P. 1
Zdravko_Virag_-_Mehanika_fluida

Zdravko_Virag_-_Mehanika_fluida

|Views: 1,966|Likes:
Published by anitamostar20

More info:

Published by: anitamostar20 on Jan 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/10/2013

pdf

text

original

I.

Mehanika fluida - Udzbenik

PREDGOVOR

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDZBENICI SVEUCILISTA U ZAGREBU

lzdavac: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana l.ucica 5, Zagreb Glavni urednik: prof. dr.sc. Tomislav Filetin

Odluka Senata Sveucilista u Zagrebu br. 02-363/3-2001 od 09. listopada 2001.

. Sveucllisna skripta

..

U pocetku pisanja ovog djela ideja mi je bila naciniti zbirku zadataka za kolegije Hidromehanika i Mehanika fluida od zadataka koje sam sastavljao za ispite iz navedenih kolegija VI i VII stupnja od 1987. do 1996. godine, Vecina zadataka je originalno smisljena s osnovnom svrhom provjere znanja studenata, te su neki od njih cisto akademskog karaktera. Izrada zbirke je bila motivirana cinjenicom da rjesavanje numerickih zadataka iz mehanike fluida zadaje studentima velike probleme, iako se njihovo rjesavanje temelji na svega nekoliko osnovnih principa. Taj se paradoks moze objasniti krivim pristupom studenata u spremanju ispita, tj. upornim pokusavanjem rjesavanja zadataka bez da ovladaju osnovnim zakonima, koje onda pokusavaju razumjeti iz rijesenih primjera. Zbog toga sam se odlucio dati i kratki pregled teorije iz koje slijede jednadzbe i formule koje se koriste u rjesavanju zadataka, tako da se svako poglavlje sastoji iz tri dijela. U prvom se iznosi teorija, u drugom je teorija primijenjena u rjesavanju tipicnih primjera, a u trecem dijelu su dani zadaci s odgovorima, koje bi studenti trebali samostalno rjesavati,

Autor: dLSC. Zdravko Virag, izvanredni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje

. sveucutsta u Zagrebu

Recenzenti: dr.sc. Luka Sopta, redoviti profesor Tehnickog fakulteta ~veucilista u Riieci dr.sc. Iva Alfirevi6, redoviti profesor Fakulteta strojarstva I brodopradn]e Sveucilista u Zagrebu

dr.sc. Zoran Mrsa, redovlti pr()fesor profesor,.ehnickogfakulteta

. . ... Sveucilista uRijeCi ..

UDK 532 (075.8)

Sljedeci je problem u tome sto vecina studenata promatra kolegije na studiju sasvim odvojeno, ne shvacajuci da su osnovni zakoni mehanike fluida oni isti koji se uce u mehanici ili termodinamici, Namjerno sam se ogranicio na nestlacivo strujanje fluida, jer se time problem opisa strujanja svodi na primjenu osnovnih zakona mehanike, a izbjegava potreba za prvim i drugim zakonom terrnodinamike, time se gradivo suzava i olaksava njegovo svladavanje, S obzirom da se mehanika slusa u nizim semestrima studija, ocekuje se da su studenti potpuno ovladali zakonima: kolicine gibanja, momenta kolicine gibanja i kineticke energije, te se ovdje njihova primjena jednostavno prosiruje na strujanje fluida. Tako se u iznosenju teorije i rjesavanju primjera neprestano poziva na znanja iz mehanike, sto bi trebalo studentima olaksati svladavanje gradiva i nauciti ih povezivanju gradiva, na prvi pogled razlicitih kolegija. Takav bi im pristup trebao pomoci da u analizi stlacivog strujanja lakse primjenjuju usvojena znanja iz termodinamike,

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuci!isna knjiznlca, Zagreb

VIRAG, Zdravko . .., .

Mehanika fluida : Odabrana poqlavl]a, pnrnjert I

zadaci / Zdravko Virag. - Zagreb: Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2002. - (Manu alia Universitatis studiorum Zagrabiensis = Udibenici Sveucilista u Zagrebu)

Bibliografija.

ISBN 953-6313-39-1

Skripta su podijeljena u sedam poglavlja. Prvo poglavlje obraduje dimenzijsku analizu, koja se uobicajeno uci u mehanici fluida, iako je primjenjiva i u drugim granama fizike. Od drugog do sestog poglavlja obraduju se statika fluida, elernenti kinematike fluida, elementarna dinamika fluida, integralni zakoni dinamike fluida za materijalni i kontrolni volumen, te strujanje u relativnom koordinatnom sustavu, sukladno kolegiju klasicne mehanike. Sedmo poglavlje je posveceno hidraulickom proracunu jednostavnih cjevovoda kao jednoj tipicnoj i cestoj primjeni mehanike fluida, U obradenom gradivu se zaustavlja na integralnom pristupu sto je omogucilo primjenu jednostavnijeg matematickog aparata izbjegavajuci tenzore i indeksni zapis. Ponovo je za ocekivati da ce studenti nakon sto svladaju integralni pristup lakse razumjeti i diferencijalni pristup. Treba naglasiti da ovo nije klasicni udzbenik mehanike fluida, jer ne sadrzi neka standardna poglavljaine, obraduje diferencijalni pristup u mehanici fluida. Zbog toga i redosJijed poglavlja nije isti kao u klasicnim knjigama mehanike fluida, pa je dimenzijska analiza u prvo poglavlje iako se nikad ne predaje kao prva, a ovdje je zgodno da sc u uvodu dimenzijke analize definirala tablica sa znacajnijim velicinama u mehanici fluida, cime se izbjeglo sastavljanje uobicajenog posebnog popisa oznaka. Skripta su zamisljena kao pomagalo studentima pri spremanju numerickog dijela ispita iz gore navedenih kolegija, te se nadam da ce im biti od velike koristi. Naravno da im toplo preporucujern redovito pohadanje predavanjail<ariStenje

.. "~="-~~'~-:c-c--c--.-.-;----- u produlJljivanJu- znanja-limehanike fluida.

420130101

Copyright © Fakultet strojarstva i brodogradnje

Tisak: AJA, Zagreb

Naklada: 400

ii

Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli u realizaciji ovog djela, u prvom redu kolegama s Katedre za mehaniku fluida, koji su zadatke prije svakog ispitnog roka procitali, te pri ispravljanju zadaca numericki provjerili rjesenja zadataka. Zahvalnost upucujem i reeenzentima prof. dr.se. Luki Sopti, prof. ,dr.se. Ivi Alfirevicu i prof. dr.sc, Zoranu Mrsi na njihovim korisnim primjedbama i sugestijama, te prof. dr.sc, V. Androcecu i njegovim asistentima na uocenim pogreskama. Posebnu zahvalnost dugujem asistentici mr.se. Mariji Zivic, koja je vrlo strpljivo, savjesno i s razumijevanjem prepisala tekst, te tehnicki izradila sve slike. Ukazivala mi je na detalje koje je trebalo dodatno pojasniti te je time doprinjela kvaliteti ovog rada u smislu njegove razumljivosti.

. Zagreb, listopada 2001.

GRA8EVINSKJ FJHWLrET SVEUCILJSTA U RIJECI

INV. BFlOJ 8:f63

SIGN. ::::::::::::KS1::Z!:~:Y.::::::::::::,

........ "" vis: _." " ..

.. " ....... , ~." ""-." -.".'"

Autor

SADRZAJ:

PREDGOVOR 1

1. DIMENZIJSKA ANALIZA .- 1

. PRIMjERI 5

ZADACI 23

2. STATIKA FLUIDA 26

2.1 OSNOVNA JEDNADZBA STATIKE FLUIDA 26

PROMJENA TLAKA U MIRUJUCEM NESTACIVOM FLUIDU 29

2.2.1 Promjena tlaka u mirujucem fluidu u polju sile teie 29

2.2.2 Promjena tlaka u relativnom mirovanju fluida pri translaciji 29

2.2.3 Promjena tlaka u relativnom mirovanju fluida pri rotaciji 29

2.3 PRAKTICNI POSTUPCl ZA IZRACUNAV ANJE TLAKA 30

2.3.1 Izracunavanje tlaka u mirujucem fluidu u polju site teie 31

2.3.2 Izracunavanje tlaka u relativnom mirovanju pri translaciji 31

2.3.3 Izracunavanje tlaka u relativnom mirovanju pri rotaciji , 32

2.4 PRINCIP SPOJENIH POSUDA 34

2.4.1 Sluca] apsolutnog mirovanja 34

2.4.2 Sluca] relativnog mirovanja pri translaciji 36

" ' 2.4.3 Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji ~ 37

.. 2.5 PRINCIPI MIERENJA TLAKA, UBRZANJA 1 KUTNE BRZlNE 38

PRIM]ERI ' 41

ZADACI , '.53

2.6 SlLA UZGONA : 56

2.6.1 Sila uzgona na g ranici dvaju fluida 59

2.6.2 Stabilnost plivanja tijela 59

2.63 Princip mjerenja gustoce 62

PRIMJERI 63

Z4DAC/ 69

2.7 SILA TLAKA NA RAVNE POVRSINE 72

..:cc, .. : ,.......... • ••.......••••••••.•.•. ~ ~ 78

2.8 SILA TLAKA NA ZAKRIVUENE POVRSINE 98

~"li .• lJ·LlU 102

ZADACI 127

3. KINEMA TlKA FLUIDA · .. · .. 146

3.1 LAGRANGEOV 1 EULEROV OPIS STRUJANJA 146

3.2 STRUJNICE : ; 151

",,":.~-_ _ _ _",_')

MAS EN 1 PROTOK, TEZlNSKI PROTOK FLUlDA 151

3.4 STRUJNA POVRSINA I STRUJNA CIJEV 153

3.5 REYNOLDSOV TRANSPORTNI TEOREM 154

PRIMJERI 158

4. ELEMENTARANA DINAMIKA FLUIDA 160

4.1 BERNOULLIJEVA JEDNADZBA 161

4.2 PROMJENA TLAKA OKOMITO NA STRUJNICE 164

4.3 PRlMIERI POJAVA IURE8AIA CUE SE DJELOVANJE OBJASNJAVA BERNOULLIJEVOM JEDNADZBOM 164

4.3.1 Mjerenje brzine strujanja, Pitotova cijev, Prandtl-Pitotova cijev 165

4.3.2 lstjecanje kroz male otvore 167

... J.c~82.__:_--.- .. - .. --.A.3.3 .. Kavitacija "' , 169

4.3.4 Mjerenje protoka u strujanju kroz cijevi.. 172

4.3.5 Utjecanje u veliki spremnik 173

4.3.6 Brzina prainjenja spremnika 175

PR1M}ERl 178

~~-'-_~~~l~",_ •.• _._ , , " ;.".; ;; ;.195

iv

NAMICI FLUIDA ~ 201

S. INTEGRALNI PRISTUP U DI .

5.1 OSNOVNI ZAKON! DlN AM !KE FLUIDAZA MATERUALN! VOLUMEN 202

5.2 OSNOVNI ZAKONJ NESTLACIVOG STRUJANJA ZA MATERIJALNI VOLUMEN 203

5.2.1 Zakon koliCine gibanja : : ::::::::: .. ::::::::::::;g~

5.2.2 Zakon momenta koliCi~e gibanja .. ~: : : ····· .. ············ 207

5.2.3 Zakon kineticke energije za nestlacivo strujanje ..

»: NJA ZA KONTROLNI VOLUMEN 208

5.3 OSNOVNI ZAKONI NESTLAdVOG STRUJA ..

k li v' ibani 209

5.3.1 Zakon 0 tctne gl anja : :.............................................. .. 210

5.3.2 Zakon mOTJlenta.koliCi~~eglbanJa .. ~: : : : ~ : 211

5.3.3 Zakon kineticke energtje za nestlacivo strujanje 12

5.4 OSNOVNI ZAKONI JEDNODlMENZIJSKOG NESTLACIVOG STRUJANJA · · · · 2 4

k lici 'bani 21

5.4.1 Zakon 0 tctne gl anja 215

5.4.2 Zakon momenta kolicine gibanja · .. ························ 215

. ,vk .. . .

5.4.3 Zakon kinetic e energlje . 218

~~::~~~.::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: 241

6. OSNOVNI ZAKONI DINAMIKE ZA POMICNI VOLUMEN : ·• · .. · · · .. 248

6.1 OSNOVNI ZAKONI HIDROMEHANIKE ZA TRANSLATORNO GlBAJUel VOLUMEN 248

6.2 B~NOULLIJEVA I EULEROVA JEDNADZBA ZA ROTIRAJUCU STRUJNU CUEV 251

~~~~6~~.:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;~

7. HIDRAULICKI PRORACUN JEDNOSTAVNIH CJEVOVODA • ··290

AKA 290

7.1 MODELIRANJE L1NUSKIH GUBIT . 293

7.2 MODELIRANJE LOKALNIH GUBITAKA ·.·.··· .. ······ .. ·· .. · ·· .. ··· ·· .. ·· · .. ···· .. ·· .. ·· · .. ···· 295

7.3 PosTUPcr PRORACUNA JEDNOSTAVNIH CJEVOVODA .

hid li vk' . d t cievovode , 295

7.3.1 Proracun protoka kroz I rau IC I je nos avne 'J ..

hid licki d t 'h ievovoda , 296

7.3.2 Proracun promjera ! rau IC t je nos avnt Cj .

7.4 HlDRAULICKI PRORACUN CJEVOVODA NEKRUZNOG POPRECNOG PRESJEKA 297

~~~::~.:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;~~

.......................................................... 331

LITERA TURA • · ·• .. · .. ····· .. · .. ···· · · .

KAZALO 332

..........................

RJESVENJA ZADATAKA . .. 335

......................................................

duljina vrijeme

__ +~~ I_masa_ ...

temperatura

!

1

1

I I !

1

1. DIMENZIJSKA ANALIZA

I

Dimenzijska analiza i teorija slicnosti su znanstveni temelj eksperimentalnom istrazivanju slozenih fizikalnih pojava kako u mehanici fluid a, tako i u ostalim podrucjima fizike. Primjenom dimenzijske analize minimizira se potrebni broj mjerenja za istrazivanje neke pojave, a olaksavaju se prikaz i tumacenje rezultata mjerenja. Teorija slicnosti daje podlogu za primjenu modelskih istrazivanja i primjenu analogija u fizici.

Fizikalne velicine imaju svojstvo da se preko svoje definicije daju mjeriti. Mjerenje fizikalne velicine je . usporedba sa standardom cija se velicina naziva mjema jedinica. Dimenzija fizikalne velicine definira njenu kategoriju s obzirom na mjerenje. Razlicite fizikalne velicine mogu imati istu dimenziju i tada se mjere usporedbom s is tim standardom. Tako npr. rad sile i moment sile imaju iste dimenzije, a potpuno su razlicite fizikalne velicine. Sadrza] fizikalne velicine, opcenito oznacen s Q izrazava se s pomocu mjemog broja Q i mjeme jedinice <2, u obliku osnovne jednadzbe metrologije Q = Q o. Sadrzaj fizikalne velicine ne zavisi od izbora mjerne jedinice.

Fizikalne jednadzbe su univerzalne Hi velicinske jednadzbe sto znaci da su u njima varijable fizikalne velicine. One su dimenzionalno homo gene i neovisne 0 sustavu mjernih jedinica.

U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih velicina, a za svaku od njih bi se moglo izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu, ali bi to bilo neprakticno jer bi se u proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. Na primjer sila F koja ce izazvati pravocrtno gibanje tijela mase m ubrzanjem a je definirana jednadzbom F=ma, ili ako se fizikalne velicine izraze s pomocu mjernih brojeva 1 mjerila, U obliku: (FF) = (mm) (aa) , iz

cega slijedi mjerni broj F za silu

F = rna (~a )

S obzirom da je polazna fizikalnaveliCina dimenzionalno homogena, omjer mjernih jedinica je bezdimenzionalan, a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan, sto je neprakticno za proracun. Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi F = mit (definicijska jednadzba za jedinicu sile) tada ce omjer mjernih jedinica biti jednak jedan, a jednadzba za mjerne brojeve imat ce isti oblik kao i polazna fizikalna jednadzba, Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni omjer mjernih jedinica svim jednadzbama unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjernih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucem broju mjernih jedinica. Medunarodni SI sustav jedinica je koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne cetiri osnovne fizikalne velicine, cijim se dimenzijarna odnosno mjernim jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno jedinice svih ostalih fizikalnih velicina, Te su cetiri osnovne velicine s pripadajucim dimenzijama i mjernim jedinicama iz medunarodnog Sf sustava mjernih jedinica dane u tablici 1.1.

Tablica 1.1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici fluida

Velicina

Dimenziia Jedinica u SI sustavu
L m
T s
1- M ~-··kg
e K 2

Dimenzijska analiza

Dimenzija [Q] odnosno jedinica [alsl svake fizikalne velicine u mehanici fluida se moze prikazati kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica u obliku

(1.1)

gdje su eksponenti a, b, c i d tipicni za fizikalnu kategoriju Q, npr. za brzinu a=O, b=l, c=i-L, d=i), za silu a=l, b=l, c=-2, d=O, itd. Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije. Tako se dimenzije svih fizikalnih velicina u kinematici fluida mogu opisati s dvije dirnenzije: duljine i vremena.U dinamici nestlacivog strujanja fluida gdje temperatura fluida ne igra ulogu dovoljne su tri dimenzije: duljine, vremena i mase, a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se prosiruje dimenzijom temperature. U tablici 1.2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida,

Tablica 1.2 Oznake, dimenzija i jedinica nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida

Fizikalna velicina Oznaka Dimenzija Jedinica u SI
sustavu
povrsina A,S LZ mZ
brzina zvuka c LT-l mls
premier/ D, d L m
sila F MLT-z N
gravitacija g LT-z m/sz
tezinski protok 6 MLT-3 N/s
volurnenski modul elasticnosti K ML-IT-z Pa
maseni protok m MT-l kgls
moment sile M MUY-z N·m
snaga P MUT-3 W
tlak p ML-IT-z Pa
volumenski protok Q L3y-l rn3/s
plinska konstanta R UT-Ze-l J/(kg-K)
potencijal masene sile U L2y-Z m2/s2
specificna unutrasnja enerziia u L2T-z Jlkg
volumen fluid a V 0 rn3
brzina strujania fluida v Ly-l m/s
rad sire W MUT-2 J
geodetska visina z L m
gus toea fluida p ML-3 kg/m3
koeficiient kinematicke viskoznosti v UT-l m2/s
koeficiient dinamicke viskoznosti f1 ML-Iy-l Pa-s
brzina vrtnje to T·1 rad/s
koeficijent trenja A - -
naprezanje 1: ML-IT-2 N/m2
kut a - rad
zracnost E L m
koeficiient povrsinske napetosti 0' MT·2 N/m Dimenzijska analiza

3

Trebanaglasiti da je izbor ove cetiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan, te se umjesto njih moze koristiti bilo koji skup od cetiri dimenzionalno nezavisne fizikalne velicine, Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih velicina izabranog skupa ne moze prikazati dimenzijama preostalih fizikalnih . velicina u tom skupu, sto je sadrzano u teoremu 0 dimenzionalno nezavisnom skupu koji glasi: Ako sarno trivijalno rjesenje aj=ar •.. =an=O, cini produktpotencija Q? . QJ2 . Q~" bezdimenzijskim, onda je skup n fizikalnih velicina Q]J Q2' .'" Qn dimenzionalno nezavisan. Ako je n>k, gdje je k broj osnovnih dimenzija (mjernih jedinica) u skupu, tada skup n fizikalnih velicina ne moze biti dimenzionalno nezavisan.

Tako su npr. sila, masa i ubrzanje dimenzionalno zavisne velicine, jer su vezane drugim Newtonovim zakonom, a skup od n;;;;;3 velicine: brzina, ubrzanje i kutna brzina cije su- dimenzije opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena (k=2), zbog n>k ne mogu biti dimenzionalno nezavisne.

J

.~

f

]

1 I

Kljucno znacenje u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki fizikalni zakon izmedu n fizika1nih velieina QI' Q2' .. " Qn' izrazen funkcijom G(Ql' Qz, ... , Qn)=O, neovisnom 0 promjeni mjerila (velieinska jednadzba), moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku T (tt; lIz, ... IIn_k) = 0, gdje je k broj osnovnih velicina cijim se dimenzijama mogu

opisati dimenzije Citavog skupa n fizikalnih velieina,

Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednom krivuljom koja se moze odrediti s m mjerenja. Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja, a zakon izmedu cetiri velicine u m dijagrama, svaki s po m krivulja, a svaka krivulja je odredena sa m mjerenja, kao sto je prikazano u tablici 1.3

I

I I ]

[

'I

I

I

:1

I

I 1) Pretpostavlja se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra da upravlja fizikalnom pojavom,

i te se sastavi tablica s njihovim simbolima i dimenzijama iii mjernim jedinicama, iz koje se

I odredi broj k, dimenzionalno nezavisnih velicina,

I 2) Iz skupa od n fizikalnih velicina izabere se k dimenzionalno nezavisnih velicina (dokaze se

I njihova dimenzionalna nezavisnost prema danom teoremu).

. ········T--··--·_· 3) Odsvake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se

I bezdimenzijski II parametar na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih

j

! velicina iz dimenzionalno nezavisnog skupa, u obliku

I

Tablica 1.3 Potrebni broj mjerenja u funkciji broja varijabli u pojavi

Broj varijabli Broj dijagrama Broj krivulja Broi mjerenja
2 ........ ···1 1 m
3 1 m m2
4 m m2 m3
5 m2 m3 m4
6 m3 m4 m5 Ocit je interes za smanjivanjem broja varijabli u POFVl sto se moze ostvariti primjenom Piteorerna, koji se opcenito realizira kroz sljedece korake:

i=l,n-k

!

j- ...

I

, .,

I

I

;

4

Dimenzijska analiza

Na taj nacin skup od n fizikalnih velicina zamijenjen je skupom ad n-k bezdimenzijskih II parametara.

Pri tome vrijede sljedeca pravila:

a) aka je n-k ~ 0, sto znaci da se ne maze formirati niti jedan II parametar, ukazuje da je skup od n utjecajnih velicina nepotpun;

b) aka je n-k=l, moguce je saciniti sarno jedan II parametar, a problem se svodi na T(Il)=0 iii II=konst, sto znaci da je problem principijelno moguce rijesiti sarno jednim mj erenj em.

c) Funkcija medu bezdhllel1zijskimiipara.metrima.,idel1dcnog je oblik3.ia· beskonacnu obitelj geometrijski, kinematicki i dinamicki slicnih pojava. Slicnost dvaju pojava podrazumijeva da se iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi mogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentom slicnosti). Posebno, funkcija medu bezdimenzijskirn II parametrima je jedna i ista funkcija za modelsku i prototipnu pojavu.

d) Bezdimenzijska velicina (npr. kut) vee je sama po sebi II parametar i ne moze biti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina.

e) Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina, a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (eilj je da se pojavljuje u sarno jednom II parametru).

f) Svaki-II parametar se smije poteneirati i mnoziti proizvoljnom konstantom.

g) Ukoliko je neka ad utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa, rezultati mjerenja nece lezati na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagramu.

Dimenzijska analiza

5

Primjeri

Pl.! Treba izraziti dimenzije vremena t, gravitacije g, sile F, koeficijenta povrsinske napetosti 0; tlaka p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J..l s pomocu dimenzija gustoce p, brzine v i duljine I. Oznake osnovnih dimenzija su: [p]=R, [v]=V, [i]=L.

SI sustavu mjera, osnovne dimenzije za dinamiku nestlacivog strujanja su dimenzije: mase, duljine i vremena (M, L, T), ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa ad tri dimenzionalno nezavisne velicine, U ovom primjeru su to dimenzije R, V, L. Prvo treba pokazati da je skup velicina p, v, I dimenzionalno nezavisan, sto se cmi s pomocu prije spomenutog teorema, po kojem se trazi rjesenje za eksponente a, b, i c, koji Cine produkt potencija osnovnih velicina bezdimenzijskim, tj.

se dimenzije p, v, I izraze pomocu M, L, T, gornja jednadzba prelazi u oblik:

Izjednacavanjem eksponenata nad istim bazama lijeve sustav linearnih algebarskih jednadzbi

desne strane gornje jednadzbe, slijedi

a =0
-3a +b +c =0
-b =0 je rjesenje trivijalno (a=b=c=O), sto znaci da je skup velicina p, v, I dimenzionalno nezavisan, te moze posluziti za opis dimenzija ostalih fizikalnih velieina dinamike nestlacivog strujanja.

Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci ad definieijskih fizikalnih jednadzbi iii polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pomocu M, L, T prema tablici 1.2. U nastavku se

.~"-,~='c_, 'el oba nacina,

I naCin

- Brzina v je definirana kao promjena puta u vremenu, iz cega slijedi da je dimenzija brzine

jednaka omjeru dimenzija duljine i vremena,

[v] = 11 =? V Lv. di ..

[t] = [tf lZ cega je ImenzlJa vremena t

[t] = LV-l (a)

da ce odnos velicina Sh fluida naziva Strouhalovim brojem.

llvt biti bezdimenzijski n parametar koji se u mehanici

dimenziju ubrzanja koje je definirano kao promjena brzine u jedinicnom

6

Dimenzijska analiza

[v] [g] = Ttl

(b)

=

Odnos velicina il2/ gl je bezdimenzijski II parametar, a u mehanici fluida se definira kao Froudeov broj u obliku Fr = vi Jif .

- Gustoca fluida p je

[m] [p]=W

definirana kao sadrzaj mase m

=> R = [m] iz cega je

L3 '

fluida u jedinicnom volumenu

dimenzija mase

[m] = RU

(c)

_ Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi ubrzanju

[F] = [m] . [aJ, te uz pomoc (b) i (c) slijedi:

(d)

Do istog rezultata bi se doslo uvrstavanjem u dimenziju sile [F] =MLT2 (prema tablici 1.2) za dimenziju M mase izraz (c), a za dimenziju T vremena izraz (a). Bezdimenzijski odnos koji slijedi 1z (d), uz t2 = A (povrsina)

Cp = F/(+ pv2 A) se u mehanici fluida naziva koeficijentom sile

_ Koeficijent povrsinske napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini, iz cega slijedi da je dimenzija koeficijenta povrsinske napetosti jednaka omjeru dimenzija site (izraz Cd)) i duljine, sto daje

[0"] = [F] [if

(e)

Bezdimenzijski parametar koji slijedi iz (e) ima oblik We = 0-/ pv21 brojem.

naziva se Weberovim

- Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini, te vrijedi:

(f)

Bezdimenzijski odnos Eu = p/(+ pv2) se naziva Eulerovim brojem.

_ Koeficijent dinamicke viskoznosti fl ima dimenziju [M] = ML-IT1, te ako se dimenzije mase i vremena izraze jednadzbama (c) i (a) slijedi dimenzija koeficijenta dinamicke viskoznosti izrazena s pomocu dimenzija R, V, L u obliku

(g)

Dimenzijska analiza

7

Bezdimenzijski parametar koji slijedi iz (g) ima oblik Re = pdf I-l brojem.

naziva se Reynoldsovim

),I naCin

,

Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjem eksponenata cine dimenzije trazene fizikalne velicine.

-Tednadzba koja definira dimenziju vremena t glasi

potencija dimenzija p, v, I koji

(h)

odnosno, prikazom dimenzija prema tablici 1.2

Izjednacavanjem eksponenata nad istim bazama slijedi

M: a =0
L: -3a +b +c =0
T: -b =1 (i)

Rjesenje sustava (i) je a=O, b=-1, c=1, sto uvrsteno u (h) daje

[t] = [vrl [l]l = LV·l sto odgovara izrazu (a)

Jednadzba koja definira dimenziju gravitacije g glasi

G)

iIi s pomocu dimenzija iz tablice 1.2 [ML-Jr [LTlt [LlC = MOLT2

........ +-te izjednacavanjem eksponenata nad istim bazama

M: a =0

L:

T:

-3a

(k)

+b -b

+c

=1

= - 2

OWo je lijeva strana sustava (k) linearnih jednadzbi jednaka lijevoj strani sustava (i), a razlika je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s P?mocu dimenzija velicina p, v, I. Tako se mogu skraceno napisati sustavi linearnih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju eksponenti a, b i c, za sve velicine u obliku

velicina: t g F a P M
M: a = 0 0 1 1 1 1
L: -3a +b +c 0 1 1 0 -1 -1 (1)
T: -b = 1 -2 -2 -2 -2 -1 8

Dimenzijska analiza

gdje ce vrijednosti koeficijenata a, b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane. Tako se za gravitaciju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z, a=O, c=-1 sto daje

kao u izrazu (b)

- Za odredivanje dimenzije sile F uzima se treci stupac desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg . je tada rjesenje a=1, b=2, c=2 sto daje dimenziju sile F u obliku

kao .. u izrazu (d)

- Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti a uzima se cetvrti stupac desne strane sustava jednadzbi (I) Cije je rjesenje a= 1, b=2, c= 1

kao u izrazu ( e)

- Za odredivanje dimenzije tlaka p uzima se peti stupac desne strane sustava jednadzbi (I) kojeg je tada rjesenje: a=1, b=2, c=O, sto daje dimenziju tlaka p u obliku

kao u izrazu (f)

- Konacno, za odredivanje dimenzije koeficijenta dinamicke viskoznosti jl vrijedi zadnji stupac desne strane sustava jednadzbi (1), a njegovo rjesenje glasi a=1, b= 1, c= 1, sto daje

[fl] = RVL

kao u izrazu (g).

Pl.2 U turbulentnom strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev, tangencijalno naprezanje t: na stijenci cijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti !l fluida, zatim od promjera D cijevi,srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi. Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangencijalnog naprezanja od preostalih velicina.

Uradak

Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablicu s popisom oznaka i dimenzija fizikalnih velicina koje upravljaju pojavom, sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei:

Velicina D k v 'f P !l
Dimenziia L L LT-I ML-11'"2 ML-3 ML-1T-l U tablici se pojavljuje n=6 fizikalnih velicina i k=3 osnovne dimenzije (M, L, T), te se moze izabrati ship od 3 dimenzionalno nezavisneVelicine. U zadatkusetra.zi zavisnostfangencijalnog naprezanja t: od preostalih velicina, pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup, Tangencijalno naprezanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjecaj zeli posebno istraziti, te se ni te dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup, za kojcg onda ostaju vclicine-p, v i D u cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni preduvjet dimenzionalne nezavisnosti izabranog skupa.

Dimenzijska analiza

9

Drugi korak u provodenju Pi-teorema je dokazivanje dimenzionalne nezavisnosti izabranog skupa fizikalnih velicina p, v i D, prema teoremu 0 dimenzionalno nezavisnom skupu. Prema spomenutom teoremu traze se vrijednosti eksponenata a, b, c da bi produkt potencija bio bezdimenzijski, analogno prethodnom primjeru

t

(a)

odnosno

(b)

sto vodi sustavu linearnih algebarskih jednadzbi:

M: a =0
L: -3a +b +c =0
T: -b = 0 (c)

kojeg je rjesenje trivijalno (a=b=c=O), sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa.

U trecem koraku provedbe Pi-teorema od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa formira se po jedan II parametar. U ovorn je slucaju moguceformirati n-k=6-3=3 II parametra.

- Parametar lIt' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik

(d)

Koeficijenti a, b, c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d)

daje sustav jednadzbi

M:

L:

T:

o o

o =

1 -1

-2

+a -3a

+b -b

+c

(e)

rjesenje kojeg je a=-1, b=-2, c=O, sto uvrsteno u izraz (d) daje parametar Ill' oblika

se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorema po kojem se II pararnetar smije mnoziti s proizvoljnom konstantom, Ill' se prevodi u parametar III oblika

T

ill == zn, ' = ---,1:----2-

···rPlJ.

(f)

!i

10 Dimenzijska analiza

- Parametar Il2' se formira s koeficijentorn dinamicke viskoznosti /-l , u obliku

ili s pornocu dimenzija

sto daje sustav jednadzbi

M:

L:

T:

o = o

o

+c

(i)

1 -1

-1

+a -3a

+b -b

rjesenje kojeg je a=-I, b=-I, c=-l, sto uvrsteno u izraz (g) daje parametar Ilz' oblika

il2 '

_f.L_ . pvD

Reciprocna vrijednost ovog parametra predocuje Reynoldsov broj

1

1I2 = -- = Re 1I2 '

(j)

- Parametar Il3 formira se s visinom hrapavosti stijenke k, prema

(k)

ili s pomocu dimenzija

(1)

sto daje sustav jednadzbi

M:

L:

T:

o = o

o

+c

(m)

a -3a

+b -b

1

rjesenje kojeg je a=O, b=O, c=-l, sto definira parametar Il3 u obliku

(n)

Ako se usporede sustavi jednadzbi (e), (i) i (rn), vidi se da su koe~<;ijc;n.!illzllep()znanice a, b, i c u svim sustavima jednaki, a sustavi se razlikuju sarno po slobodnim clanovima koji odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira II parametar. U parametru Il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar. U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno.

Dimenzijska analiza

11

>< Nakon formiranja II parametara fizikalni zakon izrazen funkcijom G(v, D, 1; 11, p, k) =0 sest »dimenzijskih varijabli moze se izraziti funkcijom r(Ill> Ilz, fI:,)=O tri bezdimenzijske varijable iIi . eksplicitno III =ip(Ilz, Il3)' Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije odnosno ip nepoznate kao i funkcija G. Doprinosdimenzijske analize ogJeda se u ivanju varijabli u pojavi cime je znatno olaksano eksperimentalno odredivanje funkcije ip

1) u odnosu na funkciju G. Uvrstavanjem znacenja II parametara u funkciji ip izraz za tanzenciialno naprezanje prelazi u oblik

1 2 ( k J

-r = 2 pv . ¢ Re'Ii

(0)

se radi 0 pravocrtnom strujanju fluida ustaljenim profilom brzine, to znaci da nema iene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen koji obuhvaca unutrasnjost cijevi duljine L mora biti jednaka nuli. Ako se promatra ravnoteza sila u smjeru su masene sile okomite na smjer strujanja, slijedi da su u ravnotezi povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka . na izlaznom presjeku, te konstantno (zbog ustaljenog profila brzine) tangendjalno naprezanje plastu cijevi koje je usmjereno suprotno od smjera brzine strujanja. Jednadzba ravnoteze

(p)

jednadzbe (0) u (p) dobije se Darcy-Weissbachova formula za proracun pada tlaka ustaljenim profilom brzine kroz okrugle cijevi koja glasi

( kJ L 1 2

PI - P2 = 4 ip Re, Ii . Ii . 2 pv

(q)

c.. .. >-.·.,,·, .... 4¢ (Re, ~ J .. se oznacava .... sa A

naziva koeficijentom trenja, a odreden je

eksperimentalno i daje se u Moodyjevom dijagramu. Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki .•.••• proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim . mrezama .... (vodovodima, niskotlacnim plinovodima, naftovodima, itd.).

Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki glatke kugle promjera D potopljene u fluid (gustoce p, koeficijenta dinarnicke viskoznosti fl.) kroz koji se ta kugla giba stalnom brzinom v u horizontalnoj ravnini,

Pretpostavlja se da je sila otpora definirana nekom funkcijom G gore navedenih pet fizikalnih velicina, pa vrijedi opcenito·

(a)

formiranje tablice s dimenzijama svih fizikalnih velicina u pojavi.

12

Dimenzijska analiza

Velicina D v p R fl
Dimenzija L LT-l ML-3 MLT-2 ML-1r-1 Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih dimenzija pojavljuju M, L, T, dakle k=3, sto omogucuje izbor skupa od tri dimenzionalno nezavisne fizikalne velicine, odnosno mogu se formirati dva Il parametra,

Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina, za sto postoji vise mogucnosti. Ako se trazi zavisnost sile otpora R, ona se nece ukljuciti u taj skup, a obzirom da je ona poslj6diCaviskoznosticijise t1.tjecaJ zeli posebno anaHZirad, koeficijentdinamicke viskoznos ti takoder nece uti u taj skup, te ostaje skup p, v, D cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana u prethodnom primjeru.

U trecem koraku formiraju se bezdimenzijski Il parametri, jedan od sile F, a drugi od koeficijenta dinarnicke viskoznosti f.1 u obliku

(b)

iIi pomocu dimenzija

(c)

Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim bazama na lijevoj desnoj strani gornje jednadzbe

slijedi sustav tri linearne algebarske jednadzbe

M:

L T:

o

o =

o

+c

(d)

1 1 -2

+a -3a

+b -b

kojeg je rjesenje a=-1, b=-2, c=-2, sto uvrsteno u jednadzbu (b) daje

R

Pozivajuci se na pravo mnozenja II parametara proizvoljnom konstantom parametar III se moze preurediti u oblik koeficijenta sile

gdje je (1/2) pv2 dinamicki tlak, a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja fluida.

Analogno se definira drugi II parametar u obliku

(e)

iz kojeg slijedi sustav tri linearne algebarske jednadzbe:

analiza 13
M: 0 J +a
L: 0 = 1 -3a +b +c (f)
T: 0 = -1 -b (f) glasi a=-1, b=-1, c=vl, sto uvrsteno u izraz (e) daje parametar ilz oblika 1I2 = -p-

, pvD

reciprocnu vrijednost Reynoldsova broja

1

Re = -- = u,

tome, funkcija G medu pet fizikalnih velicina, prevodi se u funkciju ," dva II parametra

CD = cP (Re)

(g)

iIi

male brzine gibanja V, moze se pretpostaviti da ce inercijske sile biti zanemarive u odnosu viskozne sile, a za taj slucaj gustoca p, kao predstavnik rnase, odnosno inercijskih sila mora . iz jednadzbe (g), sto je moguce sarno za oblik

C _ konst D -

Re

R = konst ' vDp

(h)

iii

potvrdeno eksperimentom.

odredena bezdimenzijska funkcija cp(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pri kugle bilo kojeg promjera, bilo kojom brzinom u bilo kojem fIuidu. Ako bi se sarno jednil11l11j~!r;:;!li~l11, __ (:7D1=:~(Bf?1)' one bi ponovojnoglojiosluziti za odredivanje

u jos uvijek velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja ReI koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COl, dakle padaju u istu tocku prostora varijabli. Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnim jednadzbama i koj,e karakterizirane istom tockom u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti ""-Ctihu<I,,iiabli) kaze se da su fizikalno slicne.

Otvorena cilindricna posuda promjera D, koja na dnu ima otvor promjera d, koeficijenta protoka Cd je ispunjena fluidom do visine H. Posuda se potpuno isprazni u vremenu t1 =36,5 s. Primjenom Pi- teorema treba odrediti za koje bi se vrijeme tz ispraznila geometrijski slicna posuda tri puta vecih dimenzija istog koeficijenta protoka Cd otvora na dnu posude u istom polju gravitacije. Uputa: pretpostaviti da je t=f(D, d, Cd, H, g).

eiji je popis dan u sljedecoj tabIici

14

Dimenzijska analiza

Iz tablice je vidljivo da se u dimenzijama utjecajnih velicina pojavljuju dvije osnovne dimezije (L, T) te je moguce izabrati skup od dvije dimenzionalno nezavisne velicine. U taj skup nece uti vrijeme t jer sc trazi zavisnost vremena t od preostalih velicina, a mora uci gravitacija g jer je to jedina preostala velicina koja sadrzi dimenziju vremena. Koeficijent protoka CD je bezdirnenzijska velicina, te je sama po sebi Il parametar i ne moze uci u skup dimenzionalno nezavisnih velicina. Za drugu velicinu dimenzionalno nezavisnog skupa ostaje izbor izmedu D, d, i H, te se izabire promjer posude D. Nakon izbora osnovnog skupa trebalo bi dokazati njegovu dimenzionalnu nezavisnost, sto je u ovom primjeru nepotrebno jer je ocito da se pomocu dimenzije promjera ne moze prikazati dimenzija gravitacije, pa se moze odmah pristupiti formiranjun -k=4 Il parametra.

Parametar ill formira se od vremena t u obliku

(a)

Hi pomocu dimenzija

sto nakon izjednacavanja eksponenata nad istim bazama daje sustav linearnih jednadzbi

L T

o = a +b

o 1 -2a

(b)

rjesenje kojeg je a=I/2, b=-1/2, sto uvrsteno u izraz (a) daje

(c)

Parametar il2 formira se od promjera otvora d, koji ima istu dimenziju kao skupa dimenzionalno nezavisnih velicina, te direktno slijedi

promjer D iz

d Il2 =-

D

a isto vrijedi za Il parametar koji se formira od visine H

Koeficijent protoka Cd je sam po sebi Il parametar te se moze pisati

Dakle, fizikalni zakon izmedu 6 fizikalnih velicina izrazen funkcijom G oblika

t= G( D, d, Cd, H, g)

primjenom Pi-teorema prelazi u zakon medu cetiri Il parametra oblika

analiza

15

funkcija 4> nepoznata funkcija, ipak se moze odgovoriti na pitanje u zadatku. Nairne, u je u obje situacije isti koeficijent Cd, a za geometrijski slicne posude parametri llz i 14 ednaki iz cega slijedi da je vrijednost nepoznate funkcije 4> ista u oba slucaja, sto povlaci parametara ill u obliku

slijedi t2 = t1 J ~~ = t1J3 = 63,2 s ,

Prekidanje stacionarnog, izotermickog strujanja plina u okrugloj cijevi trenutnim zatvaranjem ventila, uzrokuje prirast tlaka fY¥J koji ovisi 0 promjeru D cijevi, masenom protoku m pIina, temperaturi T plina i plinskoj konstanti R. a) Primjenom Pi-teorerna treba odrediti oPC! oblik zavisnosti prirasta tlaka od preostalih velicina. b) Ako je prekidom masenog protoka m = 1,8 kgls zraka (R=287,04 J/kgK) , temperature T=288. K, u cijevi promjera D=150 mm doslo do porasta tlaka od fY¥J=292,8 mbar, treba odrediti prirast tlaka koji ce nastati trenutnim prekidom strujanja metana (Rl =518,3 J/kgK), temperature Tl =298 K, masenim protokom tit 1 =2,81 kgls u cijevi promjera Dl =200 mm.

u zadatku.i.pojavom. upravlja 5 fizikalnih velicina ciji se - popis nalazi u

MT-l

1

e

tablice je vidljivo da se u dimenzijama velicina koje upravljaju pojavom pojavljuju cetiri dimenzije (M, L, T, e), te ce skup dimenzionalno nezavisnih velicina biti sastavljen od velicine, odnosno moguce je formirati sarno jed an Il parametar, U skup dimenzionalno velicina stavljajuse sve velicine osim prirasta tlaka cija se zavisnost trazi. U cilju dimenzionalne nezavisnosti skupa velicina D, R, T i tit traze se eksponenti a, b, c cine produkt potencija navedenih velicina bezdimenzijskim

(a)

pomocu dimenzija iz prethodne tablice

(b)

Izjednacavanjem eksponenata nad istim bazama slijedi sustav linearnih algebarskih jednadzbi u =--··-:-·-····:·····:6 ····b·:·l·{ku

16
M: 0 = d
L 0 = a +2b
T 0 = -2b -d
e 0 = -b +c Dimenzijska analiza

(c)

Gornji sustav ad cetiri jednadzbe ima samo trivijalno rjesenje a=b=c=d=O sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnost izabranog skupa fizikalnih velicina, te skup moze posluziti za formiranje II parametara.

U ovom primjerujnoze se formirati samo jedartil pafameta.fod velicine prirasta tlaka oblika

(d)

Sustav jednadzbi za odredivanje koeficijenata a, b, c i d imat ce iste koeficijente kao i sustav (c), sarno ce se na lijevoj strani sustava jednadibi pojaviti negativni eksponenti iz dimenzije tlaka, pa sustav glasi

-1 = d
1 = a +2b
2 -2b (e)
=
o = -b +c Rjesenje gornjeg sustava jednadzbi je d=-I, b=-1/2, c=-l/2, a=2 sto uvrsteno u izraz (d) daje ll-parametar u obliku

(f)

Zavisnost prirasta tlaka iJ.p = G (D, R, T, m) koja bi se prikazivala u vise dijagrama na kojima bi bile familije krivulja primjenom dimenzijske analize prelazi u izraz 1(11)=0, odnosno

II= C= konst.

(g)

1Z kojeg slijedi

iJ.p

(h)

Principijelno je dovoljno sarno jedno mjerenje kojim se definira konstanta C, time je u potpunosti odredena zavisnost prirasta tlaka Sp ad preostalih velicina,

U drugom dijelu zadatka nude se numericke vrijednosti velicina pomocu kojih se moze odrediti vrijednost konstante prema izrazu (h).

292, S . 102 . 0, 152 = -:1-, 8~. ~r:2==='S7==,=::'0":"4 =. '::=:2S==='S=-

C

1,27

(i)

sto uvrsteno u izraz (h) daje konacni oblik izraza za prirast .tlaka

iJ.p

Dimenzijska analiza

17

Napomena: teorijska razmatranja daju vrijednost konstante C=4/n te su numericki podaci zadani tako da se dobije ta teorijska vrijednost.

odredena konstanta C, omogucuje da se izracuna prirast tIaka pri prekidu strujanja bilo plina, bilo koje temperature, bilo kojim masenim protokom u cjevovodu proizvoljnog pr1omJera. Taka za zadane podatke za metan slijedi:

mlJR11i

= 1, 27 . _;:_:_....,,-- = 351,4 mbar .

DI2

Razlika tlaka Sp, unutar mjehurica sapunice i atmosferskog tlaka ovisi 0 koeficijentu povrsinske napetosti (J' i promjeru mjehurica D. Primjenom dimenzijske analize treba odrediti kako ce se rnijenjati razlika tlaka aka se: a) udvostruci promjer mjehurica, b) udvostruci koeficijent povrsinske napetosti.

upravljaju tri fizikalne velicine popisane u sljedecoj tablici.

.. tablice dimenzija vidljivo je da se u dimenzijama skupa utjecajnih velicina pojavljuju 3 dimenzije (M;···· L, TY"!i-"cegabise dalo zakljucitidapostoje tri dimenzionalno velicine. Kada bi pobrojane tri velicine bile dimenzionalno nezavisne to bi znacilo da njih ne maze formirati niti jedan II parametar sto bi ukazivalo na Cinjenicu da je skup velicina nepotpun. Medutim, ako se pogleda u redak tablice s jedinicama, moze se da se u jedinicama pobrojanih velicina pojavljuju sarno dvije jedinice (N i m) iz cega se da je moguce formirati dimenzionalno nezavisan skup ad sarno dvije velicine (k=2), ad pobrojanih velicina maze formirati jedan II parametar. No, za primjer se moie ;vv ..... usati dokazati dimenzionalna nezavisnost citavog skupa utjecajnih velicina. U tu svrhu se eksponenti u produktu potencija dimenzija pobrojanih velicina koji taj produkt cine v~~, .. nenzijskim u obliku

(a)

(b)

vodi do sustava linearnih algebarskih jednadzbi oblika:

18
M: a +b = °
L -a +c = °
T -2a -2b = °
06to je da je treca jednadzba Dimenzijska analiza

- (c)

gornjeg sustava podijeljena s minus dva jednaka prvoj jednadzbi, pa ostaje sustav dvije jednadzbe sa tri nepoznanice u kojem je Ako se za neodredenu nepoznanicu izabere eksponent a, sustav

te se rnoze izbaciti iz sustava, jedna nepoznanica neodredena. ( c) se moze napisati u obliku

b = -a

(d)

c = a

Proizvoljnim izborom eksponenta a (a:t:O) dobivaju se razlicita rjesenja sustava (c) sto dokazuje da je polazni skup fizikalnih velicina dimenzionalno zavisan. Za a = 1 slijedi b;;:; -1 i c = 1 sto na osnovu jednadzbe (a) definira II parametar oblika

II = iJp D 0:

(e)

Funkcionalna

zavisnost medu fizikalnim velicinama

G (iJp, 0:, D)

izraz

r(I1);;:;o,

prelazi u

odnosno Il= C=konst., iz cega slijedi izraz

0:

dp = C·D

(t)

gdje se konstanta C moze u principu odrediti pomocu jednog mjerenja,

Iz izraza (f) slijedi da ce se udvostrucenjem promjera D mjehurica prirast tlaka unutar mjehurica dva puta smanjiti, a udvostrucenjem koeficijenta povrsinske napetosti ce se udvostruciti i prirast tlaka.

Pl.7 Hidraulicki glatka kugla promjera D=100 mm giba se konstantnom brzinom v u horizontalnom smjeru kroz mirujuce ulje gustoce p=860 kg/m>, koeficijenta dinamicke viskoznosti ,u;;;; 0,02Pa·C Ked brzine VI =0,93fu/s izmjereria jesilaoipora FI =73 N, a kod brzine v2=3,72 mis, sila F2= 584 N. Primjenom dimenzijske analize (i line arne interpolacije izmedu dvije tocke) treba odrediti silu otpora F3 za slucaj gibanja kugle promjera D3=20 mm brzinom v3=O,87 m/s u vodi gustoce P3=999 kg/m3, koeficijenta kinematicke viskoznosti v3=1,05·1O-6 m2/s.

Uradak

Sila otpora F kugle zavisi od gustoce p, koeficijenta dinamicke viskoznosti u, promjera kugle D brzine gibanja kugle V, U obliku F=f(p, u; D, v). .Oblik funkcijef jenepoznat,-apoznatc su dvije tocke te funkcije, te treba odrediti vrijednost funkcije u trecoj tocki. Provodenje interpolacije u skupu fizikalnih velicina bilo bi nemoguce s obzirom da se raspolaze sarno s dva mjerenja, te se prije interpolacije primjenom Pi-teorema prelazi na bezdimenzijske varijable. S obzirom da je skup utjecajnih fizikalnih velicina isti kao u primjeru Pl.3, ovdje ce se rezultati direktno preuzeti iz tog primjera gdje su od pet fizikalnih velicina, uz izabrani skup dimenzionalno nczavisnih velicina p, v, D formirana dva II parametra u obliku

Dimenzijska analiza

19

.:»: pvD

(a)

Prema teoremu fizikalni zakon prelazi u oblik

(b)

koji se moze prikazati krivuljom. Poznavajuci dvije toce na krivulji, linearnom se interpolacijom dolazi do trece tocke, Na temelju zadanih podataka za dva mjerenja u ulju mogu se izracunati vrijednosti III i Il2 parametara, a za slucaj gibanja u vodi sarno vrijednost parametra (Il2)3 dok ce se vrijednost parametra (Illh odrediti linearnom interpolacijom.

Vrijednost II parametara u prvoj tocki

F1

2 2 = 1,570

pVI D

1,00 . 10-4

Vrijednost II parametara u drugoj tocki

F2

2 = 0,785

PV2 D2

2,50 . 10-5

parametra utre.e()L ~<:)~~~. (slucaj gibanja kugle u vodi)

obzirom da se vrijednost parametra (llzh nalazi izmedu vrijednosti (Il2h faktor linearne interpolacije a u obliku

(Il2h moze se

(II2)3 - (Il2)l 6 03 . 10-5 - 1 . 10-4

a = ~--~--~~~ = ~'------~-------,-

(II2)2 - (Il2)l 2,5. 10-5 - 1 . 10-4

0,529

pomocu kojeg se odreduje vrijednost (Illh u obliku

Prema izrazu (a) sila F3 je jednaka

20

Dimenzijska analiza

PI.S Moment M fluida na rotor aksijalne turbine zavisi od gustoce fluida p, promjera D rotora, kutne brzine rotacije OJ rotora i volumenskog protoka Q fluida kroz turbinu. Primjenom dimenzijske analize treba odrediti opci oblik zavisnosti momenta M od preostalih velicina, Ako se zna da je moment M linearno zavisan 0 protoku Q (pri cemu je za Q=O, M=O), treba odrediti postotnu promjenu momenta M za geometrijski slicnu turbinu 10% manjeg promjera koja rotira 15% vecom kutnom brzinom.

Uradak

Popis utjecajnih velicina-u pojavi datjeudonjoj tablici

Velicina M Q p D (J)
Dimenzija MOT"2 OT·1 ML"3 L T1 U dimenzijama navedenih pet fizikalnih velicina pojavljuju se tri osnovne dimenzije te ce se izabrati skup od tri dimenzionalno nezavisne velicine, U taj skup se nece ukljuciti moment M i protok Q jer je u zadatku zadana njihova linearna zavisnost, koju je najlakse iskoristiti ako se svaka od tih velicina nalazi sarno u po jednom Il parametru. Za dimenzionalno nezavisan skup ostaju velicine p, D, (J) za koje je iz tablice dimenzija ocito da su dimenzionalno nezavisne jer se dimenzija gustoce ne moze prikazati pomocu dimenzija LiT sadrzanih u D i OJ, dimenzija (J) se ne moze prikazati s pomocu dimenzija p i OJ jer se iz dimenzije gustoce ne moze s dimenzijom T iz (J) ponistiti dimenzija mase M.

U ovom se primjeru mogu jednostavno formirati Il parametri. Tako se dimenzija momenta moze prikazati u obliku

(a)

iz cega slijedi parametar ill oblika

(b)

analogno za dimenziju volumenskog protoka

(c)

iz cega slijedi parametar ilz oblika

Q

D3w

Cd)

Opci oblik zavisnosti parametra ill od parametra ilz glasi

iIi

Ako se zna da moment M Iinearno zavisi od protoka Q tada opci izraz (e) prelazi u oblik

M

Q C-3- + C1 Dw

(t)

Dimenzijska analiza

21

gdje su C i Cl bezdimenzijske konstante. Zbog uvjeta da je za M=O, Q=O, konstanta C1 je takoder 'jednaka nuli, te je konacni izraz za moment

(g)

Za smanjenje promjera od 10% vrijedi Dl =0,9D, a za povecanje kutne brzine za 15% vrijedi WI = 1,15 (J) sto uvrsteno u izraz (g) daje

MJ = C . p (0, 9D)2 (1, 15w) Q = 0,9315 CpD2wQ M

(h)

smanjenje momenta Ml u odnosu na M za 6,85%.

Pl.9 Promjer d rasprsenih kapljica u spreju zavisi od promjera D i brzine v mlaza, te 0 gustoci p, koeficijentu dinamicke viskoznosti /1 i koeficijentu povrsinske napetosti 0' kapljevine. Koliki je omjer promjera kapljica u dvije slicne pojave spreja u zraku, jednom s vodom gustoce Pl=998 kg/m3, /11=10.3 Pa-s, 0'1=7,28·10"2 N/m, a drugi put s benzinom gustoce pz=881 kg/m'', /12=6,5110.4 Pa-s, 0'2=2,88'10-2 N/m?

Uradak

Dvije su pojave slicne kada odgovarajuci bezdimenzijski parametri koji karakteriziraju pojavu imaju jednake vrijednosti u obje pojave. Za potrebe formiranja bezdimenzijskih parametara sastavljen je popis utjecajnih velicina prema sljedecoj tablici

U dirnenzijama pobrojanih 6 velicina pojavljuju se tri osnovne dimenzije (M, L, T) te se moze od tri dimenzionalno nezavisne velicine. Izabire se skup p, v, D cija je dimenzionalna nezavisnost dokazana u primjeru P1.2. S pomocu svake od velicina izvan dimenzionalno nezavisnog skupa formira se po jedan Il parametar. S obzirom da promjeri d i imaju istu dimenziju direktno slijedi

d D

(a)

parametar se formira s pomocu koeficijenta dinamicke viskoznosti, a kako je vee prijasnjih . primjera to vodi k reciprocnoj vrijednosti Reynoldsova broja

_11_ pvD

(b)

koeficijenta povrsinske napetosti formira se II:, parametar oblika

= if avb DC

. .. ..... p ---------------

(c)

pomocu dimenzija

22

Dimenzijska analiza

(d)

sto daje sustav

linearnih algebarskih jednadzbi

M: 0 1 +a
L: 0 = -3a +b +c
T: 0 = -2 -b Dimenzijska analiza

23

Zadaci

1.1

Ispitajte da li su sljedeci skupovi fizikalnih velicina a) p, F, m b) a, /1, I c) Z; 0;. g d) v, p, g g) I, p, To Znacenje oznaka je prema tablici 1.2.

dimenzionalno nezavisni:

e) P, M, (j) f) W, F, I

1.2 Turbulentno strujanje fluida u blizini cvrste granice karakterizirano je brzinom strujanja v, gustocom fluid a p, koeficijentom kinematicke viskoznosti v, udaljenoscu od cvrste granice y

kojeg je rjesenje-c=vl, b;;;-2;c=~1, te je prema izrazu (c) i tangencijalnim naprezanjem 1W na cvrstoj stijenci, Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti brzine v od preostalih velicina, Za skup dimenzionalno nezavisnih velicina

(e)

Reciprocna vrijednost parametra 113 se u mehanici fluida naziva Weberov broj. Da bi dvije pojave bile slicne mora vrijediti

(III)I = (lId2 (1I2)1 = (1I2)2 (1I3)1 = (1I3)2

(f)

gdje ( h oznacava vrijednosti II parametara u prvoj pojavi, a ( h vrijednosti istih II parametara u drugoj pojavi. S pomocu izraza (a), (b) i (e) izrazi (f) prelaze u:

.s = . __!2_
D1 D2
11-1 = t.tz .n.. ___Qr_ = _l!j_ . ...E1_
p!v1D1 P2v2DZ V2 D2 t.tz PI
a1 = a2 ( :~ r .ss. = ~ . ...E1_
2 2 Dz
Pivi D1 P2VZ D2 a2 PI (g)

(h)

(i)

Iz izraza (g) slijedi trazeni odnos .... d1 = dz

D1 kojiuz pornoc izraza (h) T (i)" prelazi u Dz

0,824

0)

izaberite p, v i 'l'~ te dokazite njegovu dimenzionalnu nezavisnost.

1.3 Sila tlaka F na ravnu povrsinu A spremnika, potpuno uronjenu u fluid, ovisi 0 pretlaku u spremniku Po, gustoci fluida p, gravitaciji g, te dubini teiiSta poklopca h.

a) Dokazite da je skup velicina p; g i h dimenzionalno nezavisan.

b) Primjenom Pi-teorema odredite opcu zavisnost sile F od preostalih velicina.

c) Koju funkcionalnu zavisnost medu II parametrima daju teorijska razmatranja ovog problema?

1.4 Sila otpora R povrsinskom gibanju broda zavisi od njegove duljine L, brzine gibanja v, gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti 11 vode te gravitacije g. Ako se za skup dimenzionalno nezavisnih velicina izabere skup p, v i L, primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti site R od preostalih velicina .

1.5 . Brzina v tonjenja nekog tijela u fluidu ovisi 0 gravitaciji g, volumenu tijela V i gustoci tijela Pl te 0 gustoci Po i koeficijentu dinamieke viskoznosti /1 fluida. Primjenom Piteorema odredite opci oblik zavisnosti brzine v od preostalih velicina. Napomena: za skup dimenzionalno nezavisnih velicina izaberite PI> g i V.

-. Maksimalna visina H s koje pumpa moze usisavati fluid ovisi 0 tlaku Pa koji vlada na slobodnoj povrsini, gravitaciji g, visini gubitaka uslijed trenja hf, gustoci fluida p i tlaku para fluida PV. Prirnjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti visine H od preostalih velicina. Napomena: za skup dimenzionalno nezavisnih velicina izaberite p, g i Pa, te dokazite njegovu dimenzionalnu nezavisnost.

1.7 Rijesite zadatak 1.6 tako da za dimenzionalno nezavisan skup izaberete p, g i hf'

1.8

Sila otpora R gibanju tijela u viskoznom stlacivom fluidu zavisi od duljine tijela L, gustoce p, koeficijenta dinamicke viskoznosti 11 i volumenskog modula elasticnosti K fluida, te brzine v gibanja tijela. Primjenom Pi-teorerna odredite opci oblik zavisnosti site otpora R od preostalih velicina. Za dimenzionalno nezavisan skup uzmite p, v i L.

1.9 Visina hp dobave pumpe zavisi od promjera D rotora pumpe, snage P predane pumpi, kutne brzine rotacijeic; volumenskog protoka Q, gustoce p i koeficijenta kinematicke viskoznosti v fluida. Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti visine hp dobave od preostalih velicina. Za dimenzionalno nezavisan skup izaberite p, Q i (j) i dokazite njegovu dimenzionalnu nezavisnost.

24

Dimenzijska analiza

1.10

Debljina gramcnog sloja S koji se forrnira uz tijelo pri njegovu optjecanju brzinom v, zavisi jos od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti t' fluida, te od udaljenosti x od tocke zastoja. Primjenom Pi-teorema odredite oblik zavisnosti debljine granicnog sloja od viskoznosti fluida.

·1.11

Snaga P koja se gubi na svladavanje trenja u lezaju OVISI 0 promjeru d Iezaja, zracnosti Iezaja e. kutnoj brzini vrtnje vratila (0, sili F koju prenosi lezaj, gustoci p i koeficijentu dinamicke viskoznosti u ulja za podmazivanje. Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti snage . P ... od +preostalih ... velicina.: Za dimenzionalno nezavisan skup velicina izaberite o, (0 i d, te dokazite njegovu dimenzionalnu nezavisnost.

1.12

Brzina c sirenja valova na slobodnoj povrsini fluida zavisi od gravitacije g, valne duljine A, i dubine d fluida. a) Primjenom .Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti brzine sirenja c od preostalih velicina, b) Za slucaj velike dubine d, ona ne utjece na valove. Kako bi tada izgledao izraz za brzinu sirenja c?

1.13

Sila F uzgona projektila zavisi od njegove brzine gibanja v, duljine L, promjera D, napadnog kuta a; te gustoce o, koeficijenta dinamicke viskoznosti t' i brzine c sirenja zvuka u fluidu. Primjenom Pi-teorema odredite zavisnost sile F od preostalih velicina, Za skup dimenzionalno nezavisnih velicina uzmite p, v i D.

Remen koji se giba stalnom brzinom v povlaci za sobom fluid. Volumenski protok Q povucenog fluida zavisi jos od debljine h filma fluida na remenu, gravitacije g, te gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti t' fluida. Primjenom Pi-teorema odredite zavisnost protoka Q od gravitacije i viskoznosti fluida.

1.15 Snaga P potrebna za vucu hidraulicki gIatke kugle promjera D, konstantnom brzinom v kroz fluid ovisi 0 gustoci p i dinamickom koeficijentu viskoznosti t' fluida. a) Primjenom Pi-teorema odredite opcu zavisnost snage od preostalih velicina, Za skup dimenzijski nezavisnih velicina usvojite p, v i D. b) Odredite odnos snaga za vucu dvaju kugli u istom fluidu, ako se dvostruko manja kugla vuce dvostruko vecorn brzinom.

<,

1.16 U laminarnom strujanju izmedu dugih koaksijalnih cilindara polumjera '1 i '2 koji rotiraju

u suprotnim smjerovima stalnom kutnombrzinom w,momcnt po jedinici duljine cilindra MIL zavisi jos od koeficijenta dinamicke viskoznosti t' fluida. Primjenom Pi-teorema odredite koliko ce se promijeniti moment MIL ako se oba polumjera '1 i '2 povecaju dva puta za isti (0 i u.

1.17 U laminarnom strujanju kroz cijev duljine L, promjera D pad tlaka Sp zavisi jos od brzine strujanja v i od koeficijenta dinamicke viskoznosti t' fluida. Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti pada tlaka !1p od preostalih velicina i iskoristite cinjenicu da je pad tlaka linearno razmjeran duljini cijevi L.

1.18 Volumenskiprotok Q fluida, koji protece preko mjerne brane.vzavisrod+sirine brane b, visine H fluida iznad brane, i gravitacije g. Primjenom Pi-teorema odredite zavisnost protoka Q od prcostalih velicina, ako se zna da je protok Q linearno razmjeran sirini brane b.

Dimenzijska analiza

25

1.19 Volumenski protok Q u laminarnom strujanju kroz kanal trokutastog presjeka, oblika jednakostranicnog trokuta stranice b, zavisi jos od koeficijenta dinamicke viskoznosti t' fluida, te raspolozivog pada tlaka po jedinici duljine cijevi !1p;L. Primjenom Pi-teorema odredite koliko puta ce se promijeniti protok Q ako se povrsina trokutastog presjeka poveca dva puta, uz nepromijenjene ostale uvjete.

1.20 Snaga P Peltonove turbine ovisi 0 gustoci fluida p, brzini mlaza v, povrsmi poprecnog presjeka mlaza A, polumjeru radnog kola R, kutnoj brzini vrtnje (0 i kutu lopatice 13. a) Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti snage P od preostalih velicina. Za skup dimenzionalno nezavisnih velicina usvojite p, viR. b) Odredite odnos snaga, povrsina mlaza i brzina mlaza za dvije geornetrijski slicne turbine, odnosa dimenzija 1:3, ako se njihovo funkcioniranje prikazuje istom tockom u prostoru bezdimenzijskih parametara. Turbine rade s istim fluidom i uz istu kutnu brzinu vrtnje U).

1.21 Razlika tlaka Sp na izlazu i ulazu pumpe zavisi od gustoce p fluida, volumenskog protoka Q kroz pumpu, povrsine presjeka S izmedu lopatica, polumjera rotora R te brzine vrtnje (0 rotora pumpe. Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti razlike tlaka !1p od preostalih velicina, Ako se kroz pumpu transportira voda gustoce A=998,9 kg/m-' ostvaruje se razlika tlaka ~v=11,4 bar. Odredite prirast tlaka !1pu pri transportu ulja gustoce Pu=860 kg/m'' istim protokom Q kroz istu pumpu koja rotira istom kutnom brzinom.

1.22 Visina kamena z, izbacenog pod kutom a; zavisi od vremena t, pocetne brzine Vo gravitacije g. Pri jednom izbacaju brzinom Vo= IS,5 mls izmjerena je u trenutku 'max= 1,62 s (mjereno od trenutka izbacaja) maksimalna visina kamena zmax=12,S m (mjereno od mjesta izbacaja). Primjenom dimenzijske analize, odredite maksimalnu visinu z~ax

trenutak t:nax kad se kamen nade na visini z~ax ako je izbacen brzinom v~ =42 mls pod istim kutom kao u prvom slucaju.

Na veliki spremnik ispunjen fluidom je na dubini H od slobodne povrsme prikljucena cijev r duljine L na cijern se kraju nalazi zatvoreni ventil. Primjenom Pi-teorema odredite opci oblik zavisnosti brzine istjecanja v od vremena t, visine H, duljine L i gravitacije g, nakon trenutnog otvaranja ventila. Ako je, uz H=5 m i L=600 m, izmjerena brzina v=I,058 mls u trenutku t=13 s, pokazite u kojoj tocki bezdimenzijskog prostora mozete proracunati brzinu i vrijeme za geometrijski slican objekt. Izracunajte brzinu v1 i vrijeme t1 u toj tocki za H=7 m, u istom gravitacijskorn polju, (g=9,S0665 m/s2).

1.24 Vrijeme t praznjenja bacve kroz otvor na dnu, koja je u pocetnom trenutku potpuno ispunjene fluidom, a na vrhu je otvorene prema atmosferi, ovisi 0 promjeru bacve D, visini bacve H, promjeru otvora d, koeficijentu istjecanja Cd i gravitaciji g. Primjenom dimenzijske analize odredite vrijeme praznjenja t1> geometrijski slicne bacve tri puta vecih linearnih dimenzija takoder potpuno ispunjene fluidom i otvorene prema atmosferi s istirn

koeficijentom istjecanja Cd i u istom polju gravitacije.

Sila F fluida na elipsoid koji se giba horizontalno kroz fluid gustoce p, koeficijenta dinamicke viskoznosti u, konstantnom brzinom v, zavisi i od povrsine S elipsoida suprostavljenog strujanju, Mjerenjem je ustanovljeno da se u odredenom intervalu brzine, ~~~---:c.::.:g~"'--~----,db F· (uzkonstantrre--p,-pi S) mijenja u obliku F=konst'v1,8:Kako bi se u tom intervalu brzine mijenjala sila F promjenom povrsine S (uz konstantne p, p i v).

26

2. STATIKA FLUIDA

Fluid je tvar koja se pod djelovanjern rna kako malog tangencijalnog naprezanja neprekidno deformira (struji), sto znaci da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne, tlacne, sile. Fluid apsolutno miruje ako je polozaj cestica fluida stalan u odnosu na mirujuci inercijski koordinatni sustav.

Fluid relativno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima). U relativnom mirovanju takoder nema deformacije cestica fluida, pa nema ni tangencijalnih naprezanja.

U fluidu u mirovanju iii relativnom mirovanju u ravnotezi su vanjske maserie sile i povrsinske sile tlaka.

Gustoca masene sile I je sila po jedinicnoj masi fluida i una dimenziju ubrzanja. Primjeri masenih sila su sila tezine (koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije, I = g),

inercijska sila pri jednolikom translatornom ubrzavanju fluida akceleracijom

(j = -a),

~

a

inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom .kutnom brzinom (J) (I = w2r er gdje je r udaljenost od osi rotacije, a er jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer u odnosu na os rotacije). Takoder su moguce kombinacije masenih sila, npr. I = g - a, iii I = g + w2r er•

2.1 OSNOVNA JEDNADZBA STATU<E FLUIDA

Jednadzba ravnoteze fluida izrazava se jednakoscu masenih i povrsinskih sila koje djeluju na bilo koju cesticu fluida. Ako se iz fluida izdvoji cestica fluida, koja zauzima elementarni vlolumen kao sto prikazuje slika 2.1 (gdje se zbog jednostavnosti uzima cesnca oblika kvadra, sto ne umanjuje opcenitost jednadzbe koja ce se izvesti), tada ce, prema trecem Newtonovom zakonu, unutrasnje sile tlaka, koje su posljedica dodira cestice fluida s okolnim fluidom, biti za cesticu fluid a vanjske sile, Masa cestice, oblika kvadra iznosi dm = p dx dy dz, a masena sila

na tu cesticu je dm I = p ] dx dy dz .

z

Pi

P2

k

x

o j

Stika 2.1 Sile tlaka na cesticu fluida

Tlak p je funkcija prostornih koordinata, Ako se vrijednosti tlaka u tockarna 1, 2 i 3, prema slici 2.1, oznaee s PI> pz i P3, onda se tlakovi u tockama 1', 2' i 3' (s obzirom na male

27

u odnosu na tocke 1, 2 i 3) mogu izraziti s pomocu parcijalnih derivacija, kao na Vektorski zbroj sila tlaka po citavoj povrsini elementarnog volumena je

-LpdS

( dp - dP ~ ap-)

- -i + -j + -k dxdydz = -gradpdxdydz

ax dy az

(2.1)

dS = ii dS element povrsine dS orijentiran jedinicnim vektorom ii vanjske normale. masenih i povrsinskih sila slijedi jednadzba ravnoteze za cesticu fluida, oblika

pI dx dy dz - gradp dx dy dz = 0

(2.2)

~

gradp = pI

(2.3)

jednadzba oznacuje diferencijalni oblik jednadzbe ravnoteze valjan za cesticu fluida

Jjrlfinlitezinlalltli volumen fluida), a definira polje tlaka u fluidu u mirovanju.

ravnoteze za volumen V fluida u mirovanju, koji je ogranicen povrsinom S slijedi iz ravnoteze za cesricu fluida. Ako se volumen V podijeli na veliki broj elementarnih (cestica fluida) tada se zbrajanjem (odnosno integriranjem) jednadzbi ravnoteze za sve

unutar volumena,dolazi do jednadzbe ravnoteze za cijeli volumen, odnosno integralnog : ... V'~.U·.~ jednadzbe ravnoteze

J gradp dV v

= J p}dV

v

(2.4)

zbrajanjem jednadzbi (2.1) za sve elementarne volumene, gdje se na svim povrsinama dS u unutrasnjosti volumena sile tlaka ponistavaju (unutrasnje sile), a doprinos po elementarnim povrsinama dS koje cine povrsinu S, (vanjske sile za te vrijedi

J gradp dV v

(2.5)

se jednadzba (2.3) skalarno pomnozi

dx T + dy J + dz k, slijedi

pomaka

s

elementarnim vektorom

gradp· d7

ap dx + dp dy + dp dz = dp

ax dy dZ

(2.6)

.t . dT'

izraza slijedi:

~

(I = 0) slijedi da je tlak p konstantan

Tlak najbrze raste u smjeru masene sile f (jer je I· cIT najvece kada se vektori I cIT

I.Iv,,,a~la·1.l po smjeru).

~

smjeru na vektor masene sile I je jednaka nuli (jer je

I . dr =0). Drugim rijecima, vektor masene sile I je okomit na povrsine konstantnog tlaka

suprotnom od smjera vektora masene sile I tIak p opada (jer je I· cIT <0).

28

Statika fluida

5) Iz rzraza (2.5) je ocito da je rezultantna sila konstantnog .tlaka (grad P povrsinu S jednaka nuli.

0) na zatvorenu

Takoder vrijedi:

6) Granica dvaju fluida u mirovanju poklapa se s izobarom, te je vektor masene sile 1 u svakoj tocki okomit na razdjelnu povrsinu.

7) Vektor masene sile je usmjeren od razdjelne povrsine prema fluidu vece gustoce,

8) Na granici dvaju fluida tlak je neprekidan, ako se zanemare ucinci povrsinske napetosti.

Ako su gustoca p i vektor masene sile stalni, izraz (2.6) se jednostavno integrira u oblik

(2.7)

gdje se konstanta integracije odreduje na temelju poznatog tlaka u jednoj tocki. Ako se dogovori da ce se ishodiste koordinatnog sustava uvijek stavljati u tocku s pozna tim tlakom Po,

moze se definirati granicni uvjet: za r = 0, P=Po, s pomocu kojeg se odreduje konstanta C, te izraz (2.7) prelazi u oblik

P = Po + pl· r

(2.8)

Geometrijska interpretacija izraza (2.8) je dana na slici 2.2. Ocito je da ako se poveca tlak Po u tocki 0, da ce se on povecati i u svim drugim tockarna, sto je bit Pascalova zakona koji kaze da se tlak narinut izvana na fluid u mirovanju siri jednoliko u svim smjerovima.

z

Ir = III . cos a

rf = Irl . cos a

PM = Po + pl· v

= Po + pIJIJil cos a = Po + p J,. 1,1

= Po + pili rf

x

Slika 2.2 Izracunavanje tlaka u nestlacivom fluidu u mirovanju u polju stalne masene sile

Polozaj tocke M na slid 2.2 odreden je radius vektorom " a tIak u toj tocki se racuna prema izrazu (2.8) u kojem se pojavljuje skalarni produkt 1· r. Skalarni produkt se moze

..... _-, .. ._, .. ,. __ ._"., --'--

izracunati kao umnoZakapsolufrie vrijedriostivekiora masene sile s projekcijom rf (projekcijom

-

radius vektora na vektor masene sile f) iii kao umnozak udaljenosti tocaka ° i M s

projekcijom Ir (projekcijom masene sile na smjer puta r).

Statika fluida

29

PROMJENA TLAKA U MIRUJUCEM NESTACIVOM FLUIDU

Promjena tlaka u mirujucem fluidu u polju sile teze

Ako je jedina masena sila, sila gravitacije I g -gk, (pretpostavlja se da akceleracija g

stalnu vrijednost g=9,80665 m/s") izraz za promjenu tlaka (2.8) prelazi u oblik

P = Po - P gz = Po + P gh

(2.9)

Z oznacuje visinu, a h dubinu, kao na slid 2.3a). Jasno je da je vektor sile teze vertikalan i gleda prema dolje, te su izobare horizontalne ravnine, tlak raste s dubinom, a pada s visinom, sto je sukladno zakljuccima uz izraz (2.6).

Promjena tlaka u relativnom mirovanju fluida pri translaciji

fluid giba jednoliko ubrzano (ili usporeno) stalnom akceleracijom a u polju sile teze, masena sila je 1 = g - a ili 1 = -a) - ay} - (az + g) k, sto uvrsteno u izraz promjenu tlaka izrazenu sljedecim izrazom

-

je vektor masene=sile f okomit na povrsine konstantnog tlaka koje irnaju izgled

u prostoru. Slika 2.3b) prikazuje oblik izobara u ravnini koja prolazi osi z i pravcem v,"" .. v •. u ubrzanja a.

Ako fluid, koji se nalazi u polju gravitacije, rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi z, tada ce rezultirajuca masena sila biti 1 = g + w2r fir' gdje je r udaljenost od osi rotacije, a er jedinicni vektor u radijalnom smjeru. Radius vektor r ce tada biti

r = zk + r er, odnosno cIT = dz k + dr er• S obzirom da su jedinicni vektori okomiti, izraz (2.6) za slucaj rotacije fluida, glasi

-

k

dp = -p g dz + pj r dr

(2.11)

. Integracijom izraza (2.11) uz uvjet da u ishodistu koordinatnog sustava (z =O, r=O) vlada tlak P=Po, se dolazi do izraza za promjenu tlaka u relativnom mirovanju pri rotaciji konstantnom kutnom brzinom, koja glasi

1

P = Po - pg z + - pw2r2 2

(2.12)

30

Statika fluida

H

31

U ovom se slucaju vektor masene sile mijenja s udaljenoscu od osi rotacije, te izobare rnsu ravnine vee imaju oblik rotacionih paraboloida, Tako npr. izobara na kojoj je tIak p=po, ima oblik rotacionog paraboloida opisanog jednadzbom

s gustocorn fluida. U nastavku ce se za iIustraciju odrediti tlakovi u tockama B 2.3a), b) i c).

z

Oblik izobara je prikazan na slici 2.3c).

z

------- _:> ------------

::::::=~====~== T:f-:=:=:=:

-:::-=-:::-:::-=-:::- -:::-:::-::::-::::-:::-:::-

~~~~~1!~i~~~::::~~~

--------"'i-------

:::-=-=-:::-:::-=-:::-i-:::-:::-:::-=-=-::-:=

H

a)

b)

(2.13)

c)

Slika 2.3 Oblik slobodne povrsine za razlicite slucajeve polja masene sile

Na slici 2.3 izobara P=Po je ujedno i razdjelna povrsina izmedu dvaju fluida gustoce P i Pl' Ocito ce gustoes p biti veca od gustoce PI (jer vektor masene sile mora biti usmjeren prema fluidu vece gustoce), Iduci kroz fluid gustoce PI u smjeru suprotnom od smjera vektora masene sile f tlak bi opadao. U situacijama gdje je gustoca PI puno manja od gustoce P (kao sto je slucaj s gustocom zraka i vode), promjena tlaka u fluidu cgustoce PI se moze zanemariti, te smatrati da tlak P=Po, viadausyakoj tocki fluida gustoeepLU' tom. se. slucaju razdjelna povrsina naziva i slobodnom povrsinom,

2.3 PRAKTICNI POSTUPCI ZA IZRACUNA V ANJE TLAKA

Zakoni promjene tlaka u mirovanju fluida i dva slucaja relativnog mirovanja su dani izrazima (2.9), (2.10) i (2.12). Ovi su izrazi valjani pod pretpostavkom da se ishodiste koordinatnog sustava nalazi u tocki u kojoj je tlak P=Po. S pomocu spomenutih izraza izracunava se tlak u bilo kojojitocki fluida jednostavnim uvdtavarijem njenihkoordiriata u desne strane tih izraza. Medutim, cesto tlak Po nije poznat te se za koristenje navedenih izraza prvo treba odrediti tlak Po. U takvim se slucajevima do tlaka u pojedinim tockama moze doci primjenom izraza (2.6), odnosno (2.7), s pomocu kojih se racuna promjena tlaka izrnedu bilo koje dvije to eke u fluidu (dakle, ne nuzno od ishodista kao u izrazima (2.9), (2.10) i(2.12».Prern.a izrazu (2.6) promjena tlaka izmedu dvije tocke je jednaka skalarnorn produktu masene sile i puta

mirujucem fluidu u polju sile tese

tlaka izmedu tocke 0 u kojoj je tlak Po i tocke B1, prema slici 2.3a), Je jednaka pl· OBI, pri cemu su vektori 1 i OBI kolinearni, te se moze pisati

PBl = Po + pgH

(2.14)

bi skaIarni produkt 1· OB takoder bio gH jer je projekcija vektora OB na smjer 1 OBI = H, sto se poklapa s cinjenicom da se tocka B i tocka Bl naIaze na istoj su tlakovi u tockama 0 i 01 jednaki te se do tlaka u tocki B moglo doci i

~ --

PB = POI + pt· 01 B = Po + p gH

(2.15)

daje isti rezultat kao i jednadzba (2.14). U ovom je slucaju tocka 0 (iii 01) bila poIazna a tocka B (iii B1) dolazna tocka. Smjer puta OB (odnosno smjer projekcije OBI) se fJu ........ fJ"l sa smjerom masene sile, te je tlak u dolaznoj tocki veci ad tlaka u polaznoj tocki. Da poznat tlak u tocki B, a trazio se tlak u tocki 0, tada bi iz izraza (2.15) slijedilo

Po = PB - pgH

(2.16)

ovom je slucaju polazna tocka B, a dolazna 0 te je smjer puta BO (odnosno smjer BIO) sU]Jr?tal1:_.s_~j.~:l!_.~~~~Il~_~ile te je tlak u dolaznoj to~ki111anji nego u polaznoj. vrijedi pravilo da je prirast tlaka od polazne do dolazne toeke, pozitivan ukoliko se ide a negativan ukoliko se dolaznoj toeki dolazi suprotnim smjerom od

Izracunavanje tlaka u relativnom mirovanju pri translaciji

sliku 2.3b), izobare su kose ravnine, a tlak Po vlada u tockama 0 i 01, Tlak u tocki moze odrediti prema prije navedenom pravilu. U ovom je slucaju poznat put OBI =H, te racunanje skalarnog produkta 1· OBI, biti jednostavnije naci projekciju masene sile 1 smjer OBI. Iz slike je ocito da je ta projekcija jednaka velicini gravitacije g, jer je vektor a horizontalan. Dakle, vrijedi

= Po + pgH

(2.17)

.. tockama-B-r--Bi--Ylse-histl jednaki kao u prethodnom slucajiI-Od-t6ckeBi do' tocke

-

horizontalno za udaIjenost Bl B = R . Ponovo je jednostavnije naci projekciju sile f

32

Statika fluida

na smjer BiB, a iz slike 2.3b) je ocito da je ta projekcija jednaka velicini ubrzanja a. S obzirom da se smjer puta smjer sile poklapaju, vrijedi

PB = PBI + po.R = Po + pgH + po.R

(2.18)

Dakle, tlak u dolaznoj tocki B je jednak tlaku u polaznoj tocki 0 zbrojenom sa svim promjenama tlaka na putu od 0 do B. Promjene su pozitivne ako se smjer puta poklapa sa smjerom siIe (odnosno smjerom projekcije sile) i obrnuto. Tako bi npr. tlak u tocki Bz bio

PB2 = Po + ·pgH - paR

(2.19)

Do izraza (2.18) moglo se doci i krenuvsi od tocke 01, u kojoj je tIak takoder jednak tlaku PO. Gledajuci oznake na slid 2.3b) izraz bi glasio

PB. = Po + pg (H + LlH)

(2.20)

gdje bi se Mi odredio iz uvjeta da je tocka 01 na izobari P=Po, odnosno iz slicnosti trokuta masenih sila i trokuta sto ga Gini stijenka posude, horizontala i slobodna povrsina, tj.

tgo,

a LlH

=

g R

(2.21)

aR g

dB =

sto uvrsteno u izraz (2.20) daje tzraz (2.18).

2.3.3 Izracunavanje tlaka u relativnom mirovanju pri rotaciji

U relativnom mirovanju pri rotaciji konstantnom kutnom brzinom to oko vertikalne osi Z, vektor masene sile f se sastoji od dva medusobno okomita vektora, u smjerovima osi z i r, te ce se put uvijek rastavljati u ta dva smjera, Tako bi se prema slici 2.3c) za odredivanje tlaka u tocki B, put OB rastavio na put OB1 u smjeru osi z i put BB1. u radijalnom smjeru. Ponovo ce tiak u tocki B biti jednak tlaku u tocki Ouvecanom zapromjenetlaka naputu od 0 do B. Promjena tlaka od tocke 0 do tocke Bl se odreduje kao i u prethodnim slucajevima

PBl = Po + pgh

(2.22)

Promjena tlaka od tocke Bl do tocke B je posljedica centrifugalne sile, koja nije konstantna vee se linearno povecava s udaljenoscu r od osi rotacije. Zbog toga se do promjene tlaka

dolazi integracijom izraza (2.6) gdje se za j uzima w2r er, a r = d'i er te je promjena tlaka izmedu dvije tocke u ravnini z=konst. na udaljenosti '1 i rz od osi rotacije jednaka

w2 2 2

P2 - P1 = P -2- ('2 -'1)

(2.23)

Primjenjujuci gornju formulu za izracunavanje promjene tlaka od t9¢keJ31 do tocke B, gdje je tecka B1 u osi rotacije (r1 =0), a tocka B na ,z=R, vrijedi

Statika fluida

33

(2.24)

Dakle, vrijedi pravilo da tlak raste s kvadratom povecanja udaljenosti od osi rotadje.

Uvrstavanjem izraza (2.22) u (2.24) dobiva se konacni izraz za promjenu tlaka od toeke 0 do tocke B, oblika

1 2 2

Po + pgh + """2 pw R

(2.25)

PB

se rezultata moglo doci i polazeci od tocke 01 prema slici 2.3c), koja se nalazi na povrsini i u kojoj takoder vlada tlak Po. Dakle, moze se pisati

PB = Po + P g (k + Llk)

(2.26)

M odreduje iz jednadzbe slobodne povrsine (2.13) prema kojoj je

Llk

(2.27)

sto uvrsteno u (2.26) upravo daje izraz (2.25).

Da je u ovom primjeru umjesto visine h, koja se ustali pri rotaciji posude, bila zadana visina H fluida u stanju mirovanja, prvo bi trebalo odrediti visinu h iz uvjeta jednakosti kolicina fluida prije pocetka rotacije i za vrijeme rotacije. Izracunavanje obujrna fluid a ispod slobodne povrsine u relativnom mirovanju pri rotaciji konstantnorn kutnom brzinom, vrsi se integriranjem vi sine ·~",'..;,;::;;"'"~;2.~~--~c-,,····· od dna posude doslobo<l.nepovrsine, koja je oblika rotacionog paraboloida. U nastavku

I:.'~C:S::::-~~,':_. :du,aju rezultati integracije za dva karakteristicna slucaja, a dobivene izraze treba shvatiti kao formule.

H

H

a) V

b) V

Slika 2:4~Formule-zaobujam fluida ispod povrsine

34

Statika fluida

S pomocu formula na slici 2.4 se moze naci veza medu visinama h H na slici 2.3c). Nairne, iz jednakosti volumena prije i za vrijeme rotacije posude

(2.28)

slijedi veza

(2.29)

4g

gdje je za L1h iskoristen izraz (2.27). Jasno je da . bi..s povecanjem kutne brzine co, u situaciji prema slici 2.3c), doslo do smanjivanja visine h. Kod odredene vrijednosti kutne brzine co, visina h bi bila jednaka nuli, te bi slobodna povrsina izgledala kao na slici 2.4a), a daljnjim povecanjem kutne brzine dno posude bi ostalo suho kao na slici 2.4b). Pri tome, ukoliko je posuda otvorena na vrhu, moze doci do djelomicnog izlijevanja fluida iz posude.

2.4 PRINCIP SPOJENIH POSUDA

Ako homogena kapljevina miruje u vise medusobno spojenih posuda, tada Ce slobodne povrsine otvorene prema istom atmosferskom tlaku Po lezati u istoj izobari,

2.4.1 Sluca] apsolutnog mirovanja

- ~=~~- ----f--- ~ ------;1---' ~~== -z'=konst.

'=== ---

-

-- :---

~_~~~==,~--_~~~~==~r----

::::-:::-:::-:::-J:::-:::-:::-::::-:::-::::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-::::-:::-:::-::::-:::-:::-:::-=:-

-~------------~----------

.- -

Slika 2.5 Spojene posude u apsolutnom mirovanju

Tako ce npr. slobodne povrsine u svim krakovima mirujuce posude prikazane na slici 2.5 Iezati u istoj horizontalnoj ravnini. Treba naglasiti da se u posudi nalazi homogeni fluid, kojemu je u svakoj tockigustoea jednaka,Akobi se u jedan krak spojenihposuda .. naliofluidgustoee PI <P pn cemu se fluidi ne mijesaju, onda slobodne povrsine u krakovima vise ne bi lezale u istoj horizontalnoj ravnini, kao sto prikazuje slika 2.6.

Statika fluida

35

Po 2

z= konst.

Po

_ --

_- ---_p _-----------------

Slika 2.6 Spojene posude sadrze dvije kapljevine

u ovom slucaju su izobare horizontalne ravnine, ali gledajuci sliku 2.6, tlakovi u tockama 1 i ... , 'nisu' jednaki, jer se u lijevom kraku izobara nalazi u fluidu gustoce p, a u desnom kraku u gustoce Pl' U tockama A i A' tlakovi moraju biti jednaki, na temelju cega slijedi, uz

=PZ=Po,

Po + pgh PA

Po + Plg~, odnosno hi PA'

(2.30)

neki od krakova posude prema slici 2.5 bio zatvoren, a tlakovi u krakovima ne bi slobodne povrsinevne: bi lezale u istoj horizontalnoj ravnini, kao sto prikazuje slika

-

::::-::::-:::-::::-J::::::-:::-:::-:::-:::-:':-:::-':::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-:::-

-------------------------

Slika 2.7 Spojene posude sa zatvorenim krakovima

..... je o -ito da }e tlak u to-ki 1 biti jednak tlaku u to-ki B koji je ve}i od t1aka Po. Tlak u to--ki C je jednak tlakupo, au to-ki 2, kojaje iznad to-ke C, vlada t1akp2 koji, prema jednadbi ravnotee za miruju}i fluid, mora biti manji ad tlaka Po.

36

Statika fluida

2.4.2 Sluca] relativnog mirovanja pri transladji

Ukoliko se posuda prema slid 2.5 ubrzava stalnim ubrzanjern d , k k '

a 0 pnkazuje slika 2,8,

slobodne povrsine ce u svim krakovima lezati u istoj ravnini, koja je okomita na rezultirajuci vektor masene sile (1 = g - a), kao sto prikazuje slika 2.8

~~~ ~ ... ; .....

:-:: t

- - -£i - __

--

---

a==konst.

Slika 2.8 Spojene posude u translatornom gibanju stalnim ubrzanjem

Ocito je da ce u nekim krakovima razina kapljevine porasti, a u nekima se smziti.

Slika 2::' prik~zuje slob?dne ~povrsine za sluca] spojenih posuda sa zatvorenim krakovima pri translaciji stalnim ubrzanjem a. Slobodne povrsine u prvom i drugom kraku su ravnine okomite na vektor m~sen~ sile, a :lak u prvom kraku je veci od tlaka PO. U trecem kraku je tlak manji o~d tlaka Po jer je polozaj toeke 2 "iznad" (ide se u smjeru suprotnom ad smjera masene sile f) izobare P=Po· Ponovo je u tockama 1 i B tlak jednak, a u tocki C vlada tlak Po,

Slika 2.9 Spojene posude sa zatvorenim krakovima u translatornom gibanju

Statika fluida

37

2.4.3 SluCaj relativnog mirovanja pri rotaciji

Ako posuda prema slici 2.5 rotira konstantnom kutnom brzinom to oko osi z, slobodne povrsine u krakovima posude ce se nalaziti na izobari P=Po koja ima izgled rotacionog paraboloida kao na slid 2.10.

z
w::konst,
I
!g I
... ...
pQ Po o

===:~::-3E:=:=:=:E:=:)~::===:::f~:=:=:=::=::=:=::=::=::=::=~=:=::::::

....... __ .... _--- -- _- -- -- -- _--- -- --- ------------ .... ----------------- ----

Slika 2.10 Spojene posude pri rotaciji konstantnom kutnom brzinom

2.11 prikazuje spojene posude s dva zatvorena kraka, pri rotaciji konstantnom kutnom to oko osi z. Izobara P=Po prolazi tockama 0 i C. Tocka 2 je iznad tocke C i u njoj tlak pz koji je manji od tlaka Po, Tocke 1 i B se takoder nalaze na istoj izobari. S da je tocka B ispod slobodne povrsine, zakljucuje se da je tlak PI veci od tlaka Po.

---- I

--- I

---':II"

--7

--7-

~c

-------~~-------------------- -_-

:-:-::-=-=-==-==-=--:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:--: .... : -=-=-:-:

SIika 2.11 Spojene posude sa zatvorenim krakovima pri rotaciji

38

Statika fluida

Statika fluida

39

2.5 PRINCIPI MJERENJA TLAKA, UBRZANJA I KUTNE BRZINE

uvjet da se tekucine u manometru ne mijesaju, a gustoca Po je ocito veca od i pz. Postavljanjem jednadzbe ravnoteze od tocke A do tocke B, slijedi jednadzba oblika

S pomocu jednadzbe ravnoteze se moze objasniti pnncip mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine rotacije. Instrumenti za mjerenje tlaka se nazivaju manometrima, a oni kojih se rad zasniva na osnovnoj jednadzbi ravnoteze su hidrostatski ili tekucinski manometri,

(2.33)

;. a

koje se lako odredi razlika tlaka PA - PB, na temelju poznatih gustoca izmjerenih visina

hl i h2·

oblika U cijevi, koji se giba stalnim horizontalnim ubrzanjem a prema slid 2.l4a) mjerenje tog ubrzanja.

\

1

Pa

I

Pa

I

Pa

I

x

-

a

Ib

Slika 2.12 Shematski prikaz mjerenja tlaka

L

L

Slika 2.12 prikazuje hidrostatski manometar u ·obliku U cijevi za mjerenje tlaka u tocki A posude, ispunjene fluidorn gustoce p koji se ne mijesa s fluidom gustoce Po. Ocito je gustoca Po veca od gustoce p. U tocki 1, prema slici 2.12, vlada atmosferski tlak Pa, a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki. S pomocu jednadzbe ravnoteie se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u tocki 1 kojem se dodaju sve promjene tlaka iduci od tocke 1 do tocke A, tj.

a) b)

Slika 2.14 Prikaz principa mjerenja ubrzanja

slicnost trokuta masenih sila i trokuta sto ga cmi pravac slobodne povrsine s krakom U cijevi na slid 2.l4a), vrijedi

PA = Pa + Pog~ - P gh

(2.31)

x

(2.34)

=

gdje je promjena tlaka od tocke 1 do tocke 2' uzeta s pozitivnim predznakom, jer se put poklapa sa smjerom masene site, a promjena tlaka od tocke 2 do tocke A s negativnim predznakom, jer je smjer puta suprotan smjeru masene sile. Razlika apsolutnog i atmosferskog tlaka se naziva manometarskim tlakom. Tako bi manometarski tIak, prema jednadzbi (2.31), bio

LI2

(2.32)

verziju akcelerometra prema slici 2.14b) se na zatvorenom kraju cijevi mjeri pretlak PM. zatvorenog kraja manometra polozaj tekucine u manometru je stalan, a promjenom se mijenja pretlak PM. Ako se manometar i slobodna povrsina tekucine u otvorenom u istoj horizontalnoj ravnini tada vrijedi

Pozitivni manometarski tlak se naziva pretlak, a negativni podtlak.

Slika 2.13 shematski prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tIakova u tockama A i B dviju posuda.

= PM pL

(2.35)

PM = paL,

odnosno a

Princip rada tahornetra kojim se mjeri kutna brzina rotacije OJ je prikazan na slid 2.15. U mirovanja se tekucina nalazi u istoj horizontalnoj ravnini u svim krakovima tahometra. rotaciji konstantnom kutnom brzinom OJ, u krakovima promjera d, koji se nalaze na udaljenosti R od osi rotacije kapljevina se podize na visinu hi> a u centralnoj cjevcici promjera se prosjecno spusta za visinu h, pri cemu kolieina fluida u tahometru ostaje ista,

D21C =--h 4

(2.36)

Slika 2.13 Shematski prikaz diferencijalnog manornetra

cemu je pretpostavljeno da je d< <R, tako da se moze zanemariti zakrivljenost slobodne unutar cjevcice promjera d.

40

Statika fluida

41

Statika fluida

,

c_l:::> w= konst.

!

;

Df

d

d

w=O

---j-- -

=£_ ..... =-_=-_=-_-=_-=_-=-I._======1===:===_ .... ::::--::::-_-=_-::::_-::::-_::::-L __ ==

~---------~---------~-------~-~----~-----

R

Slika 2.15 Prikaz principa rada tahometra

Veza medu visinama h i ho je dana izrazom (2.29), tj.

ho = h +

(2.37)

4g

Iz jednadzbe slobodne povrsine slijedi

2R2 ho +~ = _w __

2g

(2.38)

P2.1

Kombinacijom izraza (2.36), (2.37) (2.38) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h.

1 (D)2

2g1+2d

R2 _ .l__ D2 8

(2.39)

Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu, promjera D, stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h, na temelju kojeg se izracunava kutna brzina ill

Pa

Pa

Pa

Pa

Primjeri

U-cijev prema slici ispunjena je vodom gustoce Po=998,2 kg/m''. U jedan krak cijevi konstantnog promjera d=30 mm ulito je 2 dl ulja. Treba odrediti gustocu p ulja, ako je izmjerena razlika visina fluida u krakovima cijevi h=51,5 mm.

Ako se sa x oznaci razlika visina razina fluida gustoce Po u krakovima U-cijevi, onda je iz skice vidljivo da je x+h visinastupca ulja. Obujam V ulja Je zadan te slijedi:

0,231 m

Jednadzba manometra od tocke 1 do tocke 2 glasi:

Pa + Pogx - pg (x + h) = Pa

IZ koje je

x

816,5 kg/m3

P = Po x + h

42

Statika fluida

P2.2

Dva cilindricna spremnika, prema slici, povezana su cjevovodom s ugradenim ventilom. U prikazanoj situaciji ventil je zatvoren, a spremnik 2 je potpuno ispunjen zrakom pod apsolutnim tlakom Po=0,54 bar, a spremnik 1 je ispunjen vodom. Treba odrediti visinu hz do koje ce se spremnik 2 ispuniti vodom ako se ventil otvori. Pretpostavite izotermicko stlacivanje zraka u spremniku (pV=konst.). Zadano je: HI =2,7 m, Hz=1,4 m, Dl=1,2 m, Dz=1,6 m, Pa=1010 mbar, p=998,2 kg/m3.

Pa

----------p -

-r-----

D1

Uradak

Nakon sto se ventil otvori doci ce do strujanja vade iz spremnika 1 u spremnik 2. Punjenjem spremnika 2 vodom smanjuje se obujam zraka, a tlak raste, te ce se u odredenorn trenutku postici ravnoteza, tj. prestat ce strujanje i fluid ce mirovati.

.,..---+-----------------

Pa 1

hz! -@-:_----------

~ :--.. ventil

-----p.-

----.-----

,,_I!I __ -

: ...

Stika (a)

Nakon uspostave ravnoteznog stanja ce razina vode u spremniku 2 narasti do visine hz, a u spremniku 1 ce pasti na visinu h1.U spremniku 2 ce vladati nepoznati tlak pz, kao sto prikazuje slika a). Aka fluid miruje, vrijedi jednadzba manometra, koja postavljena od tocke 1 do tocke 2 glasi

Pa + p ght = Pi + p g~

(a)

Obujam vode u drugom spremniku jednak je smanjenju obujma u prvom spremniku, tj.

(b)

Statika fluida

43

Izotermicka promjena stanja zraka u drugom spremniku (pV=konst.) izrazava se jednadzbom

Di7f H (H· l,) Di7f

Po -4- 2 = Pz Z - ''2 -4-

(c)

·.""~nl" triju jednadzbi (a), (b) (c) sadrzi tri nepoznanice: hI. h2 i P2·

slijedi

pz

(d)

Po H2 - hz

(a) daje

h -_ H2 + pghz

Pa + pg 1 Po

Hz - hz

(e)

iz jednadzbe (b) izrazi visina hI s pomocu vi sine h2 u obliku

(f)

u izraz ( e), slijedi kvadratna jednadzba za h2 oblika

o (g)

gornju jednadzbu uvrste zadane vrijednosti dobiva se jednadzba

(h)

2, 78 hi. - 16, 9 hz + 10, 5

o

dva rjesenja

(hz)l = 0,702 m

(hz)2 = 5, 38 m.

drugo rjesenje fizikalno nerealno, jer ne moze biti hz>Hz, pa je rjesenje 0,702 m.

bar visina hI = 1,45 m.

44

Statika fluida

P2.3

Uradak

Treba odrediti smjer i velicinu akeeleracije a kolica ispunjenih vodom

(p=998,2 kg/m-'), prema slici, ako

baloncic privezan na niti pokazuje

otklonod 'P = 18°. Zadano je: a== 15°.

Kolica se gibaju po kosini, te ce pravac ubrzanja biti pod kutom a u odnosu na horizontalu. S obzirom da baloncic ima manju gustocu nego voda, imat ce tendenciju gibanja u suprotnom smjeru od rezultirajuceg vektora masene sile. Prema tome, smjer rezultirajuceg vektora masene sile je smjer koncica, a vektor J ce gledati u lijevo, prema dolje kao na slid (a).

Slika (a)

S obzirom da su kolica nagnuta pod kutom a u odnosu na horizontalu, vektor f ce zatvarati s vertikalom kut Q: + rp. Na temelju recenoga se moze skicirati trokut masenih sila 1 = g - a .

~

Izmedu vektora fig je kut Q: + rp, a iz

~

skice slijedi da je kut izmedu vektora f

a jednak 90 - sp , Primjenom poucka 0 sinusima dobije se

g

a

sin( 90 - rp)

sin ( Q: + rp)

S obzirom da je sin (90 - 'P)

slijedi velicina ubrzanja

cos rp

sin(a + rp)

a = g =

cos 'P

5,62 m/s2

Iz trokuta masenih sila je vidljivo da vektor -a gleda prema gore, sto znaci da se kolica ubrzavaju prema dolje.

45

! B

:::=:=:=:=:=:=:=:::=:=1=:::=:=:=:=:=:=:-:=:=:

i~~I~It!:~J~~~~~~~~~ll~~~~~~~ g I

- ----::=:=:=:=:=:t ::=:::=:=::::::::=.::j:

- - - _- -"'-"':-l-=:=:=:=:=:=:=:::=:::=

_. ======~=:'::~~-i- -=~'-a: ::~~: _.

=~==:i==-=:~======~=~~

--..,..,.._~.._--!----_-.. .......... --"!----------__,~ ...... ---

A : :----=---r-----------

'b

Posuda oblika koeke, brida b =26 em, do pola je ispunjena fluidom gustoce Pl=820 kg/m'', a druga polovina je ispunjena fluidom gustoce ,0=999 kg/m'', Kada se posuda ubrzava konstantnim ubrzanjem a=11,5 m/s2 (nepoznatog

smjera) razdjelna povrsina zauzima polozaj

prema slici. Treba odrediti razliku tlaka

PA - PB u tockama A i B spremnika. Zadano

je: a=21°.

vektor rnasene sile mora biti okomit na razdjelnu povrsinu i mora gledati prema gustoce, sto u ovom primjeru znaci da gleda prema gore, desno.

masenih sila 1 = g - a ce izgledati kao na slid (a)

z

Slika (a) Trokut masenih sila

~

trokutu su poznate dvije stranice (g i a) i kut izmedu vektora f g, te iz poucka 0

... ~

sin .B

a

(a)

iz cinjenice da je zbroj kutova u trokutu jednak 180°.

46

Statika fluida

'Y = 180 - (180 - a) - f3 = Q: - f3 = 3, 2°

(b)

Za odredivanje razlike tlakova u tockama A i B, najjednostavnije je put razloziti na horizontalni i vertikalni smjer, te ce trebati naci projekcije vektora masene sile na horizontalni smjer x i vertikalni smjer z. Gledajuci sliku a) moze se pisati

Ix

a sin I = 0,643 m/s2

a eos.'Y .. = .. K .. :::::.J,§75rrlb2.

z

B

b-y

--.,.._--"!----...---

-----_, ...... ----

---- ........ i-------

y

A ------i-----

b

x

C

Slika (b)

Put od tocke A do tocke B se sastoji od horizontalnog dijela AC kroz fluid gustoce Pi> vertikalnog dijela AC takoder kroz fluid gustoce PI i vertikalnog dijela DB kroz fluid gustoce Pl· Iduci od tocke A do tocke B smjer puta se poklapa sa smjerom masene sile te ce prirasti biti pozitivni. Velicina y na sliei (b) se racuna iz izraza

b b

y = - - - tgo = 8 em 2 2

(e)

nakon cega se moze izracunati tlak u tocki B iz jednadzbe manometra

(d)

Iz jednadzbe (d) slijedi trazena razlika tlakova Pa - PA = 548 Pa.

47

oblika koeke, brida b=8 em, ispunjena je do visine h fluidom gustoce p=998 kg/m-' i u horizontalnoj ravnini po kruznoj putanji radiusa R=4,85 m, a otvorena je gornjom prema atmosferi. Treba odrediti brzinu gibanja v posude kod koje ce doci do fluid a iz posude, u funkciji visine h ispunjenosti posude. Zanemariti zakrivljenost

se posuda giba po kruznoj putanji konstantnom brzinom v, tada fluid u posudi relativno na svaku cesticu fluida osim sile tezine djeluje i eentrifugalna sila koja je razmjerna od osi rotacije, te bi slobodna povrsina imala izgled dijela povrsine rotacionog Medutim, ako su dimenzije posude male u odnosu na radius zakrivljenosti putanje, zanemariti promjena ubrzanja unutar posude, te izvrsiti proracun s konstantnim a = w2 R = v2/ R = konst., gdje je v brzina gibanja posude, a R udaljenost sredista od osi rotacije:Ut6m-se-shicaju proracunvrsi kao i za relativno 'mirovanje pri stalnim ubrzanjem, kao sto je prikazano na slikama (a) i (b). Osnovna jednadzba koja gibanja posude i ubrzanje a je

a

=> v = ..r;;R

(a)

R

g

Slika (a) prikazuje izgled slobodne povrsine, za vrijednost ubrzanja kod kojeg fluid doseze gornji rub posude i to za slucaj da je posuda napunjena fluidorn do visine h koja je manja od polovine visine b. Iz slicnosti trokuta masenih sila i trokuta ABC slijedi

..L x a ... b (b)
'* g-
a b x
Iz uvjeta da je obujam fluida u apsolutnom
mirovanju jednak. obujmu fluida u relativnom
mirovanju slijedi
1 2h (e)
b·h=-b·x '* x
2 a

-

.............. -[j~--

Slika (a) Slucaj h < "2

48

Statika fluida

Ako se izrazi (b) i (c) uvrste u (a) dobije se izraz za granicnu vrijednost brzine

c:z;- koii .. di h b

v = von""""2h' OJI vnje I za ~ ""2

-

a

-

Slika (b) Slucaj h > _!:_ 2

49

(d)

mirovanja izobare su horizontalne ravnine, te ce izobara p= Po izgledati kao na slid Tlak PBO u tocki B se racuna iz jednadzbe ravnoteze obIika

Slika (b) prikazuje oblik slobodne povrsine pri brzini kod koje fluid doseze gornji rub posude (tocka=A), za+slucaj da je posuda napunjena fluidom preko polovine, 1z slicnosti trokuta masenih sila i trokuta ABC slijedi

a = gL b

(e)

Iz jednakosti obujma zraka u posudi u

apsolutnom relativnom rnirovanju slijedi

1

(b - h) . b = 2"" y . b ~ y = 2 (b - h) (f)

Uvrstavanjem izraza (e) i (f) u izraz (a) dobije se izraz za granicnu vrijednost brzine (nakon koje dolazi do izlijevanja fluida)

PBO = Po + pgLYlh

(a)

-Q_

P=Po

.... Po

2 2

H=wR/2g

w=O

---,---------

1M

p

p

Slika (a) Slucaj w = 0

Slika (b) Slucaj w > 0

slucaj .rotacije cjevcice konstantnom kutnom brzinom OJ fluid relativno miruje, a izobare oblik rotacionih paraboloida. S obzirom da se fluid u cjevcici ne moze pomieati (zbog kraja), izobarap=p();ceizgledati kao na slid (b). Ako se ishodiste koordinatnog postavi u tocku Q s poznatim tlakom Pt» tada ce jednadzba izobare P=Po biti

w2r2 v • w2R2

--, a u tocki 01 ce ibiti tlak p=PO i visina H = ---

2g 2g

u tocki B je tada

koji vrijedi za h > s: - 2

(g)

QV' • d h b CD

cito je a za = 2"" izrazi (d) i (g) daju jednake vrijednosti brzine v = -vgR , jer je u

tom slucaju a=g, a slobodna povrsina prolazi dijagonalom kvadratnog presjeka posude.

P2.6

Treba odrediti kutnu brzinu rotacije OJ, kod koje ce se tlak PB u tocki B zatvorene U cijevi, prema sliei, povecati dva puta u odnosu na tlak PEO, koji u toj tocki vlada u stanju mirovanja. Zadano je: R=80 em, M=1,9 m, Po=O,86 bar, p=998,2kglm3 ..

(b)

izraze (a) i (b) uz uvjet da je PB

2 PBU slijedi izraz za OJ, oblika

W =

18,1 rad/s

Po + pg LYlh _1_. pR2

2

50

Statika fluida

Statika fluida

Ako cijev rotira konstantnom kutnom brzinom, a u tocki A vlada pretlak, tada ce izobara P=Pa, koja prolazi slobodnom povrsinom kroz otvoreni kraj cijevi, biti iznad tocke A, kao sto prikazuje slika (a).

P2.7

w=konst.

<>

,

,

iA

R

Uradak

z

,/

W

I

---- 0

.=.= ....... _.-.::.

PMA l:g

H

A

Slika (a) Rotacija kutnom brzinom ca

H

Cijev prema slici rotira konstantnom kutnom brzinom (r), pri cemu na zatvorenom kraju cijevi (u tocki A) vlada pretlak PMA:;::: 1950 Pa. Treba odrediti na kojoj bi se visini h nalazila razina fluid a u eijevi, da se kraj A otvori prema atmosferi, pri dvostruko manjoj brzini rotaeije. Zadano je: H:;::: 82 em, H1:;::: 12 em;'R=55 em, p=998kg/m3•

Udaijenost od to eke 0' (na izobari P:;:::Pa) do tocke A ce biti jednaka visini pretlaka u tocki A. Prema tome, jednadzba slobodne povrsine (u koordinatnom sustavu prema sliei (a)) glasi

H

z

(a)

Ako se u jednadzbu (a) uvrste koordinate tocke B (r=R, z=Hi, sa slike (a), slijedi

z

h

51

Jednadzba slobodne povrsine sada glasi

z

(b)

Slika (b)

d

. w=?

cp

H/2

IZ cega sIijedi visina h

r

24,5 em

Pa

~_'_--'_----_ --.- ----

- ........ -_-_-_!_-_-_-_-_

-----1-----

--- ...... !..,.."..,.---

Cilindricna . posuda promjera D ima na vrhu kruzni otvor promjera d, a u stanju mirovanja je ispunjena nestlacivim fluidom do polovine visine. Treba odrediti konstantnu kutnu brzinu vrtnje ~ oko vertikalne osi, kod koje ce dod do prolijevanja fluida iz posude. Zadano je:

D:;:::40 em, d=36 em, H=58 em, p=1000 kg/m>,

podrazumijeva da se nade takav oblik slobodne povrsine, kod koje ce fluid dod do mba otvora promjera d, a u posudi ce jos uvijek biti pocetna kolicina fluida. Moguce je dva oblikaslobodne povrsine, koja su prikazana na slikama (a) i (b), od kojih je

H HI + PMA + w2R2 , odnosno
=
pg 2g
~2g (H - n,
-~)
pg 5,7 rad/s
w =
R Ako se kutna brzina smanji dva puta (mi. wI = w/2 = 2,85 rad/s)ina.ko.lltoga. otvori eijev u tocki A, izobara P=Pa ce prolaziti tockom A, prema slid (b).

fizikalno realan.

z

H

Slika (a)

z

H

Slika (b)

52

Statika fluida

U oba je slucaja koordinatni sustav izabran tako da je jednadzba slobodne povrsine oblika 2 2

Z = ~. U situaeiji prema sliei (a) trazi se visina h za koju ce obujam vode u posudi biti

2g

jednak polovini obujma posude. Na temelju tako odredene visine h dolazi se do trazene kutne brzine. Volumenfluida u posudi prema slici (a) se moze podijeliti na tri volumena: volumen V2 valjka promjera D, visine H - h; -volumen VI supljeg valjka i volumen V3 ispod rotaeionog paraboloida. U ovom je slucaju jednostavnije promatrati obujam supljine, koji takoder mora ostati isti, prije i za vrijeme rotaeije. Tako bi se u ovom primjeru zahtijevalo da obujam sl.lpljiI1et\',koji je "Jedl1ak6hujmu. v3(Vidjetiformllle """liz"" sliku 2.4)""" bude jednak polovini obujma posude, tj.

H( ~r

(a)

h

S obzirom da je Did > 1, iz formule (a) slijedi da bi visina h morala biti veca od visme H, sto je nefizikalno, te ce ocito slobodna povrsina izgledati kao na slid (b). Promjer do ce se odrediti iz jednakosti obujma supljine prije i za vrijeme rotaeije. Obujam supljine prije pocetka rotaeije je jednak polovini obujma posude, a ~a vrijeme rotacije taj je obujam zbroj obujma VI (valjak promjera do i visine H) i obujma V2 ispod rotacionog paraboloida, tj. primjenom formula uz sliku 2.4, slijedi

(b)

odakle je

(c)

Kutna brzina OJ se odreduje iz uvjeta da tocke A i B, prema sliei (b), moraju biti na slobodnoj povrsini. Uvrstavanjem koordinata tih tocaka u jednadzbu slobodne povrsine slijedi

tocka A:

2 (d)2

H + Ito = ..!::!_ -

2g 2

Ito = ~ (!!SLJ2

2g 2

(e)

(d)

toeka B:

Uvrstavanjem izraza (c) u (d) se dobije izraz za kutnu brzinu OJ oblika

w = ~ = 21,4 rad/s

(f)

Statika fluida

53

posude

Spojene

cilindricne

ispunjene su fluidom gustoce p, do prema slici. fluid a u vecoj posudi, nakon sto se u nju stavi stap mase m. Izmedu stapa i stijenke posude pretpostavite savrseno brtvljenje bez trenja. Zadano je: H=40 cm, D=200 mm, d=50 mm, m=16 kg, p=998 kg/m''.

Cilindricna boca prema sliei, ima na dnu cijev za dovod zraka i ispusni otvor. U pocetnom je trenutku boca ispunjena vodom do visine x, a donja posuda je prazna. Otvaranjem ispusnog otvora dolazi do strujanja vode i kako se donja posuda puni, u odredenom trenutku ce dod do prekida dovoda zraka, a strujanje ce se postupno prekinuti, Odredite vrijednost podtlaka PM koji ce se u boei nakon prestanka

ako je promjena stanja u bod (nakon prestanka

zraka) izotermicka. Zadano je: H=440 mm, h=85 mm, D=400 mm, d=300 mm, x=400 mm, Pa=101325 Pa, p=998 kglm3.

Na osnovu poznatih tlakova u tri tocke zatvorene posude, ispunjene fluidom, prema slid, velicinu konstantnog ubrzanja a pri translatornom gibanju

posude u ravnini slike. Zadano je: h;;;;;O,68 m, L=0,84 m, PMA=O, Pa, PMc=6800 Pa, p=999

H

Zadaci

d

h=?

D

,

i

i Pa

Pa"

~

m

--+---

--j--

----t----

- - +--_

_p --j_---=-

__ ! ..J,,~~_I

[g

d

.. : : . ." I---I-----r

------ -

zanemarivo

mali promjer -.:....-

..----"---1_-_-_- ~_ -

- - - - -- -

----_- -

- - - --- -

_-p-_-_~_-_ r-_-

----- 1--

Pa

"

D

-:'::-:'::-:'::-:'::-:'::-:'::-:'::-J ~ ------------::

I-_-_-_-_-_-_-_-...;.'-_-_-_-_:--_-_-_-_

f-_-_-_-_-_-_-_-...;-_-_-_-_-~...-,-.-----

h =-:.::-:.::-~-:.::-:.::-:.::_c-:.::-:=-:.::-:.::-:.::-:.::-=-

--------.!.-----,_.,._.._~-

f-_-_-_-_-_-_-_-J.-_-_-_-_-_~_:_ _ _:..

13_:.:::.:::.:::.:::.::~:.:::.:::.:::.:::.:::.::i=~:.:::.:::.:::.:::.:::.:::.:::.::=:.:::.::~

Pa

Pa

h

H

x

54

Statika fluida

I

2.4 Odredite kojom se konstantnom akceleracijom a, moraju gibati kolica, prema slici, da bi pretlak u tocki A bio PMA =4600 Pa. Zadano je: H=34 em, h=12 em, L=58 cm, p=999 kg/m-'.

25 Spremnik prema slici ispunjen je dvjema kapljevinama. Odredite pretlake PMA i PMB u tockama A i B, kada se spremnik giba jednoliko ubrzano akceleracijom a=3,4 m/s2. Zadano je: L=1,4 m, Hl=0,2 m, H2=0,5 m, Pl=800 kg/m-', P2=1000 kglm3.

2.6 Kolica prema slid gibaju se

jednoliko ubrzano na kosini.

Odredite ubrzanje a kolica kod kojega ce tlakovi u tockama A i B biti jednaki. Zadano je: a= 18°.

2.7 Odredite vrijednost a konstantnog ubrzanja kolica, koja se gibaju po horizontalnoj podlozi udesno, pri kojem ce doci do izlijevanja fluida iz posude. Zadano je: L=1,12 m, L1=0,42 ill, B=0,63 m, b=0,49 m, h=0,45 m.

Pa

a=?

I-_-_-_-_-_-_-_-_-_-_-:_-_-_-:_---:

- ;=-=~-=-=-=-=-=-=-=-=-=======::::~ L

L

Pa

B

L

Jl _il

/Pa

::::::::=::::==::::=::::::::=~::::=::::::::=~=~::::=::::-=-j>B

----------------

---.-....~-----------

- - - - - - - - - - - - - ---

-_-_p=konst. _-_-_-_-_-_-_---_-

- - - - - - ---------:_--------~

b h

H

h

-

a

-

a=? -

, Statika fluida

55

Dvokraka cjevcica, prema slici, je u stanju mirovanja ispunjena fluidom do visine ho=48 cm. Odredite visine hi i h2 fluida u cjevcicama kada ona rotira konstantnom kutnom brzinom w=2,45 rad/s, oko vertikalne osi prema slici. Zadano

je: D=25 mm, d=18 mm, R=82 ern, r=17 em.

Cilindricna posuda prema slici, otvorena je prema atmosferi, a u stanju mirovanja je ispunjena nestlacivim fluidom, do visine h. Odredite kojom konstantnom brzinom to treba rotirati posudu, da u njoj ostane trecina pocetne kolicine fluida. Zadano je:

D=32,5 em, H=64,3 em, h=44 em,

U desni kraj U cijevi prema slid,

je stap mase =m, koji brtvi bez trenja. Odredite brzinu rotacijewpko "lijevog da bi vi sine fluida u oba bile jednake. Zadano je: em, d=10 mm, m=6,13 g, kg/m-'.

Cilindricna posuda,prema slici, rotira konstantnim brojem okretaja N=195 o/min, a u kraku te posude vlsmaje h=1,42 m. Odredite manometarski tlak PM u Zadanoje: D=82 cm, L=110 em, H=77 em, R=66 cm, p=998 kg/m''.

Pa'0

k f, Pa

w= ,onst.

c_1_::, ~

,

, ,

i

-:-:-~ - - - - - - - - - - - - - - - - -~ - - - - - -Ii: t---.

Ft i i

P:R::-' i: f-

H-:::- R i r

ho

§= h2=?

d

D

~._ > ... w< _+_. _. _. _. _. _. _. _. _. _. _~_._._._ ._ . .:::,_

H

1-::::-------1---------r-_-_-_-:_,.,_.J_~_--_-_-_-

I- - - - -!- - - - -

----,......."..., ........... ----

t- - - - -!-- - --

Pa

w=?

c_p

i i

D

Pa

R

d ~

L

~

---j__---

---~---

................... -!------

-----!..--~

-p -i----

----t---

.....,...._--j----

----+---

~- -- ....... -++-- ~ - ~~= .. ~~:::.)"-----

;

D

___"'B+-d_<_<D h

h

~a

. .' . '.:' ~i . :-.

. .' i:. .,.

.'.:. :Pt.1: '.: .

~··.·i.·:·L

H

56

Statika fluida

Statika fluida

57

2.6 SILA UZGONA

.. Prema tome, sila uzgona Fb masena sila fir leze na istorn pravcu (pravcu jedinicnog vektora

J), a imaju suprotni smjer (sila fir gleda kao i vektor f , a sila Pb gleda suprotno od •...• vektora J). SHe Fb i Ff su jednake po velicini i imaju zajednicko hvatiste sto osigurava da je ..... rezultantni moment' ovih sila jednak nuli.

Na svako tijelo uronjeno u fluid djeluje sila uzgona. Sila uzgona je rezultat djelovanja sila tlaka po povrsini tijela. Da sila uzgona mora postojati lako se uvjeriti jednostavnim razmisljanjern. Ako se promatra fluid u mirovanju, i u tom fluidu izolira proizvoljni volumen V, kao na slici 2.16, taj ce volumen mirovati jer je fluid u ravnotezi. Ako volumen V miruje tada suma sila koje djeluju na taj volumen mora biti jednaka nuli, a takoder i rezultantni moment mora biti jednak nuli.

-

bi apsolutna vrijednost vektora masene sile [ bila jednaka nuli, tada bi i masena sila Ff

volumen V i sila uzgona Fb bile jednake nuli, sto je sukladno prethodnim razmatranjima, receno da za [=0, slijedi p=konst, a sile konstantnog tlaka na zatvorenu povrsinu se ponistavaju, dakle Fb=O.

umjesto volumena V ispunjenog fluidom, kao na sliei 2.16, bilo strano tijelo istog oblika ali gustoce Po razlicite od gustoce p, tada bi sila uzgona bila jednaka kao i u slucaju, a masena sila Ff bi bila razmjerna gustoci Po. Ako je vektor masene sile J uzgona se racuna iz izraza

(2.43)

..... -----

n -----

-==~=======~===--=========-_:p5~_==~=::::===

....... rezultirajuca masena sila iz izraza

--~-----------------

(2.44)

Slika 2.16 Izolirani volumen u mirujucem fluidu

(2.43) i (2.44) vrijede i za slucaj linearno promjenjive vrijednosti masene sile J, s tim u izraze (2.43) i (2.44) uvrstava vrijednost masene sile u tezistu volumena.

-

Na svaku cesticu fluida unutar volumena V djeluje masena sila p f dV, sto integrirano po

citavom volumenu daje ukupnu masenu silu fir

slucaj da je gustoca Po veca od gustoce fluida p, masena sila fir ce biti veca od sile

-

Pb, te ce postojati rezultantna sila koja gleda u smjeru vektora masene sile t , sto

. da strano tijelone bibilou ... ravnotezi, vee bi se gibalo usmjeru site f. U tom se kaze da tijelo tone. Ako je gustoca Po stranog tijela jednaka gustoci p fluida one ce biti na bilo kojoj pozieiji u fluidu i kaze se da tijelo lebdi. Za slucaj da je gustoca Po gustoce p fluida, sila Fb uzgona ce biti veca od rezultantne masene sile Ff i tijelo

gibati u smjeru suprotnom od smjera vektora masene sile J. Stika 2.17 prikazuje opisana . slucaja u apsolutnom mirovanju,

fir = J pj dV

v

(2.40)

Kada bi to bila jedina sila, volumen V ne bi bio u ravnot~~i,te bi . se . gibao u smjeru sile Ff. Jasno je da je ta sila uravnotezena silom tlaka koji djeluje po povrsini volumena. Na svaki djelic dS, povrsine S koja orneduje volumen V, djeluje sila tIaka - pndS, gdje je n jedinicni

vektor normale na povrsinu S. Ocito je da ce rezultantna sila tlaka Pb biti definirana integralom

·slucaju prema slici 2.17a) tijelo ce pritiskati dna silom koja je jednaka razIici sile tezine i . . uzgona. U tom ce slucaju sile reakcije u osloncima A i B posude zavisiti od polozaja Sila reakcije ce biti veca u onom osloneu kojemu je tijelo blize. U slucajevima (b) i (e) tijelo ne dira dno, reakcije u osloncima ce biti jednake, bez obzira na polozaj tijela. U slucaju, prema slici 2.17c) tijelo ce isplivati na razdjelnu povrsinu i ostat ce u polozaju ·kojem ce sila tezine biti u ravnotezi sa silom uzgona. Ako se moze pretpostaviti da je

i:zp.ad razdjelne povrsine zanemariva u odnosu na gustocu p, tada se sila uzgona

Fb = - J pn dS s

ona mora uravnoteziti masenu situ Pc. Da je sila Pb jednaka po velicini i suprotna po smjeru sili Ff moze jednostavno dokazati primjenom formule (2.5) i osnovne jednadzbe

..... ' "~,-- - - -

(2.3), iik()jHlslijedi··

(2.41)

prema (2.5)

(2.45)

Fb = - Ipn dS = -J~~ dV

S v pj

-Ff

(2.42)

Vu dio ukupnog obujma tijela, uronjenog u fluid gustoce p.

58

Statika fluida

Pa

A

a)

Pa

B

A

B

b)

__ -_- .r.:': ------_I:!-

A

B

e)

Slika 2.17 Moguci polozaji stranog tijela u mirujucem f1uidu

Na slici 2.18 su prikazani slucajevi tonjenja, lebdenja i plivanja stranog tijela u relativnom mirovanju pri translaciji posude konstantnim ubrzanjem a .

a)

- Pa

-l----

- ---

- --e-

----=-- --:..., Po=p -- -

--_ ----

_--_ ---.. _

_ -------- - _---_p--

=-=.0::::--:=:--::::-=-=-::::-::::-::::-

---......__,__----_

---------- a

---------- -

-----~.....,._---

Slika 2.18 Polozaji stranog tijela u relativnom mirovanju pri translaciji

e)

a

-

---~-----..__._,_

Slika2.19 prikazuje polozaje tijela za slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji. Tijelo cija je gustoca Po veca od gustoce P ce se gibati u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile, tj. prema dolje i od osi rot acije. Tijelo koje lebdi moze se nalaziti na bilo kojem mjestu. Tijelo cija je gustoes Po manja od gustoce .. fluida P gibat ce se sl.lprotno .... od rezultirajuceg vektora masene site, dakle, prema gore i prema osi rotacije, te ce ispli~ati ~~ slobodn~p~vrsinu prema slici 2.19c). Na OVOID principu rade centrifugalni separatori. U njima se lakse cestice skupljaju na sIobodnoj povrsini uz os rotacije, a teze cestice se skupljaju na dnu separatora po njegovu obodu.

w

(__i)

1

,

a)

b)

b)

w

c____o

i !

.,--- .. -, -- .. - ... --,,-,,-. _. - .. -

::::-::::~-::::-::::-I-::::-::::-::::P

- - ~ ,__ -! - - - - --

-----..--------------

c)

Slika 2.19 Polozaji stranog tijela u relativnom mirovanju pri rotaciji

59

Sila uzgona na graniei dvaju fluida

prikazuje slucaj plivanja tijela na razdjelnoj povrsini dvaju fluida gustoca PI i P2, u

~g

pz -:-:-::-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-: - _-_-_-_-_-_-_--:-:-:-:-:-:-:-:-:-: .... :-: ... :-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-:-

Stika 2.20 Tijelo koje pliva na granici dvaju f1uida

gustoca PI manja od gustoce P2. jer vektor masene sile uvijek gIeda prema guscem je gustoca PI istog reda velicine kao i gustoca Pz, tada se pri izracunavanju sile ona ne moze zanemariti, U tom bi se slucaju velicina sile Fb uzgona izracunala kao

(2.46)

da su, ako tijelomiruje,rezultantna sila i rezultantniunoment na tijelo jednaki null. sila Fbi imala hvatiste u tezistu volumena VI (tocka C1), a sila Fb2 u tezistu Cz V2 koji se nalazi u fluidu gustoce P2. Sila tezine djeluje u tezistu T (centru mase) Ocito ce suma sila FbI i Fb2 biti jednaka tezini tijela, a toeke CI i C2 ce se nalaziti na vertikali koja prolazi kroz teziste T, ili ce jedna biti Iijevo, a druga desno od tocke T,

da je suma momenata komponenata FbI i Fb2 sile uzgona jednaka nuli u odnosu na tocku . Tijelo moze plivati u polozaju prema slici 2.20 sarno ako mu je gustoca Po veca od gustoce

.. a manja od gustoce Pz. Tijelo Cija bi gustoca Po bila veca od gustoce Pz bi potonulo u a za slucaj da je gustoca Po manja od gustoce Pi, one bi isplivalo na fluida ,gustoee Pl'

je receno, tijelo ce biti u ravnotezi ako su suma svih sila i suma svih momenata koje njega djeluju jednaki nuli. Za ravnotezni polozaj se kaze da je stabilan, ako pri malom od ravnoteznog polozaja nastupaju takvi momenti koji ga vracaju u prvobitni ravnotezni Tako bi tijelo koje ima teziste T mase i teziSte C volurnena u istoj tocki moglo ~}illI2-B---+l--RII()· kojem polozaju~---Ak0-~tadva teziSta nisu u istoj+tockivkao za tijelo+na slid b) onda postoje dva moguca ravnotezna polozaja,

60

Slika 2.23 Ilustracija vodne povrsine

Statika fluida

61

iu prema slici 2.22a) prizmaticno tijelo je u ravnotezi sto znaci da su sila tezine (s u tezistu T) i sila uzgona (s hvatistem u teiistu C istisnine) jednake po velicini i u na istom praveu. Ako se tijelo izvede iz ravnoteznog polozaja, kao na slici 2.22b), doci

.. promjene oblika volumena istisnine, te ce se tocka C pomaknuti u tocku C'. Tocka u .sila uzgona sijece vertikalu CT je oznacena sa M, a naziva se metacentrom. Udaljenost se naziva metaeentarskom visinom. Ako se metacentar M nalazi iznad teiista T rnase, visina je pozitivna, a nastali spreg sila (tezine i uzgona) daje moment koji vraca

u prvobitni ravnotezni poloiaj, te se kaze da tijelo pliva u stabilnoj ravnotezi. Za slucaj metaeentarske visine, metacentar se nalazi ispod teiista rnase, a i nastali moment ice . prevrtanje tijela, nakon kojeg ce one zauzeti neki novi ravnotezni poloiaj. Treba da svako tijelo ima jedan iii vise ravnoteznih polozaja, Metaeentarska visina je funkeija tijela, Tako bi povecanjem kuta zakreta tp prema sliei 2.22b) kod odredenog kuta visina postala negativnom, te bi se tijelo prevrnulo i zauzelo novi ravnotezni Stabilnost plivanja u nekom ravnoteinom polozaju se oejenjuje s pomocu pocetne

visine do koje se dolazi zakretanjem tijela za infinitezimalni kut drp. Izraz za glasi

j --_. -- ~ .. _.

1·-::-~-' ...

\ ., :.:.---~-

~tt~~~0{f~~)

a) stabilna ravnoteza

b) nestabilna ravnoteza

Stika 2.21 Ravnotezni poloiaji potpuno potopljenog tijela

U oba polozaja su zadovoljeni uvjeti ravnoteze, tj, suma sila je jednaka nuli (Fb=G), a ako se tocke Tie nalaze na istoj vertikali, tada je i suma momenata jednaka nuli. Medutim, sarno je ravnotezni poIoiaj prema slici 2.21a) stabilan, jer kad bi se tijelo zakrenulo nastao bi takav moment koji bi vracao tijelo u pocetni ravnotezni polozaj, Ovdje se pretpostavlja da polozaj tezista T mase ne zavisi od kuta zakreta tijela, Ako bi se tijelo, prema slici 2.21b) izvelo iz ravnoteznog polozaja, zakretanjem za mali kut, nastao bi spreg sila koji bi to tijelo jos vise udaljio ad ravnoteinog polozaja i na kraju bi tijelo zauzelopoloiaj prema slici 2.21a). Prema tome, nuian i dovoljan uvjet za stabilan polofaj potpuno potopljenog tijela je da se teziste T mase nalazi na istoj vertikali s tezistem C volumena i to ispod tocke C.

Tijelo koje pliva na slobodnoj povrsini ce takoder biti u stabilnoj ravnotezi ako je reziste T mase ispod teiiSta C istisnine, medutim ana ce rnoci plivati stabilno i u odredenim slucajevima gdje je teiiste mase iznad teiista istisnine. Slika 2.22 prikazuje jedan takav slucaj, za primjer plivanja prizmaticnog tijela.

(2.47)

najmanji moment inercije vodne povrsine (povrsine koja se dobije kao presjek tijela povrsinom), a. V je obujam istisnine. Momenti inercije nekih povrsina su dani u 2.1 poglavlja 2.7. Iz izraza (2.47) je jasno da ce metaeentarska visina TM biti to manja moment inercije vodne povrsine manji, iz cega se zakljucuje da ce do prevrtanja tijela i oko one osi u odnosu na koju je moment inercije najmanji. Za brad prema slici 2.23 ce uzduina os x broda.

B~ ~ ~D

B

povrsina

~-----------------

Po

!

:T·······

1m!

- - - - - --------::.;--t' -------------

- - - - Fb C --------

::::-::::-::::--i i --------

-----_--~-_------_

---------~---~----

~---~.__---~ .........

--~,___---

~~----~-----------

-~__.,__----~--

-- ............ _----

---~----~------~--

- - -_ - - -__ ~ - - - - -_-:_ - = -:::: -::::-:::: -:::: -:::: - --

--:_::::-::::-::::-::::~-::::~-::::-::::--=------__------

(a)

(b)

Slika 2.22 Prizmaticno tijelo u stabilnoj ravnotezi

62

Statika fluida

2.6.3 Princip mjerenja gustoce

Na nacelu hidrostatskog uzgona se temelji rad areometra, instrumenta za mjerenje gustoce, Instrument se sastoji od cilindricnog vrata koji na kraju ima kruskicu cija masa osigurava stabilnost plivanja, tj. da vrat uvijek stoji uspravno. Areometar je shematski prikazan na slid 2.24.

Po··

- (f>Po-

__ ..L _,..

(a)

(b)

Slika '2.24 Shematski prikaz areometra

Na slid 2.24a) je areometar uronjen u fluid poznate gustoce Po, pri cemu je uronio obujmom Vo pri kojem je sila uzgona uravnotezila silu tezine, te vrijedi jednakost

(2.4S)

pri cemu je Va dio obujma areometra koji se nalazi u zraku gustoce Pa' Na slid 2.24b) je areometar uronjen u fluid nepoznate ~ustoce· P.· OCitojep>P6 'je:tje ... areometar iste rnase, te je ista i sila uzgona. Obzirom da je areometar izronio, znaci da je volumen istisnine manji, sto znaci da je gustoca p veca od gustoce Po. Jednadzba ravnoteze tada glasi

mg = pg (V - M) + Pag (Va + M)

(2.49)

Kombinacijorn jednadzbi (2.4S) i (2.49) slijedi veza izmedu visine h gustoce p

h = Va P - Po

A p =e«

(2.50)

U gornjoj se formuli obujam Vo, plostina A poprecnog presjeka vrata, gustoca Pa zraka gustoca Po fluida smatraju poznatim.

63

Primjeri

Na plovku mase ml =246 kg je s pomocu uzeta s dinamometrom objesen homogeni teret mase mz=975 kg. Treba odrediti gustocu Po fluida i gustocu P2 tereta, ako je plovak uronio obujmom VI = 1,1 m3, a dinamometar pokazuje silu F=8340 N. Masu i obujam uzeta i dinamometra zanemariti.

slici treba uzeti u obzir tezinu plovka ravnoteze tih sila je

tereta, te sile uzgona na teret

(a)

u dinamometru je jednaka razlici sile tezine sile uzgona tereta

(b)

iz jednadzbe (b) izrazi gus toea Po u obliku

Po

lnzg-F gVz

(c)

dobiveni izraz (c) uvrsti u (a) slijedi izraz za obujam V2

(d)

temelju cega iz izraza (c) slijedi gustoca Po=996,S kg/m-', a gustoca P2 iz izraza

pz =

64

Statika fluida

65

P2.10

Pa

---.- ....... ---

_~===== :3=========

~----

Uradak

U cilindricnu posudu s kosim krakom prema slid, koja je ispunjena fluidom gustoce p, do visine Ho, stavljena je kugliea polumjera R koja pi iva u fluidu gustoce p. Treba odrediti gustocu Po kuglice, ako se nakon stavljanja u posudu razina fluida u kosom kraku pomakne zadl.lljinu L. Zadano je: D=28 em, Ho=32 em, d=5 em, R=10 em, L=90,5 mm, a=29°, p=998 kg/m-'.

Nakon stavljanja kuglice u posudu porast ce razina fluida u posudi i kraku prema slici (a).

Pa

h

Slika (a)

+g +g Koeka jednolike gustoce, brida a=40
em, pliva na vodi u polozaju prema
slid. Da Ii kocka pliva stabilno?
Treba odrediti silu F za drzanje
kocke na dubini h=l m ispod
povrsine vode. Zadano je: b=6 em,
p=998,2 kg/m ',
--.........._~----
--_ ----- kocka pliva na vodi, pri cemu je uronjaj kocke b=6 em, vrijedi jednakost sile tezine site

kao sto slijedi

mg = p a2b g definirana tezina G = mg kocke.

plivanja se ocjenjuje s pomocu pocetne metaeentarske visine koja se odreduje iz

(a)

- I - TM=--CT V

(b)

D

h = L sin a = 0,0439 m (a)

I minimalni moment inercije vodne povrsine. U ovom slucaju vodna povrsina ima oblik

stranice a, s momentom inercije I = a4 /12, a obujam istisnine je V = a2b.

T mase se nalazi na udaljenosti a/2 od donje plohe kocke prema slici (a), dok je C istisnine na. udaljen~sti. bl2 od iste plohe.

Prema nacelu spojenih posuda vrsma h podizanja razine je jednaka u posudi kraku moze se

izracunati iz zadane duljine L u obliku

D27f h + d27f L

4 4

0,00288

(b)

.Premajome je udaljenost CT= a-b

2

(c)

Buduci da je u posudi nakon stavljanja kuglice ostala ista kolicina fluida, podizanje razine fluida je razmjerno obujmu Vo kojim je kuglica potopljena u fluid, tj. obujam Vo je zbroj promjena obujma fluida u posudi i kraku, oblika

a/2

sto uvrsteno u izraz (b) daje metacentarsku visinu TM

a - b 2

5,22 em (d)

4 3

Vk = - R 7r = 0,00419 m3

3

(c)

TM

Kocka pliva

gdje je promjena volumena u kraku izracunata za uspravni valjak duljine L s bazom d244 umjesto kosog valjka visine h s elipticnom bazom. Ukupni obujam kugle Vk je

da je pocetna metacentarska visina pozitivna, zakljucuje se da kocka pliva stabilno. F potrebna za drzanje kocke pod vodom prema slici (b) je

532,5 N (e)

Buduci da je obujam Vk veci od obujma Vo, kuglica ce plivati na povrsini fluida gustoce p, te vrijedi jednadzba ravnoteze

iz koje je Po

(d)

U izrazu (e) je Pb sila uzgona, a tezina mg kocke je izrazena s pomocu izraza (a). Jasno je da dubina h nema utjeeaja na sulu F.

(b) Potopljena kocka

66

Statika fluida

P2.t2

Pa

U spremnik oblika kvadra, koji je ispunjen fluidom gustoce p do visine h, uroni se balvan cija je duljina neznatno manja od sirine spremnika okomito na ravninu slike, na poziciji prema slid. Treba odrediti sile reakcije u osloncima, izrazene po metru sirine spremnika, uz zanemarenje tezine spremnika, ako je gustoca balvana . a) Pa= p/2, .. b )Pb = 8p. Zadano je:

D=500 mm, L=1,3 m, Ll=L/3, h=1,2 m, p=998,2 kg/m'',

---~,-,_"_,,,,,,,,,_,,,,,,,,,-

- - -_- -------- F h

~.........,._..,._---:-----

-_,.

L

··..I~B RB=?

Uradak

a) Ako je gustoca balvana manja od gustoce vode, balvan ce plivati na slobodnoj povrsiru, a razina fluid a u spremniku ce se podici razmjerno dijelu obujma balvana koji se nalazi u fluidu. Iz uvjeta plivanja balvana je jasno da ce tezina istisnutog fluida biti jednaka tezini balvana. Na dno spremnika ce djelovati konstantni tlak, sto se moze shvatiti kao kontinuirano opterecenje koje se moze zamijeniti .silom u sredini dna posude. Velicina te site ce biti jednaka zbroju tezina fluida i balvana, te ce reakcije RA i RB izrazene po jedinici sirine spremnika biti jednake

RA = RB = + [pgLh + Pag D;n 1 = 8144 N/m (a)

Ocito da za slucaj plivanjabalvana, njegov polozaj unutar spremnika nema utjecaja na velicine sila reakcije.

b) U slucaju kada je gustoca balvana veca od gustoce fluida, balvan ce potonuti kao sto je prikazano na slid (a). U tom ce slucaju razina fluida u spremniku narasti razmjerno obujmu VB balvana sto ce izazvati porast sile tlaka na dno za velicinu sile uzgona balvana, te ce ukupna -sila Fh tlaka biti jednaka zbroju sile tezine fluida i sile uzgona. Na mjestu dodira balvana s dnom spremnika se dodaje koncentrirana sila F koja je jednaka razlici sile tezine i sile uzgona balvana. VB

A

Dakle vrijedi
Fh [ D2n[
= pgLh + -4-
D2n
F --g[Pb - P]
RB 4 (c)

(b)

L

Slika (a) Balvan tone

Jasno je da je zbroj sile Fh i sile F jednak zbroju tezina fluida i balvana. Iz uvjeta da je suma momenata sila u odnosu na oslonce A i 13jednaka nuli, slijede izrazi za reakcije

RA 1 2 = 17,2 kN/m
-Fh +-F
2 3
RB 1 1 kN/m
= -Fi + -F = 13,5
2 1 3 (d)

(e)

67

~g

bacve je prikazan na slici (a).

H

D

.1· •

~; :

Po : :

~ .' V r:·,

x

~ .---

_- p --- _

---- -- - - --~~ ........

-----~---

Slika (a) BaC'Va pliva

plivanja bacve glasi

D2n mg = pgV = pg(x - y) -4-

Tankostijena bacva mase m=80 kg, prornjera D i visine H, potpuno ispunjena zrakom pri atmosferskom tlaku Pa vertikalno je uronjena u vodu gustoce p, tako da zrak ne moze izlaziti iz bacve kroz otvor na dnu. a) Treba odrediti na kojoj ce dubini x bacva plivati. b) Treba odrediti na kojoj ce dubini X bacva lebdjeti. Prctpostaviti izoterrnicko stlacivanje zraka u bacvi (pV;;;; konst.), a u analizi sila zanemariti masu zraka, Zadano je: H=120 em, D=50 em, Pu=l,Ol bar, p:;;;:999 kg/m3.

Dno bacve se nalazi na nepoznatoj dubini x, a u bacvu je usao fluid do visine y . . Zrak u bacvi se nalazi na tlaku Po koji je

veci od atmosferskog

bacvu se racuna

istisnutog bacvom,

osjencan na slici (a).

izotermickog stlacivanja zraka u posudi glasi

tlaka. kao Taj

Sila uzgona na

tezina fluida

je volumen

(a)

(b)

uposudi jcjednak tlaku u fluidu na dubini x-y, tj, vrijedi jednadzba manornetra

Po = P« + pg (x - y)

(e)

triju jednadzbi (a), (b) (c) sadrzi tri nepoznanice x, y 1 PO· Iz jednadzbe (a) slijedi

"""'--~-----

x - y

(d)

68

Statika fluida

sto uvrsteno u izraz (c) daje tlak Po

4mg Po = Pa +-D27r

(e)

Uvrstavanjem izraza (e) u (b) dobije se izraz za visinu y, oblika

y = H __ --"P..::a_H __ 4mg ··Pa +02*

= 4,57 em

(1)

te iz izraza (d) slijedi x=45,4 em.

Slucaj Iebdenja bacve je prikazan na sliei (b).

Pa

U ovom je slucaju bacva potpuno uronjena u fluid te se sila uzgona racuna iz eijelog volumena zraka u posudi.

(g)

a jednadzba manometra od tocke na slobodnoj povrsini do tocke u zraku unutar bacve, glasi

Po = P« + pg(X - Y) (i)

Uvjet lebdenja tad a glasi D27r mg = pg (H - Y)-- 4

Jednadzba izotermickog stlacivanja zraka je

Sustav triju jednadzbi (g), (h) (i) ponovo sadrzi tri nepoznanice X, Y i Po- Iz jednadzbe (g)

slijedi

p ---

Slika (b) Bacva lebdi

Y

79,2 em

1Z jednadzbe (h)

H

Po = Pa = 2, 97 bar

H-Y

te iz jednadzbe (i)

X = Po .... Pa .+y _ 20,8m pg

(j)

(k)

69

Zadaci

bacva mase m=94 kg,

obujma ' V=600 I, potpuno je

potopljena u vodu gustoce p=998,2 kg/m", Do polovine volumena ispunjena

je zrakom zanernarive tezine

privezana uzetorn za dna. Odredite situ F u uzetu,

U bazenu prema slici, kvadratne baze (LxB=3/'m x3m) nalazi se V=72 m3 vode u kojoj pliva ponton duljine 1=2 sirine b= 1 .. m; dovoljne visine da vlastite mase mp=200 kg. yisinu.:ra:zipeyocle.Hatl bazenu, ako se u ponton stavi celicna koeka mase mb=1000 kg, duljine brida a=O,5 m. b) Odredite visinu nivoa Hi, u bazenu, ako se ta kocka stavi izvan pontona, Zadano jc: p=1000 kg/m".

Zvono masc m=115 kg nacmjcno je 1Z materijala prosjecne gustoce ,00=2380 kg/m-', i potopljeno u vodu prerna slid.

=-- .............Odreditesilu F potrebnu za vadenje

zvona ako se pod zvonom nalazi V=45,8 dm-' zraka zanemarive tezine, Zadano je: p=998,2 kg/m''

~g

Pa

. -- - - - - -- - - -_:-~--~-:-- -- - \

!------------------------....------

!- - - .- -~~~~~:--- -

1----- -- --- ----

e.-=-=-=-= ==~==~==== =-=-=-~=

I- voda - - - - - - _-_-_-_--_

t- __ P_ -------~ ~ uz~ -_::-------

I- - - - - - - - - - - -.- - -:

------f-------;1'

---rTTTT7

/ ponton

P. kocka

_ _ _ _ ,.".{-,-=-

---_- ,

~~--.- ,

~-_-~-~ _~_:__-_- .a) ~xb_

- 1--' - - -- -- p .- -

-, 'b) - - - - - - -

-" - - - --

'\ LxB ~bazen

P

- ----------------- . y-

~ -_ - - - - -- -- - --- - - -. _ .. - ~~~----~~--~.--.------+-----.-~~----..-.--.-"-

70

Statika fluida

F

Pa

a

2.15 Strojni element nepravilna oblika ima obujam V=738 cm-' i kada je uronjen u vodu, dinamometar, 0 koji je element objesen, pokazuje siIu F=49,2 N. Odredite-vgustocu ·pmaterijala· 'od kojeg je element napravljen. Zadano je: Po=998 kg/m'',

2.16 U cilindricnoj posudi prema slici nalazi se predmet sastavljen od dva valjka razlicite gustoce, Odredite obujam V vode gustoce p, koju treba uliti u posudu da bi predmet poceo plivati. Zadano je: Do=54,3 em, d1 ;;:;:28,5 em, d2=40 em, hl ;;;;:22,6 em, h2=5,9 mm, P1 =320 kg/m'', pz=7800 kg/m-', p=998 kg/m-',

2.17 Predmet oblika case, pliva u fluidu gustoce P, otvorom prema dolje, u polozaju prema slici. Zanemarivsi masu zraka unutar predmeta odredite njegovu masu m. Zadano je: h=15,2 em, H=8,9 em, L=92 em, d=18 em, D=25 cm, p=998 kg/m ',

_-_-_-_-_ -=-_=_ -_Pi..

D

.. m"",?.

----------- ........ _-

----- .......... _----

71

pornocu cjevcice promjera d,

zanemarive debljine stijenke, pridrzava se kocka brida a, gustoce Po, u fluidu P, na dubini H, tako da cijevi prolazi sredistem kocke. velicinu sile F koja djeluje 'simetralom cijevi, prema slici, kod koje ', 'ce se koeka cdvojiti od cjevcice, Zadano je: H=10,3 em, d=15 mm, a=40 mm, Po=185 kg/m-', p=998 kg/m''.

greda promjera d sastavljena

'je iz dva jednako duga dijela razlicite PI i Pl., a zglobno je pricvrscena tocki 0 prema sliei. Odredite visinu h .....• fluida gustoce P kod koje ce greda biti

. ravnotezi pod kutom.ic u odnosu na

< horizontalu. Zadano je: L=1,45 m,

=420 kg/m'', . Pl..;::7AO.-kglm~,. p= 998,9 "". kg/m'', a""45° .

(jednolike gustoce Pk ) je

na koncic duljine L

(zanemarive tezine i obujma), te rotira zajedno s fluidom konstantnom kutnom brzinom OJ, prema slici. Ako je drugi kraj koncica u osi rotacije, odredite kut

ce ga koncic zatvarati s

osi rotacije ako je gustoca Pk: a) veca od gustoce fluida p,

manja od gustoce fluida p. Zadano je: L=68 em, OJ=20 rad/s.

'~g -- - - -w=·konst.- - --.~ - -

------- c.D ----------

------+-----~- ...............

,

_-----------

,

------r---- ....................... ..,...,._..,......,.....

_-_-_~_-_--.Ji_O~-_-_-_-..__-~~

2.7 SILA TLAKA NA RAVNE POVRSINE

Na ravnoj je povrsini jedinicni vektor normale n stalan po smjeru po velicini, te se izraz

za silu tlaka na povrsinu prikazuje integralom

F = -n J pd4

A

(2.51)

~

Iz gornjegfzrazaslijedidaje sila F paralelna sapravcem normale gleda u suprotnom smjeru

od smjera normale, a po velicini je jednaka integralu

F = 'J P d4 (2.52)

A

Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka

Fo = PoA

(2.53)

i djelovat ce u tezistu povrsine, SHa Fh uslijed linearno promjenjivog tlaka (kao sto je slucaj u apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) ce, po velicini, biti jednaka produktu tlaka pc» koji vlada u tezistu C povrsine i njene plostine

(2.54)

Hvatiste sile Fh ce biti pomaknuto od teziSta povrsine u smjeru veceg tlaka. Na slici 2.25 je prikazana ravnina u kojoj se nalazi povrsina A potpuno potopljena u mirujuci fluid konstantne gustoce p.

x

o

Po

--=-=-=-=p::::konst. =-

y

r;

Slika 2.25 SHe tlaka na ravnu povrsinu

se pokaze da je sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka

(2.55)

fj,x l1y hvatista H (sile Fh) U odnosu na tdiste C su definirani izrazima

..dy

..dx =

(2.56)

(2.57)

dubina na kojoj se nalazi teziste C povrsine A, Yc udaljenost tezista C od slobodne

mjereno u ravnini u kojoj se nalazi povrsina (udaljenost OC prema slici 2.25), a i-t,'f,

centrifugalni moment inercije povrsine A U odnosu na osi ~ i Tf kroz teziste, . Izrazi za izracunavanje polozaja teiiSta i momenta inercije za uobicajene su dani u tablici 2.1.

2.1 Geometrijska svojstva nekih povrsina

Povrsina

a

A = ab

\

a

74

Statika fluida

Tablica 2.1 nastavak

75

pgI~rl sin o

(2.59)

Povrsina

.f!. 3

0;05488 R4

17

0,10981·(4

o

Po

--=-=-=-=-=~-=-=-=-=-

a

ba2 (b _ 2d) 72

Yc

~

sin {}

LJ.h

a)

7r

b+d 3

{}

b)

{} = 0

b

2

A=

ab 2

Slika 2.26Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine

sile na stijenke i poklopce sprernnika treba obracunati silu tlaka S obje strane bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i te bi jedina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka, kao

~g

.!g-- .--~~~ .

4R 3n

0,05488R4

-0,01647 R4

-------

a) otvoreni spremnik

b) zatvoreni spremnik pod pretlakom ili podtlakom

Za vertikalno uronjenu povrsinu

({} = ~ ) prema slid 2.26a) vrijedi vc=nc. 2

a za

I~~ pghcA· -y-c-""·'-:-A-

horizontalno uronjenu povrsinu ({) = 0) Yc _, 00 te su prema (2.56) i (2.57) L1x=LlY=O, sto se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak uhorizontalnojravninikohSta.:htari te ce sila Fh" djelovati u tezistu povrsine, kao i za slucaj konstantnog tlaka Po.

Momenti M; i My sile hidrostatskog tlaka u odnosu na teiiSte C povrsine ne zavise od dubine na kojoj se teiiSte nalazi, sto se lako pokazuje s pomocu izraza (2.55) do (2.57)

(2.58)

Slika 2.27 Sila tlaka na povrsinu otvorenog zatvorenogspremnika

g spremnika u kojem vlada tIak Po, razlieit od atmosferskog tlaka Pa, sile

tlaka ce se djelomicno ponistiti, te ce ostati rezultantna sila Fo razmjerna tlaku u spremniku kao sto prikazuje slika 2.27b). Ako u spremniku vlada ce gledatiKac),-·mrSm.:i, a za slucaj podtlaka ce Si1<1 Fo' gledati 'usUprotnom onog na slici 2.27b), jer ce tlak Pa izvana biti veci od tlaka Po unutar spremnika.

Statika fluida 77

Statika fluida

76

mimosmjernih

Slika 2.28 prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih sila Fo i Fh.

povrsine. Fiktivna slobodna povrsina se moze uvesti za slucaj mirovanja dvaju fluida

gustoca prerna slid 2.30.

fiktivna

..............p .6.YI\=.6.y __ h - Fh+FO

Pa

b) mimosmjerne sile

a) istosmjerne sile

Slika 2.28 Odredivanje rezultantne sile

Kod istosmjernih sila Fo i Fh rezultanta je izmedu njih, blize vecoj sili, a kod mimosmjernih sila Fo i Fh rezultantna je izvan sila na strani vece sile, Na slid 2.28b) je pretpostavljeno da je sila Fh po apsolutnoj vrijednosti veca od sile Fo. Za slucaj Fo>Fh rezultantna sila bi se nalazila iznad tezista C. Za slucaj jednakih mimosmjernih sila Fo = - Fh one bi Cinile spreg.

Na povrsinama koje su potpuno potopljene u fluid moze se direktno izracunati rezultanta FR sile Fo konstantnog tIaka i sile Fh hidrostatskog tlaka, uvodenjem fiktivne slobodne povrsine. Na slid 2.29 su prikazana dva spremnika, od kojih je jedan otvoren prema atmosferi, a drugi zatvoren.

Slika 2.30 Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluid a razlicitih gus toea

.. izlozene formule vrijede i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri stalnim ubrzanjem, s razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine

prema dolje,nego u smjerurezultantne masene sile J, a gravitacija g se zamjenjuje rezultantne masene sile f. Za slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji konstantnom . brzinom co, dosile~tlakase~-dolazi direktnim integriranjem izraza (2.51)· odnosno (2.52).

fiktivna slobodna povrsina

'~'-'-'-'-'-'-'-'-i-'-'-'-'-'-'

h= PMO rg

Po

_--- ~ ~ ~ ~ = p ------_ C

A

Slika 2.29 Definicija fiktivne slobodne povrsine

Za slucaj otvorenog spremnika, u fluidu na dubini h vlada pretlak PMo=~h. Ako bi u zatvorenom spremniku na sIobodnoj povrsini, koja se nalazi na visini H iznad tezista C, vladao upravo pretlak PMO, tada bi raspodjele tlaka, a tada i sile tlaka na jednake.P9Yr~!I1e A, u oba

........ , .,.. .., - .. , - , , ..... , . ,....... .. . - -- ._. _. --- -, . ' ... ' , .. "",., ". _ ..... , ... , . , ... ". - , ..... " .... " ... , ' .... , , ,. ' .. ~ ... ,., .,,,' '." ,.'" .. " . -', - .. -- ,,- -- - -- -- ---- _ ... - .. --- --- _.. -------, - ,,_ .. _ ...

spremnika bile jednake. To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine

moze stvarna slobodna povrsina, na kojoj vlada manometarski tlak PMO, zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinom, na kojoj vlada atmosferski tlak, te provesti proracun sile kao za otvoreni spremnik. Udaljenost izmedu stvarne i fiktivne slobodne povrsine je jednaka visiru manom~tarskogtlaka PMO' Ako usprefuhiktivlada pretl:ik(pMO>O)" fiktivnaslobCldriapovrsina ce biti iznad stvarne slobodne povrsine, a za slucajpodtlaka (PMO<O) ona ce biti ispod stvarne

78

Statika fluida

Statika fluida

SluCaj b) oMQ=-16655 Pa

Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: prvi, racunajuci posebno situ konstantnog tlaka PMO, a posebno silu hidrostatskog tlaka, te trazenjem njihove rezultante, i drugi, s pomocu fiktivne slobodne povrsine, gdje se direktno odreduje rezultantna sila F. U prvorn ce nacinu, sila hidrostatskog tlaka Fh biti jednaka za sva tri slucaja (koja se razlikuju po velicini podtlaka u spremniku) i iznosit ce Fh = pgH·. a2 = 16655 N. Udaljenost hvatista sile Fh od tezista C

je (prema 2.56) b.y = (a4/12)j{H . a2) = 0,049 rn.

-_-_- H _-_-_-_-

a

-----------_p--

Uradak

Primjeti

U zatvorenorn spremniku, prema slici, vlada rnanornetarski tlak PMO. Treba odrediti silu F na kvadraticnu povrsinu a x a = 1 x 1 rn, cije

se teziste nalazi na dubini H=1,7 m, za slucaj daje:

a) PMo=-1l600 Pa,

b) PMo=-16655 Pa,

c) PMo=-37000 Pa, Zadano je p=999 kg/m'',

Sluca; a) DMQ=-11600 Pa

I naCin

Sila Po = PMO . a2 = 11600 N

Rezultantna sila

F = Fh - Fa = 5055 N

Hvatiste sile F

Fh

b.YR = b.y . F = 0,162 rn

II naCin

Sila: F = pgh . a2

5055 N

Hvatiste sile F a4 /:;,.,1IR - -----,~

v - 12ha2

0,162 rn

I naCin

F o

C+-----1~

= 16655 N

SHe Fa i Fh Cine spreg, momenta M

naCin

37000 N

20345 N

sile F

Fh

/:;,.,y . - = 0,0401 m

F

79

II naCin

C

povrsina

Fiktivna slobodna povrsina prolazi teziStem C, te je rezultantna sila tlaka na povrsinu jednaka nuli, ali zbog linearne raspodjele tlaka postoji spreg sila Ciji je moment prerna (2.58)

a4

M = pg . - = 861,4 Nm 12

Slucaj c) DMQ=-37000 Pa

II naCin

PMO =3 78 m

(.g ,

c

h=H- PMO =-2 08 ill fiktivna

__ f5 __ '_ _ jslobodna

.-.-._._. _._._._. - _._. _., povrsina

Fiktivna slobodna povrsina je ispod tezista te je h<O i sila F<O, tj. gleda od povrsine

F = p gh . a2 = -20345 N

Hvatiste sile F a4

/:;,.,y - --.,,.-

R - 12ha2

-0[:401 m

S obzirorn da je h<O i /:;"'YR je negativno te sila F irna hvatiste iznad tezista C.

80

Statika fluida

P2.1S

Uradak

Stika (a) Sile na poklopac

Sila hidrostatskog tlaka je definirana izrazom

pg hcA = pg , Ye sin ex : L ' 1

a pomak

l« 1 ' L3

~Y = ---- = -----------

YeA 12':Yc,··b·'~·1 .

Potrebno je odrediti na koju vismu h treba opasti razina vode, da bi se poklopac jedinicne sirine, okretljiv u tocki 0, prema slid, otvorio uslijed viastite tezine. Gustoca poklopca je jednolika, amasa mu jem=250 kg. Zadano je: L=1,60 m, a=15D, p=998 kg/m3,

Na poklopac djeluje viastita tezina sila hidrostatskog tlaka. Poklopac ce se otvoriti kada moment sile tezine u odnosu na tocku 0 bude veci od momenta sile hidrostatskog tlaka. Krak sile tezine u odnosu na tocku 0 je

L .

T cos C\', a krak sile Ph hidrostatskog tlaka

L

je T - 6.y, te vrijedi

mg ~ cos ex > Ph ' (~ - ~Y) (a)

(b)

(c)

Uvrstavanjern izraza (b) (c) u (a) slijedi izraz za Yc

m L

Ye < --- ctg C\' + ---.

pL 6

0,851

Iz sJike (a) slijedi granicna visina h fluida

Cd)

(e)

Ocito je h > L sin ex =0,414 m, sto znaci da je razina fluida iznad sto.je..pretpostavljeno naslicL(a).Datonijetako, trebalo .. bi .. da je sarno dio povrsine poklopca u dodiru s fluidom.

Po

Pa

- _-_-_-----------_p ----

Pa

Slika ( a) SHe tlaka na kocku

81

Kocka gustoce .01=495 kg/m", brida a=0,44 m, zgJobno je vezana u bridu 0 1 zatvara kvadraticni otvor na dnu spremnika, prema slici. Treba odrediti silu P potrebnu za podizanje kocke. Zadano je: H=1,2 m, a=35D, p::;;999 kg/m'',

Pa

_ ------------_-_:-_p _---

Pa

pi

4

Slika (b)

slid (a) suprikazane sile tlaka koje djeluju na kocku. Sile koje djeluju na plohe kocke su paralelne ravnini slike, medusobno se ponistavaju. Ako se na plohi OA doda i oduzme :",,::cc'-'-P-"'4' ... fiIdrostatskog tlaka,'kao-§to-'Ie'prikazano na slid (b), tada suma sila iJ, Fz, F3 i sile

"4"">~":'U"U' _dajusiIuuzgQna,_kvja,.---djJ2.IJJj~_uJezistu kocke, te osimnjeostaje sila hidrostatskog F4 iznutra na plohu OA, kao sto je prikazano na slici (c), na kojoj je ucrtana i sila

kocke, odgovarajuci krakovi sila, te velicine Yc i J3.y za silu F4• Iz slike (c) slijedi

L = a ' sin a + a ' cos C\' = 0, 613 m = 0,306m

Stika (c) SiIenakOckri"

(a) (b)

H a (c)
Ye + -- = 1 46 m
cos C\' 2 '
he = Ye cos C\' = 1,38 m (d)
Na temelju cega je
F4 pg hcA = z 2618 N
= pg , Ye cos 0; , a =
a4
6.y _!_g_ 12 . aZ 0,011 m
=
YeA Ye ' a2 12yc
Fb = pgV = pga3 = 834,5 N 82

Statika fluida

Kocka ce se podici kada moment sile F (u odnosu na tocku 0) svlada momente ostalih sila, tj.

odakle je sila F > 776 N.

P2.l7

(e)

U tezistu kvadraticnog poklopca, dimenzije a x a, mase m=141 kg, koji se nalazi na stijenci spremnika ispunjenog fluidom gustoce p, prema slid, izmjeren je podtlak PM=-15600 Pa. Treba odrediti kojom je silom F potrebno djelovati na poklopac da bi se otvorio, ako je poklopac zglobno vezan u bridu koji prolazi tockorn O. Zadano je: a=O,85 m, a=58°, p=998 kg/rrr'.

Uradak

fiktivna slobodna - H=_PM -_-_- mg

povrsin,. ~ - - rs. - - -

.£...cosa

Stika (a) Sile na poklopac

S obzirom da u tezistu povrsine vlada podtlak, fiktivna slobodna povrsina se nalazi ispod teZiSta C na dubini H = - PM / p g, kao sto prikazuje slika

(a). Buduci da je teziste C iznad slobodne povrsine (na negativnoj dubini), velicina Yc ce biti negativna te ce i pomak !!J.y biti negativan, tj, od teziSta C prema gore, kao sto prikazuje slika (a).

Sila Fh hidrostatskog tlaka je

Fh = PM . a2 = -11271 N

(a)

Na slici (a) je sila Fh vee ucrtana s negativnim predznakom (jer ne gleda u poklopac nego od njega), te se u nastavku proracun vrsi s pozitivnom vrijednoscu Fh=11271 N. Dubina H fiktivne

slobodne povrsineprema slici (a) je

H = _ PM
pg
Tako je
H
Ye =
sin a 1,59 m

1,88 m

(b)

(c)

.6.y

.,»:

YeA

0,0320

83

m

(d)

velicine Yc i !!J.y pozitivne, jer je na slici (a) vee uzeto u obzir da je !!J.y pomak prema

ce se otvoriti kada moment site F (u odnosu na tocku) 0 nadvlada moment site sile Fh, tj.

a

F . a > mg . - cos a + Fh (a + .6.y)

2 "')

~ )/,1/ <L __

slijedi trazena sila F=6426 N.

Pa

A

_. -'\' fikti~~~ - ~~b~'d~a- 'p~;r~i~~

hc=yc

Slika (a) Sile na branu

(e)

Treba odrediti silu F kojom brana (jedinicne sirine, zanemarive tezine, zglobno vezana u tocki 0), u dodiru bez trenja, pritisce zid u tocki A, prema slid. Zanemariti tezinu brane. Zadano je: L;;;;;O,52 m, a=O,28 m, PM=0,41 ,bar, p=998 kg/m-',

U horizontalnoj ravnini koja prolazi tockom 0, vlada pretlak PM, sto znaci da je fiktivna ' slobodna povrsina iznad tocke 0 na visini .

I

!" h = PM = 4, 19 m pg

(a)

Ako brana dodiruje zid u tocki A bez trenja, tada moze postojati sarno normalna sila reakcije F kao sto je ucrtano na slici (a). Od sila hidrostatskog tlaka postoje horizontalna sila Fh na vertikalnu stijenku i vertikalna sila F; na horizontalnu stijenku, kao sto prikazuje slika (a). Sila tezine brane se, prema uvjetima zadatka, zanemaruje.

moze odrediti lZ uvjeta ravnoteze momenata oko tocke 0, koji glasi

84

Statika fluida

F . L = Fy' ~ + Fh (~ + ~Y)

Sila Fh je jednaka

(b)

p g . (h + ~). L' . B = 22643 N

(e)

a pomak 6.y

~Y

(d)

= 5, 06 . 10-3 m

Vertikalna sila F; djeluje u teziStu horizontalnog dijela povrsine jer je tlak u horizontalnoj ravnini konstantan, te je sila F;

F; = pg . (h + L) . a . B = 12905 N

(e)

Temeljem izracunatih vrijednosti sila Fh i Fy, te pomaka 6.y, iz jednadzbe (b) slijedi sila F=15000 N.

Zadatak se mogao rijesiti i bez uvodenja fiktivne slobodne povrsine kao sto prikazuje slika (a). Tada bi sila hidrostatskog tlaka Fh1 bila

L

pg. -. L· B = 1323 N 2

a pomak njena hvatista

B. L3

~Yl = _I~_~_ = --::,---=12=--_

YeA _L_. L. B

2

L

= - = 0,0867 meg) 6

Slika (b) Sile na branu

Osim sile hidrostatskog tlakau tezistu C djeluje sila F 0 usJijed . pretIakapM, koja je definirana izrazom

Fo = PM· . L . B = 21320 N

(h)

Jasno je da je zbroj sila Fo· i Fhl jednak sili Fh u prethodnom slucaju, Sila F; bi takoder bila jednaka sili F; u prethodnom slucaju, a racunala bi se iz- izraza

F; = (PM + p gL) . a . B = 12~05 N

(i)

Sila F bi se racunala iz uvjeta ravnoteze momenata oko tocke 0, koji glasi

a ( L ) L

F . L = F; . "2 + Fhl 2 + ~YI + Fo ' 2

(j)

iz kojeg je sila F= 15000 N,

(f)

I

85

F

Pa

a

H

_-_- _-_- poklopae -_-_-_-_-_-

------------

p _

---~~~--------

F

Slika (a) ·Sile"napbklC5pac

Treba odrediti silu F, koja drzi u ravnotezi poklopae AB jedinicne sirine, zglobno vezan u tocki A, u polozaju prema slici.Zadano je: a=0,84 m, H=0,65 m, h=35,5 em, p=999 kg/m''.

U ovom pnmJeru nije pogodno uvoditi fiktivnu slobodnu povrsinu, jer povrsina AB nije citava uronjena u fluid. Na dio povrsine poklopca koji se nalazi iznad fluida, djeluje sarno sila konstantnog tlaka Po, a na, potopljeni dio povrsine i sila tlaka Po i sila hidrostatskog tlaka. Zbog toga je u ovom slucaju jednostavnije racunati silu Fo (uslijed konstantnog tlaka Po) na citavu povrsinu, koja djeluje u tezistu poklopca AB i silu hidrostatskog tlaka Fh, na dio poklopea ispod stvarne sIobodne povrsine, kao sto je prikazano na slici (a).

a

tdine poklopca prolazi tockorn A, te u ravnotezi momenata nije bitna. S obzi~om. da ~ui~ miruje, tlak poce se odrediti iz jednadzbe manometra od tocke 1 u piezornetrickoj tocke 2 na slobodnoj povrsini, koja glasi

Pa + pgh - pgH = Po

e je manometarski tlak

PMO = Po - P« = pg (h - H) = -2890 Pa

(a)

(b)

da se radi 0 podtlaku, te ce sila Fo

Fo = PMO . a ' 1 = - 2428 N

(c)

ne tivna odnosno usmjerena suprotno nego sto je ucrtano na slici (a). Sila Fh je

ga ,

H

Fh = pg , - . H ' 1 = 2070 N 2

(d)

Statika

a pomak hvatista sile Fh je

,6.Y = ~ YeA

1. H3

---,- .=.12=---- = H = 0, 108 m

H· 6

-·H·l

2

(e)

Sila F se odreduje iz uvjeta ravnoteze momenata u odnosu na tocku A, koja glasi

a (H H)

F.a=Fo·T+FhT-6

(f)

U gornjoj se jednadzbi sila Fo uvrstava s negativnim predznakom, te slijedi sila F=-680 N, sto znaci da na poklopac treba djelovati silom F u suprotnom smjeru od smjera na slici (a). S obzirom da se poklopac naslanja na stijenku u tocki B, sila F ce biti sila reakcije izmedu poklopca i stijenke, te za drzanje poklopca u ravnotezi nece trebati djelovati silom izvana.

P2.20

Uradak

Treba odrediti VISiOU H razine fluida u spremniku, kod koje ce sila, kojom zatvarac pritisce stijenku u tocki A, biti jednaka nuli. Zatvarac je jedinicne sirine B, zanemarive tezine i zglobno vezan u tocki O. Zadano je: a=O,8 m, PMo=-~200 Pa, a=60o, p=998 kglm3.

U ovom je pnmjeru zatvarac potpuno potopljen u fluid te je pogodno uvesti fiktivnu slobodnu povrsinu, da se izbjegne posebno racunanje sila uslijed manometarskog tlaka PMO. S obzirom da u spremniku vlada podtlak, fiktivna slobodna povrsina ce biti ispod stvarne slobodne povrsine, na visini h, prema slid (a).

h

F/+ PMO pg

gdje je PM negativna velicina, tako da je h<H.

87

fiktivna slobodna povrsina

Slika (a) SHe na zatvarac

tezista he je

he = Ye sin a

h a.

+ -sma 2

sila Fh jednaka

njena hvatista od teiista C

.n.y

1 . a3

I'f,'f, 12

---- = --~~-----

YeA

. sin a

Iz zadanih podataka se vidi da je poprecni presjek zatvaraca oblika jednakostranicnog trokuta, a gornja ploha je horizontalna na nju djeluje sila F; koja je jednaka

F; = pgh· a . 1

(b)

i u odnosu na a12. Teziste C

udaljenosti Ye

tocku 0 cini krak duljine bocne plohe se nalazi na

od fiktivne slobodne

povrsine, koja je prema slid (a) jednaka

h a

Ye=-.-+-

sm a 2

,(c)

Cd)

(e)

(f)

Iz slike (a) je vidljivo da je velicina ~y ujedno i krak sile Fh u odnosu na tocku O.

Sila tezine zatvaraca se zanemaruje, a sila F u tocki A treba biti jednaka nuli, te iz ravnoteze momenata oko tocke 0 slijedi

\ '\

(g)

Uvrstavanjem izraza (b), (e) i (f) u (g), slijedi izraz za visinu h, oblika

h - !!_ sin a ;: -0, 115 m 6

te je lZ izraza (a) trazena visina

H = h + PMO pg

0,518 m

(h)

(i)

88

Statika fluida

P2.21

L

Uradak

L

mg

Slika (a)

Poklopac kvadraticnog oblika, dimenzije a=0,65 m, okretljiv je oko brida 0, a drzi se u ravnotezi polugom na kojoj je uteg mase m=60 kg. U polozaju prema slid poklopac se otvara pri visini razine fluida H=1,8 m. Treba odrediti pomak x utega, da bi se brana otvarala kad razina fluida u spremniku naraste do visine h=1,6 ill. Zadano je: L=I,45 m, L1=0,48 ill, a=64°, p=998,8 kg/m'',

L-x

L

m

mg

Stika (b)

U ovom se primjeru poklopac, na kojeg djeluje sila Fh hidrostatskog tlaka sa strane fluida, drzi u ravnotezi vanjskom silom FJ<'Qja,j~p()sljedica momenta siletezineut~gaipoluzja. Slika (a) prikazuje slucaj utega na kraku L, kada se poklopac otvara pri visini H fluida u spremniku, a slika (b) slucaj utegana kraku L - x, kada se poklopac otvara pri visini h. Sile F kojom poluga drzi poklopac su oznacene s FH i Fh, a odgovarajuce site hidrostatskog tlaka s FhH i

Fhh. Iz uvjeta ravnoteze momenata u odnosu na tocku B poluge, gledajuci slike (a) i (b), slijede jednadzbe

Fh . Lt = MO + mg(L - x)

gdje je MO. momenrsto gadaju sile -tezine poluzja.rOduzimanjcm gornjih jednadzbi.slijedi

(a)

Iz uvjeta ravnoteze momenata uodliOStl na tocku 0 poklopca premaslikama(a) (b) slijede

jednadzbe

Statika fluida

89

se oduzimanjem dolazi do izraza

(b)

izraza (a) (b) se dobiva izraz za pornak x utega, oblika

x = mg. ;cosa [FhH (f + ~yH) - Fhh (~ + ~l)l

(c)

kojem su nepoznate sile hidrostatskog tlaka njihovi pomaci od teziSta C, a koji se racunaju

sljedecih izraza

yl} = _!!_ + _!!_ = 2, 33 m

sin a 2

~ = y~ sin a = 2, 09 m

y~ h a
-- +- = 2 10 m
sin a :? '
~ h . 1,89
Yc sm a = m
p,h = pgitP:. . a2 7830 N
h = 0,0151 m

0,0167 m

uvrsteno u izraz (c) daje x=0,77 m.

Spremnik .oblika kocke, otvoren na vrhu prema atmosferi, ispunjen je do pola fluidom gustoce p=998,2 kg/m'', Treba odrediti rezultantnu silu fluida (velicinu i hvatiste) na stijenku AB, kada se spremnik giba jednoliko ubrzano, prema slici, Zadano je: b=0,81 m, a=6,93 m/s2, a=30o.

S obzirom da je zadano ubrzanje a, moze se izracunati rezultirajuca masena sila I, prema trokutu sila prikazanom na slid (a). Iz trokuta slijedi da je

t:

a sin a = 3, 47 m/ S2

(a)

3,81 m/s2

Iz = g - a cos a

(b)

'--Tg;6::::: .i: = 0, 91 fz

(c)

Slika (a) Trokut sila

90

Statika fluida

~ -+ -,B

S obzirom da je spremnik napunjen fluidorn do pola, slobodna povrsina ce prolaziti sjecistem dijagonala kocke, a ako je kut j3<450, slobodna povrsina ce prolaziti izmedu tocaka A i B kao sto prikazuje slika (b).

YI=
~Y H
H
k 2 Visina H prema slid (b) je

H= -- + -- tg.6 = 0, 774 m 2 2

(d)

A

Slika (b) Site na stijenku

S obzirom da je pri translaciji raspodjela tlaka u fluidu )inearna, sila Fh ce bit jednaka

Fh = PMC . A = PMC . H . b

(e)

gdje je PMC pretlak u tezistu C. Sile atmosferskog tlaka iznutra i izvana se ponistavaju. Racunajuci od tocke D u kojoj vlada atmosferski tlak, pretlak u tocki C je jednak

H

PMC = p fz . - = 1472 Pa 2

(t)

sto uvrsteno u izraz (e) daje silu h=923 N.

Pomak hvatista sile Fh od tezista C se racuna na isti nacin kao kod apsolutnog mirovanja, tj.

bH3
I~~ __ H
L1y = 12 (g)
Yc . A H 6
-·H·b
2
odnosno krak k sile Fh u odnosu na tocku A je k = !!_ - L1y = !!_ = 0, 258 m (h)

2 3

Vazno je zapamtiti da je Yc udaljenost tezista C od slobodne povrsine mjereno u ravnini u

kojoj se nalazi-povrsina na koju setrazisila.U ovom slucaju .je toduljina duzine. CD.

P2.23

Posuda oblika kvadra, jedinicne sirine, prema slid, ispunjena je 90% obujma nestlacivim fluidom otvorena prema

.. atmosferi· u· tocki C.··Trebaodrediti

velicinu konstantnog ubrzanja u

horizontalnoj ravnini, kod kojeg ce

rezultantna sila na poklopac BC biti jednaka sili na stij~Ill<u .M: Zadano je L/H=5.

H

a=? -

Pa

._

- - __ -_-_--- -_:-- -----_

_- _- _- .r.:': -- _- .r.: - -- _- _- _-_-::_ --------~----r----------:--------

I-_-_:-p=~~s~-_:__-_-_-_-_-_- _ _:.

-_-------------~

A

L

Statika fluida

91

Uradak

Postoje dva moguca slucaja polozaja slobodne povrsine, prikazana na slid (a), a trazene sile ce moci biti jednake sarno u jednom od ta dva polozaja, sto se ne zna unaprijed, te ce se pokusati s obje pretpostavke.

B

a H

-

A

L

F-------------

a -

A

L

Slika (a) Moguci polozaji slobodne povrsine

se pretpostaviti da slobodna povrsina ima oblik kao na slici (b). Kut a . 'izmedu i rezultirajuceg vektora masene sile je jednak kutu izmedu horizontale i slobodne Iz slike slij edi

tgo

a

x g

L-x

H

L

Stika (b)

Sila tlaka FBC na poklopac BC prema slid (b) je

(L - xf

FBC = PMC! . (L - x) = p a 2

(a)

Obujam fluida u apsolutnom mirovanju treba biti jednak obujmu fluida u relativnom mirovanju, jer nije doslo do prolijevanja fluida. Isto vrijedi za obujam zraka u posudi. U ovom je slucaju jednostavnije izracunati obujam zraka,

koji u apsolutnom ..... mirovanju iznosi

0,1 . L . H (10% obujma posude), a u relativnom mirovanju, gledajuci sliku (b), taj je obujam 0,5· x . y, odnosno vrijedi

0, 1 . L . H = 0, 5 . x . Y (b)

(c)

pretlak u tdistu Ch prema slici (b), jednak PMC! AB jednaka

L-x

p a ---. Analogno je 2

jednakosti sila FBC=F AB slijedi

(d)

a H (i) Pa'-. !g
tgo = - =
g x - y
0,1, L, H = x + y H (j)
2 H 92

Statika fluida

(L ) 2 H2

pa -x =pa(L-x)H+pg--

2 2

(e)

Ako se izraz (e) podijeli sa paIJ pomnozi s 2, slijedi

, u. + L (_!!_)2

L a L

(f)

L-x L

Ako se z~(L - x)/L .. uvedeoznaka u, tada jex:::::L (1___;u), a u jednadzbi (f) umjesto gj a pise x/y (prema jednadzbi (a)), uz y = 0,2' L . H]x (prema jednadzbi (b)), za L/ H = 5 slijedi

L-x

--- = u = 0,625 L

iz cega je x = L (1 - u) = 0,375 ,L i y = 0,2 ' L ' H]x = 0,533 ' H. Ocito je x < L i y < H, kao sto je pretpostavljeno na slid (b) te je rjesenje realno, Iz jednadzbe (a) slijedi

(g)

trazeno ubrzanje

a = g L = g 0, 533H = 2, 79 m/ S2

x 0,375L

(h)

Za drugi slucaj polozaja slobodne povrsine prema slid (a), zadatak bi se mogao postaviti na slijedeci nacin, gledajuci sliku (c)

Slika (c)

Iz jednadzbi (i) i (j) slijedi

a

x - y =-H g

(1)

x + y = 0,2L

odakle je

1 a

x = - - H + 0, 1L; 2 g

.................... 1 . a

Y = ° 1L - --H

, 2 g

....................... ···(rn)

sto uvrsteno u (k), uz L/ H

5 daje kubnu jednadzbu

Statika fluida

93

(n)

Numerickim rjesavanjem dobiju se rjesenja jednadzbe (n), kao sto slijedi

( ;1 0,0915
(; t 4,8016
[ ; t 9,1069 (0)

a

Drugi i treci korijen jednadzbe (n) odgovaraju slid (c), prema kojoj

treba biti vece ad 1.

g

a

u izraz (m) uvrste _!!_ = 4,8016, odnosno g

9,1069

L/H = 5, dobiju se

g

"""Cr,,tl'<I"P vrijednosti velicine y,. sto ukazuje na cinjenicu da je polozaj slobodne povrsine prema uz zadane uvjete u zadatku, fizikalno nemoguc,

(k)

U stanju mirovanja se s obje strane pregrade prizmaticne posude, prema slid, nalazi jednaka kolicina fluida. Treba odrediti velicin uTsm j er horizon ta1no g ubrzanja posude kod kojeg ce se u lijevom pregratku naci dvostruko vise fluid a nego u desnom. Kolika je tada (pri tom ubrzanju) si1a fluida po jedinici sirine na pregradu AB? Zadano je: h;;;;0,55 m, b=0,7 m, H=1,2 m, L;;;;;I,5 m, p=1000 kg/m'',

L

L

obujam fluida u posudi je 2LhB, gdje je B sirina posude. Nakon sto se posuda ubrza odredenim ubrzanjem a u desno, dab ce do prelijevanja fluida iz desnog u lijevi pregradak, a se vrijednost ubrzanja kod kojeg ce se u lijevom pregratku naci dvostruko vise fluida nego lz toga slijedi da su obujam VL u lijevom i obujam VD u desnom pregratku

2

VD = -LhB .3

(a)

do prelijevanja iz desnog u lijevi pregradak, tada ce slobodna povrsina u desnom ~--co---.-~ .. -.-, •. tockom-B~--pir-cemuJe prosjecna visina fluida u desnom pregrafkri

, VD

ho = -- =

LB

l:_ h = 0, 367 m 3

(b)

94

H

I

Statika fluida

B b-ho

~_ b-ho

f------~~

b 1--_-_-_-_-_-_-_ t-

-p------ h

I-_-_-_-_-_-_-_-_ X 0

f---------

(0)

A

L

L

Slika (a) Polozaj fluida u desnom pregratku

Pa .........

L

L

S obzirom da je prosjecna visina fluida hD veca od polovine visine b pregrade, slobodna ce povrsina imati polozaj kao na slid (a) iz koje je velicina x

x = hD - (b - hD) = 0,033 m (c)

Prosjecna visina fluida u lijevom pregratku je

.i_ h=O, 733 m 3

(d)

S obzirom da slobodne povrsine u pregradcima moraju biti paralelne, zauzet ce polozaj prema slid (b), iz koje slijedi

z = hL + (b - hD) = 1,06 m (e)

sto je manje od H=1,2 m, a velicina y je

y = hL - (b - hD)

0,4 m

(f)

Slika (b) Polozaj fluida u oba pregratka

sto je manje od b, te je izgled slobodne povrsine u lijevom pregratku dobro pretpostavljen.

slobodne povrsine, a kut nagiba je

Velicina ubrzanja se odreduje iz nagiba

b-x

t.p = arctg L = 24° (g)

Kut tp je takoder kut izmedu vektora masene site I gravitacije, prema slid ( c), iz kojeg slijedi trazeno ubrzanje

vektora

-a

a = g tgt.p = 4,36 m/s2 u desno (h)

SIika (c) Trokut sila

Na pregradu AB djeluju sile hidrostatskog tlaka s obje strane koje su po velicini jednake tlaku u tezistu pomnozenom s povrsinorn pregrade u dodiru s fluidom. Sila PD s desne strane pregrade (izracunata p6 jedinici sidne posude) je

b

PD = pg""2 . b· 1 (i)

a s Iijeve . strane

FL = pgL. y. 1 2

te je rezultirajuca sila po jediniei sirine

(j)

1618 N/m i gleda u lijevo.

Statika fluida

95

i

! !

./ !

/.f/

I

(

/

/ /

/

I

w=konst.

~

a=konst.

-

Cilindricna posuda prema slid, ispunjena je fluidom do pola, nagnuta pod kutom a u odnesu na horizontalu i rotira stalnom kutnom brzinom W oko simetrale. Treba odrediti konstantnu horizontalnu akceleraciju a, kod koje ce fluid relativno mirovati. Kolika je tada sila na dno posude. Zadano je: H=1,32 m, R=44 em, w=8,6 rad/s, 0:=58°, p=998 kg/m3.

Za slucaj da je cilindricna posuda nagnuta pod kutom u odnosu na vertikalu, relativno mirovanje je moguce ostvariti sarno ako postoji i translatorno gibanje posude takvim stalnim ubrzanjem, da je rezultirajuci vektor (dobiven zbrajanjem vektora gravitacije i negativnog vektora ubrzanja) paralelan s osi rotacije. U suprotnom bi za vrijeme rotacije dolazilo do relativnog pomaka cestica fluida u odnosu na stijenku posude, sto proturjeci pretpostavci relativnog mirovanja.

/ / !

/ /

/.f/ A

I

/

I

/

,/

Pa

Na slid (a) je ertkanom linijom

prikazana slobodna povrsina u

nagnutoj posudi.,. u apsolutnom

mirovanju, a punom linijom slobodna povrsina za slucaj da ona rotira konstantnom kutnom brzinom (J). Ocito je da bi, nakon sto se posuda okrene za 180°, tocka A sa slobodne povrsine

trebala doci u tocku dolazi u tocku B, sto giba duz stijenke posude.

A'

,

a ona da se

znaci

Slika (a) Rotacija nagnute posude u polju sile tete

Za slucaj translatornog gibanja, kada je vektor I = g - a paralelan s osi rotaeije, kao sto prikazuje slika (b), slobodna povrsina prije pocetka rotacije je okomita na stijenku posude, pa ce za vrijeme rotacije tocke A i A' biti na istoj visini, mjereno od dna posude, te ce fluid mirovati u odnosu na stijenku posude. Iz trokuta masenih sila, na slici (b), slijedi ""'--~~~~h-o-n-'·~ z~~o~~n···~talnog llbiianTa---~~

96

Slika (b) Rotacija nagnute posude uz translaciju

Tako bi jednadzba sIobodne povrsine glasila

z'

Velicine Hmin i Hmax. sukladno izrazima (2.29) su

H w2r2

-----

2 4g'

Statika fluida

a

-g- = 6,13 m/s2 tgo

(a)

a velicina rezultirajuce masene sile

f = -.g- = 11,6 m/s2 (b)

sino

Ako se gledajuci sliku (b), os

proglasi za vertikalnu os, a velicina f masene. sile za .. novu vrijednost gravitacije, kao sto prikazuje slika (c), tada vrijede sve prije izvedene formule za rotaciju u polju sile teze, s tim sto se umjesto gravitacije g uvrstava velicina g' = f.

(c)

H w2r2

=-+--

2 4g'

(d)

a promjena tlaka u odnosu na koordinatni sustav s ishodistem u tjemenu rotacionog paraboloida slobodne povrsine, sukladno izrazu (2.12)

P

1

Pa - pg'z' + - p w2r2 2

i !

i

I

Hi I

tzl tl=f.

i !

r

H

max

H H 2

min

Stika (c)

(e)

U ovomjeslucajufizikalnojasno da ce sila fluida na dno biti jednaka tezini (tezini s gravitacijom g') fluida u posudi, tj.

F = p g'R2n . !i_ = 4630 N (1)

2

Do istog se rezultata moglo doci integriranjem sile tlaka po povrsini dna

F = J pdA =

A

R (g)

= J [-pg'z' + + P w2rZ]2rn dr

o

z'

Statika fluida

97

gdje se za velicinu z' treba uzeti visinu na kojoj se nalazi dno, tj. z' = -H min' S obzirom da tlak P nije funkcija kuta (koordinate ({J cilindarskog sustava), za element povrsine dA se moze uzeti povrsina kruznog vijenca dA = Zrt: dr, kao sto je prikazano na slici (c). Integriranjem

izraza (g) dobije se

F

2n [p g' H min R; + + P w2 ~4 [ , iIi

[ w2R2

p e' R2n Hmin. + 4g'

H/2

(h)

F

sto je identicno izrazu (1).

Statika

2.8 SILA TLAKA NA ZAKRIVUENE POVRSINE

Sila tlaka na zakrivljenu povrsinu potopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju iii relativnom mirovanju je definirana izrazom

F = - J plidS (2.60)

s

gdje je Ii ;i;;cos(n, x) l + cos(n,y)J +eos(n, z) k jedinicni vektor normale na element povrsine dS.

z

Ako se umnozak vektora normale i elementarne povrsine dS shvati kao vektor dS = dS ii, kao sto prikazuje slika 2.31, tada se taj vektor moze razloziti na komponente, kao i svaki vektor u obliku

y

dS Ii = dSx l + dSy J + dSz k =

= dS eos(n, x)l + dS cos(n, y)J + dS eos(n, z)k (2.61)

gdje su dSx. dSy, dSz projekcije element arne povrsine dS, gledano iz smjerova osi x, y i z, prema slid 2.31.

Slika 2.31 Orijentirani element povrsine

Iz izraza (2.61) slijedi
as, = dS . cos (n, x)
dSy = dS . cos (n, y)
dSz = dS . cos (n, z) (2.62)

Element povrsine dS je uvijek pozitivna velicina, a projekcije tog elementa dSx, dSy i dSz mogu biti pozitivne, negativne iii. jednake nuli sto zavisi od kosinusa kutova sto ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi. Ako je taj kut manji od 90° projekcija povrsine je pozitivna, a ako je taj kut veci od 90° projekcija je negativna; za kut jednak 90° projekcija bi bila jednaka nuli. Primjenom izraza (2.61) i razlazuci silu F na komponente Fx, Fy i Fz, izraz (2.60) se moze -pisati u obliku tri skalarne jednadzbe

Fx = - J pdSx
s~
Fy = - J pdSy (2.63)
Sy
Fz - J pdSz
Sz Statika fluida 99

U gornjem su izrazu Sx, Sy i Sz projekcije zakrivljene povrsine S na koju se trazi sila, a takoder mogu biti pozitivne, negativne Hi jednake nuli, Stika 2.32 ilustrira odredivanje projekcija s; Sy i Sz nekih povrsina,

z z z
Sx=O
Sy>O Sx==O - Sx>O ~s
, n
S S ==0 Sy==O
Y y n
0 y 0 y

x x ~S<O
x \..__js ==0
z
z
a) Cetvrtina povrsine kugle b) Polovina povrsine cilindra c) Vanjska povrsina polukugle Slika 2.32 Primjeri odredivanja projekcija povrsina S

U slucaju povrsine oblika cetvrtine kugline povrsine, prema slid 2.32a), projekcija Sz, koja se dobije projiciranjem iz smjera pozitivne osi z ima oblik polukruga i pozitivna je jer je kut izmedu vektora normale ii i pozitivnog smjera osi z u svakoj tocki manji ili jednak 90°. Isto vrijedi i za povrsinu Sy. Povrsina Sx je jednaka nuli jer se sastoji od dvije identicne cetvrtine kruga gdje je na prednjoj cetvrtini kut izmedu normale i pozitivnog smjera osi x manji od 90° (pozitivna povrsina), a na drugoj cetvrtini je taj kut veci od 90° (negativna cetvrtina). Po istom .".... ..... principii projekcija Sypovrsillepolucilindra naslici 2.23b) jednaka nuli, dok je projekeija Sx,

oblika pravokutnika, pozitivna. Projekcija Sz je oblika luka polukruznice i takoder : je jednaka nuli jer je u svakoj tockipovfSirie'kufiZmeOilvektora norrnale i osr-z+jednak 90°. Na slid 2.23c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli, a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cini kut veci ad 90°. Iz navedenih primjera se moze zakljuciti da su projekcije zatvorene povrsine (povrsine tijela) jednake nuli jer je pozitivni dio projekcije jednak negativnom dijelu,

Komponente F,?, Fyo, Fzo sile pO konstantnog tlaka su prema izrazu (2.63)

.. '~ ~

:~.. .

F.0 ;=: -PoSx,
x
F.0 -PoSy (2.64)
y
FO = -PoSz
z Ocito ce na negativnim projekcijama povrsina sile . djelovati u pozitivnim smjerovima osi i obrnuto. Sile konstantnog tlaka na zatvorenu povrsinu (odnosno na tijelo) su jednake nuli jer su projekcije povrsina jednake nuli, sto je sukladno zakljuccima uz izraz (2.42) za silu uzgona. Slika 2.33 prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid.

100

Statika fluida

z

~g

y

x

Slika 2.33 Sila tlaka na zakrivljenu povrsinu.

Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy sile F uslijed hidrostatskog tlaka Ph = pgh je analogan postupku odredivanja sile na ravnu povrsinu. Projekcije Sx i Sy su rayne povrsine uronjene u fluid pod kutom 0=90° (vidjeti sliku 2.25), te se sukladno izrazima (2.55) i (2.57), uvazavajuci oznake na slid 2.33 moze pisati

Fx = - PCx . SK = -pghxSx
L1hxh = I'rll (2.65)
hx . ISxl
L1hxy = I,,{
hx ·ISxl S obzirom da projekcija Sx moze biti pozmvna iIi negativna, u izrazima za pomake hvatista H, sile Fx (u odnosu na teziste ex) je povrsina Sx uzeta s apsolutnom vrijednoscu. Ponovo ce sila Fx gledati u pozitivnom smjeru osi x, ako je projekcija Sx negativna i obrnuto. Analogno slijede izrazi za komponentu sile Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy u odnosu na teziSte C,

povrsine Sy.

Fy = -PCy . Sy = -pghySy Ie(

(2.66)

Statika fluida

101

Izrazi (2.65) i (2.66) su valjani uz pretpostavku da se ishodiste koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrsini, odnosno da se dubine h, i hy na kojima se nalaze teziSta Cx i Cy projekcija Sx i Sy, mjere od slobodne povrsine.

Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza

- J pg ~ = -pg J dV = -pgV

s, dV v

prema slid 2.33

(2.67)

da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine, a da je umnozak . h dSz .jednak difercncijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine, prema slici 2.33, 'slijedi da je vertikalna komponenta Fz site hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka , .. ' tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine 5 i sIobodne povrsine. S obzirom da je sila · '. Fz jednaka tezini, ocito ce prolaziti tezistem volumena V. Predznak komponente site Fz ovisi 0 projekcije Sz, te se moze pisati da je

Fz = -pgV . predznak (5z)

(2.68)

bi za povrsinu 5 prema slici 2.33, projekcija 5z bila pozinvna, te bi sila Fz gledala u . negativnom smjeru osi z. Za primjer povrsine prema slid 2.32c), gdje je projekcija Sz negativna, sile Fz bi gledala u pozitivnom smjeru osi z.

Naravno da izrazi (2.65), (2.66) i (2.68), za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za ..... slucaj apsolutnog mirovanja pod djclovanjem gravitacije, vrijcde i za slucaj relativnog mirovanja 'pri translatornom gibanju stalnim ubrzanjem. U tom se slucaju dubina h mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile t. a vrijcdnost gravitacije g se zamjenjuje s apsolutnom f . ukupne masenesg~._~_L:~~.~~lucaj relativnog mirovanja pri rotaciji konstantnom

tlaka na zakrivljenu povrsinu se odreduje direktnim integriranjem izraza

Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom, a s druge strane s atmosferom, . sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s

," Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid, smije se primijeniti postupak s

..••... fiktivnom slobodnom povrsinom.

102

Statika fluida

Primjeri

P2.26

Koristeci izraze za cdredivanje sile tlaka na zakrivljenu povrsinu, treba izvesti izraz za silu uzgona u mirujucem fluidu pod djelovanjem site teze.

Uradak

Stika (a) Tijelo potopljeno u fluid

Sila uzgona je rezultat djelovanja tlaka po zatvorenoj povrsini S tijela. S obzirom da su projekcije Sx, S, i Sz, zatvorene povrsine S jednake nuli, iz izraza (2.64) se odmah zakljucuje da se sile konstantnog tlaka medusobno ponistavaju, a iz izraza (2.65) i (2.66) da su horizontalne sile hidrostatskog tlaka jednake nuli. Ostaje, dakle, samo vertikalna sila Fz hidrostatskog tlaka.

Za odredivanje vertikalne komponente site Fz povrsina S ce se podijeliti vertikalama iz bocnih tocaka A i B, prema slici (a), na povrsinu S+ (pozitivni dio projekcije Sz) povrsinu S- (negativni dio projekcije Sz).

~

Ocito je na povrsini S+ kut izmedu normale i jedinicnog vektora k ' (u smjeru osi z), manji

od 90° sto daje pozitivni predznak projekciji Sz, a na povrsini S- je taj kut veci od 90°, te je projekcija Sz negativna. Na povrsini S+ ce vertikalna sila Fl djelovati prema dolje, a po velicini ce biti jednaka tezini fluida u volumenu V1, od povrsine do slobodne povrsine prema slid (a).

l'1=-pgV1 (a)

Na povrsini S- ce djelovati sila F2 prema gore, a po velicini ce biti jednaka tezini fluida u volumenu od povrsine S- do slobodne povrsine. Taj volumen je prema slici (a) jednak zbroju volumena Vi iznad povrsine S+ i volumena V tijela, tj.

F2 = pg (Vl + V)

Rezultantna sila tlaka Fb na tijelo je

(b)

(c)

koja ce prolaziti tezistem volumena V. Izraz (c) je u skladu s izrazom (2.43) za silu uzgona.

Statika fluida

, .. ,~

103

P2.27

. p~=k6nst.: .::

. " .... . .

Uradak

Stika (a) Sile na kuglu

Homogena celicna kugla gustoce Pc=7800 kg/m-', radiusa R=8 em, zatvara kruzni otvor na ravnoj stijenci, promjera d=12 em. Treba odrcditi kut nagiba kose stijenke, da kuglica oslobodi otvor kada u spremniku nastupi pretlak od PM=5000 Pa.

Od vanjskih sila na kuglu djeluju sila tezine G u tezistu C kugle, te sila Fo uslijed pretlaka PM koja je okomita na projekciju dijela povrsine kugle izlozenog pretlaku PM, te takoder prolazi tezistem C kugle, kao sto prikazuje slika (a). Gledajuci raspored sila moze se zakljuCiti da ce se kuglica pomaknuti kada moment sile Fo bude veci od momenta tezine, a kuglica ce se gibati oko tocke 0 u kojoj ce biti nepoznata sila reakcije, koju nije nuzno odrediti jer se postavlja momentna jednadzba oko tocke o u obliku

d Fo·-;:::G.k 2

(a)

je jednaka umnosku pretlaka

OVOID slucaju glasi ······.·.·".·." __ ._ .... "o_~."."~~ •• _"~ ,.~,~_~ •• ".~_

d2-rr

Fo = PM . -4- = 56, 5 N

tezine je

G = mg

4 3

= Pc '3" R -rrg = 164 N

Krak k sile tezine, prerna slid (a) je

k=Rcos(o:+!3)

projekcije povrsine pod pretlakom, sto

(b)

(c)

(d)

gdje se kut f3 moze odrediti iz pravokutnog trokuta AOe prema slici (a), iz jednadzbe

d/2

cos ji = -R

e izraza (d) uizraz (a) daje

cos (0: + !3) < Fo' d 2RG

odakle

,0: + !3 > 75°,

odnosno

!3 = 41,4°

(e)

(f)

(g)

104

Statika fluida

P2.2S

Uradak

Cilindricni lijevak mase m=15,7 kg, prema slici, postavljen je na ravnu horizontalnu podlogu. Aka se pretpostavi idealno brtvljenje s podlogom, treba odrediti obujam V fluida gustoce p=998,5 kg/m'', koji treba uliti u lijevak da bi se on odvojio ad podloge. Zadano je: D=40 em, d=25 em, H=62 em, h=32 em, do=4 em.

Do odvajanja lijevka od podloge ce doci kada vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka (sila uzgona) nadvlada silu tezine G Iijevka, Sila uzgona ce rasti s porastom razine fluida : u Jijevku, a ne zna se unaprijed da li ce razina fluida u lijevku, u trenutku odvajanja lijevka ad podloge, biti na vecoj Hi manjoj visini od visine h. Zato ce se za pocetak izracunati sila uzgona upravo za slucaj da je razina fluida u lijevku na visini h, kao sto je prikazano na slid (a).

---!......_--

----;.--u-

---,_Yo-

-"--1---

----1----

.-....-...-----r----

h

D

Slika (a) Fluid u Iijevku do vi sine h

~ -,

Obujam Vo fluida u lijevku prema slid (a) je jednak obujmu krnjeg stosca koji se racuna prema izrazu

Vo - ~h i[ ~r + [ ~ r

Dd +-- 4

27,0 1

Vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka je jednaka tezini fluida u volumenu od povrsine u dodiru s fluidom do slobodne povrsine, a gleda prema gore.

U ovom je slucaju to volumen VI prema slid (a) kojem sevobujamiracuna iziitaia

13,19 I

(b)

sto daje silu Fr = pgVi = .129,2 N, a sila tezine je G = mg = 153,9 N, sto znaci da ce u trenutku odvajanja lijevka od podloge fluid biti na vecoj visini od visine h, kao sto prikazuje slika (b).

(

Sila F2 je sada jednaka .tezinii.fluida u volumenu V2 i=-takoder gleda prema-vgorer+jervje

projekeija Sz povrsine u dodiru s fluidom negativna (kut izmedu norrnale i pozitivnog smjera osi z je vecrod 900). Obujam V2 je jednak

···········{cy···

(a)

izraza (c)

Statika fluida

105

U trenutku odvajanja vrijedi

____ i- __

---q---

-------

_-_-_-_ .G_-_- __

___ • ._._.,_......yr _

2

V2 + Vo - do 7[ h 4

x = ------------~--- = 0,34 m

D27[ _ do 27[

4 4

F2 = pgV2 2: G

Cd)

x

iz kojeg slijedi V2=15,n 1. Na temelju slijedi visina x

h

D

Slika (b) Sile na lijevak

trazeni obujam V fluida koji treba uliti u lijevak je d 2

V = Va + ~ (h - x) :=::: Va = 27 I 4

(e)

Treba primijetiti da nakon sto je ispunjen volumen krnjeg stosca Va, popunjavanjem uske cjevcice promjera da< <d, nadoJijevanjem malo fluida, sila uzgona se puno povecava. Zbog toga je i obujam V prakticki jednak obujmu Va.

P2.29
jg Rl Pa
P,a
h
H A
x Treba odrediti silu U vijcima u presjeku A~A cilindricnog poklopea, prema slid, koja je posljediea sile hidrostatskog tlaka. Zadano je: H=1,3 m, RI=l,O m, R=O,8 m, h ';'30 mm, x=0,53 m, p=998,2 kg/m>, Po=13560 kg/m-',

. ;--->--~-- ......... --.~-. """:"""" ---:- -:- -, ~ ~.-.~ ... =~ .. -~~., ... ~.,.- ... ,-,---,.- .. "-".'-"".

--------------------

-~~~---------~----~

da je poklopac cilindrican horizontalne ponistavati, Od vertikalnih sila ce osrati sarno sila potrebno odrediti polozaj fiktivne slobodne povrsine,

komponente site tlaka ce se medusobno hidrostatskog tlaka, za Cije je odredivanje

Pa

Slika (a) Fiktivna slobodna povrsina

106

Statika fluida

Iz prikazanog manometra slijedi pretlak u tocki B, prema slid (a). Jednadzba manometra postavljena s manometarskim tIakom glasi

PMB - pgx - Pogh = 0

(a)

odakle je visina fiktivne slobodne povrsine

hF = PMB pg

x + _f!s}_ h = 0, 938 m p

(b)

Volumen V koji definira vertikalnu komponentu sile hidrostatskog tlaka je osjencan na slid (a) (volumen od povrsine na koju se trazi sila do slobodne povrsine), a ima obujam

1 4 3 2 2 (

V = 2 3" R 1r + R 7r . H + Rl tt > hF - H) =

(e)

odnosno trazena sila je

F'z = pgV = 24940 N

(d)

Sila Fz djeluje prema gore, jer je projekeija Sz negativna, sto znaci da u vijcima izaziva vlacnu silu. Naravno da bi stvarna sila tlaka bila manja zbog tezine samog poklopea.

U stvari je vis ina hF manja od visine H, sto znaci da bi fiktivna slobodna povrsma prolazila poklopeem kao sto prikazuje slika (b). Vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka bi se opet racunala iz tezine fluida u volumenu od povrsine na koju se trafi sila do slobodne povrsine. Taj bi se volumen sastojao od volumena VI ispod fiktivne slobodne povrsine i volumena V2 iznad fiktivne slobodne povrsine. Sada bi volumen V2 trebalo obracunati s negativnim predznakom jer se nalazi iznad fiktivne slobodne povrsine. Fizikalno je jasno da ce iznad fiktivne slobodne povsine vladati podtlak te ce i vertikalna sila djelovati u suprotnom smjeru od ocekivanog. Tako bi izraz za obujam koji definira vertikalnu silu, prema slid (b), glasio

~ V T7 1 4 3 2 (2 2)

= vI - V2 = 2 3 R 1r + R 1r . hF - Rl - R 7r' (H - hF) (e)

sto je identicno izrazu ( e).

H

--p-----~-----------

Stika (b) Stvarni polozaj fiktivne slobodne povrsine

(

107

d

Pa

F=?

-_-_-_-_-_-_-_-_-_f?_-_-_-_-_

Treba odrcditi vertikalnu situ F koja ce pomaknuti cep, oblika krnjeg stosca, mase m=250 kg, iz polozaja na slid. Zadano je:

H=60 em, h=1,4 m, D=80 em, D1=20 em, d=50 em, p=998 kg/m-',

. .

sila na cep, osim sile tezine i trazene sile F, u trenutku otvaranja djeluje sarno

vertikalna sila hidrostatskog tlaka, jer se horizontalne sile hidrostatskog tlaka i sile konstantnog tlaka medusobno ponistavaju.

slobodna

h

-_._--p ----

SIika (a) Sile na cep

Volumen V prema slid (a) je obujma

Piezometricka cijev

slobodne povrsine koja h. Vertikalna sila

pokazuje polozaj se nalazi na visini Fz je definirana

tezinom fluida u volumenu od povrsine u dodiru s fluid om do slobodne povrsine. Taj je volumenprikazan na slid (a). Ocito je da ce sila Fz djelovati prema gore. Visina Hiseracuna iz slicnosti trokuta ABC i A'BC', prerna sliei (a), iz koje sJijedi

30 em

(a)

V = d27r h + 1r HI . (D2 + d2 + Dd) = 0, 376 m3

4 12

(b)

Fz = pgV = 3682 N, a prema slid (a) je trazena sila F

F 2 Fz - mg = 1230 N

(e)

108

Statika fluida

P2.31

tg

cilindricni zatvarac

Pa

----_-_- -:_- b _-_-

----------_ ........ _

Uradak

Cilindricni zatvarac, jedinicne sirine B, mase m=35 kg, zanemarive debljine stijenke, ima na dnu jedan kruzni otvor promjera d, i u situaciji prema slici, do pola je ispunjen fluidom gustoce p=998 kg/m-', Treba odrediti silu F kojom je nuzno drzati zatvarac da se ne odvoji spremnika, ako u njemu vlada pretlak PMo=0,152 bar. Zadano je:

R=14,5 em, b=18 em, d=4,2 em.

Ako je stijenka zatvaraca zanemarive debljine, tada se i sila tlaka izvana i iznutra na dio povrsine zatvaraca unutar spremnika ponistavaju jer je tlak s obje strane isti. Za izracunavanje rezultantne sile na zatvarac treba uzeti samo povrsinu zatvaraca koja je vanjskim dijelom u dodiru s atmosferskim tlakom.

Slika (a) Sile na zatvarac

Na slid (a) je, zbog preglednosti, naertana sarno povrsina zatvaraca na koju se trazi sila, SHa Fo uslijed konstantnog tlaka Po je jednaka umnosku pretlaka PMO i plostine projekcije povrsine, koja je jednaka b-B jer se projekcije lukova AB i CD ponistavaju, tj.

Fo = PMO . b . B = 2736 N (a)

Sila Fz hidrostatskog tlaka jednaka je tezini fluida u osjencanom volumenu prema slid (a) i djeluje prema dolje.

Osjencani volumen se, na temelju slike (b), racuna prema slijedecim izrazima

Slika (b) Skica uz racunanje volumena

Iz sume sila prema slid (a) slijedi trazena sila F

F ;:::: Fo - mg - Fz = 2480 N

cos a

b 2R

(b)

x = R . sin a = 11, 4 em

(c)

v = 2.[~27[ ·3~0 - t;]. B

V = 0,008703 m3

Sila r; = pgV = 85,2 N

(d)

(e)

109

r": ",->

(e) Drugi nacin odredivanja sile tlaka na zatvarac

D

m

H 2

Pa

H

D

m

H

Slika (a) Sile na posudu

vrijedi jednadzba ravnoteze

Do istog se rezultata moglo dod i na drugi nacin, Ako se zatvarac promatra kao cjelina tada se fluid u zatvaracu tretira kao njegov sastavni dio, dakle, tezina fluida u zatvaracu ulazi u njegovu tezinu, a na zatvarac: ce djelovati sila fluida po luku AB izvana, prema slid (c). S obzirom da zatvarac na dnu ima otvor, pretlak fJMo se prenosi i na fluid, te ce sila fluida na zatvarac biti jednaka tezini fluida u volumenu ABCD i djelovat ce prema gore. Ako se tom volumenu oduzme volumen fluida koji svojom tezinom djeluje prema dolje, dod ce do situacije, prema slid (c), gdje volumen EFCD predstavlja silu Fo, a sila Fz je odredena istim volurnenima kao u prethodnom slucaju, prema slici (a).

Cilindricna posuda, mase m=115 kg, promjera D=36,1 em i visine H =59 em, ispunjena je sa V=56,4 1 nestlacivog fluida gustoce p=998 kg/m3 i oslonjena na valjak promjera d=12 em, prema slid. Ako se izmedu valjka i posude pretpostavi idealno brtvljenje bez trenja, treba odrediti silu F fluid a na polovinu plasteposude.

Velicina x, prema slid (a), se odreduje na temelju zadanog volumena fluida u posudi koji se racuna iz izraza

V = D27[ H _ d27[ X

4 4

(a)

Iz izraza (a) je x=35,3 ern.

Ako je trenje izmedu posude i valjka zanemarivo, tada je sva tezina posude i fluida oslonjena na horizontalnu povrsinu valjka na kojoj vlada nepoznati pretlak PM, - --- -------------

110

Statika fluida

mg + pgV

(b)

iz koje je pretlak PM=148500 Pa. Sila na polovinu plasta cilindricne posude se racuna kao umnozak projekcije povrsine polovine plasta i pretlaka (cime je obracunata sila atmosferskog tlaka izvana) u te.tistu C, prema slid (a). Projekcija polovine plasta ima oblik pravokutnika povrsineD . H, a pretlak PMC u tezistu C se racuna prema jednadzbi manometra

PMC = PM - pg( ~ .. -x], te je trazena sila

F

(c)

P2.33

h

---1- _

--_L..... __

____ -_ -:_ _iL -_ -_ - ~~'"

=-=>=-=-::- ~ = ~ = - --

-...,,_------------

Uradak

Slika (a) SHe na poklopac

Treba odrediti silu F u vijcima, kojima je pricvrscen poklopac, oblika stosca, mase m=474 kg, prema slid. Zadano je: H=I,4 m, h=0,9 m, R=O,8 m, PMo=2800 Pa, p=998 kg/m3.

H

Na slid (a) su prikazane site koje djeluju na poklopac. Osim sile tezine samog poklopca i sile F; u vijcima (koja je pretpostavljena tako da izaziva

.. vlaena naprezanjau vijcirn:a),djelujejos vertikalna sila Fo konstantnog pretlaka PMO sila Fz hidrostatskog tlaka. Horizontalne sile tlaka se medusobno ponistavaju, Sila Fo konstantnog pretlaka je jednaka umnosku pretlaka i plostine projekcije Sl. povrsine stosca sa strane pretlaka PMO. Projekcija Si je oblika kruga polumjera R i negativna je, te je sila jednaka

(a)

gleda prema gore.

Vertikalna komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka je po velicini jednaka tezini fluida u prostoru od povrsine stosca u dodiru s fluidom do slobodne povrsine, Taj volumenje.Dsjencan ... naslici (a). Njegov je obujam

111

(b)

r se odreduje iz slicnosti trokuta, prema kojoj je

r

R H

r

H - h R---

(c)

H - It

0,286 m

H

(b), daje obujam V=O,914 m3. Sila Fz takoder gleda prema gore (jer je LJHJ'I""V' a povrsine u dodiru s fluidom negativna), a po velicini je

Fz = pgV = 8945 N

(d)

ravnoteze vertikalnih sila, prema slid (a), slijedi trazena sila u vijcima

F. 17 + F. - mg = 9930 N

v = ro z

(e)

Fiktivna slobodna povrsina

_.~ ... __ .... __ ..... _._._._._._

Slika (b)

Do is tog se rezultata moglo doci i na drugi nacin, Ako se poklopcem smatra sve one sto se nalazi iznad ravnine A-B, prema slid (b), odnosno iznad otvora polumjera R, tada ce i fluid unutar stosca pripadati poklopcu. Ako se sa hF = PMO / p g , prema slid (b), oznaci vismu pretlaka PMO, koja definira polozaj fiktivne slobodne povrsine, tada ce sila F na poklopac biti jednaka tezini fluida u osjencanom volumenu.

h

.- .. _.- B

Fiktivna slobodna povrsina

_.~ ... - __ .... __ ..... _._ .. _._._

Slika (c)

Ako se toj sili oduzme tezina fluida u zatvaracu, dobije se situacija prikazana na slid (c), gdje osjencani dio volumena od stvarne do fiktivne slobodne povrsine definira silu Fo, a osjencani volumen ispod stvarne slobodne povrsine definira silu Fl., jednako kao u prvom nacinu,

h

._.J._._ B

112

Statika fluida

Statika jluida

113

P2.34

Uradak

Dvodjelni cilindricni spremnik, duljine L=2,1 m, unutar kojega se nalazi zrak pod tlakom Po, siobodno pliva u polozaju, prema sliei. Uzimajuci u obzir tezinu sprernnika, treba odrediti silu P A kojom su optereceni vijci u presjeku A-A. Zadano je: po=1,16 bar, Pa=l,OI bar, D=I,53 m, L=2,1 m, p=999,2 kg/m''.

P2.35

Treba odrediti rezultantnu silu na zatvarac

,

oblika polucilindra, jedinicne sirine B, prema

slici. Zadano je: H=3 m, R=1 m, a=600, p=998,2 kg/m'',

Tezina spremnika je odredena uvjetom plivanja, tj. jednakoscu sile kline sile uzgona, tj.

D27r

G = Pb pg--L 37830 N (a)

4

Slika (a) SHe na dijelove spremnika

Slika (b) Sila hidrostatskog tlaka na gornji dio spremnika

Slika (e) Sila hidrostatskog tlaka na donji dio spremnika

Na slid (a) su prikazane sile na gornji i donji dio poklopca, Horizontalne sile se medusobno ponistavaju, a pretpostavlja se da su dijelovi poklopea jednako teski, Takoder se pretpostavlja da u vijcima djeluje vl~cna sila P A> te je na donjem poklopeu uertana sa smjerom prema gore, a na gornjem prema dolje. SHe Po konstantnog tlaka Po na gornju i donju polovinu spremnika su jednake po velicini, a suprotnog predznaka, jer su projekcije povrsina suprotnog predznaka. Racunajuci silu Po s pretlakom Po - Pa uzeta je u obzir sila atmosferskog tlaka izvana,

te slijedi

Po = (Po - Pa) . D . L = 48195 N (b)

Sile hidrostatskog tlaka su jednake tezini fluida u volumenu od povrsine na koju se trazi sila do slobodne povrsme. Volumeni koji definiraju sile Fo i Po su prikazani na slikama (b) i (c). Ocito je da vrijedi

PG = pg[DL' ~- D;7r L)=5170 N (e)

Uradak.

Ishodiste koordinatnog sustava .Oxz je smjesteno u slobodnu povrsinu, SHe atmosferskog tlaka Pa izvana i iznutra se ponistavaju tako da na zatvarac djeluje samo sila hidrostatskog tlaka, koja se razlaze na horizontalnu i vertikalnu komponentu. Horizontalna komponenta sile se racuna iz izraza

(a)

Slika (a) SHe na zatvarac

gdje je Sx projekcija povrsine zatvaraca, a Pex hidrostatski tlak u njenu tezistu, Gledajuci sliku

·(a),horizontalne sile na dijelu povrsine OEF zatvaraca se medusobno ponistavaju jer je projekcija dijela EF jednaka projekciji DE, a suprotnog je predznaka.

[ D D27r [

FD = pg DL . 2 + -8 - L = 43000 N

(d)

Projekcija Sx se dakle odnosi na dio ABO povrsine zatvaraca, oblika je pravokutnika povrsine 2BRsina i pozitivna je, jer vektor normale n na povrsinu cini s pozitivnim smjerom osi x kut manji od 90°. Teziste projekcije povrsine Sx je u tocki C u kojoj je hidrostatski tlak Pex = p gH, te je

Takoder se vidi da je razlika Po-FG jednaka sili uzgona odnosno sili tezine, sto je jasno i iz slike (a), jer se nakon spajanja dijelova spremnika poniste sile Po i FA na

gornjem i donjem pokIopcu i ostane ravnoteza razlike sila Fo-PG sa silom tezine. Iz jednadzbe ravnoteze za donji dio spremnika, slijedi-trazena sila FA

G

FA = Po + -. - - PD = 24100 N 2

F;., = -pgH . (2R sin (); . B) = -50, 9 kN

(b)

Negativni predznak sile Fx kazuje da sila gleda u negativnom smjeru osi x, tj. u lijevo,

"-_._._._ V ~ r .. tikalna komponenta sile je po velicini jednaka tezini fluid a u volumenu od povrsine

zatvaraca do slobodne povrsine. Volumen je dcfiniran vertikalama AH i FI, povucenim iz rubnih tocaka povrsine zatvaraca, Vertikala BO dijeli povrsinu zatvaraca na dijelove s pozitivnom i negativnom projekcijom Sz· Dio AB povrsine ima negativnu projekeiju Sz, te vertikalna sila na taj dio povrsine gleda u pozitivnom smjeru osi z, a definirana je volumenom ABOHA. Dio na koju vertikalna komponenfaslIehidrostatskog gle1a prema dolje, a definirana je tezinorn fluida u volumenu BOEFIOB. Kada se ove sile zbroje dobije se ukupna vertikaina komponenta sile hidrostatskog tlaka koja gleda

(e)

Isti bi se rezultat dobio i iz jednadzbe ravnoteze

.... - .. --~.--'- _ ... -_.__;;;

dio spremnika. Dobivena pozitivna vrijednost

ukazuje da je pretpostavka 0 vlacnoj sili dobra.

114

Statika fluida

Statika fluida

z

Horizontalna sila je definirana projekcijom Sx povrsine cilindra u dodiru s fluidom. Projekcije dijela povrsine BD i DE se medusobno ponistavaju, jer je projekcija BD negativna, a DE pozitivna. Od citave povrsine ostaje sarno projekcija AB dijela povrsine, koja je oblika pravokutnika visine AC=R, sirine B i negativna je sto znaci da ce sila Fx djelovati u pozitivnom smjeru osi x, odnosno, u desno. Tlak u tezistu Cx projekcije je definiran dubinom tezista (H+R/2), te je sila Fx jednaka

prema dolje, a definirana je volumenom ABDEFIHA, koji je osjencan na slici (a). Velicina tog volumena se racuna kao umnozak zbroja povrsina polukruga i trapeza AFIH sa sirinom B zatvaraca, te je izraz za silu Fz

Fz = -pg . I D;7r + 2R cos 0: . HI . B = -44, 7 kN

(c)

Negativni predznak siIe Fz ukazuje da ona gleda prerna dolje,

Za odredivanje hvatista rezultante u opcem bi slucaju bilo potrebno prvo odrediti polozaj hvatista horizontalne i vertikalne komponente sile hidrostatskog tlaka. Za slucaj cilindricne povrsine to nije nuzno, jer se unaprijed zna da ce rezultanta prolaziti tockom C jer i sve elementarne sile piidS prolaze tockom C.

Slika (b) Polozaj rezultantne siIe

P2.36

Uradak

Rezultantna sila je po velicini - jednaka

FR = ~F} + ~2 = 67,7 kN (d)

a djeluje pod kutorn {3 prerna slici (b)

F f3 = arctg _z_

r;

(e)

Sile konstantnog atmosferskog tlaka se medusobno ponistavaju, tako da ostaje sarno sila hidrostatskog tlaka, koja se razlaze-nahorizontalnu Fx ivertikalnuFiko-mp-dhentutiOdhbsll.rta koordinatni sustav Oxz, s ishodistem na slobodnoj povrsini, prema slici (a).

Treba odrediti rezultantnu hidrostatskog tlaka na kruzni cilindar, jedinicne duljine B, prema slici. Zadano je: H=1,08 rn, R=0,44 m, p=998,5 kg/m''.

Slika (a) Sile na cilindar

Fx = -pg . (H + ~). (-R . B)

115

o

x

5600 N

(a)

.Vertikalna komponenta F; sile hidrostatskog tlaka je po velicini jednaka tezini fluida u volurnenu od povrsine cilindra do slobodne povrsine, Vertikala BF dijeli povrsinu cilindra na dio AB povrsine s negativnorn projekeijom povrsine Sz, na kojern vertikalna sila gleda prema gore, i dio povrsine BDE s pozitivnom projekcijorn povrsine, na kojem sila gleda prerna dolje. Volumen BFGHEDB definira vertikalnu kornponentu sile hidrostatskog tlaka na dio povrsine BDE, a volurnen ABFGDCA silu na dio povrsine AB. Na volumenu BFGDB se te dvije sile ponistavaju, te ostaje volumen koji je osjencan na slici (a). Ukupna vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka je

-186 N

(b)

Negativni predznak sile Fz ukazuje da ona gleda prema dolje, tj. obujam V2 je veci od obujma Vt·

z

Slika (b) Polozaj rezultantne sile na cilindar

Rezultantna sila FR ce prolaziti sredistem jer i sve elementarne sile koje cine prolaze sredistem, a po velicini je jednaka

C cilindra, rezultantu

5604 N

(c)

Rezultanta FR djeluje u desno, prema dolje, kako je prikazano na sliei (b), pod kutom

0: = aretg I ~ I = 1, 90

(d)

Ocito je rezultanta prakticki jednaka komponenti Fx gotovo je horizontalna.

116

Statika fluida

P2.37

Pa

cep

Treba odrediti visinu h razine vode iznad koje ce valjkasto-konicni cep, okretljiv oko tocke 0, mase m=4 kg, zatvarati kruzni otvor na stijenci spremnika, prema slid. Zadano je: xr=28 mm, D=100 mm, L=50 mm, s=20 mm, p=1023 kg/m3.

Uradak

Pa

Na slid (a) su prikazane siIp koje djeluju na cep, Osim sile tezine na cep djeluje sila hidrostatskog tlaka, koja je razlozena na horizontalnu Fx i vertikalnu Fz komponentu, a siIe atmosferskog tlaka se ponistavaju. Komponenta Fz je jednaka tezini fluida od povrsine cepa do slobodne povrsine, sto je u ovom slucaju jednako sili uzgona racunatoj na temelju volumena valjkastog dijela cepa koji je u fluidu, tj.

Slika (a) SHe na cep

D27r

l?z = pg . -4- . L

(a)

Hvatiste sile uzgona je u tezistu volumena valjka te sila Fz ima krak jednak polovini duljine L valjkastog dijela cepa, kao sto je oznaceno na slid (a). Horizontalna sila Fx djeluje na kruznu povrsinu cepa prema slid (a) i jednaka je

D27r

Fx = pgh-- (b)

4

a pomak njena hvatista od tezista C kruzne povrsine je
tr«
f1h If.( 64 D2
= D2rr --
h· A 16h
h·--
4 (c)

,~*dajuCi sliku (a) moze se zakljuciti da ce cep zatvarati otvor, ako je surna mornenata sila Fx i Fz, u odnosu na tocku 0, veca od momenta sile tezine, tj.

F . (_Q__ - D.h) + F ..!::_ > mgxT

x 2 z 2-

(d)

Povecanjem visine h, povecava . se i moment horizontalne sire F; u odnosu na tocku 0, dok momenti sile tezine i sile Fz ostaju nepromijenjeni, Uvrstavanjem izraza (a) do (c) u izraz (d) slijedi uvjetza visinu h,oblika

h > _2_ [4mXT + D162 - L22] = 0, 266 m

- D pD27r

(e)

Statika fluida

~117

P2.38

\ -,

Treba odrediti silu F, kojom treba drzati branu jedinicne sirine B, mase m=640 kg, zglobno vezanu u tocki 0, da bi bila u ravnotezi u polozaju na slici, Stijenka brane je zanemarive debljine. Zadano je: H=1,94 m, h=1,84 m, a=O,5 m, p=998 kg/m>,

Stika (a) Sile na branu

Na slici (a) su prikazane site koje djeluju na branu. Dio brane DE je uronjen u fluid, te ako je debljina stijenke zanemariva site s jedne i druge strane ce se medusobno ponistiti, jer je tlak na obje strane isti, U stvarnosti na dio brane DE djeluje sila uzgona koja je jednaka tezini fluida istisnutog volumenom dijela brane DE, sto je prakticki zanemarivo u odnosu na ostale sile.

Ostaje dakle sila na povrsinu brane OCABD prema slici (a), koja je sastavljena od dvije rayne povrsine, a moze se shvatiti i kao jedna zakrivljena povrsina, pa se zadatak moze rijesiti na razlicite nacine.

Gledajuci sliku (a) povrsina OCABD je rastavljena na dva dijela, ravni dio OCA na koji djeluje sila Fh i zakrivljeni dio MDlla.J9j~m se horizontalne sile ponistavaju i na kojeg djeluje vertikalna komponenta Fz. Brana ce b~i u ravnotezi kada suma momenata (u odnosu na tocku

bude jednaka nuli, tj, . ~+~~~.~ •..•.•...•

F . H + Fi . (.!::_ - D.Y) - (mg + Fz) • H = 0

1 2 ,

(a)

Vertikalna sila Fz na povrsinu ABD je po definiciji jednaka tezini fluida u volumenu od ABD do slobodne povrsine, (osjenceni volumen na slici (a)). U taj se definiciji pretpostavlja da se volumen nalazi ispod slobodne povrsine i tada bi uz negativnu projekciju Sz povrsine ABD sila Fz djelovala prema gore. Medutim, u ovom se slucaju volumen nalazi iznad slobodne povrsine te ce na povrsini ABD vladati podtlak, pa ce sila Fz djelovati prema dolje, kao sto je prikazano na slid (a). Plostina jednakostranicnog trokuta ABD je jednaka plostini kvadrata stranice y, prema slid (a), te je velicina sile Fz jednaka

F;, = pg/ B = pg (H + a - h/ B = 3523 N

(b)

oblika i polozaja brane je jasno da je ravni dio OCA branenagnut pod kutom a=45° u -.-~ ..... """"-",,.~,"; . ria horizontalu, teslijedi da je duljina L ravnog dijela brane jednaka

L = (h .; a) . rz = 1, 90 rn

(c)

Prema izrazu za silu hidrostatskog tlaka na ravnu povrsinu, slijedi sila Fh

~------------------ h_ a

Fh = pg --- . L . B = 12, 4 kN 2

(d)

118

I

Statika fluida

h - a

gdje je pg 2 hidrostatski tlak u tezistu C povrsine OCA. Sila Fh je okomita na povrsinu,

a pomak Lly njena

hvatista je

B. L3

= ---::-~12::::...__ = L

_L_.L.B 6

2

I~~ ily = --""'-_

Yc . A

0,317 m

(e)

gdje je Yc udaljenost tezista C do slabodne povrsine, a u ovom je slucaju ta udaljenost jednaka duljini duzine AC.

Uvrstavanjemjzracunatih vrijednosti u izraz (a), se dolazi dojrazene sile F=5730 N.

/

P2.39

Uradak

Treba odrediti silu F, kod kaje ce se otvoriti zatvarac, mase m=418 kg, sirine B=0,6 m okomito na ravninu slike, okretljiv aka tocke O. Zadana je: H=I,8 m, a=O,51 m, hT=0,64 m, p=998 kg/m3, b= a/J2, a=450.

Iz skice i zadanih podataka se moze zakljuciti da se povrsina zatvaraca sastoji od povrsina kvadrata stranice a i poIovine kvadrata stranice b, te da se vertikala kroz tocku 0 paklapa s dijagonalom veceg kvadrata. Takoder je jasno da zatvarac zatvara otvor oblika pravokutnika stranica a i E, te da se horizontalne sile okomito na ravninu slike medusobno ponistavaju, Sile atmosferskog tlaka se takoder medusobno ponistavaju, tako da osim sile tezine i trazene sile F od vanjskih sila ostaje sarna sila hidrostatskog tlaka.

Zadatak se moze rijesiti na vise nacina, Jedan od nacina bi bio da se na svakom ravnom dijelu povrsine zatvaraca izracuna sila hidrostatskog tlaka.

b/2

b

bl3

Slika (a) Sile na zatvarac

Drugi nacin, koji je prikazan na slici (a), je da se povrsina zatvara~a shvati kao jedna zakrivljena povrsina i sila hidrostatskog tlaka razlozi na horizontalnu vertikalnu komponentu.

Horizontalne komponente hidrostatskog tlaka na dijelu povrsine ABDE se medusobno ponistavaju, te ostaje sarno komponenta Fx na dijelu povrsine OE, koja djeluje u lijevo kao na slici (a). Vertikalna komponenta Fz sile

.... hidrostatskog- tlakajepovelicinijednakateiini fluida u volumenu od povrsine zatvaraca do slobodne povrsine. Vertikala EH, prema slid (a), "dijeli povrsinu zatvaraca na dio ABDE na kojem vertikalna ... kompol1~ntasik. Fz gleda prema dolje i dio OE na kojem sila Fz gleda

prema gore.

Statika fluida

119

Silu Fz na povrsini ABDE definira volumen BDEHGFB, a na povrsini OE volumen OEHGDO. Vertikalne sile se ponistavaju volumenom DEHGD, te ostaje situacija prikazana na slid (a). Osjencani volumen BDGFB definira silu Fzl> koja gleda prema dolje, a volumen OEDO silu Fa, koja gleda prema gore.· Na slici (a) su definirani krakovi svih sila u odnosu na tocku O. Zatvarac ce se otvoriti kada moment sile F (u odnosu na tocku 0) bude veci od sume momenata preostalih sila (u odnosu na tu istu tocku), tj. uvjet otvaranja zatvaraca glasi

F ' b ::::: mg , k + Fzl ' ~ + Fz2 ' -%- + Fx . (~ - .dh)

(a)

sile tezine, prcma slici (a), je

k = hr· . cos 45°

b

= 0,272 m 2

(b)

= pgVj = pg (H - b) . b . B 3048 N

(c)

Fz2 = pgV2 = pg . b2 , B = 764 N

(d)

Sila e, je

P,<. pg (H + ~), b " B = 4194 N a pomak M njena hvatista je

(e)

ilh

0,0055 m

UvrstavajuCi izracunate vrijecinostiu Jzraz (a), slijedi trazena sila F=6906 N.

Da je zatvarac bio nag nut pod kutom a razlicitim od 45°, prikazani nacin izracunavanja bi o;:~c .. ~.~"'- •• '."J evao vise racunanj?,j ~L,QL vQ.!!l~~~I}!~:?~ll odredivanje vertikalne l<.OIllP()l!~nte siIe dobili oblik trapeza. U tom bi slucaju bilo mudrije zadatak rijesiti na nacina kako prikazuje slika (b), odnosno slika (c). Nairne, ako se na povrsinu OA koja je u dodiru s atmosferom doda i oduzme sila FhS hidrostatskog tlaka, tada suma sila Fhi do FhS Cine silu hidrostatskog tlaka na sto je po definiciji sila uzgona.

! Fh2

o

Slika (c) Sile tlaka na zatvarac (drugi nacin)

Slika (b) Siletlaka na zatvarac

od sila tlaka na zatvarac ostaju sila uzgona Fb, koja zamjenjuje sumu sila Fhl do FhS kao sto je prikazano na slici (c), S obzirom da je dcfinira-velicinu-sile uzgona, nezavisan od kuta. a,ovim bi se .. nacinom

na racunanju.

120

P2.40

Statika fluida

Uradak

Kolika ce biti razlika sila FI-F2 za drzanje poklopca, zglobno vezanog u tocki 0, ako se ravni poklopac zamijeni polucilindricnim prema slici, Pretpostaviti jedinicnu duljinu B poktopaca i zanemariti njihove mase. Zadano je: H=I,2 m, D=81 em, a=15°, p=999· kglm3.

U oba slucaja sile atmosferskog tlaka se ponistavaju, te sila FI (odnosno F2) drzi u ravnotezi sarno silu hidrostatskog tlaka (jer se sile tezine pokopca zanemaruju). Na ravni poklopac djeluje sila Fh hidrostatskog tlaka okomito na povrsinu poklopca, kao sto prikazuje slika (a), a u slucaju polucilindricnog poklopca bi trebalo silu hidrostatskog tlaka razloziti na horizontalnu i vertikalnu komponentu na temelju kojih bi se izracunala sila F2. S obzirom da se u zadatku ne traze vrijednosti sila FI i F2 nego samo njihova razlika, zadatak se moze rijesiti mudrije.

Slika (a)

SIika (b)

Slika (c)

Ako se na ravnu stijenku polucilindricnog zatvaraca dodai oduzmesiIa Fh hidrostatskog tlaka, tada sila Fh izvana i sile tlaka na cilindricnu povrsinu daju silu uzgona Fh, koja prolazi tezistem T polucilindra. U tom slucaju na polucilindricni zatvarac djeluju sila uzgona Fb i sila Fh kao sto prikazuje slika (c). 1z slika (a) i (c) je ocito da ce do promjene sile F2 doci uslijed djel~nja sile uzgona, Ako je moment sile uzgona istog predznaka kao i moment sile Fz u odnosu na silu Vb ona ce se smanjiti u odnosu na FI i obrnuto, Jednadzba ravnoteze momenata oko tocke 0, za ravni zarvarac glasi

a za polucilindricni zatvarac

Oduzimanjem jednadzbe (b) od (a) slijedi

(a)

(b)

121

k

= --Fb D

uzgona je jednaka

D27f

Fb = pg . -- . B = 2524 N 8

(c)

(d)

Iz slike (d) krak sile uzgona je

k D.

= - sm a - a cos a

2

(e)

- 2D

gdje je a = CT = -- (prema tablici (2.1», te je 37f

k=-O,0612 m, sto uvrsteno u izraz (c) daje razliku sila F1-Fz=190 N.

Slika (d) Krak sUe uzgona

Uradak

y/3

D

al2

HI3

Brana jedinicne sirine B, mase m=620 kg, poprecnog presjeka oblika jednakostranicnog trokuta stranice a=O,76 m, zglobno je vezana u tocki 0, i pridrzavana lancem AB. Treba odrediti vertikalnu komponentu sile reakcije R; u zglobu 0, ako je brana u ravnotezi u polozaju prema slid. Zadano je: H=0,S4 m, b=1,2 m, a=O,26 m, p=998,2 kg/m",

Na slid (a) su prikazane sve sile koje djeluju na branu osIobodenu svih veza. ad vanjskih sila osim site tezine djeluju sile hidrostatskog tlaka. Sila Fh na povrsinu aD djeluje u teziStu povrsine na istom pravcu kao i sila tezine, gleda prema gore, a po velicini je jednaka

H

Fh = pgH· a . B = 4017 N (a)

122

Statika fluida

Sila na povrsinu CD se racuna po pravilirna za silu na zakrivljenu povrsinu, te se razlaze na horizontalnu Fx i vertikalnu Fy komponentu. Izabran je ovaj nacin jer je jednostavnije racunati krakove ovih sila u odnosu na tocku O. Komponenta sile Fx djeluje u lijevo, a po velicini je jednaka

H

pg - . H . B = 1427 N

2

Pomak hvatista sile Fx u odnosu na teZiSte projekcije povrsine CD je

6.h

(b)

H 6

=

H -·H·B 2

he·A

te je krak sile Fx u odnosu na tocku 0 jednak H /2 - H /6 = H /3, kao sto je prikazano na slid (a). Vertikalna komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka na povrsini CD je po velicini jednaka tezini fluid a u volumenu od povrsine CD do slobodne povrsine (osjencani volumen na slid (a», gleda prema dolje i prolazi tezistem osjencanog volumena. Stranica y osjencanog trokuta na slid (a) je

y = H . tg300 = 0,312 m

(c)

Krak sile Fz u odnosu na tocku 0 je a - y/3, a sila je

F. - H . y . B = 824 N

z - pg 2

(d)

Sila F u lancu djeluje pod kutom f3 u odnosu na stijenku brane prema slid (a), krak sile F u odnosu tocku 0 je jednak visini v trokuta AOB, spustene na stranicu c. Stranica c koja je prema poucku 0 kosinusima jednaka

c = J a2 + b2 - 2 . a . b . cos 120° = 1, 71 m

(e)

Visina trokuta AOB spustena na stranicu b je jednaka visini jednakostranicnog trokuta, te iz jednakosti povrsine trokuta AOB racunatevsrpomocurstranice bipl'ipadajrice visine, testranice c i pripadajuce visine slijedi

v . c

= b. a../3 2

(f)

v = 0,461 m

, t~

Kut f3 se odreduje s pomocu poucka 0 sinusima koji glasi

c b

(3

(g)

=

sin 1200 sin (3 .

U oslobodenom osloncu 0 su postavljene horizontalna Rh i vertikalna R; komponenta sile reakcije, U ovom su slucaju nepoznate tri sile Rv, Rh i sila F, koje se odreduju iz uvjeta ravnoteze horizontalnih i vertikalnih sila i ravnoteze momenata. M.()l1l~I1tI1ll:.j~~I1<3,~~lJu je najmudrije postaviti u odnosu na tocku 0, jer tada u njoj nece sudjelovati nepoznate komponente sile reakcije u toj tocki, vee ce jedina nepoznanica biti sila F. Nakon odredivanja

Statika fluida

123

horizontalna reakcija se odreduje iz ravnoteze horizontalnih sila, a vertikalna iz ravnoteze LlJ"'UU.H sila. Jednadzba ravnoteze momenata oko tocke 0 glasi

H 3

o

(h)

iz koje slijedi sila F=2315 N.

Iz jednadzbe ravnoteze vertikalnih sila slijedi

R; = mg + Fz - Fh + F . cos ((3 + 30)

3780 N

(i)

Iz jednadzbe ravnoteze horizontalnih sila slijedi

Rh = -Fx - F sin ((3 + 30) = -3564 N

G)

Negativni predznak ukazuje da sila Rh gleda u suprotnom smjeru od nacrtanog na slici (a).

Treba odrediti rezultirajuci moment sile tlaka na kvadraticnu gredu u odnosu na zglob 0, u polozaju prema slici. Greda je jedinicne duljine B. Zadano je: a=0,4 m, p=998 kg/m-',

-J _-_-_-_-_-_ -_-_-_-_-_-

------- ----

Iz slike je vidljivo da ce u spremniku vladati podtlak, jer je razina fluida u spremniku iznad stvarne slobodne povrsine, na kojoj vlada atmosferski tlak. Odredivanju sile tlaka na povrsinu grede se moze prici na vise nacina, Jedan od nacina bi bio da se na svaki ravni dio povrsine OABD nade sila tlaka, prema pravilu racunanja sile na rayne povrsine. Drugi bi nacin bio da se povrsina OABD tretira kao zakrivljena povrsina, te se sila tlaka na nju razlaze na horizontalnu i vertikalnu komponentu. U oba slucaja sile je moguce racunati u odnosu na stvarnu slobodnu povrsiliu,· na kojoj vlada atmosferski tlak, pri cemu se vodi racuna da na povrsini OA vlada podtlak, iii je moguce proracun provesti od povrsine na kojoj vlada podtlak ~·····n;;.c. alitada jos trebadodatisilu uslijed konstantnog podtlaka PMO'

Pri rjesavanju ovog zadatka ce se primijeniti kombinacija ovih mogucnosti,

r,

126

Statika fluida

Uradak

U stanju mirovanja na poklopac djeluju sila pretlaka i sila hidrostatskog tlaka. Prema pravilu racunanja sila na zakrivljenu povrsinu zbroj tih sila .je jednak umnosku tlaka u tezistu C poklopca i projekeije Sy povrsine poklopca. Gledajuci sliku uz zadatak, plostina te projekeije je

Sy = h 0 2R 0 sin ~ , te je sila

F = [PMO + pg (Ho - He)]' 2Rh 0 sin ~ = 3500 N

(a)

Jasno je da sila F djeluje iznutra prema van. U ovom je pnmjeru receno da se poklopac otvara kod siIe F=3900 N (beziobziraina hvatiste), a sila F ce se povecati ako posuda rotira odredenom kutnom brzinom. Pri rotaeiji konstantnom kutnom brzinom fluid ce u posudi relativno mirovati, a slobodna povrsina fluida u posudi ce imati izgled rotaeionog paraboloida kao na sliei (a).

z

Prema slici (2.3) slike (a) ce biti

izrazu (2.29) velicina Ml sa

M1 =

(b)

U ovom je slucaju promjena tlaka u posudi definirana izrazom (2.12)

h ! = - C Q----lF--==. -=t--r.L.f:-=-- -=-~=-=f-=-.,~':- - .I!,

- - - - .;.. - - - - -:. He

-_ -_ -_ -_ -+ --_ =- =- =--=-

1 2 2

PM = PMO - P gz + T pw r (e)

R

gdje se z i r mjere od ishodista 0 koordinatnog sustava prema slici (a).

Stika (a) Posuda pri rotaeiji Ocito je da je promjena tlaka nelinearna te u prineipu za odredivanje sile nije moguce primijeniti prije spomenute formule za odredivanje sile na zakrivljenu povrsinu, Medutim, u ovorn je slucaju povrsina poklopca cilindricnog oblika, sto znaci da je na povrsini poklopca r=R=konst, sto uvrsteno u izraz (e) daje promjenu tlaka po povrsini poklopca oblika

PM

PMO + _l_ pw2R2 - P gz 2

(f)

koja je ponovo linearna te vrijede prije izvedene formuJe za apsolutno mirovanje, jer se clan _1_ pw2 R2 maze shvatiti kao dodatni konstantni tlak. Prema tome izraz za situ F tlaka na 2

poklopae glasi

. 2hR sin ~ 2

(g)

Iz izraza (g) slijedi trazena kutna brzina OJ= 8,7 rad/s,

Statika fluida

127

Zadaci

Na dnu posude se nalazi otvor koji je zatvoren cepom, pridrzavanim balonom na uzetu, Ukupna masa balona, cepa i uzeta je m= 120 g, a obujam uzeta se moze zanemariti. Odredite kod koje ce se visine h cep otvoriti. Zadano je: D= 120 mm, d=30 mm, p=998 kg/m''.

Odredite rezultantnu silu Fh na horizontaJni kruzni poklopae promjera D=O,87 m, prema slici, ako je pretlak u spremniku PMo=O,333 bar. Zadano je:

H=2,85 m, L=1,34 m, 2ho=342 mm, ,A)=13560 kg/m-',

Odredite promjer d valjkastog plovka, prema sliei, koji ce otvoriti kruzni zatvarac, okretljiv u tocki A, kada se razina fluida popne na visinu H. Pretpostavite .mirovanje fluida u spremniku, a tezinu zatvaraca, plovka uzeta zanemarite. Zadano je: D=40 mm, H=80 em, L=73 em, Po=114000 Pa, Pa=101325 Pa, p=998,2 kg/m3

Pa

h=?

cep

---

---

- ---

= r-- _- L_-_-_ .......,r-+.-+-h-C-- - - - -

= ---

2hn _- ------ H

-----

= -----

-----

Po

-----

D

- - - -- _I I

-- - - - 'I

J~?=- = _....1. __ -'- __ .... _-TO- _+ __ -"'- ...... _-'"""1

- - - - - - - --1- __

_ - _._- _ - _ - _ - _ - _F h =r.:':

----------

d=?

. PQ 0

~

_ _ _ _ _ plovak 1- __ 1-_

----- 1-----

r--- ----- ---

---------~---r--- -------r------------------

-- - - - - - - - I- - - - - H

-/,11"- - - - - - - - - - --

I--<-I!-'--p---- 1-- L --

------------ --

I----------r-~---

----------------

r-- - - kruzni zatvarac+ r - ~ - - -

- - - - - - '. +: - - - - - - - -

I:- - - - - - -=-'" ,- I- - .- - -

AI b

Pa

128

Statika fluida

2.24 Odredite pretlak PM2 u gornjem cilindru, prema slid, da bi stap tezlne G=3000 N, bio u ravnotezi u polozaju prema slid. Trenje zanemarite. Zadano je: h=1,8 m, ho=370 mm, D=400 mm, d= 100 rriill; .... p~9b6kg;m3,PO:::::i3560 kg/m-',

Po=2,6 bar, Pa=l,Ol bar.

2.25 Odredite tlak P3 u spremniku 3 kod kojeg ce stap, mase m=28 kg, biti u ravnotezi u polozaju prema slid. Zadano je: PI =6,5 bar, P2=313 bar, d1 =60 mm, d2=30 mm, d3=80 mm, H2=62 em, H3=18 em, P2=820 kg/in3, P3=930 kg/m-'.

2.26 Na bocnoj se strani spremnika, prema slid, nalazi poklopae kruznog oblika. Odredite moment M sile hidrostatskog tlaka na poklopae u odnosu na teiiste C poklopca. Zadano je: H=l,4 m, a=0,65 m, D=54 em, a=Ts>; p=998,9 kg/m'',

Pa

: .. ' . ',j: ",

.. ·.··jJ~:i.-:.·····...:·:·

:j :d1 J:

: .'.~ ~ :: I-Pl<<PZ

--------

L·_~~~~~~-::::-::::-::::-::::-::::-~

...;",,_;_ -- -=- 1--

1--

---

I- - l ... -_-_--+- ...L

idq

" .'

-::::-::::-1-::::-::::- tH3 : ,<.'. ::.p;=!r <

- - -,- - - .__---+----=-;,.;--=-'--==~=

--T-- --~

- - -; - - - !:=-=-="="",=-=,,,=--L - _ - _ -:::: -:::: - --Q)

129

Odredite minimalnu tezinu G poklopca jedinicne sirine, jednolike gustoce, okretljivog u tocki 0, prema slid, da bi bio zatvoren u prikazanoj situaciji. Zadano je: H=2,5 m, h=0,47 m, L=0,62 m, p=998 kg/m''.

Odredite vrijednost podtlaka PMO u spremniku kod kojeg ce se kruzni poklopac promjera D=800 mm, mase m=118 kg, zglobno vezan u tocki 0, otvoriti silom F=200 N, prema . slid. Zadano je: H=0,88 m, 0:=73°, p=998,2 kg/m3.

Odredite kod koje ce visme h razine fluida gustoce p zatvarac OA, jedinicne sirine,. ol<t:etljiy..__\!._.!9115LQ, .. prema slici, jos uvijek biti zatvoren. Zadano je: H=2,4 m, L=0,8 m, p=998 kg/m-', Po=1080 kg/m3.

2.30 Odredite vertikalnu silu F kojom treba drzati zatvarac jedinicne sirine, okretljiv u tocki 0, na zatvorenom spremniku, prema slici, da se ne

otvori. Zadano je: H=1,8 m, h:;;;;1,2 m, 110=88,7 mm, p=998 kg/m", Po=13500 kg/m'', a=37°.

-::::-::::-::::-y::::-::::-::::-::::-::::-------

zatvarac

Pa

Pa

.:·Pz«p. : .

. " '.: ". ' . ." : PMO .

130

Statika fluida

2.31 Odredite silu F potrebnu za drzanje poklopea jedinicne sirine, okretljivog u tocki 0, prema slici. Zadano je:

PMo=0,21 bar, H=1,58 m, L=48 em, h=0,5 m, ho=9 em, p=998 kg/m3, a=39°.

2.32 Brana OB je jedinicne sirine, ima masu m=570 kg, okretljiva je u tocki 0, i pridrzavana laneem, duljine L10 pricvrscenim u tockama AlB . . Odredite silu F u laneu. Zadano je:

L=1,84 m, L1 =2,8 m, h=1,24 m, a=2,6 m, p=998 kg/m3.

2.33 Odredite pretlak PMB u spremniku kod kojeg ce kruzni poklopae zglobno vezan u tocki A, prema sliei, biti zatvoren. Zadano je: H=1,4 m, h=0,8 m, D=1,2 m, a=55°, p=998,2 kg/m3.

Statika fluida

131

2.34 Zatvoreni prizrnaticni spremnik,

prema slid, je ispunjen vodom do visine h. Odredite rezultantnu silu F tlaka na stijenku ABCD i udaljenost L rezultante od brida CD, ako u spremniku vlada podtlak PMo=-8300

Pa. Zadano je: H=1,44 m, h=O,88 m, B=1,38 m, p=998,2 kg/m''

2.35 Odredite rezultantnu silu (velicinu F i udaljenost k njena hvatista od tocke A) na poklopae AB jedinicne sirine, prema slici. Zadano je: H=41 em, h=65 em, a=O,82 m, b=2,14 m, p=998,2 kg/m-',

Odredite rezultantnu silu F tlaka, na pravokutni poklopac·······AO;~-~je"dihiche sirine, prema slici. Odredite udaljenost x rezultante od brida A. Zadano je: L=1,4 m, H=O,8 m, h=48 em, a=65°, p=992 kg/m3.

2.37 Odredite moment M potreban za drzanje poklopca jedinicne sirine, okretljivog u tocki 0, prerna slici. Zadano je: m=315 kg, H=1,3 m, h=O,65 m, ho=120 mm, a=40o, p=999 kg/m3, Po=13560 kg/m3.

Pa

+g M=?

_~ OJ

-_- _-_-_-_-_-_zg!o~

_- _-_-_-_-_-_-_- - mg

_- If_-_-_-_-_ -_--_-=-=C

- -------...........__.......",

-=- =-=-=-=-=~-=-=-=-- a

Pa

Pa

132

Statika fluida

2.38 a) Odredite duljinu L kod koje ce vertikalna sila na konstrukciju ~CD biti jednaka nuli.

b) Za duljinu odredenu pod a) odredite kolikom horizontalnom silom F treba pridrzavati konstrukeiju ABCD jedinicne sirine, ovjesenu u tocki A da bi bila u ravnotezi, Tezinu konstrukcije ABCD zanemarite. Zadano je: HA=3 m, HD=5,7m; L=6;2m, p=998,l kg/m''.

2.39 Homogeni poklopae jedinicne sirine, trokutastog poprecnog presjeka ABC, ima masu m=178 kg, i zglobno je vezan u tocki B. Odredite pretlak PM u tocki D kod kojeg ce se poklopae otvoriti. Zadano je: a=29,5 em, b=1,08 m, p= 998 kg/m'',

2.40 Odredite silu F kojom treba drzati poklopae jedinicne smne, zanemarive tezine, koji je okretljiv u tocki 0, prema slid, da se ne otvori. Zadano je:

H=0,47 m, L=0,62 m, L1 =0,5 m, PMo=0,62 bar, p=998 kg/m-'.

2.41 Odredite silu F kojom treba drzati poklopac jediniene sirine, okretljiv u tocki 0, prema slici, da se ne otvori. Tezinu poklopca zanemarite. Zadano je:

H=2,OO m, b=1,16 m, h;;;O,84 m, a=O,47'm, p=998,2"kglm3,

F=?

, " Ig

.: , ,', ::' PM9 " ':, g_

L

Pa

-_:.: ------------_~ -_-_ F=?

------- - -'---t-",__-,-

======j:::=:===:=:===== =--L -~

~=:========:=:=:=:==-:-======

Pa

Statika fluida

133

Konstrukeija OABC jedinicne smne, mase m=317 kg, okretljiva je oko toeke O. Odredite velicinu vertikalne sile F kojom treba djelovati u tocki C da bi konstrukcija bila u ravnotezi u polozaju prema slid. Zadano je: a=0,43 m, b=1,14 m, h=0,36 m, p=998 kg/m-',

- __ -_-_-_-_-_-_-_p

Odredite pretlak PMO kod kojeg ce se otvoriti brana jedinicne sirine, okretljiva u tocki 0, prema slici. Moment sile tezine brane zanemarite. Zadano je:

H=1,3 m, L=2,1 m, L1 =1,6 m, a=0,8 m, p= 998 kg/m''.

Spremnik, prema slici, je oblika kvadratne prizme,potpuno je ispunjen fluidom pod pretlakom PM=O,24 bar, giba se horizontalh6uae-sno--iusporava jednolikom deceleracijom a=1,2 m/s2. Odredite sile F AB i F AC na kvadratnu stijenku AB dno AC sprernnika, Zadano je: L=4,3 m, b=1,2 m, p=820 kglm3.

L

C

B

cb

=:=::P:=:=:=:::::=:::=:::=:::=:::=:=:i=j::=:-

----------------

a -

A

C·)

(.)

2,45 Spremnik oblika kocke, brida

b=1,06 m, ispunjen je nestlacivim fluidom gustoce p=998 kglm3, vozi se po pruzi stalnognagiba a=18,5°, stalnim ubrzanjem. Odredite silu F fluida na stijenku AB za situaciju prema slici.

Pa

Pa

-- p - --

-----

A ---- - ~-

b-----

134

2.46. Otvorena

posuda

jedinicne

sirine, vodom, vodom) silu F

potpuno ispunjena

ima masu (zajedno s m= 124 kg. Odredite kojom treba gurati

posudu u horizontalnom smjeru da u posudi ostane 75% pocetnog obujma vode. Zadano .je: L=44 em,H=21 em, p=999 kglm3.

2.47 Otvorena kolica oblika koeke u pocetnom su trenutku potpuno ispunjena vodom i imaju ukupnu masu m=234 kg. Odredite obujam V vode koji ce ostati u spremniku i ubrzanje a, ako se kolica guraju stalnom silom F=520 N po horizontalnoj podlozi, bez trenja. Zadano je: h=0,58 m, p=998 kg/m''.

2.48 Kolica oblika koeke, potpuno ispunjena

nestlacivim fluidom gustoce p otvorena

prema atmosferi u tocki A, se gibaju uz kosinu konstantnim ubrzanjem a, pri cemu je pretlak u tocki D PMD=12200 Pa. Odredite rezultantnu silu FeD tlaka na stijenku CD, nakon sto se stijenka AB makne i iz posude iseuri dio fluida. Zadano je: b=0,65 m, a=40o, p=999 kg/m3.

2.49

Koliea jedinicne sirine, prema slici, su otvorena prema atmosferi, a u stanju mirovanja su ispunjena do maksimalno moguce visine. Odredite akceleraeiju a kolica kod koje ce doci do prolijevanja vode kada se kolica gibaju jednoliko ubrzano niz kosinu. Kolika je tada sila F AB fluida na prednju stijenku AB. Zadano je: L=0,52 m, H=0,93 m, a=24°, p=997 kglm3.

Statika fluida

Pa

~g

~

F~?==

-=- - -- -0 75V------

___ l..!.--.... _

--------_---._ ......... ..__---

1-- - - - -~--.:::

-- - - - -----

H

=;======~~~~~

----- "=

L

______ F_a _

h

--_p --_---=-

~g

Statika fluida

135

Zatvoreni spremnik jedinicne sirine, unutar kojega vIada pretlak PMo=O,l bar, ispunjen je do polovine nestlacivim fluidorn gustoce p i giba se u horizontalnoj ravnini stalnim ubrzanjem a. Odredite kut a pod kojim treba nakositi spremnik da bi slobodna povrsina fluida bila okomita na stijenku spremnika, prema slici. Kolika je tad a rezultantna sila F AB na stijenku AB i gdje joj je hvatiste? Zadano je: L=1,4 m, H=O,6 m, a=3,6 m/s2, p=999 kg/m-',

Kolka ispunjena vodom i otvorena prema atmosferi se gibaju niz kosinu stalnim ubrzanjem a, prema slid. Odredite silu F fluida na dno kolica, dimenzija LxB= 1,4xO,8 m za slucaj da je slobodna povrsina fluida paralelna s ravmnom dna kolica. Zadano je: H=O,9 m, L=1,4 m, a=31°, p=998 kg/m''.

Kolica jedinicne sirine ispunjena fluidom se gibaju konstantnim ubrzanjem niz kosinu, prema sliei. Za dane podatke odredite velicinu smjer ubrzanja a, te situ F fluida na dno kolica. Zadano je: L =44 em, H=28 em, h=19,5 em, v=68 em, a=250, p=998 kg/m'',

A

spremnik LxHxB, B=lm

A

a .....--

L

h

a

-

~g

H

v

136

Statika fluida

2.53 Cilindricna posuda, prema slici, rotira oko simetrale konstantnom kutnom brzinom w=5,4 rad/s, Odredite rezultirajuce sile FD na dno posude i Fp na poklopae posude. Zadano je:

. H=21O mm, h=260mm,R=450 mm, D=300 mm, p=998,2 kg/m-',

2.54

Cilindricna posuda, prema slici, potpuno je uronjena u fluid gustoce p tako da se u sredisnjoj cijevi fluid popne do visine h pri cemu se zrak zanemarive gustoce izotermicki stlaci. Odredite rezultantne sile Fp na kruzni poklopae i FD na dno oblika kruznog vijenea. Zadano je: D=42 em, d=18 em, H=50 em, h=35 em, p= 999 kg/m-'.

2.55 Brana jedinicne smne, prema sliei, specificne mase m=234 kg/m2 okretljiva je u tocki O. S obje strane brane nalaze se fluidi iste gustoce. Odredite visinu HI fluida s lijeve strane brane, da bi brana u poloiaju prema slici, bila u ravnotezi, Zadano je: a=0,84 m, b=0,76 m, c=2,30hl,H2=1,36 m, p= 990 kg/m3.

I g t ;POklopac

. ' .... ". OJ ... ,' :'.

': '" P;o" 'i 'Pz<::.<p .

•. I • .

~' ... ' .. :: .. ' '.'/ I~ .!. .. ~_

Pa

----;----

---j------

--..... ......... --i----

......... --~----

=-~=-~-------

---j

---.---

-------i-------- R

- .. - -..-

-- . ....,.,.----;~--

dno-, - -i- - - -

h

.'

,

D

Pa

Pa

-_-_-_--:_-_-_-_- ....... -.,.!_-_-_:- ~ ~ ~ ~ ~

=-=-=-=-=-=-=-=--=-t'---~1Q~~ ~~ ---- --- . ': ' .: '. f.' zrak·. -----

-- -- 1 . --

·i· .

. . j.

--------...,_~---

H

Statika fluida

137

Odredite visinu h fluida u brani jedinicne sirine, mase m=940 kg, teiiSta T, okretljive oko tocke 0, da bi u polozaju prema sliei, bila u ravnotezi, Zadano je: H=1,4 m, L=O,6 m, a =0,26 m, b=O,82 m, p=998 kg/m3.

Odredite velicinu vertikalne site F kojom treba pridrzavati konstrukciju AB jedinicne sirine da bi u polozaju prema slid bila u ravnotezi, Konstrukcija je okretljiva oko tocke A. Tezinu i volumen konstrukeije zanernarite. Zadano je: H=2,1 m, h=1,O m, a=2,3 m, p=998,2 kg/m-',

Odredite ukupnu masu m brane i utega koja ce drzati u ravnotezi branu u polozaju

prema slid. Brana je

jedinicne sirine okretljiva

oko tocke 0; .. Zadano·····je:· .. ·· ....... · .. ········I~·

H=1,95 m, a=2,14 m, a=64°, p= 998 kg/m>,

2.59 U spremniku jedinicne sirine prema slid, vlada pretlak PMo=O,693 bar, a zatvoren je poklopeem OA zanemarive mase koji je okretljiv oko tocke 0 i pridrzava se utezima mase m. Odredite masu m utega da bi

poklopac ostao zatvorcn. Zadano je: a=80 em, L=1,4 m, a=49°, p=998,S kg/m''.

b

a

Pa

h=?

brana

Pa

Pa

_-_-_-_-_-_- -=--=- f!_ -

al2

H/2

138

Statika fluida

2.60 Odredite horizontalnu silu F koja ce uravnoteziti silu hidrostatskog tlaka na zglobno vezanom (u tocki 0) zatvaracu jedinicne sirine prema slid. Zadano je:

H=2,1 m, L=3,5 m, a =1,4 m, a=55°, p= 998,2 kg/m-',

2.61 Odredite visinu h mirujuceg fluida kod koje ce sila F potrebna za drzanje brane AO, jedinicne sirine, okretljive oko tocke 0, biti jednaka 5700 N. Masa brane je m=709 kg, a teziste joj je u tocki T. Zadano je: a=0,85 m, L=I,45 m, H=1,9 m, xT=0,2 m, p=998 kg/m3.

2.62 Poklopae jedinicne smne, okretljiv oko tocke 0 prema sliei, sprijecava istjeeanje fluida, Odredite moment M sile hidrostatskog tlaka na poklopac u odnosu na tocku O. Zadano je:

H=1,32 m, h=48 em, a=57 em, p=998,9 kg/m-'.

2.63 Brana jedinicne sirine zglobno vezana u tocki A, prema slid, naslanja se na horizontalnu podlogu u tocki B. Odredite silu reakcije RA u tocki A kao posljedicu sile hidrostatskog tlaka.. Zadanoje:a=0,42 m, h=1,3 m, p=998,5 kg/m''.

L

o

F

A 1-------,

Statika fluida

139

2.64 Odredite silu F kojom treba drzati poklopae jedinicne sirine okretljiv u tocki 0, prema slid, da se ne otvori. Tezinu poklopea zanemarite. Zadano je: h=0,4 m, a=1 m, p=998,2 kg/m''.

2.65 .Kolikom vertikalnom silom F treba ,djelovati na poklopae jedinicne smne, 'zg~ob~o vezan u tocki 0, prema slid, da

,

bi ' . se otvorio, Tezinu poklopca

zanemarite. Zadano je: H=3,8 m, h=1,4 m, a=2,2 m, b=1,6 m, p=998,2 kg/m''.

Odredite velicinu -sile F -- kod koje ce poklopae jedinicne sirine okretljiv oko tocke 0, prema.Lslici-i--jos-c-uvijek biti zatvoren. Tezinu poklopca zanemarite. Zadano je: h=1,42 m, a=0,8 m, p=998 kg/m-',

2.67 Odredite silu F potrebnu za drzanje zatvaraca jedinicne smne, zanemarive rezine, okretljivog oko tocke 0, da bi bio zatvoren. Zadano je: H=8,4 m,

-- a=0,8 m;a=60o,jJ=998kglm3.

Pa

Pa

·r a

a

F=?

140

Statika fluida

Statika fluida

2.68 Zatvarac OAB jedinicne sirine prema slid, okretljiv je oko tocke O. Odredite rezultirajuci moment Mo sile hidrostatskog tlaka na zatvarac. Zadano je: a=89,5 em, H=1,4 m, a=60o, p=998 kg/m''.

2.69 Zatvarac jedinicne sirine, Ciji je
poprecni presjek jednakostranican Ig
trokut, je zglobno vezan u tocki 0,
prema slid. Odredite pretlak PMA u
horizontalnoj ravnmi, koja .prolazi
tockom 0, ako se zatvarac drzi u Pa
ravnotezi vertikalnom silom F=9000 N.
Zadano je: a =S4 em, p=998 kg/m3. 2.70 Odredite horizontalnu silu F kojom treba drzati homogenu gredu, jedinicne duljine, mase m=259 kg, poprecnog presjeka oblika jednakokracnog pravokutnog trokuta, da bi bila u ravnotezi u polozaju prema slid. Greda je zglobno vezana u tocki O. Zadano je: a=0,43· mjH=0,39m, p=998 kg/m-'.

2.71 Odredite visinu H razine fluida

gustoce P2 da bi rezultantna sila na koeku mase m=9,OS kg, prema slici, bila<jednaka . nuli.TZadanc je: . a =24 em, h=59,S em, Pi =810 kg/m'', P2=999 kg/m3.

Odredite tlak Po da bi se horizontalne sile tlaka na zatvarac jedinicne sirine, ovjesen u A, ponistile, Za tako odreden tlak Po odredite duljinu L da bi moment sila tlaka s obzirom na tocku A bio jednak nuli. Zadano je:

H=6 m, a=2 m, Pa=101325 Pa, p=998,2 kg/m'',

Poklopac mase m=315 kg, sirine L = 0,85 m okomito na ravninu slike, je :pncvrscen VIJClma na veliki spremnik, Odredite pretlak PMO ispod poklopca kod kojeg ce vertikalna komponenta ' rezultantne sile tlaka uravnoteZiti tezinu poklopea. Zadano je: H=0,90 m, B=1,1 m, h=0,45 m, b=O,4 m, p=998,2 kg/m3.

2.74 Odredite silu F kojom treba

pridrzavati poklopac sirine B=O,65 m, mase m= 180 kg, ispod kojeg se djelomicno nalazi zrak, da se ne otvori. Zadano je: h=1,9 m, a=O,8 m, b=10 em, p=998 kg/m-'.

2.75 Odredite rezultantnu silu F na

zatvarac jedinicne sirine prema slici i udaljenost k .. njena hvatista od lijevog brida zatvaraca, Zadano je: h=l,O m, H=0,92 m, a=28 em, L=O,78 em, PMo=-13000 Pa, p=998,2 kg/m3.

141

- --- -~.........,.. 1:"-.

?:=-:=-::::-:=-:=-:= ~

.. , --- ..

B

poklopac

,._+.

H

Pa

h

------------------------p---:_-._-

Pa

h

-- a--- --- ---_--- - - - - - - - --.--- -----p--

142

Statika fluida

2,76 Homogeni cilindricni zarvarac, gustoce Po, jedinicne sirine, zatvara s pomocu sile uzgona otvor na vrhu spremnika, prema sliei. Odredite vertikalnu siIu F kojom treba pritisnuti cilindricni zatvarac da ga se potisne prema dolje, ako na vrhu spremnika vlada pretlak PM=O,42 bar. Zadanoje:

H=1,75 m,R=1,2 m, p=998,2 kg/m', Po=510 kg/m-'.

2.77 Cilindricna posuda pliva u polozaju prema sliei, pri cemu je u konicnom dnu zarobljeno nesto zraka. Odredite dubinu HI na koju ce potonuti donji rub posude nakon sto se iz dna potpuno isprazni zrak. U analizi zanemarite masu zraka. Zadano je:

. D=540 mm,· L=650 mm, H=245 mm, h=130 mm, LI=300 mm, p=999 kg/m3.

2.78 Poklopac oblika plasta stosca je pricvrscen vijcima na veliki spremnik prema slici, Pod poklopcem se nalazi zrak, a na vrhu spremnika vlada pretlak PMO' Odredite promjenu (povecanje ili smanjenje) M' site u vijeima ako se· poklopac odzraci, a···· pri ... tomenema promjene pretlaka PMO. Zadano je:

H=1,2 m, h=0,48 m, D=O,72 m, PMo=O,82 bar, p=998 kg/m-',

2.79 Odredite rezultantnu silu F tlaka na kruzni cilindarjedinicne duljine prema slici, Zadano je: H=1,9 m, R=O,8 m, p=998,2 kg/m-',

H

--- ......... _--------

L

----....----~------

----------.-----

----------p------------ --

H

,.,.._ __ i __ ___ L __

~~:a~===~...::..,J;_::--:-:-- .; -f=*""~~..",.". -- D --

---p--------

fluida

143

Pa

Odredite horizontalnu silu Fx vertikalnu silu Fz hidrostatskog tlaka na cilindricni zatvarac jedinicne sirine, prema sliei. Zadano je: h=1,18 m, x=12 em, R=83,5 em, . p=998,2 kg/m-', Po=820 kg/m'',

Odredite horizontalnu Fx vertikalnu silu Fz hidrostatskog tlaka na . poklopac jedinicne sirine, prema slici, Zadano je: H=1,8 m, a=2,1 m,. R=1,4 m, a=37°, p=998,2 kg/m'.

Odredite horizontalnu silu F, za drzanje polukruzne brane AO jedinicne sirine, okretljive oko tocke 0, u polozaju prema slici, Zadano je: R=O,8 m, p=999 kg/m''.

Odredite rezultantnu silu FR vode na cilindricni poklopac, jedinicne sirine, prema sliei. Zadano je: H=1,4 m,

h=362 mm, R=O,82 .mm, Po= 13570 kg/m-', p=999,1 kg/m-',

h

-__-___-_f _-_-_-_-_-_-_-

z

o

Pa

x

Pa

p <<» .' .. -:

z '.'

h

Pa

------------~

---p---------

--~---------

~----------------------

Statika fluida

2.84 Odredite silu F kojom treba drzati poklopae jedinicne ?Jirine, zanemarive tezine, okretljiv oko tocke O. Zadano je: k=l,l m, H=2,9 m, R=O,8 m, L=O,9 m, p=998 kg/m'',

2.85 Poklopae jedinicne smne koji se sastoji od polueilindra i rayne stijenke, prema slid, se nalazi na zatvorenom spremniku, na cijem dnu vlada pretlak PM=1500 Pa. Odredite horizontalnu . i vertikalnu silu (Fh i Fv) fluida na poklopae. Zadano je:

H=1,12 m, R=39 em, p=998,8 kg/m'',

2.86 Odredite rezultantnu silu tlaka

(vanjskog i unutarnjeg) na poklopae duljine L=1,2 m okomito na ravninu slike, koji se nalazi na obodu cilindricne posude unutar koje vlada pretlak PMo=0,2 bar, prema slid. Zadano je: H=4,4 m, R=1,4 m, a=90o, p=998,2 kg/m3.

2.87 Kuglasti spremnik se sastoji od dvije

jednake polovine, ukupne mase .

m=470 kg i nalazi se pod vodom u polozaju prema slid. Po Iovine su medusobno povezane oprugom opterecenom na vlak u kojoj vlada sil3.P:::::14BOO N. Odredite predak PMO unutar spremnika kod kojeg ce poceti razdvajanje polovina. Zadano je: H=1,2 m, D=1,6 m, p=998 kg/m''.

Pa

kuglrl~ttsp!<;:gt.~ik .. fiksiran za dno

Statika fluida

145

2.88 Cilindricna posuda, unutar koje vlada pretlak PMO je potopljena pod vodu, prema slid. Na kojoj dubini H ce se . otvoriti poklopae posude, koji je zglobno vezan u tocki O? Zadano je: a=55 em, b=18 em, PMo=O,22 bar, D=80 em, a=90o, p=998,2 kg/m'',

2.89

Dno oblika polukugle, mase m=39 kg, pricvrsceno je na cilindricni nosac ispunjen zrakom pod tlakom PMO, prema slid (a), a otpadne ako se nosac povuce prema gore akeeleraeijom a=8,2 m/s2. Odredite kod koje akceleracije a1 ce otpasti dno ako je nosaClspl.lnjen fluidom gustoce p prema~li:~(~t~~~~ll?.j~: .... slika (a): R=40 em, PMo",,0,14 bar,

slika (b): d=20 em, h=98 em, p=998 kg/m3.

Pa

a uze

~h Pa
Ji;a·
,.j "
H-
d I-T.:. h
~ ,

.!' .

.,

.r .~ . I.

··.L nosac

:i

-i :

=-~...,...... .,.1..-_-=

~.

--a. -~---

- --\.-~ ~- --

- _-:=-tP=-=--

--1--

(a)

(b)

146

Statika fluida

3. KINEMATIKA FlUIDA

Fluidi se opcenito dijele na plinove i kapljevine, azajedniCko im je svojstvo da se POClllJU

, gibati pod utjecajem rna kako malog tangencijalnog naprezanja. Svi fluidi su diskretne strukture, tj. sastoje se od atorna adnosno molekula. Iskustvo pokazuje da je za makroskopsko ponasanje fluida, utjecaj pojedinacnog atoma ili molekule beznacajan, te je nepotrebno pratiti gibanje svakog pojedinog atoma, odnosno molekule, Naprotiv, namece se ideja da se fluid tretira kao kontinuum.

Kontinuum je matematicki . model materije prerna kojein j(~ ona neprekidno rasporedena po prostoru i u potpunosti ispunjava volumen kajeg zauzima, taka da svakoj tocki prostora odgovara samo jedna tocka kontinuuma i obrnuto. Svakoj tocki kontinuuma se pridruzuju makroskopska fizikaIna svojstva reaIne materije (gustoca, temperatura, brzina itd.) koja se dobivaju statistickim osrednjavanjem po velikom broju atoma iIi molekuIa, a koji se nalaze u volumenu kojeg mozemo smatrati infinitezimalnim, Tocku kontinuuma nazivarno jos i materijalnom tockom ili cesticom fluida. Vazno je imati na umu da su fizikalna svojstva vezana uz cestice fluida. U opcem su slucaju fizikalna svojstva vremenski promjenjiva, te se za jednu cesticu fluida izrazavaju funkcijama vremena. Fizikalno svojstvo svih cestica fluid a koje cine konacni volumen se tada izrazava funkcijom vremena, i parametara po kojima medusobno razlikujemo cestice fluida (imena cestice) unutar promatranog volumena, Takav nacin opisa fizikalnih svojstva fluida se naziva Lagrangeovim. Buduci da svakoj cestici fluida odgovara jednoznacna vrijednost fizikalnog svojstva, a takoder i samo jedna tocka prostora (u granicnom prijeJazu volumen cestice fluida teZi k nul i), to se svakoj tocki : prostora moze pridruziti fizikalno svojstvo cestice fluida koja se u njoj nalazi, cime se dolazi do pojma polja fizikalne velicine, Palje fizikalne velicine je funkcija vremenske i prostornih koordinata, a opis. fizikaInih velicina s pomocupolja se naziva Eulerovim. Vazno je napomenuti da se polja fizikalnih svojstava izrazena funkcijom prostornih koordinata odnose na : cestice fluida koje se u promatranom trenutku nalaze u promatranim tockama prostora, a dace najcesce biti mevazno 0 kojim se cesticama radi.

3.1 LAGRANGEOV I EULEROV OPIS STRUJANJA

Slika 3.1 shematski prikazuje veliki spremnik iz kojeg struji fluid kroz prikljucnu cijev u atmosferu. Prikljucna cijev je u svakom trenutku ispunjena fluidom stirn da tijekom vremena kroz nju protjecu razlicite cestice fluida. Uocimo u trenutku t sve cestice fluida koje se nalaze u prikljucnoj cijevi (osjencani volumen VM (t) na slici 3.1). Polozaj svake od cestica unutar

tog volurnena je odreden vektorom polozaja r (t) = x T +y T +z k tocke prostora u kojoj se cestica fluida nalazi, pri cemu je polozaj cestice fluida funkcija vremena, dok je polozaj tocke u prostoru stalan u odnosu na inercijalni koordinatni sustav Oxzy. Sve su se cestice fluida koje se u trenutku t nalaze u prikljucnoj cijevi u nekom prijasnjern trenutku nalazile unutar spremnika. Pretpostavimo da su se u trenutku to, koji se mozenazvatipocefriiriiviemeIlskimtreI1utkom,

sve te cestice nalazile u volumenu VM (to) koji je od okolnog fluid a ograden povrsmom SM (to), kao sto je prikazano na slici 3.1. Polozaj svake od cestica fluida unutar volumena

VM (to) je odreden vektorom polozaja r (to), (kojeg se jednastavnije Qznacujes '0), tocke prostora u kojoj se cestica fluida nalazi.

Kinematika fluida

147

Volumen ispunjen fluidom, koji se tijekom gibanja sastoji stalno od jednih te istih cestica fluid a se naziva materijalnim volumenom, a povrsina koja ga odjeljuje od okolnog fluida materijalnom povrsinom. Materijalna povrsina se takoder sastoji stalno od jednih te istih cestica, a brzina gibanja materijalne povrsine je jednaka brzini gibanja cestica fluida. Pojam materijalnog volumena u mehanici fluida odgovara pojmu tijela u mehanici, s ocitom razlikom da ce materijalni volumen tijekom gibanja mijenjati ne sarno polozaj nego i oblik, a u stlacivom strujanju i velicinu. Buduci je u cvrstom tijelu medusobni polozaj cestica stalan, za opis gibanja tijela je dovoljno opisati gibanje njegova tezista, i sferno gibanje tijela oko tezista, Nasuprot tome, unutar materijalnag volumena se medusobni polozaj cestica mijenja, pa se njihovo gibanje opisuje tako da se opise gibanje svake od cestica koje cine materijalni volumen.

Pa

x

rJ'

rajektorija tocke A

p;_'

Slika 3.1 Definicija materijalnog volumena

na neki nacin identificirati i imenovati cestice koje Cine materijalni volumen. u pocetnom vremenskom trenutku to, uocene dvije cestice materijalnog

volumena oznacene sIovima A i B, koje bi gibanjem materijalnog volumena opisivale svaka svoju trajektoriju kao sto prikazuje slika. Tako bi npr. polozaj tih tocaka u trenutku t1, oznacen na

slid 3.1 slovima A' i B', bio odreden pripadajucim vektorima polozaja ~ (td i ~ (t1), a u trenutku t u kojem bi materijalni volumen ispunjavao unutrasnjost prikljucne cijevi vektorima polozaja ~ (t) i TB (t) (polozaj tocaka A i B je oznacen slovima A" i B"). Gibanje svake

od tocaka jednoznacno je zadano vremenski promjenjivim vektorom polozaja. Ocito bi bilo vrlo neprakticno cestice unutar materijalnog volumena imenovati s pomocu slova, kojih bi nam ubrzo ponestalo, te je potrebno smisliti bolji nacin imenovanja cestica. Polazeci ad cinjenice da svakoj tocki prostora odgovara jedna cestica fluida, cestice je najlakse razlikovati po polozaju kojeg zauzimaju u odredenom vremenskom trenutku, npr. pocetnorn vremenskom trenutku to. Svakoj

cestici fluida se za njeno ime pridruzuje vektor polozaja fb, (odnosno tri prostorne koordinate xo, Yo i zo) koji opisuje njen polozaj u pocetnom materijalnom volumenu VM (to). Koordinate xo, Yo . i Zo koje imenuju cesticu fluida se jos nazivaju i materijalnim iii Lagrangeovim koordinatama. Na taj se naCin polozaj svake od cestica materijaIIl()~,,()lumena VM (t) u svakom trenutku moze opisati funkcijom oblika

148

Kinematika fluida

x = x (xo, Yo, zo, t)

r = r (io, t) iIi ( )

y = y xo, Yo, zo, t

z = Z (xo, Yo, zo, t)

(3.1)

Ovakav nacin opisa gibanja materijalnog volumena, odnosno fluida, gdje se polazi od individualizacije cestica, se naziva Lagrangeovim opisom i potpuno je analogan opisu gibanja materijalne . tocke u mehanici, s razlikom da se materijalni volumen ne sastoji od jedne vee od velikog broja cestica fluida.

Jednadzbe (3.1), dakIe, opisujuvrelllells~upromjenu polozajacestice fluida koja je u trenutku to bila na poziciji ojJisanojvektoroIll polozaja . Po. Slicno~ se funkcijom opisuju sva fizikalna

svojstva cestice fluida kao brzina, ubrzanje, gustoca, temperatura itd. Za bilo koje fizikalno svojstvo opcenito oznaceno sa P moze se pisati

p = p (Po, t)

(3.2)

Naravno da za jednadzbe (3.1) vrijedi P = ;.

Inverzna funkcija funkcije (3.1) je

Xo = Xo (x, y, z, t)
Yo Yo (x, y, z, t) iii krace ~ Po (;, t)
ro =
Zo = Zo (x, y, z, t) (3.3)

Jednadzbe (3.3) kazuju pocetni polozaj (u trenutku to) cestice fluida koja se u trenutku t nalazi na poziciji definiranoj vektorom polozaja ;.

Cesto je u mehanici fluida nuzno odrediti brzinu promjene fizikalnog svojstva cestice fluida, tj. promjenu koju bi osjetio promatrac kojibi se gibao zajedno s cesticom fluida. Takva se brzina promjene definjra derivacijom po vremenu, a u rnehanici fluida se naziva materijalnom derivacijom i oznacava veIikim sIovom D. Ocito ce za fizikalno svojstvo P izrazeno Lagrangeovim koordinatama, materijalna derivacija biti izrazena parcijalnom derivacijom po vremenu uz konstantnu vrijednost Po koja karakterizira cesticu fluida, tj,

Dp a15 (Po, t)

= -----'---'-I

Dt at

(3.4)

TO =konst,

Kao primjer se moze uzeti brzina cestice fluida, koja je definirana kao brzina promjene polozaja cestice fluida u vremenu, dakle V = Dr iii izrazeno po komponentama

Dt

Dx ax (To, t) Vx (To,t)
Vx = -- =
Dt at =
iii = konst
Vy = Dy dy (To, t) Vy (To, t)
Dt at (3.5)
iiI=konst
Dz az (Po, t) Vz (To,!)
Vz --=
Dt at
iO = konst Klnematika fluida

149

Dx Dt

x, Dy sa y Dt

Dz Dt

.. (Napomena: u mehanici se derivacija

oznacava sa

sa i)

"_ .-Ubrzanje cestice fluida je definirano kao brzina promjene brzine cestice fluida, tj, a

Dv 01'

komponentama

ax Dvx = avx (To, t) = ax (To, t)
Dt at
TO =konst
ay = DVy = avy (To, t) ay (To,t) (3.6)
Dt at
ib = konst
az = Dvz = aVz (To, t) az (Po, t)
Dt at
ib =konst U mehanici fluida se najcesce koristi Eulerov pristup opisa strujanja, koji se temelji na poljima fizikalnih velicina. Ako se svakoj tocki prostora u svakom vremenskom trenutku pridruzi fizikalno svojstvo one cestice fluida koja se u promatranom trenutku nalazi u promatranim tockama prostora dobije se polje fizikalne velicine. Za bilo koje fizikalno svojstvo P se tada pisati

15 = ip (;, t) = P (x, y, z, t)

(3.7)

Funkcijska zavisnost (3.7) se dobije uvrstavanjern izraza (3.3) u izraz (3.2). U izrazu (3.7) se prostorne koordinate x, y, i z nazivaju jos i Eulerovim koordinatama, Vazno je napomenuti da u Eulerovom pristupu .. gubi .Identifikacija cestica fluida (cestice se vdoduse mogu identificirati ako se znaju izrazi (3.3»). Nositelji fizikalnih svojstava su cestice fluida, a ne tocke prostora bez ··obzira sto su fizikalnasvojstva·izrazena·prostornim koordinatama. Ocito-je Eulerov pristup opisu fizikalnih velicina u fluidu prirodniji i sa stajalista mjerenja, jer npr. mirujuci termometar uronjen u fluid ne mjeri temperaturu odredene cestice fluida (inace bi se morae gibati zajedno s njom) nego mjeri temperaturu u odredenoj tocki prostora (uz pretpostavku da je osjetnik termometra dovoljno mali). Slicno je i s mjerenjem brzine i drugih velicina koje se mjere instrumentima cvrsto pozicioniranim u prostoru. Pri takvim mjerenjima uopce nije vazno koje su cestice prosle mimo mjernog instrumenta. U opcem je slucaju strujanje nestacionarno, sto znaci da ce se fizikalne velicine (gledano u fiksnim tockama prostora) mijenjati u vremenu, Nasuprot tome, ako se polja fizikalnih velicina ne mijenjaju s vremenom, tj. slika strujanja je u svakom vremenskom trenutku ista,za strujanje se kaze da je stacionarno, te se za bilo koju fizikalnu velicinu moze pisati 15 = if? (x, y, z).

Bez obzira sto su u Eulerovu pristupu fizikalna svojstva cestica fluida opisana poljima (funkcijama prostornih koordinata), jos uvijek ce biti nuzno definirati materijalnu derivaciju fizikalnih svojstava, tj. brzinu promjene fizikalne velicine cestice fluida. Pri definiciji materijalne e treba vcditi racuna da je pOZlClP cestice koja se u odredenom trenutku nalazi u tocki prostora zadanoj koordinatama x, y i z funkcija vremena, tj. polje P se moze smatrati slozenom funkcijom oblika

y = y(Po,t),

pravilu 0 deriviranju slozenih funkcija slijedi izraz za materijalnu derivaciju

150

Kinematika jluida

Dp OP OP Ox! OP Oy I OP dz I

Dt = at + a;-Tt _ + ayat _ + a;-Tt _ (3.9)

~) = konst '" = konst '0 = konsr

u kojem se prepoznaju definicije komponenata brzine cestice fluida, te se moze pisati

Dp 01> 01> 01> 01> (3.10)
= + v -- + v -- + v --
Dt at x ax y oy z oz
.........,_.,
lokalna konvcktivna
promjcna prornjena prvi clan desne strane u izrazu (3.10) oznacuje lokalnu promjenu fizikalne velicine 1>, i kada bi cestica fluida stajala stalno na istom mjestu (vx = Vy = v;>; = 0) to bi ujedno bila i ukupna

promjena fizikalne velicine P te mirujuce cestice. Preostala tri clana desne strane izraza (3.10) oznacuju konvektivnu promjenu fizikalne velicine P cestice fluida, koja je posljedica promjene polozaja cestice fluida. Kada bi polje P bilo stacionarno tada bi svaka cestica koja dode na poziciju zadanu koordinatama ~ y i z imala istu vrijednost fizikalne velicine P, medutim vee u sljedecem trenutku ce, zbog strujanja fluida, ta cestica promijeniti svoj polozaj i dod u neku drugu tocku prostora gdje rnoze imati neku drugu vrijednost fizikalne velicine P. Promjena dp fizikalne velicine izmedu tih dviju bliskih tocaka moze se prikazati s pomocu totalnog diferencij ala

d4> = 04> dx OP d dP dz

-a- + -::'1- ~ + -a-

tx uy z

(3.11)

gdje su dx, dy i dz pomaci (u smjeru osi x, y iz) od polozaja opisanog koordinatama x, y, i z. Ovi su pomaci .posljedica gibanja cestice fluida u infinitezimalnom vremenu dt, te se mogu prikazati s pomocu komponenata brzine kao dx = Vx dt, dy = Vy dt dz = Vz dt, sto

uvrsteno u izraz(3.11) i nakon njegova dijeljenja sa dt, vodi izrazu za konvektivnu promjenu definiranu u izrazu (3.10). Materijalna derivacija je, dakle, zbroj lokalne i konvektivne promjene i izrazava brzinu promjene fizikalne velicine 4> cestice fluida, kako bi jeosjecao promatrac koji putuje zajedno s cesticom fluida. S obzirom da se u izrazu (3.10) za materijalnu derivaciju pojavljuju polja komponenata brzine, prirodno je da sell.§1l1~rQYIl9pisustrujanja polazi od poznatog pCJlja brzine, kao ·~toseutagrangeovu opisu polazi od izraza (3.1) kojim je opisana vremenskapromjena polozaja svake od ccstica fluida. Polje ubrzanja cesrica fluida se definira kao materijalna derivacija polja brzine, tj.

Dvx Dt

OVx oVx

=--+V--+

at x Ox

oVy oVy

--+v --+

at x Ox

(3.12)

Kinematika fluida

151

3.2 STRUJNICE

Pojam strujnica je vezan uz Eulerov opis strujanja fluida. Strujnice su zamisljene krivulje kojima se u svakoj tocki smjer tangente poklapa sa smjerom vektora brzine. Uertavanjem strujnica u polje strujanja dobiva se kvalitativna slika 0 sarnom strujanju, kao sto je prikazuje slika 3.2, za slucaj istjecanja fluid a kroz prikljucnu cijev u atmosferu.

Pa

Slika 3.2 Kvalitativna slika strujniea

U stacionarnom strujanju strujnice i trajektorije se poklapaju. U nestacionarnom strujanju slike strujnica se mijenjaju od trenutka do trenutka. Osnovno svojstvo strujnica je da se one ne mogu presijeeati, jer bi toznacilo da u tocki presjeka vektor brzine ima dva razlicita smjera, sto je nefizikalno (vidjeti sliku 3.3). Izuzetak cine tocke u kojima je brzina jednaka nuli, koje nazivamo tockama zastoja.

nefizikalnol

Slika 3.4 Razlaganje strujnice u tocki zastoja

Slika 3.3 Definicija vektora brzine u presjeku dvaju strujnica

Pri optjecanju tijela fluid se pred samim tijelorn usporava, da bi u jednoj tocki brzina paJa na nulu, kako je prikazano na slici 3.4. Ta se tocka naziva tockom zastoja, a iz nje se (gledano u ravnini strujanja) na svaku stranu grana po jedna strujniea.

3.3 PROTOK, MASENI PROTOK, TEZINSKI PROTOK FLUID A

Volumenski protok iIi jednostavno protok je definiran obujmorn fluida koji protece kroz zadanu u jedinicnom vrernenu. Slika 3.5 prikazuje tri slucaja strujanja, od kojih je na slici a) slucaj strujanja jednolikirn profilorn brzine Vsr U cijevi kojoj je povrsina poprecnog

152

Kinematika fluida

v

a) Strujanje jednolikim profilom brzine

c) Opci slucaj strujanja kroz zakrivljenu povrsinu, gdje vektor brzine nije okomit na povrsinu

b) Strujanje nejednolikim profilom brzine

SIika 3.5 Neki slucajevi strujanja fIuida

Vektor brzine je okomit na povrsinu A, a u vremenu M svaka cestica fluida se pomakne za put S = vsr 6.t te je u tom vremenu kroz povrsinu A prosao obujam V = A . s = A . Vsr 6.t

fIuida. Prema definiciji volumenski protok Q je obujam V u jedinicnom vremenu, odnosno vrijedi

V

(3.13)

Q= 6.t

SIika 3.5 b) prikazuje slucaj strujanja nejednolikim profilom brzine u cijevi. Ako se na povrsini A uoci infinitezimalno mala povrsina d4, na kojoj se brzina moze smatrati stalnom, infinitezimalni protok kroz tu povrsinu je prema (3.13) dQ =; v d4, a ukupni protok kroz

povrsinu A je zbroj tih infinitezimalnih protoka, koji se prikazuje integralom

Q=jVd4

A

(3.14)

U strujanju kroz cijev protokom Q nejednolikimprofilom brzine se cesto definira srednja brzina strujanja Vsr koja daje isti protok Q kao i nejednoliki profiI brzine. Iz jednakosti izraza (3.13) i (3.14) slijedi definicijska jednadzba za srednju brzinu vsr•

Q = j v d4 = vsr A A

(3.15)

U forrnulama (3.13) i (3.14) se pretpostavlja da je vektor brzine okomit na povrsinu A. Slika 3.5 c)prikazuje opci slucaj strujanja kroz zakrivljenu povrsinu S, gdje vektor brzine nije okomit na povrsinu. Ako sena povrsini S uoci .infinitezimalni element dSotijentiran jedinicnim vektorom normaJe Ii, tada se velicina vektora brzine v na toj elementarnoj povrsini moze smatrati konstantnom. Infinitezimalni protok dQ kroz povrsinu dS, koja se moze smatrati ravnom, je tada definiran sarno komponentom brzine okomitom na povrsinu dS, koja se izrazava skalarnim produktom vektora brzine v i jedinicnog vektora normale Ii (projekcija vektora v na Ii) U obliku dQ = vndS = V . Ii dS. Po novo je protok Q kroz povrsinu S jednak zbroju

ovih elementarnih protoka, a taj je zbroj izrazen povrsinskim integralom

153

(3.16)

Tako je protok fIuida kroz plast cijevi prema slici 3.5 a) jednak nuli jer je vektor brzine tangencijalan na tu povrsinu (v . Ii = 0).

Maseni protok In je definiran kao masa fIuida koja protece kroz zadanu povrsinu u jedinicnom vremenu, tj, u opcem obliku

m=jpv.lidS s

nestlacivom strujanju je gustoca p fluida konstantna te vrijedi

(3.17)

m = pQ

(3.18)

TeZinski protok G izrazava tezinu fluida koja protece kroz promatranu povrsinu u jedinicnom vremenu, te ocito vrijedi

G = mg

(3.19)

nestlacivo strujanje vrijedi

G = pgQ

(3.20)

STRUJNA POVRSINA I STRUJNA CUEV

svaku tocku neke krivulje C, prema slici 3.6 povuce strujnicadobije se strujna

Iz definicije strujnice je ocito da ce vektor .. brzine biti tangencijalan na strujnu povrsinu (v . Ii = 0)

u svakoj njenoj tocki, te je protok kroz nju jednak nuli. U tom se smislu strujna povrsina ponasa kao i cvrsta nepromociva stijenka.

Ako je u gornjoj definiciji krivulja C zatvorena, od strujne povrsine se dobije strujna cijev sa svojstvom da je protok kroz njen plast takoder jednak nuli, kao i kod cvrste nepropusne cijevi,

Slika 3.6 Strujna povrsina

154

Kinematika fluida

3.5 REYNOLDSOV TRANSPORTNI TEO REM

Osnovni zakoni mehanike su definirani za materijalnu tocku, odnosno tijelo (sustav materijalnih tocaka). U hidromehanici ulogu tijela ima materijalni volumen koji se definira kao volumen potpuno ispunjen fluidom i koji se tijekom gibanja sastoji stalno od jednih te istih cestica. Iz same definicije slijedi da se materijalni volumen giba zajedno s fluidom, te da ne izmjenjuje cestice fluida s okolnim fluidom, Povrsina koja dijeli materijalni volumen od okolnog fluida (materijalna povrsina) se giba brzinom cestica fluida i takoder se stalno sastoji od jednih te istih cestica.

Pa

Slika 3.7 Koncept materijalnog i kontrolnog volumena

Svi zakoni mehanike, definirani za tijela, bit ce direktno primjenjivi i na materijalni volumen. Slika 3.7 prikazuje gibanje jednog materijalnog volumena koji u pocetnorn trenutku zauzima polozaj VM (to), zatim u trenutku t1 polozaj VM (t1), da bi u trenutku t2 ispunjavao

unutrasnjost prikljucne cijevi, a u trenutku ts promatrani materijalni volumen ce napustiti cijev. Dok je u mehanici od primarnog interesa proucavanje gibanja tijela, u mehanici fluida pracenje gibanja nekog materijalnog volumena nece biti posebno interesantno. Tako npr. poznavanje sila na materijalni volumen VM (to) u trenutku to, prema slici 3.7~ uglavnom ne sluzi nicemu, kao i

poznavanje sila na VM (t3) u trenutku kada je on izvan spremnika. Jedino je interesantno poznavati site kojom stijenka prikljucne cijevi djeluje na materijalni volumen u trenutku t2 kada onispunjava njenu unutrasnjost. Poznavajuci silu kojom stijenka cijevi djeluje na fluid poznajemo i situ kojom fluiddjehlj~na stijenku (po trecemNe\VtonoY9l1l zakonu te su sile jednake po velicini, a suprotnog su predznaka), sto je od primarnog interesa sa stajalista dimenzioniranja prikljucne cijevi. Prema tome za odredivanje site kojom fluid djeluje na konstrukciju ikroz koju struji, nuzno je promatrati strujanje unutar volumena konstrukcije, kroz kojeg protjecu razliciti materijalni volumeni. Takav volumen nazivamo kontrolnim volumenom, a povrsinu koja ga odjeljuje od okoline kontrolnom povrsinom, U mirujucoj konstrukciji kao na slid 3.7 kontrolni volumen bi obuhvacao unutrasnjost prikljucne cijevi i bio bi nepromjenjivog oblika, velicine i· polozaja. Kontrolna povrsina se u principu sastoji od ulazne povrsine Au> kroz koju fluid ulazi u kontrolni volumen, izlazne povrsine Ai> kroz koju fluid napusta kontrolni volumen i povrsine Sw plasta, kroz koju nema strujanja fluida. Ocito je da za prakticne primjene.v-jednadzbevdinamike- fluida; izvorno: definirane . tamaterijarti ·V6llimeh, ··tiehii·iiiaziti u obliku koji vrijedi za kontrolni volumen.

U trenutku f2, u kojem se materijalni volumen VM (t2) i kontrolni volumen KV (prema slid

3.7) poklapaju, moze se tvrditi da je sadrzaj bilo kojeg fizikalnog svojstva (npr. rnase, kolicine gibanja i cncrgijc) unutar tihvolumena·jednak. U osnovnim zakonima dinamike<fluida se pojavljuje potreba za izrazavanjem brzine promjene sadrzaja fizikalnog svojstva unutar

Kinematika fluida

155

••.• materijalnog volumena, a ta ce brzina biti razlicita u materijalnom i kontrolnom volumenu. Veza .: medu tim dvarna promjenama je definirana Reynoldsovim transportnim teoremom, koji se daje u nastavku .

..•. Slika 3.8a) prikazuje kontrolni volumen prikljucne cijevi, koji u trenutku t sadrzi nekakav •.. materijalni volumen VM (t), a slika 3.8b) prikazuje polozaj tog materijalnog volumena u

•• trenutku t+dt.

n

a) Kontrolni materijalni volumen u trenutku

b) Materijalni volumen u trenutku t+dt.

Slika 3.8 Usporedba kontrolnog i materijalnog volurnena u dva vremenska trenutka

se sa g; = g; (x, y, z, t) oznaci neko od fizikalnih svojstava izrazeno po jedinienom obujmu . gustoca p je masa po jedinicnom obujmu, pv je kolicina gibanja po jedinicnorn obujmu, a p v2/2 je kineticka~I1,~IgijflPojedinicl1Qm .. 9b]ljmu), tada jepdY.saddaj tog fizikalnog svojstva u infinitezimalnom volumenu dV. U vremenskom trenutku t, prema slici 3.8a), sadrzaj fizikalnog svojstva IKV (r) u kontrolnom i IVM (t) u materijalnom volumenu je definiran

JKV (r) = JVM (t) = J 15 (r, t) dV

KV

U trenutku t+dt kontrolni volumen ce zadrzati isti polozaj te ce sadrzaj fizikalnog svojstva

unutar njega biti definiran izrazom

(3.21)

IKV (t + dt) = J 15 (r, t + dt) dV KV

(3.22)

. Jrenutku t+dt materijalni volumen ce zauzimati kontrolni volumen KV umanjen za volumen VI i uvecan za volumen V2, kao sto je oznaceno na slici 3.Sb). Element volumena dV2 je jednak umnosku elernenta povrsine dAi s putem vdt kojeg prevali cestica fluida, koja se u trenutku t

povrsini Ai. Sadrzaj fizikalnog svojstva g; unutar tog elementarnog volumena izrazen je g; dV = Pvv~ = dQ, prema (3.1cl-))~~)l._Jl)Jutar volumena V2

156

Kinematika fluida

integralu tog. produkta po povrsini Ai. Slicno vrijedi i za volumen Vi> te se konacno moze pisati da je sadrzaj fizikalnog svojstva unutar materijalnog volumena u trenutku t+dt

/VM (t + dt) = I if> (r, t + dt) dV + I pv dA dl - I if>v dA dt

KV Ai Au

(3.23)

Brzina promjene fizikalnog svojstva unutar kontrolnog volumena se izrazava kao razlika tog sadrzaja u trenutku r+dz i trenutku t podijeljeno s dt, tj.

__!_ I pdV

dt

KV

IKv (I +dt) -IKV (I) dt

(3.24)

I··dP dV d t

KV

Analogno vrijedi i za materijalni volumen, s tim da se vremenska promjena sadrzaja fizikalnog svojstva materijalnog volumena u mehanici fluida, zbog vaznosti, oznacava velikim slovom D, te slijedi

_Q_IpdV

DI

KV

IVM (I + dt) - IVM (t) d I I I

= dt = dt pdV + if>v dA - Pv dA

KV Ai Au

(3.25)

iIi rijecima: brzina promjene sadrzaja fizikalnog svojstva materijalnog volumena je jednaka brzini promjene tog sadrzaja u kontrolnom volumenu i brzini izmjene tog fizikalnog svojstva kroz gran ice kontrolnog volumena. U gornjem izrazu pretpostavljeno je da su vektori brzine okomiti na ulaznu i izlaznu granicu sto u opcem slucaju ne mora biti, te se gornji izraz moze pisati opcenitije u obliku

D Df

= ! I if> dV +

KV

(3.26)

p dV

'---,----' sadriaj !Ii unutar cestice fluida

brzina promjene sadrzaja unutar KV

promjena sadrfaj a 1> uslijed protjecanja fluida kroz granice KV

sadrzaj 1> unutar VM

brzina promjene sadrzaja 1> unutar V M

U gornjem izrazu je ii jedinicni vektor· vanjskenormale(vidjeti izraz3.16), a u drugom integralu desne strane izraza je ukljucena citava kontrolna povrsina KP, iako ce taj integral po povrsini plasta Sw biti jednaka nuli jer je na plastu v· n = O. Takoder je izrazom v' ii obuhvacen i predznak integrala u izrazu (3.25) po ulaznoj i izlaznoj povrsini, jer je na ulaznoj povrsini v· n = -v, a na izlaznoj v· n = v. Izraz (3.26) se naziva Reynoldsovim transportnim teoremom.

Primjenu Reynoldsova transportnog teorema se u nastavku ilustrira pnmjenom na zakon odrzanja mase. Iz same definicije materijalnog volumena, koja kaze .da se on sastoji stalno od jednih te istih cestica,slij~~ida je: masar:t1(lt.~!ij<:tll1qgyoltltn~l1a lc0nstan.tl1a, odnosno brzina promjene te mase je jednaka nuli, sto maternaticki zapisano glasi

D Dt

I pdV

VM(I)

o

(3.27)

Kinematika fluida

157

Primjenom Reynoldsova transportnog teorema (3.26), uz P u obliku

:t I p dV = - I p v· ii dS

KV KP

p, ovaj se zakon moze prikazati

(3.28)

strana gomje jednadzbe ima fizikalno znacenje brzine promjene mase fluida unutar kontrolnog volumena, a integral desne strane oznacuje maseni protok (vidjeti izraz 3.17) kroz kontrolnu povrsinu. Pri tomu je ulazni maseni protok negativan (jer je na ulaznoj povrsini v . ii < 0), te s minusom ispred integrala, oznacuje povecanje mase unutar kontrolnog

a izlazni je maseni protok pozitivan te oznacuje smanjenje mase unutar kontrolnog volumena. Taka bi se izraz (3.28) mogao iskazati rijecima: brzina promjene mase fluida unutar kontrolnog volumena je razmjerna brzini izmjene mase kroz kontrolnu povrsinu, a u mehanici se naziva i jednadzborn kontinuiteta. U nestlacivom strujanju je gustoca fluida konstantna te je i sadrzaj mase unutar kontrolnog volumena stalan. Zbog toga je i brzina promjene mase kontrolnog volumena (Jijeva strana izraza 3.28) jednaka nuli, odnosno u svakom trenutku vrijedi jednakost masenih protoka na ulaznoj i izlaznoj povrsini. Uz p=konst., umjesto masenog protoka moze koristiti volumenski protok, te izraz (3.28) prelazi u

Iv.ndS 0 iIi Iv.ndS+ Iv.ndS = 0 (3.29)
KP Au Ai
se uzme u obzir da je na ulaznoj povrsini v·n = -vu' a na izlaznoj povrsini
Vi' iz izraza (3.29) slijedi jednadzba kontinuiteta (3.30)

strujanju kroz cijev presjeci Au i Ai se mogu u principu izabrati proizvoljno, te se moze tvrditi da je protok fluida kroz svaki poprecni presjek jedan te isti, sto izrazeno s pomocu srednje brzine glasi

Q = vsr . A = konst.

(3.31)

cijev prema slici 3.9, koja ima vise ulaznih vise izlaznih povrsina,

protoka na ulaznim povrsinama mora biti jednaka zbroju protoka na izlaznim povrsinama,

tj. jednadzba kontinuiteta je oblika Q1 + Q2 = Q3 + Q4'

Slika 3.9 Strujanje kroz racvastu cijev

158

Kinematika fluida

Primjeri

P3.1

r

U laminarnom strujanju kroz eijev kruznog poprecnog presjeka polurnjera R profil brzine je oblika rotacionog paraboloida zadanog jednadzbom

gdje je IIrnax, maksimalna brzina, Treba odrediti . odnos srednje i maksimalne brzine.

Uradak

Srednja brzina je definirana izrazom vsr = _1_· J II d4. U ovom je slucaju povrsina A jednaka

. A

A

povrsini kruga, a element povrsine A je kruzni vijenac polumjera r debljine dr, d4=2rncIr, te izraz za srednju brzinu prelazi u

Vy = R!. [ v_ 1 - ( ~ Jl2rn&

1

cijim se integriranjem dobije IIsr = 2 Vmax

P3.2

Q

Kroz eijev prema slici, dotjece voda protokom Q=38 lis u prostor izmedu dvije paralelne kruzne ploce promjera D=70 em, koje su medusobno udaljene za h=2 em. Treba

. ... odreditisrednju--brzinuv;-strujanja fluida na izlazu iz prostora izmedu ploca.

cijev

h

.1' .

D

Uradak

S obzirom da se radi 0 nestlacivom strujanju, protok Q vode koja ulazi u prostor izmedu ploca mora biti jednak protoku koji iz tog prostora izlazi. Povrsina kroz koju voda izlazi je Drrh, te vrijedi jednadzba kontinuiteta

lZ koje slijedi trazena brzina 11=0.864 mls.

159

x

Pri ravninskom viskoznom, nestlacivom opstrujavanju rayne ploce jednolikim profilom brzine vo, uz plocu se formira granicni sloj u kojem se brzina mijenja od nule na samoj ploci do brzine II na rubu granicnog sloja. Uz pretpostavku parabolickog profila brzine unutar granicnog sloja, treba odrediti debljinu granicnog . sloja 0 kod koje ce strujnica udaljena za Yo od ploce, prema slici, uti u granicni sloj .

y

Zadatak se njesava s pomocu jednadzbe kontinuiteta postavljene za kontrolni volumen prema sliei (a), koji je s gornje strane omeden Vo ~trujnica .i->:': strujnicom (odnosno strujnom povrsinom

g'y~-'-'-'-'_ K.y. 6 v(y) x jedinicne sirine okomito na ravninu slike), a s

§_·r·-·-·-·--"::iZ?Z1:;:z:zz:z::~::zz.:::z:z:zz:z:z::??lZ::zz.:::mz::z- donje strane djelomicno strujnicom, a

strujnica djelomicno nepropusnom stijenkom ploce.

Slika (a) Definieija kontrolnog volumena

obzirom da kroz strujnu povrsinu nema protoka fluida, jednadzba kontinuiteta kaze da ce protok na ulazu u kontrolni volumen biti jednak protoku na izlazu tj.

s

VoYo = J v (y) dy a

(a)

brzine II (y) na izlazu iz kontrolnog volumena je parabolican s tjemenom parabole u tocki y=S V=Vo, a prolazi tockom y=O, v=O prema slici (b).

y

Uz dane pretpostavke jednadzba profila brzine glasi

Vo ( )2

V (y) = Va - -2 Y - {5

{5

(b)

x

Uvrstavanjern izraza (b) u (a), nakon integriranja slijedi trazena debljina granicnog sloja {5 = 1, 5 Yo

Slika (b) Profil brzine u granicnom sloju

160

Statika fluida

4. ELEMENTARANA DINAMIKA FlUIDA

lake analiza gibanja jedne cestice fluida nema temeljno znacenje, kao analiza gibanja materijalne tocke u mehanici, jer se gibanje materijalnog volumena nece moci zamijeniti gibanjem njegova tezista, ..... ipak ... se iz takv~analize. za .. .slucaj .. stadonarnoga .. neviskoznog strujanja mogu izvuci vrijedni zakljucci, Slika 4.1 prikazuje strujnice nekog ravninskog stacionarnog strujanja idealnoga fluida: Ravninsko strujanjepodrazumijeva da se slika strujnica ponavlja u ravninama paralelnim ravnini slike, te [e dovoljno promatrati strujanje u samo jednoj od tih ravnina. Pretpostavka 0 stacionarnom strujanju osigurava da se strujnice poklapaju s trajektorijama, a u idealnorn fluidu nema viskoznih sila, te od povrsinskih sila ostaje sarno sila tlaka.

..

Slika 4.1 Strujnice u ravninskorn stacionarnom strujanju

Na jednoj od strujmca na slid 4.1 je uocena cestica fluida koja se giba duz trajektorije koja se u ovom slucaju poklapa sa strujnicorn, a promatrat ce se gibanje od tocke 1 do tocke 2, gdje se duljina s prijedenog puta mjeri od tocke 1. Jedinicni vektor u smjeru puta (tangenta na strujnicu) je oznacen sa es, a jedinicni vektor normale na strujnicu sa en' Iz same definicije

strujnice je jasno da ce vektor brzine v biti kolinearan s vektorom es' a vektor ubrzanja mora gledati prema sredistu zakl'ivljenostfstiujriiC6.Radius zakrivIjeiiostlsirujnice u toc:ki u kojoj se nalazi cestica fluid a je oznacen sa R. Iz mehanike je poznato da se vektor ubrzanja moze rastaviti na tangencijalnu komponentu (u smjeru jedinicnog vektora es, i normalnu komponentu

u smjeru jedinicog vektora en

pri cemu vrijedi

dv dt

dv v-ds'

R

(4.1)

Normalna komponenta ubrzanja, oznacena sa an' je negativna jer je jedinicni vektor en usmjeren od sredista zakrivljenosti strujnice. Prema drugom Newtonovom zakonu umnozak mase i ubrzanja cestice fluida je jednak zbroju vanjskih sila koje djeluju na cesticu fluida. Od vanjskih sila postoje masene sile, a u ovom slucaju je to sila tezine i povrsinske sile, ovdje samo site tlaka. Slika 4.2 daje krupni prikaz izolirane cestice fluid a sa slike 4.1 s ucrtanim silama koje na nju djeluju. Dimenzije cestice fluida su D.s u smjeru strujriiCe,.6.n u smjeru normale, a okomito na ravninu slike se dimenzija cestice rnoze smatrati jedinicnom,

Elementarna dinamika fluida

161

Slika 4.2 Sile na cesticu fluida

i .6.n cestice fluida teze k nuli. Masa /sm cestice fluida je = p D.s /sn , a tezina cestice je flG = flmg. Sa svih strana na cesticu fIuida djeluje sila

tlaka pri cemu se tlak PI> koji djeluje u tocki A, promijeni do tocke B razmjerno derivaciji i udaljenosti D.s. Analogno vrijedi i za promjenu tlaka P2 od tocke C do tocke D.

BERNOULLIJEVA lEDNADZBA

drugog Newtonovogizakona u smjeru jedinicnog vektora es dobiva se sljedeca

dv p b:.s Sn . v-

ds

(4.2)

Dijeljenjem gornje jednadzbe sa b:.sfln integriranjem od tocke 1 do tocke 2 prema slid 4.1

oblik

2 2 2

J ! (+pv2r + J ~ + J pgds:sa = 0 (4.3)

1 1 1

gdje se, gledano prema slid 4.2, ds cos a u zadnjem integralu moze zamijeniti s diferencijalom visine dz. Rjesavanjem odredenih integrala u gornjoj jednadzbi uz pretpostavku konstantne gustoce p i gravitacije g, slijedi jednadzba

t~ pv2 + P + P gz t - (-+ pv2 + p + P gz)1 = 0 indeksi 1 i 2, uz zagrade oznacavaju vrijednosti velicina u tocki 1, odnosno tocki 2. Ocito je vrijednost izraza u zagradi jednaka u tockama 1 i 2, a obzirom da su te tocke izabrane proizvoljno, moze se tvrditi da je vrijednost izraza u zagradi jednaka u svim tockama strujnice, odnosno vrijedi

(4.4)

1

- pv2 + p + pgz = konst. duz strujnice

2

(4.5)

162

Elementarna dinamika fluida

Jednadzba (4.5) se naziva Bernoullijevom jednadzbom u kojoj svaki clan ima dimenziju rada (energije) po jedinicnom obujmu (jer je jednadzba (4.2) u kojoj clanovi imaju dimenziju sile dijeljena s obujmom cestice fluid a i mnozena s elementom puta ds). Clan fY5Z dolazi od rada sile tezine, koji se, kao sto je poznato iz mehanike izrazava razlikom potencijalnih energija.

v 1 2

Clan - pv dolazi od rada inercijske sile, a taj rad je predstavljen razlikom kinetickih energija

2

u tockama J i 2. Tlak P u jednadzbi (4.5) dolazi od rada sile tlaka. Zbroj ova tri clana se naziva ukupnom mehanickom energijom cestice fluida. Ako se jednadzba (4.5) podijeli s gustocom p dobije se slijedeci oblik Bernoullijeve jednadzbe

v2 P

- + - + gz = konst

2 p

(4.6)

u kojem svi clanovi imaju dirnenziju energije po jedinicnoj masi fluida. Ako se gornja jednadzba podijeli s konstantom gravitacije g dobije se treci oblik Bernoullijeve jednadzbe

v2 2g

'-.-' visina

brzine

+ _E_ + !!..?__

visina tlaka

= konst.

(4.7)

z y

geometrijska vis ina

piezometricka visina

u kojoj svi clanovi imaju dimenziju energije po jedinicnoj tezini fluida, odnosno dimenziju vrsme, Znacenje pojedinih clanova je dano uz samu jednadzbu, Ocito je da se za slucaj da nema strujanja fluid a (v=O), Bernoullijeva jednadzba svodi na osnovnu jednadzbu hidrostatike po kojoj piezometricka visina ostaje konstantna u svim tockama fluida. ~ednadzba (4.7) je narocito pogodna za graficki prikaz sadrzaja BernouJIijeve jednadzbe. ,Linija koja prikazuje promjenu visine z se naziva geometrijskom iii geodetskom linijom (GL), piezornetricka visina je prikazana hidraulickom gradijentom linijom (HGL), a visina ukupne mehanicke energije energetskom Iinijom (EL). Slika 4.3 graficki prikazuje sadrzaj Bernoullijeve jednadzbe u strujanju idealnog fluida kroz cijev promjenjivog poprecnog presjeka i to za strujnicu koja prolazi simetralom cijevi, koja ujedno oznacuje geometrijsku liniju,

2 .. 2 '2·' ..... 2 ... 2
VI v2 V3 V V
2g 2g 2g EL 2g 2g EL ................................................................ HGL

................................. HGL

----- ------ \ II II

.... 1"

PI pz

'jg P6

_,-----+---

1 '-V2 3

..... .. '/f':................... .. GL

z z z

Slika 4.3 Graficki prikaz clanova Bernoullijeve jednadzbe u strujanju kroz horizontalnu cijev promjenljivog poprecnog presjeka

Slika 4.4 Graficki prikaz clanova Bernoullijeve jednadzbe u strujanju kroz nagnutu cijev konstantnog poprecnog presjeka

.. Elementarna dinamika fluida

163

...... Referentna ravnina z=O, od koje se mjen visina z, se izabire proizvoljno, jer ce se u . primjenama Bernoullijeve jednadzbe uvijek traziti razlika geodetskih visina. Slicno vrijedi i za tlak, koji se moze izrazavati kao apsolutni (dakle mjeren od apsolutne nule) iIi kao ,manometarski (mjeren od atmosferskog tlaka). Nakon ertanja geometrijske linije, erta se

energetska linija, koja zbog konstantnosti ukupne mehanicke energije mora biti horizontalna, a

kraju se erta hidraulicka gradijentna linija, i to tako da se od visine ukupne energije visina brzine. Iz jednadzbe kontinuiteta slijedi da ce najveca brzina biti u najuzem (presjek 2 na slici 4.3), gdje ce vladati najnizi tlak. Naravno da bi uz zadani tlak Pl i Vi daljnjim suzavanjem presjeka 2, u njemu brzina rasIa, a tlak opadao. Apsolutni tlak

moze snizavati najvise do apsolutne nule. U realnoj kapljevini bi i prije nego sto bi tlak pao

nulu, doslo do pojave isparavanja kapljevine i nastajanja mjehura pare, koji bi prigusili [e, cime bi se smanjio protok Q. Ova se pojava naziva kavitaeijom, a bit ce detaljnije ena u nastavku. Slika 4.4 ilustrira sadrzaj clanova Bernoullijeve jednadzbe u strujanju kroz postavljenu cijev, konstantnog poprecnog presjeka, gdje do preraspodjele dolazi izrnedu > visine tlaka i potencijalne energije (geometrijske visine). Redoslijed ertanja linija je isti kao u .... prethodnom slucaju. S obzirom da je hidraulicka gradijentna Iinija, koja prikazuje piezometricku /visinu, konstantna zakljucuje se da je raspodjela tlaka ista kao u fluidu u mirovanju. Treba naglasiti da pri strujanju idealnog fluida, smjer strujanja nije bitan, pa moze bid iIi s lijeva na .'. desno Hi obrnuto. Kod viskoznog strujanja dolazi do pada ukupne mehanicke energije u smjeru > strujanja, te bi se iz energetske linije odmah mogio zakljuciti 0 smjeru strujanja, U promatranim primjerima svaki od oblika energije je pozitivan, te je ocito da niti jedan od njih ,.ne moze premasiti vrijednost ukupne energije. Slika 4.5a) prikazuje veliki spremnik s . vertikalnom prikljucnom cijevi, kojoj je izlazni presjek na vecoj geodetskoj visini od razine fluida ' •.•. u spremniku.

Pa .c •••• B

~~~~=t~~~ ~l-="r e.

_-_ -_-_-_ -_-_ , A

------ !

,

(a)

(b)

Slika 4.5 Spremnik sa razlicitim duljinama prikljucne cijevi

U toj je situaciji nema strujanje jer bi visina brzine na izlazu morala biti negativna, sto je nemoguce. Strujanje bi se uspostavilo kada bi se cijev skratila, npr. u presjeku A, u kojem slici 4.5a), vlada pretlak. Rezanjem cijevi, u tom bi se presjeku tlak smanjio na atmosferski, a visina pretlaka bi se pretvorila u visinu brzine, te bi se formirao slobodni mlaz

kao na slici 4.5b). Cestice fluida u mlazu su na konstantnom tlaku, te bi im se iduci od tocke A do tocke B povecala potencijaina energija, a smanjivala kineticka energija (odnosno brzina). Tako bi brzina u tocki B bila jednaka nuli. Naravno da bi u viskoznom strujanju doslo do U",U(l.U",,,,, energiJe';-"u:r-tnlaz ne bi dosegso razinu fluidau--spternniku.

164

Elementarna dinamika fluida

4.2 PROMJENA TLAKA OKOMITO NA STRUJNICE

Postavljanjem drugog Newtonovog zakona u smjeru jedinicnog vektora en, prema slid 4.2 slijedi jednadzba

-p &lln. VR2 = - ap lln& - pg&Llnsin a (4.8)

an

Dijeljenjem gornjeg izraza s &Lln i integriranjem u smjeru norrnale uz dn sin a tocke A blize centru zakrivljenosti strujnice do tocke B, kao na slid 4.6, slijedi

dz od

B 2

PB = PA + J p ~ - pg (ZB - ZA) A

(4.9)

B

Slika 4.6 Slika strujnica

Integral u jednadzbi (4.9) ne moze biti negativan te se moze zakljuciti

1) U strujanju sa zakrivljenim strujnicama koje se odvija u horizontalnoj ravnini uvijek je PB>PA, tj, tlak raste u smjeru od sredista zakrivljenosti strujnice.

2) Za slucaj pravoertnih strujnica (R~oo) je integral u jednadzbi (4.9) jednak nuli, te je raspodjela tlaka ista kao u fluidu u mirovanju.

3) Strujnica ne moze biti slomljena crta, jer bi u tocki lorna bilo R=O, sto bi prema jednadzbi

(4.8) zahtijevalo ap -7 00, sto je nefizikalno.

an

4.3 PRIMJERI POJA V A I UREDAJA CHE SE DJELOV ANJE OBJASNJA V A BERNOULLIJEVOM JEDNADZBOM

lako je Bernoullijeva jednadzba izvedena pod pretpostavkom stacionarnoga neviskoznog strujanja i vrijedi duz jedne strujnice, ipak se s pomocu nje mogu s dovoljnom tocnoscu objasniti neke pojave, odnosno djelovanje nekih uredaja. U vecini stacionarnih strujanja, podalje od evrste stijenke utjecaj viskoznosti se moze zanemariti, a ukoliko se moze s dovoljnom toenoseu pretpostaviti oblik strujnice, tada nema vecih zapreka za primjenu Bernoullijeve jednadzbe. Najcesce primjene Bernoullijeve jednadzbe su z~shleaj strujanjatl~ijevillla,(g;~je se za karakteristicnu strujnicu uzima ona koja prolazi simetralorn cjevovoda i duz koje se na kratkim udaljenostima moze zanemariti utjeeaj viskoznosti), te pri optjecanju tijela (gdje se uzima strujnica koja prolazi tockom zastoja (vidjeti sliku 3.4) duz koje se takoder moze zanemariti utjeeaj trenja).

Elementarna dinamika fluida

165

4.3.1 Mjerenje brzine strujanja, Pitotova cijev, Prandtl-Pitotova cijev

Slika 4.7 prikazuje princip mjerenja brzine. U otvoreni tok u kojem su strujnice horizontalne i pravoertne uronjene su dvije cjevcice: jedna ravna (cjevcica A), i druga svinuta pod u obliku slova L, koja je otvorom na kracem kraju suprostavljena strujanju (cjevcica B). S obzirom da su strujnice horizontalne i ravne, raspodjela tlaka u okomitom smjeru na smjer strujnica je ista kao u fluidu u mirovanju, te ce tlak u tocki 1 biti PI = Pa + P gh, a razina fluida u cjevcici A

ce biti u razini slobodne povrsine, mjereci tako staticki tlak u tocki 1. Nasuprot tome, na ulazu cjevcicu B, u tocki 2, brzina mora biti jednaka nuli jer fluid u cjevcici B miruje, sto znaci da je tocka 2 tocka zastoja.

~g fa la
Z
A Llh B
Pa
_h~ ____ j
Vj

._._._._.-._._. ._.-
\ ~

~
/
P /
./
/ Slika 4.7 Mjerenje brzine u otvorenom toku

postavljena duz horizontalne strujniee od tocke 1 do to eke 2 glasi

1 2

PI +- pVC =P2" 2

(4.10)

koje je ocito da je tlak u tocki 2 veci od tlaka u tocki 1 za vrijednost kineticke energije fluida izrazene po jedinici volumena, sto se naziva dinamickim tlakom. U opcenito Bernoullijevoj jednadzbi se pojedinim clanovima dodjeljuje znacenje kao sto slijedi

P

~

+

_1_ pv2 2

..___,__,

dinamicki tlak

hidrostatski tlak

+

konst. duz strujnice

(4.11)

staticki tlak

zaustavni tlak

totalni tlak

kojeg je ocito da je tlak P: zaustavni tlak (koji vlada u tocki zastoja). Bernoullijeva (4.11) bi se mogla izraziti i cinjenicom da totalni tlak ostaje konstantan duz strujnice. slici 4.7 tlak P2 je jednak Pa + pg (h + Llh), sto uvrsteno u (4.10) daje

1 2

- PVl = pg Llh 2

(4.12)

ili

166

Elementarna dinamika fluida

iz cega je vidljivo da pgM mjeri dinamicki tlak, odnosno da visina M pokazuje visinu brzine VI. Ocito je pri mjerenju brzine u otvorenom toku dovoljno uroniti Pitotovu cijev (cjevCicu B), a piezometricka cijev A nije niti potrebna. Kod mjerenja brzine u zatvorenim cjevovodima, staticki tlak je nuzno mjeriti.

R

R

P

1 2

VI

._._ ... _.-._ ... _._._._. __ ._.-

1 2

..... - .... _.-._. __ ._._...._._.-

VI

._._._._ .. _._.- ... _._. ._.-

1 2

P

P

x

a) Posebno mjerenje statickog i dinamiekog tlaka

b)Mjerenje razlike dinamickog statickog tlaka (Po < p)

c) Slucaj Po > p

Slika 4.8 Mjerenje brzine u cijevima

Slika 4.8a) prikazuje princip mjerenje brzine u cijevi sa zasebnim mjerenjem statickog i dinamickog tlaka. Ovaj se princip moze primijeniti za slucaj da staticki tlak u cjevi nije suvise velik, tako da se moze izmjeriti stupcem tekucine, S obzirom da je za odredivanje brzine potrebno znati sarno razliku tlakova (a ne i njihove apsolutne vrijednosti), bolji je nacin mjerenja njihove razlike s pomocu diferencijalnog manometra ispunjenog fluidom gustoce Po, kao sto prikazuje slika 4.8b). Ocito da je u prikazanoj situaciji gustoca Po manja od gustoce p, a u

. situaciji prema slici 4.8c) gustoca Po je veca od gustoce p. Jednadzba manometra od tocke 2 do tocke 1, .. prema slici 4.8b)glasi

P2 - pg (R + x + M) + Pog D..h + pg (R + x) = P1

(4.13)

sto uvrsteno u Bernoullijevu jednadzbu (4.10) daje izraz za brzinu

(4.14)

Slicno bi se iz jednadzbe manometra, za slucaj Po > p prema slici 4.8c), dobio izraz

(4.15)

Elementarna dinamika fluida

167

Prandtlova modifikacija Pitotove cijevi je prikazana na slici 4.9; a temelji se na Cinjenici da se pri opstrujavanju Prandtl-Pitotove cijevi fluid od tocke zastoja ubrzava, tako da je u jednom podrucju brzine strujanja veca od brzine VI ispred cijevi, da bi ponovo pala na vrijednost brzine vh a staticki tlak se izjednacio sa statickim tlakom PI ispred cijevi.

tl::lt- --r __ ==_ A---}\I_~--I-r _

:~I

r r I

I I I

I I 13

I VI t_.

1

P

1...-
"
P3=Pl
I-
... ~
...._... 2

PO>P

Slika 4.9 Pradtl-Pitotova cijev

Slika 4.9 shematski prikazuje konstrukciju Prandtl-Pitotove CIJeVl koja se sastoji od dvije .' .•• koaksijalne cjevcice, od kojih jedna mjeri zustavni tlak (u tocki 2), a druga ima po obodu male .: rupice (presjek 3 na slici), .. te mjeri staticki tlak u tom presjeku. Na slici je takoder dan ·•· •. ·dijagram promjene tlaka ispred i duz instrumenta, gdje se vidi da se tlak duz strujnice 1-2 . mijenja od statickog tlaka PI do zaustavnog tlaka P2, a od tocke 2 do tocke 3 cestice fluida se ubrzavaju, a tlak prvo pada na vrijednost ispod statickog tlaka da bi se dovoljno daleko od

tocke zastoja ponovo vratio na staticki tlak Ph te se s dovoljnom tocnoscu moze pretpostaviti je staticki tlak P3jednakstatickom tlaku Pl. Uvrstavanje jednadzbe diferencijalnog manometra u Bernoullijevu jednadzbu vod tocke 1 do tocke zastoja 2, vodi k izrazu (4.15) za .. strujanja fluidautocki·-l .. .Za-.slucaj da je diferencijalni manometar ispunjen fluidom giistoce Po manje od gustoce fluida, vrijedio bi izraz (4.14).

Istjecanje kroz male otvore

Pa

o

H=konst.

1

(a)

--- - --------- ---- -----------~----------~ _ .. -

Slika 4.10 Istjecanje iz velikog spremnika kroz mali otvor

168

Elementarna dinamika fluida

Slika 4.10a) shematski prikazuje veliki spremnik s otvororn na dnu, kroz koji fluid istjece u atrnosferu. Pretpostavlja se da je sprernnik toliko velik da se razina fluida u spremniku prakticki ne snizava, te se srnatra da je brzina u tocki 0 priblizno jednaka nuli i da je strujanje stacionarno. Slika 4.10b) kvalitativno prikazuje oblik strujnica u blizini otvora povrsine Ao. Jasno je da po rubu rnlaza vlada atmosferski tlak, te da se strujnice ne mogu lomiti pod ostrim kutom, jer bi na rnjestu lorna radius zakrivljenosti tezio k nuli, sto bi, prema izrazu (4.8) zahtijevalo gradijent tlaka okomito na strujnicu koji tezi k beskonacno sto je nefizikalno. Na istoj je slici sa A oznacena povrsina poprecnog presjeka mlaza u kojem su strujnice postale rayne i medusobno paralelne (\Tel1ac()nt~acta.),p<lj(! . prollljena tIaka okomito na strujnice, prema izrazu (4.9), jednaka nuli,te u bilo kojoj tocki tog presjeka vlada atmosferski tlak, pa tako i u oznacenoj tocki 1. Takoder se pretpostavlja da je taj presjek neznatno udaljen od dna spremnika, pa se smatra da se on nalazi na dubini H od slobodne povrsine, Uz pretpostavku idealnoga fluida moze se postaviti BernouJlijeva jednadzba duz bilo koje strujnice. Za strujnicu prema slici 4.10a) Bernoullijeva jednadzba od tocke 0 do tocke 1 glasi

VZ p v2 P

_0_ + _a_ + H= ____M_ + _a_ (4.16)

2g pg 2g pg

gdje je brzina vo (u tocki 0) jednaka nuli, a tocka 1 se nalazi na visini z=O. Brzina u tocki 1 je oznacena s Vid, da se naglasi pretpostavkaidealnoga fluida. Iz jednadzbe (4.16) slijedi Torricellijeva formula

(4.17)

Torricellijeva formula za brzinu istjecanja idealnog fluida iz velikog spremnika ispunjenog fluidom do visine H, je istovjetna formuli za brzinu slobodnog pada kuglice pustene iz stanja rnirovanja s visine H. Idealni protok Qid, kojirn fluid istjece iz spremnika, je definiran na temelju idealne brzine istjecanja Vid i plostine otvora Ao u obliku

Qid = Ao vid = Ao~2gH (4.18)

Stvarni ce protok biti manji od idealnog zbog dva razloga. Zbog viskoznosti fluida ce doci do pretvorbe dijela mehanicke energije u unutrasnju, te ce brzina u mlazu biti manja od idealne, sto se moze obuhvatiti iskustvenim koeficijentom korekcije..brzine C; u obliku

(4.19)

gdje je koeficijent brzine Cv manjLod jedan, avrijednostmu.se odreduje eksperimentalno. Drugi razlog smanjenja protoka je suzenje iii kontrakcija mlaza. Stvarna povrsina mlaza A se izrazava s pornocu povrsine otvora Ao i koeficijenta kontrakcije Cc u obliku

(4.20)

a vrijednost koeficijenta kontrakcije, koja je takoder manja od jedan, je za razlicite oblike otvora odredena eksperimentalno. Konacno, izraz za stvarni protok pri istjecanju iz velikog spremnika glasi

(4.21)

Umnozak koeficijenta brzine C; i koeficijenta kontrakcije Cc oznacava se sa Cd , a naziva se koeficijentom istjecanjafli koeficijentom protoka.

Elementarna dinamika fluida

169

4.3.3. Kavitacija

Iz Bernoullijeve jednadzbe je ocito da tlak u strujanju idealnog fluida opada bilo povecanjem brzine bilo povecanjem visine. Postavlja se pitanje do koje vrijednosti tlak moze opasti. U plinovima najniza vrijednost tlaka odgovara apsolutnom vakuumu ili apsolutnoj nuli. Nad slobodnom povrsinom kapijevine nije moguce odrzati nulti tlak, jer ce doci do isparavanja kapijevine, a koje ce prestati kada se postigne ravnotezni tlak para (tlak zasicenja), Velicina tlaka para zavisi od temperature fluida. Aka je fluid izlozen tlaku manjem od tlaka para, doci ce do njegova isparavanja. Tako ce se u strujanju kapljevine pri tlaku manjem od tlaka para pojavljivati mjehurici pare u kapljevitoj fazi, sto nazivamo kavitacijom.

Slika 4.11 shematski prikazuje strujanje kroz cijev promjenjivog poprecnog presjeka. Na istoj su slid ucrtane energetska Iinija, geometrijska linija (koja se poklapa sa simetralom cjevovoda). i dvije hidraulicke gradijentne linije, za dva razlicita protoka Q, pri istoj energetskoj liniji. Iz jednadzbe kontinuiteta je

Q = viAl = v2A2 = konst. (4.22) r

te ce u uzern presjeku (plostine Az) brzina V2 biti veca od brzine Vl u presjeku plostine Al. Iz Bernoullijeve jednadzbe postavljene od presjeka 1 do presjeka 2, koja glasi

2 2

_l2_ + 3_ _E1._ + ..2:L ( 4.23)

pg 2g pg 2g

slijedi da ce tlak P2 biti nizi od tlaka Ph jer je brzina V2 veca ad brzine Vh kao sto je kvalitativno prikazano na slici 4.11.

E.L.

2 V2

2g

_ ... ----------

_-----------

P2 """,,,,,;

"

fI6 , ... '

~,

G.L.

1

Slika 4.11 Shema nastanka kavitacije

Ocito je da ce se povecavanjern protoka Q smanjivati tlak P2 u presjeku 2. Kod dovoijno velikog protoka Qkav ce tlak u presjeku 2 pasti na tlak para Pv, pri kojem ce kapljevina zadane temperature isparavati, sto nazivamo kavitacijorn. U tom trenutku strujanje postaje dvofazno prisustva kapljevite i plinovite faze fluida) te prestaje vrijediti Bernoullijeva jednadzba. Pojavom mjehurica pare u najuzem presjeku smanjuje mu se efektivna povrsina kroz koju struji kapljevina,Gime se strujanje prigusuje, tako da se protok Qkav ne moze premasiti, Zato se protok Qkav kod kojeg dolazi do pojave kavitacije ujedno smatra i maksimalnim za zadanu ;;;;_--ge~orrletl:lJu ··CJ . evii za-zadani-tlak-pj+u sirern presjeku. Kombinacijom _. jednadzbi (422) i (4.23)

170

Elementarna dinamika fluida

uz pretpostavku da u presjeku 2 vlada tlak zasicenja Pv, slijedi izraz za maksimalni protok koji glasi

(4.24)

Mjehurici pare nastali uslijed kavitacije bivaju noseni strujom fluida u podrucje gdje vlada visi tlak pri kojem oni ne mogu postojati te dolazi do njihove implozije, tj. njihova pretvaranja u kapljevitu fazu. Pri imploziji parnih mjehurica fluid se krece velikim ubrzanjem prema eentru mjehurica.i.sto .ima za posljedicupojavulokalno .. visokih . tlakova i·· moguce ostecenje stijenke cijevi. Pojava kavitacije u strujanju kroz turbostrojeve je osobito sterna pojava koja vodi eroziji lopatica. Slika 4.12 kvalitativno prikazuje poprecni presjek profila lopatice oko kojeg struji fluid.

pojava kavitacije

Ubrza~~

/2Z2222~

Y vk .

toe a zastoja

Slika 4.12 Optjeeanje profila

Od tocke zastoja fluid se ubrzava, i na mjestu gdje je brzina dovoljno velika tlak pada na tlak zasicenja, te se pojavljuje kavitacija. Implozija mjehurica pare u podrucju veceg tlaka uzrokuje ostecenje lopatiea, a sarna pojava je popracena bukom i vibracijama, Pojava kavitacije u pumpi ostavlja dojam kao da se pumpom transportira sljunak.

Slika 4.13 shematski prikazuje pumpu koja s visine h usisava fluid i potiskuje ga dalje u cjevovod,

Slika 4.13 Usisna visina pumpe

BernouIlijeva jednadzba od tocke 0 (na slobodnoj povrsini) do tocke 1 (na ulazu pumpe) glasi 2

=h+.h_+l

pg 2g

pg

(4.25)

Za zadani protok kroz pumpu (zadanu brzinu vI), je ocito da ce tlak PI na ulazu u pumpu biti to manji sto je veta visina h. Takoder je jasno da sto jetlak na ulazu u pumpu nizi da je mogucnost pojave kavitacije veta. Postavlja se pitanje kolika je maksimalna visina h usisavanja

Elementarna dinamika fluida

171

pumpe. Pri maksimalnoj visini h, tlak PI je blizu tlaka para, te se za grubu proejenu visine h visina tlaka PI u jednadzbi (4.25) moze zanemariti, kao i visina kineticke energije koja je obicno mala. Prema tome, gruba proejena maksimalne visine usisavanja kaze da je ona jednaka visini stupea fluida koju moze drzati atmosferski tlak, sto za vodu iznosi desetak metara. Prema tome, pumpa koja bi se nalazila na vecoj visini od 10 metara uopce ne bi mogla funkcionirati. U stvarnosti je ta granica i ispod 10 metara, jer treba uzeti u obzir gubitke trenja u prikljucnoj eijevi, a treba i osigurati tlak PI na ulazu u pumpu veci od tlaka para.

1

h

Pa 0

H

2

Pa

SIika 4.14 Sifon

Slika 4.14 prikazuje princip rada sifona, kod kojeg se najvisa tocka cijevi (tocka 1) nalazi na visini h iznad slobodne povrsine spremnika, a izlazni kraj cijevi ispod slobodne povrsine na dubini H. Polazaci od stanja mirovanja, strujanje u sifonu ce se ustaliti ako je sifon u C--IDO(;etltlOln· trenutku ispunjen ... fluidom: Medutim, postoje granice za visine h i H u kojima sifon funkcionirati, a koje su odredene pojavom kavitacije. Bernoullijeva jednadzba postavljena o na slobodnoJpovrsihi"~~fluiCUCTivelikom spremniku.iuikojoj se moze smatrati da je strujanja jednaka nuli, do tocke 2 na izlazu iz cijevi, prema sIici 4.14. glasi

v2

H = 2g iii v = J2gH (4.26)

gornje jednadzbe je ocito da ce brzina v istjeeanja, koja je konstantna duz cijevi (zbog konstantnog promjera d), zavisiti samo od visine H. U svim tockama cijevi koje se nalaze iznad slobodne povrsine fluida u spremniku vlada podtlak, a najnizi tIak vlada u naJVISOJ tocki oznacenoj brojem 1 na slid 4.14. Bernoullijeva jednadzba od tocke 1 do tocke 2 gIasi

(4.27)

lZ koje je ocito dazbroj visine H+h mora biti manji od visme atmosferskog tlaka, koji za strujanja vode iznosi desetak metara, sto predstavlja uvjet funkcioniranja sIrona. Do strujanja u sifonu dolazi u slucaju da je zbroj visina H+h veci od visine atmosferskog jer bi tada visina tlaka Pi morala biti negativna sto je kod kapljevina nemoguce. Dakle do pojave kavitacije, odnosno, do prekida strujanja u sifonu dolazi bilo spustanjem izlaznog kraja eijevi, bilo dizanjern najvise tocke sifona.

172

Elementarna dinamika fluida

4.3.4 Mjerenje protoka u strujanju kroz cijevi

Slika 4.15 shematski prikazuje tri instrumenta za mjerenje protoka u strujanju kroz cijevi,

1

2

mjerna dijafragma

I I

j I

--j- - _ .. -_ ... - -_ .. - _ ... -

~ ~~. __ , _ .••• _. _ •• _, .0' ••• _. _ .~. ~ __ ~ __

)

~

( \:I;

"",~,-", "'--.- ~ -.---.- .. -.-.-.-.-.- .... ~-.-,- .. ~. -.~ - _- .. -_ .... _._ .. ,;._

n

mjerna sapnica

: : 1

. \ .... : ... _._.- ._._._._. - ._.-.-._ ..... _ .. _ .... _.+ Venturijeva cijev

1

2

Slika 4.15 Instrumenti za mjerenje protoka

Kod svih instrumenata pnncip rada je isti. Suzavanjem presjeka strujanja dolazi do pada tlaka koji je razmjeran protoku Q. U svim instrumentima se dakle mjerenjem razlike tlakova u dva presjeka (na slici 4.15 su to presjeci 1 i 2) moze odrediti protok. Primjena mjerne dijafragme zahtijeva najmanje prostora za ugradnju, ali zato se pri strujanju kroz nju ostvaruje najveci gubitak mehanicke energije. Primjenom Venturijeve cijevi, koja ce biti detaljnije opisana u nastavku, se gubi najmanje mehanicke energije strujanja, ali je zato potrebna dulja dionica cijevi za ugradnju instrumenta.

z=O

Slika 4.16 Venturijeva cijev

Elementarna dinamika fluida

173

shematski prikazuje Venturijevu cijev ugradenu u koso postavljeni cjevovod. Diferencijalni manometar mjeri razliku tlakova u presjecima 1 (promjera Dt) i 2 (promjera D2). U uzern presjeku je brzina strujanja veca pa je u njemu tlak nizi, te manometar pokazuje otklon kao na slici. Jednadzba kontinuiteta za strujanje kroz Venturijevu cijev glasi

(4.28)

od tocke 1 do tocke 2 uz pretpostavku strujanja idealnog fluida glasi

P v2

_2_ + _"_2_ + h

pg 2g

(4.29)

ednadzba manometra je oblika

PI + pg (x + 110) - Pogho - pg (x + h) = P2

(4.30)

. Kombinacijom izraza (4.28) do (4.30) slijedi izraz za prot ok Qid, kojem se dodaje indeks "id" jer se zbog pretpostavke 0 idealnom fluidu radi 0 idealnom protoku

2gho (-7 - 1) 1-(~~r

(4.31)

je da visinska razlika h izmedu presjeka 1 i 2 ne utjece na protok Qid, te je mjerenjem visine ho, koju pokazuje diferencijalni manometar, moguce odrediti protok. Stvarni protok treba korigirati koeficijentom brzine C; kojim se uzima u obzir viskoznost fluida i koeficijentom kontrakcije Cc kojim se uzima u obzir suzenje mlaza u najuzem presjeku, te vrijedi izraz za stvarni protok Q

Q = C; . C; , Qid (4.32)

Kod dobro izradene Venturijeve cijevi koeficijent kontrakcije je jednak jedan, a koeficijent brzine C; zavisi od Reynoldsova broja Re = P Vi Dd fl. Za tipicne izvedbe, gdje je Reynoldsov

broj veci od 2-105, koeficijent brzine postaje konstantan i iznosi priblizno Cy=0,984.

4.3.5 Utjecanje u veliki spremnik

Pa 1

_____ ~~Slika 4-11 Strujanje izmedu dva spremnika

174

Elementarna dinamika fluida

Slika 4.17 shematski prikazuje dva velika spremnika povezana cjevovodom. Uslijed gravitacije ce doci do strujanja fluida iz spremnika s visom razinom fluida prema spremniku s nizom razinom. Pretpostavlja se da je strujanje neviskozno, a da su spremnici toliko veliki da su razine fluida stalno na istim visinama. Izlaz iz lijevog spremnika je lijepo oblikovan tako da je koeficijent kontrakcije jednak jedinici. Strujanje u lijevom spremniku se moze zanemariti u svim tockama osim u okolisu tocke 3, gdje fluid ulazi u cijev. Tako se moze smatrati da svaka tocka unutar spremnika ima jednaku energiju koja odgovara piezometrickoj visini, Unutar desnog spremnika se takoder moze zanemariti strujanje, (osim u okolisu tocke 4), sto povlaci za sobom cinjenicu da u spremniku vlada hidrostatski tlak. Eksperimenti pokazuju da u izlaznom mlazu (tocka 4) vlada tlak priblizno jednak hidrostatskom tlaku Pa+ pg~. Uzimajuci to u obzir, Bernoullijeva

jednadzba od tocke 1 do tocke 4 glasi

.s: + hr pg

= Pa + pghz + ~

pg 2g

(4.33)

Prethodnu jednadzbu se moze napisati

u obliku

(4.34)

te ju shvatiti kao Bernoullijevu jednadzbu od tocke 1 do tocke 2 prema slici 4.17. Tocka 1 ima u odnosu na tocku 2 specificnu potencijalnu energiju H, a desna stana izraza (4.34) se moze shvatiti kao gubitak kineticke energije, koja se izgubila u des nom spremniku od tocke 4 do tocke 2. Slika 4.18 prikazuje energetsku liniju i hidraulicku gradijentnu liniju za strujanje prema slici 4.17.

I I , , , I I

~~.---------------I(------------

~-_-_-_-_-_ H.G.L.

2

'y_=H 2g

vEL.

Pa r.g

Pa r.g

- - - ---

- - - ---

---------~~--------------------~~-------~--_ I- = -= -=- -:__ -_ -.._._._._._._._._._._._._._._ ... _._._._._._._._._._.- .. _ -_ -:_- _-_-_

--- -=------=:13

-----

4 ------

Slika 4.18 Energetska hidraulicka gradijentna linija

Iznad povrsina spremnika energetska i hidrallli~k,a,gradijentna linija se p()}(lapajlljerje brzina strujanja u spremniku zanemarena. Hidraulicka gradijentna linija ima pad za visinu brzine na ulazu u cijev (tocka 3), a energetska linija opada za visinu brzine na izlazu iz cijevi (tocka 4).

Elementama dinamika fluida

175

4.3.6 Brzina praznjenja spremnika

U dosadasnjim primjerima istjecanja fluida iz spremnika pretpostavljeno je da je spremnik toliko velik, da se uslijed istjecanja slobodna povrsina prakticki ne spusta, Takva jepretpostavka opravdana kada se radi 0 crpljenju vode iz mora, rijeka i jezera gdje je odvedena kolicina vode zanemariva u odnosu na njenu ukupnu raspolozivu kolicinu.

v

Slika 4.19 Praznjenje posude proizvoljnog oblika

Slika 4.19 prikazuje posudu koja je u pocetnorn trenutku to, ispunjena fluidom do visme Ho, a na dnu ima otvor plostine Ao, koeficijenta brzine Cy, koeficijenta kontrakcije Cc, odnosno koeficijenta protoka Cd=CyCc' Istjecanje fluida kroz otvor na dnu uzrokuje snizavanje slobodne povrsine cija je plostina promjenjiva s visinom z, te je oznacena sa A (z) .. Visina z se mjeri od otvora na dnu posude .... Ako se sa Q oznaci protok kroz otvor na dnu, tada ceza

diferencijal vremena dt, iz posude isteci obujam fluida dV = Q . dt, te ce se zbog toga ~"-w ..... slobodna povrsina spustitizadiferencijalvisine dz, tako da smanjenjevolumena fluida u posudi iznosi dV = -A (z) . dz. S obzirom da je slobodna povrsina u svakom trenutku horizontalna,

brzinu pomicanja Vo slobodne povrsine se moze pisati

dz

vo=---

dt

( 4.35)

gdje je dzjdt negativna velicina jer se visina z smanjuje u vremenu, a Vo pozitivna velicina, Zakon odrzanja mase iii jednadzba kontinuiteta se moze postaviti iIi s pomocu obujma fluida koji istjece iz posude

dV = -A (z) . dz

(4.36)

iii 1Z protoka

(4.37)

gdje je protok Q kroz otvor na dnu, prikazan umnoskom idealnoga protoka s koeficijentom protoka Cd' Egzaktno govoreci, opisani problem pripada klasi nestacionarnog strujanja fluida, jer kako se razina fluida u posudi smanjuje, tako ce se smanjivati i brzina na izlazu iz posude. S

brzina+istjeeanja+mijenja .... U· vremenu postoji lokalno -ubrzanje -cesrice fluida, koje bi se pojavilo u Bernoullijevoj jednadzbi za nestacionarno strujanje. Ako se medutim uvede pretpostavka da je plostina poprecnog ipresjeka posude puno veca od plostine otvora dna, tada

(4.38)

176

Elementarna dinamika fluida

ce prema jednadzbi (4.37) brzina Vo biti mala u odnosu na brzinu mlaza, sto znaci da ce se slobodna povrsina u posudi sporo spustati. U takvoj situaciji lokalno ubrzanje cestice fluida se moze zanemariti, te dolazimo do modela kvazistacionarnoga strujanja, u kojem u svakom trenutku vrijedi Bernoullijeva jednadzba za stacionarno strujanje, a nestacionarnost je obuhvacena samo kroz spustanje razine fluida u posudi. Bernoullijeva jednadzba kvazistacionarnoga istjecanja fluida iz posude, postavljena od tocke 0 do tocke 1 prema slici 4.19 glasi

Elementarna dinamika fluida

177

v2

_o_ + z

2g

2 Vid

2g

Pretpostavlja se da je plostina Ao otvora kojim su sprernnici spojeni mala u odnosu na plostine Al i A2 slobodnih povrsina u spremnicima, tako da se strujanje rnoze smatrati kvazistacionarnim. Ako je u pocetnom trenutku to=O razlika visina slobodnih povrsina bila H, tada ce u trenutku t ta razlika biti manja, a na slici 4.20 je oznacena sa z, Uz pretpostavku kvazistacionarnog istjecanja i zanemarenja brzine na slobodnim povrsinama, protok Q kroz otvor plostine Ao ce biti

(4.43)

2 -1

Vid = ~2gz 1 - cl [ A 1z) 1

infinitezimalnom vremenu dt kroz otvor protece obujam dV = Q dt, te ce se u prvom spremniku razina fluida spustiti za dz1 = dV/ A1, a u drugom spremniku povisiti za dz2 = dV / A2, tako da ce ukupno smanjenje vi sine z biti

Uvrstavanje jednadzbe (4.37) u (4.38) daje izraz za idealnu brzinu Vid u obliku

(4.39)

Qdt Qdt

-dz = dz1 + dz2 = __ + __

A1 A2

(4.44)

gdje je clan u uglatoj zagradi (za slucaj da je promjer posude nekoliko puta veci od promjera otvora na dnu) priblizno jednak jedinici, te vrijedi

izraza (4.43) u (4.44) slijedi

dt =

( 1 1 )-1

_,_A_;1::._+_=A==2 ~_ C;_z I Jill dtJO dz

CdAoJ2i "'oJZ

o H

(4.45)·

( 4.40)

Uvrstavanjem (4.40) u (4.36) slijedi

dt=

(4.41)

Integrirajuci Iijevu stranu izraza (4.45) od t=O do t=si a desnu od z=H do z=D, slijedi izraz M potrebno da se izjednace razine fluida u spremnicima konstantnih poprecnih

Integriranjem izraza (4.41) od vlS111e Hoi vremenskog trenutka to do visine HI i vremenskog trenutka tl slijedi konacni izraz za vrijeme potrebno da se razina fluida u posudi spusti od visine Ho na visinu HI oblika

.d!

( 4.46)

.dt=

(4.42)

Gornji izraz je univerzalan, a jedina specificnost je u zakonu promjene povrsine A (z), koja ovisi ·0 obliku posude.

Potpuno analogno se izvodi izraz za izracunavanje vremena izjednacavanja razina u dvije spojene posude kojima su razine u pocetnom trenutku na razlicitim visinama, kao sto prikazuje slika 4.20.

Slika 4.20 Spojeni spremnici ispunjenidor<l.zliGitihyi~iIlli

./

178

Elementama dinamika fluida

Primjeri

P4.1

z=konst.

Na mirujuci cilindar prema slici stacionarno nastrujava fluid gustoce p, a dovoljno daleko od cilindra je profil brzine jednolik (v=vo), a tlak je konstantan P=Po. Treba odrediti najvecu vrijednost tlaka na povrsini cilindra,

Po

-------e--

!

Uradak

Slika (a) kvalitativno prikazuje strujnice pri stacionarnom neviskoznom optjecanju cilindra. Strujnica 1-2 je razdjelna strujnica iznad koje cestice fluida obilaze cilindar sgornje strane, a cestice koje se nalaze ispod razdjelne strujnice to cine s donje strane, "S obzirom da se strujanje promatra u horizontalnoj ravnini, da je stacionarno, a ako se zanemari viskoznost fluida, duz svake srujnice vrijedi Bernoullijeva jednadzba oblika

Stika (a)

1

P + - pv2 = konst 2

(a)

iz koje je ocito da ce maksimalni tlak biti na mjestu gdje je ' brzina jednaka nuli, Gledajuci sliku (a) moze se zakljuciti da se tocke zastoja moraju nalaziti na razdjelnoj strujnici (tocke 2 i 3) jer se zna da strujnica pokazuje smjer brzine, koji je u tockama 2 i 3 okomit na povrsinu cilindra za koju se zna da je nepromociva, tj, nema strujanja fluida kroz nju. Postavljajuci Bernoullijevu jednadzbu od tocke 1 do tocke 2 direktno se dobiva

1

P2 =Po + -- pv2 2

(b)

Komentar: U neviskoznom bi strujanju tlak u tocki 3 bio jednak tlaku u tocki 2 jer bi se fluid duz strujnice 2-A-3 prvo ubrzavao tako da bi tlak opadao, da bi u tocki A postigao maksimalnu brzinu gdje bi tada vladao minimalni tlak (brzina u tocki A bi bila veta od brzine Vo te bi tlak PA bio manji od tlaka Po). Od tocke A do tocke 3 bi se fluid ponovo usporavao te bi u tocki 3 brzina bila jednaka nuli, a s obzirom da nema trenja, ukupna energija u tocki 3 bi bila jednaka energiji u tocki 2. U neviskoznom strujanju bi polje tlaka na prednjoj strani cilindra bilo jednako polju tlaka na straznjoj strani, a takoder vrijedi simetrija i s obzirom na razdjelnu strujnicu izcega se-zakljucuje da-je rczultantna sila fluidanacilindarjednaka nuli, sto je poznato kao D'Alernbertov paradoks. Naravno da bi u viskoznom fluidu, a takvi su svi fluidi u prirodi, od tocke 2 do tocke 3 doslo do pada tlaka uslijed trenja izmedu fluida i stijenke cilindra te bi tlak na straznjoj strani bio manji nego na prednjoj, pa bi postojala rezultantna sila fluida na cilindar u smjeru od tocke 2 prema tocki 3.

Elementarna dinamika fluida

P4.2

179

Uradak

Na vrhu·· vodopada visme h=40 m, brzina fluida gustoce p=1000 kg/m-' je vo=l1 mls. U podnozju vodopada mlaz vode se razbije od kamenje. Treba odrediti maksimalni pretlak uslijed udara vode 0 kamenje.

Prateci gibanje cestica fluida duz strujnica po vanjskoj strani mlaza moze se zakljuciti da ce tlak biti najveci pri sudaru mlaza s kamenjem u podnozju vodopada i to u tocki gdje mlaz udara okomito na kamen, tj. u tocki zastoja, Bernoullijeva jednadzba (napisana s manometarskim tlakom) od vrha vodopada (gdje je brzina vo, manometarski tlak nula i visina h) do tocke zastoja (gdje je brzina jednaka nuli, manometarski tlak maksimalan, a visina nula)

glasi

v2

_0_ + h

2g

PMmax

pg

iz koje slijedi

PMmax

v2

P -t- + pgh = 4,53 bar

(a)

Izizraza (a) je vidljivo dajepretlak PMmax nastao iz kineticke potencijalne energije.

.0

Izmedu dva koaksijalna cilindra polumjera· R, =0,3 m i R2=0,55 m neviskozno struji nestlacivi fluid gustoce p=999 kg/m'', Uz pretpostavku jednolikog profila brzine v=2,9 m/s i strujanja u horizontalnoj ravnini, treba odrediti razliku tlaka izmedu tocaka 1 i 2.

S obzirom da je strujanje u horizontalnoj ravnini trazena razlika tlaka je definirana izrazom (4.9), koji u ovom slucaju glasi

P2 - PI

(a)

180

Elementama dinamika fluida

Elementarna dinamika fluida

181

Bernoullijeva jednadzba od tocke 2 do tocke 3 glasi

gustoca p i brzina v su konstantne velicine, pa se mogu izvuci ispred integrala, a nakon integracije slijedi

P2 - PI = pv2 (In R2 - In Rd

pvl In!!::L = 5093 Pa Rl

Duz strujnice od tocke 1 do tocke 2, prema slici (a), se moze zanemariti utjecaj trenja, te uzimajuci u obzir da je tocka 2 tocka zastoja, Bernoullijeva jednadzba izmedu te dvije tocke

glasi

Od tocke 2 do tocke 3 strujanje se ponovo ubrzava, i uz pretpostavku da se profil brzine do tocke 3 vee ustalio, tj. da su strujnice u presjeku 3 medusobno paralelne, u njemu ce vladati staticki tlak P3 kojinetebit jerlriaktlakl.ljJijer ce brzina v3 bitiVecaodbiiihevl> zbog : suzenog poprecnog presjeka cijevi (za poprecni presjek Prandtl-Pitotove cijevi). Iz jednadzbe kontinuiteta slijedi da protok Q mora biti jednak kroz svaki presjek cijevi, tj.

P4.4

! P d

i i i

~-. _.- ._._._. - _ ._._. _. _._._ ._._. _._. _. _.

i v=? i

i

I

I I I

DI

_._._ ._._. _. _._. . _._._._. _. _. ._._. _. _.- _._ ._.j.

I I I I !

Uradak

k«(/«(/««((I((((((((((((((((((((L'

i I

I d .

i 3 I

11 2"..... i

+_0- ._._. _._ ._._. _ .• _._._._ ... _ ._. _._. _. _._. _. ._.- ._. _._ ... - ._. . _._ ._._. _._. 1---.--'-'-' _. ~

i <; I

! i

! i

I x i

Po

-

h

.e: pg

Q

_

U horizontalnoj cijevi (promjera D) .. simetricno je postavljena Prandtl-Pitotova cijev prema slici. Treba odrediti brzinu strujanja zraka gustoce p= 1,3 kglm3 u simetrali cijevi, ako diferencijalni manometar ispunjen vodom gustoce .00=998 kglm3 pokazuje otklon h=2,5 mm. Pretpostaviti neviskozno strujanje. Zadano je: D=30 mm, d=5 mm.

lako se radi 0 strujanju zraka kao izrazito stlacivom fluidu, pri strujanju relativno malim brzinama dolazi do relativno male promjene tlaka, pa je i promjena gustoce

neznatna, te se s dovoljnom

tocnoscu moze smatrati

konstantnom, odnosno strujanje

nestlacivim. U ovom primjeru se upravo uvodi ta pretpostavka.

(a)

(b)

.e: pg

I

P3 V3

--+-

pg 2g

(c)

U prethodne tri jednadzbe ima pet nepoznanica, a na raspolaganju je jos sarno jednadzba manometra od tocke 2 do tocke 3, kroz Prandtl-Pitotovu cijev (kroz koju ocito nema strujanja). Jednadzba manometra glasi

P2 + pg (x + h) - Pogh - pgx = P3

(d)

Ocito je da se u jednadzbi (c) pojavljuje razlika tlakova P2-P3, koja se moze odrediti iz jednadzbe (d), a brzina V3 se moze izraziti s pomocu brzine VI prema jednadzbi (b), te slijedi izraz za brzinu VI oblika

5,96 m/s

Komentari:

1) U jednadzbama (a) do (d) ima pet nepoznanica te se ne mogu odrediti apsolutne vrijednosti tlakova Ph P2 i P3, sto ovdje nije ni potrebno.

2) Ako se pretpostavi da je tlak PI blizu atmosferskom tlaku od oko 100000 Pa, a iz

jednadzbe (a) izracuna razlika tlakova PI - PI = + pvf = 23,1 Pa , ocito je da ova razlika tlaka nece izazvati bitnu promjenu gustoce, sto opravdava pretpostavku 0 nestlacivom strujanju.

3) Ocito da za odnos promjera Did> 10 korekcija uslijed debljine Prandtl-.Pitotove cijevi

postaje manja od 1 % te se moze zanemariti

4) Stvarno strujanje zraka je viskozno, medutim utjecaj viskoznosti na kratkim udaljenostima

izmedu tocaka 1, 2 i 3 se moze zanemariti, te bi izraz za .. odredivanje brzine vl ostao isti.

Medutim treba imati na umu da profil brzine u stvarnom strujanju nije jednolik po presjeku, te da je u ovomslucaju .brzinaJ:'lrnaksimalna brzina i predstavljasamo jednu tocku na tom profilu, te se na temelju brzine VI ne moze tocno odrediti protok zraka kroz cijev,

Pa

Za slucaj strujanja prema slici treba odrediti

a) protok Q,

b) protok Qkav, kod kojeg bi nastupila kavitacija u presjeku 1, uz postojeci tlak u presjeku 2,

c) promjer dkav presjeka 1, kod kojeg bi nastupila kavitacija uz protok Q postojeci tlak u presjeku 2.

H

Pretpostaviti strujanje idealnoga fluida. Zadano je: H=650 mm, h=211,1 mm, D=115 mm, d=83 mm, PMI=O,251 bar, ho=318,9 mm,_Pa:::l,Q12 bar, Pv::::::~6QO Pa, .00=13570 kg/m-', p=1000 kg/m",

Pv

lZ koje je
PM2 = P2 - Pa Pogho - pgh 40370 Pa
Iz izraza (c) tada slijedi
7rJpM2 - PM! + pgH
Q = 41,7 1/s
~8P(_1 __ 1 )
d4 D4 (e)

182

Elementarna dinamika fluida

Elementarna dinamika fluida

183

Uradak

= 7r~PM2 + Pa - Pv + pgH

18P(_1 __ 1 )

V d4 D4

(c) Ocito je iz jednadzbe (e) da se smanjivanjem promjera d smanjuje i tIak u presjeku 1. Tako bi se uz zadani tlak P2 i izracunati protok Q, smanjivanjem promjera d na dkav postigao tlak para Pv u presjeku 1, te bi Bernoullijeva jednadzba od presjeka 2 do 1 glasila

= 107,3 l/s

(b)

(a) Na slid je prikazana Venturijeva cijev s nezavismm mjerenjem tlaka u dva presjeka, te se za izracunavanje protoka ne moze koristiti prije izvedena formula, koja vrijedi za slucaj da se razlika tlaka mjeri difereneijalnim manometrom. Zadatak ce se rijesiti primjenom Bernoullijeve jednadzbe, a tlak u presjeku 2 ce se odrediti s pomocu jednadzbe manometra. S obzirom da je u presjeku 1 zadan pretlak, koristit ce se oblik Bernoullijeve jednadzbe u kojoj se umjesto apsolutnog tlaka pojavljuje pretlak, (sto je kod nestlacivog strujanja dozvoljeno) pa Bernoullijeva jednadzba-duz-strujnice od presjeka 2do presjeka ·lglasi

(i)

(a)

slijedi dkav=55,2 mm.

gdje ravnina z=O prolazi presjekom 1. Primjenom jednadzbe kontinuiteta

(b)

P4.6

U sustavu prema slid fluid neviskozno struji iz spremnika, u kojem vlada nepoznati pretlak, kroz mlaznicu u atmosferu. Treba odrediti pretlak u spremniku. Zadano je:

H=l,S m, ho=94 em, D=140 mm, d=100 mm, dm=50 mm, Po=SOO kg/m-', p=1000 kg/m ',

izraz (a) pre1azi u oblik

(c)

u kojem su nepoznaniee pretIak PM2 jednadzbe manometra koja glasi

protok Q. Pretlak PM2 se moze odrediti s pomocu

Pz + pgh - Pogho = Pa

(d)

--===== ~

-=-:-=~-=:-:=-=

=-=-:=-:-=-=-=- Q

- -- - - - _ - - - _-_ - _:'-._--;1_. ;--._--.--1- - ~-.-.----I.-.-.-.-.-.---.-.-.-.-.-.-.- _._;'-._-=--_._-._._.-...._.8

D ~enturi~'

t Pa

m

cijev

(f)

PMO 0

(b) U drugom dijelu zadatka se trafi maksimalno moguci protok kroz eijev, uz zadani tlak P2 u presjeku 2, tj. protok kod kojeg se u najuzem presjeku pojavljuje kavitacija (tlak Pi pada na vrijednost tlaka zasicenja Pv)' S obzirom da ce kod pojave kavitacije u presjeku 1 vladati tlak para p~,koji je zadan kaoapsolutni tlak;sada ce biti zgodnije napisati- Bernoul1ijevu jednadzbu s apsolutnim tlakom, koja za strujanje od presjeka 2 do presjeka 1 glasi

(g)

Slika (a)

U izrazu (g) je jedina nepoznanica trazeni kavitacijski protok Qkav koji je

tocke sustava. Tockom 0 je-oznac"enaslobodna povrsina spremniku ~ kojoj vlada nepoznati pretlak PMO, a tockom 3 je .. oznacen izlazni presjek u kojem vlada atmosferski tlak. Prot ok kroz cijev je mjeren Venturijevom cijevi s

Elementama dinamika fluida

184

manometrom U kojem J'e mjerni fluid gustoce Po, manje od gustoce P fluida U diferencijalnim

spremniku, te vrijedi izraz za protok Q

Q

(a)

d bi kombinacij om Bernoullij eve [ednadzbe od presjeka 1 do presjeka

gore koristeni izraz se 0 Iva

2 prema slid (a) koja glasi

. Pl+ vr = J!L+ vi (b)

pg 2g pg 2g

[ednadfbe kontinuiteta D2n

Q = vl-- = 4

(c)

i jednadzbe manometra

PI - pgx - pgho + Pogho + pgx = P2

(d)

Brzina na izlazu iz mlaznice je definirana izrazom

(e)

8,93 m/s

Trazeni pret1ak u spremniku slijedi iz Bernoullijeve [ednadzbe postavljene od tocke 0 do tocke 3, koja glasi

PMO + H pg

= v~ 2g

(f)

;k d li lik te da je razina fluid a u njemu

U jednadzbi (f) je pretpostavljeno da je spremn~, ,ovo jno ve 1

na priblizno stalnoj visini H, Iz [ednadzbe (f) slijedi PMo::::22230 Pa,

P4.7

Za sustav prema slici treba odrediti koeficijent brzine Cy i koeficijent istjecanja Cd, ako je izmjeren protok Q::::8,2 lis, Otpor zraka zanemarite. Zadano je: H::::l,2 m, d::::50 mm, h::::46,5 em, a:::: 45°,

Pa

h

----_::- H----

Uradak .

U prikazanom sustavu fluid struji iz velikog spremnika kroz cijev i u mlazu dotjece u mjernu posudu, s pomocu koje je izmjeren protok Q, Ako se zanem~ri ~tjecaj otpo~a z~aka, na ~laz, tada se svaka cestica u mlazu giba sarno pod utjecajem gravitacije. Takv0v Je gl~a~J~ oplsa~~ jednadzbom kosog hica, koja se uCiumehaniei,Na temeljuvisine h·se·moze-·zaklJuCltl 0 brzini

mlaza na izlazu iz spremnika.

Elementarna dinamika fluida

185

o

Slika (a) sustavu, ishodiste

prikazuje karakteristicne tocke u a u tocki 1 je postavljeno koordinatnog sustava. Vektor

z

------ H----

h

brzine v u tocki 1 se moze razloziti na horizontalnu komponentu Vx = v cos 0: vertikalnu komponentu Vz = v sin 0:,

Stika (a)

zanemari utjecaj trenja izmedu mlaza i okolnog zraka, moze komponenta Vx biti jednaka u svim tockama mlaza, dok ce se komponenta

gravitacije, Tako bi u najvisoj tocki mlaza (tocka 2) komponenta Vz Bernoullijeva jednadzba od tocke 1 do tocke 2, mlaza, glasi

v2 + v2 v2

x Z _x_+h

2g 2g

se tvrditi da ce Vz mijenjati uslijed

bila jednaka nuli.

(a)

koje je Vz = ~2gh = 3, 02 mis, odnosno apsolutna brzina na izlazu iz spremnika je

v = ~ = 4, 27 mis, S druge strane brzina istjecanja idealnog fluida iz velikog spremnika

sm «

je definirana Torricellijevom formulom, koja slijedi iz Bernoullijeve jednadzbe postavljene od tocke ° do tocke 1 prema slici (a), koja glasi Vid = ~2gH = 4,85 mis, Koeficijent brzine C;

definiran kao odnos stvarne i idealne brzine

v

Cy = - = 0,88 Vid

Stvami protok je umnozak stvarne brzine strujanja i stvarne povrsine poprecnog presjeka (definirane umnoskom koeficijenta kontrakcije Cc i povrsine otvora), oblika

(b)

Q

(e)

cega je Cc

iznosi

0, 978, Koeficijent istjecanja (protoka) je Cd = CyCc

Dva velika spremnika prema sliei, spojena su ejevovodom, na cijem se kraju nalazi difuzor, Treba odrediti protok Q u sistemu te pretlak PMA u tocki A. Koliki bi bio protok Qo i pretlak PMAO za slucaj da nema difuzora, tj. da je cijev konstantnog promjera d. Pretpostaviti strujanje idealnog fluida. Zadano je: H::::5,8 m, h=1,4 m, D::::200 mm, d=100 mm, PMo=0,38 bar, p=1000 kg/m''.

Pa

186

Elementarna dinamika fluida

Uradak

U ovom zadatku se radi 0 problemu strujanja iz jednog u drugi veliki spremnik. Pretpostavka 0 velikim spremnicima podrazumijeva da se u vecem dijelu spremnika strujanje moze zanernariti, a slobodne povrsine fluida u spremnicima ostaju stalno na istim visinama, Na slici (a) su oznacene karakteristicne tocke sustava.

1 Pa

H

h

- --- - - _._._ .. _._._._--._ ' _._._ .. _._-_._._._._ -;-;:;-.::.., __::--_ - - - __:--

Slika (a)

Tako bi se zamjetniji utjecaj strujanja osjecao u okolisu tocaka A i B, dok se u tockama 1 i 2 moze pretpostaviti da su brzine strujanja jednake nuli. Izmedu dva spremnika ce se uspostaviti strujanje, i to od spremnika s vecom piezometrickom visinom prema spremniku s manjom vismom, Desni spremnik, u kojem vlada pretlak PMO ima piezometricku visinu PMol pg + h = 3,87 m sto je manje od visine H razine fluida u lijevom spremniku, sto znaci da se uspostavlja strujanje od lijevog prema desnom spremniku, Prema tome u tocki B mlaz fluida iz difuzora ulazi u mirujuci fluid u desnom spremniku. Kada bi mlaz istjecao u atmosferu, u tocki B bi vladao atmosferski tlak, a u ovom slucaju ce u tocki B via dati hidrostatski tlak PMB = PMO + pgh. Prema tome Bernoullijeva jednadzba od tocke 1 do tocke

B, glasi

P v2

= ____MQ_ + h + _B_

pg 2g

(a)

lz jednazbe (a) slijedi izraz za brzinu u tocki B

3,21 m/s

(b)

Iz jednadzbe kontinuiteta, koja glasi

100,8 Ijs

(c)

slijedi da je vA = VB (Dld)2 = 12, 84 m/s. Pretlak u tocki A slijedi lZ Bernoullijeve jednadzbe postavljene od tocke 1 do tocke A, koja glasi

2 H=PMA+~

pg .2g ....

(d)

Elementarna dinamika fluida

187

1 2

iz koje je PMA = pgH - - pv A = -0, 255 bar, sto znaci da u tocki A vlada podtlak. 2

Ocito je da govoreci 0 energiji u smislu Bernoullijeve jednadzbe, sve tocke na strujnici od tocke 1 do tocke B irnaju istu energiju dok je energija u tocki 2 jednaka PMol pg + h, manja

od energije u tocki B za visinu kineticke energije v~/2g, te se moze tvrditi da se kineticka energija mlaza "izgubila" unutar desnog spremnika u kojem se zbog velikih dimenzija zanemaruje strujanje, odnosno pretpostavlja mirovanje, Prema tome, Bernoullijeva jednazba (a) se moze shvatiti i kao Bernoullijeva jednadzba izmedu tocaka 1 i 2 u kojoj je uzet u obzir gubitak kineticke energije zbog utjecanja u veliki spremnik. Gubitak utjecanja je uvijek po jednak visini kineticke energije .

...•.• . Kada ne bi bilo difuzora, tj, cijev bila konstantnog promjera d, brzina u tocki B bi ponovo bila Bernoullijevorn jednadzbom (a), odnosno bila bi vB = 3,21 mis, Brzina vA bi prema jednadzbi kontinuiteta bila jednaka brzini VB, a protok Qo bi bio Qo=25,2 l/s. Pretlak u tocki A

.... bi bio PMAO=0,517 bar.

Komentar: Ocito je da kineticka energija rnlaza koji utjece u veliki spremnik predstavlja gubitak, . kojeg se moze smanjiti smanjivanjem izlazne brzine, odnosno ugradnjom difuzora. Pri strujanju .•.• idealnog fluida je to jedini gubitak i sva raspoloziva potencijalna energija (razlika piezometrickih ... visina dvaju sprernnika) se pretvara u gubitak utjecanja. Kod strujanja viskoznog fluida bi se dio ... potencijalne energije potrosio i na svladavanje otpora trenja pri strujanju kroz cijev, Kod strujanja idealnog fluida, teorijski je moguce uz zadanu razliku visina proizvoljno povecati protok jednostavnim povecavanjern. promjera D difuzora, medutim u stvarnosti to nije tako. Nairne, nestlacivi fluid nece strujati punim poprecnim presjekom difuzora, ukoliko je promjena poprecnog presjeka nagla. Tako bi sekod difuzora s vecim kutom prosirenja, kao na slid (b), pojaviJo odvajanje strujanja i vrtlozenje fluida, sto predstavlja dodatni gubitak. Stoga je potrebno sirenja difuzora ograniciti na vrijednosti kod kojih se ne pojavljuje odvajanje strujanja, a to

su kutovi manji od 80.

Ako se zeli dobiti vece srnanjenje izlazne brzine, s difuzororn s malim kutom sirenja, difuzor mora biti relativno

dug, sto pri viskoznom strujanju .

povecava gubitke otpora trenja, te se u praksi trazi optimum sa stajalista svih gubitaka. Difuzori se tipicno ugraduju na izlazu vodnih turbina, kako bi se sto bolje iskoristio raspolozivi pad energije.

I odvajanje strujanja

~~}mlaz

Slika (b) Odvajanje strujanja u difuzoru

188

Elementarna dinamika fluida

189

P4.9

Pa

H

----------------------_:-

-=-~=~-~::::-::::-=-J>=-=-

........ _ ............... ,....--------

i

,

, D

: PM2

i GI

: V I

+._. ._._._._. _::!-

i I

i D

D

_.,i. ....... _...... ...... +-+~

Uradak

o Pa

H

h

1- _

-=-=-~=-=-=_=-=-J>=-=-

------;--------

;

Qo t

i PM2

: Q20 I

'1'-'------'-'-'-'-i-

. 2

D

Q1 :

1 .. I-: - ...... -- . __ -=-.__.-.--.-'-.-i-f------__._

Slika (a)

Elementarna dinamika fluida

U sustavu prema slici izmjeren je protok Ql =11,8 l/s kroz prvu cijev pretlak PM2=0,45 bar u drugoj cijevi. Uz pretpostavku neviskoznoga strujanja treba odrediti da li se spremnik puni iii prazni i kojim protokom. Zadano je: H=8,2 m, D=100 mm, h=4,6 m, p=1000 kg/m3.

h

Slika (a) prikazuje sustav s ucrtanim karakteristicnim tockama, Ako fluid struji iz spremnika, tada bi u eijevi 2 strujao u desno, a energija tocke 0 bi bila jednaka . energiji tocke 2 (pretpostavlja se da na mjestu racvanja cjevovoda nema gubitaka). S obzirom daenergija tocke 2 (izrazena po jediniei tezine fluida) podrazumijeva zbroj piezometricke visine i visme brzine, to bi piezometricka visina tocke 2 morala biti manja od visine H. U ovom slucaju je piezornetricka visina tocke 2: PM21 pg + h = 9,18 m, veta ad visme H, sto znaci da fluid struji u spremnik, pri cernu se zbog utjecanja u spremnik gubi visina brzine. Kada bi brzina kroz cijev 2 bila jednaka nuli, taj gubitak bi moran iznositi

Vo2 P

= ____M1__ + h - H

2g pg

(a)

(b)

ili, s obzirom dasu svi ogranei cjevovoda jednakogpromjera

(c)

gdje se brzina Vi moze izracunati iz zadanog protoka VI = 4Ql/ (D21f) jednadzba duz strujnice od tocke 2 do, tocke 0, glasi

1, 5 m/s. Bernoullijeva

P V2

____M1__ + _2_ + h

pg 2g

2

H Vo

+- 2g

(d)

Uvrstavanjem jednadzbe (c) u (d) se dobiva izraz za brzinu V2 oblika

protok

D21f

Q2 = V2 -4- = 44,8 lfs,

1/s.

~g

h

Pa

-i----r'.,., 3

H

t V3

VI i V2

~_._-. __ . __ ._._._.~._._._._ .. _._._._--._.~

,

1

i

2

5,7 m/s

te je trazeni

protok

u spremnik

Za situaeiju prema sliei, treba odrediti vismu h koju ce dosegnuti mlaz vode (p= 1000 kg/m-'), ako su manometarski tlakovi u tockama 1 i 2 PMl =PM2=2,68 bar. Zanemariti gubitke trenja. Zadano je: H=8 m, Dl =200 mm, D2=150 mm, D3=100 mm.

Ako se zanemare gubiei trenja, odnosno pretpostavi strujanje idealnoga fluida, tada vrijedi Bernoullijeva jednadzba, Tako se ona moze postaviti duz strujnice od tocke 1 do toeke 3

2 v2

PMI + ~ = _' _3_ + H

pg 2g 2g

od tocke 2 do tocke 3

2 PM2 + ~ =

pg 2g

2

V3 H

-+

2g

sto odgovara utjecanju fluida u spremnik brzinom vo=4,38 m/s, odnosno protokom Qo=34,4 I/s, koji je veci od protoka Qb sto znaci da fluid mora strujati nekim protokom Q2 u lijevo (prema spremniku), kao sto je ucrtano na sliei (a). Prema tome jednadzba kontinuiteta za sustav glasi

(a)

(b)

(c)

jednadzbi (a), (b) i (c) __ j_~ sustav triju jednadzbi s tri nepQznan.ice, __ vl' v2 i "s - Desne

=--~~~~c,""~

jednadzbi (a) i (b) su jednake, te su jednake i njihove lijeve strane, sto uz cinjenicu

190

Elementarna .. dinamika fluida

jednakih tlakova u tockama 2 jednakoscu

V2' sto uvrsteno u jednadzbu (c) rezultira

3, daje vI

(d)

Uvrstavanjem izraza (d) u izraz (a) se dobije izraz za odredivanje brzine vI oblika

- 2gH

(e)

Iz izraza (d) slijedi v3=19,7 mls. Postavljanjem Bernoullijeve jednadzbe od tocke 3 do tocke 4 na vrhu mlaza, gdje je brzina jednaka nuli, slijedi

2 ..!1...+H=H+h 2g

odakle je h=19,8 m.

(f)

P4.1l

D

Dvije posude jednakog oblika, suprotno okrenute, prema slici, imaju na dnu jednake otvore i ispunjene su nestlacivim fluidom

H do iste visine, a otvorene su prema atmosferi. Treba odrediti razliku vremena praznjenja posuda. Zadano je: D =80 em; d=35 em; do=8 mm; Cd=0,90; H=62 em.

H

Uradak

Pri istjeeanju fluida iz posuda Ciji je poprecni presjek velik u odnosu na povrsinu otvora kroz koji fluid istjece, s dovoljnom se tocnoscu moze pretpostaviti kvazistacionarno strujanje. U kvazistacionarnom strujanju se brzina istjeeanja racuna na temelju trenutacne visine razine fluida u posudi kao u stacionarnom strujanju, s razlikom da se ta visina mijenja u vremenu. Ako se sa Z oznaci trenutacna visina razine fluida u posudi, onda je brzina njena spustanja -dz/dt.

Brzina istjecanja idealnoga fluida kroz otvor, na dnuj~ J2gz, .. ~ protokk~()z()tvor uz korekciju zbog utjecaja trenja i kontrakcije mlaza, je Cddgrr/4. J2gz . Jednadzba kontinuiteta kaze da je

A ( ) dz dg rr . «z:

- z _. _ = Cd -- ....;2gz

dt 4

·······{a)

.... Elementarna dinamika fluidd

191

gdje je A (z) plostina poprecnog presjeka posude na visiniz. Integriranjem izraza (a) se dobiva ... izraz za odredivanje praznjenja posude od trenutka 1;;;;;0 kada je razina fluida na visini H, do trenutka 1 kada je razina dosla do nulte visine (takoder vidjeti izraz (4.42»

(b)

tome, problem se svodi na odredivanje zakona promjene povrsine A (z).

D

Slika (a) prikazuje prvi slucaj, gdje se polumjer posude R(z) mijenja Iinearno od R (0) = ~ , do R (H) = ~ . Jednadzba pravca kroz te dvije tocke glasi

() d D-d

R z = - + z

2 2H

(c)

z

Uzimajuci U obzir da je A (z) = R2 (z) . x , sto uvrsteno u
z=O izraz (b) daje
II = 1
cd4.J2i
J[~ +[D~drz: (D - d) rz]dz (d)
+ 2d
Slika (a) H Integriranjem izraza (d) se dobije

1654,5 s

(e)

U drugom je slucaju posuda okrenuta kao na slici (b) .. Zavisnost polumjera R(z) je u ovom slucaju dana izrazom

Pa

z

d-D 2H

D

=-+

2

R (z)

z

(f)

z=o

Slika (b)

Usporedbom izraza (f) i (c) lako se ustanovi da su izrazi analogni, a jedino su promjeri Did zamijenili mjesta, te i u formuli (e) treba zamijeniti mjesta promjerima Did, te direktno slij edi

2719,4 s

(g)

Prema ocekivanju, u drugom je slucaju vrijeme praznjenja vece jer se veci dio volumena prazni z;-kada---je-brztn-a istjecanja rmanja, Trazena razlika" vremena praznjenja j6

= = 17,75 min.

192

Elementama dinamika fluida

Elementama dinamika fluida

U ovom se pnmjeru donji spremnik istovremeno puni (uslijed protoka iz velikog gornjeg spremnika) i prazni kroz otvor na dnu. Ako razina fluida u donjem spremniku t~eba rasti ~nda protok Q1 iz gornjeg spremnika mora biti veci od protoka Q2 iz donjeg spremnika, .S ob~l~om da je gornji spremni velik, visina h je konstantna, pa je i protok Q1 konstantan 1 definiran izrazom

P4.12

Uradak

Pa

- ...... --- _ __,__.....,...,_ _---_

-_------ ---

f-=~=-=-=-=-=-=_==__=_:__=_:__=_:_

-::-_-_-_-------------_:---_

t===~~=~===-d~ ===~=====

f---- - -~ - - - ---- -:.::.

e, IIIIII Cdl

gdje je Cd1 koeficijent protoka.

Pa

- ...... ----------........ _---- .............. -- ........... -

f-=::::-=~-=-=-=_=-=_==__=_:__=_:_~

-=--_-----_-----_- --_-----_

~==~========-d~::=--===;::~

t..:""_-_:- - _ t -j - __ -

IIWI ,Q)

~--+ -------------------

Pa

. Slika (at

Dakle vrijedi

z

h

Treba odrediti vrijeme potrebno da se donji spremnik, prema slici, ispuni vodom od visine H, =1,2 m do visine H2=2,8 m. Koliko je, za to vrijerne, isteklo vode iz donjeg spremnika, a koliko iz gornjeg, velikog spremnika? Pretpostavite kvazistaeionarno istjeeanje. Zadano je: h=3;S m, dl =30 mm, d2=25 mm, A=1,S 002, Cd1=O,95, Cd2=O,92.

(a)

h

Protok Q2 je zavisan od visine z na kojoj se nalazi razina fluida i definiran je izrazom

(b)

gdje konstanta K2 ukljucuje sve poznate

Prema tome u infinitezimalnom

vremena dt u donji spremnik dotece

dJli = Qtdt, a istovremeno istece

velicine. intervalu volumen volumen

dV2 = Q2dt. Razlika tih dvaju volumena je ostala u spremniku, a kao posJjedica toga se razina fluida podigne za visinu dz.

(c)

193

. U izrazu (c) plostina poprecnog presjeka A donjeg spremnika, protok Ql i K2 su konstante, te se izraz moze jednostavno integrirati pri cemu . se visina z mijenjaod Hl do H2,a vrijednost vremena t od nule do tu'

(d)

Uvrstavanjem graniea integracije se dobije

(e)

Vrijednosti konstanti Q1 i K2 su Q1 = 5, 797 . 1O-3 i K2 = 2 . 1O-3, a vrijeme potrebno da se razina fluida podigne od visine Hi do visine H2 je 975,7 s. Za to vrijeme je iz gornjeg spremnika isteklo JIi = Q1 tu = 5, 66 m3 vode, a iz donjeg je morao isteci volumen Vi umanjen za volumen koji je ostao u donjem spremniku, tj.

(f)

P4.13

D

Osnosimetricna posuda prema slid otvorena je prema atmosferi, a u pocetnom je trenutku ispunjena nestlacivim fluidom do visine H. Treba odrediti vrijeme praznjenja posude akoiotvor na dnu ima koeficijent protoka Cd=O,96. Zadano je: D=42 em, d=12 mm, H=59,5 em, h=29 em.

H

Pa

Uradak

D

U ovom je pnmjeru promjer D posude dosta veci od promjera d otvora, te se moze pretpostaviti kvazistacionarno strujanje, Ova pretpostavka prestaje vrijediti u zadnjem stadiju praznjenja koji traje vrlo kratko, pa to nece bitno narusiti tocnost ukupnog vremena praznjenja .

Opci integral za odredivanje brzine praznjenja spremnika gIasi (izraz (4.42»

h

(a)

Slika (a)

194

Elementarna dinamika fluida

gdje je A (z) plostina poprecnog presjeka posude na visini z, na kojoj se nalazi razina fluida. Problem ce se rijesiti u dva koraka. Prvo ce se izraz (a) integrirati za cilindricni dio posude, gdje je A (z) = D2-P;/4 konstantno, visina z se mijenja od H do h, a vrijeme t od nula do tl'

Zamjenom mjesta donje i gornje granice integrala na desnoj strani izraza (a) mijenja se i predznak integrala te se moze pisati.

(b)

U konicnom dijelu posude promjer se mijenja od d na z=O do D na visini z=h. Jednadzba pravea izmedu te dvije tocke glasi D (z) = d + ~ (D - d), sto daje izraz za plostinu A (z)

oblika

-p; I 2 z2 ( )2 2 d z ( )1

A(z) = 4 d + 7 D - d + -h- D - d

(c)

Elementarna dinamika fluida

195

Zadaci

4.1 Odredite protok Q u sustavu sa suzenjem kod kojeg ce zatvarac mase m=4,3 kg stajati u polozaju prema slid. Pretpostavite strujanja idealnoga fluida. Zadano je: D=200 mm, d=50 mm, h=30 em, p=1000 kg/m>,

Integriranje izraza (a) uz A (z) prema izrazu (c), gdje se vrijeme mijenja od tl do t2, a
vis ina z od h do nula daje 4.2
12 1 ~[~ + (D - di 2d (D - d) JZ}
J dt z3/2 + (d)
Cctd2J2i h2 h
11 odnosno

(e)

Izraz (e) definira ukupno vrijeme praznjenja t2

198,7 s.

Iz velikog spremnika, prema slici, neviskozno struji fluid u atmosferu. Odredite protok Q i pretlak PMO, na osnovu prikazanog piezometra. Zadano je: H=1,8 m, h=0,87 m, D=100 mm, z=O,65 m, d=25 mm, p=1000 kg! m3.

sustavu. Pretpostavite strujanje idealnog fluida. Zadano je: H=3,4 m, h=2,6 m, D=100 mm.

Odredite mlaznice, uvjet da utjeeanja fluida iz Koliki je

Pa

promjer

d

t- ---------:--------

prema sliei, uz ne bude ni niti istjecanja spremnika 2. protok Q u

- C!I---------~----

- f-'- --.:_------ -----

H

D ;

'-._.-_.-_._-._-._.-_.+-._-._-._.-_.-_._-._-._.-_._-._-._-._.-_._-._-._-I._.J._._._._._._._._.~a

d=?

Pa

h

d Pa

Pa

h

----fT.------fl)-2 .

__ ....J _

~;....~----_.

196

4.4 Odredite protok Q i pretlak PMO, u spremniku sustava prema slid, uz pretpostavku strujanja idealnoga fluida. Zadano je: H=1,6 m, x=0,83 m, D=180 mm, d=120 mm, h=48 em, p=1000 kg/m''.

Elementama dinamika fluida

Elementama dinamika fluida

197

4.7 Odredite protoke Q, Ql i Q2 idealnoga f1uida u sustavu, prema slid, te pretlak PMO u spremniku 1. Zadano je: Hl=I,9 m, W=O,4 m, M=1450 mm, D=100 mm d=75 mm

, ,

1=\)=13560 kg/m', p=1000 kg/m'',

H

h

4.5 Odredite pretlak PMO u spremniku i protok Q u sustavu prema slid. Pretpostavite strujanje idealnoga f1uida. Zadano je: H=1,8 m, h=1,7 m, ho=21 mm, D=100 mm, d=50 mm, 1=\)=13570 kg/m3, p=1000 kg/m'',

PMO'

----------

D

--~ . .;.:..;.;_-;.;.,;.,;.,;'.'..:......;.;' . .;...._"-".

4.6

U spremniku vlada tlak koji je mjeren prikazanim otklonom zivinog manometra. Atmosferski tlak je P« = 93270 Pa.

Voda u spremniku je temperature 20°C, gustoce p=997,1 kg/m3 i tlaka para Pv=2337 Pa. Pri kojoj ce dubini h (izlaza cjevovoda) voda kavitirati u presjeku promjera d1 =50 mm. Gustocu zraka zanemarite, Zadano je: H=2,5 m, ho=125 mm, d2=75 mm, 1=\)=13570 kg/m''.

Po

4.8

h

Pa

4.9

h=?

~ ...... --_._._ ._. ._. _. _ .... - .....

1

----p-----

------ ......... _- .........

-- ........... _-----

D

Po

Pa

_-hn--<~ __ I__ _

===~====F========

;

Pa

Odredite ukupni protok Q u sustavu prema slici, i pretlak PM2 u presjeku 2, ako je u presjeku 1 izmjerena brzina VI =10,6 m/s, Pretpostavite . strujanje idealnoga f1uida. Zadano je: H=3,6 m, d=50 mm, D=100 mm, p=1000 kgliTI3.

Odredite protok Q idealnoga fluida u sustavu prema ... slici, .. i . pretiak PMO u presjeku 0-0. Zadano je:

H=2,65 m, h=J,4m,.d.=.8D~ __ mm, .. D=120 mm, PMl=O,4 bar, Ql=20,5 lis, p= 1000 kg/m",

,

t

Pa 1 : Q=?

__ mr~4-~i~~~~~~~~

&!ili!!i!iI.---- _._._.1._._._. __ ._ .. _.-.-.-.

VI

o Q=? D I Q2=? d Pa

PMO= ?··t·····-_·-·-- ·_·'-'-1-'-'--'-'-'-' .-.-

o !

i ;

)..-- .. -. ---I i 1-----

. .: PM! .. t QI'

." '. i .

----- il-'-'~"':'-'~'~

--_-----~ : j.--d---- ------

- - - -,:- . h --

----_p _-_ --i-L!_------ =-=--::::-

Pa

------------

:-:-:-:=-:-:-:-:-:-:-:-=:

-:-:-:-:-:-:-:-:-]1::::-:-

- .................... -+-------

i !

,

D

..... d

H

2

H

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->