miliona KM doprinosa, poreza i carina. E. M.

Seljaci ispa{taju

Staji} na radnom mjestu rizikuje

(Foto: G. Bobi})

- Neta~no i nezapam}eno je to {to oni navo-

de. Redovno pla}am ulaz u pijacu, za {ta imam sve

14

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

Propaganda se vratila na velika vrata
vali jedan novinar u jednoj sarajevskoj sedmi~noj novini Ivana Lovrenovi}a da je „definirao avazov{tinu“ i to „kao poseban fenomen na medijskom nebu Bosne i Hercegovine“. O, koja je to dubinska analiza bila! I danas se taj izraz koristi kao posebna figura veoma dragocjena u rukama pojedinih „analiti~ara“. Me|utim, njen tvorac, onaj za kojega neki vole re}i, dakako oni iz dijaspore, da je „usamljen“ na sarajevskoj intelektualnoj sceni, jer „nije ni lijevi ni desni“, ni slutio nije, vjerovat }u, kako bi se sve mogla okarakterizirati „pe}anov{tina“. A i sam ju je kao urednik uporno potpisivao, iz tjedna u tjedan, ovjeravaju}i tako brojne nacionalisti~ke ispade svoga gazde. E treba se jo{ na tren zadr`ati kod ove opaske „usamljen“, koju, kao veliku pohvalu, pro~itah neki dan u „Oslobo|enju“, a potpisuje je dopisnik iz Njema~ke. Te{ko da bi to ovdje u Sarajevu neko mogao ustvrditi. Ni{ta duhovitije odavno ne pro~itah. Pa ako iko ima svoje intelektualne krugove u Sarajevu, sljedbenike, partnere u javnim nastupima (istomi{ljenike, dakako), ko-

KULTURA DIJALOGA Lovrenov{tina i neprincipijelni ustupci

H

Koliko samo partijskih promid`bi u medijskom prostoru radi za{tite vlastite grupe danas mo`emo vidjeti oko nas
alicione partnere u promoviranju razli~itih djela i ideja, u kampanjama protiv otpadnika iz grupe, pa onda to ima ovaj tvorac pojma avazov{tina. Nema te promocije, te javne tribine, tog skupa, a da taj slobodnomisle}i um ne besjedi sa svojim prijateljima o sudbini Bosne. Ako nisu ve} na tribini, onda zagrljeni odu malo do PEN-a ili radija Slobodna Evropa, pa opet tamo sa svojim ideolo{kim istomi{ljenicima grade slobodnu i demokratsku zemlju, po mjeri „gra|anske elite“ Sarajeva. Potpisivao je ovaj analiti~ar i progon, da ne ka`em lin~, neistomi{ljenika sa sarajevske javne scene, pa bi se i taj fenomen mogao nazvati lovrenov{tina. Samo o tome ne treba govoriti, jer ru{i koncept gra|anske kulture koji name}u novine u kojima je nastala spomenuta kovanica. Svakako, to je neki modificirani oblik gra|anske kulture koji podrazumijeva za{titu samo izvjesnog kruga gra|ana. No, danas u ne{to vi{e bavarskom stilu nego prije. ^itam i {ta pi{e nekada prvi do urednice „Oslobo|enja“, a sada samo dobri novinar. Tvrdi on, onako usput, kako je vlasnik „Avaza“ osnovao i svoju partiju, utemeljenu „na krajnjoj nacionalnoj desnici“. Kakve novinarima svakako je slu~aj Du{ke Juri{i}. Kako gledate na sve {to se de{avalo s njom?“ Ovaj je sasvim spokojno odgovorio: „Ja ~itavu tu stvar ne bih dovodio u politi~ki kontekst, posebno ne u nacionalni... @ao mi je {to je Du{ka poku{ala to da dovede u taj kontekst...“ E da, ovdje svakako nije bilo rije~i o Radon~i}evom prela`enju „demokratskih granica“, nego o najgorem obliku nepo{tivanja pravne dr`ave od njenih najgrlatijih zagovornika. Moglo se javno progovoriti o tome i napokon skinuti nepravedno, lo{om zamjenom teza, pri{ivena etiketa vlasniku „Avaza“. Ma ni govora, jer to bi onda sasvim sru{ilo mit o „dobrim i lo{im momcima“. O zadrtim nacionalistima i posljednjim bedemima „gra|anskog fronta“, kako to nedavno nazva jedan „liberalni“ sarajevski intelektualac. Navodi dalje dobri novinar iz „Oslobo|enja“ i dopisnik „Dana“ kako su „cijela medijska carstva usmjerena na promid`bu - ne nacionalnog, ne gra|anskog, ne ideolo{kog, ve} uskopartijskog interesa koji se pakuje u oblandu nacionalnog, ideolo{kog, vjerskog, s ciljem za{tite grupe.“ Ovo je ba{ ta-

Pi{e: Sanja VLAISAVLJEVI]
veze partija koju je ovaj ~ovjek formirao ima s njegovom retorikom op}enito u medijima, te{ko je i uz najve}e napore povezati, ali valjda je tako trebalo napisati da bi se po ko zna koji put istakao fantomski slu~aj „verbalnog napada na novinarku Du{ku Juri{i}“ No, pi{u}i s puno jeda o Radon~i}u, zanemaruje ovaj novinar da su toj, na`alost, prognanoj i odba~enoj novinarki upravo svi oni brojni i grlati borci za medijske slobode, gerilci, oni {to ni u snu ne bi brojali krvna zrnca, upravo to i uradili: prebrojali krvna zrnca i odgurnuli je od sebe. Beskrupulozno joj zalupili vrata FTV-a. Ina~e, kako objasniti da ni sudske presude u korist Juri{i}, a protiv FTV, nisu obavezuju}e za ovu ku}u iz koje se na sve strane danono}no {alju pozivi na po{tivanje pravne dr`ave, na {irenje multikulture, na beskompromisnu borbu do kona~nog oslobo|enja ove zemlje od fa{ista? Nedavno su jednog novinara FTV-a povodom teku}ih medijskih nemira u zemlji pitali: „Jedan od primjera politi~kog obra~una s

Gra|anska elita

Pla}aju gra|ani

ko kako je i napisano, samo ne u kontekstu „Avaza“, kako je trebalo ~itaocima biti podmetnuto, nego, na`alost, vi{e javnog servisa Federacije ili pak novina za koje ovaj novinar pi{e. E, sada mi ne{to usput pade na pamet. Zar pisanje za dvije-tri novine istovremeno nije pla}eni~ki posao? Recimo, pisati za Sarajevo-x, „Oslobo|enje“ i „Dane“ - ne bi li takvu aktivnost upravo u „Danima“ nazvali pla}eni~kim poslovima? A mo`da ipak grije{im, mo`da je tu posrijedi samo novinarska solidarnost i volonterski posao? Koliko samo partijskih promid`bi u medijskom prostoru radi za{tite vlastite grupe danas mo`emo vidjeti oko nas! Koliko samo neprincipijelnih ustupaka svojim partijskim miljenicima u medijima, i to onim koje gra|ani moraju po zakonu da pla}aju! Pa nije li takvo medijsko carstvo upravo i ona novina koju je njen vlasnik nakon propale predizborne propagande jedne partije br`e-bolje prodao, a u kojoj dobri novinar Faruk Bori} potpisuje ~lanak usmjeren protiv medija s kojima njegov gazda, pardon gazdarica, ne dijele politi~ke stavove? Pa ko ka`e da se jeftina propaganda nije ve} vratila na velika vrata?

Sam i bez posla u Dugom Polju
Ve}ina onih koji su tokom agresije na BiH do`ivjeli najve}a stradanja i koji su igrom sudbine uspjeli pre`ivjeti, danas `ive na marginama dru{tva i bez ikakve podr{ke. Me|u njima su i povratnici u Srebrenicu. Elvis [piodi} iz Dugog Polja uspio je pre`ivjeti i danas smo}i snage da se vrati u grad za koji ga ve`u stravi~na sje}anja. On je 1995. godine imao jedanaest godina. U januaru iste godine ranjen je u porodi~noj ku}i u blizini Memorijalnog kompleksa Poto~ari od granate ispaljene sa srpskih polo`aja. Mjesec prije pada Srebrenice otpu{ten je iz ratne bolnice gdje je lije~en. Zajedno s majkom i sestrom 11. jula dovezen je u Fabriku akumulatora, a dan kasnije s ostalim ranjenicima kamionom upu}en prema Tuzli. - U na{em kamionu bilo je desetak ranjenika. Uve~er smo do{li u Ti{}u i onda su s kamiona skoro svi izba~eni. Kako sam imao gips, nisam mogao na noge, tako da sam zajedno s jednim ~ovjekom, koji je imao povrije|enu ki~mu, vra}en za Srebrenicu - prisje}a se na{ sagovornik. U srebreni~kom naselju

POVRATNICI Ispovijest Elvisa [piodi}a iz Srebrenice

@elja mi je da na|em posao i osnujem porodicu te da moja djeca rastu gdje sam i ja nau~io prve korake, ka`e na{ sagovornik, jedini pre`ivjeli mu{ki ~lan svoje porodice
@uti Most proveo je dan, da bi nakon toga bio prevezen do magacina u Dom zdravlja u Bratuncu. Bio je trideset dana zarobljenik u magacinu. - Za to vrijeme ni{ta nam nisu govorili, nismo znali da li }emo biti ubijeni ili }emo pre`ivjeti. Kad smo do{li u magacin, unutra je bilo puno ranjenika, neke sam i prepoznao iz bolnice u Srebrenici. Imali smo jednu kutiju u kojoj je bila neka hrana, a ja sam jeo samo tahan-halvu. Za cijeli mjesec imao sam samo jedan pregled i zbog toga se rana inficirala - pri~a [piodi}. Velike su bile {anse da ostane bez noge, no zahvaljuju}i ljekarima iz Tuzle, noga mu je spa{ena. Na Klini~kom centru, kada je napokon stigao do slobodne teritorije, imao je dvije operacije. Prije pet godina vratio se sam u Dugo Polje, a njegove majka i sestra `ive u blizini Tuzle. U nekoliko susjednih ku}a nema vi{e Elvisovih ro|aka jer su svi ubijeni u srebreni~kom genocidu. - Moj otac Refik ubijen je u julu 1995. godine kada je preko {ume poku{ao do}i do slobodne teritorije. Ukopali smo ga u Memorijalnom koElvis pokazuje ime oca na spomen-plo~i u Poto~arima

Dvije operacije

Bez ro|aka

mpleksu Poto~ari, a po~etkom agresije na BiH ubijena mi je strina Hatid`a i njeno dvoje djece, Elvis i Adisa, te amid`a Rifet. Ja sam jedini mu{karac u svojoj porodici - isti~e na{ sagovornik. Po zanimanju je ma{inski tehni~ar i bez posla je ve} godinama. - @elja mi je da na|em posao i osnujem porodicu te da moja djeca rastu gdje sam i ja nau~io prve korake. Prvi put kada sam nakon ‘95. do{ao u Srebrenicu, znao sam da je moje srce ostalo ovdje i da je ovaj grad moja

Niko mi nije dao priliku
- Tra`io sam posao u „Cimosu“, Op}ini Srebrenica i jo{ nekoliko institucija, ali nisam uspio. Nekoliko mjeseci radio sam kao sezonac u „Cimosu“ i od tada vi{e nikada nisam dobio priliku za bilo kakav posao ka`e Elvis [piodi}. najve}a ljubav. Od tada sam odlu~io da `ivim ovdje - ka`e M. SMAJI] [piodi}.

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

15

PROFIL

Holivudske komedije pa tek onda doma}i filmovi
“ Internet i piraterija utjecali na posje}enost U Tuzli nezadovoljni brojem gledalaca Najgledaniji „Avatar“, slijede ga „Na putu“ i „Cirkus Columbia

ISTRA@UJEMO Koliko i {ta u kinima gledaju bh. gra|ani

Smailhod`i}: Ambiciozni projekti za malu sredinu

Adem Smailhod`i}, glumac i direktor
u posljednjih pet godina uprili~eno 2.100 projekcija s vi{e od 450 filmskih naslova, a zabilje`eno svega 105.000 posjetilaca. Menad`ment kina nije zadovoljan ovim brojem. - Gra|ani neodlazak u kina pravdaju ~injenicom da su visoke cijene ulaznica, a one se kre}u od tri do ~etiri marke - odgovor je kina „Una“ u Biha}u. U banjalu~kom multipleksu „Palas“, koje je ujedno i najve}e i najreprezentativnije kino ove vrste u RS, navode da je osjetna manja posje}enost gledalaca na doma}im projekcijama. - Mi smo se bavili tim pitanjem i ne samo mi, ve} manje-vi{e svi ljudi u BiH

G

ra|ani BiH i nisu tako ~esti posjetioci kinodvorana, no i kad se odlu~e da pogledaju neki film, rade to ciljano. U kinu tra`e ili zabavu ili informaciju o najnovijim filmovima iz doma}e produkcije. Podaci iz kina {irom na{e zemlje govore da su najgledaniji filmovi u BiH ipak oni koji dolaze iz

U Zenici 100.000 posjetilaca
Filmove u tri sale multipleksa „Ekran“ u Zenici tokom pro{le godine gledalo je oko 100.000 osoba. Prema statistikama ove ku}e, Zeni~ani i gosti ovoga grada najvi{e su gledali „Avatara“ u 2D i 3D verziji. Slijede „Na putu“ i „Cirkus Columbia“, a zatim „Resident evil - drugi svijet“, „Seks i grad 2“, „Sumrak saga - Pomr~ina“, „Princeza i `aba“, „Svijet okeana“, „Alisa u zemlji ~udesa“ te „Alpha i Omega“. A. D@.

Vra}a kulturu u Zavidovi}e
Na funkciji direktora Centra za kulturu u rodnom gradu dvadesetpetogodi{nji Zavidovi}anin Adem Smailhod`i} je 18 mjeseci, a ve} je uradio vi{e nego drugi direktori za nekoliko mandata. Formirao je dramski studio „No name“, u kojem je realizirao tri dje~ije predstave „Bajka o ~arobnom svira~u“, „Pertla“ i „Audicija“, s prijateljima i kolegama producirao i odigrao tri profesionalne predstave „Dr`avni lopov“, „Emigranti“ i „Robija{„, dogovorio i uprili~io gostovanja teatara iz Tuzle, Zenice, Mostara...

Ljudi ho}e zabavu

Brojnim projektima kao prvi ~ovjek Centra za kulturu svakodnevno o`ivljava kulturnu scenu rodnog grada
ka`e Smailhod`i}. I tu se nije zaustavio. Nakon niza godina Zavidovi}i imaju svoje novine, uz finansijsku pomo} Op}ine, a kreator „Zana“ upravo je Smailhod`i}. - Svakog mjeseca pokre}emo novu sekciju, cilj je da {to vi{e mladih ljudi pro|e kroz Centar za kulturu, jer time dobivamo i budu}e potencijalne umjetnike, ali prije svega ljude koji }e po{tivati umjetnost i biti posjetioci kulturnih programa. Cilj mi je posjetilac vi{e i vjerujem da smo na dobrom putu - ka`e na{ mladi i agilni sagovornik. Nedavno je Smai-

Dramski studio

Na dobrom putu

Od doma}ih filmova najve}i uspjeh zabilje`ili „Na putu“ i „Cirkus Columbia“

holivudske industrije. Tako je u pro{loj godini nagledaniji film bio „Avatar“. Po ne{to manjoj gledanosti slijede ga filmovi „Na putu“ i „Cirkus Columbia“ bh. reditelja Jasmile @bani} i Danisa Tanovi}a. Ako se realno pogleda finansijska mo} na{e zemlje i ulaganja dr`ave u sferu umjetnosti, mo`emo se pohvaliti opremljeno{}u

kina i pra}enjem trendova kada su u pitanju multipleks dvorane te dobrom filmskom ponudom. Upravo zbog ~injenice da mogu ponuditi dobar ugo|aj, rukovodstvo u bh. kinima o~ekuje i ve}u posje}enost. - Internet i piraterija su veoma utjecali na broj posjetilaca u kinima u ~itavoj BiH. Jednim dijelom jer je jeftinije da skinu film nego

Posebna ~ar

[ta vole Sarajlije
Najgledaniji film u sarajevskom kinu „Meeting Pointu“ bio je „Cirkus Columbia“ reditelja Danisa Tanovi}a. Na drugom mjestu po gledanosti je ostvarenje Jasmile @bani} „Na putu“, a na tre}em slovenski „Piran-Pirano“ Gorana Vojnovi}a. Ognjen D`ini} iz multipleksa „Cinema City“ ka`e da je protekla godina bila u znaku kombinacije holivudskih „blockbustera“ s najboljim doma}im filmovima. Na prvom mjestu je „Avatar“, koji je gledalo 35.000 Sarajlija, i va`i za najgledaniji film svih vremena. Potom slijedi „Na putu“ sa 13.000 gledalaca, „Seks i grad 2“ sa oko 11.000 posjetilaca te „[erlok Holms“ i „Cirkus Columbia“ sa M. ^u. 10.000 gledalaca.

da do|u u bioskop, iako gledanje filma na ra~unaru i televiziji nije isto kao gledanje na velikom platnu, a {to je, sasvim jasno, posebna ~ar - odgovor je koji smo dobili iz multipleksa „Palas“ u Banjoj Luci. Projekcije u novom kinu „Kaleidoskop“ u Tuzli za tri mjeseca rada prili~no pune dvorane. Najposje}eniji film do sada bio je ameri~ki horor „Paranormal Activity 2“. - Mi smo zadovoljni dolaskom posjetilaca u kino i skoro uvijek je dvorana koja prima 216 osoba ispunjena do kraja. Na`alost, manje su tra`eni doma}i filmovi, {to nam je neshvatljivo. Prije je to nekada bilo obrnuto u Tuzli. Hit filmovi su danas ameri~ka produkcija, a publiku nam uglavnom ~ini omladina tinejd`erskog uzrasta - ka`e Mustafa Su{i}, direktor kina „Kaleidoskop“. Sli~na situacija je i u kinu „Una“ u Biha}u, gdje je

Mostar se do rata mogao pohvaliti dugom tradicijom prikazivanja najve}ih filmskih ostvarenja. Me|utim, nakon {to su u ratu oba mostarska kina, „Partizan“ i „Zvijezda“, uni{tena, zahvaljuju}i svim vlastodr{cima, grad na Neretvi u 21. stolje}u broji generacije mladih ljudi koji nikada nisu zakora~ili u M. Sm. kinodvoranu. koji su direktno ili indirektno uklju~eni u svijet filma. Naime, kada pomislite na bioskop, prva asocijacija je dobra zabava. Jedan od razloga za{to je produkcija Holivuda gledanija je taj {to se prikazuju njihove komedije i akcije, za razliku od filmova doma}e produkcije, ~ije su teme jednostavno „te{ke“. Posjetioci `ele i da se opuste i odmore u kinu, zabave i nasmiju ka`e Dejan Josipovi}, portparol banjalu~kog kina.
V. S.- A. Mu.- I. N. [.

Mostar i dalje bez kina

Diplomac tuzlanske akademije
Adem Smailhod`i} ro|en je 1985. u Zavidovi}ima. Akademiju dramskih umjetnosti zavr{io je u Tuzli, u klasi profesora Zijada Gra~i}a. Igrao je na teatarskim - Ne mogu re}i da sam nezadovoljan, jer Zavidovi}i su sad vidjeli vi{e predstava nego u posljednje dvije decenije. Ponosni smo na vlastite projekte, a ja sam ostvario dugogodi{nju `elju i napravio dje~iji ambijentalni teatar, koji je lani trajao dva dana i imao ~etiri predstave. Vjerujem da }e ove godine u junu predstave u prirodi trajati du`e, te da }e po njima Zavidovi}i i ovaj centar biti prepoznatljivi scenama u Tuzli, Zenici i Zagrebu. Bio je voditelj na radiju i televiziji, a ostvario je i uloge u muzi~kim spotovima Marije [erifovi} i „Zabranjenog pu{enja“. lhod`i}, ina~e glumac, gostovao u [vedskoj s predstavom „Robija{„ Ahmeda Muradbegovi}a, a na novo gostovanje na sjever Evrope pozvan je ve} u aprilu. Adem Smailhod`i} na velika vrata je vratio kulturu u obamrle Zavidovi}e, a zasluge za to ovaj skromni i talentirani mladi} uvijek u razgovorima pripisuje timskom radu i podr{ci drugih.
A. D@ONLI]

16

22. JANUAR/SIJE^ANJ 2011.

@ivotopis ABDULAHA SIDRANA

Ako ni{ta drugo, barem jedno znam: cio sam svoj put pregazio sam.

Kako je Timur Numi} odabrao crvenu boju
Otkup sirove ko`e (103)

K

azujem k}erki, a ona, bez kakvog vidljivog i neposrednog razloga, pla~e i kriomice otire suze: Imao sam mnogo sre}e u `ivotu. Pazi dobro {ta ti govorim! Imao sam mnogo sre}e u `ivotu! Ne ka`em: imao sam sretan `ivot! To ne. Moj `ivot nije bio sretan, daleko od toga. Bio je sve drugo, prije i vi{e, nego sretan. Mnogo sam patio, bio i bivao mnogo nesretan. Dugo i ~esto bivao nesretan. Trajno bivao nesretan. Ali kad god, u stara~kim no}ima nesanice, poput djece {to po podu re|aju svoju igra~ku minijaturnog voza, sa vagonima, lokomotivom, tra~nicama, rampama, saobra}ajnim ~vori{tima i kri`anjima, usputnim postajama i ~uvarskim ku}icama - kad god, u takvim no}ima, na razapetom platnu praznoga plafona, poredam slike, situa-

sve, tako postavljeno - zar ja ustvari nisam jedan veoma sretan ~ovjek? Jesam. Ja sam jedan veoma sretan ~ovjek! De, molim te, prestani plakat! Ja sve pri~am da vas razveselim, a vi mi tu na{li cmizdrit! Slu{aj sad ovo! I ove sekunde da si prestala plakat! U starosti, ba{ka bolest i nemo}, ~ovjek mnogo pati od osje}anja izli{nosti. Ne mo`e biti sretan, nego je puno nesretan ~ovjek koji nije nikome potreban. Majka Behija, sama samcijata na Bjelavama 45, posljednjih godina svoga `ivota dovijala se svakojako. Ona govori, a mi se kri{om podsmjehujemo: Jo{ da mi je do~ekat da vidim Mirana, pa da mirno umrem. Sestra mi Dina i sin joj Miran izbjegli u Njema~ku. U naramku ga iznijela iz Sarajeva, aprila 1992. Eno ih negdje kod Kelna, gradi} lijep ko na{e Jajce, Radevormwald se zove. Vratili se, 1996, Dina

Kako se majka Behija branila od smrti

nzervirala, i omogu}ava nam da i danas radimo veoma pouzdana vje{ta~enja. Narod je, jo{ za Opsade, te tragove u asfaltu nazvao ru`ama, a strani ih novinari ~esto u svojim izvje{tajima pominjali kao sarajevske ru`e. Sje}am se: tek {to je u Sarajevu granulo prvo poratno prolje}e, vidim na Titovoj ulici radnike Komunalnog kako vrelim asfaltom zalijevaju tragove granata po kolovozu i trotoaru, radosni {to je, eto, do{ao ~as da se po~ne obnavljati njihov napa}eni grad. Meni se zavrti u glavi. Sutra }emo davati silne pare da se prave razni spomenici, a ono {to je najsna`nji spomenik - svojom rukom uklanjamo! Trkom, kao bez du{e, odjurim u Centralu vladaju}e stranke, kod Timura Numi}a. Iskustvo mi kazivalo da ne valja i}i kod prvih ljudi, visoko, ako posao `eli{ zavr{iti. Nego odmah kod onih malo ni`ih, oni s vrha }e te svakako ba{ njima poslati. Posko~i Timur, zovne nekog da naredi nekom da se

Iz Sidranovog arhiva: Karavan kulture, 1974. godina, prejaka ekipa putuje u Bijeljinu: Vojin Komadina, kompozitor, Ibrahim Ljubovi}, slikar, Muhamed Imamovi}, pjesnik, Velimir Milo{evi}, pjesnik, A. Sidran, pu{a~ u autobusu... sram ga bilo...

Na povratku iz [vedske, A. S. svratio u Radevormwald, da obi|e sestru i sestri}a, jesen 1996.

cije, stanja i zbivanja na kolosijecima svoga `ivotnoga puta, jasno vidim i poimam da sam imao mnogo sre}e u `ivotu. Znam da zvu~i glupo, ali je ta~no: imao sam mnogo sre}e u svome nesretnom `ivotu! Da sam se iz najte`ih okolnosti i polo`aja morao ~upati svojom pame}u i vlastitom tzv. inteligencijom, spretno{}u i snala`ljivo{}u, nikad se ne bih i{~upao, i nidokle ne bih stigao. Nego mi uvijek, onda kad je bivalo najpotrebnije, nailazila nekakva - sre}a u `ivotu. Nekakvo Ne{to nailazilo, pa me to Ne{to podizalo, uspravljalo i spa{avalo. Da, nesretan je bio moj `ivot, bila je to jedna golema nevolja, ali sam, kroz nju prolaze}i, imao mnogo, mnogo sre}e. I morao bih biti zadovoljan. A nisam. Mu~i me jedna, kako da ti ka`em, prili~no delikatna stvar. Slu{aj ovo pa`ljivo! Svemu {to nisu mogli pojmiti, ljudi su dali ime Bog. To {to se ljudskim mozgom ne mo`e pojmiti, to Nepojamno, Bog, preda me je bezbroj puta podastiralo dokaze o svome postojanju, a da se na to nisam gotovo ni obazirao, a kamoli {tagod mijenjao u svome smu{enom, nevaljalom i nezdravom na~inu `ivljenja. I kad bih po svemu drugome bio bez grijeha, ~ist i bezgre{an poput novoro|en~eta, samo sam zbog toga, zbog ohole ravnodu{nosti naspram jasnih znakova o Sili koja se brine o mome putu i putovanju - zaslu`io kaznu mnogo te`u od ove koju izdr`avam: koleri~na starost i mu~na, poni`avaju}a, a uzaludna borba i hrvanje sa stotinu tjelesnih tegoba i bolesti. - Vidi{, kada se stvari tako postave, i kada se sabere

i Miran, a majka Behija kazuje: E da mi je do~ekat da Mia diplomira, pa mi ne}e biti `ao umrijeti! Dok pucne{ prstom o prst, godine umako{e, u Kanadi, Ekremova i Milenina k}er Mia diplomirala, nekakve krupne kanadske diplome zaslu`ila, a majka Behija kazuje: Jo{ da Nihad zavr{i gimnaziju... Slu{amo to godinama, smje{kamo se. Potro{ila majka porodi~ni materijal, pa ka`e: E, samo da vidim ho}e li se pomiriti (Ona i On, iz neke TV sapunice)... Jo{ samo da vidim ho}e li se uzeti Dedo i Zoraida (TV serija ’Klon’, Maroko, Brazil, zla `ena @ad i zli joj mu` Said)... Jedila je nepravda, likove ’negativaca’ mrzila svom svojom preostalom stara~kom snagom, kao stvarne, `ive ljude iz na{ih `ivota, iz na{eg grada i na{eg kom{iluka... Jo{ samo da vidim ho}el’ onog zlikovca sti}i Bo`ija kazna... Prikunja, propusti epizodu \umbirovog drveta, pa sutradan naziva moju Gospoju, da joj prepri~a. Pred kraj `ivota, 2003. godine, veli: Samo da mi je jo{ do~ekat da uhapse Karad`i}a ... A Karad`i} u Hagu, sa optu`eni~ke klupe, osporava nalaze vje{taka i kazuje kako je „crvena plasti~na smjesa“ kojom su gradske vlasti „zalile“ tragove eksplozija po asfaltu, uni{tila mogu}nost ta~nih ekspertiza o udaljenostima i pravcima iz kojih su granate ispaljivane. Svjedok-stru~njak tvrdi upravo suprotno: Ne, ta je smjesa sa~uvala tragove u onda{njem obliku, prakti~no ih ko-

radovi zaustave, pa zovne dvoje-troje, dok ne na|e pravog, sa Prirodno-matematskog fakulteta, da se smisli odgovaraju}a smjesa. Onaj otamo pita: A koju }emo boju, gospodine Numi}u? Crvenu, nego koju nego crvenu! odgovara mu Timur. To je ta crvena, {to smeta Radovanu, u Hagu. Moja sestra Dina nikako ne voli ovo {to pi{em. Njena bi du{a voljela o{triju granicu izme|u onoga {to je Knji`evnost i onoga {to spada u porodi~nu privatnost. Ako nema{ o ~emu drugom pisati, nemoj, vala, ni o tatinim kupa}im ga}ama! Postoje neki veliki pisci koji sli~no misle: nikakav je onaj pisac koji se, da bi ne{to napisao, mora la}ati vlastitoga `ivota, svoje porodice, autobiografije... Neki drugi opet, ni{ta manje va`ni i veliki, kazuju kako je sve {to ~ovjek pi{e - autobiografija. [ta je da je, znam ovo: pedeset godina pi{em, ali sam pisac postao tek onoga dana kad sam cio `ivot i ba{ sve njegove pojave i fenomene po~eo tretirati kao - gra|u za knji`evnost... Da, za mene, odavno, `ivot i nije ni{ta drugo nego - gra|a za knji`evnost i `ivjeti za mene ne zna~i ni{ta drugo nego: promatrati, pribirati, probirati, i potom - zadojiti svrhom, kako veli Wulf. U takvome poimanju, jednako su va`ne planetarne klimatske promjene, Svjetska Proleterska Revolucija - i kupa}e ga}e Mehmeda Sidrana iz aprila 1949. godine.

Svjetska revolucija i Mehine kupa}e ga}e

Timurove sarajevske ru`e

(nastavak u idu}em broju)

oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KISELJAKU Broj: 49 0 Mal 000751 05 Mal Kiseljak, 07. 01. 2011. godine

Dnevni avaz

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

49

TU@ITELJ: „Eronet“ Pokretne komunikacije d.o.o, Tvrtka Milo{a bb, Mostar TU@ENIK: ANTO VIDO[EVI], Kiseljak, Radi}eva br. 2 RADI: ISPLATE DUGA V.SP 2.184,10 KM .

OGLAS
Op}inski sud u Kiseljaku i to sudac Suvad Beganovi} u pravnoj stvari tu`itelja „Eronet“ Pokretne komunikacije d.o.o. Tvrtka Milo{a bb, Mostar, protiv tu`enika Ante Vido{evi} iz Kiseljaka, Radi}eva br. 2., radi isplate duga, na osnovu ~lanka 348. stavak 3. 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, dostavlja tu`eniku Anti Vido{evi}. TU@BU NA ODGOVOR Pred naslovnim sudom dana 9. 3. 2005. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enika Ante Vidovi} iz Kiseljaka, Radi}eva br. 2., radi islate duga u kojoj predla`e da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enika da tu`itelju na ime glavnog duga isplati iznos od 2.184,10 KM sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od dana dospje}a obveze do isplate, kako slijedi: - na iznos od 418,49 KM po~ev od 17. 7. 2004. god. pa do isplate - na iznos od 1.765,61 KM po~ev od 17. 8. 2004. god. pa do isplate, kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, se u roku od 30 dana. Ovom prilikom obavje{tava se tu`enik da je na osnovu ~lana 70. stavak 1. ZPP-a FBiH tu`enik du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`enik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj plo~i suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`enik }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`enik temelji svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravnu osnovu za navode tu`enika. (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`enik mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremno ro~i{te podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Ukoliko tu`enik, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima, predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku, dostavlja se i ovjeren prijevog istih. SUDIJA Suvad Beganovi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KISELJAKU Broj: 49 0 Mal 001740 03 Mal Kiseljak, 07. 01. 2011. godine TU@ITELJ: „Eronet“ Pokretne komunikacije d.o.o., Tvrtka Milo{a bb, Mostar TU@ENIK: GORAN LU^I], Kre{eva, Poljani bb RADI: ISPLATE DUGA V.SP 1.118,34 KM .

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KISELJAKU Broj: 49 0 Mal 001348 04 Mal Kiseljak, 07. 01. 2011. godine TU@ITELJ: ERONET pokretne komunikacije d.o.o. Mostar Tvrtka Milo{a bb TU@ENIK: VJEKOSLAV LIJE[NI] Zavr{je bb Kiseljak RADI: ISPLATE DUGA V.SP 210,86 KM .

OGLAS
Op}inski sud u Kiseljaku, i to sudac Suvad Beganovi} u pravnoj stvari tu`itelja „Eronet“ Pokretne komunikacije d.o.o., Tvrka Milo{a bb, Mostar protiv tu`enika Gorana Lu~i}a iz Kre{eva, Poljani bb, radi isplate duga, na osnovu ~lanka 348. stavak 3. 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, dostavlja tu`eniku Goranu Lu~i}u TU@BU NA ODGOVOR Pred naslovnim sudom dana 2. 3. 2005. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enika Gorana Lu~i} iz Kre{eva Poljani bb, radi isplate duga u kojoj predla`e da sud donese presudu kojom }e obvezati tu`enika da tu`itelju na ime glavnog duga isplati iznos od 1.118,34 KM a zakonskim zateznim kamatama po~ev od dana dospje}a obveze do isplate, kako slijedi: - na iznos od 356,44 KM po~ev od 17. 10. 2002. god., pa do isplate - na iznos od 437,49 KM po~ev od 17. 11. 2002. god. pa do isplate - na iznos od 324,41 Km po~ev od 17. 12. 2002. godine pa do isplate kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana. Ovom prilikom obavje{tava se tu`enik da je na osnovu ~lanka 70. stavak 1. ZPP-a FBiH tu`enik du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`enik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj plo~i suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`enik }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`enik temelji svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravnu osnovu za navode tu`enika. (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`enik mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Ukoliko tu`enik, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku, dostavlja se i ovjeren prevod istih. SUDIJA Suvad Beganovi}

OGLAS

Op}inski sud u Kiseljaku i to sudija Suvad Beganovi} u pravnoj stvari tu`itelja Eronet pokretne komunikacije d.o.o. Mostar Tvrtka Mili{i}a bb, protiv tu`enika Vjekoslav Lije{ni} Zavr{je bb, Kiseljak, radi isplate duga, na osnovu ~lanka 348. stavak 3. 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, dostavlja tu`eniku TU@BU NA ODGOVOR Pred naslovnim sudom dana 26. 01. 2004. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enika JVekoslav Lije{ni} Zavr{je bb Kiseljak, radi isplate duga u kojoj predla`e da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enika da tu`itelju na ime glavnog duga isplati iznos od 210,86 Km sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od dana dospje}a obaveze do isplate, kako slijedi: - na iznos od 95,78 KM po~ev od 17. 05. 2003. god. pa do isplate - na iznos od 82,44 KM po~ev od 17. 06. 2003. god. pa do isplae - na iznos od 32,64 KM po~ev od 17. 07. 2003. god. pa do isplate kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana. Ovom prilikom obavje{tava se tu`enik da je na osnovu ~lanka 70. stavak 1. ZPP-a FBiH tu`enik du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`enik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj plo~i suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`enik }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FbiH). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtev osporava, ~injenice na kojima tu`enik temelji svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravnu osnovu za navode tu`enika. (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`enik mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Ukoliko tu`enik, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dosavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Uz isprave sastavljene na stranom jeziku, dostavlja se i ovjeren prijevod istih. SUDIJA Suvad Beganovi}

50

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

oglasi

oglasi

Dnevni avaz

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

51

Ste~ajni upravnik [kapur Hazim, dipl. oec
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 053961 02 Ps Sarajevo, 08. 12. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca [ahi} 2 Sur, protiv tu`enih 1. AD-HARBI DOO SARAJEVO i 2. OKI DOO SARAJEVO radi isplate potra`ivanja na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku („Sl. novine FBiH“ br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje: tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`eni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku Suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tub`eni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se Sudu, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudijka Tatjana Arapovi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 053961 02 Ps Sarajevo, 07. 12. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca [AHI] 2 SUR, koga zastupa Behija Ljubovi}-Aganovi} advokat iz Sarajeva, protiv tu`enih 1. AD-HARBI DOO SARAJEVO i 2. OKI DOO SARAJEVO, radi duga, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku („Sl. novine FBiH“ br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje:

Dana 13. 06. 2002. godine tu`ilac [ahi} 2 Sur je podnio tu`bu protiv tu`enog 1. AD HARBI DOO SARAJEVO, radi duga. Tu`ba je dana 21. 11. 2003. godine pro{irena na drugotu`enog OKI DOO SARAJEVO kojom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati II tu`enog da tu`itelju isplati iznos od 4.613,39 EUR-a sa zateznom kamatom shodno Zakonu o visini stope zatezne kamate po~ev od 04. 10. 2000. godine do isplate, te nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji FBiH i na oglasnoj tabli Suda, te da priloge dostavljene uz

OGLAS

OGLAS

Pozivaju se tu`eni 1. AD-HARBI DOO SARAJEVO i 2. OKI DOO SARAJEVO da pristupi na pripremno ro~i{te zakazano za dan 24. 02. 2011. godine u 13,30 sati, soba broj 227, sprat II. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji FBiH i na oglasnoj tabli Suda. Sudija Tatjana Arapovi}

52

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
Sokolovi} Kolonija (blizu {kole), izdajem jednosoban namje{ten stan sa grijanjem i digitalnom TV. Tel. 061 172 263. Stan dvos., Dobrinja, super namje{ten. Tel. 061 872 200. Studenticama dvokr. soba, cen. grijanje, upotreba kuhinje i kupatila, priklju~ak na internet. Tel. 061 378 867. Studenticama dvokrev. soba, centr. grijanje, upotreba kuhinje i kupatila, priklju~ak na internet. Tel. 061 378 867. Studentima izdajem trosoban stan u blizini fakulteta Politi~kih nauka. Tel. 061 367 412. Tros. namje{ten stan za studente ili za bra~ni par koji radi, ima grijanje, termo fasada. Tel. 062 422 524. U centru izdajem prizeman trosoban stan za dje~iju igraonicu. Tel. 061 367 412. U strogom centru Heco-pijace, izdajem pos. prostor 20 m2, pogodan za ugostiteljstvo i druge djelatnosti. Tel. 061 249 249, 061 531 130. Ustupam poslovni prostor u Ferhadiji. Tel. 033/473-922. Vele{i}i, izdajem dvosoban stan iza hotela Grand, cijena 200 KM. Tel. 061 863 335, 061 257 156. Zabr|e, ul. Alije Imamovi}a br. 7, izdajem pos. prostor 80 m2. Tel. 065 684 987. Zenica - centar, izdaje se pos. prostor pogodan za mikrokreditne banke, urede, predstavni{tva, apoteke, zubne, salone i sl. Tel. 061 189 895. www.nekretnine.ba @enskoj namje{tena jednokrev. soba, upotreba kuhinje, kupatila. Tel. 033 541-365, 066 897 849. Centar-Dalmatinska, stan 121 m2, visoko prizemlje, upotrebljiv i za pos. prostor. Tel. 033/221-533. Ciglane Donje - prodajem 3-soban stan 106 m2, dvije velike terase, 270.000 KM, IV kat, lift. Tel. 033/665-256. D. Jo{anica-Vogo{}a, ku}a nedovr{ena sa tri stana i 700 m2 oku}nice. Tel. 061 260 598. Dobrinja C-5, I sprat, dvosoban, plinsko grijanje. Tel. 061 144 162. Dobrinja I, FBiH, stan 87 m2, troiposoban, I sprat, balkon. T 062 141 072. el. Dobrinja kod trolej. okretaljke, stan 37 m2, II sprat, 58.000 KM fiksno. Tel. 061 214 306. Dobrinja, dvoipos. stan od 65 m2, sa dva balkona, prodajem, vis. prizemlje. Tel. 065 877 065. Donja Vogo{}a, 720 m2 zemlji{ta sa svim prate}im objektima i svom infrastrukturom. Tel. 061 510 669. Donja Vogo{}a, ku}a sa svim prete}im objektima i 2.100 m2 zemlji{ta. Tel. 061 510 669. Dubrovnik, prodajem dvosoban stan u Gru`u, V sprat, ustakljen balkon sa pogledom na Gru{ku luku. Tel. 00385 20 418-192. Dva stana na Vla{i}u 34 i 42 m2, mo`e i kompenzacija po dogovoru. Tel. 061 887 349. Dva stana u Sarajevu, Ned`ari}i (Tibra pacifik) 33, 37 m2 i 49, 40 m2 novogradnja. Tel. 061 887 349. Dvos. stan 55 m2, kdo Merkatora, Socijalno, I sp. renoviran. Tel. 061 256 445. Envera [ehovi}a, stan 61 m2, II sprat, sa 2 balkona. Tel. 065 581 363. Faleti}i, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12, sa oku}nicom 1.200 m2, uz rijeku Mo{}anicu. Tel. 061 304 599, 033 665-419. Fojnica-[~itovo, ku}a p+s+p sa 4.200 m2 zemlji{ta, jeftino. T 061 260 598. el. Gara`a, ul. R. Alva|a, Dobrinja. Tel. 061 897 959. Gra|. zemlji{te 6.000 m2 u Rajlovcu pored glavnog puta. Tel. 061 775 331. Grbavica, troiposoban stan (renoviran) sa gara`om. Tel. 033 617-742, 061 964 797. Had`i}i - prodajem ku}u 9,5x8 m, P+S+P dvije gara`e, oku}nica 618 , m2, cijena po dogovoru. Tel. 420-319, 521-187. Hitno i vrlo povoljno prodajem ku}u sa oku}nicom i 1.500 m2 oku}nice, svi priklju~ci Ahatovi}i - Djevoja~ke vode. Tel. 061 207 921. Ilid`a, ku}a kod stare op{tine sa 483 m2 stamb. prostora i 676 m2 zemlji{ta. Tel. 065 877 065. Ilid`a-Lu`ani, stan 58 m2, III sprat, cijena po vi|enju. Tel. 033/623-534. Ilid`a-Pejton, ku}a 12,5x11,5, prizemlje + 2 sprata, sa gara`om i posl. prostorom, cijena po dogovoru. Tel. 061 226 007. Isto~no Sarajevo-Lukavica, pos. prostor 38 m2 i stan na spratu 62 m2, jeftino. Tel. 065 877 065. Konjic (kod @eljezni~ke stanice), ku}a sa dvije gara`e i oku}nicom. Tel. 062/99 22 52. Ku}a na Aneksu, papiri uredni, 1/1. Tel. 061 400 299. Ku}a u Bokavi}u na sprat u Lukavici, ^aji}ima pored asfalta. Tel. 062 377 452, Tuzla. Ku}a u Semizovcu p+s+ps placom 714 m2 i 1/2 ku}e p+p+s s placem 200 m2 vlas. 1/1. Tel. 033 435-537, Vogo{}a. Makarska rivijera, ku}a 18 met. od mora, 15.000 EUR-a. Tel. 00385 99 59 60 425. Mojmilo, prodajem zemlju sa pogledom na Dobrinju. Tel. 062 823 739, 061 817 960. Ned`ari}i, „Tibra Pacifik“, novogradnja, garsonjera 34 i 37 m2, cijena povoljna. Tel. 061 504 425. Ned`ari}i, „Tibra Pacifik“, novogradnja, stan delux sa klimom 50 i 60 m2, ekstra povoljno. Tel. 061 072 815. Otoka, kvalitetan dvos. stan sa odli~nim c.g., vlas. 1/1, ili mijenjam za garsonjeru uz doplatu. Tel. 065 463 156 od 11-22 h. Pale, stan 43 m2, III sprat, nov. Tel. 065 581 363. Pofali}i, nova ve}a ku}a sa 3 pos. prostora, vl. 1/1, na placu od 822 m2. Tel. 062 227 122. Poljine, ve}a lokacija za ku}u na sun~anoj strani. Tel. 061 201 039. Poljine, ve}i plac 2.847 m2 za ku}u sa kompletnom infrastrukturom. Tel. 061 608 962. Povoljno prodajem garsonjeru u centru Ilija{a 28 m2, prizemlje, pogodna za poslovni prostor, zvati poslije 17 h. Tel. 062 006 319, 033 621-119. Pr. stan 70 m2, I spr., i od 40 m2 VIII sp., A-faza A. Polje. Tel. 066 445 203. Prodaje se ku}a na Bistriku pov. 250 m2, udaljena 1,2 km od Ba{~ar{ije ili 10 minuta hoda. Prelijep pogled na grad. Ku}a se sastoji od 3 zasebna stana sa odvojenim ulazima. Uz ku}u se nalaze 2 gara`e sa 3 gara`na mjesta. Svi papiri uredni 1/1. Ku}a je upravo potpuno renovirana. Ima ba{tu. Tel. 062 451 110.

MALI

OGLASI
Prodaja
Opel Vektra 1.6 benzin, 1997. god. Tel. 061 167 222. Pe`o 206 1.2, model 2005., plavi, 3 vrata, ful oprema, pla}eni carina i pdv, 76.000 pre{ao, cijena do registr. 8.100 KM. Tel. 061 835 565. Prodaja i ugradnja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja. Tel. 061 365 193. Prodajem diskove i disk plo~ice za Mazdu 121 jeftino. Tel. 061 200 345. Prodajem i ugra|ujem za sva auta ogledala za retrovizore, povoljno! Tel. 061 382 478. Prodajem i ugra|ujem za sva auta ogledala za retrovizore, povoljno. Tel. 061 529 970. Prodajem za Renault alu felge 16''. Tel. 061 259 784. Prodajem ili mijenjam za vozilo ni`e vrijednosti uz doplatu, Opel Korsa 1.7 diz., god. 1999. Tel. 062 086 406. Prodajem Peugeot 407 Coupe diesel, ful oprema, reg. do 05/11. Tel. 066/719-741, 061 224 104. Prodajem audi A4, s-line, quatro, dizel, 2001 god., full. Tel. 061 132 315 Prodajem Pe`o 206 HDi 1.4 god. 2004., registrovan, metalik sivi. Tel. 033 644-590. Prodajem za Golfa alnaser, altenator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033 531-996, 063 639 176. Radim antikorozivnu za{titu automobila (pod), farbanje, poliranje - Ilija{. Tel. 061 552 547. Registracija vozila, penzionerima i bud`etskim korisnicima Kantona Sarajevo na 2-3 rate. Tel. 062 316 911. Renault Clio 1.6, 2002. god., full oprema, metalic sivi, 5 vrata, reg. do avgusta 2011., u odli~nom stanju, 8.900 KM. Tel. 061 373 530. Renault Clio 3, benzin, 100 KS, registrovan do 1. 11. 2011., servisiran, gara`iran, cijena 12.000 KM. Tel. 062 605 978. Renault Megane, 2006 god., 5 vrata, sivi matalik, 1,5 DCI ful oprema.Tel. 062 615 888. Renault Megane, 2007 god., 2 vrata, tek reg.dizel 1,5 dci, 85 ks, cijena 12750 KM. Tel. 062 418 999. Renault Megane, 2007 god., 2 vrata, tek reg.dizel 1,5 dci, 85 ks,. Tel. 062 418 999. Reno Megan II, 1.6 16 V, 12/2003. god., registr., klima ABS+esp., bord, crni, 3 vrata. Tel. 061 202 888. Reno Scenik, 1.9 DTI, 2001. god., full oprema, extra stanje, registrovan, mo`e i zamjena. Tel. 061 260 370. Retrovizorska ogledala za sve vrste auta, 5 KM. Tel. 061 512 799. Seat Ibiza 1.4 16 V, 2006. god., sivi, 3 vrata, full oprema, registrovan, kupljen i servisiran u ASA auto, 105.000 pre{ao, 10.500 KM. Tel. 061 158 202. [koda Felicija, 2000. god., 1.3 B, 43 KW, zelena, povoljno. Tel. 061 925 596, Ilid`a. [koda Octavia A5 clasic, 1.5 MPI, 75 KW/102 KS, 1595 ccm, 2007. god., prva reg. 2008., reg. do januara 2012, pre{la 40.000 km, capucino be` metalik boja, super stanje, novo vozilo, cijena 21.500 KM. Tel. 061 130 011, 033/272-680. Spava}a kabina za FAP 16-20, motor za Tami}a 2000. Tel. 061 169 243. „Toyota Auris“, god. proiz. 2007., T.D., full oprema, pre{ao 47.000 km. Cijena - 24.000 KM. Tel. 061 147 336. Ugradnja alarma i sistema protiv kra|e vozila, testiranje vozila. Tel. 061 365 193. Vrata (lijeva zadnja) za [kodu Fabiu, 250 KM. Tel. 061 709 956. Vr{im dijagnostiku za Opel vozila. Mogu} dolazak na adresu, 20 KM. Tel. 061 092 699. VW Polo 1.2, god. 2004., I vlasnik, reg. do 7./2011. Tel. 061 489 556. VW T 4 2.5 TDI, 2000 god., (1+5) putar. Tel. 061 141 292. VW Toureg, 2005. god., TDi, strane table. Tel. 061 775 331. Kupujem za [kodu Feliciju limuzina, 2001. god.: haube, krov i desna zadnja vrata. Tel. 061 551 317. Uzimam havarisana i ostala auta za dijelove. Tel. 061 249 467. Vr{imo otkup rabljenih, havarisanih i dotrajalih vozila. Tel. 062 506 775.

Aluminijske 4 felge trineske, 175/70/13. Tel. 061 548 447. Audi jaje, dizel, 87. god., 3600 KM. Tel. 061 818 173 Auto ogledala za retrovizore za sve vrste auta, 5 KM. Tel. 061 149 190. Auto radar detektori Cobra i Whisteer, xenon kompleti i navigacije za automobile, garancija 1 god. Tel. 066 271 815. Autostakla „Rule“, original {ofer{ajbe i bo~na stakla sa ugradnjom. Garancija 5 godina. Stup, Bojni~ka 109. Tel. 063 851 759, 061 413 317. Citroen C2, 1.4 HDI, dizel, 2005. god., bijela boja, reg. god. dana. Tel. 063 506 303. Citroen Xsara, 2004. HDI 1.4 tek registrovan i Ford fokus 2.0 benzinac, 2003. nije rije{ena carina i porez. Mo`e zamjena za jedno auto. Tel. 061 843 324. Dijelove Opel Frontere, motor dizel 2.2, 2000. god., limariju i ostale dijelove. Tel. 062 279 743. D`ip landrover frileneder, 98. god., full, dizel. Tel. 061 512 636 Fiat Dukato dupla kabina, 2000. god. Tel. 061 141 292. Fiat Punto 1.3 M-jet, 2006. god., 5 vrata, klima, ABS, 2x airbag, citi servo, bord kompjuter, daljinsko, 110.000 km pre{ao, tek reg., 8.400 KM. Tel. 061 214 813. Fiat Tipo, bordo boje, 1989. god., motor 1.4, reg. do jula 2011. Cijena 2.000 KM. Tel. 062 622 484. Fiat Uno 75 IE, 88/95., ispravan, neregistrovan, cijena po dogovoru. T 061 el. 904 736. Ford Mondeo 2.9 TDCI, pet vrata, god. 2003. Tel. 061 842 201. Golf 2 GTD, 4 vrata, tek registrovan. Tel. 061 207 361. Golf 2, 92. god., dizel, bijeli, tek registrovan, 3700 KM. Tel. 063 123 282 Golf 3, 96. god., dizel, bijeli, tek registrovan, mult-lok, ~etvero vrata, 5800 KM. Tel. 061 255 806 Golf IV, SDI, 98. god., tek registrovan, 8300 KM, mo`e zamjena. Tel. 062 437 178 Golf 2, 87. god., 1.6 benzin, nove prednje gume, reg. do 9. 2011. god., u odli~nom stanju. Tel. 061 566 689. Golf 2, benzin 1.6, 1986. god., registrovan do 15. 1. 2012. Tel. 061 185 753. Hitno i povoljno Astra GTC-sport cupe, 2008. g., 1.6, 115 KS, crvena met., max oprema, extra stanje, samo 8.900 EUR-a. Tel. 061 173 947. Kamion korpa 12 m, Iveco 35-10, god. pr. 1999., plava. Tel. 033/553-865, 061 895 017. Kia Ceed karavan, 1.6 benzin, 2008. god., mo`e zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 062 857 130. Kia Rio RS limuzina, metalik siva, centralna, klima, 2002. god., 1.4 B, u odli~nom stanju, reg. do kraja 4. mjes. 2011. Tel. 061 156 309. MAN TGA 2002. god., teglja~. Tel. 061 775 331. Mercedes 190 dizel, automatik, 1988., sive boje, 6.000 KM, odli~an. Tel. 061 500 037. Mercedes 312 maxi, tek registrovan, 9.800 KM. Tel. 061 141 292. Mercedes C-220 1998.god., avangard, met. sivi u odli~nom stanju. Tel. 061 147 434. Mercedes E 220 CDI, avantgard, automt., triptronik, CD, radio, tel., ko`a, xenoni, al. felge, nove gume, servisna knjiga. Tel. 066 364 848. Mercedes Varid 815, 2002. god., cerada+rampa, 15.000 KM. T 061 141 292. el. Motor „Mercedes“ 190-200 dizel, odli~no stanje. Tel. 061 252 805. Motor za Mazdu 626, dizel 2.0, godi{te 1996. Tel. 061 989 296. Nissan Murano, 10./2007., 7.000 km, cijena 45.000 KM, mo`e zamjena. Tel. 062 157 704. Opel Astra dizel, karavan, 1999., mo`e zamjena. Tel. 061 220 016. Opel Astra dizel-G, 1999., karavan, zvati poslije 16 h. Tel. 033 617-578. Opel Astra sedan, 2008. god., prva ruka, pre{ao 40.000 km, kao nov. Tel. 061 145 740, 062 072 013. Opel Astra siva met., klima, 2001. god. 1.6 benzin, 170.000 km, povoljno. Tel. 062 419 347. Opel Corsa C 2004. god., siva, 3 vrata, full oprema, registrovan, 100.000 pre{ao, knjiga vozila, 1 vlasnik, cijena 7.400 KM. Tel. 062 548 408.

Izdavanje
Izdajem atraktivnu radnju kod Begove d`amije, zona A. Pogodna za agencije i uslu`ne djelatnosti, 6 m izloga. Tel. 061 841 827, 033 243-489. 797-1tt Izdajem dvokrevetnu sobu, upotreba kuhinje, dnevne sobe, kablovska TV. Centralno grijanje. Lokacija Grbavica. Mob. 062 994 704. 886-1Nd` Izdajem sobu studentima kod FDS, c. grijanje, KTV, internet. Tel. 061 782 192. 1001-1tt Apartman izdajem na Bjela{nici. Tel. 062 320 648. Apartman na Vla{i}u, blizu starta `i~are. Tel. 061 210 650. Apartmansko preno}i{te iznad Katedrale, parking, kablovska, 20 KM po osobi. Tel. 061 339 647. Apartmansko preno}i{te u centru grada sa extra opremljenim sobama, TV , sat., c. grijanje, parking, 15 KM po osobi. Tel. 062 530 601. Blizu Ba{~ar{ije na Kova~ima, izdajem dvosoban stan. Tel. 062 332 702. Blizu Medicinskog fakulteta, namje{ten stan, grijanje plinsko. Tel. 526-022, 061 916 429. Blizu @eljezni~ke stanice sobe, TV kabl., po osobi 20 KM. Tel. 061 135 345. Cazinska, izdajem prazan stan na spratu priv. ku}e, sve odvojeno, ulaz, voda, struja. Tel. 033 654-662. Centar - Papagajka, nudim no}enje u luksuzno opremljenim apartmanima. Tel. 061 724 725. Dobrinja 5, izdajem pos. prostor 65 m2, za sve djelatnosti. Tel. 033 638-006. Dobrinja kod okretaljke trolejbusa, izdajem polunamje{ten jednosoban stan sa grijanjem. Tel. 061 157 943. Dvos. stan ^. Vila, namje{ten. Tel. 061 080 137. Garsonjera za studenticu kod FDS i 2-soban stan namje{ten. Tel. 061 226 372. Garsonjeru izdajem na Ilid`i. Tel. 061 902 489. Grbavica 1, izdajem gara`u ispod tranzita. Tel. 063 639 213. Grbavica, dvosoban namje{ten stan, priv. ku}a, I sprat. T 063 639 213. el. Hrasno, A. B. [imi}a, I sp., izdajem dvos. namje{ten stan. Tel. 061 912 764. Hrasno-Triglavska, izdajem sprat ku}e, namje{ten, sve odvojeno, grijanje. Tel. 061 172 269, 033 710-635. Ilid`a-Pejton, izdajem pos. prostor 40 m2, povoljno, za vi{e namjena, papiri za dozvolu uredni. T 033 622-064, el. 062 156 840. Ilid`a-Stup, Pija~na, plunamje{ten stan dvosoban, 50 m2. Tel. 061 866 705. Izdaje se sprat ku}e, Medrese, Stari Grad. Tel. 061 085 782. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan 69 m2, parno grijanje, telef., kabl., Vojni~ko polje, 300 KM. Tel. 033 212022, 061 502 773. Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama na Otoci, kupatilo zasebno. Tel. 524588. Izdajem dvosoban namje{ten stan kod FDS, internet, c. grijanje. Tel. 061 226 372. Izdajem dvosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel. 033 442-998 i 062 139 085. Izdajem dvosoban namje{ten stan u novoj zgradi u Bu~a Potoku. Tel. 061 221 706. Izdajem dvosoban stan 60 m2, Aerodromsko naselje, polunamje{ten. Tel. 066/634-794. Izdajem dvosoban stan namje{ten, Hrasno, Had`i Mus. Penjave 13. Tel. 522-753. Izdajem gara`u 15 m2 na Marijin Dvoru (Te{anjska ulica). Tel. 061 273 995. Izdajem gara`u na Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Tel. 061 497 592. Izdajem gara`u, Kemal Begova. Tel. 061 421 514.

Kupovina
Kupujem havarisana i ostala vozila. Tel. 061 274 441. Kupujem havarisana vozila: Pasat karavan 3 i mla|e golfove. Tel. 061 504 190. Kupujem ispravna i havarisana vozila. Tel. 062 915 635. Kupujem sve vrste vozila: strane table, havarisana, neispravna. Tel. 061 820 000. Kupujem golf dizel, mo`e sa o{te}enom farbom. Tel. 061 255 806 Kupujem vozila ni`e vrijednosti, havarisana, na stranim tablama. Tel. 061 758 217.

Izdajem gara`u. Tel. 033 205-071. Izdajem i prodajem gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje automobile). Tel. 033 612-956. Izdajem ili prodajem radnju na Siranu. Tel. 062 917 009. Izdajem jednoiposoban stan u centru, namje{ten. Tel. 061 134 433. Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu sa upotrebom kuhinje, studentima - Bjelave. Tel. 061 802 958. Izdajem jednosoban namje{ten stan, centralno grijanje, pos. ulaz, Vele{i}i. Tel. 033/442-131. Izdajem jednosoban namje{ten stan, Ferhadija. Tel. 033 201-973. Izdajem jednosoban stan samcima i bra~nom paru bez djece. Tel. 033/464614. Izdajem namje{ten stan na spratu u porodi~noj ku}i, 80 m2, 180 KM. Tel. 653-628, D. Pofali}i Izdajem namje{ten stan u B. Potoku, kod Elektrotehni~ke {kole, Tuzlanska 41. Tel. 062 347 301. Izdajem namje{tenu sobu, kuhinju, kupatilo, grijanje, pos. ulaz. T 033 205el. 071. Izdajem p. prostor 240 m2 za sve namjene sa parkingom uz glavnu cestu, Saraj polje. Tel. 061 545 358. Izdajem poslovni prostor na Skenderiji na platou, u prvom redu. T 061 el. 504 442. Izdajem prazan stan - ku}a, 60 m2, sa grijanjem, Pofali}i, Ru|era Bo{kovi}a 70. Tel. 033 641-166. Izdajem prostor u stambenom objektu - prizemlje, Gornje Ciglane, 30 m2. Tel. 061 357 786. Izdajem prostor za kancelariju u novoj zgradi Ned`ari}i. Tel. 061 221 706. Izdajem radnju na Ba{~ar{iji. Tel. 062 692 255. Izdajem stan na Vracama kod policijske akademije, pogodan za tri osobe, 130 KM po osobi, mo`e i porodica. Tel. 061 256 381 Izdajem prazan sprat ku}e na Sedreniku, samo ozbiljnoj porodici. Tel. 061 578 476 Izdajem manji stan u privatnoj ku}i na Sedreniku. Tel. 061 207 582, 033 237 814 Izdajem sobe kod Sebilja, Ba{~ar{ija, sa kupatilom i TV, cijena 15(20) KM. Tel. 061 192 073. Izdajem sobu blizu Katedrale, `enskoj osobi, udobnost, mir, kablovska, internet. Tel. 033 225-747, 063 947 075. Izdajem sprat ku}e Ilid`a, komplet namje{ten, strancima i zaposlenim osobama. Tel. 033 637-494, 061 257 567. Izdajem stan 75 m2 na [ipu, centralno grijanje, priklju~ci odvojeni. Tel. 061 144 845. Izdajem stan na Bjelavama, u priv. ku}i, vel. 40 m2, pogodan za sudente i radnike, isklju~ivo vjernicima. Tel. 061 381 651. Izdajem stan u Butmiru. Tel. 680106. Izdajem stan u privatnoj ku}i, u centru, sa parkingom. Tel. 061 574 003. Izdajem trosoban namje{ten stan sa cen. grijanjem. Tel. 061 266 438. Jednokrevetna namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. Namje{ten dvosoban stan u priv. ku}i, samcima, cen. grijanje, poseban ulaz. Tel. 061 812 524. Namje{ten jednosoban stan, poseban ulaz, grijanje, kablovska. Tel. 061 200 327. Namje{tene sobe samcima ili samicama, priv. ku}a. Tel. 659-474, 062 977 119. Namje{tenu sobu djevojci sa upotrebom kuhinje i kupatila, povoljno. T el. 033/663-574. Nova Breka, apartman opremljen, parking, 300 KM, re`ije u cijeni. Tel. 033 233-776. Pekaru sa dvije zidane pe}i i ma{inama izdajem, 500 KM. Tel. 061 160 129. Pos. prostor 80 m2, struja, voda, telefon, plin. grijanje, mokri ~vor. Tel. 033 235-117, 061 265 588. Pos. prostor Vojni~ko Polje za agencije, kancelarije, predstavni{tva. Tel. 061 219 993. Pos. stamb. 100 m2 i 150 m2 stambenog prostora u Doglodima. Tel. 061 561 132. Posl. prostor na [ipu (nov) od 35 m2, pogodan za sve namjene. Tel. 062 320 648. Soba studentima iz Federacije jeftino, kupatilo, kuhinja, kablovska i ostalo, blizu stud. domova Ned`ari}i. Tel. 062 467 823. Sobe za preno}i{te i dnevni boravak, TV, kupatilo. Tel. 062 644 055.

Prodaja
Neum, dvosoban stan 63 m2, uz more, odmah useljiv, 1/1, bez posrednika. Tel. 0031 104 782 765, poslije 18 sati. PTT Neum, ku}a 150 m2 stambenog prostora sa velikom potku}nicom, mogu}a jo{ 1-2 objekta, 2 km od mora, bez posrednika, 155.000 EUR-a. Tel. 0049 72 473 476. PTT Prodajem 2,5-soban stan, renoviran, Patriotske lige, 62 m2 + terasa 4 m2. Tel. 062 670 862. 983-1tt Prodajem ~etverosoban stan na ^obaniji 96 m2, odmah useljiv, papiri uredni. Kontakt telefon: 061 183 669. PTT Prodajem dvosoban stan 54 m2, I sprat, c.g., na Aneksu. Tel. 065 887 827. 866-1tt Prodajem odli~no uhodanu stomatolo{ku ordinaciju sa inventarom (TV, stolice, potro{ni materijal). Cijena 15.000 KM. Kontakt: 062 435 009. 660-1tt Prodajem povoljno garsonjere u Ned`ari}ima, novogradnja, useljive, vlasni{tvo 1/1. Kontakt tel. 061 351 465. N. Prodajem stan, centar Ciglane, trosoban 73 m2, dva balkona, jedan zatvoreni jedan otvoreni, ulica Dajanli Ibrahim-bega. Tel. 061 435 894. 819-1tt Visoko, naselje Prijeko, useljiva ku}a novija gradnja, 240 m2, p+s+s, sa gara`om i oku}nicom od 500 m2. Tel. 061 196 744, 061 153 130. Al. Polje A-faza, 70 m2 TMP 1. spr, at. Tel. 033 544-722, 066 727 979. Alipa{ino, garsonjera 27 m2, renovirnaa, 3 sp., fix. 50.000 KM. Tel. 061 507 960. Avde Jabu~ice, prodajem ili mijenjam za manji uz doplatu stan 63 m2. Tel. 061 172 383. Bare-[ip, novogradnja 2,5-soban, park. mjesto, 64 m2, IV sp., 128.000 KM. Tel. 061 214 306. Biha}, renoviran 3,5 stan, Ozimice 1, prodaja ili zamjena za manji u Sarajevu, ili Biha}u. Tel. 061 483 448. Blagovac III, ku}a sa oku}nicom i gara`om. Tel. 033 544-722, 066 727 979. Boks na pijaci Ciglane, adaptiran, odmah useljiv, povoljno. Tel. 063 191 659. Bos. Krupa, naselje Donje Kr~ane, 8.500 m2 parcelisano, vlasni{tvo 1/1, cijena 40 KM/m2. Tel. 061 156 886. Bos. Krupa, Sokak 210 m2, sa svim komunalijama, 120 KM/m2. Tel. 061 156 886. Breka 58 m2 + 10 m2 terasa + 70 m2 ba{ta, 150.000 KM. T 061 143 036. el. Bu}a Potok, prodajem stan na III spratu, 60 m2, novogradnja, „Tibra Pacifik“. Tel. 033 639-190. Centar, prodajem pos. prostor 157 m2, prizemlje, parking, pogodno za sve namjene. Tel. 061 304 599, 033 665-419. Centar, ul. Avde Jabu~ice, prodajem stan 67 m2. Tel. 062 789 512.

Dnevni avaz
Prodajem 5.000 m2 zemlje+2 vikendice dev., Rakovica, naselje Kakrinje. Tel. 033 458-700, 061 906 641. Prodajem ~etverosoban stan kod BBI. Tel. 061 548 278. Prodajem dulum zemlje u Osjeku, vlasni{tvo 1/1, cijena 20.000 EUR-a. T el. 061 540 015. Prodajem dvosoban stan 55 m2, spr. I, novogradnja, cij. 2.400 KM po 1 m2. Tel. 061 540 015. Prodajem dvosoban stan 66 m2, sprat 4, ulica Patriotske lige. Tel. 063 919 544. Prodajem garsonjeru u centru Sarajeva 21 m2, 1. sprat, centralno grijanje. Tel. 063 209 378. Prodajem gra|evinsko zemlji{te 600 m2, centar-^obanija, ulaz sa tranzita. Tel. 061 217 812. Prodajem jednosoban stan 47 m2, Alipa{ino, Semira Fra{te 1, 35.900 EUR-a. Tel. 454-579. Prodajem jednosoban stan od 40 m2 - M. Dvor, II sprat. Tel. 061 715 543. Prodajem jednosoban stan u centru, V.P 31 m2, Vi{njik. Tel. 066 125 453. ., Prodajem ku}u Blagovac. Tel. 061 032 503. Prodajem ku}u! Ve}a - novija gradnja, Vraca, Avde Smajlovi}a. Tel. 061 160 068. Prodajem kvalitetan stamb.-posl. objekat uz magistralu kod Had`i}a, po cijeni od 600 KM po m2. Tel. 061 531 130, 061 249 249. Prodajem novu ku}u u Sarajevu, naselje Binje`evo. Ku}a ima tri sprata, svaki sprat ima zas. ulaz. Oku}nica povr{ine 1.000 metara kvadratnih ogra|ena zidom. Vlasni{tvo 1/1, sve uknji`eno u grunt. Tel. 062 337 813. Prodajem plac, dulum obradive zemlje, u Rakovici, [amin gaj. Tel. 033 457 182 Prodajem poslovni prostor 23m2 1/1 vlasni{tvo, Aerodromsko naselje, Andrije Andrejevi}a 37, mogu~nost dogradnje, pogodno za ugostiteljstvo.Tel. 061 509 746. Prodajem povoljno hitno ku}u, zemlju u Crnoj Bari, Bogati}i-Srbija. Tel. 00387 61 226-645. Prodajem stan 40 m2, M. Dvor. Tel. 062 724 003. Prodajem plac, dulum obradive zemlje, u Rakovici, [amin gaj. Tel. 033 457 182 Prodajem stan 54 m2, ili mijenjam za manji uz doplatu, Prvomajska br. 9. Tel. 033/612-306. Prodajem stan 55 m2, dvori{te + 2 podruma, dvoorijentisan, austrijska gradnja, prizemlje, Bistrik. Tel. 066 203 642. Prodajem ~etverosoban dvoeta`ni stan 115 m2 kod bo{nja~ke gimnazije. Tel. 061 336 726. Prodajem ku}u na Poljinama. Tel. 061 856 179 Prodajem novu radnju na Dobrinji, 31m2. Tel. 061 324 040 Prodajem stan 61 m2, visoko prizemlje, ul. Paromlinska 17, mo`e i zamjena za dva manja. Tel. 062 272 346. Prodajem stan Breka 48 m2 + 10 m2 terasa + 70 m2 ba{ta, 150.000 KM. Tel. 061 143 036. Prodajem useljivu ku}u od 240 m2 ili zamjena Trebinje, pijaca Vrap~i}i Mostar. Tel. 061 301 772. Prodajem zidanu gara`u 1/1, papiri uredni, ^engi} Vila, Grada~a~ka. Tel. 033 214-469. Prodajem/mijenjam manju ku}u u centru Trebinja za odgovaraju}i stan u centru Sarajeva. Tel. 062 467 237. Prodajem-izdajem posl. objekat 1.000 m2 + 4.000 m2 oku}nice, sa asvaltiranim parkingom, uz magistralni put Sarajevo-Mostar, na 17. kilometru, ili vr{im zamjenu za stamb.-posl. prostor u Sarajevu. Tel. 061 249 249. Prodajem-izdajem poslovni prostor 70 m2, Bjelave kod Stud. domova, H. Polovine br. 5. Tel. 061 911 324. Rakovica [. Gaj, dun. ipo zemlje. Tel. 062 294 556, 033 514-565. S. Kulenovi}a, ku}a p+p+s+p sa 3 ulaza, pos. prostor 65 m2, 2 gara`e, vlas. 1/1. Tel. 062 488 918, Vogo{}a. Stan 37 m2, ^. Vila, adaptiran. Tel. 033 513-759. Stan 62 m2 u naselju Luke u Visokom. Tel. 061 934 846. Stan u centru Trnova, povr{. 49 m2, dva balkona i dun. zemlje (gra|. zemlji{te), sve 1/1. Tel. 062 876 883. Stari Grad, devastirana ku}a, 330 m2 zemlji{ta, ul. Brusulje 77, 12.000 EUR-a, papiri uredni. Tel. 061 543 853. Stup, Bojni~ka 109, ku}a sa poslovnim prostorom od 80 m2 i stanom iznad, autopraonica i parking. Ulaz sa glavne ceste. Sve renovirano, sve komunalije uredne, vlasni{tvo 1/1. Tel. 062 735 608. Tros. stan u zgradi Robota na Ciglanama, cijena 215.000 KM. Tel. 061 926 917. U Rakovici u blizini d`amije prodajem ku}u novogradnja i dva dun. zemlje, 55.000 EUR-a. Tel. 062 008 231. Vogo{}a centar, adaptiran jednosoban stan 36 m2, 54.000 KM. Tel. 062 99 32 53. Vogo{}a, prodajem poslovni prostor 38 m2, vlasni{tvo 1/1. Tel. 061 149 183. Vraca, A. Smajlovi}a, troiposoban, luksuzno ure|en, eta`no grijanje, velika terasa, 120.000 EUR-a. Tel. 061 165 294, zvati od 17-19 h. Vratnik - ku}a sa tri zasebna stana i dvije gara`e, 1/1. Tel. 061 131 268. „RASPRODAJA OGRIJEVA“! Prodajem bukova i grabova drva u svim oblicima. Ugalj Banovi}i (kocka, orah). Drveni ugalj Kreka. Prijevoz obezbije|en. Tel. 061 670 068. 878-1Nd` AKCIJA! Bukova drva u svim oblicima. Ugalj Kreka, te kameni ugalj Banovi}i (kocka, orah). Prijevoz besplatan. Tel. 063 553 531. 879-1Nd` Rasprodaja bukovih cijepanih drva I klase, cijena 50 KM metar. Nudimo i sve vrste uglja po najpovoljnijim cijenama. Isporuka do vas je ta~na i isti je dan. Tel. 066 325 003. 893-1Nd` „Ku}e snova“ - katalog projekata najljep{ih ku}a na 165 stranica. Cijena 18 KM + po{tarina. Tel. 070 202-323, 062 180 957. Prodajem vlastite }urke, patke, guske, horoze, `ive, o~i{}enje ili osu{ene, gu{~ije salo za lijeka, donosim na adresu. Tel. 061 925 691. Turisti~ki vodi~ „100 turisti~kih destinacija BiH“. Mob. 061 757 925. Po~iteljski sirup za jetru, hepatitis, esh. cooli, holesterol, trigliceride. Tel. 033/646-912. Doma}e baklave, extra kvalitet, za sve vrste sve~anosti, ku}na dostava. Tel. 061 206 345. Sportska opremu skije, {tapovi, pancerice, brile, kacige, skafanderi, jakne, lasteks hla~e, rukavice, kape, ~izme skoro novo, povoljna cijena iz Njema~ke mo`e i zamjena. T 061 902 el. 930 Tepihe - }ilime, nepal i perzijaner, razne veli~ine i modele izgledaju kao novi , 100% original , izuzetno povoljno.Tel. 033 452 018 Klizaljke baure, hokeja{ke, plasti~ne i ko`ne razni modeli i brojevi skoro novo , povoljna cijena iz njema~ke mo`e i zamjena. Tel. 061 902 930 Garderobu i obuæu , raznovrsno, moderno, kvalitetno, ve~a koli~ina, skoro novo, povoljna cijena, iz Njema~ke izuzetno povoljno za dalju prodaju. Tel. 061 237 110 Role razni modeli i brojevi , kacige štitnici skoro novo , povoljna cijena iz njemaèke , mo`e i zamjena. Tel. 061 902 930 Mobitel Nokia N95, siva, obi~na, 220 KM. Tel. 062 877 535. Plasti~nu kadu sa postoljem koje se sklapa, za kupanje bebe, 20 KM. Tel. 062 320 034. Mediven ~arape za vene, `enske, duge i kratke, original, povoljno. Tel. 061 052 033. Povoljno ma{ine za: {ivanje krzna marke „Pfaff“ i za {ivanje ko`e marke „Singer“. Tel. 035 204-328. Knjige sa svim uputstvima o prepariranju ptica, glava divlja~i i riba. Tel. 035 204-328. Prodajem ura|enu, ali iz opravdanih razloga nebranjenu doktorsku disertaciju. Tel. 061 942 222. Ofset ma{inu B2 Roland. Tel. 033 238-504. Sve vrste rezane gra|e, lamperije, brodski pod. Tel. 065 689 523. Najpovoljnija prodaja i ugradnja harmonika vrata, svih modela i dimenzija. Tel. 061 512 294. Sliku Milene [otre, 40x60 cm, ulje, 500 KM. Tel. 061 709 593. Sliku Petra Tje{i}a, 21x26 cm, ulje, 900 KM. Tel. 061 709 593. Doma}a svje`a ljekovita prepeli~ija jaja, 30 kom. = 9 KM „A“ i 10 KM „S“ klase, prepelice nosilje i meso prepelica, besplatna dostava. Tel. 061 237 448, 062 134 551. Trosjed, dvosjed, fotelja, sve na razvla~enje, povoljna cijena. Tel. 061 272 611. Harmonika vrata „Marley“, prodaja i ugradnja sa dvije vodilice, ve} od 65 KM/m2. Tel. 033 225-227, 061 516 910. Print ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 033/553865, 061 895 017. Sony pley stej{n 2, sa ugra|enim ~ipom + d`ojstik + 5 igrica. Tel. 061 157 571, Sarjevo. Svje`a ljekovita jaja prepelica hranjene prirodnom hranom bez koncentrata, 30 kom. - 9 KM, bespl. dostava. Tel. 061 504 425. Prodajem gra|. kompresor, pjeskaru, vi{e vrsta pikanera, bu{ilica, {piceva i {tanpova. Tel. 061 240 044. Dva kombi plinska bojlera Ravenheat 24 i 30 KW. Tel. 061 185 753. Bunde od nerca, 1 du`a i 2 kratke. Tel. 065 594 022, 033 440-747. Par ukrasnih koka naziva „Feniks“, prelijepog izgleda, veoma povoljno. Tel. 061 206 345. Skalpovi doma}ih pijetlova za izradu vje{ta~kih mu{ica za ribolov, u raznim bojama. Tel. 061 206 345. Rashladni pult, rashladnu komoru, rash. vitrinu, rashl. ve}i fri`ider inox. Tel. 061 156 309. Prodajem komplet posteljinu od ka{mira „Rojal-Wool“ kvalitete - cijena po dogovoru. Tel. 033/651-641. „VIAGRA-PFIZER“ ORIGINAL! 50 i 100 MG. CIALIS 20 MG, KAMAGRA GEL 100 MG. ZA BOLJI I DU@I SEX. DOSTAVA. UPUTSTVO. DISKRECIJA. POUZE]EM. TEL. 061 702 404. 303-1ND@ „ZA SUPER SEX + NAJBR@I EFEKAT + ZA SUPER BIZNIS (VPC 4 KM). VIAGRA + CIALIS + LEVITRA + BILJNA = HIT + PODESNA I ZA BOLESNE! TEL. 061 807 485.“ 376-1TT Povoljno dva vunena }ilima. Mob. 061 398 128. Govorni aparat Servox-digital za one koji nose kanilu, nov. Tel. 061 838 188. Ulje na prirodnoj bazi, lije~i reumu, i{ijas i ostala ko{tana oboljenja. Tel. 033 463-306, 061 149 388. Komplet inventar za frizerski salon. Tel. 061 167 702. Svijetle}u reklamu prodajem. Tel. 061 531 713. Kirby usisiva~ prodajem. Tel. 061 167 702. Dva proto~na bojlera 5 i 10 lit. Tel. 061 531 713. Komplet ugostiteljska oprema, profesionalna. Tel. 062 358 962. Komplet opremu za slasti~arnu, buregd`inicu, aparat za doner i labu za sladoled. Tel. 061 311 784. El. pe} za pizze. Tel. 061 138 561. Trosjed, fotelja na razvla~enje, plin. pe} Emina 6 na dimnjak. Tel. 061 512 902, 033/211-527. Prodajem urabljenu kuhinju. Tel. 066 277 921. [iv. ma{inu u koferu njema~ku, 180 KM, na 2 rate. Tel. 061 145 504. Ve{ ma{ine 140-180 Km, {porete struja-plin, fri`idere 150-170 KM dostava besplatna. Tel. 533-631. Prodajem Telefax „Panasonic“, zamrziva~ ladi~ar i Obod-Bauknecht i uramljene goblene.Tel. 061 869 333. Velika kolekcija etno eksponata primjerna za dekoraciju etno sela. Tel. 063 847 659. Rashladna vitrina 1,70, fri`ider, ugostiteljski stolovi, stolice, vrlo kvalitetno. Tel. 036 550 486, Mostar. Ve{ ma{inu Gorenje, o~uvana, mali kvar, nova tipa, mo`e i u dijelovima. Tel. 466-856. Povoljno kaktuse u fazi cvjetanja sa Madeire i Holandije. Tel. 033/663-574. Zbog selidbe TV-stalak i stol za dnevni boravak, vrlo povoljno. T 450-940. el. Dajem instrukcije iz hemije za u~enike i studente. Tel. 066 891 378. Vodoinstalater - svi vodoinstalaterski radovi - kvalitetno, brzo, precizno, ~isto. Tel. 061 199 442, 033/621-733. Dajem ~asove iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 033 526-945. Uspje{no i povoljno tokom cijele godine dajem instrukcije iz matematike. Tel. 220-173. Dajem instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061 534 231. Instrukcije iz matematike i engleskog, za osnovce. Tel. 062 877 704. Engleski, njema~ki, instrukcije, prevodi, diplomski, referati, seminarski, disertacije (profesorica). Tel. 063 947 405, Sarajevo. Lije~im vanjske i unutarnje hemoroide. Tel. 061 533 146. Kombi prevoz namje{taja, selidbe, odvoz kabastog otpada, povoljno, obez. radna snaga. Tel. 062 139 453. Vr{im prijevoz putnika udobnim i klimatiziranim kombijem T-4 VW. Tel. 061 800 191. Povoljno, vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel. 061 214 303. Dajem instrukcije srednjo{kolcima i studentima hemije. Tel. 061 177 405. Iskusni vodoinstalater radio bi u~inio uslugu iz svoje struke. Tel. 543988, 066 255 504. Zidari radi: adaptacije, obrada stolarije, keramiku, prezide i osve vrste maltera. Tel. 062 688 766. Profesionalno izvodimo molerske, vodoinstalaterske i kerami~arske radove. Tel. 062 713 921. Prof. francuskog, ovla{teni sudski tuma~ - prevodi tekstove i dokumente sa francuskog i obratno, sa ovjerom. T el. 061 480 069. Profesionalno snimanje i monta`a svadbi, vjen~anja, ro|endana, zabava, presnimavanje sa VHS-a i mini DV-a na DVD. Tel. 061 440 935. Vr{imo servisiranje i ba`darenje svih vrsta tlakomjera, uz garanciju. Tel. 061 188 903. @ohare, stjenice, `ute mrave i mi{eve uni{tavamo sa 100% garancijom. Tel. 033 234-805. Bravarski radovi, dolazim na adresu. Tel. 061 233 078. Presnimavanje sa video kaseta na DVD, Sarajevo. Tel. 062 824 523. Instrukcije engleski, njema~ki i prevod. Tel. 061 339 306. Dajem instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Tel. 033 204-453, 061 914 014. Prevoz za sve destinacije putni~kim kombijem, profesionalni voza~, povoljno. Tel. 062 713 956. Vr{im sve usluge molerskih radova, gletovanje, laminat, kvalitetno i povoljno.Tel. 061 377 054 Radim kataloge, reklame, kalendare, profesionalno, povoljno i kvalitetno. Tel. 062 877 535 Postavljam laminate, panel parkete i ostale vrste parketa. T 061 828 391. el. Molerski radovi uz potpunu za{titu lijepljivim trakama i podnim najlonima. Tel. 061 606 441. Moler radi molersko farbarske radove ~isto, kvalitetno i povoljno. Tel. 062 419 501. Rigips majstor, radim povoljno i brzo, sve od rigipsa. Tel. 062 941 274. Rigips majstor, potkrovlja, pregrade, spu{teni plafon. Tel. 061 818 732. Instruiram matematiku za sve {kole i fakultete, uspje{no i povoljno. Tel. 061 549 242. Servis ra~unara „Majo“, instalacija windowsa, internet konekcija, antivirusna za{tita ra~unara, ~i{}enje virusa, hardwerski i softverski problemi, itd. Tel. 061 243 611. Kirby dubinsko usisavanje i pranje }ilima, etisona i sjede}ih garnitura, najkvalitetnijim kirbijevim {amponima. Tel. 062 118 202. Namje{tam strunu, `eludac, lije~im stru~no, bezbolno, uspje{no. Tel. 061 504 986. Postavljanje, bru{enje svih vrsta parketa, laminata, podova, uz garanciju. Tel. 062 921 100. Vr{im sve stolarske usluge, popravak starog, izrada novog. Tel. 208-435, 061 905 734. Staklar radi sve vrste staklarskih usluga dolazim na adresu. Tel. 061 609 947. Rigips majstor, radim sve od rigipsa. Tel. 061 504 338. Kerami~ar postavlja sve vrste keramike. Tel. 061 182 097. Kerami~ar radi kvalitetno i povoljno. Tel. 062 140 094. Kerami~arski radovi, kamen, mozaik, povoljno uz garanciju. T 061 565 el. 961. Molerske usluge uredno i kvalitetno. Tel. 062 127 525. Mol. farb. usluge. Tel. 062 823 902. Tapetar-dekorater presvla~i povoljno namje{taj u radioni ili kod vas. Tel. 033 718-405, 061 156 728.

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

53

Potra`nja
Agenciji potrebni stanovi u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061 925 649. Agenciji potrebno vi{e stanova i ku}a za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 033/203-127, 061 214 306. Agenciji za nekretnine potrebno vi{e stanova za prodaju i najam. T 063 el. 919 544. Hitno kupujem manji stan u Sarajevu. Tel. 061 540 015. Kupujem jednosoban stan od Otoke do [opinga. Tel. 063 718 932. Kupujem stan do 40 m2, Skenderija-Ba{~ar{ija, u ra~un dajem auto i doplata. Tel. 061 338 433. Kupujem stan do 50 m2, na relaciji Vojni~ko, Alipa{ino, Dobrinja. Tel. 061 237 344. Kupujem stan na relac. Novo Sarajevo-Dobrinja, 70.000 KM. Tel. 061 222 422. Kupujem stan u Kranj~evi}evoj ili bli`oj okolini, od 70 do 80 m2. Tel. 033 221-121, 061 484 068. Kupujem stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 033 214-944. Kupujem stan u Sarajevu, u cijenu dajem auto plus doplata. Tel. 061 540 015. Potrebno vi{e manjih stanova, praznih i namje{tenih za izdavanje (Agencija). Tel. 061 031 330. Potrebno vi{e namje{tenih i praznih stanova za iznajmljivanje. Tel. 033/203127. Strancu potreban manji stan do 60 m2 u zgradi za izdavanje na du`i period (Agencija). Tel. 061 522 190.

Zamjena
Alipa{ino polje C-faza, mijenjam 1,5-soban stan 47 m2, za manji uz naknadu. Tel. 062 525 786. Dobrinja 4, Ist. Sarajevo, kvalitetan dvosoban stan, 4. spr., mijenjam za isti ili sli~an u Sarajevu ili prodajem. Tel. 061 220 179. Dvos. stan 55 m2, I sp. kod Merkatora Socijalnog za manji. Tel. 061 256 445. Had`i}i, stan 33 m2, za sl. u Sarajevu. tel. 061 381 939. Mijenjam dvosoban stan u Bos. Gradi{ci (66 m2, renoviran, u centru grada) za stan u Sarajevu. T 061 366 921. el. Mijenjam ku}u u Zvorniku za stan ili ku}u u Sarajevu. Tel. 061 817 960. Mijenjam kvalitetan dvos. stan otoka sa odli~. c.g., vlas. 1/1, za garsonjeru uz dogovor ili prodajem. Tel. 065 463 156 od 11-22 h. Mojmilo, dvoiposoban, I sprat, centralno, za sli~an oko II gimnazije uz dogovor. Zvati iza 17 h. Tel. 062 761 424. Super trosoban stan za manji uz dogovor i prod. pisa}u ma{inu skoro nova. Tel. 622-788. Zamjena-prodaja, Sarajevo stan 52 m2, mijenjam za Banja Luku. Tel. 033 542-668.

Najpovoljnije, najkvalitetnije aluminijske `aluzine 20 KM, trakaste zavjese, vanjske roletne, harmonika vrata, blindo vrata, PVC prozori. Tel. 061 501 401. 693-1Nd` Servis: ve{ ma{ina (Gorenje, EI Ni{, Kon~ar, Obodin, Kandi, Zanusi, Iberna), {poreta, bojlera. Dolazak besplatan! Garancija! Mob. 061 171 666. 19593-1tt „KIRBY“ - Dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna ~i{}enja stanova i firmi. Itisoni 1 m2/1 KM. Firma „GLANZ“. Tel. 061 350 688. 16630-1Nd` Alu `aluzine 20 KM/m2. Trakaste zavjese 20 KM/m2. Alu i PVC roletne. Harmo vrata i tende. Cijene sa monta`om. Tel. 033 211-484, 033 767-995, 061 131 447. 105-1Nd` „HIGIJENA“ - Dubinsko pranje tepiha, 1 m2 - 1 KM i namje{taja, ugao - 20 KM. Sarajevo: 061 141 944. Tuzla: 061 587 721. 782-1Nd` TEPSER s.o.d. Savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 033 200-003, 061 524 461. 943-1tt TV VIDEO SERVIS vr{i popravku svih TV aparata i videorekordera. Dolazak na adresu besplatan. Garancija 12 mjeseci. Tel. 033/451-778. Mob. 061 148 042. 844-1Nd` Instrukcije iz hemije, studentima i u~enicima, dolazim na adresu. Tel. 615-901. Profesorica hemije daje instrukcije iz hemije studentima i u~enicima. Tel. 062 331 174. Proresorica hemije daje instrukcije. Tel. 667-880.

VELIKA AKCIJA!!! U prodaji su bukova cijepana drva 65 KM. Ugalj (Banovi}i) kocka, orah 150 KM. (Kreka) drveni 80 KM. Mo`e i u vre}ama. Bukovi briketi 180 KM. Isporuka isti dan. Tel. 061 247 186, 061 785 535. 16629-1Nd` AKCIJA!!! Prodaja kamenog uglja Banovi}i, Breza, kocka, orah i to sve na vagu. Ta~na mjera. Drveni Kreka mogu}nost dostave isti dan. Po`eljno va{e prisustvo pri vaganju istog. Tel. 063 544 343. 799-1Nd` U prodaji je ugalj Banovi}i (kocka, orah) prva ruka, bez mje{avine. Cijena 1 T - 170 KM sa prijevozom. Nazovite i provjerite za{to smo najbolji! Tel. 061 289 961. 834-1Nd` OGRIJEV KOD JUKE! Bukva i grab od 40 do 60. Drveni ugalj 75. Kameni ugalj 150. Briketi bukovi 180. Kameni briket Doj~land fire 300. Obezbije|ene vre}e i prijevoz! Tel. 061 025 311. 837-1Nd` Prodajem bukova drva u svim oblicima. Ugalj Banovi}i (kocka i orah). Drveni ugalj Kreka. Ugalj u vre}ama. Isporuka na adresu. Tel. 061 298 800. 877-1Nd`

Molersko farbarske usluge. Tel. 061 926 333. Izvodimo sve vrste gra|evinsko-zanatskih radova sa garancijom. Tel. 061 740 127. Bravar - izra|ujem i montiram sve od `eljeza, usluge savijanja cijevi. Tel. 061 709 382. Zidarsko tesarski radovi, adaptacija i gradnja. Tel. 062 434 929. Servis svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061 551 035. Radim molersko-farbarske poslove brzo, ~isto i povoljno, radno iskustvo preko 20 god. Tel. 061 174 192, 033 210791. Lektori{em i korigujem sve vrste tekstova. Dugogodi{nje iskustvo. Tel. 033/658-707, 062 165 429. Kerami~ar, rigips i moleraj. Tel. 061 202 713. Zubne proteze, izrada, popravka, dodatak zuba, poliranje i podlaganje zubnih proteza, radimo vikendom. Tel. 061 141 544, 033 677-845. Popravljam sve vrste fri`idera, rashladnih ure|aja, uz garanciju. Dolazak besplatan. Tel. 061 156 309. Povoljno dajem instrukcije iz matematike i informatike. T 061 358 339. el. Moler-majstor, kre~i, gletuje, farba stolariju. Tel. 062 282 243. Prekucavam na ra~unaru sve tekstove. Tel. 061 520 972. Stolar, izrada i monta`a kuhinja, plakara, predsoblja, zamjena baglama. Tel. 062 944 952. Kombi prevoz putnika 1+8 i selidbe, povoljno. Tel. 061 223 343. Peremo }ilime rainbow ma{inom u va{em stanu, ili ru~no u praonici sa dostavom na adresu: Tel. 061 202 630, 033/673-284. Povoljan prijevoz putni~kim kolima, automobilom, more, planine, banje. Tel. 063 943 445. Vodoinstalater odr`ava staru i postavlja novu instalaciju, ~isti bojlere, sve uz garanciju. Tel. 061 497 622. Profesor daje instrukcije iz francuskog, latinskog, ruskog i bosanskog. T el. 033 526-521. Instruiram |ake i studente iz matematike na Alipa{inom Polju, ~as 6 KM. Tel. 061 157 991. Instruiram |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033 621-976. Profesorica engleskog jezika daje ~asove i prevodi. Tel. 061 556 700, 033/657-038. Rainbow-generalke, tepisi, kao i tapacirani namje{taj, dugogodi{nje iskustvo - ozbiljna `ena. Tel. 062 795 285, 061 311 276, 033 666-275. Adaptacija stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Tel. 061 510 373. Kombijem prevozim kabastu robu. Tel. 061 204 061. Rigips majstor radi potkrovlja, plafone, pregradne zidove. Tel. 061 511 503. Rainbow dubinsko usisavanje tepiha, sjede}ih garnitura, jogi madraca. T el. 061 916 272. Staklar - radimo sve staklarske radove, dolazimo na adresu. Tel. 061 842 343. Profesorica dr`i instrukcije iz matematike i fizike. Tel. 522-016. Prevoz stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem, radna snaga, povoljno. Tel. 061 268 442, Saraj. Vr{imo servis i monta`u rashladne i klima tehnike. Tel. 062 375 977, 061 438 689. Stolar kvalitetno vr{i stolarsko-lakirerske poslove, dolazim na adresu. Tel. 062 332 702. Matematika - instrukcije, profesor sa iskustvom. Tel. 061 135 748. Ve}a grupa majstora radi stiropor fasade sa svojom skelom. T 061 270 729. el. [ivanje trajnih autopresvlaka za sva vozila, popravak sjedi{ta, tapacirunga neba. Tel. 061 215 658, B. Begi} 90. VKV kre~enje stanova, pouzdano i stru~no, molerski majstor [erbo. Tel. 062 921 864. Kombi prevozom vr{im selidbe, prijevoz putnika, odvoz {uta, cijena povoljna. Tel. 061 817 424. Bravar, povoljno radi sve bravarske usluge. Tel. 062 940 731, 033 691-260. Stolar-tapetar, povoljno radi popravke stolarske i tapetarske. Tel. 061 606 651, 066 620-342. VKV moler - radi molersko-farbarske poslove, povoljno. T 061 507 683. el. Iznajmljujem play station 2 i 3 sa igricama. Tel. 061 201 341. Prevoz putnika na sve destinacije u T5 kombiju, sjedi{ta 1+8. Tel. 062 606 611. Prevoz putnika sa kombijem po BiH, SCG i HRV. Tel. 061 209 935. Bravar radi ograde, kapije, gelendere ulazna i gara`na vrata, zatvara balkone. Tel. 061 526 205. Elektri~ar: el. instalacije, automatski osig., indikatori za banju, el. bojler, el. {poret i drugo. Tel. 061 312 435.

54

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
Nudimo detektivske usluge, korektno, diskrecija zagarantovana. Tel. 062 378 818. Elektri~ar - usluge el. instalacija, interfoni, alarmi, gromobrani, el. usluge. Tel. 061 132 991, 033 418-086. Instruiram matematiku uspje{no. Tel. 061 841 439. Vr{im prijevoz putnika po BiH i na more. Tel. 061 434 374. Vodoinstalater obavlja sve vrste vodoinstalaterskih usluga, opravke, adaptacije. Tel. 061 696 133. Kompletnu adaptaciju, moleraj, rigips, prezide, keramiku, laminat. Tel. 062 226 904. Iscjeljenje duhovnim putem po o~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062 256 376. Kvalitet i garancija, sve vrste bravarije, jeftino i povoljno. Tel. 062 522 901. @ohare, stjenice, `ute mrave i mi{eve uni{tavamo uz garanciju. Tel. 061 184 796. Lije~im mo`dane udare i druge bolesti. Tel. 033 616-211. Vodoinstalater sa dugogodi{njim iskustvom vr{i popravku, monta`u i pro~epljenje vod. instalacija. Tel. 061 348 717 i 033 535 659. Vodoinstalaterski i kerami~arski radovi, centralno grijanje, uz garanciju i povoljno. Tel. 061 182 737. Kerami~arski radovi uz garanciju kvaliteta. Tel. 061 083 369. Radim sa |acima Me|unarodne {kole Sarajevo, po nastavnom planu na engleskom kao i konverzaciju, informatiku. Tel. 062 293 688, Sarajevo. KV vodoinstalater, de`urni 24 h. Tel. 061 861 635. Ozbiljan tesar, zidar, kerami~ar, vodoinstalater, itd. Tel. 061 269 385. Sudski tuma~ za njem., engl., holand. jezik, ul. Ko{evo 36, Sarajevo. Tel. 061 108 144. Magistar razredne nastave daje instrukcije i poma`e pri u~enju u~enicima ni`ih razreda osnovne {kole (I-V). Tel. 063 063 385 Stolar - izrada i monta`a kuhinja, ameri~kih plakara, enterijera, stepenica. Tel. 061 512 663. Parket, {ipod, postavljamo, brusimo i lakiramo. Postavljamo sve gotove parkete i laminate. Tel. 062 828 306. Superefikasno uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, stjenice, u{i, buba-{vabe, mi{eve... Tel. 061 928 535. Rainbow sistem ~i{}enja u va{em domu ili pos. prostoru. Brzo, povoljno i efikasno. Tel. 061 990 082. Instrukcije iz matematike uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061 506 755. Popravljam sve vrste fri`idera i rashladne tehnike uz besplatan dolazak. Tel. 061 156 825. Prevoz putnika u svim pravcima, prema moru, kombi Hyundai H1. Tel. 061 210 832. Autoprevoznik kamionom-grajferom i mini bagerom 5 T, sve vrste iskopa i prevoza. Tel. 061 100 268. Staklar radi sve vrste stolarskih usluga. Tel. 061 609 947. Mini bagerom radimo ono {to veliki ne mo`e, iskop kanala, razbijanje betona, SZR Mulavdi}. Tel. 061 219 946. Ku}ni majstor. Tel. 061 708 798. Organizujem izlete u prirodu Igman, Bjela{nica, Jahorina, udobnim Mercedes kombijem. Tel. 033 235-199. Servis - programiranje, prodaja registar kasa i el. vaga. Tel. 061 251 809. Serviser rashladne tehnike, popravljam fri`idere, zamrziva~e, rashladne vitrine, komore. Tel. 061 143 019. Izuzetno povoljno ru{imo stare objekte, renoviramo stanove sa vlastitim prevozom. Tel. 062 423 123. Kamionom povoljno prevozim sve vrste gra|evinskog materijala, pijeska, {ljunka, {uta. Tel. 062 423 123. Kombijem ve}im najpovoljnije u gradu vr{im prevoz, selidbe i ostalo. T el. 062 423 123. Instrukcije iz matematike i engleskog, dolazak na adesu. Tel. 062 006 352. Matematiku i fiziku instruira dipl. ing. elektrotehnike. Tel. 061 571 361. Moler sa velikim radnim iskustvom izvodi sve moler.-farb. radove, brzo, kvalitetno i ~isto. T 061 206 345. el. Vr{im prevoz putnika sa luksuznim autom. Tel. 061 712 652. Ku}na dostava DVD filmova i serija, 2 KM po DVD, zvati od 11-19 h. Tel. 063 191 701, Sarajevo. Voda, keramika, centralno grijanje, zidane kade, uz garanciju i povoljno. Tel. 061 182 737. Postavljamo parket, {ipod, brusimo bezpra{inskom ma{inom i lakiramo. Tel. 061 431 810. Kompletna adaptacija stana. Tel. 062 316 911. Elektri~ar otklanja kvarove. Tel. 062 316 911. Iskusan prof. (simult. prev.), prevodi na engleski stru~nu literaturu i tehni~ku dokumentaciju. Tel. 062 757 808. Njema~ki jezik - instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998, 061 863 559. Punim i popravljam fri`idere i zamrziva~e. Tel. 061 150 572. Povoljno prevozim sve vrste roba, usluge selidbi, odvoz kabastog otpada. Tel. 061 170 886, 033 472-954. „T epser“ s.o.d., savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita). Tel. 033 200-003, 061 524 461. Elektri~ar vr{i sve vrste popravki el. instalacija, prekida~a, uti~nica i ku}anskih aparata. Tel. 063 233 526. Povoljno ugradnja termo fasada, molersko farbarski radovi, laminat, rigips, keramika. Tel. 061 565 834. Povoljno popravljam ve{ ma{ine, {porete, bojlere, ugradnja indikatora, automatskih osigura~a. Tel. 061 563 910. Popravljam TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 061 365 690, 033 653-311. Prevozim putnike, selidbe, teret i ostalo, kombijem i autobusom. Tel. 061 268 155. Kombi prevoz i selidbe. T 066 533 el. 339, 061 890 067. Molerske usluge, kre~enje stanova 1-sobni 120 KM, 2-sobni 220 KM, 3sobni 330 KM. Tel. 033 630-332. Bravar radi ograde, kapije, gara`na vrata, gelenderi i dr. Tel. 061 688 711. Profesionalno kercher ~i{}enje }ilima, tepiha, itisona, namje{taja, autounutra{njost. Tel. 062 737 728. Engleski jezik - instrukcije i prijevoz, kvalitetno i povoljno. Tel. 061 501 210. Radim kerami~arske, zidarske, kameno-klesarske radove. Tel. 063 557 115, 033/457-000. Pravim sve vrste stepenica, kuhinje, plakare i namje{taj, od drveta. Kvalitetno. Tel. 063 121 265. Vla`i vam krov, gara`a, experet za hidro-termo izolacije. Tel. 033 653-396, 061 098 579. Profesor instruira matematiku sve uzraste, povoljno, uspje{no, dolazim ku}i. Tel. 657-082, 066 329 172. Kerami~ki radovi od 8 KM, laminat od 3 KM, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 062 422 040. Antivirusna za{tita ra~unara, instalacija windowsa, ~i{}enje kompjut. virusa, internet konekcija. Tel. 061 243 611. Profesorica daje instrukcije iz fizike, srednjo{kocima za popravni. Tel. 061 227 439. Renoviranje stamb. prostora molerski elektro, vodoinst., kerami~arski i stolarski radovi. Tel. 061 357 201. Instrukcije iz engl., njema~kog i ruskog jezika. Tel. 061 803 042. Radimo moleraj, edel putz, rigips, keramiku, laminat, brzo i povoljno. Tel. 062 183 209. Nastavnica engleskog jezika daje instrukcije u~enicima osnovnih {kola. Tel. 033 642-704. Izvodimo sve vrste gra|evinskih radova sa garancijom. Tel. 061 740 127. Povoljno i kvalitetno ~istim stanove i poslovne prostore. Tel. 062 401 619. Elektri~arske usluge, automatski osigura~i, indikatori, el. pe}i, el. bojleri, instalacije. Tel. 062 180 021. Voza~-instruktor vr{i ekstra obuku. Tel. 061 338 085. Povoljno i uz garanciju moleraj, prezide, rigips, laminat, plo~ice, itd. Tel. 062 226 904. Izrada plo~astog namje{taja, kuhinja, ameri~kih plakara, ormara, stolova, prema katalogu i zahtjevu. Tel. 062 466 093. Profesor instruira francuski i latinski, povoljno i uspje{no. Tel. 033 223-347. Postavljamo, brusimo i lakiramo sve vrste podova. Tel. 061 032 059. Molersko-farbarske radove, rigips, keramiku, laminati, termo-fasade, adaptacije uz garanciju. Tel. 061 255 253. Zidarsko-zanatske radove izvodim kao i rigips i keramiku. Tel. 061 410 841. Kre~im stanove 100 KM. Tel. 061 493 335. Elektri~ar - vr{i opravke i monta`u el. instalacija, pe}i, bojlera, aut. osigura~a, itd. Tel. 061 524 123. Uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, buhe i mi{eve. Tel. 061 928 535, 033 219-761. Instrukcije za osnovce: engl., bosanski, hemija, fizika, biologija, i ostali predmeti. Jako povoljno. Tel. 061 312 126. Dajem instrukcije za O[, bio., mat., fiz., hemiuja, bos., engl. i arapski jezik. Tel. 061 339 374. Stolar: monta`a kuhinja, plakara, zamjena baglama, ugradnja i pravljenje {tokova za vrata i ostale stolarske poslove. Tel. 061 277 067. Izvodim molersko-farbarske radove ~isto, kvalitetno i povoljno, njema~ko iskustvo. Tel. 061 812 664. Kablovska preko satelita W2 u BiH i svijetu: FTV, RTS, OBN, Alfa, ATV, Pink BiH i drugi regionalni i strani najatraktivniji kanali u HD kvalitetu ve} od 12 KM. Tel. 061 803 042. Potreban mehani~ar sa radnim iskustvom za rad u ovla{tenom Nissan servisu. Stalni radni odnos. Tel. 033 789-365, 061 135 657. Frizerskom salonu potreban frizer za `ene i mu{karce. Tel. 033 469-415. Ozbiljna `ena ~istila bi stanove, poslovne prostore, molim ozbiljne ponude. Tel. 062 422 290. Stolar, kuhinje puno drvo, plakari, stepenice, ostalo. Tel. 061 827 806. Profesorica daje kvalitetne instrukcije iz matematike za osnovce i srednjo{kolce. Tel. 063 750 032. Ozbiljna `ena sa iskustvom, ~uvala bi stariju `enu ili dijete. Tel. 061 088 520. Izrada najkvalitetnijih zubnih proteza. Dolazak na ku}nu adresu. Tel. 062 332 976. Stomatolo{ke usluge pru`amo brzo i povoljno, preko puta Televizije. Tel. 061 147 712. Mlade djevojke sprema~ice studentice, spremaju i ~iste stanove. Tel. 066 655 435. Medicinska sestra, dolazim, mijenjam pelene, kupam, fizikalne vje`be i medicinske usluge. Tel. 033 645-042, 062 387 688. Nudim ispomo} u ku}i kod gospo|e s potrebama, pet sati dnevno, osim vikenda. Tel. 065 313 162. ^istim stubi{ta, poslovne prostore, ku}e i stanove. Mob. 065 594 022, fiksni: 440-747. Medicinar sa iskustvom pomagao bi starijim osobama u K. Sarajevo. Tel. 066 338 336. Uz garanciju od 6 mjeseci popravljam fri`idere i sve rashladne ure|aje. Tel. 061 504 124. VKV vodoinst. svi vodoinstalaterski radovi, povoljno. Tel. 061 374 441. Lanac frizerskih salona „Madonna“ tra`i vi{e frizera sa iskustvom, uslovi jako povoljni. Tel. 061 181 424 Ozbiljna `ena pazila bi stariju `enu. Tel. 033 432-670, 061 814 628. Instrukcije za osnovnu i srednju {kolu. Tel. 061 339 374. Uspje{no podu~avam engleski jezik. Tel. 061 683 032, Sarajevo Radio bi kao ~uvar, posjedujem certifikat za za{titara. Tel. 062 205 793. Ozbiljna `ena pazila bi stariju `enu, Sarajevo. Tel. 061 925 649. Firma nudi usluge ~i{}enja priv. stanova (5 KM/h) i poslovnih prostora. Tel. 061 180 166, 033 450-271. Radim sve vrste PVC i al. stolarije, popravke i {telovanje, ugradnja. Tel. 061 501 799. Autoprevoznik kamionom od 10 tona prevozim sve vrste materijala, pijeska, {ljunka i ostale vrste. Tel. 061 147 404. Dubinsko pranje }ilima, namje{taja, auta sa prof. ma{inama. Tel. 033 557720. Prof. ~i{}enje va{ih ku}a, stanova, pos. prostora i tapac. namje{taja. Tel. 061 144 899. ^uvala bih dijete od 2 god. na du`i period, u svom stanu. Tel. 061 578 160. Dajem instrukcije iz bos. jezika, pi{em lektire, maturske i seminarske radove, lektori{em. Tel. 061 865 068.

Molerske usluge. Tel. 062 922 323, 066 205 151. Kombi prevoz, grupna putovanja na planine, seminare, sportska takmi~enja kao i prevoz stvari po BiH, regionu i EU. Tel. 061 899 883 i 065 856 956. Povoljno vr{imo bru{enje i lakiranje svih vrsta parketa i {ipoda uz garanciju. Tel. 061 967 229 i 061 262 868 Ugradnja blind vrata, stolarije, regips, laminat,moleraj i sve vrste adaptacija. Tel. 061 542 493. Povoljno i kvalitetno ~istim stanove i poslovne prostore. Tel. 062 401 619. ^istim ku}e i poslovne prostore, pranje tepiha, }ilima. Tel. 061 580 063. Popravljam TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 061 365 690, 033 653-311. Autoprevoznik manjim kamionom vr{i prevoz kabastog otpada, pjeska, {ljunka. Tel. 061 268 847. Prevodim engleski 5 KM/str. i povoljno dajem instrukcije. Tel. 643-990. Tapetar sa iskustvom presvla~i ku}anski i kancelarijski namje{taj. Tel. 061 620 057. Servis ra~unara „Aki“, popravka, nadogradnja, instalacija, internet konekcija, antivirusna za{tita, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 061 545 375. Instrukcije iz matematike, fizike, i elektrotehnike za u~enike osnovnih i srednjih {kola. Tel. 061 812 528. Vr{im selidbe modernim kombijem sa radnom snagom u dr`avi i vani. Tel. 061 227 189. KV vodoinstalater radi sve vrste radova, brzo, povoljno i kvalitetno. Tel. 061 349 294. Vr{im prevoz robe, ljudi i stvari, radna snaga po potrebi. Tel. 062 385 762. Extra povoljno! Kombi prevoz i selidbe. Tel. 061 147 361. Elektri~ar VKV za ku}ne el. instalacije i ure|aje. Pozovite. Tel. 618-907. Vr{im selidbe i sve vrste prevoza kombijem, povoljno. Tel. 061 165 009. Molerski radovi. Tel. 061 579 971. Prevoz robe, selidbe kombijem, povoljno, radna snaga po dogovoru. Tel. 061 513 948. Central. grijanje, plin. instalacije, zamjena konvektora itd., radimo kvalitetno i povoljno, uz garanciju. Tel. 061 500 037. Povoljno i kvalitetno radim grijanje, mijenjam konvektore radijatorima i ostale popravke - povoljno. Tel. 033 800-514, 061 922 476. Radim centralno grijanje i prepravke grijanja. Tel. 062 316 826. Centralno grijanje, vodoinstalacije, popravka i monta`a povoljno i kvalitetno. Tel. 061 105 425. Prevoz putnika luksuznim mercedesovim kombijem na sve destinacije. Tel. 061 862 323. Profesor matematike sa iskustvom daje instrukcije |acima i studentima tokom godine. Tel. 033 473-574, 061 382 301. Molersko farbarski radovi, gletovanje, molovanje, lakiranje stolarije. Tel. 061 262 895. Radim povoljno sve molersko-farbarske radove, uklju~uju}i i stolariju. Tel. 061 397 187. Radim malterisanje, zidanje, ogradu vrata, prozora. Tel. 062 451 791. Adaptacija stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Tel. 061 510 373. Vr{im prevoz putnika sa klimatiziranim kombi vozilom, {irom BiH i dalje. Tel. 061 222 310. Profesorica instruira matematiku, fiziku i hemiju sve {kole i prvu godinu fakulteta, brzo i uspje{no. Tel. 033 235-141, 061 188 451. Iskusna profesorica daje instrukcije iz engleskog i arapskog jezika. Tel. 033 611-023. Rigips, el. instalacije i moleraj radim povoljno. Tel. 066 205 286.

Ponuda-potra`nja
Pobolj{ajte ili zapo~nite posao bro{urom „Kreditne linije“. Sadr`i 320 biznis kredita. Tel. 032 244-417. Zaposlenje i useljenje {irom svijeta, bro{ura „Informator“, na na{em jeziku. Tel. 032 244-417. Proizvodnja eteri~nih ulja, mirisa, parfema, raznih proizvoda. Bro{ura „Eteri~na ulja“. Tel. 032 244-417. Agencija „Meka“ za ku}nu njegu i pomo} starim i bolesnim. Povoljno. T el. 061 237 641. Potreban posao SSS, trgovac, voza~, KS. Tel. 061 566 579. Tra`im posao za obezbje|enje, portir, ~uvar i sl., SSS, imam certifikat od MUP-a FBiH. Tel. 061 714 431. Tra`im partnera za ugostiteljski objekat u centru grada, ili ustupam ugovor za isti. Tel. 061 171 399. Mladi} sa zavr{enom SSS, rad na ra~unaru, poznavanje engleskog i {panskog, tra`i posao. Tel. 061 381 802. ^uvala bih dijete u svom stanu na Grbavici kod @eljinog stadiona. T 642-458. el. Restoranu potrebne 2 kuharice. Tel. 061 247 166, zvati do 16 h. Ugostiteljskom objektu na Mostarskom raskr{}u, potrebna djevojka za rad u sali. Tel. 062 747 156. Peremo sve vrste }ilima, itisona, tepiha, mokro pranje 2-3 KM/m2, dolazimo po }ilime. Tel. 033 659-250, 062 213 732.

Kupujem stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061 323 906. Kupujem umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, d`epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033 456-505, 061 214 405. Kupujem suvenire Sarajevske olimpijade. Tel. 033 456-505, 061 214 405. Kupujem lomljeno zlato, dukate, zlatne satove i ostala od zlata. Tel. 061 965 126. Kupujem lomljeno i zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostalo, najvi{e pla}am. Tel. 033 655-598, 061 553 640. Kupujem staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, certifikate, isplata odmah. Tel. 061 337 593. Kupujem staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice, isplata odmah. Tel. 061 517 897. Kupujem staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, isplata odmah u FBiH i RS. Tel. 063 351 572. Kupujem dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu. Isplata odmah. Tel. 062 358 344. Kupujem staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice i certifikate, isplata odmah. Tel. 061 192 036. Kupujem norve{ku gusanu pe} Jotul (humanitarnu), pla}am 200 KM. Tel. 061 400 190. Kupujem obveznice, devizne {tednje i ratne od{tete. Isplata odmah. Tel. 066 723 731. Kupujem akcije, obveznice, ratne {tete i devizne {tednje. Isplata odmah. Tel. 061 526 918. Kupujem polovne mobitele vrijednosti do 100 KM. Pijaca otvorena Otoka, boks-B2, prvi od glavnog ulaza. Samo tip Nokia, Samsung i SonyEricson. Tel. 061 237 448, 062 134 551. Kupujem staru deviznu {tednju, od{tete, dionice, isplata i dolazak odmah u BiH. Najpovoljnije. Tel. 061 175 237. Kupujem staru deviznu {tednju, ratne od{tete i dionice, prodajem neulo`ene certifikate. Tel. 061 140 521. Kupujem: srebreni novac, predmete od srebra, figure i sli~no. Tel. 061 139 767. Kupujem: staro oru`je, bode`e, sablje, kubure, bajonete i sli~no. Tel. 061 139 767. Kupujem sve vrste opreme za ugostiteljstvo. Tel. 065 903 989. Dionice svih vrsta, staru dev. {tednju, ratnu od{tetu, pla}am odmah i dobro. Tel. 061 864 047. Kupujem staru dev. {tednju, ratnu od{tetu, dionice, isplata odmah. T 063 el. 804 124. Kupujem staru dev. {tednju, ratnu od{tetu, dionice, isplata odmah. T 061 el. 836 657. Kupujem prozorsko staklo za autokamp prikolicu marke „Prima 430 TL god. 1989. Tel. 061 193 528. “,

Kupon za besplatne male oglase - do 10 rije~i

Dnevni avaz
Tekst................................................................................. ........................................................................................... ..........................................................................................

Telefon/adresa........................................................... .
Kupon predati/poslati na adresu: „Dnevni avaz“(za Male oglase), Te{anjska 24b, 71000 Sarajevo

Dnevni avaz
POSLJEDNJI SELAM

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

55

na{em prijatelju i poslovnom partneru

HASANU SARAJLI]U
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S po{tovanjem, Direktori: Nijaz, Iso i Bakir i uposlenici firmi ORMAN KISELJAK, TRGO[PED KAKANJ i DELTA PETROL KAKANJ
N

POSLJEDNJI SELLAM

na{em prijatelju i direktoru

HASANU (HASAN) SARAJLI]U
^ast je i privilegija bilo poznavati Te i biti dio Tvoga tima. Hvala Ti na svemu. Zauvijek }e{ biti dio na{ih `ivota. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i neka Ti je vje~ni rahmet. Tvoji: Hame, D`evad, Bratko, Nedim, Mujo, Sakib, Omer, Nile, Ma{a, Almir, Suada
88-1tz

Dana 23. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako je na ahiret preselio na{ dragi

Dana 23. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako je na ahiret preselio na{ dragi

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se 12 godina od smrti drage majke i nene

EDIN (NAZIF) SKOPLJAK
1963 - 2010.
Zauvijek }e{ biti u na{im srcima. Tevhid (mu{ki i `enski) }e se prou~iti u nedjelju, 23. 1. 2011. godine poslije ak{am-namaza u [adrvanskoj d`amiji u Visokom. Supruga Nermina i sinovi Eman i Amel
PTT

EDIN (NAZIF) SKOPLJAK
1963 - 2010.
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na na{eg dragog Edina i molimo Allaha d`.{. da mu podari lijepi D`ennet i vje~ni rahmet. El - Fatiha Tvoji: Zuhdija, Saliha, Selma i Mahir
PTT

ESMA (HASO) SELIMOVI]
Vje~no u na{im srcima. K}erka Amira, unuk Jasmin
60-1tz

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se ~etiri godine od kada nisi sa nama

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se ~etiri godine od kada je na ahiret preselila na{a draga IFETA i 177 dana od kada je na ahiret preselio na{ dragi HUSO SJE]ANJE na voljenog brata

NED@AD (IBRI[IM) DOSTOVI]
Dragi na{ D`id`i, na `alost pro|o{e ~etiri tu`ne godine od kada nisi sa nama, ali vrijeme ne smanjuje tugu za tobom. Vrijeme nikada ne}e izbrisati lijepe uspomene, tvoj dragi lik i ljubav koju si nam pru`ao. S neizmjernom ljubavlju i po{tovanjem za tobom ~uvamo uspomenu na tebe. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: supruga Amela, k}erka Ema i sin Ned`ad
73-1tz

NED@AD - D@ID@I DOSTOVI]
22. 1. 2007 - 22. 1. 2011.
S bolom kojeg vrijeme ne lije~i i ljubavlju koju smrt ne prekida, ti }e{ i dalje `ivjeti u na{im srcima. Uvijek }emo se sje}ati tvog pogleda, osmijeha i glasa. Hvala Ti {to si bio najbolji brat. Tvoji: sestra Nermina, zet Mirsad, sestri~ne Emina i Hena
75-1tz

HUSO OSMANOVI]

IFETA OSMANOVI], ro|. ]ORI]

Va{e plemenite likove nosim trajno u svom lijepom sje}anju. Neka vam dragi Bog svojom milo{}u podari lijepi d`enet. Va{ sin Damir 85-1tz SJE]ANJE na dragog sina

NED@AD (IBRI[IMA) DOSTOVI]
22. 1. 2007 - 22. 1. 2011.
Danas, poslije 4 godine kako smo te izgubili na{ dragi sine, mi jo{ o~ekujemo da se javi{ ili pomoli{ na vrata. Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve d`enetske ljepote koje si u svom kratkom `ivotu sigurno zaslu`io. Tvoji: majka Sahba, otac Ibri{im, brat Muris
74-1tz

Dana 22. 1. 2011. godine da}emo ~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj i miloj majci

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj kolegici

CMILJA IVANOVI], ro|. TU[EVLJAK
Zahvalna djeca i unuci
901-1nd`

SAKIBI HODOVI]
Uvijek }emo te se sje}ati i ~uvati uspomene na tvoje plemenito srce. Kolektiv HUDINI
1011-1tt

Navr{ilo se 6 godina od kada nije sa nama na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE

na

ZLATKO - ZLAJA DELI]
Svakim danom mislimo na tebe i sje}amo se trenutaka provedenih s tobom, tvoje ljubavi i pa`nje. Uvijek }emo te voljeti i spominjati. Tvoji: k}erka Sanela, zet Fahro i tvoja unu~ad
25-1ze

MUHAMED - BEGA JA@I]A
Dana 23. januara 2011. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci kako je preselio na ahiret na{ rahmetlija. Molimo dragog Allaha d`.{. da mu podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Da mu se smiluje njegovoj du{i. Tvoja neutje{na obitelj
794-1tt

56

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

POSLJEDNJI POZDRAV

HASANU (HASAN) SARAJLI]U

Po dobru }emo te pamtiti i uvijek sa ponosom spominjati.

Kolektiv „Kopex-Sarajli}“ doo Srebrenik
N

Dnevni avaz

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

57

POSLJEDNJI POZDRAV

HASANU (HASAN) SARAJLI]U
Kolektiv „Buldi}-Com“ doo Srebrenik
N

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom prijatelju

na{em prijatelju

HASANU SARAJLI]U
Neka mu Allah d`.{. podari D`ennet i vje~ni rahmet, a njegovoj porodici sabur u ovim te{kim trenucima.

D@EMALU BULDI]U
Neka je rahmet njegovoj plemenitoj du{i, a sabur porodici. S po{tovanjem, „MUREX“ doo [pionica
N N

S po{tovanjem, „MUREX“ doo [pionica

58

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

POSLJEDNJI POZDRAV

D@EMALU (IBRAHIM) BULDI]U
Kolektiv „Kopex-Sarajli}“ doo Srebrenik
N

POSLJEDNJI POZDRAV

D@EMALU (IBRAHIM) BULDI]U
Kolektiv „Buldi}-Com“ doo Srebrenik
N

Dnevni avaz
Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

59

SAFETA ZELI]A
Godine prolaze, ali ljubav i sje}anje na tvoj plemeniti lik, dobrotu i razumijevanje osta}e vje~no u na{im srcima. Tvoji: supruga Mirjana, k}erke Jasmina i Nermina, zet Senad Had`iomerovi} i unuci Sanjin i Adi
1016-1tt

Za na{eg najmilijeg sina

MIRZU VELAGI]A
Du{o na{a, ni sami ne mo`emo da vjerujemo da je danas pola godine od kada nisi pored nas. Sami se ~udimo kako uop{te opstajemo na ovom svijetu, ali ka`u da }e i nama do}i vrijeme i da }emo ponovo biti sa Tobom i to vje~no. Jednostavno `ivimo da bi Lejnu i Ammara nau~ili da imaju Tvoju dobrotu i svu Tvoju plemenitost, koje si imao ~ak i previ{e za samo svojih deset godina. Te`ak i ~udan je ovaj `ivot, ali znaj du{o da si uvijek sa nama. Na{a tuga i bol nikada, nikada ne}e nestati jer zaista si Ti na{ posebni, najmiliji dje~a~i}. Puno, puno te vole tvoji: Tata Admir, mama Mirna, sestra Lejna i brat Ammar
89-1mo

Dana 22. I 2011. godine navr{avaju se 52 dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog ro|aka

SJE]ANJE na na{e drage djevoj~ice

Danas, 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 dana od prerane smrti na{e drage majke i svekrve

ADIS (NAIL) ME[I]
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tetka Vasvija, Mehmed, Ismira, Jasmina sa porodicom
896-1nd`

JASMINA (D@EVAD) BRKOVI]
(1989 - 1994.)

INDIRA (D@EVAD) BRKOVI]
(1982 - 1994.)

Dana 22. 1. 2011. godine se navr{ava 17 godina od nasilne smrti na{ih dragih djevoj~ica, Indire i Jasmine Brkovi}. Drage na{e djevoj~ice postoji milion rjie~i koje smo vam izgovorili i milion koje nikad ne}e biti izgovorene, ali nijedna koja bi opisala koliko nam nedostajete. Uvijek }ete biti sa nama i uz nas. Vje~no o`alo{}eni: mama Esma, tata D`evad, bra}a Jasmin i Indir, dedo Osman 998-1tt

ENISE (OSMANA) [ATOR, ro|. RAMI]
iz Mostara Ponosni smo na Tvoj svjetli lik, dostojanstvo, a iznad svega dobrotu i pa`nju. U na{im srcima ostala je golema praznina, bol i tuga. Tvoj sin Elmir i nevjesta Adisa
91-1mo

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana otkako nas je napustila na{a majka, tetka, strina, punica

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 dana otkako nije sa nama na{a draga
POSLJEDNJI POZDRAV

ENISA [ATOR
Osta}e{ zauvijek u na{im srcima i mislima.

HASANU SARAJLI]U
Velikom ~ovjeku i dragom prijatelju. Osta}e{ takav u na{im mislima i na{im srcima.
93-1mo

Had`i FIKRETA BULJUBA[I] ([UVI])
Molimo dragog Allaha d`.{. da joj podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Uvijek }emo se sa zadovoljstvom i lijepim uspomenama sje}ati. Djeca: k}erke Azra, Amela i Amra, zetovi Nihad, Murat i Omer, unuci Sanel, Amel, Sanela, snaha Aldina i brati{na Indira 18-1tr

Abida, Sabina i Majda sa porodicom

Vesna, Lejla, Amil i Mirsad Kurtovi}
1022-1tt

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage majke, punice i nane

ENISE (OSMAN) [ATOR, ro|. RAMI]
iz Mostara U srcima }emo te nositi, s ljubavlju i po{tovanjem spominjati i vje~no ~uvati uspomene na tvoj plemeniti lik. Neka ti je vje~ni rahmet i molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`enet. Tvoji najmiliji: k}erka Elmisa, zet Dervo D`iho i unuci 91-1mo Bakir i Imran

SJE]ANJE

ISMET MEMIJA
22. 1. 2002 - 22. 1. 2011.
S ljubavlju i po{tovanjem, Supruga An|a sa djecom
1014-1tt

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se 40 dana od preseljenja na ahiret na{e drage mame i majke

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od odlaska mog

MIRZE (ADMIR) VELAGI]A FERIDA BEHIJA ALI]
Tvoji: k}erke Samra i Samira, snaha Dijana i unuk Haris
17-1tr

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od odlaska na{eg

Dobro moje dijete, mogu pro}i mjeseci i godine, ali nikada ljubav prema tebi, malom, nevinom bi}u prerano otrgnutom od `ivota. U mojoj du{i bore se sre}a jer sam te poznavala, ponos jer sam te imala i tuga jer sam te izgubila. ^esto se upla{im, ali tada sre}a i ponos nadvladaju tugu i podsjete me da si ti jo{ uvijek tu, u mom srcu. Zauvijek }e{ tu i ostati. Neka ti Allah podari rahmet i sve ljepote d`enetske. Tvoja u~iteljica Najda Jugo s porodicom 96-1mo

MIRZE (ADMIR) VELAGI]A
Dragi na{ prijatelju, govore da je ljubav davanje sebe drugima. Ti si ta ljubav, jer si svakom od nas poklonio dio sebe, svoje dobrote, nesebi~nosti, iskrenosti. Vje~no }e{ biti dio nas i nikada te ne}emo prepustiti zaboravu. Neka ti je rahmet du{i. Tvoja raja iz 4/9B sa u~iteljicom
95-1mo

60

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
POSLJEDNJI SELAM POSLJEDNJI SELAM

Na{em dragom babi i suprugu

Na{em dragom bratu, djeveru i amid`i

SENADU MA[I]U
od supruge Fatime, sina Emira i k}erke Azre. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi D`ennet.
nr019645bak

SENADU MA[I]U
od brata Senahida, snahe Safete i brati~ni Mejre i Azemine. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi D`ennet.
nr019646bsk

U nedjelju, 23. 1. 2011. godine navr{ava se 7 dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi

SJE]ANJE

SJE]ANJE

Dana 23. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako nije sa nama na{ dragi daid`a

Dana 23. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako nije sa nama na{ dragi brat, daid`a i {ure

SJE]ANJE Dana 23. 1. 2011. navr{ava se 1 godina od kako nije sa nama na{ dragi brat, daid`a i {ura

E[REF (SALIHA) SKENDER
Tevhid }e se prou~iti istog dana u 11 h u ku}i `alosti, Nusreta Fazlibegovi}a 1. O`alo{}ena porodica
1027-1tt

ELVEDIN - VETKO (MUSTAFA) HASANOVI]
Dani prolaze, a tuga i bol za tobom ne prestaju. Mislimo na tebe svaki dan i ~uvamo te vje~no u na{im srcima, i nikad te ne}emo zaboraviti... Tvoji: Irma, Ismir i Irnes
1025-1tt

ELVEDIN - VETKO (MUSTAFA) HASANOVI]
Po dobru }emo te pamtiti, s ljubavlju spominjati, u srcima nositi, nikad te ne}emo zaboraviti. Tvoji: sestra Elvedina, sestri~ina Elma, sestri} Semir i zet Samir
1025-1tt

ELVEDIN - VETKO (MUSTAFA) HASANOVI]
Vrijeme ne mo`e izlije~iti bol i prazninu koja je ostala u na{im `ivotima, niti mo`e sprije~iti da se sje}amo tvog vedrog lika, s ljubavlju koju smrt ne gasi, s tugom koju vrijeme ne lije~i... Tvoji: sestra Jasmina, sestri~ina Irma, sestri}i Ismir i Irnes, zet Safet.
1025-1tt

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 dana otkako je preselila na ahiret na{a supruga, majka, nena i svekrva

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 7 tu`nih dana kako nisi sa nama

E[REF (SALIH) SKENDER
Deduka na{ dragi, hvala ti za sve dane provedene sa tobom, za svu ljubav koju si nam dao, bio si i ostao ljudska veli~ina i najbolji deduka kojeg smo imali. Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima i nikada te ne}emo zaboraviti. Neka ti dragi Allah podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tanja, Haris, Stela i Ines
1010-1tt

HAVKA GLUHA^EVI], ro|. SOFRAD@IJA
Po dobroti }emo te pamtiti i uvijek ponosno spominjati. Hvala ti za svu pa`nju i ljubav kojom si nas darivala. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Red`o, sinovi Zaim i Tarik, unuke Amela i Alma, snaha Mediha i zet Armin
43-1go

SJE]ANJE

Dana 20. 1. 2011. godine navr{ilo se 6 mjeseci od smrti moje sestre i na{e tetke

Dana 21. 1. 2011. godine navr{ilo se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage

AIDA JAHI] (ro|. IVKOVI])
Neka ti Allah d`.{. podari sve ljepote d`ennetske, a tvojoj iskrenoj du{i vje~ni rahmet. Tvoji: daid`a Halid, ujna Zehra, Kema i Ta}o
PTT

ADILA (HASANA) HOD@I], ro|. PE[TO

S ljubavlju i po{tovanjem. Mujesira, Jasna i Dino
966-1tt

Dana 18. januara navr{ilo se {est bolnih mjeseci kako je preselio na ahiret na{ dragi suprug i tata

Dana 22. januara 2011. godine navr{ava se godina dana puna bola i tuge kako je preselio na ahiret na{ dragi brat

SEAD (]AMILA) BIJEDI]
Vrijeme koje prolazi ne ubla`ava bol, nego samo potvr|uje tu`nu istinu da nam nedostaje{ u svakom trenutku jer si dio na{ih `ivota. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Halida i sin Benjamin Dana 23. januara, nedjelja u 13 sati prou~i}e se hatma dova i tevhid u ku}i, Bakarevi}a 50.
1017-1tt

AMIR (ARSLAN-bega) HAD@IBEGOVI]
Neka mu dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. S velikom ljubavlju i po{tovanjem ~uva}emo ga od zaborava. Brat D`evad, sestre Emina ^engi}, Emira Burekovi} i Halida Bijedi}
1018-1tt

Dnevni avaz
Dana 22. januara 2011. godine navr{ava se jedna godina od prerane smrti na{e radne kolegice
TU@NO SJE]ANJE na godi{njicu smrti na{eg prijatelja

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

61

OMERA (SAFETA) POBRI]A MAJDE RAMI] (ro|. POPOVAC)
Po dobroti }emo te pamtiti i s ljubavlju i po{tovanjem spominjati. Kolegice i kolege iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije
92-1mo

[ta ti re}i dragi prijatelju nakon godinu dana od tvog odlaska. Puno nedostaje{ ne samo tvojoj porodici nego i nama prijateljima. Nema vi{e tvojih koncerata, dru`enja, do~eka i pjesme. Sve je kao u na{im dobrim i starim pjesmama „Nema vi{e moj jarane“ i „Nema te vi{e Alija“. Ali ima opet jarane, ima puno onih koji ~uvaju uspomene na tebe i na tvoja dobra djela, koja si ~inio ne samo za sebe i nas nego prvenstveno za Tvoju cijelu Bosnu koju si zaista volio. Prolazi vrijeme, pro|e godina, pro}i }e i druge, sve prolazi ali nakon Tebe osta{e velika djela, uspomene i sje}anja. Ostala je tvoja pjesma a, tvoja harmonika i tvoja sehara koja vje~ito ~uva na{u sevdalinku i „miruh Bosne“, kako si volio re}i. Hvala Ti za sve dragi Omere. Tvoj prijatelj Hajrudin Had`ajli} sa porodicom 904-1nd`

(1945 - 2010)

SJE]ANJE

Dana 22. januara 2011. navr{ava se {est godina od kada nije sa nama na{ voljeni

SJE]ANJE

U subotu, 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

na moju nanu

DRAGICA BU[I]
22. 1. 2008 - 22. 1. 2011.
Vrijeme prolazi, a ti nam jednako nedostaje{. Tvoja sestra Ankica i svak Pero sa sinovima, snahama i unucima
892-1nd`

MURAT (IBRO) FESTI]
1928 - 2005.
Uvijek si u na{im srcima i mislima. S ljubavlju, tvoja porodica
1015-1tt

MUNIRU O^UZ
Puno, puno mi nedostaje{. Tvoja Lejla
903-1nd`

ENISE (OSMANA) [ATOR, ro|. RAMI]
iz Mostara Draga moja, Sve donedano smo {etali ulicama suncem obasjanog Mostara. Nismo mogli ni predpostaviti da }e te okrutna smrt otrgnuti od mene. Ali smrt nije kraj. Tvoja kosa plava sada u D`ennetu na jastuku spava, tvoja du{a, dobrota, iskrenost i vjernost bi}e mi vje~iti pratilac. Uvijek si u srcu mome. Tvoj suprug Mehmed
91-1mo

POSLJEDNJI POZDRAV

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kada je na ahiret preselila na{a draga majka, svekrva i nena

dragom prijatelju

MURATA (BEGO) DRECA
Uvijek }emo te se sje}ati po neizmjernoj dobroti i plemenitosti, a s po{tovanjem i ljubavlju ~uvat }emo uspomenu na tebe. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: sin Hasan, snaha Mirsada, unuk Amir i unuke Amra i Amila

ZLATKU KAPETANOVI]U
Rusmir, D`enana i Suljo D`eko i Sanjin
894-1nd`

Tevhid }e se prou~iti u subotu, 22. 1. 2011. u 11.00 sati u stanu na Ilid`i, ul. Ibrahima Ljubovi}a 45.
895-1nd`

SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI SELAM

Gospodinu

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se dvije godine otkako nije sa nama na{ dragi suprug, otac, svekar i dedo

na{em voljenom i nikad pre`aljenom

MUSI] (BEGANA) AGAN
Dana 21. 1. 2011. navr{ava se 7 tu`nih dana od preseljenja rahmetli nam, oca, supruga, dede i svekra Dragi babo, bio si i ostat }e{ dio nas, na{ ponos, na{a snaga i na{a zvijezda vodilja... Neka ti Allah d`.{. podari lijepi D`enet i vje~iti rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Ai{a, sin Armin, k}erke Arminka, Arnela, snaha Elvira, unu~ad Alen, D`ejna i Haris Tevhid }e se prou~iti u ku}i rahmetlije, 22. 1. 2011. u 14.30, ul. Avde Karabegovi}a 19.
899-1nd`

ZLATKU KAPETANOVI]U
zetu na{e kolegice - tu`iteljice Slavice Terzi} Porodici upu}ujemo iskreno sau~e{}e. Kolektiv Tu`ila{tva - Tu`iteljstvo BiH
N

RASIM (RA[IDA) PODRUG
22. 1. 2009 - 22. 1. 2011.
Neka ti dragi Allah podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Vole te tvoji: supruga Zejfa, sin Muradif, snaha Nermina i unuci Ermin, Ervin i Arnel
889-1nd`

Dana 22. 1. navr{ilo se sedam tu`nih dana od kada nas je napustio na{ dragi

POSLJEDNJI SELAM

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se osam tu`nih godina otkako nas je napustila na{a draga mama, baba i punica

MUHIDIN (]AMIL) LINDOV
Vrijeme i `ivot }e nastaviti te}i, ali sje}anje na tvoj lik, plemenitu du{u i dobrotu nikad ne}e nestati u srcima koji te vole. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i neka ti je vje~ni rahmet. Porodica Babai} sa amid`incom Fisom Lindov
900-1nd`

dragom prijatelju

ZORICA DRAGANI], ro|. KEVRE[AN
Dani, mjeseci a i godine prolaze, bol ne jenjava, a praznina sve dublja. Neki ka`u da vrijeme lije~i sve. Mo`da!? Ali kad izgubi{ ovako dobru, dragu i plemenitu osobu kao mi to pravilo, jednostavno ne va`i. Ponosni {to smo te imali i poznavali, ali i beskrajno tu`ni {to smo te izgubili. Zauvijek }emo ~uvati uspomenu na tvoj vedri i plemeniti lik. Tvoji: k}i Borka, unuka Amela i zet Zijo
887-1nd`

HAJDAR KOLAR
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Kolektiv Stella
897-1nd`

62

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
Dana 22. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako je preselio na ahiret na{

BAHRUDIN (FARUK) TAHIROVI]
Nema rije~i koje mogu opisati bol zbog rastanka sa tobom. Ponosni smo {to smo te imali i bili dio tvog `ivota. Zbog tvoje dobrote i plemenitosti koje si imao prema nama cijelog svog `ivota, volimo te i nosimo u na{im sricma. Tvoj prerani odlazak je rana koja je neizlje~iva. Pamtit }emo te po dobru, od srca spominjati i nikada te ne}emo zaboraviti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: otac Faruk, majka Nejma, brat Fahrudin, sestra Nermina
884-1nd`

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kada je preselio na ahiret moj sin

BAHRUDIN TAHIROVI] - BAKI
Ostale su neizbrisane uspomene na tvoj osmijeh i tvoj vedri lik. SINE, postoji ne{to {to nikada umrijeti ne}e, a to je ljubav i ponos na tebe sine. Ni vrijeme koje je pro{lo, ni vrijeme koje }e do}i, nemo`e izbrisati bol i tugu. Dok mi `ivimo , `ivjet }e{ i TI u na{im srcima. Eh, ti zemljo draga, prigrli mog sina, u skute svoje, a ti `arko sunce pomiluj ga nje`no, nek maj~ine ruke budu zrake tvoje. Sine moj dragi, neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet. S najve}om ljubavlju, ponosom i vje~nom tugom, Tvoja majka Nejma
884-1nd`

Dana 23. 1. 2011. navr{ava se 40 tu`nih dana od kako nas je napustila na{a

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako je preselio na ahiret na{

EDINA (HIDAJET) MUZUROVI]
Neutje{na porodica Tevhid }e se prou~iti u subotu, 22. 1. 2011. u 15 sati u ku}i `alosti, Karpuzova br. 28
955-1tt

ZORICA (MILORADA) DRAGANI]
2003 - 2011.
Po~ivaj u miru. Tvoji: sin Stanimir, snaha Jasna i unuk Aleksandar
995-1tt

BAHRUDIN (FARUK) TAHIROVI]
Ni vrijeme koje je pro{lo, ni vrijeme koje }e do}i, ne}e u~initi da te zaboravimo. U na{im srcima }e ostati vje~na praznina i bol. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoj brat Fahrudin i Ilvana
885-1nd`

Dana 24. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kada je na ahiret preselio na{ dragi suprug, babo, dedo i punac

IN MEMORIAM

Dana 22. 1. 2011. navr{avaju se dvije godine od kako je preselila na ahiret

ZULFO (MUJKAN) ^ORBO
Molimo Allaha d`.{. da mu podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti 23. 1. 2011. u nedjelju, u ku}i rahmetlije, Milinkladska br. 2 u 12.30 sati. O`alo{}ena porodica
814-1tt

MILENKO MI]I]
22. 1. 2004 - 22. 1. 2011.

Supruga Sla|ana
847-1nd`

NURA (MUHAREMA) DURAKOVI], ro|. D@AFERAGI]
Neka ti je vje~ni rahmet. Tvoji: k}erka Medina, unuka Anela i unuk Anel sa porodicom.
820-1nd`

BAHRUDIN TAHIROVI] BAKI
Danas se navr{ava godina dana od kako nisi sa nama. Svakim danom istina je te`a da ti nisi sa nama. U na{im srcima }e ostati vje~na praznina i bol. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoja sestra Nermina i zet Eldin
882-1nd`

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog supruga i oca

HASAN (MEHO) SURUNTI]
@ivot nestaje u trenutku, a ljubav i sje}anje ostaju dok `ive oni koji te vole. Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve d`enetske ljepote. Tvoja supruga Hatid`a, k}erke Fikreta i Aida, unu~ad i zetovi Hatma dova }e se prou~iti istog dana poslije podne namaza u d`amiji na Alipa{inom Polju C-faza
863-1nd`

Dana 22. I. 2011. godine navr{ava se deset godina otkako je preselila na ahiret na{a draga

FATIMA OV^INA, ro|. DEMIROVI]
Uvijek }emo te voljeti i misliti na tebe. Tvoja porodica
774-1tt

SJE]ANJE

Dana 22. januara 2011. navr{ava se deset godina otkako smo se oprostili od na{eg dragog supruga, oca i dede

[EMSUDINA (SABITA) TUTI]A
Zauvijek u na{im srcima. Ponosni smo {to smo te imali. Dragi Allah neka te ~uva u svom d`enetskom svijetu. Neka ti je vje~ni rahmet. Tvoja supruga Hava, sin Amel, k}i Amela i unuka Hazreta
883-1nd`

SJE]ANJE SJE]ANJE SJE]ANJE

Danas se navr{ava 7 godina od smrti mog brata

na

U subotu, 22. 1. 2011. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od preseljenja na ahiret na{e voljene majke, nane i punice

NED@AD (IBRI[IM) DOSTOVI]
22. 1. 2007 - 22. 1. 2011.
Da ti dragi Allah d`.{. da vje~ni rahmet. Radne kolege
864-1nd`

UZEJR KALAMUJI]
22. I 2007 - 22. I. 2011.
Supruga sa djecom
872-1nd`

DARIO CVITANOVI]
^uvamo sje}anje na tebe. Porodica E{kerica
961-1tt

HUSEIN (RAMIZA) BAHTO
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoja sestra Fazila sa porodicom
254-1tt

MULIJA (ZAHID) GRBO, ro|. HOTA
Tvoj plemeniti lik ostat }e zauvijek u na{im srcima i mislima. Hvala za svu ljubav koju si nam pru`ila. Tvoja neutje{na djeca: sinovi Miralem i Mensud, k}eri Safija i Zlata sa porodicama. Tevhid }e se prou~iti u Bakijskoj d`amiji na ^ar{iji u 13.00 sati.
739-1nd`

Dnevni avaz
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

63

HASANU SARAJLI]U
Prijatelju bilo je zadovoljstvo poznavati te i sara|ivati s tobom. Tvoji nafta{i Udru`enje prometnika naftnih derivata FBiH (UPND)
1009-1tt

TU@NO SJE]ANJE

NA SINA NA[EG KOLEGE

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se dvije godine od preseljenja na ahiret na{eg dragog ro|aka i kuma

DARIA (JOSIPA) CVITANOVI]A
22. 1. 2002 - 22. 1. 2011. godine
Velhida, [uhreta, Tatjana, Maida, D`. Munevera, Selma, Ferida, Merhunisa, Ankica, O. Mirsad, Ljilja, Mirsad, Zehrid, Izabela, D`evada, Bakir, H. Enes, Sabina, Jelka, Izedin, I. Enes, Asima, Jasenko, Lejla, T. Dragan, Muharem, Ifeta, Behija, Mediha, Munevera K., Mara, M. Sabina, Melisa, Alma, B. Ahmed, Adnan, Josip, Darko, Me{a
999-1tt

EMIN ([ERIFA) KRAMO
Uvijek }emo te se sa rado{}u sje}ati, tvoj lik i dobrota nikada ne}e izblijediti u na{im srcima... Dana 24. 1. 2011. godine u 13 h posjetiti }emo tvoj mezar. Porodica ^i{ija i Deli}
1012-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

na{em uva`enom poslovnom partneru

na{em dragom prijatelju

na na{eg dragog

DARIA CVITANOVI]A
22. januara 2002 22. januara 2011. godine

HASAN SARAJLI]
Kolektiv Nezavisne novinske agencije ONASA
N

HASAN SARAJLI]
Sa ljubavlju i ponosom `ivi{ u na{im srcima. Elvira i Mirza Begovi}
N

Vje~no o`alo{}eni: mama Dijana, tata Josip i brat Ivan
880-1tt

Dana 23. 1. 2011. godine navr{ava se 6 mjeseci od prerane smrti na{e drage k}erke

MERSIHE SALMAN, ro|. DORI]
Tvoju mladost koja je trajala kratko nosi}emo sa sobom dok `ivimo. Svaki dan smo u mislima za{to je moralo tako biti. Samo mi koji te volimo znamo kako je bez tebe i koliko nam nedostaje{. Hvala ti za sve lijepe i sretne trenutke i uspomenu koju si nam ostavila iza sebe. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i rahmet. Tvoji najmiliji: babo Midhat, majka [evala, sestra Elma i sin Benjamin Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 h u ku}i ul. Mihaljevska - Bojnik
881-1nd`

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana od kako nije sa nama na{

HASAN (MEHO) SURUNTI]
Te{ko je tra`iti utjehu, bol i tugu za svaki dan bez tebe. Dragi Haso hvala Ti za svu ljubav, dobrodu{nost i plemenitost koju si nam pru`ao. Nedostaje{ nam mnogo, ali tvoja iskrenost, dobrota i plemenitost uvijek }e `ivjeti u na{im srcima i biti dio najljep{ih uspomena. Neka Ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji drugovi: Zehbija, Amir, Boro, Salko, Dino, \oko, Branko i Fadil
833-1nd`

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se dvije godine od kako je preselio na ahiret na{ dragi otac, svekar i dedo

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

Dana 22. januara 2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od iznenadne smrti na{eg voljenog tate i dede

[AHIN RASIM DAUTOVI]
Vrijeme prolazi ali ne mo`emo izbrisati tugu i bol koji ostaju. Sje}anje na tebe osta}e dok su `ivi oni koji te vole. Tvoji: Batan, Amela, Almina, Dado i Besko
837-1tt

JOSIPA (JAKOV) KNE@EVI]A DURAN
22. 1. 2000 - 22. 1. 2011.

VASVA
20. 2. 1999 - 22. 1. 2011.

Bol i praznina su i dalje veliki, nedostaje{ nam svaki dan. Tvoji najmiliji: k}erka Gaga i unuk Pe|a
919-1tt

Bili ste na{e svo bogatstvo, ljubav i sre}a, tako }e ostati zauvijek. Neka vam Allah d`.{. podari d`enet i vje~ni rahmet. Va{a djeca Omer, Senad, k}eri Tid`a, Veska i Sena, te snahe, zetovi i unu~ad 827-1nd`

64

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage

EDINA (TUFIKA) DIZDAREVI]A
22. 1. 1994 - 22. 1. 2011.

FIKRETU DIZDAREVI], ro|. ^ELIK
14. 2. 1997 - 14. 2. 2011.
993-1tt

Ne postoji utjeha, samo beskrajna praznina i tuga za Vama. S ljubavlju ~emo Vas zauvijek ~uvati u na{im srcima. Neka Vam Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Porodica Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dragog

ZIJAHA (HAMDI-BEG) BAKOVI]A
Voljeni na{, mnoge neizgovorene rije~i i zajedni~ke radosti zamijenile su nevjerica, suze i bol. Samo na{a srca znaju koliko si nam zna~io, koliko nam nedostaje{ i koliko tugujemo... U~io si nas kako voljeti i biti voljen, kako po{tovati i uva`avati ljudske vrline, kako se boriti za bolji `ivot, kako sa~uvati dostojanstvo... Bio si i uvijek }e{ biti na{ ponos i na{ uzor. Ostaje nam u amanet Tvoja neizmjerna ljubav, plemenitost i postojanost, Tvoja bri`ljivost, pa`nja, nepokolebljivost... Molimo Allaha d`.{. da Ti podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Ovom prilikom iskazujemo zahvalnost svima koji nam u najte`im trenucima pru`aju utjehu i s nama dijele beskrajnu tugu. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 23. 1. 2011. godine u 11 sati u ku}i `alosti u ulici Baruthana br. 15, Gazin Han. S ljubavlju, Tvoji najmiliji

1000-1tt

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane smrti mog dragog brata

POSLJEDNJI SELAM

AGANU MUSI]U
Dragi Ago! Oti{ao si iznenada, tiho, ba{ kao sunce na zapadu u sumrak. Oti{ao, a za sobom ostavio neizmjernu bol i prazninu.

MIRZET (RAMIZ) HASANSPAHI]
Dani prolaze, ali ni jedan dan nije bez sje}anja na tebe, na{a bol nije u rije~ima i u suzama ona je u srcu gdje ostaje{ voljeni, voljen i nikad zaboravljen. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoja sestra Remza i zet Hazim, sestri}i Amer i Mirza, snaha Enisa i mala Na|a
880-1nd`

Ostavio si iza sebe samo lijepe uspomene. Nosio si u sebi sve vrline ljudskog bi}a na ovom svijetu. Tvojim odlaskom smo izgubili uistinu velikog prijatelja, velikog ~ovjeka, velikog srca. Zbog toga ti dugujemo jedno veliko HVALA. Sa du`nim po{tovanjem i bolom u du{i vje~no }emo ~uvati uspomenu na tebe. Tvoji: Almasa, Zila, Almir, Dinka, Ali i Asja
855-1nd`

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg dragog sina i brata

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se 10 godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog i voljenog brata, amid`e i djevera

Dana 22. januara 2011. godine se navr{ava 10 godina od kako je preselio na ahiret na{ dragi

SJE]ANJE

NERMIN (ISMET) RIZVANOVI]
22. 1. 1994 - 22. 1. 2011.
Dragi na{ Nermine, koliko god vremena da pro|e, ne umanjuje bol i tugu za tobom. Tvoji: mama Izeta i sestra Nermina sa porodicom
852-1nd`

HAKIJA (HA[IM) ^ENGI]
22. 1. 2001 - 22. 1. 2011.
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoj brat Safet, brati}i Samir i Elmir, snahe Vahida i Lejla
1003-1tt

HAKIJA (HA[IM) ^ENGI]
Molimo dragog Allaha da ti podari lijepi d`enet. Tvoji najmiliji: supruga Sadeta, sin Admir, k}erka Alma
1003-1tt

22. 1. 2007 - 22. 1. 2011.
S velikom tugom, zahvalno{}u i neizmjernom ljubavlju ~uvamo uspomenu na tebe. Porodica Ljumi}, rodbina i prijatelji
813-1tt

ASAF LJUMI]

TU@NO SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

Dana 23. 1. 2011. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog oca, punca, svekra, dede, amid`e i dajd`e

DARIO CVITANOVI]
Prolaze godine, a isto te volimo. Tvoji: ujak Ivica, ujna Jasenka i rodice Matea i Tina
945-1tt

RAZIJA SIRBUBALO, ro|. SMAJOVI]
12. 8. 2008 - 22. 1. 2011.

HAMED SIRBUBALO
22. 1. 1977 22. 1. 2011.

MUHAMEDA (SULEJMANA) HAD@IABDI]A
Neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i, i neka ti Allah podari lijepi d`enet. O`alo{}eni: k}erka Jasna, sin Nijaz sa porodicama
1005-1tt

S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem vje~no u na{im srcima. Va{e k}erke: Maida, Mevlida, Azra sa porodicama 1008-1tt

Dnevni avaz
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

65

radnom kolegi

D@EVADU MAZI]U
MUP Kantona Sarajevo
N

POSLJEDNJI SELAM - POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

kolegi i mu`u na{e radne kolegice

D@EVAD MAZI]
Postoji ne{to {to umrijeti ne}e, a to je uspomena koja nas sa bolom podsje}a na sve {to je izgubljeno tvojim preranim odlaskom. Tvoje kolege: Du{ko, Dinka, Plamenko, Bera, Goca, Suda, Amira, Elvin, Bahra, Meliha, Aida, Samir, Dervi{a, Danka, Daca, Sanda, Sanja Petrovi}, Rale, Danijel, Senada, [indra, Gina, D`evad, Edin
1037-1tt

D@EVAD (ADEM) MAZI]
S po{tovanjem, Odjeljenje za administraciju CENTAR - MUP KS
922-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju

D@EVAD (ADEM) MAZI]
Neka ti Allah podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet, a porodici sabur. Familija [tili}
921-1nd`

HASANU SARAJLI]U
Dugogodi{njem prijatelju, privredniku, ~lanu Upravnog odbora i Skup{tine Kantonalne privredne komore Tuzla Kolektiv Kantonalne privredne komore Tuzla
N

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se 52 dana od smrti na{eg dragog

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

D@EMAL (IBRAHIMA) BULDI]
„A ti, o du{o smirena, vrati se Gospodaru zadovoljna, a i On tobom zadovolojan, pa u|i me|u robove Moje i u|i u D`enet Moj!“ Kur’an Porodica Sulji} tetka i tetak sa djecom i unucima
906-1nd` 1033-1tt

dragom prijatelju, plemenitom ~ovjeku

ADISA ME[I]A
Neka mu dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: amid`e Abid, Zajko, Hamid, tetka Rasema, amid`i} Ismir i strina Senada

ZIJAHU - KIKANU BAKOVI]U
Porodica Savi}
913-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju
POSLJEDNJI SELAM

mojoj rodici

prijatelju

dajid`i od na{e radne kolegice

SENAD MA[I] MAHMUT NUSPAHI]
909-1nd`

Molim Allaha d`.{. da ti podari lijepi D`enet. Alem Andelija sa porodicom

SENADU MA[I]U

TENZILA GAGULA
Neka ti dragi Allah podari vje~ni rahmet i lijepi d`enet. Amira \onko sa porodicom
1031-1tt

Ostat }e{ u sje}anju po svojoj dobroti i plemenitosti. Od porodice Brdari} Alije, Aldina, [evale
1036-1tt

MAHMUT NUSPAHI]
DRIME D.O.O.
914-1nd`

Od porodice Tahto
915-1nd`

SJE]ANJE U nedjelju, 23. 1. 2011. navr{ava se godina dana od kako nije sa nama na{ dragi sin

ELVEDIN - VETKO (MUSTAFA) HASANOVI]
Ne postoji zaborav, niti utjeha, samo bol i tuga zbog tvog odlaska. Ako je `ivot morao stati, na{a ljubav i sje}anje na tebe trajat }e dok `ive oni koji te vole. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: otac Mustafa i majka Pa{ija. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 23. 1. 2011. u 13.00 sati u ku}i `alosti, ul. Ferhadija 2/7.
1025-1tt

Dana 22. 1. navr{ava se pet godina otkako je na{ dragi

Povodom 7 dana od smrti oca na{eg prijatelja

[A]IR MR[O
preselio na ahiret. Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Zahida sa djecom
1021-1tt

ISAK DORI]

S po{tovanjem: Edin, Dajana i Uma
1028-1tt

66

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom prijatelju

SENAD MA[I]
Prerano si oti{ao, al’ si Allahu bio dra`i. Neka ti Allah d`.{. otvori sva vrata d`enneta, a tvojoj porodici dadne sabur. Nedostaje{ nam, dru`e. Od porodice Ameti sa osobljem }evabd`inice „Dobri~anka“ i pekare „EUROPA SAN“...
919-1nd`

TU@NO SJE]ANJE

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se 2 mjeseca od kako nije sa nama

Dana 22. 1. 2011. godine navr{avaju se 4 godine od kako nije sa nama

ALIJA (MUJO) NALO
Sa ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na Vas. Hatme dove }e se predati 22. 1. 2011. subota u Begovoj d`amiji iza podne namaza.

SAD@IDA (ALIJA NALO) JAUZOVI]

927-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

dragom prijatelju

POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom

MAHMUTU NUSPAHI]U
Neka mu dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoj Hamed Forto sa porodicom
918-1nd`

MUHAREM MUZUR
Molimo Allaha d`.{. da mu podari lijepi d`enet, a familiji sabur i selamet. Porodica Had`i}
932-1nd`

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 40 dana od preseljenja na ahiret

AZEM (OMER) @UNI]
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje na{u bol, ali uspomena na tebe vje~no ostaje u na{im srcima. Ponosni smo {to smo te imali. Neka ti Allah d`.{. podari vje~ni rahmet. Tvoji: supruga, k}erke, zet i unuka Tevhid }e se prou~iti 23. 1. 2011. godine u nedjelju u 12 sati u ku}i rahmetlije ul. Maria Mikuli}a 47.
1043-1tt

Dana 22. 1. 2011. godine navr{ava se 10 godina od kad nije sa nama na{ dragi

NED@AD VERLA[EVI]
„U na{im srcima `ivi{„. Vlatka, Maja, Tina
89-1tz

Dana 23. 1. 2011. navr{ava se 7 tu`nih dana od kad je preselio na ahiret na{ dragi brat, amid`a, daid`a

Dana 22. januara 2011. godine navr{ava se godina dana od smrti voljenog oca, dede i punca

SJE]ANJE

RASIM (RAMIZA) LJU[A
Tvoj odlazak nezna~i zaborav, jer ti }e{ `ivjeti u srcima onih koji te vole. S ljubavlju }emo ~uvati uspomene na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Vje~no o`alo{}ene porodice: Lju{a, Mandi}, Dautovi}, Milovanovi}, Hasanagi}, Ga{i, Golja, Kastrati, Kpuska, Le{i, Dulja, Luma, Kajtaranovi}, Talanga, \ur|evi}, Crmljani, Sara}ini, Hati}, Huski}, kom{ije, prijatelji i ostali Tevhid }e se prou~iti 23. 1. 2011. u 15 h u ku}i `alosti ul. 12 mart br. 14 Ilid`a. 931-1nd`

MUHAMEDU (SULEJMANA) POLJO
Vrijeme prolazi, ali sje}anje na taj dan je puno bola i tuge. Neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. S ljubavlju i po{tovanjem,k}erka Enisa sa porodicom
934-1nd`

RAMIZA (DERVO) ZUKANOVI], ro|. [UTA
22. 1. 2001 - 22. 1. 2011.
Po dobroti te pamtimo, jer ima ne{to u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti, ostave trag koji se ne mo`e izbrisati. Tvoji najmiliji: suprug Mu{an, k}er Edina i sinovi Edin i Jasmin s porodicama
935-1nd`

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg prijatelja

Dana 22. 1. navr{avaju se 52 dana od preranog odlaska na{eg

IBRAHIM BE[AGI]
22. 1. 1985 - 22. 1. 2011.
Pro{lo je 26 godina otkako nisi sa nama. Uprkos tome uspomene na zajedni~ki provedene dane i godine, te ponos {to smo te imali ne blijede. Tvoij: supruga Sena, djeca Edo i Lida, snaha Esma i zet Zlatan, unu~ad Sanja, Damir, Ismar, Jasmin i praunuci 1039-1tt Mirsad i Ajla

ADIS (NAIL) ME[I] IVA GA[I]
Tuga za tobom nije u rije~ima, nego u srcima postoji{ i traje{ kroz najljep{e uspomene koje bolom posje}aju na sve ono {to je izgubljeno tvojim odlaskom. Neka ti dragi Allah podari sve d`enetske ljepote. Tvoj babo Nail, majka Ramiza i brat Armin
1038-1tt

Dobri ljudi nikada se ne zaboravljaju. Porodica Dedi}: Jasminka, Ivona, Arnela i Ned`ad

Tevhid }e se prou~iti 22. 1. 2011. u 12.00 u Govedovi}ima.
1040-1tt

Dnevni avaz
POSLJEDNJI SELAM ... za ovaj trenutak - pripremite se - (hadis) Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

67

dragom suprugu i ocu

MUHAREMU MUZURU
Po dobroti }emo te pamtiti, sa puno ljubavi spominjati, a sa tugom u srcu zauvijek sje}ati, jer ima ne{to u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti, ostave trag koji se ne mo`e izbrisati i bol koju ne mo`emo preboljeti. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~iti rahmet. Tvoji: supruga Jasmina, k}erke Sanela i Adela
936-1nd`

preselio na ahiret dana 21. 1. 2011. u 64. godini. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti dana 23. 1. 2011. u 12.30 sati (poslije podne namaza), na mezarju Kova~i - Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O@ALO[]ENI: supruga Jasmina, k}erke Sanela i Adela, punac Osman, punica Munta, snaha Esma, brati} Fikret sa porodicom, brati~na Zumra sa porodicom, sestri}i Sead, Suad, Mirza, Mirsada sa porodicom, {ura Ibrahim sa porodicom, amid`i}i Hamdija i Mehmed sa porodicom, dajd`i}i Amir, Hamdo, Mujo, Adil, Elmir sa porodicama, te porodice Muzur, ]esi}, Sari}, Kadi}, Tutun, Memi}, Muji}, ]enanovi}, Uzunovi}, Lokvan~i}, Efendi}, Dupovac Isi}, Lihovac, Polj~i}, Kari}, Sadikovi}, Derli}, Fejzi}, Arifovi}, Had`i}, Hamzi}, Udov~i}, Keki}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. TEVHID }e se prou~iti istoga dana u ku}i rahmetlije, ulica Igmanskih bataljona 163, u 12.30 sati - Kova~i Hrasnica. 936-1nd`

MUHAREM (HASANA) MUZUR

... Za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

MUHAREM (HASANA) MUZUR
Posljednji selam na{em dragom amid`i Muharemu. Njegovi: Fikret, Ilvana, Faris i Ammar Muzur
938-1nd`

Dana 23. 1. 2011. godine navr{ava se 10 godina od kad nije sa nama na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

velikom ~ovjeku i dobrom kom{iji

[UHRETA VERLA[EVI]
„Ljubavlju i dobrotom si nas obasjala“. Vlatka, Maja i Tina
90-1tz

SENADU MA[I]U
Od Nikole Posavljak sa porodicom
912-1nd`

Dana 23. januara 2011. navr{avaju se tri godine od kako je preselio na ahiret na{ dragi

Dana 22. 1. 2011. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e majke, nane i svekrve

UZEIR (RA[IDA) MAND@O
Nedostjae{ nam mnogo. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Hatma dova prou~it }e se u Istiklal d`amiji na Otoci, 23. 1. (nedjelja) u 11.30 sati. Tvoji: supruga Ismeta, k}eri Azra i Amra sa porodicama
930-1nd`

ZLATE (MEHO) ]OSI], ro|. VATRI]
Lastavica ispod strehe, opomena je protiv grehote, Probeharala tre{nja u dvori{tu poziv da se jo{ jednom `ivi „MAJKA“ je `iva svetinja. Dragi Allahu molim Te da na{oj majci podari{ lijepi d`enet i vje~ni rahmet njenoj plemenitoj du{i. Tebi se obra}amo i Tebe molimo jer samo Ti mo`e{ pomo}i, neizmjerno Ti hvala. El - Fatiha. Vje~no o`alo{}eni: sin Mirsad, snaha Rasema, unuci Anel i Amer
933-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom kom{iji

SENAD MA[I]
Od Hani} Bajrama, Munire, Adise, Elvir, Merime i Amine
928-1nd`

Dana 21. januara 2011. godine navr{ilo se 6 mjeseci otkada nas je zauvijek napustio
TU@NO SJE]ANJE POSLJEDNJI SELAM POSLJEDNJI SELAM

dragom amid`i

VELIJA - VEHBIJA (SABIT) MURGUZ
Danas se navr{ava 6 tu`nih mjeseci otkako nisi sa nama. Tvoj blagi pogled i osmijeh, tvoje prijateljske rije~i podr{ke svima nama jako puno nedostaju. Ne}emo te zaboraviti dok postojimo. Tvoji: supruga [emsa sa djecom i unu~adima Hatma dova }e se prou~iti u d`amiji u Donjoj Mahali u 159-1int Mostaru.

13. 11. 1934 - 21. 7. 2010.

MUHAREM MUZUR
Neka ti Allah d`.{. podari d`enet i vje~iti rahmet. Od Hamde Tutun i porodice
940-1nd`

ZLATKA - ZLATA ]OSI], ro|. VATRI]
13. 12. 2010 - 21. 1. 2011.
A tako nam nedostaje{. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tvoj dragi lik i dobrotu. Dana 22. 1. 2011. godine prou~it }e se tevhid u d`amiji u Kijevu. Anela, Mevluda, Sejo i Mujo
929-1nd`

MUHAREMU MUZURU
Ostat }e{ nam u sje}anju po svojoj dobroti i plemenitosti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~iti rahmet. Tvoji: Zumra, Izo, Nejra i Anela Kadi}
937-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM

SENAD MA[I]
Ljubav, po{tenje, dobrota i plemenitost pripadaju velikim ljudima kao {to si bio ti. Nama ostaje da te s ljubavlju spominjemo, po dobru pamtimo, u srcu nosimo i nikada ne zaboravimo. Neka ti dragi Allah d`.{. podari d`ennet i vje~ni rahmet. El-Fatiha Tvoja sestra Nura, zet Hajrudin i sestri~na Amra
939-1nd`

SENAD MA[I]
Ljubav, po{tenje, dobrota i plemenitost pripadaju velikim ljudima kao {to si bio ti. Nama ostaje da te s ljubavlju spominjemo po dobru pamtimo, u srcu nosimo i nikada ne zaboravimo. Neka ti dragi Allah d`.{. podari d`ennet i vje~ni rahmet. El-Fatiha Tvoj sestri} Nermin sa suprugom Sanelom i sinovima
939-1nd`

68

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

Tu`na srca javljamo rodbini, prijateljima, poslovnim partnerima i poznanicima da je na{ dragi

HASAN (HASAN) SARAJLI]
preselio na ahiret dana 20. 1. 2011. godine u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. 1. 2011. godine, a polazi ispred ku}e `alosti u Srebreniku (naselje Bare, ul. Bajazita Ke{etovi}a 72) u 15.00 sati na Gradsko groblje Grabovci.

O@ALO[]ENI: k}erke Admira i Hasija, unu~ad Maida, Admir, Amar i Amila, zetovi Miralem i Edin
N

Dnevni avaz

subota, 22. januar/sije~anj 2011.

69

Tu`na srca javljamo rodbini, prijateljima, poslovnim partnerima i poznanicima da je na{ dragi

D@EMAL (IBRAHIM) BULDI]
preselio na ahiret dana 20. 1. 2011. godine u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. 1. 2011. godine, a polazi ispred ku}e `alosti u Srebreniku u 14.00 sati na Gradsko groblje Grabovci. O@ALO[]ENI: supruga Zaima, k}erka Edina, sin Edin, unu~ad Selma, [ejla, Amar i Amila, snaha Hasija, zet Amir, sestra, bra}a, mnogobrojna rodbina i prijatelji.
N

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je na{a draga

IVA GA[I], ro|. MEDAK
preminula 20. 1. 2011. godine u 76. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u subotu, 22. 1. 2011. godine u 14.00 sati, na groblju Rosulje - Vogo{}a. O@ALO[]ENI: sin Goran, unuk Daniel, sestre sa obiteljima, te ostala rodbina, prijatelji i susjedi.
1006-1tt

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

FAZILA ^ENGI], ro|. ATLAGI]
preselila na ahiret u srijedu, 19. januara 2011. godine u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. januara 2011. godine u 13.00 sati na gradskom groblju Vlakovo. O@ALO[]ENI: sestri}i Zahrudin i Zijad Leli}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. 111

MEJRA D@EVLAN, ro|. GAD@O
preselila na ahiret u ~etvrtak, 20. januara 2011. godine u 72. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. januara 2011. godine u 13.00 sati na mezarju Hambina Carina. O@ALO[]ENI: k}erka Ismihana, sin Izudin, unu~ad Dijana, Anel i Lejla, zet Suad, te porodice: D`evlan, Gad`o, Dru{ki}, Arapovi}, Trnka, ^aji} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u d`amiji Goloderica. 111 Ku}a `alosti: Goloderica br. 37.

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MAHMUT (SALKO) NUSPAHI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 20. 1. 2011. godine u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. 1. 2011. godine u 14.30 sati na mezarju u mjestu Duge - Prozor. O@ALO[]ENI: brat Dervo, sestra [efika, snaha Ernevaza, brati}i Nusret, Husnija i Adis sa porodicama, sestri~ina Emira sa k}erkom Majom, te porodice: Nuspahi}, Kaltak, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u porodi~noj ku}i u mjestu Duge - Prozor. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 111

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ARIF (HAMID) GAD@O
preselio na ahiret u petak, 21. 1. 2011. godine u 81. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 23. 1. 2011. godine poslije ikindije namaza (14.30) sati u haremu d`amije Hrasnica, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O@ALO[]ENI: sinovi Sabit i Ahmet, k}erke Vezirka i Mirsada, brat Muslija, sestra Hana, snahe Munevera, Hajrija, Emina i Vahida, zetovi Ja{ar, Avdo, Asim, Alem i Kerim, unu~ad, praunu~ad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice: Gad`o, Tunovi}, ^olpa, Pa{i}, Omerbegovi}, Vukas, Gojak, Vuk, Demirovi}, Delali}, Sal~in, Lendo, Bajrovi}, Talovi}, Ba{i}, Okeri}, Ala|uz, D`amalija, Muhovi}, Karame{i}, Priganica, Pecikoza, ^orbo, Cernica, Fetahagi}, Lon~ari}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14.30 sati, ul. Milinkladska 29 A. Prijevoz do mezarja i nazad obezbije|en iz Hrasna - pekara „AS“ sa polaskom u 13.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 111

Tu`nim srcem i s bolom u du{i javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga

MILA (udova PETRA) BE[LI], ro|. MANDURI]
u ~etvrtak, 20. 1. 2011. godine nakon kra}e bolesti u 77. godini `ivota primiv{i Sakrament umiru}ih blago u Gospodinu preminula. Posmrtna povorka kre}e u subotu, 22. 01. 2011. god. u 14.00 sati ispred mrtva~nice Bijeli brijeg. Pokop }e se obaviti na rimokatoli~kom groblju Masline u Mostaru. Sveta misa zadu{nica slu`it }e se u subotu, 22. 01. 2011. godine u 18.00 sati u Crkvi sv. Petra i Pavla. PO^IVALA U MIRU BO@JEM. O@ALO[]ENI: sin Ljubo, k}i Ivanka, zet Filip, nevjesta Dubravka, unu~ad Ivo, Petar, Tea, Ines i Ivana, bra}a Jerko, Ivan, Kri`an, Vinko, Ljubo i obitelj pok. brata Zvonke, sestra Ana s obitelji, djever Mirko i obitelj pok. djevera Ante, jetrve Iva i Katica, te obitelji: Be{li}, Manduri}, Parlov, Prskalo, ^utura, Jovi}, 94-1mo Marti}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

RABIJA - BIBA BE[IREVI], ro|. MUTAP^I]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 20. januara 2011. godine u 85. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 22. januara 2011. godine poslije podne namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 13.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O@ALO[]ENI: k}erka Azra, sinovi Asaf i Amir, snahe Suada i Tatjana, unuke Mirna i Majda, brati} Kemal Mutap~i} sa suprugom Eminom i djecom Emirom i Amilom, sestri~ne Fata, Dika i Mina, dajd`i~ne Fadila, Suada i Fatima, dajd`i} Hasan, prija Sabija Svraka sa porodicom, porodice: Be{irevi}, [a}iragi}, Mutap~i}, Bu~o, Fetahagi}, Svraka, Turza, ^alki}, Krupalija, Nuhi}, Lazovi}, Rustempa{i} i ostali prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u stanu merhume u ulici Br~anska br. 11/III. 111

70

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz
Koga po{tuje{ Nikada ne umre Daleko, daleko je... Izniman prijatelj i kolega,

za ovaj trenutak - pripremajte se - hadis Obavje{tavamo rodbinu, prijtaelje i kom{ije da je na{ dragi

NIKO BAKARI^, direktor Halcom a.d. Beograd i direktor EBB d.o.o. Sarajevo

D@EVAD (ADEM) MAZI]
1971 - 2011. Odorovi}i
poslije duge bolesti preselio na ahiret, dana 21. 1. 2011. godine u 39. godini. Sa d`enazom se polazi 22. 1. 2011. godine (subota) ispred porodi~ne ku}e u 13,30 sati, a zatim na mezarje Had`ije. Tevhid }e se prou~iti poslije d`enaze namaza u mektebu Had`ije. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O@ALO[]ENI: otac Adem, majka Fazila, supruga Jasminka, k}i Sabina, brat Sead, sestra Enesa, brati}i Ned`ad i Senad, sestri} Amel, sestri~ne Amela i Sanela, te ostala mno920-1nd` gobrojna rodbina, prijatelji, kom{ije i poznanici.

hvala ti {to si nas svojim djelima i primjerom svakodnevno podsje}ao da volimo ljude. Halcom bez tebe nikada ne bi bio to {to je danas. Tvoja otvorenost, stru~nost, plemenitost i duhovitost bi}e zauvjek prisutni u na{im srcima.

Kolege iz Halcom d.d. Ljubljana, EBB d.o.o. Sarajevo, Halcom a.d. Beograd
926-1nd`

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, poznanike i kom{ije da je na{ dragi

MUHO (rah. RAME) BARALIJA
dana 21. 1 2011. godine u 12.30 sati u svojoj 72. godini `ivota nakon kra}e bolesti preselio na ahiret. D`enaza rahmetlije polazi u subotu, 22. 1. 2011. godine ispred d`amije u Blagaju poslije ikindije namaza. D`enaza rahmetlije }e se klanjati istog dana na haremu u Blagaju u 15.00 sati gdje }e se rahmetlija i pokopati. O@ALO[]ENI: supruga Saja, sinovi Ekrem i Ismet, k}eri Emina i Zehra, zet Salem, unu~ad D`enisa, Izeta i Narcis, sestre Zila, Merka, Hata i Haska, te porodice: Baralija, ^amo, ^opelj, Keri}, [ikalo, Imamovi}, Golo{, [emi}, Beganovi}, Aliba{i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji, kom{ije i poznanici. 97-1mo

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je u utorak, 18. 1. 2011. godine u St. Louis-u, USA, u 57. godini umrla na{a draga

1939 - 2011.

KATICA (PERO) PULI], ro|. KOLUN\IJA
S dubokim bolom javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga majka

LJUBICA (DRAGICE) PARA[
preminula 20. 1. 2011. godine u 71. godini. Sahrana }e se obaviti 22. 01. 2011. godine u 11.30 sati na gradskom groblju Bare iz ateisti~ke kapele. O@ALO[]ENI: k}erke Dragica i Tamara, sinovi Dragoljub i Slavoljub, unu~ad Igor, Vedran, Lejla, Nemanja, Ugur, Njego{ i Uro{, zetovi Sead i Zija, snahe Zorica i Svjetlana, te porodice: Para{, Krivdi}, Alan, Had`ovi}, Moslavac, Musafija, Ovadija, Mosca, Trifunovi} i ostali mnogobrojni prijatelji i kom{ije. 111

Pokop mile nam pokojnice }e biti obavljen u subotu, 22. 1. 2011. godine u St. Louis-u, USA O@ALO[]ENI: suprug Amir, sin Adnan, k}erka Dijana, snaha Nichole, unu~ad: Kenan, Ethan i Yasmina, Obitelji: Puli}, Boyer, Kolun|ija, Crnjak, Vlahovi}, Brbora, Jarak, Beusan, Milosavi}, Krkali}, Marini}, Topolovi}, Karaman, Bukvi}, Ma~ki}, kumovi i prijatelji.
1002-1tt

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

TENZILA (RASEMA) GAGULA, ro|. ^AJLAK
iznenada preselila na ahiret u ~etvrtak, 20. januara 2011. godine u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. januara 2011. godine u 14.30 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O@ALO[]ENI: suprug Sejdo-Velija, sin Adnan, k}erka Jasminka, snaha Fata, unu~ad Hana, Sanjin i Amar, tetka Mevla, dajd`inica Samija, djeverovi Munib i Alija, zaove Halima, [a}ira-Ramiza i Muniba, dajd`i~ne Radija i Alma, teti}i Sadik i Faik, teti~na Fadila, te porodice: Gagula, ^ajlak, Sivi}, Suba{i}, Muratovi}, Ga{i, Brdari}, Ma{i}, U{anovi}, Potogija, Mehmedi, Ni{i}, Zaimovi}, Bilalovi}, Durmo, Avdi}, Vare{anovi}, \onko, Brodovi} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u ulici Mo~ila br. 14. 111

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

LUTVIJA (LUTVO) DIZDAREVI]
preselio na ahiret u petak, 21. januara 2011. godine u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. januara 2011. godine u 13.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O@ALO[]ENI: supruga Hanifa, rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Antuna Hangija br. 4/I - Ko{evsko Brdo.
111

SENAD (AZEM) MA[I]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 20. januara 2011. godine u 49. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. januara 2011. godine u 13.00 sati na gradskom groblju Vlakovo. O@ALO[]ENI: supruga Fatima, sin Emir, k}erka Azra, brat Senahid, sestre [ema, Hava, Munira, Nura, Fahira i Fatima, snaha Safeta, zetovi Nasir, Ejub, Hajrudin, Ramiz i Irfan, brati~ne Mejra i Azemina, sestri}i i sestri~ne, daid`e Mensur, Hasib i [evkija sa porodicama, tetka Zehta sa porodicom, svastike Emira i Hata sa porodicama, {ura Alija sa porodicom, te porodice: Ma{i}, Bilali}, Salihovi}, Mumba{i}, Baji}, Saltaga, Vrabac, ^elahmetovi}, Krd`i}, te ostala rodbina i mnogobrojne kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u ku}i `alosti u ulici Doglodi br. 36 - Ilid`a. 111

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

preselio na ahiret u ~etvrtak, 20. januara 2011. godine u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 22. januara 2011. godine u 13.00 sati na gradskom groblju Vlakovo. O@ALO[]ENI: sin Samir, snaha Nermina, unu~ad Haris, Harisa i Adisa, polubra}a, porodice: Mema, Karari}, Jakupovi}, Hegi}, Be}irovi}, Bujak, Jarko~, Kanli}, Isanovi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.00 sati u ku}i `alosti u ulici Nerkeza Smajlagi}a br. 5/VII - stan 31. 111

MEHMED ([U]URIJA) MEMA

"BAKIJE" "BAKIJE"
OSNOVANO 1923

POKOPNO DRU[TVO

za pogrebne usluge, trgovinu i proizvodnju Sarajevo

SARAJEVO

MED@LIS ISLAMSKE ZAJEDNICE SARAJEVO
71000 Sarajevo, Bistrik do broja 8

U dubokoj boli obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{

Pokopno dru{tvo "BAKIJE" vr{i prevoz umrlih iz Zapadne Europe specijalnim pokopnim vozilima i organizuje d`enaze na teritoriji BiH.
7 tel. 00387 (0)33 533-763 00387 (0)33 233-062 0 mobitel 00387 (0)61 131-788 7 fax 00387 (0)33 447-122 1

Pokopno dru{tvo „Jedileri“ - Sarajevo, pru`a pogrebne usluge po najpovoljnijim cijenama, omogu}ava brzu, kvalitetnu i jednostavnu organizaciju d`enaze na podru~ju Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine, te najpovoljnije uslove za prijevoz umrlih iz inozemstva. Cjelokupna organizacija d`enaze (posljednjeg ispra}aja umrlog) obavlja se na jednom mjestu, atraktivnoj i u Gradu prepoznatljivoj lokaciji Turbe sedam bra}e, u neposrednoj blizini trolejbuske okretnice na Austrijskom trgu, ul. Bistrik do br. 8. Svakim danom od 0-24 sata, Vama dostupan telefon: 033 712-800, fax: 033 712 801.

SRETO (ALEKSE) ELEZ
iznenada preminuo u 78. godini. Sahrana }e se obaviti 22. 1. 2011. godine u 12.00 sati na gradskom groblju Vlakovo. O@ALO[]ENI: sin Krsto, k}eri Koviljka i Du{anka, brat Nenad, unu~ad Miroslav, Andrea i Vedrana, te porodice: Elez, Trn~i}, Curavi}, Paljevi}, A}imovi}, Koprivica, Jovkovi}, Peri} i 111 Mandi}.

mobitel za inostranstvo 0049(0)16093427808

www.bakije.com

OBJAVLJUJEMO SMRTOVNICE NA INTERNETU

oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U GRADA^CU Broj: 28 0 mal 002058 03 Mal Grada~ac, 30. 12. 2010. godine Na osnovu ~lana 348 stav 3. 4. i 5. Zakona o parni~nom postupku („Slu`bene novine FBiH“ broj 53/03, 73/05 i 19/06 - u daljem tekstu ZPP), Op}inski sud u Grada~cu, stru~ni saradnik Tina Jusurfba{i} u pravnoj stvari tu`itelja JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo - Podru`nica „Elektrodistribucija“ Tuzla, protiv tu`enog D`afi} Osman iz Donjih Srnica, op}ina Grada~ac, radi isplate duga, vsp 409,30 KM vr{i dostavu tu`be od 13. 3. 2007. godine tu`enom, pa objavljuje slijede}i:

Dnevni avaz

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

71

OGLAS
OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 07 58 Mal 906520 04 Mal Datum: 07. 01. 2011. godine OP]INSKI SUD U MOSTARU, stru~ni suradnik Pavle Crnogorac, u pravnoj stvari tu`ioca HT D.O.O. Mostar iz Mostara, protiv tu`ene Nele Jovanovi}, Kralja Tomislava 109/VII, iz Mostara, radi duga, v.sp. 263,37 donio je:

PRESUDU
- zbog propu{tanja Du`na je tu`ena isplatiti tu`itelju iznos od 263,37 KM uz zakonske zatezne kamate na iznos od 9,77 KM po~ev od 30. 01. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 48,32 KM po~ev od 25. 02. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 63,22 KM po~ev od 25. 03. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 3,92 KM po~ev od 23. 04. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 36,72 KM po~ev od 30. 05. 2004. god. pa

do kona~ne isplate na iznos od 84,50 KM po~ev od 25. 06. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 2,82 KM po~ev od 25. 07. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 2,82 KM po~ev od 23. 08. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 2,82 KM po~ev od 22. 09. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 2,82 KM po~ev od 25. 10. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 2,82 KM po~ev od 22. 11. 2004. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 2,82 KM po~ev od 20. 12. 2004. god. pa do kona~ne isplate, kao i da plati tro{kove postupka u visini iznosa od 111,00 KM, sve u roku od 15 dana. Stru~ni suradnik Pavle Crnogorac Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~lan 183. stav 1. ZPP-a). Napomena: Presuda ima smatrati pravosna`nom 15 dana nakon dana objavljivanja.

OGLAS
Tu`itelj je dana 13. 3. 2007. godine podnio ovom sudu tu`bu protiv tu`enog D`afi} Osmana iz Srnica Donjih, op}ina Grada~ac. Tu`itelj u tu`bi navodi da tu`eni za izvr{enu uslugu i po ispostavljenim ra~unima tu`itelju duguje iznos od 409,30 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be, pa do dana isplate, kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Tu`itelj je predlo`io da sud, ukoliko tu`eni ne dostavi odgovor na tu`bu u ostavljenom roku, donese presudu zbog propu{tanja (~lan 182. ZPP-a). Tu`ena je du`na najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be dostaviti ovom sudu pismeni odgovor na tu`bu u dva primjerka za sud i protivnu stranu (~l. 70. ZPP-a). Ovim putem se tu`ena pou~ava da mo`e ista}i procesne prigovore, da mo`e priznati ili osporiti tu`beni zahtjev. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i mora sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjava i potpis podnositelja (~l. 71. stav 1. u vezi sa ~lanom 334. stav 1 ZPP-a). Ukoliko tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravn iosnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a). Ovim putem se tu`ena upozorava na posljedice propu{tanja davanja pismenog odgovora na tu`bu u ostavljenom roku, jer ukoliko tu`ena ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu, sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja, na koju tu`ena nema pravo `albe (~l. 182. i 183. ZPP-a). Obavje{tava se tu`ena da se dostava tu`be na odgovor smatra obavljenom po proteku roka od 15 dana od dana objave ovog oglasa u dnevnim novinama, dostava pismena }e se obaviti i istovremenim objavljivanjem na oglasnoj plo~i suda. Stru~ni saradnik Tina Jusufba{i}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I Broj: 23 0 Mal 006264 08 Mal Velika Kladu{a, 05. 01. 2011. godine

OGLAS
Tu`itelj: SARAJEVO - OSIGURANJE d.d. SARAJEVO, PODRU@NICA BIHA], ul. Kralja Tvrtka br. 3 Tu`eni: BALI] (HUSEINA) ZIJAD, BREZICI 39 - VELIKA KLADU[A Radi: Regresa vsp. 430,00 KM

isplate, kao i da nadoknadi tro{kove parni~nog postupka, po sudu odmjerene, a sve u roku od 15 dana od dana pravomo}nosti presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Ovim putem se tu`enom Bali} Huseina Zijadu, Brezici 39, Velika Kladu{a, dostavlja tu`ba na odgovor pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbom ~l. 70. i 71. Zakona o parni~nom postupku najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema dostavi sudu pismeni odgovor na tu`bu u protivnom sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja) u skladu sa odredbe ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku. NAPOMENA: Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka do 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa (~lan 348 stav 4 Zakona o parni~nom postupku). Stru~ni saradnik: Aliba{i} Ismet

TU@BENI ZAHTJEV
Tu`eni je du`an tu`itelju na ime regresa isplatiti iznos od 430,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 08. 02. 2006. godine kao dana isplate {tete pa do kona~ne

BOSNA I HERCEGOVINA FEDREACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HEREGOVA^KO NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 P 050486 09 P Mostar, 29. 11. 2010. godine

U PRODAJI

OGLAS
OP]INSKI SUD U MOSTARU po sudiji Bo{kailo Medihi, u pravnoj stvari tu`itelja Hypo Alpe Adria Bank dd K. Branimira 2b, Mostar, zastupan po zakonskom zastupniku protiv tu`enog Buha~ Dra`en iz Mostara, radi isplate duga, VSp 3.303,33 KM, vanraspravno dana 29. 11. 2010. godine, donio je slijede}u:

PRESUDU
zbog propu{tanja Du`an je tu`enik isplatiti tu`itelju iznos od 3.303,33 KM sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od 06. 02. 2009. godine, pa do kona~ne isplate, te mu naknaditi tro{kove postupka u iznosu od 189,00 KM, sve u roku od 30 dana.

Obrazlo`enje
Tu`bu tu`itelja podnesenu 06. 02. 2009. godine sud je dana 20. 10. 2010. godine dostavio tu`enom na obavezan odgovor (dostavnice ulo`ene u spis, dnevne novine sa kopijom objavljenog oglasa i oglasna plo~a suda), a uz napomenu da je du`an dostaviti sudu odgovor na tu`bu u pismenom obliku i u zakonskom roku od 30 dana. Budu}i da je od dostave tu`be na obavezan odgovor tu`enom, protekao zakonski rok od 30 dana, te da tu`eni sudu nije dostavio pismeni odgovor na tu`bu, a tu`itelj je u tu`bi predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, sud je uvidom u ciio spis utvrdio da su ispunjeni svi uslovi iz ~lana 182. st. 1. ZPP-a za dono{enje presude zbog propu{tanja, pa je donio presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev tu`itelja (presuda zbog propu{tanja). Odluka o tro{kovima donesena je u skladu sa odredbom ~l. 383., 386. i 396. st. 1 ZPP-a, a sastoje se od takse na tu`bu u iznosu od 99,00 KM i takse na presudu zbog propu{tanja (50%) u iznosu od 90,00 KM {to ukupno iznosi 189,00 KM kako je rije{eno u dispozitivu presude. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba Sudija Bo{kailo Mediha NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4. FBiH)

72

Subota, 22. januar/sije~anj 2011.

Dnevni avaz

oglasi

sport

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

73

NJEMA^KA Na{ reprezentativac `eli da se vrati u Hamburg

Trenutno nosi gips nakon operacije Ahilove tetive

Bajramovi}: Pitat }u trenera Sent Paulija trebam li im

Obu}a: Borit }emo se za titulu

Posljednji me~ odigrao u decembru 2009.

Vratio se Emir Obu}a
Sarajevo je bilo prvi klub ~iju sam ponudu razmotrio
Emir Obu}a vratio se u Sarajevo. Stvar jo{ nije potpuno gotova, ali prepreka ne}e biti, ba{ kao {to nam je ju~er ilustrativno i u {ali rekao sportski direktor kluba s Ko{eva Edim Had`ialagi}: - Jagnje je tu, ra`anj se sprema... Obu}a je ve} po~eo trenirati s novim saigra~ima. Neke od njih zna odranije, jer je dres bordo tima nosio za vrijeme mandata Husrefa Musemi}a da bi 2008. oti{ao u Iran. Navija~i Sarajeva pamte ga kao fudbalera koji je postigao gol @eljezni~aru i poslije toga izjavio: „Sad mogu i umrijeti.“ - Obavili smo razgovor i na~elno smo se sve dogovorili. Ostali su jo{ detalji, ali mislim da je to to. Hvala treneru Mirzi Vare{anovi}u i njegovom pomo}niku Senadu Repuhu koji su najvi{e doprinijeli mom povratku na Ko{evo. Na meni je sada da im vratim za ukazano povjerenje, {to }u, siguran sam, i u~initi - rekao je 32-godi{nji Obu}a, koji u Sarajevo dolazi iz ^elika kao slobodan igra~. Emirovo ime vezalo se za Sarajevo ve} nekoliko dana nakon {to se Zeni~ani nisu izjasnili o uvjetima za produ`avanje ugovora. - U ^eliku mi je bilo dobro, zaista je sve bilo korektno. Postavio sam im svoje uvjete, ali oni nisu ni{ta odgovorili, vjerovatno zato {to je ^elik u izuzetno te{koj situaciji. Radio sam sam i ~ekao {ta }e biti, a potom je uslijedio poziv s Ko{eva. To je bila prva, ali ne i jedina opcija, ali je Sarajevo prvi klub ~iju sam ponudu razmotrio - rekao nam je Obu}a. Novi napada~ bordo tima na Ko{evo je do{ao s dosta optimizma. - Sarajevo je jesenas imalo dosta problema, ali kako vidim, stvari idu nabolje. Atmosfera je dobra, igra~i kvalitetno rade i mislim da na prolje}e mo`emo predstavljati ozbiljnog konkurenta za titulu - rekao je Obu}a. M. T.

Prvo poja~anje Sarajeva

Bajramovi} u dresu reprezentacije: Na bolovanju do kraja sezone

O Zlatanu Bajramovi}u u posljednje vrijeme ~ujemo ne{to naj~e{}e kada obnovi povredu, a rje|e kada ozdravi, samo {to ovo drugo nikako da se realizira ba{ onako kako treba.

Ljubav prema klubu
Zlatan je nedavno podvrgnut novoj operaciji u Minhenu, kojom su mu oja~ali Ahilovu tetivu, pa }e u naredne dvije sedmice nositi gips. Rije~ je o ozljedi koju na{ reprezentativac vu~e ve}

dvije godine, a nikada nije zacijelila kako treba. U me|uvremenu, Zlatan se na{ao u njema~kim medijima, ali ne zbog povrede nego izjave da se `eli vratiti u Sent Pauli, klub koji ga je lansirao u bundesliga{ku orbitu. Bajramovi} je od 1998. do 2002. godine za Sent Pauli odigrao 68 utakmica i postigao {est golova. Nakon toga je oti{ao u Frajburg, a potom u [alke, odakle je pre{ao u Ajntraht ~iji je i danas ~lan.

- Hamburg je moj grad, a Sent Pauli je moj klub. Kada ne igra Ajntraht, uvijek gledam utakmice Sent Paulija i navijam. U meni je ostala ljubav prema klubu. Atmosfera i ambijent koji vladaju tamo, uistinu su jedinstveni rekao je Bajramovi} za „Bild“.

Kraj ugovora
Iako iza sebe ima impresivan serijal povreda koji bi i mnogo ja~e fudbalere nagnao na razmi{ljanje o prekidu karijere, Zlatan i dalje `eli

da igra. S obzirom na to da mu ugovor s Ajntrahtom istje~e na kraju sezone, a do tada skoro sigurno ne}e igrati, Bajramovi} }e, vjerovatno, potra`iti novu sredinu. - Kada ozdravim, nazvat }u trenera Sent Paulija Holgera Stanislavskog, s kojim sam igrao, i pitati ga `eli li me - dodao je na{ internacionalac, koji je od dolaska u Ajntraht 2008. godine odigrao svega 17 utakmica, a posljednju u decembru 2009.
M. TANOVI]

Najnesretniji igra~ Bundeslige
Prema broju povreda i operacija, Zlatan slovi za najnesretnijeg fudbalera koji je kro~io u Bundesligu. Serijal je po~eo 2001. godine, kada je nastupao za Sent Pauli. Tada je pokidao ligamente desne noge i propustio jesenju polusezonu. Na to se nadovezala upala cjevanice. U sezoni 2002/2003 istegnuo je ligamente sko~nog zgloba, nakon ~ega ga je mu~io mi{i} noge. U avgustu 2004. stradao mu je aduktor, {to je ozna~ilo kraj polusezone. U sezoni 2006/2007 u dresu [alkea poRov~anin u dresu @elje: Danas }e se priklju~iti „Ro|enima“

vrijedio je mi{i} lista i pauzirao dva mjeseca, a ljeto je, umjesto na pripremama, proveo otklanjaju}i naslage u koljenu i sko~nom zglobu. Uskoro, 2008., pojavili su se problemi s palcem desne noge, koji je operisao tri puta. Zbog toga mu je „Adidas“ napravio specijalne kopa~ke s ja~om za{titom palca. U Ajntrahtu, na zimskim pripremama 2009. godine, povrijedio je butni mi{i}, a na to su se nadovezale povrede lijeve pete i Ahilove tetive.

Atmosfera na treninzima Slavije mnogo je vedrija nakon {to je ispla}ena decembarska pla}a, ~ime su ~elnici kluba ispunili plan da u pripreme za nastavak sezone u|u bez dugova prema igra~ima i trenerima. - Raspolo`enje je poraslo, a samim tim i kvalitet rada ka`e {ef stru~nog {taba Dragan Bjelica pa navodi jo{ jednu stvar koja ga ~ini sretnim. - Prema svemu sude}i, i u proljetnom dijelu sezone imat }u na raspolaganju Bo-

Legla pla}a, Regoje i Kokot ostaju

Vedrija atmosfera u taboru Slavije

Kokot: Vratio se iz Antalije

Bajramovi}: Od povrede do povrede

Rov~anin poja~ava napad Vele`a
Vele` }e u nastavku sezone biti ja~i za Damira Rov~anina, kojeg }e @eljezni~ar posuditi do ljeta, kada mu i istje~e ugovor s aktuelnim prvakom. Dvadesetdvogodi{nji napada~ danas }e se priklju~iti pripremama „Ro|enih“ u Me|ugorju. Predstavnici dva kluba sastali su

Dogovorena posudba do kraja sezone

Nestorovi} otpao, dolazi Jovanovi}
Iako se ~inilo da }e Du{an Nestorovi} skoro sigurno poja~ati Slaviju, od dolaska igra~a novosadske Vojvodine ne}e biti ni{ta. Najvjerovatnije je da }e jana Regoju i Zorana Kokota. Kokot je boravio u Antaliji na probi u nekoliko klubova, vratio se, priklju~io pripremama i pregovara s upravom o ostanku. Sli~na je situacija i s kapitenom Regopoziciju lijevog beka popuniti Stevica Jovanovi} iz bijeljinskog Radnika, ~ijim bi se anga`iranjem vjerovatno zaokru`io postoje}i igra~ki kadar. jom, koji je imao nekoliko ponuda, ali ni{ta konkretno - ka`e Bjelica. Ina~e, nakon devet godina saradnje, do{lo je do razlaza Slavije i fizioterapeuta Branislava Te{ana. G. I.

se ju~er i dogovorili posao. Nakon {to je u ~etvrtak zbog nevremena i lo{eg terena otkazana utakmica sa Zvijezdom, Vele` bi u ponedjeljak trebao igrati s hrvatskim drugoliga{em Dugopoljem. U tom me~u Rov~anin bi trebao prvi put zaigrati u dresu F. I. „Ro|enih“.

(Foto: I. Rozi})

74

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

sport

Gabela: Utakmice igrane u te{kim uvjetima

D`eko }e biti Dinamo i [iroki sve bolji i bolji Brijeg u finalu
Halilhod`i} uo~i utakmice

EUROVIKEND Bh. reprezentativac vra}a se u tim Man~ester sitija

„Memorijal Andrije Ankovi}a“

Roberto Man~ini nahvalio na{eg asa uo~i utakmice protiv Aston vile Leonardo tra`i {estu pobjedu zaredom

Vahini „Modri“ pobijedili doma}i GO[K
U finalu tradicionalnog „Memorijala Andrije Ankovi}a“ danas od 12.30 sati sastat }e se Halilhod`i}ev Dinamo i [iroki Brijeg. Za tre}e mjesto potom }e igrati pora`eni sastavi iz ju~era{njih polufinalnih duela GO[K i Split. Stadion Podavala u Gabeli. Gledalaca 300. Sudija: Darko Obradovi} (Stolac). Strijelci: 0:1 - Barbari} (60), 0:2 [itum (62), 0:3 - Silvestr (67). GO[K: Soldo, Rai~, [abanovi}, Koji}, [aboti}, Kadri}, Tomi}, Zlomisli}, Ragu`, Kari}, Markovi}. Jo{ su igrali: Jurkovi}, Rako, Kula~i}, Grgi}, Brajkovi}, Begi}, Milo{, Filipovi}, [ahovi}. Trener: Damir Borovac. DINAMO: Kelava, Tome~ak, Bi{}an, Ademi, Ibanez, Kalelo, Brezovec, Morales, Rukavina, Kramari}, Slepi~ka. Jo{ su igrali: Zelenika, Vrsaljko, Barbari}, Mesari}, Pali}, Badelj, ^ago, [itum, Kova~i}, Silvestr, Be}iraj. Trener: Vahid Halilhod`i}. Stadion Podavala u Gabeli. Gledalaca 100. Sudija: Semir Kaplan (Stolac). Strijelci: 1:0 - Roskam (30), 2:0 - Zakari} (40), 2:1 - ^apin (54). [IROKI BRIJEG: Mari}, Souza, Bari{i}, Marsijano, D`idi}, Brekalo, Mi{i}, Vagner, Zakari}, Roskam, Ivankovi}. Jo{ su igrali: ]ori}, Hrka~, Topi}, Renato, Ljubi}, Kvesi}, [evrot, Pinjuh, Glavina, Varea. Trener: Ivo I{tuk. SPLIT: Vukovi}, Ra{i}, Budi{a, Vidi}, Milovi}, [imi}, Erceg, Pehar, Serdaru{i}, @u`ul, Golubovi}. Jo{ su igrali: Zagorac, Klari}, Bali}, Su{i}, Bu}an, Vitai}, Te{ija, ^apin, Loi}, Para~, Obilinovi}. Trener: Ivan KaEr. B. talini}.

[iroki Brijeg - Split 2:1

GO[K - Dinamo 0:3

Edin D`eko vra}a se u postavu Man~ester sitija. Nakon debija protiv Volverhemptona, u kojem je asistirao za jedan od pogodaka, na{ napada~ je zbog ka{njenja s registracijom propustio duel FA kupa protiv Lestera, ali bi danas u Birmingemu trebao istr~ati na teren u susretu s Aston vilom. - Edin se dobro prilagodio ekipi i, kako vrijeme bude prolazilo, bit }e sve bolji i bolji. Do{ao je iz druge dr`ave i mora imati ~etiri ili pet utakmica da se navikne na stil i tempo Premijer lige, jer je ona mnogo druga~ija od Njema~ke. Mislim da je u utakmici protiv Volverhemptona dobro po~eo, tim vi{e {to nije igrao 40 dana. Nije u top-formi, ali }e biti vrlo brzo - rekao je trener Sitija Roberto Man~ini (Mancini).

Nakon uvodnih deset dana rada u Mostaru, nogometa{i Zrinjskog od ~etvrtka su na pripremama u Neumu, gdje }e se Slaven Musa sa 27 igra~a zadr`ati do 29. januara. - U prvih deset dana odradili smo sve {to je bilo planirano, a u drugoj fazi priprema po~et }emo i s odigravanjem prijateljskih utakmica. U nedjelju }emo igrati protiv Branitelja, a u srijedu protiv hrvatskog prvoliga{a Zagreba. Na`alost, u Neumu su nas do~ekali lo{i vremenski uvjeti, ali bi se vrijeme od nedjelje trebalo stabilizirati - izjavio je Musa. Zrinjski bi u pripremama trebao odigrati desetak kontrolnih utakmica, a nakon Branitelja i Zagreba te Lu~kog (6.

Dogovorene utakmice protiv [ibenika i Budu}nosti

Zrinjski od ~etvrtka u Neumu

Siti bi morao obratiti pa`nju na debitanta u redovima doma}ina Darena Benta (Darren), koji je prije nekoliko dana do{ao iz Sanderlenda, i to kao najskuplji igra~ u historiji Aston vile. Sitijev najve}i konkurent, gradski rival Junajted, koji je prvi dio sezone zavr{io bez ijednog poraza, do~ekat }e Birmingem. U [paniji, Barcelona, koja je do sada sakupila rekordna 52 boda, protiv Rasinga tra`i 14. uzastopnu liga{ku pobjedu. Madridski Real,

Real protiv Majorke

D`eko i Jaja Ture: Povratak u ekipu

nakon posrtaja u Almeriji pro{log vikenda, nema pravo na gre{ku. ^etiri boda manjka za timom kakav je Barcelona, ve} je previ{e. Madri|ani sutra igraju protiv Majorke, jedne od rijetkih ekipa koje u prvom dijelu sezone nisu dobili. U prvom kolu bilo je 0:0. Majorka na Bernabeu dolazi s bilansom od samo dvije gostuju}e pobjede. - Ako dobijemo sve utakmice proljetne polusezone, bit }emo prvaci. Real ne smije zavr{iti jo{ jednu sezo-

nu bez trofeja - tvrdi Kristijano Ronaldo (Cristiano). Malo je ko o~ekivao da }e Leonardo na po~etku anga`mana u Interu uvezati pet pobjeda uz 15 postignutih golova, ali je Brazilac dokazao da mu predsjednik kluba Masimo Morati (Massimo Moratti) nije naslijepo ukazao povjerenje. Predstoje}i me~ protiv Udinezea Leonardu }e, ipak, biti do sada najve}i test. Vode}i Milan

Derbi u Dortmundu

poku{at }e protiv ^ezene ostvariti prvu pobjedu u tri liga{ke utakmice. Lider Bundeslige Borusija Dortmund u derbiju kola do~ekat }e drugoplasirani [tutgart. Bajern, koji za Borusijom kaska ~ak 16 bodova, igra s Kajzerslauternom. Na{ dvojac iz Hofenhajma Sejad Salihovi} i Vedad Ibi{evi} uhvatit }e se uko{tac sa Sent Paulijem. U Francuskoj se igra {esnaestina finala Kupa. Lion Miralema Pjani}a putuje NiM. T. ci.

Engleska
Parovi 24. kola: SUBOTA: Volverhempton - Liverpul (13.45 sati), Arsenal Vigan, Blekpul - Sanderlend, Everton - Vest Hem, Fulem - Stouk, Man~ester junajted - Birmingem, Njukasl - Totenhem (16), Aston vila - Man~ester siti (18.30). NEDJELJA: Blekburn Vest Bromvi~ (17). PONEDJELJAK: ^elzi Bolton (21).

Parovi i satnica
Italija
Parovi 21. kola: SUBOTA: Palermo - Bre{a, Parma - Katanija (18), Roma - Kaljari (20.45). NEDJELJA: Udineze - Inter (12.30), Bari - Napoli, Bolonja - Lacio, Kjevo \enova, Fiorentina - Le~e, Sampdorija - Juventus (15), Milan - ^ezena (20.45).

[panija
Parovi 20. kola: SUBOTA: Sevilja - Levante (18), Barcelona - Rasing (20), Valensija - Malaga (22). NEDJELJA: Sporting Atletiko, Saragosa - Deportivo, Hetafe - Espanjol, Almerija - Osasuna (17), Real Madrid - Majorka (19), Viljareal - Real Sosijedad (21). PONEDJELJAK: Atletik - Herkules (21).

Njema~ka
Parovi 19. kola: Sino}: Hamburg - Ajntraht. SUBOTA: Bajern - Kajzerslautern, Borusija Dortmund - [tutgart, Majnc - Volfsburg, Frajburg - Nirnberg, Hanover - [alke (15.30), Keln - Verder (18.30). NEDJELJA: Borusija Menhengladbah - Bajer (15.30), Hofenhajm - Sent Pauli (17.30).

Musa: Lo{e vrijeme u Neumu

februar), Hrvatskog dragovoljca (15. februar) i Leotara (19. februar), Mostarci su dogovorili jo{ dva prijateljska duela za 29. januar sa [ibenikom, a za 12. februar s podgori~kom Ma. P. Budu}nosti.

Nogometa{i Radnika su, pod rukovodstvom novog {efa stru~nog {taba Sabita Sadikovi}a, po~eli pripreme za proljetni dio sezone u Prvoj ligi Federacije BiH. Sadikovi} je na klupi zamijenio Amira Be}u, koji je preuzeo SA[K Napredak. On je neko vrijeme vodio ekipu

Sadikovi} umjesto Be}e

Radnik po~eo pripreme s novim trenerom

iz Had`i}a u Drugoj ligi. - Cilj je ostati u ovog rangu takmi~enja. Bit }e te{ko, treba pobijediti sve protivnike na svom terenu i donijeti koji bod sa strane - ka`e Sadikovi}. Prema njegovim rije~ima, Radnik su u pauzi napustili Dino Hajdarevi} i R. B. Enis Sadikovi}.

^elikov vezni igra~ Adnan Zahirovi} napustio je ju~er pripreme i otputovao u Antaliju, gdje bi se trebao priklju~iti pripremama je-

Zahirovi} odlazi u Tursku, ^eliku 100.000 eura od{tete
dnog turskog kluba. Ako transfer bude realiziran, ^elik }e dobiti 100.000 eura od{tete. - Njegovi menad`eri nisu nam `eljeli otkriti o kojem se klubu radi, ali nas uvjeravaju da }e posao biti zavr{en - ka`e trener Abdulah Ibrakovi}, koji

Vezni igra~ otputovao u Antaliju

}e 26. januara ~arter-letom otputovati u Antaliju s ekipom, zajedno sa splitskim Hajdukom i Istrom V. B. 1961.

sport

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

75

Federer oborio Edbergov rekord
Venus Vilijams predala zbog povrede, Enen ispala od Kuznjecove
Dan na Australian Openu protekao je u vru}ini (32 stepena), ali i iznena|enjima, bar kada je rije~ o `enskom dijelu turnira. Takmi~enje je, naime, zavr{eno za @astin Enen (Justine Henin) i Venus Vilijams (Williams), dvije teniserke koje su spadale u naju`i krug kandidatkinja za trofej. Enen je izgubila od Ruskinje Svetlane Kuznjecove i ostala bez snova o osvajanju osme gren slem krune. S druge strane, Vilijams je nakon prvog gema duela s Njemicom bh. porijekla Andreom Petkovi} morala predati zbog povrede. Ruskinja Marija [arapova izbjegla je tu sudbinu pa }e njeni prodorni urlici i dalje odjekivati me|u melburnskim soliterima. Prvakinja iz 2008. je, nakon izgubljenog prvog seta, savladala Njemicu D`uliju Gerger (Julia Goerger). Nakon {to je u pro{lom kolu svojim navija~ima priredio dosta nervoze, Ro`er Federer (Roger) rutinski je ispratio Belgijanca Ksavijera Malisa (Xavier Malisse) do aerodroma. Aktuelni prvak Melburna u borbi koja je trajala sat i 45 minuta, izgubio je svega sedam gemova ostvariv{i rekordnu 57. pobjedu na Australian Openu u karijeri. Do sada je najbolji bio

AUSTRALIAN OPEN Drugi teniser svijeta lako pro{ao u ~etvrto kolo

Dan nakon {to je {panski sportski list „As“ zabrujao da bi @oze Murinjo (Jose Mourinh) mogao napustiti Real zbog sukoba s Horheom Valdanom (Jorge), sportski direktor madridskog kluba objavio je da izme|u Portugalca i njega nema nesuglasica te da su glasine o odlasku trenera glupost. - Izme|u Murinja i mene nema problema. On je na{ trener, ~ovjek koji nas treba odvesti do uspjeha, a ekipa se pod njegovom palicom pokazuje kao vrlo konkurentna - rekao je Valdano. Ovo je drugi put u manje od 30 dana da se govori o sukobu Murinja i Valdana.
Federer: Ostvario 57. pobjedu u Melburnu
(Foto: AP)

Valdano: Nisam u sukobu sa Murinjom

Iz Reala negiraju unutra{nje probleme

Murinjo: Ostaje na klupi

Na vidiku finale Real - Barcelona

Rezultati 3. kola
MU[KARCI: Vavrinka ([vicarska, 19) - Monfis (Francuska, 12) 7:6, 6:2, 6:3, Verdasko ([panija, 9) Ni{ikori (Japan) 6:2, 6:4, 6:3, Robredo ([panija) Stahovski (Ukrajina) 5:7, 6:2, 6:4, 6:2, Federer ([vicarska, 2) - Malis (Belgija) 6:3, 6:3, 6:1, Berdih (^e{ka, 6) - Gaske (Francuska, 28) 6:2, 7:6, 6:2, Rodik (SAD, 8) - Hase (Holandija) 2:6, 7:6, 6:2, 6:2, Almagro ([panija, 14) - Ljubi~i} (Hrvatska, 17) 6:4, 7:6, 6:3, \okovi} (Srbija, 3) - Troicki (Srbija, 29) 6:2 predao [ve|anin Stefan Edberg. No, i pored uvjerljive pobjede, Federer opet nije Troicki. @ENE: Petkovi} (Njema~ka, 30) - V. Vilijams (SAD, 4) 1:0 Vilijams predala, [arapova (Rusija, 14) - Gerger (Njema~ka) 4:6, 6:4, 6:4, Kuznjecova (23) Enen (Belgija, 11), 6:4, 7:6, Azarenka (Bjelorusija, 8) [epers (J. Afrika) 6:3, 6:3, Na (Kina, 9) - Strikova (^e{ka) 6:2, 6:1, Skjavone (Italija, 6) - Nikulesku (Rumunija) 6:0, 7:6, Voznijacki (Danska, 1) - Cibulkova (Slova~ka) 6:4, 6:3, Sevastova (Latvija) - Manasijeva (Rusija) 6:1, 6:3. ostavio dojam nepobjedivosti koji ga je krasio u proteklim sezonama. Brojka od 36 gre{aka ne prili~i teniseru koji uz svoje ime ve`e 16 gren slem naslova i pretendira na {estu titulu iz Melburna. Tre}i nosilac, Srbijanac Novak \okovi} protiv Viktora Troickog nije se morao mnogo mu~iti, jer mu je njegov zemljak morao predati ve} nakon prvog seta.
(M. T.)

Ronaldo je postigao gol za pobjedu Reala

\okovi} dobio lekciju, ali iz plesa
D`onson zaplesala s \okovi}em

\okovi} je ba{ imao lijep dan. Osim {to mu je Troicki morao predati me~ ve} nakon prvog seta, Srbijanac je imao ~ast da na terenu zaple{e s australskom televizijskom zvije-

zdom Kim D`onson (Johnson). Atraktivna plesa~ica, koja nastupa u australskoj verziji „Plesa sa zvijezdama“, dala je \okovi}u lekciju iz plesa.

Na radost ljubitelja fudbala {irom svijeta, sve je izvjesnije da }e dva velika {panska rivala Barcelona i Real odmjeriti snage i u finalu Kupa [panije. Obje ekipe plasirale su se u polufinale, gdje }e Barca igrati protiv Almerije, a Real protiv Sevilje. Nakon 28 utakmica bez poraza, Barcelona je izgubila, i to s 1:3 od drugoliga{a Betisa, ali ju je 5:0 iz prve utakmice odvelo dalje. Real je saDok Argentinac zauzima vrlo mo}nu poziciju desne ruke predsjednika Florentina Pereza, Murinjo je karakter koji `eli da ima

vladao gradskog rivala Atletiko i u uzvratu, a jedini gol postigao je Ronaldo, u 23. minuti. Rezultati i strijelci: Atletiko Madrid - Real 0:1 (Ronaldo 23) - prva utakmica 1:3, Betis - Barcelona 3:1 (Molina 2, 7, Arzu 45+2 Mesi 38) - 0:5, Deportivo Almerija 2:3 (Alvarez 44 penal, Adrijan 52 - Korona 19, Krusat 20, Goitom 55 penal) - 0:1, Sevilja - Viljareal 3:0 (Renato 7, Kanute 47, Aleksis 50) - 3:3. (Z. [.) potpunu kontrolu nad ekipom. Portugalac je samo izjavio da i dalje namjerava ostati do kraja sezone, dok su svi sretni. (M. T.)

Ismar Gor~i} i Damir D`umhur osvojili su titulu pobjednika u parovima na ITF Futuresu u Eilatu (Izrael). Na{ dubl savladao je u finalu Srbijanca Nikolu ^a~i}a i Kana|anina Stivena Dijeza (Steven Diez). U singlovima, Gor~i} je ispao u 1. kolu od drugog nosioca Valerija Rudneva (Rusija), dok je D`umhur pro{ao dva kola kvalifikacija, ali je u me~u za ulazak u glavni turnir pora`en od

Gor~i}u i D`umhuru Andrej Agasi ulazi Alve{ `eli vi{u pla}u titula u dublu u Izraelu u Ku}u slavnih
Teniski ITF Futures turniri Priznanje ameri~kom velikanu
Rusa Viktora Balude. Mirza Ba{i} ponovio je uspjeh od pro{le sedmice, nakon polufinala turnira u Glazgovu ([kotska) igrao je polufinale u [efildu (Engleska). Izgubio je od Francuza Kenija de [epera (Kenny De Schepper) sa 6:7, 5:7. Ba{i} je osigurao novih osam bodova. Ve} u ponedjeljak imat }e najbolji plasman karijere (kada se ura~unaju bodovi iz Glazgova). Z. [. Biv{i ameri~ki as Andre Agasi (Agassi) u}i }e u julu u Me|unarodnu tenisku ku}u slavnih u ameri~kom Njuportu. Agasi je u 20-godi{njoj karijeri osvojio osam gren slem turnira, zlatnu olimpijsku medalju iz Atlante 1996. i 60 trofeja iz ATP serije. Na prvom mjestu ATP liste proveo je 101 sedmicu. (M. T.) Agasi: Osam gren slem naslova Brazilski bek Danijel Alve{ (Daniel Alves) odbio je posljednju ponudu Barcelone da produ`i ugovor, koji mu istje~e u junu sljede}e godine. Alve{u su Katalonci ponudili ugovor do 2015. godine s pla}om koju ima i kapi-

Brazilac odbio ponudu Barcelone

ten Karles Pujol (Carles Puyol), ali je to njegov menad`er odbio. Brazilac, navodno, `eli vi{e. Alve{, koji je do{ao u Barcelonu 2008. iz Sevilje, nalazi se i na listi `elja Man~es(M. T.) ter sitija.

Napada~ Rome Adrijano (Adriano) slomio je desnu ruku u derbiju protiv Lacija u okviru Kupa Italije, ali njegov tim jo{ ne

Adrijano slomio ruku

Rominog napada~a o~ekuje pauza

zna koliko }e dugo odsustvovati s terena. Mediji u Italiji procjenjuju da }e Brazilac pauzirati najmanje (M. T.) mjesec.

Iskusni centar ponovo u Bosni

Aleksandar Damjanovi} poja~ao „Studente“
Ko{arka{i Bosne ASA BH Telecoma ulaze u nastavak Prvenstva BiH ja~i za provjereno centarsko ime. Veteran Aleksandar Damjanovi} (37 godina, 206 centimetara), koji je uo~i po~etka sezone zbog privatnih razloga napustio redove „Studenata“, ponovo je u ekipi. Pravo nastupa ima ve} danas na gostovanju u Kaknju. - Damjanovi} se priklju~io treninzima, a na stru~nom {tabu je da procijeni kada }e on po~eti igrati zvani~ne susrete rekao je direktor kluba Admir Bukva. E. J.

76

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

sport

Damjanovi}: Po~eo trenirati

Sloboda oslabljena u ^itluku

Dobili Kakanj, izgubili Zlatana Halilbegovi}a

Prodor Kristijansena protiv Al`ira: Danska je imala maksimalan u~inak u prvoj fazi

RUKOMET Zavr{en prvi krug Svjetskog prvenstva u [vedskoj

Danci i Islan|ani prijete Francuskoj
Skandinavske selekcije prenose maksimalan broj bodova u narednu fazu Argentina najve}e iznena|enje
Halilbegovi}: Povrijedio zglob

Pobjeda u Kaknju za ko{arka{e Slobode ima dvostruku vrijednost, jer je ovaj me~ vrednovan i za Prvenstvo i za Kup. No, susret je uzeo i svoj danak, jer su Tuzlaci izgubili prvog organizatora igre Zlatana Halilbegovi}a. On je izvrnuo zglob i ne}e mo}i igrati u nedjelju u

^itluku protiv Brotnja, a neizvjestan je njegov nastup i za utorak i duel ~etvrtfinala Kupa protiv Igokee. - Halilbegovi} ide na terapije i prve procjene ka`u da bi van terena mogao provesti od sedam do deset dana - rekao je trener Tuzlaka Senad Muminovi}.
E. M.

Ko{arka{ki vikend
Prvenstvo BiH za mu{karce (17. kolo): Danas: Kakanj - Bosna ASA BH Telecom (18 sati), Zrinjski - SL IAT Leotar (18), ^apljina Lasta - Mladost (19), ^elik - Borac Nektar (19.30). Sutra: Slavija - Hercegovac (18.30), Brotnjo Sloboda (19.30). Prvenstvo BiH za `ene (11. kolo): Danas: Trebinje 03 - Mladi Kraji{nik (16), @eljezni~ar - Sloboda (17), RMU Banovi}i - Borac ML IEFK (18), Tomislav - Igman (18.30). Sutra: Rudar Sport - Jedinstvo BH Telecom (14.30). NLB liga za ko{arka{e (18. kolo): Danas: Krka - Nimburk (16), Zadar - Crvena zvezda (17), Budu}nost - [iroki TT kabeli (19), Partizan - Union Olimpija (20). Sutra: Cibona - Zagreb (17), Igokea - Radni~ki (17). Sino}: Hemofarm - Cedevita.

Prvi krug ili, kako se to zvani~no zove, preliminarna faza Svjetskog prvenstva za rukometa{e je zavr{ena. Po tri prvoplasirane ekipe iz svake od ~etiri grupe izborile su nastup u glavnoj fazi, odakle }e samo po dvije prvoplasirane selekcije pro}i dalje, u polufinale, te time osigurati nastup na Olimpijskim igrama u Londonu. Kakvi su utisci nakon prvog kruga? Olimpijski, svjetski i evropski prvak Francuska djelovala je besprijekorno do susreta sa [panijom, kada je, zapravo, samo posljednjih deset minuta odigrala lo{e. „Furija“ je nadoknadila minus pet i osvo-

jila bod. Uporediv{i nastup Francuske na ovom takmi~enju s ranijima, odbrana joj se ~ini jednako te{ko probojnom. No, Skandinavci itekako prijete. Jedine dvije ekipe koje u nastavak Mundijala ulaze sa maksimalna ~etiri boda su Danska, koja se poigrala i sa Srbijom i s Hrvatskom, te naprosto nedodirljivi Island. Najve}e iznena|enje je Argentina, koja je prvo namu~ila Poljake, a potom dobila doma}ina [vedsku. Svjetsko prvenstvo nastavlja se danas, a derbi }e odigrati Francuska i Ma|arA. ^ULI] ska.

Grupa 1
1. kolo (subota): [panija - Norve{ka, Njema~ka - Island, Francuska - Ma|arska. 2. kolo (ponedjeljak): Island [panija, Norve{ka - Francuska, Ma|arska - Njema~ka. 3. kolo (utorak): Njema~ka Norve{ka, [panija - Ma|arska, Francuska - Island. 1. Island 2. Francuska 3. [panija 4. Ma|arska 5. Njema~ka 6. Norve{ka 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 1 1 0 0 0 0 61:48 0 58:51 0 54:52 1 52:55 2 47:56 2 45:55 4 3 3 2 0 0

Grupa 2
1. kolo (subota): Hrvatska - Argentina, [vedska - Srbija, Danska - Poljska. 2. kolo (nedjelja): [vedska - Hrvatska, Srbija - Poljska, Danska - Argentina. 3. kolo (utorak): Hrvatska - Poljska, Srbija - Argentina, [vedska - Danska. 1. Danska 2. Argentina 3. [vedska 4. Poljska 5. Hrvatska 6. Srbija 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 68:56 1 50:46 1 46:48 1 45:47 1 53:58 1 51:59 4 2 2 2 1 1

Individualna statistika
Strijelci
1. Havard Tveten (NOR) 2. Mikel Hansen (DAN) 3. Bjarte Mirhol (NOR) 3. Emil Perez (^IL) 5. Valur Sigurdson (ISL) 5. Aleksander Peterson (ISL) 33 (65 %) 32 (62 %) 30 (68 %) 30 (61 %) 29 (71 %) 29 (71 %)

Asistencije
1. Erlend Mamelund (NOR) 2. Fernando Pa~eko (BRA) 3. Daisuke Mijazaki (JAP) 4. Aleksander Peterson (ISL) 5. Borge Lund (NOR) 6. Alberto Entrerios ([PA) 31 26 23 21 19 18

Golmani
1. Dauda Karabu (FRA) 51,8 % (29/56) 2. Johanes Biter (NJEM) 45,2 % (52/115) 3. Matijas Anderson ([VE) 44,0 % (37/84) 4. Tjeri Omejer (FRA) 43,6 % (61/140) 5. Soren Rasmusen (DAN) 43,3 % (29/67) 6. Johan Sjestrand ([VE) 42,0 % (47/112)

Lali} umjesto Radovanovi}a u Hercegovcu
Ko{arka{e Hercegovca napustio je iskusni organizator igre Vladimir Radovanovi}, a umjesto njega odmah je anga`iran dvadesetjednogodi{nji Nikola Lali} iz nik{i}ke Sutjeske. Radovanovi} se vratio u Bijeljinu, gdje mu `ivi porodica, a `eli da pomogne Radniku na putu povratka u najvi{i ra[. A. ng.

Ekipna statistika (realizacija napada)
Udarci sa devet Udarci sa {est metara metara Udarci s krila Kontranapadi Sedmerci
1. Francuska 58 % (46/79) 1. Danska 89 % (25/28) 1. Danska 2. Danska 55 % (63/114) 2. Njema~ka 83 % (24/29) 2. Egipat 3. Njema~ka47 % (49/105) 3. Brazil 83 % (29/35) 3. Srbija 89% (16/18) 1. Danska 92 % (12/13) 76 % (37/49) 1. Srbija 76 % (25/33) 2. Ma|arska 87% (41/47) 2. Njema~ka 90 % (9/10) 83% (29/35) 3. Norve{ka 89 % (17/19) 75 % (27/36) 3. Danska

sport
Foto dana

Dnevni avaz, subota, 22. januar/sije~anj 2011.

77
Vijest u brojci Izjava dana
- Nema smisla igrati rukomet ako u isto vrijeme dvojica sudija uni{tavaju igru. Gadi mi se ve} cijeli ovaj sport.
(Hrvatski rukometa{ Ivano Bali} nakon poraza od Danske na Svjetskom prvenstvu)

Ofsajd

61.237.358

Realovu zvijezdu Kristijana Ronalda navija~i Atletika su za vrijeme utakmice Kupa [panije (Foto: AFP) ometali laserskim zrakama

Toliko je ameri~kih dolara do sada u karijeri zaradio Ro`er Federer (Roger) samo od turnirskih nagrada. Njegovo bogatstvo, kako se procjenjuje, iznosi izme|u 100 i 160 miliona dolara. Na pitanje gdje je investirao svoj novac, odgovorio je: - [ta mislite da bi jedan [vicarac odgovorio? Stavljamo ga u banku... Da, to je ono {to radimo. I le`imo na njemu... Ne, `ao mi je, ali vam ne}u re}i.

Hobotnica Pol dobila spomenik

^uvena hobotnica Pol (Paul), koja se proslavila ta~nim prognozama ishoda utakmica pro{logodi{njeg Mundijala u Ju`noj Africi, dobila je spomenik u Oberhauzenu. Hobotnica je uginula nekoliko mjeseci nakon SP-a na kojem je pogodila ishode osam susreta koje je igrala selekcija Njema~ke, ali je gra|ani Oberhauzena ne}e zaboraviti. Spomenik predstavlja hobotnicu na lopti na kojoj su nacrtane zastave zemalja sudionika SP-a. Osim njega, Pol je dobio i zlatnu urnu, u kojoj se nalazi njegov pepeo. (M. T.)

SKIJANJE Superveleslalom u obje konkurencije

Kosteli} na stazi: Peti trijumf u osam ovogodi{njih utrka
(Foto: Reuters)

Suspendirani Rafael igra pod imenom brata blizanca?!
Von: Kortina u srcu
(Foto: AFP)

Aleks Ferguson ima savr{en plan

Blizanci Da Silva: Ko je Rafael, a ko Fabio?

Hrvat pove}ao prednost u generalnom plasmanu, Amerikanka se primakla Njemici Mariji Ri{
Amerikanka Lindzi Von (Lindsey Vonn) i Hrvat Ivica Kosteli} osvojili su ju~era{nje utrke u superveleslalomu za Svjetski kup. Kosteli} (31) je u Kicbilu (Austrija) nastavio sjajnu seriju u ovoj godini ostvariv{i peti trijumf u osam takmi~enja. Time je pove}ao prednost na ~elu generalnog plasmana. S vremenom od 1:17,33, Kosteli} je za 0,23 sekunde nadma{io Austrijanca Georga [trajtbergera (Streitberger), dok je olimpijski {ampion Aksel Lund Svindal iz Norve{ke kasnio dodatnih 5 stotinki. - Kada ide, onda ide. Ovo je velika stvar. Pobijediti u brzoj disciplini za mene je ispunjenje sna - rekao je Kosteli} nakon prvog trijumfa u superveleslalomu i {esnaestog u karijeri. Von je drugu godinu zaredom osvojila superveleslalom u Kortini d’Ampeco. Amerikanka se 38. trijumfom u karijeri, a petim ovosezonskim, primakla vode}oj u generalnom poretku za Svjetski kup Mariji Ri{ (Maria Riesch) na 125 bodova zaostatka. Njemica je ju~er bila tek osma. - Kortina je oduvijek bila posebno mjesto u mom srcu. Bilo je sezona u koje sam ulazila lo{e i sve se promijenilo u Kortini - izjavila je Von nakon ~etvrtog slavlja u ovom itali-

Ivica Kosteli} osvojio Kicbil, Lindzi Von Kortinu
Mu{karci Rezultati
1. Ivica Kosteli} (Hrvatska) 2. Georg [trajtberger (Austrija) 3. Aksel Lund Svindal (Norve{ka) 4. Didije Ki{ ([vicarska) 5. Romed Bauman (Austrija) 1:17,33 1:17,56 1:17,61 1:17,69 1:18,06

Menad`er Man~ester junajteda Aleks Ferguson (Alex) ima savr{en plan kako da rije{i problem suspenzije Rafaela da Silve - ovaj igra~ }e nastupiti pod imenom svog brata blizanca Fabija. Dvadesetogodi{nji brazilski desni bek zbog isklju~enja u susretu protiv Totenhema pro{le nedjelje ne mo`e igrati protiv Birmingema, a Ferguson je u {ali ponudio rje{enje. - Mogao bih uvesti Rafa-

ela, a oni to ne bi znali, nego bi mislili da je njegov brat blizanac Fabio. Potpuno su isti tako da ovo, ustvari, i nije suspenzija. A i ako bi mu i testirali DNK, vjerovatno ne bi mogli znati ko je ko - rekao je kroz smijeh Ferguson. Bra}a Da Silva ve} su jednom bila umije{ana u konfuziju zbog svog izgleda, u utakmici Karling kupa protiv Barnslija pro{le sezone, kada su ih mije{ali.
(M. T.)

@ene Rezultati
1. Lindzi Von (SAD) 2. Anja Person ([vedska) 3. Ana Feninger (Austrija) 4. D`ulija Mankuzo (SAD) 5. Lara Gut ([vicarska) 1:11,66 1:12,09 1:12,13 1:12,26 1:12,28

NBA veteran mijenja klub

Svjetski kup
Superveleslalom: 1. Georg [trajtberger 227, 2. Didije Ki{ 179, 3. Romed Bauman 163... Generalni plasman: 1. Ivica Kosteli} 826, 2. Aksel Lund Svindal 571, 3. Silvan Curbrigen 509...

Svjetski kup
Superveleslalom: 1. Lindzi Von 280, 2. Marija Ri{ 149, 3. Lara Gut 145... Generalni plasman: 1. Marija Ri{ 1.052, 2. Lindzi Von 927, 3. Tanja Putijainen 580...

janskom skijali{tu, u kojem je prije sedam godina izborila prvi plasman na podij.

Danas su na rasporedu utrke u spustu u obje konku(O. L.) rencije.

Gruger u te{kom, ali stabilnom stanju
Austrijski skija{ Hans Gruger (Grugger), koji je prekju~er na treningu za spust u Kicbilu do`ivio te`ak pad, u umjetnoj je komi, u stabilnom, ali po `ivot opasnom stanju. Dvadesetdevetogodi{nji specijalist za brze discipline podvrgnut je hitnoj operaciji, koja je trajala pet sati.

Dan nakon {to je pao na treningu spusta

Gruger: U umjetnoj komi

(Foto: AFP)

Sve je proteklo kako treba, ali je Gruger i dalje u ozbiljnom stanju. - Proveo je mirnu no} i rezultati tomografije se popravljaju. Nema komplikacija, a sada }emo napraviti seriju nalaza kako bismo utvrdili pojedinosti povreda - rekla je doktorica Aleksandra Ko(M. T.) fler (Alexandra).

Iz Dalasa sti`e vijest da }e lokalni NBA klub Maveriksi anga`irati nekada vode}eg {utera Lige Predraga Stojakovi}a, kojeg su otpustili Toronto reptorsi isplativ{i mu prethodno zaradu iz posljednje sezone ugovora (15 miliona dolara). Od trostrukog Ol-stara o~ekuje se da bude podr{ka Dirku Novickom (Nowitzki) na poziciji krila. Stojakovi} (33 godine, 206 centimetara) bilje`io je u dosada{njoj karijeri prosje~no 17,2 poena uz 40,1 procent realiziranih „trojki“ u 779 utakmica za Sakramento, Indijanu, Nju Orleans i Toronto, u kojem, me|utim, nije dobio previ{e {anse. Da bi na{ao mjesto za Stojakovi}a, Dalas se mora osloboditi jednog ko{arka{a. To }e, vjerovatno, biti rezervni centar Aleksis Ajinka (Alexis Ajinca), koji je uo~i utakmice u ^ikagu vra}en iz dvorane u hotel, jer se o~ekivao njegov transfer u Toronto.

Nakon otkaza u Torontu, Stojakovi} sti`e u Dalas

Stojakovi}: Podr{ka Novickom

Rezultati: [arlot - Filadelfija 100:97, ^ikago - Dalas 82:77, Portland - LA klipers 108:93. (E. J.)

SUBOTA 22. 1. 2011.

15.55
NOGOMET, BHT 1

BHT1

FTV

OBN

HAYAT TV

PINK BH

23.20

OBALSKA STRA@A

19.30

DNEVNIK

19.10

PITAJMO ZAJEDNO

21.00

ZVIJEZDA MO@E[ BITI TI

18.30

INFO TOP

Engleska Premier liga: Manchester United - Birmingham City

17.00
ZABAVNA EMISIJA, PINK BH

Show Time
Urednica i voditeljica Naida Srnja ove subote u emisiji „Show Time“ ugostit ce Alku Vuicu, Nenada Horvatina-novinara n Nove TV, glavnog urednika magazina „Express“ Mirsada Cviku, Fatimu Tomi~i}- duhovnu iscjeljiteljicu kao i Lanu ObadMiss Universe Hrvatske.

07.15 Mi, Evropljani, strana dokumentarna serija, 3/6, r. 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade, r. 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Ozie Boo, animirana serija 08.20 Eno me na tv ekranu, dokumentarni film 08.35 Uradi sam, uradi sama 08.45 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 09.45 BHT vijesti 09.55 Cortina d’Ampezzo: Svjetski kup u alpskom skijanju: Spust (`), prijenos 11.15 BHT vijesti 11.25 Kitzbuhel: Svjetski kup u alpskom skijanju: Spust (m), prijenos 12.50 Tribunal 13.25 Pe~at, doma}a igrana serija, 14/36, r. 13.55 Josip Pejakovi}: U ime naroda, r. 14.25 Izbor sportiste godine BiH 2010, snimak 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet: Engleska Premier liga: Manchester United - Birmingham City, prijenos 18.00 Bijela hronika 18.15 Klint Istvud - @ivot s filmom, strani dokumentarni program, 1/2 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.05 Dobra kob, doma}i igrani film 21.40 BHT vijesti 21.55 Orkestar u gostima, igrani film 23.20 Obalska stra`a, igrana serija, 31/61 00.05 Ve~eras sa ... Joolsom Hollandom, muzi~ki show 01.00 Dobra kob, doma}i igrani film, r. 02.30 Orkestar u gostima, igrani film, r. 03.50 London Live, muzi~ki program, r. 04.20 Pregled programa za nedjelju

08.00 Vijesti 08.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 109. epizoda, r. 09.00 ZIZ, zabava-igra-znanje Bo u pokretu Graditelj Bob Tomica i prijatelji Kako to Pingu [oni i njegovo stado Medo Rupert 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 110. epizoda 13.00 Sarajevska hronika 13.25 Bolnica Three Rivers, igrana serija, 2. epizoda 14.15 Beverly Hills 90210, igrana serija, 33. epizoda 15.00 Vijesti 15.10 Impijev otok, animirani igrani film 16.30 Partizanski film: Otpisani, jugoslavenski igrani film 17.50 Dnevnik, najava 18.00 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 1. epizoda, 18.45 Mali lete}i medvjedi}i, crtana serija 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Strategija {vrake, doma}a igrana serija, 3. epizoda 21.00 Turbulencija 2: Strah od letenja, ameri~ki igrani film 21.30 Dnevnik 3 23.10 75, ameri~ki igrani film 00.45 Bolnica Three Rivers, igrana serija, 2. epizoda 01.30 Beverly Hills, igrana serija, 33. epizoda 02.10 Pregled programa za nedjelju

08.15 An|eli i prijatelji, crtani film 08.30 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 09.20 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 10.10 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 11.00 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 11.50 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 12.35 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.30 Ke~eri, sportski program 14.20 Ljubavne igre, obiteljski film 16.05 Red Carpet, showbiz magazin 17.05 Pitajmo zajedno, talk show 17.50 Arhiv srca, talk show 18.55 OBN Info 19.10 Pitajmo zajedno, talk show 20.00 Filmski marathon, Umri mu{ki 3 21.30 Filmski maraton, Istraga 23.00 Filmski marathon, Zlo~in 00.30 Umri mu{ki 3, film

06.10 Timmy, crtani film, 15., 16., 17. i 18. epizoda 07.00 Fifi, crtani film, 7., 8., 9.,10. i 11. epizoda 07.50 Graditelj Bob, crtani film, 21. epizoda 08.00 @ablja patrola, crtani film, 18. epizoda 08.30 Bakugan, crtani film, 43., 44. i 45. epizoda 10.00 Iron kid, crtani film, 9. epizoda 10.30 Iron kid, crtani film, 10. epizoda 11.00 Winx, crtani film, 45. epizoda 11.20 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 35. i 36. epizoda, r. 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, igrana serija, 121. epizoda 13.00 Autoklub 13.25 Dokumentarni program 14.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, show 16.00 1001 no}, igrana serija, 125. epizoda 16.50 Indija, igrana serija, 122. epizoda 17.45 Vremenska prognoza 17.47 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, igrana serija, 126. epizoda 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije u`ivo 23.00 Kom{ije, igrani film 01.00 Vremenska prognoza

08.00 Smrt u sumrak, film 10.00 Dvor 11.00 Birajte svoj hit, zabavna muzika 12.00 Info top 12.20 Gold music 14.00 Info top 14.05 Fle{dens, film 15.50 Info top 16.00 Valentina 17.00 Show time, zabavna emisija 18.30 Info top 18.45 City 19.00 Neobi~ne metode, serija 20.00 Dvor, pregled dana 21.00 Dvor, nominacije 21.15 Zvijezde granda 23.00 Dvor 00.00 Strate{ka komanda, film 02.00 City
16.00 16.25 17.20 17.45 19.30 20.00 20.35 21.30 22.30 Dnevnik 1 Tu|e sla|e Preljubnici Kao kod svoje ku}e Dnevnik 2 Vitafon BN music Tu|e sla|e Dnevnik 3

TV Alfa
07.00 08.00 08.11 09.00 09.30 10.00 11.30 12.30 13.00 14.30 14.35 16.30 16.45 17.15 18.15 18.40 19.10 20.00 21.00 22.30 23.00 23.35 Dje~iji program EPP Muzika Crtani filmovi Liberti - repriza Ja asm tvoja sudbina indijska serija, repriza (Vijesti u 10.30) Jukebox i EPP Vijesti Jukebox i EPP Vijesti Jukebox i EPP Vijesti Kafe Azra, repriza Jukebox Za svaku bolest trava raste - repriza Centralna inf. emisija Jukebox Jukebox Igrani film - Wicker Park Jukebox Centralna informativna emisija, r. Igrani film

TV Gora`de
19.00 20.00 20.30 21.00 22.00 23.00 23.30 Dnevnik Istina, dok. program Autovizija Klinika, igrana serija Intervju, inf. program Dnevnik, r. Pop top

17.40 18.20 19.30 20.00 21.00

Vinoteka, emisija Zagrljaj ljepote Dnevnik HRT ^ovjek i zdrav. kultura Ja sam tvoja sudbina, serija 15/212 21.35 Lifestyle TV 22.15 Mali no}ni razgovori, @eljko Malnar

TV Zenica
15.00 15.10 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 22.30 Vijesti Klinika, igrana serija, r. Bonaventura Sfera, emisija iz kulture, r. Me|u nama, r. Mali oglasi, obavje{tenja Vijesti Muzi~ki program Igrani film Tu`na sje}anja

TV Visoko
19.30 20.05 20.30 21.05 21.50 03.30 Dnevnik FTV Sje}anja Aktuelnosti Turizam plus Film: Rijetke ptice Muzi~ki program

TV Kakanj
15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Osce 2011. 16.00 Uljep{aj svoj `ivot 17.00 Flash vijesti 17.05 Fidel, serija 3/4 18.00 ADS kviz 18.30 Allahove opomene 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Legende BH sporta 21.30 Peta dimenzija, serija 23.00 Vijesti TV sahar 23.30 Svjedok prirode

TV USK
14.10 Za{tita `ivotne sredine Intermeco 14.30 Vijesti 14.35 Glave koje govore: Berlin Dok. program 15.10 Meri Kejt i E{li u akciji Igrana serija za djecu 15.40 Velikani pro{losti, dok. program 16.40 Auto shop magazin Inf. program 468 em.

17.10 Bonaventura Inf. program 157. em. 17.40 Top shop 17.45 Za svaku bolest trava raste dok. serijal 18.00 Duhovni svijet Vjerski program 18.40 Bajke iz cijelog svijeta Program za djecu 19.00 Dnevnik TV USK 19.30 Muzi~ki program 20.00 Hronika Kraji{kih gradova, inf. program 20.45 Tajanstvene pri~e Dok. serija 16/26 21.30 Vijesti 21.35 Afera Ledi ^eterli

TV Bugojno
16.50 19.00 19.20 20.00 21.00 23.00 Indija Sedmi~ni informator Muzika 1001 no} - igrana serija Igrani film Na{i snovi - igrani film

HIT TV
16.30 16.35 19.00 20.00 21.00 22.00 22.30 23.30 00.30 00.35 Tri minuta Film Iz dana u dan Auto shop magazin Biljana za Vas Bonaventura Folk show Trend setter Tri minuta Film

TV HEMA
15.00 Ki}ni ljubimci 16.00 Iskre kulture, emisija o umjetnosti i kulturnim zbivanjima 17.00 Izaberi zdravlje, emisija o zdravstvu, r. 18.00 Na{i razgovori, intervju, r. 19.00 Auto shop magazin, emisija o automobilizmu, r. 20.00 Za{ti}eni svjedok, igrani film 22.00 Iz arhiva TV hema 23.00 Show na moj na~in, muzi~ko zabavni program

TV KISS
15.00 Koncert klasi~ne glazbe 4/7 r. 16.00 [to uzrokuje bolesti 4/8, r. 16.30 Hrana i vino, emisija 17.10 Ja sam tvoja sudbina, serija 14/212 r.

TV Cazin
16.30 Gost i ona 17.30 Autovizija, repriza 18.00 Moja {kola, program za djecu 19.00 Bonus 19.40 Muzi~ki program

BN
13.00 Smeh terapija 14.45 BN koktel r. 15.30 TV {op

SATELITSKI TV PROGRAM
RTS Eurosport Eurosport 2 Sportklub National G. MTV Adria RTL PRO 7
17.30 BAJERN MINHEN - KAJZERSLAUTERN

20.05
FILM, Nova tv

21.05

TV LICA

16.15

SKI SKOKOVI

22.15

BENFICA - NACIONAL

15.00

VELIK, VE]I...

21.30

OFFICIAL TOP 20

20.15 NJEMA^KA TRA@I SUPERZVIJEZDU

19.10

TALK, TALK, TALK

17.30 Koncert [abana Bajramovi}a 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica 19.30 Dnevnik 20.05 Selo gori, a baba se ~e{lja 21.05 TV lica 22.00 Trendseter 22.45 Svijet sporta 23.15 Koncert [abana Bajramovi}a

15.30 Bijatlon, S.Kup Antholc 16.15 Ski skokovi, S.Kup Zakopane 18.15 Kros-kantri skijanje, S.KUP Otepa 18.55 Zimski sportovi 19.00 Tenis 19.30 Bo}anje, S[ u dvorani Norfolk 21.00 Borila~ki sport 23.00 Fudbal, Azijski Kup Katar

15.30 Fudbal, Dortmund - VFB Stuttgart 17.30 Fudbal, Bajern Minhen Kajzerslautern 18.30 Fudbal, FC Koln - Verder Bremen 20.30 Vijesti 20.45 Snowboard 21.00 Trajal, S[ u Dvorani Marselj 22.30 Ekstremni sportovi

18.00 NBA Live 18.30 U`ivo: Premier League. Aston Villa - Manchester City 20.15 U`ivo: Portugalska liga. Beira Mar - Porto 22.15 U`ivo: Portugalska liga. Benfica - Nacional 00.15 Premier League. Manchester United Birmingham

15.00 Velik, ve}i, najve}i 16.00 Megagra|evine 17.00 Megagra|evine 18.00 Megagra|evine 19.00 Britansko podzemlje 20.00 Tabu 21.00 Nevjerovatno na National Geographicu! 22.00 Bijeg 23.00 Tabu

17.00 Just See MTV 17.20 Ukus poznatih 17.50 3 From 1 18.00 Top 20 19.40 Just See MTV 20.00 MTV Take Over 20.30 So 90’s 21.30 Official Top 20 Mariah Carey 23.00 MTV World Stage

15.45 Porodica u problemima 16.45 [kolski istra`itelji 17.45 Prevareni 18.45 RTL aktuelnosti 19.05 Explosiv 20.15 Njema~ka tra`i zvijezdu 21.30 Kaja Janar i Pol Pancer 22.30 Rene Marik u`ivo

15.30 Film 18.00 Vijesti 18.10 Simpsonovi 19.10 Talk, Talk, Talk 20.15 Film 22.00 Film 23.40 Film

Za{titni kod
D`ek Stenfild pouzdan je zaposlenik banke Lendrok Pasifik, smje{tene u Sijetlu. On {titi nov~ana sredstva banke od stalne prijetnje sve vje{tijih internetskih hakera pomo}u slo`ene mre`e traga~a, pristupnih kodova i firewalla. Ipak, jednu slabu ta~ku nije predvidio: njega samoga. Uloge: Harison Ford, Vird`inija Madsen, Karli [reder Reditelj: Ri~ard Lonkrejn

SUBOTA 22. 1. 2011.
RTRS HRT 1 HRT 2 Nova TV

[APAT ZVIJEZDA
Priprema: Hedija MEHMEDI]
Ljubav: Po~inje jo{ intenzivniji period. Buran ljubavni `ivot ili novo poznanstvo, obilje`ja su 21. III - 20. IV ovoga dana. Posao: Zaokupljeni ste i poslom, osobito finansijama. Vlada ugodna atmosfera, dobri odnosi sa kolegama. Zdravlje: Brinite vi{e o prehrani.
OVAN

17.10 BJEKSTVO SA OSTRVA [KORPIONA

20.10

DORA

21.35

SKLADI[TE 13

13.45

PRIVATNA PRAKSA

08.15 Jutarnji program Mala tv 09.00 Nodi, crtana serija (46. i 47./100) 09.25 Medo Rupert, crtana serija (47. i 48./52) 09.45 Tomica i prijatelji, crtana serija (47.i 48./100) 09.55 Svijet divljine, program za djecu (25./52) 10.00 Miniskule, program za djecu (50./78) 10.05 Dilajla i \ulijus, crtana serija (1./26) 10.30 Rimske misterije, serija (13./20) 11.05 TNT, serija, repriza (21./26) 12.00 Dnevnik 1 12.20 [arena strana na{ih putovanja 12.40 Teri Pra~et - D`oni i bomba, film 14.30 Dovi|enja, kako ste?, dokumentarni film 15.35 Pri~e o pjesmama - Jesen sti`e Dunjo moja 16.00 Zauvijek mlad (smrtonosni lijek), serija, repriza (4./28) 16.40 Gastronomad - Govedina na Burgundski na~in 17.00 Vijesti 17.07 RTRS preporu~uje 17.10 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, rijaliti {ou (13./46) 17.40 Za. Druga, emisija za mlade 18.05 TNT, serija za mlade (22./26) 18.55 Ah, ta planeta!, zabavni program RTRS - Licitacija auta 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.10 Ljubavne igre, film 22.15 Brojevi - serija (68./79) 23.05 Dnevnik 3 23.25 Vremenska prognoza 23.30 Prislu{kivanje serija (12./60) 00.20 Prvi talas, serija (59./66) 01.05 Mjesto zlo~ina, Majami 8 - serija (12./24)

12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.35 15.05 15.20 15.50 16.00 16.35 16.40 16.41 16.42 16.45 17.50 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 22.10 22.25 22.30 00.20 01.50 03.30 03.50 04.50 05.20

Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, multinacionalni magazin Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin Eko zona Kulturna ba{tina: Starogradsko polje Opera box: Silvestrovo u Dresdenu (3/3)* Skica za portret Euromagazin Vijesti Vrijeme sutra HAK - Promet info Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Reporteri: Prljavi poslovi s ostacima hrane - piletina za Afriku* @ivot u kro{njama, dokumentarna serija (2/3)* Potro{a~ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2011 Vijesti Vijesti iz kulture Uvjeti predaje, australskobritanski film (15)* Filmski maraton: Izbori 2, hongkon{ki film (18)* Filmski maraton: Uvjeti predaje, australsko-britanski film (15) (R)* Skica za portret Reporteri: Prljavi poslovi s ostacima hrane - piletina za Afriku (R)* Opera box: Silvestrovo u Dresdenu (3/3) (R)* Potro{a~ki kod (R)

07.25 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Garfield i prijatelji, crtana serija (44/52)* 08.20 Plesne note, serija za djecu (11/18)* 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh* Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i* 09.35 Pripovjeda~: Gr~ki mitovi, serija za djecu (4/4)* 10.00 Pse}a ophodnja, serija za djecu (1/5)* 10.20 ni DA ni NE: Broj predmeta u {kolama 11.20 Kitzbuehel: Svjetski skija{ki kup - spust, prijenos 12.35 Abel i ~udesno dizalo, nizozemski film za djecu (R)* 14.20 Glavna borba, ameri~ki film* 16.25 Vaterpolo, Jadranska liga: Jug - Primorje, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (M) prijenos + emisija* 19.25 Glazbeni specijal: Jazz Ex Tempore u opatijskim vilama 19.55 Ve~eras... 20.00 Popust na koli~inu 2, ameri~ki film* 21.35 Skladi{te 13, serija (12) (12/13)* 22.20 Skladi{te 13, serija (12) (13/13)* 23.05 Vrijeme je za jazz: 50. obljetnica Zagreba~kog Jazz Quarteta 00.00 Dora 2011 (R) 01.55 No}ni glazbeni program: Hit dana No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi No}ni glazbeni program: Hit dana (R) No}ni glazbeni program: Vinko Coce i prijatelji, snimka koncerta No}ni glazbeni program: Festa Svetog Vlaha - Dubrovnik 2004.

06.30 Njihova liga, igrani film 08.30 Bra~ne vode, serija (4/13) 09.00 Bra~ne vode, serija (5/28) 09.30 Peppa, crtana serija (7-8/26) 09.50 Timmy Time, crtana serija (37/52) 10.05 Winx, crtana serija (37/52) 10.35 Chuggington, crtana serija (39/52) 10.50 Ben 10: Alien Force, crtana serija (17/20) 11.25 Televizijska posla, serija (17/22) 11.45 Frikovi, serija (6/16) 12.45 U sedmom nebu, serija (10/23) 13.45 Privatna praksa, serija (13/22) 14.45 Smrtonosni val 1 i 2, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Smrtonosni val 1 i 2, igrani film -nastavak 18.00 Nad lipom 35, humoristi~noglazbeni show R 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Za{titni kod, igrani film 21.55 Umorstvo u bazi Presidio, igrani film (12)* 23.35 Usamljeni za{titnik, igrani film R 01.10 Momentum, igrani film (12)* 02.40 Meni pripada{, igrani film (15)* R 04.05 Ezo TV, tarot show (18)* 05.35 U sedmom nebu, serija R 06.25 Kraj programa

Ljubav: Sentimentalna pitanja nisu vam u prvom planu. Ne te`ite promjenama postoje}eg 21.IV - 22.V ljubavnog statusa. Posao: Gotovo senzacionalan dan za napredak. Nije nimalo slu~ajno da vam je to va`na komponenta sre}e. Zdravlje: Dobra forma.
BLIZANCI Ljubav: O~ekuju vas ugodna iznena|enja. Va{a

BIK

popularnost raste, otvoreni ste za nova emoti23.V - 22.VI vna iskustva. Posao: Intenzivno razdoblje jo{ traje. Poja~ani su va{ optimizam i upornost, tako potrebni za ostvarenje cilja. Zdravlje: Osje}ate potrebu za kretanjem. Ljubav: Provodite mnogo vremena u sanjarenju o „idealnom“ partneru. Uglavnom, pohodi 23.VI - 22.VII vas ljubav. Posao: Dobre prilike, pohvale i uspjesi, izmjenjuju se sa neo~ekivanim preprekama ili pogre{nim procjenama. Zdravlje: Ne pose`ite olako za sedativima. Ljubav: Ljubavna energija mo`e lako eksplodirati. Pazite samo da se ne na|ete u vrtlogu ne23.VII - 22.VIII `eljene avanture. Posao: Po~inje vrlo intenzivan period. Ne znate {ta prije uraditi. Najva`nije je da ste vi{e nego zadovoljni. Zdravlje: Jedite vi{e vo}a i povr}a. Ljubav: Voljena osoba kao da vam nije pretjerano sklona. Ba{ to poti~e va{u `elju da se doka`ete i zablistate. 23.VIII - 22.IX Posao: Va{e se ambicije bude, ali su pomalo haoti~ne. Pravilnije ula`ite energiju, napravite kalendar prioriteta. Zdravlje: Izbjegnite prehladu.
DJEVICA LAV RAK

Ljubav: Vrlo uzbudljiv dan, ali kao da su va{e emocije „zbunjene“. Va`no je da nema mjesta 23.IX - 22.X dosadi. Posao: Te{ko}e nisu velike, ali vi se `ivcirate, neraspolo`eni ste. Poku{ajte se boriti protiv takvih reakcija. Zdravlje: Na sve gledajte sa svjetlije strane. ja. ^eznete za fatalnom ljubavi, koja }e vas dobro prodrmati. Posao: Mnogo razmi{ljate o tome {ta ste postigli, a jo{ vi{e o budu}nosti. Precizirajte svoje planove. Zdravlje: Nema ve}ih tegoba.
23.X - 22.XI

VAGA

[KORPIJA Ljubav: Kao da vam je dosta ustaljenih relaci-

Umri mu{ki 3

20.00
FILM, OBN

Orkestar u gostima 21.55
Izgubljeni bend u izgubljenom gradu. NiFILM, BHT 1 ko ih nije primijetio, ali to nije ni bitno. Niko ih nije do~ekao, jer su do{li u pogre{an grad. Dok ~ekaju autobus do pravog odredi{ta, svaki od ~lanova benda poku{at }e se na najbolji na~in sporazumjeti s ljudima iz tog mjesta. Slijedi sasvim posebna no} puna tako obi~nih, ali razotkrivaju}ih toplih ljudskih osje}aja. Uloge: Sason Gabai, Ronit Elkabetz, Saleh Bakri Reditelj: Eran Kolirin

D`on pre`ivljava te{ka vremena: nakon preseljenja u Njujork, supruga ga je napustila, a on je po~eo da pije, zbog ~ega je suspendovan. Me|utim, neustra{ivi policajac mora da se sabere i da se suprotstavi pro{losti koja ga proganja. Naime, njega kontaktira misteriozni Sajmon, terorista koji je postavio ~itav niz bombi na javna mjesta... Uloge: Brus Vilis, Samjuel L. D`ekson, D`eremi Ajrons Reditelj: D`on Mektiernan

STRIJELAC Ljubav: Va{e se strasti lako rasplamsavaju.

Ipak, danas u vama prevladava glas mudrosti i razboritosti. Posao: Ritam se bitno ne mijenja. ^ak su i eventualni problemi uobi~ajeni. Ipak, prili~no ste distancirani. Zdravlje: Osje}ate pad energije.
23.XI-22.XII

Kom{ije

23.00
FILM, HAYAT TV
Kada Ana Mors odlu~i ostaviti svog nasilnog mu`a sa svoje tri k}erkice, isprva se ~ini da je sve krenulo nabolje. Ali uskoro se sve po~ne raspadati, a ni prijateljstvo novih susjeda ne djeluje tako iskreno kao {to je mislila. Prava no}na mora tek po~inje. Uloge: Nikolet [eridan, Majkl O’Kifi Reditelj: Tim Hanter

Zlo~in

Ljubav: Miran, uobi~ajen dan. Sve se odvija po ustaljenom redu. To vam, na odre|en na~in, najvi{e odgovara. 23.XII-21.I Posao: Mogu}e su ~ak i radikalne promjene, sre}om, nabolje. Dolazi novi posao, koji donosi dobru zaradu. Zdravlje: Pripazite na prehranu.
JARAC VODOLIJA

23.00
FILM, OBN
Nakon {to se vrati ku}i s posla Vinsent prona|e u dnevnoj sobi svoju ubijenu suprugu. Stavlja svoj `ivot na ~ekanje dok ne prona|e ubicu svoje `ene. On je uvjeren kako je krivac za smrt voza~ taksija. Tri godine poslije Vinsent `ivi u Bruklinu i dalje je odlu~an u namjeri da prona|e i kazni ubicu. Alis Parker je Vinsentova susjetka koja se zaljubi u njega i napravila bi sve samo da ga usre}i. Uloge: Harvi Kajtel, Emanuel Bear, Norman Redi Reditelj: Manuel Pradan

Ljubav: Mo`ete s optimizmom gledati u budu}nost. Priznajte ljubav, ako `elite da vam se 22.I-19.II ljubav prizna. Posao: U povoljnom ste razdoblju. Po~injete rje{avati probleme, koji su vas mu~ili u zadnje vrijeme. Zdravlje: Bezazlena glavobolja.
RIBE

Ljubav: Ovo je ne{to mirniji, ali dinami~an dan. Manje `udite za avanturom ili promjenom u po20.II-2O.III stoje}oj vezi. Posao: @elite kona~no privesti kraju poslove i zapo~eti ne{to novo. Postajete prili~no nestrpljivi. Zdravlje: Ne ~initi ono {to vam {kodi.

Dnevni avaz
Prvi broj „Avaza“ od{tampan je 15.9. 1993. Bosanskohercegova~ki politi~ki dnevnik; Izdava~: "avaz-roto press" Glavni i odgovorni urednik: Sead Numanovi} Ure|uje redakcijski kolegij: zamjenik glavnog urednika Indira ]ati}, pomo}nik glavnog urednika Fadil Mandal, DESK Muriz ^engi}, Globus Svjetlana Salom, Crna hronika Re{ad Ljubovi}, Sport Oleg Lokmiæ, Kultura Anila Gajevi}, Sarajevski kanton Mladen Daki},

Dopisni~ka mre`a Fatma Tihi}, Sveznadar Zrinka Ili}, RTV Extra Aleksandar Toma{evi}, Panorama D`enana Burek, Prilozi Miodrag Ili}, no}ni urednik Sead Hasovi}, Oglasi Izet Dropi} DTP: Damir Hasanovi} Grafi~ki urednici: Jadranka Le{i}, Jasmin Dautbegovi} Menad`ment “avaz-roto press”: Sanja Isanovi}, direktor Dru{tva DTP: Studio "avaz-roto press" [tampa: GIK “OKO” d.d Sarajevo, D`emala Bijedi}a 185, tel: 033/455-333. TELEFONI: Generalni direktor: 281- 391, glavni i odgovorni urednik: 281- 705, Redakcija: 281- 393, 281- 398

i 281- 411, Panorame i dopisni~ka mre`a: 281- 409, Sarajevska hronika: 281-380, 281- 419 i 281-442, Crna hronika: 281413, RTV extra: 281- 421, Kultura: 281-358, Sportska : 281- 417 i 281-418, Fax: 281- 406, e-mail: sportska@avaz.ba , DTP: 281-424, e-mail: redakcija@avaz.ba, modem: 281- 412, faxovi: 281- 414 i 281- 415, Marketing: 281- 356, Fax: 281-441, e-mail:marketing@avaz.ba, Oglasna: 281-717, 281-718, Fax: 281-412, e-mail: umrlice@avaz.ba, Plasman i prodaja: 281-364, Finansije: 281- 357. DOPISNI[TVA: ZENICA: Marjanovi}a put bb (zgrada Jabuka), 032/424-440, tel/fax: 424-441; TUZLA: Turalibegova 22 (poslovnozanatski centar Korzo-pasa`), tel: 035/ 257-277 i 257-477; BR^KO: Bosne srebrene br. 3 (Kvadrant), tel: 049/215-648, BIHA]: Biha}kih

branilaca br. 2, tel: 037/310-363; MOSTAR: Husnije Repca bb, tel: 036/558-891; tel/fax: 036/558-890; GRA^ANICA: Ahmed pa{e Budimlije br. 23 (zgrada Ozrenka), tel: 035/706-043; TRAVNIK: @itarnica F Travnik, tel: 030/512-718, BANJA LUKA: Ekvator tr`ni centar, ulica Kralja Petra Prvog Kara|or|evi}a b.b.tel: 051/215-885, 215-887; GORA@DE: [ukrije Kukavice 12, tel: 038/222-251; BIJELJINA: Me{e Selimovi}a 2, tel: 055/209-753 Adresa: Te{anjska 24 a List je upisan u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture, sporta i informiranja RBiH pod brojem 529 od 28. 9. 1995. god. u skladu sa Zakonom o javnom informiranju. PDV ID BR. 200934630002. CIJENA: 1 KM

TOP VIJESTI

LJUDI I DOGA\AJI

Tirana: Masovni protesti

Fotografija iz prvog razreda

Troje mrtvih u Albaniji
TIRANA - Tri osobe poginule su ju~er u sukobima albanske policije s vi{e hiljada demonstranata, izjavili su bolni~ki izvori. Naj`e{}i sukobi vo|eni su oko zgrade parlamenta. Policija se sukobila s hiljadama pristalica opozicije koji tra`e slobodne izbore. Protesti su uslijedili nakon ostavke vicepremijera Iljira Mete, koji je u centru skandala zbog optu`bi za korupciju. Procjenjuje se da u protestima u~estvuje 20.000 ljudi.

Longorija: Posvetila se poslu

Glumica Eva Longorija na Facebooku objavila fotografiju iz osnovne {kole

ISTI OSMIJEH 30 GODINA
Brak s Tonijem Parkerom krenuo silaznom putanjom, kao i posao s restoranom
LOS AN\ELES - Ubrzo nakon {to je brak Eve Longorije s francuskim ko{arka{emTonijem Parkerom (Tony) krenuo silaznom putanjom istim je putem krenulo i poslovanje njenog restorana „Beso“. Stoga se glumica odlu~ila sama uklju~iti u vo|enje restorana, kako bi posao pokrenula s mrtve ta~ke. Na Twitteru i Facebooku po~ela je objavljivati fotografije iz restorana kao i sa snimanja serije „O~ajne ku}anice“. Navodno, Longorija se poku{ava zakopati u posao kako bi zaboravila suprugovu nevjeru. Posljednja u nizu fotografija koju je objavila na Facebooku je ona iz prvog razreda osnovne {kole. Ispod nje je napisala da skoro 30 godina nakon {to je fotografija snimljena jo{ ima isti osmijeh. U kratkom vremenu fotografiju je vidjelo 2.500 njenih obo`avalaca.

^vorci zaga|ivali hranu

Vlada SAD otrovala ~vorke
SJEVERNA DAKOTA - Vlada SAD preuzela je odgovornost za stotine le{eva ptica koji su po~etkom sedmice prona|eni u ameri~koj dr`avi Sjevernoj Dakoti. Vlada je otrovala ~vorke jer su svojim izmetom zaga|ivali hranu drugim `ivotinjama s obli`njih farmi. Iako stru~njaci tvrde da ne postoji povezanost uginulih `ivotinja, sumnja ostaje jer su se smrti dogodile u isto vrijeme. Od [vedske do Brazila prona|ene su stotine i hiljade uginulih ptica, rakova, krava i riba.

Otkriveni tajni „Putinovi dvori“
MOSKVA - RuLeaks, internetska stranica Ruske piratske stranke, nastala po uzoru na Wikileaks, sru{ena je nakon {to su stavili fotografije dvorca koji, navodno, pripada premijeru Vladimiru Putinu. O postojanju „Putinovih dvora“ na obalama Crnog mora pro{le godine pisao je i list „Washington Post“. Sude}i prema ruskom „zvi`da~u“ Sergeju Kolesnikovu, dvorac vrijednosti vi{e od milijardu dolara ima amfiteatar i tri helidroma, a u „ve}em dijelu je pla}en novcem doniranim od ruskog poslovnog ~ovjeka“. Putinov portparol demantirao je navode da dvorac pripada ruskom premijeru. RuLeaks je osnovan 14. januara, a radi na serverima izvan svoje zemlje.

Iskosa

O[ „Sveta Meri“: Djeca imaju no}ne more

Djeci slagali da je po~eo rat
LONDON - Direktor Osnovne {kole „Sveta Meri“ u britanskom Lanka{iru Majk Ri~ards (Mike Richards) izvinio se nakon {to su u njegovoj obrazovnoj ustanovi uvjerili djecu da je zapo~eo tre}i svjetski rat. U okviru {kolskog projekta prestra{enoj djeci pokazane su fotografije bomba{kog napada na London iz Drugog svjetskog rata. Potom su u~enike odveli u podrum i uklju~ili po`arnu sirenu, a prire|en je i vatromet kojim su simulirali bombe. Projekt je zami{ljen tako da djeca zamisle kako je `ivjeti tokom borbi na na~in da zaista povjeruju da je rat po~eo. Neka djeca od tada pro`ivljavaju no}ne more. - Promijenili smo program kako bismo bili kreativniji i informativniji te u~enicima dali iskustva koja }e pamtiti. U ovoj prilici smo shvatili da smo oti{li predaleko - rekao je Ri~ards.

Povrije|eni ukrali bolni~ko vozilo
BRISEL - Dvojica Francuza, povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i, ukrala su vozilo Hitne pomo}i kojim su preba~ena u bolnicu, saop}ilo je tu`ila{tvo u Dendermondu. Bjegunci starosti oko 30 godina lak{e su povrije|eni na autoputu. Prevezeni su u bolnicu u kojoj su ukrali ta{nu recepcionarke, a nakon toga i vozilo Hitne pomo}i kojim su pobjegli.

„Putinovi dvori“ na obali Crnog mora

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->