P. 1
Neufert - Elementi Arhitektonskog Projektiranja

Neufert - Elementi Arhitektonskog Projektiranja

|Views: 8,876|Likes:
Published by Marin Posavec

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: Marin Posavec on Jan 19, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/20/2014

pdf

text

original

Posveceno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Naslov izvornika

Neufert

BAUENTWURFSLEHRE

Odlukom Senata Sveucilista u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljace 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskoq projektlranja, prijevod s njemackoq djela Bauentwurfslehre (36. Auf/age) autora Ernsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korlsten]e naziva sveuclllsnl prirucnik (Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuclllsna knjiznica - Zagreb

UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst

Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi 0 projektiranju, gradenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uredaje i pribore s covjekom kao mjerilom i ciljem : prlrucnik za arhitekte i druge graditeljske strucnjake, investitore, predavace i slusace na fakultetima i strucnim skolarna : s preko 6400 slika i tablica I Ernst Neufert ; nastavili Peter Neufert, Ludwig Neff ; <preveo s njernackoq Andrija Prager>. - 36. prosireno i preradeno. - Zagreb: Golden marketing, 2002. -

(Udzbenici Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis)

Prijevod djela: Bauentwufslehre. - Bibliografija. - Kazalo.

ISBN 953-212-080-7

1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludwig

I. Arhitektonsko projektlran]e -- Udzbenik

420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska

Ova knjiga objavljuje se u suradnji s lnstitutorn gradevinarstva Hrvatske

Nakladnik Golden marketing

Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206,4618-207,4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr

Za nakladnika Franjo Malefic, dipl. iur.

Glavni urednik i strucni redaktor

Prof. emer. dr. sc. Veselin Sirnovic, dipl. ing. grad.

Preveo s njemackog

Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. grad.

Recenzenti

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franic, dipl, ing. arh.

Dr. sc. Goran Poljanec, dipl, ing. arh. Prof. Berislav Serbetic, dipl, ing. arh.

Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh.

Urednici edicije

Mr. sc. Smiljan Juric, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Radule Knezevic

Lektorica

Mr. sc. Smiljka Janacek - Kucinic

Kompjutorski slog Zeijko Strunjak Dusko Kosanovic

Tisak

Graficki zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

I I

IT J

T

K

G

J

Osnove, norme i propisi 0 projektiranju, qraden]u, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosirna; mjere za zqrade, prostorije, uredaje i pribore

s covjekorn kao mjerilom i ciljem

Prlrucnlk za graditeljske strucnjake, lnvestltore, predavace i slusace na fakultetima i ostallm strucnirn skolama

Nastavili Peter Neufert . Ludwig Neff i

DD D~ PlANUNGS AG

NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prosireno i preradeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

D

GOLDEN MARKETING

ZAGREB, 2002.

vleweg

Peter Neufert / Ludwig Neff

DDJ~

PLANUNGS-AG

NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemaeka knjiznlca - CIP

Podaci 0 naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemacke knjiznice,

Podaci koje sadrzi ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom iii jamstvom. Prema tome, autor i izdavac ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste sto bi moglo proizacl iz primjene tih podataka.

Od ~. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavac je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag).

30. izdanje, potpuno novo obradeno i znatno prosireno, 1979

31. izdanje, pregledano, 1982

32. izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984

33. izdanje, potpuno novo izradeno i novo oblikovano, 1992

34. izdanje, prosireno, 1996

35. izdanje, 1998

36. izdanje, prosireno i preradeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izasla su na engleskom, francuskom, spanjolskorn, portugalskom, talijanskom, grckom, turskom, srpskorn, poljskom, ruskom, indonezijskom, ceskom, madarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridrzana

© Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, BraunschweigIWiesbaden, 2000

lzdavac Vieweg je poduzece skupine strucnih izdavaca Bertelsmann Springer.

Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zastlcent su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona 0 autorskim pravima nije dopustena bez suglasnosti izdavaca i kaznjiva je. To se posebno odnosi na urnnozavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elekfronicke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

Predgovor prvom izdanjll

U obradi primjera u ovoj knjizi suradivao je sad a pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteza sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehnicku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski.

Njemaeki je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su ukljuceni dijelom u skracenom iii sazetorn obliku. Za pouzdanu tocnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista.

Obradu posebnih podrucja poduprli su savjetnickl i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinaenih skupina.

Predgovor 30. lzdanju

Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se gradenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla cetiri desetl[eca u svako je novo izdanje ugradeno sve sto je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Medutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvacan]e i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon visegodisnjeg rada, biti dovrsena, Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala postedena, pocevsi od novog slijeda stranica i odqovarajuce promijenjenih poziva na neku stranicu knjige.

Velika je pornoc pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemaekog gradevinskog casoplsa) - DBl, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz cascplsa, uvijek s pozivom na izvor.

Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost danasnle gradevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju.

Obradu pojedinih poglavlja proveli su:

PREDGOVORI

Svima njima zahvaljujem na njihovoj pozrtvovno] suradnji.

Odqovarajuca literatura navedena je na kraju tekstualnog dljela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razlog a tekst nastavljen sto je moquca krace, te u svakom slucaju u svezi s crtezirna na istoj stranici.

Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki vaznl podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ozujka 1936.

Ernst Neufert

izolaciia/plivallsta dr. ing. P. Kappler; grijanje dip!. ing H. Nachtweh; umjetni materijali gradevinski savjetnik dipl, ing. A. Schwabe; sportske gradevine i uredaji prof. dipl, ing. J. Portmann, vodeci arh. S. Lukowski.

Redakcijsku obradu i uklapanje crteza obavio je arhitekt Ludwig Neff.

Kako je vee u prvom predgovoru navedeno, opet su aktualizaciji sadrzaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odqovarajucth stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije.

Trideseto izdanje sada ukupno sadrzi vise od 6000 crteza, tablica i dijagrama, a prosiren]e registra na 8000 pojmova dalje ce pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upucuje se i na specijalizirane clanke iz strucnoq casoplsa DBl, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno oboqacen izvor podataka.

liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dlpl.flz. W.

Tubbesing; zastita od pozara dr. ing. P. Bornemann; vatro-

gasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978.

Predgovor 33. izdanju

Jos me za zlvota autor, moj visoko postovanl otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavstinu za daljnje oblikovanje.

Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, nas specijalist za gradevinsku literaturu dipl, ing. arh. Ludwig Neff, nasi suradnici i ja bili pripremljeni da zapocnerno raditi na novim izdanjima ove knjige. ladatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom srnrcu u veljacl 1986.

Nase danasnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugacije tehnicke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdan]a knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadrZati genijalno oblikovanje knjige, ali sadrza] dos/jedno prilaqodlf novom vremenu.

Ernst Neufert

lbog toga smo odmah odluclll djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i prostriti, kako bismo mogli obuhvatiti sve sto arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve sto se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne vise od toga.

lzdavac i mnogi koji su svojim strucnlm znanjem pridonijeli ovom dje/u, utrosili su cetirl i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da ce za kupce, koji traze suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo znacitl dobitak.

Koln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor lzdavaca uz 33. lzdan]«

Prije vise od pola stoljeca mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju vee i energiju da ozivotvori knjigu BauentwurfsJehre, koja se razvila u prijeko potrebno pornocno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno odrzavao "mladim" i prilagodavao ga potrebama vremena. Posljednja opsezna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), jos prije njegove smrti 1986. godine.

Oaljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pornoc Ludwiga Neffa, koji je jos za autorova zivota

Predgovor 35. lzdanju

Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijedena autorska prava i duznosti, nastaje neosporna potreba da se oeu "poloze racum" i 0 onome sto su 5 time i sto su od toga uradili nasljedniei - Ludwig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner.

Budite, postovanl citatelji, blagonakloni svjedoei ove "ispovijedi'" Kad je moj otae umro u veliacl 1986. bilo je 32. njernacko izdanje na trzistu, Mi smo tijekom vise od

Predgovor 36. lzdanju

Oanas, 15. ozujka 2000., na stoti rodendan prof. Ernsta Neuferta, dovrseno je 36. izdanje ove knjige. Livot i djelo Ernsta Neuferta kao da je prozeto nekom osebujnom bro[canorn simbolikom. Roden 1900 godine, zivot mu je tekao usporedno sa stoljecern. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfs/ehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leze u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Oessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuca. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Oessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rodendana lzlozborn "Ernst Neufert - norrnirana kultura gradenja u 20. stoljecu", Peteru Neufertu treba zahvaliti sto ce se izlozba rnoci vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar - Gelmerodi on je na zernljistu oceve kuce dao podlci "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izlozba posvecena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promieanju daljnjih kulturnlh djelatnosti. Otae i sin ovdje se susracu u dvjema dojmljivim gradevinama u medusobnom iskazu postovanja.

Peter Neufert umro je u prosineu 1999. Njegova je zelja bila da se odrze Bauentwurfs/ehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG

VIII

rnlerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon visegodisnjeg rada djelo predstaviti.

lzdavac je ponosan sto rnoze Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u meduvremenu prosireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti 5 novim sadrzajern i u novom obliku, ali prema koneeptu Ernsta Neuferta.

Wiesbaden, rujna 1991.

cetlri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, sto znaci da je svaka straniea opremljena novim crtezlrna i tekstom te oboqacena mnogim aktualnim temama.

Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno vaznim poglavljima kao sto su drvene kuce, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekolosko gradenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje.

K61n, llpnja 1998.

Peter Neufert

sa svrhom da se nastavi izlazen]e novih izdanja. Tu zelju uspjesno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sad a - obradu 5 dugogodisnjim koautorom Ludwigom Neffom.

36. izdanje sadrzl sada vise od 6400 crteza, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige presto se na novi njernacki pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju COROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brze projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje preradeno, prosireno i dopunjeno poglavljima 0 kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, 0 socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima.

K6lnIWeimar, 15. ozuika 2000.

Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

Peter Neufert t dipl. ing. arh. PlanungsAG

Neufert, Mittmann, Graf, Part.

Ludwig Neff arhitekt

Sef redakcije, prijelom, autor

B. Echterhoff

dipl, ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

R Eckstein

dipl, ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

Wolfgang Busmann dipl. ing.

zracne luke

Peter Mittmann dipl. ing. arh. PlanungsAG

Neufert, Mittmann, Graf, Part.

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

H. P. Kappler dr. ing. arh.

ravan krov, toplinska zastita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni

D. Lembke

voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke skole, laboratoriji

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazalista

Peter Graf dipl. ing. PlanungsAG

Neufert, Mittmann, Graf, Part.

D. Portmann t Prof. dr. ing. arh.

odnosi mjera, modularni nizovi, kabelske visece konstr., objesene i poduprte konstr., zastita od pozara

H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

R S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

A. Kohler dipl. ing. arh.

gradenje bolnica, tehnika skladistenja, lijecnicke ordinacije

PREDGOVORI

U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su:

M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija.

Dipl. ing. H. J. Vetter, izvodenje gradnje.

M. Menzel, gradenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja.

H. Jaax, energ. postrojenja. Dr. R Borner, hidroenergetska postrojenja

R. Wirtz, elektroinstalacije.

T. Stratmann, solarna arhitektura. Inzenjerski ured TrOmper/Overath, zast, od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge.

St. Cargiannidis, saniranje

starih gradevina, ostakljeni pasazi i prenamjene

U. Portmann, odrzavanje i sanacije.

J. Weiss, knjiznice.

U. Kissling, jayne knjiznice. RK. Jopp, knjiznice.

H. Rocholl, prodavaonice. Prof. Nogge, zooloski vtovi i akvariji.

A. Beckmann, kinematografi. K. F. J. Mertens, sportske dvorane.

B. Ruenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici.

A. Ruhi, dzarnije.

W. Hugo, muzeji.

Kod novog oblikovanja i obrade crteza sudjelovali su:

T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf,

M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R Walter,

S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

P. Karle

dipl, ing. arh. industrijske zgrade

O. MUlier dipl. ing. arh.

gradenje bolnica, tehnika skladistenja, lijecnicke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je prirucnik nastao iz podloga za moja predavanja na drzavno] Gradevinskoj visokoj skoli u Weimaru. ana su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istrazivanja u covjekovu okruzju koja su potrebna pri projektiranju gradevina, ali s otvorenoscu prema novim moqucnostima i zahtjevima.

Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima nasih predaka, no s druge strane sve se krece, mi smo djeca naseq vremena s pogledom u buducnost, a uz to je glediste svakog pojedinca cesto razlicito. Razlozi su u razlicitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odqovarajucem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude.

Je Ii nasa danasnja take "sigurna prosudba" uistinu konacno ispravna, ostaje nerijeseno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uci da kasnije vrijeme pravicniie sudi 0 tome nego nase koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadrzavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoc svekolikoj tezn]i za istinom i objektivnoscu, unatoc svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kriticki promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno 0 vremenu i okolini. Opasnost od zablude moze se izbjeci ako se spoznajom sarno ustvrdi da nije nista dovrseno, vee da sluzi i podlijeze zivotu, nastajanju i razvoju.

Iz toga za ucenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu."

Bitnost takvih spoznaja 0 vjecnorn nastajanju, u sluzbi razvoja, jest u tome sto ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama". nikakav "Canned Wisdom", vee daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije.

Konfucije je to prije vise od 2500 godina sazeo u recenici: "Ja dajem mom uceniku jedan ugao, ostaJa tri mora odrediti sam." Rodeni arhitekt iii covjek koji teznju prema gradenju nosi u srcu zacepit ce si usi i zatvoriti oci ako mu se nametne rjesenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodzbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!.

Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave gradevine, tko njeno djelovanje istrazuie, kriticki ispituje, u mislima pregraduje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvecoj zivotnoj radosti koju osjeca samo istinski stvaralac. avo shvacanje zivota neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poucavanja, u

x

krajnjem slucaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralacku djelatnost, neka mu bude pornoc pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam.

Oblici naseq vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koracali nasi stari da bi dosll do svojih divnih hramova, katedrala iii dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predlozaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i zeljama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj ceznji. Vee odqovarajuce srocen zadatak izaziva predodzbe koje kroz gradevinsko - tehnicke rnoqucnosti vremena i uz uvazavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju sarno udaljenu slicnost s onime do tada poznatim. Te nove gradevine mogu tehnicki i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s urnjetnickoqa gledista podnijeti usporedbu s istovrsnim gradevinama proslih vremena.

Usporedi Ii se danasnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeca iii zanatskom radionicom 15. stoljeca, bit ce i najuskogrudnijem konzervatoru ocita nadrnoc nasih novogradnji. To znaci: svagdje gdje graditeljski zadaci sluze stvarnoj potrebi naseq vremena, mogu se od zivuceq, vremenu prilagodenog arhitekta ocekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim gradevinama starih, dapace ih i zasjeniti.

Zbog toga se treba u danasnjoj visokoj skoli ponajprije usredotociti na razmatranje sadasnjosti i gledati u buducnost, a na proslost se osvrtati sarno koliko je nuzno i korisno. To preporucuje i jedan od nasih velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama 0 profesiji arhitekta opominje da se mJadi student pri istraiivanju proslosti previse gubi u razmatranjima iz podrucja povijesti umjetnosti i da se nasJovom doktora daje zavesti na skretanje prema takvim ucenim sporednim putovima, jer se to dagaaa na recun snaga kaje su potrebne za ostvarenje siroko razgranatih zahtjeva siverelestve.

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u EJementima graditeljskog projektiranja ucinieno, pri cernu sam se trudio elemente projektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i cak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otezao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadrzaj. Razlicltl ce oblici ionako biti do neke mjere ujednaceni protekom vremena u kojem se istice teznia prema zajednistvu iskazanom jednolikom usrnjerenoscu Ijudi odredenog razdoblja, pri cernu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obiljezjem,

Ernst Neufert

Struktura knjige u rasporedu malerijala prati prlrodni slijed gradenja. Mnoga su srodna podrucja srnjestena jedno do drugoga, aka nisu neki drugi vazni razlozi zahtijevali udaljeniji razrnjestaj.

Svi pojedini dijelovi gradevine koji se javljaju u mnogim, iako ne bas u svim vrstama zgrade, obraduju se zasebno. To vrijedi i za epee smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizaslo 35 cjelina:

Sadrza] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadrzaja pojedinih stranica.

Popis pojmova stranica 634

uz pojedine karakteristicne pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se grad iva a njima maze naci.

Objasnjenie kratica i oznaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . stranica 1 kratice se nisu mag Ie izbjeci jer se taka stedi prostor i pojednostavnjuje preglednost.

Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su taka da pazljv citatef uglavnom maze shvatiti njihova znacenje a da ne treba traziti objasnjenje na stranici 1.

Posebna prednost za sve koji ce se sluziti ovim djelom jest u tome sto je grad iva najvaznijih znanja a projektiranju i zgradarstvu sazeto u jednoj knjizi.

Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrze uobicajene qranicne mjere, pri cernu je covjek mjerilo svih stvari koje ga okruzuju.

KAKO SE DAKLE SLUZITI OVOM KNJIGOM?

Kao primjer uzeta je izrada projekta iii pretprojekta za jednu upravnu zgradu.

:reba pazljivo procitaf Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoritl na postavljena pitanja, kao i na ana koja proizlaze iz nekog posebnog slucaja, iznaci temeljem navada na stranici 352. ad nose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izracunati bruto kubaturu prostorija, prilagoditi velicinu prostorija raspolozivoj predracunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

UPUTE ZA KORISTENJE KNJIGOM

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 iii za hotele na stranicama 464-468, eventualno predvidenu dvoranu 5 pozornicom prema uputama za kazalista na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138 razmisliti a ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; ,

dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke skole na stranicama 316-320, knjiznice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonlca i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaza i parkiralista prema stranicama 435-477.

o eventual no potrebnim stanovima za upraviteJja zgrade, domara, kuhara itd. treba potrazif upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, velicinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259.

Vodenje prometnica i ogradivanje prikazuje se na stranicama 207 -210, nasadi u vrtu i 51. na stranicama 219-231, te na kraju a konstrukciji, polozaju i nacinu izvedbe stubista i dizala na stranicama 199-205. Velicina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovl i debljine zidova na stranicama 72-75 krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61.

Nuzne usporedbene tablice za metarske velicine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616.

Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo i sigurno gradevinu, prilaqodavajucl se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjecajern za vrijeme i nacin zivljenja.

U knjizi su vektorskim strelicama ~ oznacenl crtezi koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf _ nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD _ programe na PC - bazi i zatim dalje preradivati.

XI

Objasnjen]« oznaka . . . . . . . . . . 1

Osnovne norme

Osnovne mjere,

odnosl mjera .

Projektiran]e .

Orqanizaclja gradenja .

Elementi gradevine .

Grijanje, ventiiacija

27 44 51 64

105 123

Fizika zqrade, zastlta gradevina Rasvjeta, osvjetljen]e,

staklo, dnevno svjetlo

143

Prozorl, vrata 177

Stubista, dizala 193

Ceste, prometni prostorl . . . . . . 206

Vrtovi, rasadnicl 219

Kucne nusprostorije, ulazl 237

Gospodarske prostorije 241

Kucne prostori]e 250

Zatvorenl bazen . . . . . . . . . . . . . 261 Praonice rublja, uredaji za pran]e 264

Balkoni 266

Putovl, ulice 267

Stanovi za odrnor, vrste kuca, ekolosko gradenje, etazna gradnja,

gradenje drvenih kuca 268

Sanacija starih zqrada

299

Skole 307

Visoke skole, laboratorijl, studentskl domovi . . . . . . . . . .. 316

2

Djecji vrtici, igralista,

prenoclsta za mlade 327

Knjiznica, upravne zqrade,

banke 331

Ostakljeni pasazi, tipoloqlja . .. 363 Prodavaonice, supermarket!

samoposluzlvanja 368

Tehnika skladistenja 376

Radlonlce, industrijske

gradevine 380

Adaptaci]e 402

Poljoprlvrednl objektl, drzanje

zlvotlnia 404

Zeljeznice 421

Parktrallsta, garaze, parkirni objektl, benzinske posta]e, vatroqastvo 427

Zracne luke 450

Ugostiteljski objekti 456

Hotell, rnotell, kongresne zqrade 464

Zooloski vrt 472

Kazalista, kina, cirkusi,

vlsenamjenskl centar 475

Sportskl objektl 490

Bolnlce, lijecnicke ordlnacl]e,

gradenje za invalide 541

Staracki domovi, centri za

stari]e osobe 583

Crkve, muzejl, sinagoge, dzamije 586

Grobija 597

Zastita od pozara . . . . . . . . . . . . 599

Mjere, tezi ne, norma 614

Popls literature 624

Kazalo pojmova

634

XII

Objasnjenje oznaka

Objasnjenje oznaka i kratica .

Osnovne norme

SI' jedinice .

DIN 198.476.829.4999 .

Nacrti .

Raspored nacrta .

Oznake za gradevinske nacrte .

Odvodnja iz zgrade i zernljista .

Vodovod i kanalizacija .

Plinske instalacije u visokogradnji .

Elektroinstalacije .

Tehnika osiguranja .

Crtanje .

Osnovne mjere, odnosl mjera

Govjek kao mjerilo i cilj .

Mjera svih stvari .

Dimenzije i potreban prostor .

Covjek i vozila .

Covjek i stan .

Klima u prostoriji .

Gradevna biologija .

Oko .

Govjek i boja .

Odnosi mjera - osnove .

Odnosi mjera - primjena .

Primjena: modularna koordinacija .

Projektiranje

Dijelovi gradevine kao posljedice obrade grad iva .

Gradevinski oblici kao posljedica konstrukcije .

Nove konstrukcije i oblici .

Zgrada i oblici kao odraz vremena i nacina zivota .

Postupak izrade .

Predradnje - suradnja investitora .

Upitnik .

Orqanizacija gradenja

Izvedba gradevine .

Vodenje gradnje - osnovne mjere .

Osnovne mjere .

Osovinske mjere .

Modularna kordinacija .

Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere .

Elementi gradevine

Temeljno tlo - temeljenja, gradevne jame, rovovi .

Gradevna jama - zastita, jame, zernljiste .

Razmjeravanje zgrade .

Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje .

Izolacija gradevina .

Dreniranje kao zastita gradevina .

Zide od prirodnog kamena .

Zide od umjetnog kamena .

Vanjski zidovi, niskoenergetski nacin gradenja .

Vezovi zidnih opeka .

Kamini .

Dimnjaci .

Sustavi ventilacije .

Krovista .

SAD RZAJ

Krovni pokrovi 84

Krovne konstrukcije - detalji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 86 Uspravni krovni prozor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 87

Izgradena potkrovlja 88

2 Ravni krov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 89

4 Ravni krov - detalji toplog krova 90

5 Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi . . . . . . . . .. 91

6 Ozelenjivanje krovova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 92 7 Ozelenjivanje krova - detalji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 94

12 Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za

18 krovne vrtove e. V. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 95 19 Gradenje tekstilnim materijalima . . . . . . . . . . . . . . . .. 96 21 Konstrukcije od rnreze uzadi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 97

24 Ovjesene i poduprte konstrukcije 98

25 Prostorne resetke - osnove .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 99

Prostorne resetke - primjena 100

Katne konstrukcije 102

27 Stropne konstrukcije 103

28 Podovi 104

29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, vantilacija

Grijanje 105

Skladistenje tekucih goriva 109

Termoelektrana 110

Hidroelektrane 111

Sola rna arhitektura 112

Solarna energija 115

Hladnjace 116

Hladenje i smrzavanje mesa 117

Tehnika kondicioniranja zraka 119

44 Fizika zgrade, zastita gradevina 45 46 47 48 49 50

Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi 123

Termoizolacija - difuzija vodene pare 124

Termoizolacija - nacln gradenja 125

Detalji termoizolacije: vanjski zid 126

Akusticna izolacija 131

Zracna akusticna izolacija 132

Zastita od zracnoq zvuka i od buke koraka 133

Zastita od vibracija - materijalni zvuk 135

51 Akusticnost prostorije 136

59 Gromobrani 139

60 Antene 142

61

62 63

Rasvjata, ovjetljen]e, staklo, dnevno svjetlo

Rasvjeta 143

Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploce 152

Staklo 153

64

65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Sinteticki materijali 161

Dnevno svjetlo 162

Sunceva svjetlost 175

Prozori, vrata

I\ladsvjetla - svjetlosne kupole 177

Prozori 178

Prozori za stambena potrkovlja 182

Giscenje zgrade 185

Vrata 186

Posebna vrata 189

Uredaji za zakljucavanje 190

Osiguranje zgrade i zernljista 191

XIII

SAD RZAJ

Stubista, dizala

Stubista 193

Rampe - zavojita stubista 196

Ljestve za bijeg - izlaz za nuzdu 198

Pokretne stube - za trqovacke i poslovne zgrade 199

Pokretne staze 200

Oizala - osobna dizala za stambene zgrade 201

dizala - osobna dizala namijenjena pretezno za urede

banke, hotele; dizal za bolesnicke krevete 202

Dizala - dizalo za male terete 203

Hicraulicna dizala 204

Panoramska ostakljena dizala 205

Ceste, prornetnl prostori

Ceste 206

Biciklisticki promet 211

Autoceste 213

Tramvaj, gradska zeljeznica 214

Prometni prostori 215

Smirivanje prometa 217

Prometni prostori - zastita od buke 218

Vrtovi, rasadnicl

Vrtovi - ograde 219

Pergole, staze, stube, potporni zidovi 221

Vrtovi - zemljani radovi 222

Vrtovi - osiguranje padine 223

Vrtovi - puzavice i penjacice 226

Vrtovi - povisene i brezuljkaste lijehe 227

Vrtovi - ogledni primjeri 228

Staklenik 229

Drvece i zlvice 230

Vrtno jezerce 231

Jezerce za plivanje 232

Vrtovi - uporaba kisnice 234

Vrtni plivacki bazen 235

Stambene kuce s pllvackirn bazenom u vrtu 236

Kucne nusprostorl]e, ulazi

Predprostor, vjetrobran, ulaz 237

Ulazi, garderobe 238

Hodnici 239

Sprernista 240

Gospodarske prostorije

Prostorije za kucanstvo 241

Sprerniste, srnocnica 243

Kuhinje 244

Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju 245

Blagovaonice - posude i narnjesta] 248

Kucne prostorije

Spavace so be 250

Spavace so be - vrste kreveta 251

Spavace so be - polozaj kreveta 252

Spavace sobe - krevetske niste i zidni ormari 253

Garderobe 254

Kupaonice - oprema 255

Sanitarne kabine - predgotovljavanje 257

Kupaonice - poloza] u kuci 258

Kupaonice - primjeri iz projekata 260

XIV

Zatvoreni bazen

Privatni zatvoreni bazen 261

Bazen za plivanje - detalji 263

Praonice rublja, ureda]i za pran]e

Praonice rublja - uredaji za pranje 264

Balkoni

Balkoni 266

Putovi, ceste

Putovi i ulice 267

Stanovi za odmor, vrste kuca, gradenje drvenih kuca, ekolosko gradenje, etazna gradnja

Stanovi za odmor 268

Kuce za odmor - vrtne kuce 269

Gradenje drvenih kuca 270

Poloza] kuce 271

Gradnje stanova 272

Starnbene zgrade u nizu 276

Dvojne stambene zgrade 277

Atrijske kuce 278

Stambene zgrade 279

Stambene zgrade sa zimskim vrtovima 280

Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i satora 282

Drvene kuce - ekolosko gradenje 283

Stambene zgrade na padini 285

Stambene zgrade, velike 288

Stambene zgrade - medunarodni primjeri 289

Visekatne stambene zgrade 291

Oblikovanje etaze 292

Socijalni stanovi za iznajmljivanje 293

Projektno rjesenje etaze 294

Galerijske stambene zgrade 295

Terasaste kuce 296

Sklonista 297

Sanacija starih zgrada

Sanacija starih zgrada 299

Ocuvanje i sanacija 304

Skoie

Skole 307

Veliki prostori u gradnji skola 314

Visoke skole, studentskl domovi, laboratoriji

Visoke skole - predavaonice 316

Crtaonice 321

Studentski dom 322

Laboratorij 323

Djecji vrtici, igralista, prenocista za mlade

Djecja obdanista 327

Pribor za igru, igralista 328

Prenocista za mlade 329

Knjiznica, upravne zgrade, banke

Knjiznica 331

Upravne zgrade - osnove 337

Upravne zgrade - osnove tipologije 341

Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne povrsine . 344 Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 Upravne zgrade - dimenzioniranje, uredenje prostora

za sjedenje 347

Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349

Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnicka oprema

gradevine 350

Upravne zgrade - dirnenzioniran]e, radna mjesta

s ekranom 351

Upravne zgrade - dimenzioniranje, povrsine za

narniestaj 352

Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353

Upravne zgrade - primjeri 354

Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355

Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357

Banke - opcenito 360

Banke - trezori 361

Ostakljeni pasazi, tipologiia

Tipologija 363

Povijesni primjeri 364

Primijenjeni primjeri 366

Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 367

Prodavaonice, supermarketi, samoposluzivanja

Prodavaonice 368

Prodavaonice za zlvezne namirnice 369

Prodavaonice - isporuka robe 370

Zone ispred blagajni i centar svjeze robe (trznlca) 373

Klaonica i skladiste 374

Mesarski centar 375

Tehnika skladistenla

Visoka skladista 376

Projektiranje Ilogistika 377

Sigurnosne odredbe 378

Sustavi regala 379

Radionice, industrijske gradevine

Stolarska radionica 380

Tesarski i drvopreradivacki pogoni 382

Autoservisi 386

Autoservisni pogoni 389

Pekarnica 390

Industrijske gradevine 392

Transportna i skladisna tehnika 395

Hale 396

Viseetazni objekti 397

Sanitarne prostorije 398

Uredaji za pranje 399

Sanitarni uredaji 400

Garderobe, odlaganje odjece 401

Adaptacije

Adaptacije 402

SADRZAJ

Poljoprivrednl objekti, drzan]e zivotinja

Nastambe za male zivotinje - drzan]e iz hobija 404

Drzanje peradi 407

Staje za tov svinja 408

Staje za rasplodne svinje 410

Staje za konje i drzanje konja 411

Uzgoj goveda 413

Uzgoj goveda - tov bikova 414

Uredenje gospodarstva 415

Klima u staji 420

Zeljeznice

Kolosijeci 421

Odpremanje robe 424

Putnicki kolodvori 425

Parkiralista, garaze, parkirni objekti, benzinske posta]e, vatrogastvo

Autobusni kolodvor 427

Vatrogastvo i vatrogasne zgrade 429

Vozila 432

Teretna vozila 434

Parkiralista 435

Teretna vozila - okretanje 437

Teretna vozila - parkiranje i okretanje 438

Utovarne rampe 439

Rampe, tovarni mostovi, podizne platforme 440

Garaze 441

Nadstresnice za osobna vozila 442

Garaze i parkirni objekti 443

Parkirne gradevine 444

Parkiranje i parkirne gradevine 445

Parkirne gradevine 446

Benzinske postaje 447

Odmorista 449

Zracne luke

Zracne luke 450

Ugostiteljski objekti

Ugostiteljski objekti 456

Ugostiteljski objekti na kotacirna 458

Restoranske kuhinje 459

Velike kuhinje 462

Hoteli, moteli, kongresne zgrade

Hoteli 464

Hotelske kuhinje 467

Motel 469

Kongresne zgrade 470

Zooloski vrt

Zooloski vrt i akvarij 472

Kazalista, kina, visenamjenskl centri, clrkusi

Kazaliste 475

Kinematograf 485

Visenarnjenski centar 487

Drive-in kina 488

Cirkus, stacionaran 489

XV

SADRZAJ

Sportski objekti

Stadion 490

Stadion - opci pregled 491

lqralista 492

Lakoatletski objekt 494

Prostorije za fitness 498

Teniska iqralista 500

Minigolf 502

Igralista za golf 504

Jedrilicarski sport - marine 506

Veslacki sport 509

Objekti za vodene sportove 510

Objekti za jahanje, manjezi . 511

Skijaska skakaonica 513

Klizalista 514

Brzo trcanje na koturaljkama 516

Biciklisticki kros - BMX 517

Streljane 518

Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre 520

Badminton 526

Skvos (squash) 527

Kug~ne 528

Zatvorena kupalista 529

Otvorena kupalista 534

Zatvorena i otvorena kupalista 535

Sauna 537

Dvorane za igre 540

Bolnice, Hjecnicke ordinacijs, gradenje za lnvallde

Lijecnicke ordinacije 541

Skupne ordinacije 542

Gradenje za invalide 543

Gradenje za invalide - stan 544

Zivotni prostor bez zapreka 546

Bolnice - opcenito 547

Bolnice - planiranje izgradnje 548

Bolnice - oblici gradevina 550

Bolnice - red mjera 552

Bolnice - hodnici, vrata, stubista, dizala 554

Bolnice - operacijski odjeli 555

Glavne prostorije operacijskog odjela 556

Postoperativna njega 557

Operacija - siqurnosni uvjeti 558

Bolnice - izdvojeni prostori 559

Podruqe intenzivne njege 560

Podrueje njege 561

Podrucje lijecenja - porodnistvo 565

Bolnice - terapija zracenjern 566

Laboratorij, funkcijska dijagnostika 568

Fizioterapija 569

XVI

Dnevne klinike, ambulantne operacije 570

Bolnice - podrueje opskrbe 571

Bolnice - podruqe uprave 575

Bolnice - nastava i istrazivanje 576

Bolnice - ambulanta 577

Posebne bolnice 578

Bolnice - nuklearna medicina, patologija 580

Bolnice - njega rodilja i novorodencadi 581

Bolnice - posebna podrucja njege 582

Staracki domovl, centrl za startle osobe

Domovi za starije osobe 583

Crkve, muzeji, sinagoge, dzamije

Crkve 586

Orgulje 588

Zvona, tornjevi 590

Sinagoge 591

Dzarnije 592

Muz~j 593

Muzeji - medunarodni primjeri 595

Muzeji - primjeri iz Njemacke 596

Groblja

Krernatorij 597

Groblja 598

Zastita od pozara

Preventivna zastita od pozara 599

Uredaji za dojavu pozara 600

Sprinklerski uredaji 601

Uredaji za qasenje prskanjem vode, uredaji za gasenje

pornocu CO2 602

Uredaji za gasenje prahom, uredaji za gasenje pjenom 603

Uredaji za odvod dima i topline 604

Instalacije vode za gasenje, protupozarne pregrade .. 607

Okna dizala F90 608

Ponasanje gradevnih materijala i elemenata u pozaru . 611

Mjere, tezine, norme

Mjere i tezine 614

Odnos njernackih i engleskih mjera 615

Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 616

Stalna opterecenja 617

Popis literature 624

Kazalo pojmova 634

Kratice i oznake u tlocrtima

DIN 1356

Ankl garderoba

Anr pripremanje

Ar ostava

B kupaonica

Bch knjiznica

Bd pod

Blk balkon

Br ured

D sluzinska soba

Dg tavan

Dga krovni vrt

Di trijem

Du tus

Dz soba za dame

Eg prizemlje

Elt roditelji

Ez blagavaonica

FI hodnik

Ga gostinjska soba

Gfl zelenilo

Ga garaza

Hz soba za grijanje

Hzg grijanje

K kuhinja

Ke podrum

Kg podrumska etaza

KI odlaganje odiece

Ko prostor za ugljen

Kr prostor za kovceqe

Kz djecja soba

M djevojacka soba

Mz soba za muziciranje

N nisa

Og gornja etaza

PC pergola

Pd parkirna povrsina

S ormar

Schlz spavaca soba

Si sjedece mjesto

Sk tajnik, tajnica

So sin

Sp srnoenica

Spl sudoper

Sz soba za igru

Tg ukopana garaza

To kci

Tr terasa

Tz soba za eaj

Vr predsoblje

Vrr sprerniste

Wa praonica

WC zahod

Wf vjetrobran

Wg zimski vrt

Wr cekaonica

Wt gospodarska

prostorija

Wz dnevni boravak

Zi soba

=> glavni ulaz

::

pomocni ulaz stubista dizalo

sjever

A.G.!. radna zajednica za industrijsko

gradenje

BauNVOodredbe 0 koristenju gradevine

BEL graditeljsko projektiranje

BOL graditeljska regulativa

VOB propisi 0 ustupanju gradenja

MBa zbirka grad. propisa

BO Zakon 0 gradenju

bzw. odnosno

DIN njernacke industrijske norme

Elt elektricno

LNA lake besavne cijevi

erw. pozeljno

entspr. odgovarejuce

ft. i daljnji (i ostali)

ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikarna

IBA osovinski razmak u industrijskoj

izgradnji = 2,50

S. stranica Stud. student (iea)

UBA osovinski razmak u gradenju srniestaja = 1 ,25

UW propisi 0 HTZ

G) slika br. 1

-7 vidjeti

ill popis literature

c:J rnuskarci

\j1 zene

Hochw. visoka voda Niedrw. mala voda HHS. najvisi vodostaj

DV obrada podataka

EDV elektronicka obrada podataka

i.M. srednje, prosjecno

ca. oko, priblizno

dgl. slicno

evtl. eventualno

gem. prema

i.AlIg. opcenito

reI. relativno

s. u. vidjeti dalje

vgl. usporediti

vorh. postoji

usw. i tako dalje

VDE savez njernackih int. et.

u.U. pod uvjetom

spez. speciticno

S.O. vidjeti prije

sog. tako zvano

Lit. popis literature

uA i slicno

UV ultraljubicasto

H.B.O. gradev. propisi pokrajine Hessen

RT dio prostorije

etc. i tako dalje

aq. ekvivalentno

R.z.d. {prostorije za trajni

A.v.M. boravak Ijudi

GRZ iskaz povrsina pod zgradom

GFZ iskaz povrsina etaza

BMZ iskaz kolicina pri gradenju

BP plan izgradnje

FH visina sljemena

GE podrucje obrta

GI industrijsko podruqe

DIN 1301 i 1302

Mjerne jed/nice, kratice

OBJASNJENJE OZNAKA I KRATICA

1012 10 cm 12 mm (mala povisena brojka znaci mrn)

Ifdm tekuci metar

engleski palac (col) engleska stopa visina iii visoko sirina iii siroko

Hili h

B iii b FI

h

Min iii min S ilis

12'

J

Ws

N

Pa 2'3'4"

%ilivH %a

(1)

OK

Fa

SO

M

NW

povrsina sat

min uta iii u minuti sekunda iii u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K)

energija

kolicina topline

sila

tlak, pritisak

{ 2 stupnja, 3 minute, 4 sek. podjela 360 st. postotak

promil

promjer

gornji rub

gornji rub poda

gomji rub traenica mjerilo

po (na pro tim = tona po metru) nominalna sirina

Matematicke oznake

> vece od

?; vece iii jednako

< manje od

;§ manje iii jednako

L suma (zbroj)

1 kut

sin sinus

cos kosinus

tan tang ens

ctg kotangens

++ prosjecno, srednje jednako

ldenticno jednako razlicito

priblizno, oko sukladno

slicno (i za ponavljanje rijeci)

00 neizmjerno

usporedno

..

:II: jednako i usporedno

'" nije identicno

x puta, pomnozeno sa

podijeljeno

.L okomito

V volumen, obujam

OJ prostorni kut

..[ korijen

konacni prirast sukladno trokut

istosmjerno, usporedno protusmjerno, usporedno

G~cki alfabet

A a (a) alfa

B J3 (b) beta 1 y (g) gama 6. I) (d) delta

E & (e) epsilon Z ~ (z) zeta

H TJ (e) eta

o 9 (th) theta

I I (i) jota

K 1C (k) kapa

A A (I) lambda Mil (m) mi

N v (n) ni

:::: ~ (x) ksi

a 0 (0) omikron Il 11 (p) pi

P p (r) ro

L o (s) sigma T r (t) tau

y \) (y) ipsilon <tJ $ (ph)fi

X X (ch) hi

'I' Iji (prl) psi

n OJ (0) omega

Rimski brojevi 1= 1

11= 2

111= 3

IV= 4

V= 5

VI = 6

VII = 7

VIII = 8

IX= 9

X= 10

XV= 15

C = 100 CL = 150 CC = 200 CCC = 300 CD= 400 D= 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960

~ CAD-fahige Abbildung auf der CD-ROM Nufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf

1

Osnovne Naziv osnov- Oznaka Oefinicija na U delinieiji sadr-
velicine ne jedinice temelju zane SI jedinice
1 Duljina metar m Valna duljina -
zracenja kriptona
2 Masa kilogram kg Medunarodni -
prototip
3 Vrijeme sekunda s Trajanje period a -
zracen]a cezija
4 Jakost Elektrodinarnicka
elektricne Amper A sila izrnedu dva kg, m, s
struje vodica
5 Temperatura -
(termodinarnicka Kelvin K Trojna toeka vode
temperatura)
6 Svjetlosna kandela ed Zracenie pri kg, s
jakost skrutnjavanju platine
7 Kolicina tvari mol mol Masa molekule kg Q) SI - osnovne jedinice

a] toplinska ;zolacijo
Oznaka Jedinica Znacenje (u zagradi ranije oznake)
t ('C,K) temperatura
6t (K) razlika temperature
q ('M1) koticina topline
x (W/mK) sposobnost provodenja topllne (koefieijent provodenja topline)
): (W/mK) ekvivalentna sposobnost provodenja topline (koefieijent
provodenja topline)
II (W/m'K) koefieijent propustanja topline (vellcina propustanja topline)
a (W/m'K) koeficijent predaje topline (velicina predaje topline)
k (W/m'K) koeficijent prolaza topline (velicina prolaza topline)
1/11 (m'KIW) koeficijent toplinske izolacije
l/a (m'KIW) otpor predaji topline
11k (m'KIW) otpor prolazu tipline
D' (m'KIW·cm) velieina toplotnog otpora
e ('M1/kgK) specificni toplinski kapacitet
S ('M1/m'K) vrijednost akumuliranja topline
~ (11K) koefieijent uzduznog produljenja
a (mK) koefieijent razmaka
P (Pa) tlak
P, (Pa) tlak (djelomicni) pare
g, (g) kolicina pare
g, (g) kolicina kondenzata
v (%) reiativna vlai.nost zraka
~ H velicina otpora diluziji (Iaktor otpora diluziji)
u.d (em) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor diluziji)
s; (g/m'hPa) koeficijent propustania vodene pare (propustljivost za
vodenu paru)
1/11, (m'hPa/g) otpor propustaruu vodene pare
,l). (W/mK) laktor polozaja
~IA' (W/mK) laktor polozaja slojeva zraka
P (DMIkWh) cijena grijanja
b) akust;eka izolacljo
i.. (m) valna duljina
I (Hz) frekvencija
f, (Hz) graniena Irekvenicija
f, (Hz) rezonantna frekvencija
E..,. (N/em') dinamickl modul elasticnosti
S' (N/cm') dinarnicka krutost
R (dB) velicina akusticka izolaeije (zracni zvuk) u laboratoriju
Rm (dB) srednja vrijednost akusticke izolacije (zracni zvuk)
R' (dB) gradevinska velicina akusticke izolacije (zracnl zvuk)
LSM (dB) mjera zastite od zraenog zvuka
L, (dB) normirana razina materijalnog zvuka
VIM (dB) velieina pobolisanja nekog sloja obloge stropa
TSM (dB) mjera zastite od materijalnog zvuka
a H stupanj apsorpcije zvuka
A (m') ekvivalentna povrsina pasorpcije zvuka
r (m) polumjer odjeka
6L (dB) sni!enje razine zvuka ® Fizikalne oznake u SI - sustavu

2

OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» (]

Decirnalni odnosi i njihove skracene oznake su:
T (tera) =1012 jedinica (bilion) (cent) = 1/100 stotinka jed in ice
G (gig a) = 10' jedinica (milijardu) m (mili) = 10-' (tisuclnka jed.)
M (mega) = 10· jediniea (milijun) " (mikro) =10~ (milijunti dio)
k (kilo) = 10' jedinica (tisuta) (nano) = 10-' (milijarditi dio)
h (hekto) = 100 jedinica P (piko) = 10-12 (bilijunti dio)
da(deka) = 10 jedinica (femto) = 10-15 (bilijarditi dio)
d (deci) = 1/10 jedinice a (ato) = 10-'8 (trilijunti dio) Za oznacavanje decimalno visestruke vrijednosti smije se navesti sarno jedan znak ® Decimalni visekratnici i dijelovi j~inice

Velicina koja Jedinica u rnredunarodnorn mjernom Faktor
semjeri sustavu (SI - sustav) propisano od 1978. preracunavanja
duljina m metar
povrslna m' kvadratni metar
obujarn m' kubni metar
masa kg kilogram
sila N Newlon = 1 kg mIs' 9,8
tlak Pa Pascal = 1 N/m' 133,3
Pa
bar bar = 100000 Pa = 100000 N/m 0,98
temperatura °C stupanj Celzijus (samo kao temperaturna
K Kelvin* skala) 1
rad - 10
(energija, WS,J, Wattsekunda = Joule = Newlonmetar 4186
kolicina Nm
topline) 'M1 Wattsat = 3,6 KJ 1,163
k'M1 kilowattsat = 10' 'M1 = 3,6 MJ I 1,163
snaga (zrace- W Watt 736
nje energije
ilitopline) W Watt 1,163
• ad 1975 propisano o Prera(:unavanje osnovnih jedinica

1 m m = 1 m' 1 m 1 s ' = 1 m s ' (= 1 m/s)

1 m 1 So, = 1 m s-' (= 1 m/s')

1 kg 1 m 1 s-, = 1 kg m s-, (= 1 kg m/s-') 1 kg 1 m-' = 1 kg m-' (= 1 kg/m')

1 m 1 m 1 s-, = 1 m's-' (= 1 m'/s)

® Primjeri za "izvedene SI - jedinice" rnedusobnom kombinacijom asnovnih jedinica

Coulomb 1 C = 1 As Ohm In = lV/A
Farad 1 F = 1 AslV Pascal 1 Pa = 1 N/m'
Henry 1 H = 1 Vs/A Siemens 1 S =l/n
Hertz 1 Hz = 1 s-' = (1/s) Tesla IT =1 Wb/m'
Joule 1 J = 1 Nm= 1 Ws Volt IV =IW/A
Lumen 11m = 1 cd sr Watt lW = 1 J/s
Lux llx = llm/m' Weber 1 Wb = 1 Vs
Newlon 1 N = 1 kg rn/s? Watt se rnoze pri navodenju elektricne prividne snage oznaeiti kao voltarnper (VA), elektri':ne reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS)

® Nazivi i oznake izvedenih SI - jediniea

1 N x 1 s x 1 m2 = 1 Nsm2

1 rad • 1 s' = 1 rad s' (= 1 rad/s)

t Ax t s v t As e t C

1 AslV = 1 CIV=1 F

(}) Primjeri za SI - jed in ice izvedene izrnedu osnovnih i izvedenih SI w jedinica

Otpor propustanju topline 1/11 = 1 m' h Klkeal = 0,8598 m'K/W
Velieina toplinske provodljivosti ),. = 1 kcallm h K = 1,163W/m K
Veli':ina prolaza topline k = 1 kcaVm'h K = 1,163 W/m'K
Velieina prelaza topline u = 1 kcaUm'h K = 1,163 W/m'K
Zapremisnka gustoea = 1 kglm' = 1 kg/m'
Racunska teiina = 1 kp/m' = 0,01 kl'l/m'
Tlaena evrstota = 1 kp/cm' =0,1 N/mm' ®

Preracunavanje tablicnih vrijednosti na nove mjerne jedinice

Mjerne jed in ice u graditeljstvu

ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo je postupno izmedu 1974. i 1977. Od 1. sjjecnja 1978. vrijedi medunarodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).

-_.
Velieina Sirn- Sljediniea Zakonska jedinica Stara jediniea
bol u
for- Naziv Oz- Naziv Oz- Naziv Oz- Mec1ustobni odnosi
muli naka naka naka
f----- a,p,y radijan rad 1 rad = 1 m/m = 57,296' = 63,662 gon
Kut u ravnini
puni kut pia 1 pia = 2 n rad
pravi kut L 1 L = 1/4pla = (1[/2) rad
grad stari stupanj I' = 1'190 = 1 pla/360 = "'180 rad
min uta 1'= 1'/60
sekunde 1" = 1'/60= 1'/3600
gon gon novi stupanj 9 19on = 1 q = 1'1100 = 1 plal400 =
= 1[/200 rad
nova minuta a 1 c=10-'gon
nova sekunda cc 1 cc = ( 10-') c = 10'" gon
Duljina I metar m mikrometar ~m palac, col, (inch) in 1 in = 25,4mm
milimetar mm stopa (foot) It 1 It = 30,48cm
centimetar em hvat (fathom) fathom 1 hvat = 1,8288m
decimetar dm milja(mile) mil 1 mil = 1609,344m
kilometar km morska milja sm 1 sm = 1,852km
Povrsina, povr- A,q kvadratni m' I
~ina presjeka, metar
povrsina zern- ar a la=IO'm'
Ijista hektar ha 1 ha= 104m'
Volumen II kubni metar m'
litra I 11 = 1 dm'= 10-'m'
Normni II, Normni kubni m. Nm' 1 Nm3 = 1 m3 u normiranom stanju
volumen Kubni metar cbm ebm= 1 m'
Vrijeme, t sekunda s
interval vremena minuta min 1 min=60s
trajanje sat h 1 h = 60 min = 3600 s
dan d 1 d = 24 h = 86400 s
godina a 1 a = 8765,8 h = 31,557 10·s
Frekvencija, re- I Hertz Hz 1 Hz = lIs pri navodu frekvencija
ciprocna vrijedn. u jednadzbama velieina
trajanja periode OJ = 2 x I
Kru.i:na OJ reciprocna lIs
frekvencija sekunda
Kutna brzina OJ radijan u rad/s ro=2xn
sekundi
Broj okreta, n reciprocna lIs lIs = lis = U/s
brzina okretanja sekunda okret. po sek. rls okret. u sekundi U/s
okret, po min. r/min okretaja u minuti U/min
Brzina v metaru m/s kilometar km/h 1 mls = 3,6km/h
sekundi na sat ever kn lkn = Ism/h = 1,852hmlh
Ubrzanje gravi- q metaru m/s2
tacije sekundi na gal Gal 1 Gal = 1 cm/s' = 10-'m/s'
kvadrat
Masa, tezina m kilogram kg
(kao rezultat gram g 19 = 10-' kg
vaganja) tona t 1 t = 1 Mg = 10' kg
pond 1 pd = 0,45359237 kg
funta 1 pf=0,5kg
cent 1 ztr=50kg
metarski cent ldz = 100kg
Sila F Newton N 1 N = 1 kg/m/s' = 1 Wslm = 1 JIm
Sila teze G din dyn 1 dyn = 1 g em/s' = 10"' N
pond p lp = 9,80665 x 10-' N
kilopond kp 1 kp = 9,80665 N
megapond Mp 1 Mp = 9806,65 N
kilogram - sila kg 1 kg = 9,80665 N
tona w sila t 1 t = 9806,65 N
Mehanicko a Newlon Nlm' Newlon po NI
naprezanje, po metru milimetru mm' kp/em ' 1 kp/em' = 0,0980665 N/mm'
cvrstoca kvadratnom kvadratnom kplmm 1 kp/mm' = 9,80665 N/mm'
Rad, energija W,E Joule J 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 10' erg
kilovatsat k'M1 1 k'M1 = 3,6 10' J = 3,6 MJ
KS-sat PSh 1 PSh = 2,64780 10" J
erg erg 1 erg = 10-' J
Koucina toplrne Q Joule J kalorija cal 1 cal = 4,1888 J = 1,163 10-' 'M1
Okretni moment M Newtonmetar Nm kilopondmetar kpm 1 kp m = 9,80665 J
Moment savijanja M, J
Snaga, energija P Watt W 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m'/s'
konjska snaga PS 1 PS = 0,73549675 kW
TeromdinamiCka T Kelvin K stupanj Kelvina 'K 1 'K= 1 K
temperatura stupanj Rankina 'R,'R k 1 'R='" K
Celzija temeerat. e stupanj 'C e = T - ToTo = 273,15K
Temperatumi 69 K Celzijusa 'C slupenj grd 6e = 6 T, pri tome vrijedi:
interval i tempe- iii 1 K = 1 'C = 1 grd
raturna razUka 08T u jednad1bama treba primijeniti
Fahrenhe~_ e, stupanj Fahren- OF e, = 'I, e + 32 = ", T - 459,67
temperatura heita
Reaumur - temp. e. stupanj Rea,ira 'R e.=4/,e, 1 OR = 5/,'C G) SI - jedinice i zakonite jedinice (izvod za gradileljstvo)

OSNOVNE NORME SI JEDINICE ---+ [I]

Gradevinski
materijal - K
novo
Beton B5
DIN 1045 (izdanje 1.72) B 10
B15
B25
B 35
B45
B55
Laki beton LB 10
(vidjeti "Richtilnien fOr LB 15 I
Leichbeton und Stahl- LB25
leichbeton mit LB35
gesehlossenem Gefage") LB45
(izdanje 6.73) LB55
Laki porozni beton LB 2
za zidove LB5
DIN 4232 (izdanje 1.72) LB8
Cement Z25
DIN 1164 dio 1 Z35
(izdanje 6.70) Z45
Z55
Anhidritna veziva AB5
DIN 4208 (izdanje 10.62) AB12
AB20
Betonski eelik BSt220/340
DIN 488 dio 1 BSt420/500
(izdanje 4.72) BSt 500/550 Skracene oznake za gradevinske materijaie uzevsi u obzir definiciju cvrstoce

Gradevinski
materijal - K
novo
Zidane opeke Mz2
DIN 105 (izdanje 7.69) Mz4
DIN 105di02 Mz6
(izdanje 1.72) Mza
Mz12
Mz20
Mz28
Opeka visoke evrstcce Mz39
Mz52
DIN 105di03 Mz66
(izdanje 7.75)
Opeka od vapna i pijeska KSV6
DIN 106 ( izdanje 11.72) KSV 12
KSV20
KSV28
Zidni blokovi i zidna opeka Rz12
za slobodnostojeee dim- Rs12
njake DIN 1075 Rz20
(izdanje a.69) Rs20
R 28
R39
Puna opeka za visoke peci HSV6
DIN 398 (izdanje 6.76) HSV12
HSV20
HSV28
Blokovi ad plinobetona G2
DIN 4165 (izdanje 12.73) G4
G6
Plinobeton GB3,3
DIN 4223 (izdanje 7.58) GB4,4
Resetkasti bolokovi od LLB4
lakog betona DIN 18149 LLB6
(izdanje 3.75) lLB12
Suplji bolokovi ad lakog Hbl2
betona DIN 18151 Hbl4
(izdanje 11.76) Hbl6
Puni bolokovi od lakog V2
betona DIN 18152 V4
(izdanje 7.71) V6
V12
Suplji blokovi i suplji HD4
I-blokovi ad betona sa HD6
zatvorenim supljinama
DIN 18153 (izdanje 8.72)
Opeka za stropove i ZWf12
zidne panele ZWT16
DIN4159 ZWT24
(izdanje 10.72) ZWT38 Skreeene oznake za gredevinske materijale s izmjenom definicije ¢vrstoee u 5% Iraklilu

3

f--- x ----j

G) - ® Temeljni formati

f---. ----I

Format Red A Red 8 Red C
klasa
0 8412 1189 10002 1414 9172 1297
1 5942 841 7072 1000 6482 917
2 4202 594 5002 707 4852 648
3 2972 420 353 2 500 3242 458
4 2102 297 2502 353 2292 324
5 1482 210 1762 250 1622 229
6 1052 148 125 2 176 1142 162
7 742 105 882 125 812 114
8 522 74 622 88 572 81
9 372 52 442 62
10 262 37 31 2 44
11 182 26 222 31
12 132 18 152 22 @ Dodatni redovi

Format Oznaka mm
uzcuzna 112A4 105.297
polovica A4
uzduzna 114A4 52.297
cetvrtina A4
Uzduzna 118A7 9 x 105
osmina A7
Uzduzna 112 C4 114 x 324
polovica C4
itd. ® Trakasti formati

(f) Reg istrator

® Blok, blok za kopije

® Uvezane, obrezane knjige

4

118118 114 112M

1V4 ® Trakasti format A4

1----- 210 ----__,

I- sirina "spjgla~

gornja marg,na -l T

'.

1

5

81

nalveca slrlna slike

i r--- naiveca sirina slike 167 -I~

'" E

~ ~

~ '8

&L_-------r~

danja margina

OSNOVNE NORME DIN 198.476.829.4999

Informaeija: DIN Deutsehes Institut fOr Normung e. V. Berlin

Normirani formati danas su osnova za oblikovanje uredskog narniesta]a, Ovaj pak utjece na razvoj tloerta.

Prema tome je za projektanta posebno vazno poznavati DIN - formal.

Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz povrsine od 1 m', koju je dijelio prema odnosu strana:

x : y =,j2 Q) duljina stranice x = 0,841 m x . y = 1 duljina straniee y = 1,189 m

Temeljni format (pravokutnik povrsine 1 m' s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje dijeljenjem (na poloviee) iii udvostrucavanjem temeljnog formata ~CD+@

Dodatni redovi B, C predvideni su za posebne velicine papira, npr. kuverte, biljeznice i mape ~ G)

Formati reda B su geometrijski sredisnji formati prema formatima reda A.

Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A iB~@

Trakasti formati nastaju uzduznim dijeljenjem glavnih formata na poloviee, cetvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crtezi itd.) ~ @+ @ Kartiee za kartoteke tocno odgovaraju normiranom formatu. S obzirom na rnoqucnosti razvrstavanja, imaju istak na gomjemu rubu. Registratori, mape, fascikli sirega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi 0 uredaju za pricvrscivanje, Za sirinu treba po rnoqucnosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C ~ <D DIN 821 Blokovi i blokovi za kopije tocno su normirani glede formata, ali ako postoji perforirani rub bit ce listovi uz taj rub odqovarajuce manje dimenzije~ @

Povezane i obrezane knjige i casopisi imaju tocno normirani formal. Ako je pri uvezivanju potrebno jos jed no obrezivanje, bit ce listovi nesto manji, ali koriee moraju tocno odgovarati normiranom formatu.~@

Sirina koriea ovisi 0 postupku uvezivanja.

u cicerima u jmrn]
Sirina ".pigla" 37 I 38 167 171
Visina "spigla" (bez naslova kolumne) 55 I 55112 247 250
Razmak izmedu "spalti" 1 5
Najveta sirina slike preko dvije "spalte" 37 167
Najveta sirina slike u jednoj "spalti" 18 81
Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera 16 14
Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera 27 25
Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera 20 19
Donja margina (donji rub papira), normirana mjera 30 28 ® Za "spigl" sloga i sirine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore

® ~ ® navedene norme -> ®

G)
Vel
01
Fo
sir
Fo
90
0
rn
I:


I
\
I
G)
Pi~:
Ii
I
-i
@
r.C::
I
i
®

12
®
Neobrezani list po potrebi sa svake ---- strane 2 - 3 em siri nego

Uokvireni i obrezani originalni naert

a

... "" .... -- 1''''//

T """

I -, _J"

L..,__.J...._l........L..J~ 1 t L..,___'_<_:~_"_"--'"

Mjesto za sastavnieu i popis priloga

Normirani nacrt

icine lista prema DIN AO DIN Al DINA2 DIN A3 DIN A4 DIN A5

N 476 red A

rrnat: neobrezani

ovi list mm 880.1230 625<880 450<625 330.450 240.330 165.240

rmat obrezani

tovi list mm 841.1189 594.841 420.594 297<420 210,297 148.210

Vellcine listova

L:::._._._._._._.

Velieina DINA2· DIN A1 . DIN AO

I I I lb._._._._._ ~

Velitina DIN A3

ir-'-'=ill

811

~._.-.~

® DINA5

lsjecak DIN A2. DINA1· DINAO

lsjecak DIN A4

Pcdjeta Broj jednakih Pilja pri veltctn! hsta
za AO . I Al A2 I A3 I A4
a 16 1 ~2 1 8 I 8 I 4
b 12 6 6 4 VeliCina DIN A4

(f) Podjela na polja

DINA2

w <A>~

Mjere i she me preklapanja

OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824, 476

Norme za nacrta olaksavaju arhitektu sredivanje nacrta u atelijeru, na gradilistu, pri dogovorima, isporuei i arhiviranju. Obrezani originalni naert iii kopija moraju odgovarati formatima reda A ~ CD, @

-@

Razmak sastavnice a do ruba naerta iznosi:

kod formata AO - A3 = 1 0 mm

kod formata A4 - A6 = ,........ 5 mm.

Kod malih se nacrta dopusta rub za uvez sirine 25 mm, a za toliko je korisna povrsina naerta manja.

Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih iii susjednih formata svog reda.

Od uobicajenih sirina rola mogu se za red A upotrijebiti:

za crtaci i transparentni papir 1500, 1560 mm

(iz toga izvedeno 250,1250, 660, 900 mm)

za pauspapir 650, 900,1200 mm.

Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do AO, potrebna je sirina role 900 mm.

Za uvezivanje u fascikl iii koriee formata A4 treba naerte saviti i sloziti prema ~ @.

1. Sastavniea mora uvijek biti gore i u pravilnom poloza]u.

2. Na pocetku savijanja mora se svakako odrzati sirina od 21 em (prvi pregib), a korisnoje upotrijebiti sablonu 21x29,7 em.

3. Od tocke e previja se trokutasti dio crteza prema natrag (pregib 2) kako bi od konacno slozenoqa naerta bilo uvezano iii probuseno samo polje lijevo dolje oznaceno krizicern,

4. Polazeci od strane a naert se poklapa ulijevo u sirinarna od 18.5 em, za sto je korisno primijeniti sablonu 18,5 x 29,7 cm. Dio naerta koji se ne uklapa presavija se po poloviei, tako da se dio na kojem je sastavniea nade na vrhu. Produzeni standardni formati preklapaju se u istom smislu.

5. Nastale trake preklapaju se pocev od ruba b.

Za pojacanje perforiranog i uvezanog ruba naerta rnoze se na njegovu poledinu nalijepiti komad kartona velicine AS = 14,8 x 21 em. Drzeci se navedenih pravila rnoze se formatizirati bilo koju velicinu lista. Ako po odbitku prvoga dijela naerta sirine 21 cm preostali dio nije sirok za pami broj 2, 4, 6 itd.18,5 em, treba se preostatak preklopiti po poloviei.

c

~/\~ VN 14J

5

d (]LJ .:

-B Juina fasada lstocna fasada Sjeverna fasada

Presjek

Podrum

Prizemfje

Temelji

Pclcza] greda

Situacija

G) Prakticni raspored naerta na listu

10

o

10

o Praklitno ertanje mjerila

OSNOVNE NORME

RASPORED NACRTA (prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356) ~ s. 11

Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u sirini od 5 em biti prazan. Sastavniea sasvim desno na (J)sadrzi:

1. vrstu naerta (skiea, idejni projekt, projekt itd.);

2. vrstu prikazane gradevine iii podatak 0 elementu gradevine (situaeija, tloert, presjek, pogled, perspektiva itd.);

3. mjerilo

4. kolicinu, 'ako je potrebno.

Kod naerta za gradevnu dozvolu (za gradevinske vlasti) naert sadrzi i:

1. ime (potpis) investitora,

2. ime (potpis) projektanta,

3. za odqovarajuci sluca] ime (potpis) rukovoditeIja gradnje,

4. za odqovarajuci slucaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova,

5. napomene nadzorne stuzbe:

a) 0 ispitivanjima } po rnoqucnosti

b) 0 suglasnostima na poledini lista

Na situacijskim naertima, tloertima itd. mora biti oznacen smjer sjevera.

Sastavnica

Polozaj "rogova

40

U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba ertati u mjerilu; kote dije-

\.. lova koji nisu ertani u mjerilu treba podertati. Ako je rnoquce, treba odabrati samo sljedeca mjerila:

za gradevinske naerte1:1 , 1 :2,5, 1 :5, 1:10, 1 :20, 1 :25, 1 :50, 1:100, 1 :200, 1 :250; za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000.

Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama, nezgodnog kosog tlocrta. navedene mjere su zidarske mjere --> s. 54

:.:.:.:.:.:.:.:.:.it:::.fiD··l .. · .. ·

+ 2.75

sz

+2.69

Y

u tlocrtima

-13 s o.oo j

:.:.:.:.:.:.:.:o:l.fCj;;:#':.:.:.:.:.:.:.:.: - 25

o Kotiranje visine u presjecima i pogledima

6

20

30

MJERILA (prema DIN 825) ~ @

KOTE I OSTAlE OZNAKE (prema DIN 406, list 1-6) ~ Cd)

Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u naertima visokogradnje opcenito se daju u eentimetrima, a vece od 1 m u metrima; u novije vrijeme ~ BOL QJ , ali takoder i u milimetrima.

Dimnjacke eijevi, tlacne cijevi plinske instalacije i ventilaeijski kanali oznacavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (sirina I duljina), a ako su kruznoq presjeka oznakom (]) = promjer.

Presjek drvene grade oznacava se u obliku razlomka: sirina I visina.

Dimenzije stuba navode se duz osi uspona, pri cernu se mjera gazista navodi ispod, a visine iznad osi (~s. 8).

Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz sredisnju os pri cernu je svijetla sirina iznad a svijetla visina ispod osi (~ s. 8).

Podaei 0 visini pod a etaze itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0,00).

Brojevi prostorija upisuju se u kruznicu.

Podaei 0 povrsini prostorije u m' navode se u kvadratu iii pravokutniku ~ Cd).

linije presjeka se u tloertima ertaju erta - tocka i oznacavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih streliea ~ @ uobicajene su i kose kotne ertiee ~ ® i okomite kotne ertiee kako je u ovoj knjizi pri-

mijenjeno. PoloZaj brojeva uz kotnu ertu treba biti takav da ih se rnoze lako procitati bez okretanja naerta.

Svi kotni brojevi pisu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne ertiee s desne strane, a u lijevom kvadrantu s lijeve strane ~ Cd) + CD .

0 -6250--
® l
t-- 6250 --t -f--
+ 3,12
® I- 6250 -il-
5250 Dnevna soba

o o

o

~ \J._j_)

DO

IDI

C2:J 11--11

I I

111111111111111

i I I I I I I

1"

\I

Stol

G) 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba

M\ Okrugli stol ~ 090 = 6 osoba

o Visekulni stol 70 -100

t;'\ Stol na razvlacenje \:!J 120 x 180

® Stoliea, stoliea bez naslona (/)45 x 50

® Stolica s naslonom za ruke 70 x 85

o Lezaj 95 x 195

® Sofa 80/1.75

® Glasovir 6011.40 - 1.60

t.tf\\ Glas?vir

~ kralki 155 x 114

salon ski 200 x 150

koncertni 275 x 160

® Televizor

® Stolle za sivanje 50/50 - 70 Sivaci stroj 50/90

@ Stol za previjanje 80/90

® Sand uk za rUblje 40/60

® Skrinja 40/1.00 -1.50

@ Ormar 60/1.20

® Kuke na razmaku 15-20em

@ Garderoba

f.1n\ Ormar za cdjecu i rublje \51 50 x 100-180

Pisaci stol ® 70 x 1.30 x 78 80 x 1.50 x 78

@ Stalak za cvijece

Spavaca soba

o

D D

~

D

Kupaonica

m D o

CJ

Kuhinja

[ill I~ool DO

o

@ Krevel 95 x 195

Nocni stolic

50 x 70, 60 x 70

~ Dvostruki krevet IeJI 95 x 195,100 x 200

M::i\ Bratni krevet 'CY (franeuski krevet) 145x 195

M? Ojecji krevel 18 70 x 140 - 170

r-;;;,., Ormar za odijela IeJI 60 x 120

~ Kada

~ 75 x 170, 85 x 185

M<>I Mala kada

IeJI 70 x 105, 70 x 125

@ ~~sx 80, 90 x 90, 75 x 90

@ Kutni tus 90 x 90

f.i:i\ Umivaonik

~ 50 x 60, 60 x 70

@ Ova umivaonika A Dvostruki umivaonik 1:23' 60 x 120,60 x 140

f.iA\ Ugradeni umivaonik 10 45x30

~ WCskoljka '<:'!..91 38 x 70

~ Pisoar ~ 35130

~Bide "2!J 38/60

@ Niz pisoara

f-)";\\ Sudoper \:51 60 x 100

@ Dvostruki sudoper 60 x 150

@ Stupnjeviti sudoper

@ Kuhinjski izljev

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRADEVINSKE NACRTE

~ lidni ormar ~ Donji ormaric

@ Gornji ormaric @ Stol za glatanje

@ Elektricni stednjak

@ Stroj za pranje posuda

@ Hladnjak

@ Zamrzivai:

Peei i stednjacl s izvorima energije

~

J··::··:::··:··:::::::t

Iit11b

M_ a

J··············· .. l ~

@ evrsta goriva

@)Vlje

@Plin

@Slruja

® Grijate tijelo

If?t Kotao s lozistem za V:!::}I kruta goriva

® l.ozenje plinom

® Loienje uljem

@ Kutija za srnece

@ Okno za srnece

@ Kanali za dovod i odvod zraka

BO = dizalo za

® bolesnika

TO = lerelno dizalo

00 = osobno dizalo DH = dizalo za hranu HO = hidraulicno dizalo

7

Prozori sa slijepim okvirom --+ s. 167-173

Jednostruki prozor s unutarnjim atvaranjem sledi praslar, daje mjesla za grijaee lijela

Prozori s doprozornlcima

gl~

"''''

__ n _

® Jednoslruki prazar

® Okretno krila

Sanducasti prazar (K) s unularnjim atvaranjem, dvaslruki prozar (D), prazar krila na krila (V)

®

Dvastruki prazar (D), sanducasti prazar (K), prozor krila na krila (V)

@ Ovostruko okretno krila

~~

@ Zakrelna krilo @ Zakrelno krilo

® Okretno krila podizno

-

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAflEVINSKE NACRTE DIN 107

~I~

.=,.---r - -

~I~

~.~m!~- -~_= ==

@ Klizna vrata

Jednaslruki prozor s vanjskim atvaranjem

Dvaslruki prozor (D) s vanjskim alvaranjem

Klizni prozor

(J) Jednaslruki prozor (S)

® Dvastruki prozor (SD)

@ Okretno krila, dvokrilno

® Klizna vrata

® Klizna vrata, podizna

~~mill ~~mill ~~)~ -xx>

® Obrtna vrata dvokrilna @ Obrtna vrata trokrilna @ Obrtna vrata cetverakrilna @ Harmanika slijena

12STG 187,51250

® Jednakraka stubista ..... s. t 93 -197

Prizemlje

187,5/250

Podrum

® Dvakraka stubista

8

Kat

Tavan

@ Bezpraga

@ Jednostrani prag

@ Dvaslrani prag

Kad je rijec a prozorlma, treba uvijek lijevu stranu crtati s nisom, a desnu bez nise --+ G)-@

Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran --+ @ - @ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha.

Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza, treba krila tijekom vrSnog prometa sklopiti i skloniti u stranu --+ s. 193 -197 Jednokrakom stublstu odgovara izvedba u drvu, a dvokrakom beton iii kamen --+ @ - @

U tlocrtu svake etaze prikazuje se horizontalni presjek kroz stubiste, priblizno na 1/3 visine etaze iznad razine poda.

Stu be treba od ± 0,00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. Brojevi stuba ispod ± 0,00 dobivaju predznak - (minus). Brojevi se upisuju na gaziste prve stube i na istup podesta. Sredisnja linija pocinje kod pristupa kruzicern i zavrsava kod istupa strelicom (u podrumu takoder).

G) Podaci 0 dimenzijama i ostali podaci, ako su potrebni

a) pcdovt

b) siropovi

c) zidavi

d) svijetle povrsine prazora

e) svjjetle povrsine vrata

f) vrste podova

g) vrste premaza iii ablaga zidova

h) vrste premaza iii ablaga stropova

} bez odbijanja otvora

} urn'

na d'Jije decimale

® Kratice za oznatavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (Z)

Vapnena baja .. Tutkalna baja ... Mineralna baja ..

Uljana baja .

Voslana baja .

Sirap sv SI Sm

..................... Su

So

Zakretna vrata Ralirajuca vrata Klizna vrata

o Kralice za oznacavanje vrste podova (P)

1) Kasuljica Aslall Gips .... Ksilalil .. Teraco . Cemenl itd.

2) Oblage Guma

Klinker. Linoleum. Asfaltne place Granilne place

Place ad vapnenca .

Place ad umjetnog kamena Mramorne place

Place od pjeseenjaka "Solukof" ploce

Ksilolil place

Zid

Zv Keramlka .

Zt Drva ...

Zm Klinker ..

Zu Tapete .

Za ild.

SI } u prozarskim adnasno

RI vratnirn okvirirna

ZI

Pk Pka Pkg Pkk Pkl Pkc

Ploce od karnenstine Place od pecene gline .

Po Pag Pok Pol Paa Par Pav Pau Pam Pop Pas Pao

3) Tarac Drva

Granitna iIi sijenitna ptoca Blakovi ad sljake

Opeka

ltd.

4) Drvo

Daske od mekog drva Bukave plalice . Hrastave platlce . Borave plalice Arisove platice

Bukov parket

Hrastav parkel

itd.

[ crveno I para

@ Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403

I erveno I bijelo I crveno I vruca para I erveno I zeleno I crveno I odvod pare

zute I plava I tuto I generatorski plin

lutO I erveno I zuto I ~;~~j~~~i~~~

lutO I zeleno I zuto I \IOdeni plin

Pd

~ pitka voda I lutO I smeae I zuto I utjni plin

I zeleno I bijelo I zeleno I topla voda I lutO I bijelo zuto I bijelo I zuto

acetilen

I zeleno I tuto I leleno I kondenzat ugljitna kiselina

I zelene I erveno I zeleno [veda pod tlakcm I lutO erno luto erno I zuto I

I zeleno I narana.1 leleno I slana vode I luto plavo I zuto I pleva I zuto I

I leleno I erno I zeleno I tehnitka voda, njetna \IOda v:::

I leleno I I zeleno I erno I leleno I tuto I crveno I iuto I crveno I luto I prllava veda. crpadna voda

l:ze!~Il(f.lvocl za isplranje ~zrak

I plavo I bijelo I plavo I pla\lo I erveno I plava I plavo I cmo I plaw

IvruCizrak

I komprimirani zrak I ugljena orasrna

~ plin iz peti, profi~ten

I .luto I erno I iuto I plin iz peel. sirnv

futo I zeleno I iuto I zeleno I iuto I dusik

iuto

Iljubieasl zuto l'jubi6as·1 futc I

I naranll.1 kiselina

I naranll.1 crveno I narana., ~~~~~trirana !tjubicas·llu.lina

!ljubiCas,1 erveno Iljubitas.1 ~u~~~ntrirana I smede I ulje

amonijak

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAflEVINSKE NACRTE

® Brtvljenje, izolacija, DIN 18195 simboli za brtvljenje, voda nije pod tlakom

•••••• ••••••••

----------

_._._._._._.-.--

-Zk Sd Zd -Zu Sp Zp

TITID1\ I \ J \J illIIIJI.

11111 11111

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIWW

[rn CCJ J TT I 1""]"1

---------

11111111111111111111111111111

Pt Ptd Ptg Pts Pto

o

o

o

()

o

11111111111111111llH1IIlm

GW

Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp

® Izolacija

xxxxxxxx I'\/\/\I\l\)\/\ jl~MlQ\l~l\lll\ME!lN]sll RRfffiHi1i\f8f_

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

• • • • • • • •

· " .

Brtvena traka

Parna brana

Razdjelna lalija

Nauljeni papir

Brtvena lolija s uloskorn od pleliva

Brtvena fallja s ulozenorn melalnam folljom

lzravnavaiuci sloj, tockasto zalijepljen

Sloj zalijepljen po cijelaj povrsini

Kit za poravnavanje

Utisnuti sljunak

Pijesak

Predpremaz, lemeljna baja

Zilka brtvena mas a

Brtveni premaz (npr. dvaslojni)

Nosac zbuke - rabic

Impregnacija

o

Fillarska hasura

Drenazna plata

Podzemna, na padini, staiaca voda

PavrSinska voda

Pojava vlage, plijesan, prl[avstlna, itd.

Prodiruca vlaga

Teren, sraslo tlo

Terma - i akusticka izolacija opcenito

Izolacija ad mineral nih vlakana

Izalacija ad staklenih vlakana

Izolacija ad drvenih vlakana

Izalacija ad tresetnih vlakana

Pjenasli sinteticki malerijal

PlulO

Ploca ad drvene vune vezane magnezitom

Ploca od drvene vune vezane cementam

Gipsana ploca

Gipspanel s kartanam

9

Za elemente zgrade:

P pod

S strop

T temelj

PS sirovi pod

PG gotovi pod

Z zid

ZR razupiranje

ZZ zazida se

PO otvor u podu

PK = kanal u podu

PZ zlijeb u podu

SO otvor u stropu

SZ zlijeb u stropu

TO otvor u temelju

TZ = zlijeb u temelju

ST sid rena traka

CC cahura za cijev

o = okno

OZ otvor u zidu (zatvara se)

ZO otvor u zidu (ne zatv. se)

ZZ zljeb u zidu

I j II'

:11

"I 'I' 'I'

U

OZ Z1

CD U konafnici se zatvara

~Z~ 1111111

0ZZWfZ?Zl?:U?Z0; ! 1IIIIi

Z'Z.'Z.'Z'U Z'%/Z%2.

II I!

® Oznake za gradevinske obrasee

Situacija postoiece jayne prometnice

Predvidene ali jos neizgradene prometnice

Postojece gradevine

Predvidene gradevine

10

Kota se odnosi na:

GR gornji rub

DR don] rub

GR PS gornji rub sirovog pod a

GR PG gornji rub gotov. pod a

DR ZZ donji rub zidnog zlijeba

Za oznake polozaja:

nS na stropu

is ispod stropa

nP = iznad poda

nt iznad terena

it ispod terena

k u kontinuitetu

Za svrhu koristenja:

Vd instalacija vode

PI instalacija plina

Gr instalaeija grijanja

Ve instalaeija ventilacije

EI elektroinstalaeija

ii,

" 'I'

'I' ,,,

U

® ~ ostaje otvoreno

llijeb u padu, stropu, temelju u presjeku

isto u tloertu

llijeb na donjoj strani strapa u presjeku

isto u tloertu

Kanal u podu u presjeku

isto u tlaertu

A) sid rena traka u presjeku

B) isto u tloertu

A) Ok no u presjeku

B) ista u tloertu

llijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu

isto u tloertu

A) cahura za eijev u pagledu

B) isto u tloertu

Dimnjaci u tlaertu Plinski dimnjaci u tloertu

f: :: ::

f Objekt koji ce se uklcniti

Javna zelena povrSina

1+++1 Groblje

Dpark

I=++m Trajni mali t:ttftj vrt

~Kamp i teren ~za izletnike

~Sportski ~teren

I I Kupahste

rAlOjecje ~igraHste

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRADEVINSKE NACRTE DIN 1356 ~ OJ

o Oznake u tlocrtima i presjecima

1) Jednobojno ~) U bojama 3) Kratice 3) je prema
1) i 2) svaki put dodati
1111//111/1111'·'···.,··- sVijetiozeleno trava
:H_)ClJr~) sepia
u.~~ )" c treset i sl.
~~ pecena siena sraslo tlo
,
......... erno bijelo nasipana zem!ja
~ smede crveno lid od opeke u vapnenam mortu
Ral3016
~ smede crveno lid ad opeke u cementrnom mortu
Ral3016 lM
~ smede crveno lid od opeke u produienom mortu
Ral3016 KZM
smede crveno ful_ lid od porozne opeke u
~ Ral3016 lM cementnom mortu
smede crveno _R_ lid ad suplje apeke u
~ Ral3016 KZM produi.enom mortu
~ smede crveno lid ad klinkera u
Ral3016 KL cementnom mortu
~ smede crveno
Ks lid ad kamena vapnenealpjestenjaka
Ral3016 u vapnenom mortu
~
smece crveno SCH lid od zemljane apeke u
Ral3016 vapnenom mortu

~ smede crveno lid od ................. kamena u
Ral3016 ......... . ................. mortu
.....
~ smede crveno lid ad 10m Ijenog kamena u
Ral3016 cementnom mortu
~if~o~"o: sepia Sljunak
" ~ . .;o~~
~(r;/''''''Il' siva erno Sljaka
~",~o~'il
.• 1;>.:0' O.
cincano zuto Pijesak

W7#.##.;.<; oker FEG Kosuljica (gips)

,~::~:~\; .::~:~-; -:: :::/;;:~{;:t bijelo lbuka
Ijubitasto Betonski predgotovljeni
RAL4005 elementi
modrozeleno Armirani beton
~
;t z~>"// .'-;,/" ,'l RAL6000
maslinasto
~,~~3fi~:{~;J,?{;'J Nearmirani beton
RAL6013
T [r":j erno Celik u presjeku
~ smede DNa u ravninama presjeka
:.:=.::::::::= RAL 8001
plavo siva Akusticka izoiacija
U1JOIJU1!II11
RAL 5008
crno i bijelo Hidro- i termo izolacija
IIIIIIIIIIIII IIIiI!/I!III
""'.' siva Star; dijelovi gradevina
RAL 7001 Ismedel zeto Ismedel plinsko ulje Ismedel ema Ismedel katransko ulje Ismedelcrvenalsmedelbenzin

Ismedel biJelo Ismedel benzol ~kalran ~vakuum

DIN 1356 + DIN 15 Dio 1

Vrste linija Najvaznija primjena Mjerilo naerta
1:1 1:20 1:100
1:5 1:25 1:200
1:10 1:50
Sirina linije u mm
Puna linija Kanture presjecenih dijelova gradevine 1,0 0,7 0,5
(debela)
-
Puna linija Vidljivi rubavi dijelova gradevine, konture uskih iii malih 0,5 0,35 0,35
(srednje debljine) presjetenih dijelova gradevine
---
Puna linija Kotne linije, raster 0,25 0,25 0,25
(tanka)
--- Linije s uputama 0,35 0,25") 025
Crtkana linija') Pokriveni rubovi dijelova gradevine 0,5 0,35 0,35
(srednje debljine)
_ ...... -
Linija erla - tocka Oznaka za ravninu presjeka 1,0 0,7 0,5
(debela)
_,_8_
Linija erta - tocka Os; 0,35 0,35 0,35
(srednje debljine)
_._.-
Tal:kasta linija) Dijelovi gradevine koji se nalaze iza promatraca 0,35 0,35 0,35
(tanka)
.........
') ertkana linija .............. crte su dulje nego razrnaci medu njima
toekasta linija ...... ...... tocke iii erta su krace od razmaka medu njima
") 0,35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Napomena: Kad ertanja platerom s EDV uredajem, te kod naerta koji su odredeni da se kapiraju na mikrofilm, magu biti potrebne i druge kombieanije debljina linija.

CD Vrste i debljine linija

I ~ ~ II ~l

." ~ l===jj~;

.~ ::~:f:=.:, I j,~j

~----674

® Kotiranje izvan crteza na pro 1: 1 00 em

:.:
"' ;.:
w
.;'
-e
~
0
..,
U
'"
ID OSNOVNE NORME

Za gradevinske nacrte treba upotrijebiti vrste erta prema -> CD Navedene debljine erta zadrzati i pri ertanj u tusern.

1 2 3 4
Mjerne Mjere
jedinice ispod 1 m iznad
npr. 1 mnpr.
1 m 0,05 0,24 0,88 3,76
2 em 5 24 88,5 376
3 m,cm 5 24 88' 3,76
4 mm 50 24 88' 3760 Primijenjena mjerna jediniea u vezi je s mjerilom, sto treba navesti u sastavniei (npr. 1 :50 em).

® Mjerne jedinice

® Upute, linije s uputama

e2

3E

It'~j''

2#=iti ~61,5t

® Kotiranje stubaea i otvora npr. M: 1 :50 em

426

I I I ,
62,sL113,sJS1,sL113,slss,s_ OJ)
N
'"

138,5 437,5 138 5
674 -c
s
-c
o -~
'" ---- -
0 ,
ID 0206 ,
0 os 01

02 01

4

2

3

Db Db2 Ob2

a

polje <u Oc

Oct)

0.0

(3) Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 em, m

® Raster osi - polja

Oa

b

e

11

Materijal

DIN - norma Iii oznaka ateata

Glavnl vod

Odvod oborinske vode

A1 nlJe zapaljivo

Kerarmcka cfjev s kolcakom

DIN 1230-1

DIN EN 295-1-3

Kerarnicka DIN 1230-6

cfjev s glatkim DIN EN 295-1-3 kraievlma

A1

Keramicka DIN EN 295-1-3

cjev s glalkim odobrenje krajevima.

tankostijena

A1

Betonska cije DIN 4032 s pelesom

A1

Betonska cfje DIN 4032 s kolcakorn

- A1

Armrranobe- DIN 4035

tonska cfjev

- A1

Staklena cijev odobrenje

A1

Salonitna cjev

DIN 19840-1-2

A1 nne zapaljivo

Salonitna ciiev

DIN 19850-1-2

A2

Limene cijevl DIN 18461 (cmk. bakar,

aluminij, po-

clncani telik)

A1

Ljevano zefje- DIN 19522-1 zna cfjev bez

kolcaka (SML)

A1

Celicna cuev DIN 19530-1-2

- A1

Cijev oo-

nehrdajuceq odobrenje celika

A1

PVC-U-cijev DIN V19534-1-2

B1 tesko zapaljvc

PVC-U-Cljev s

valovitom vanj odobrenje skom cijevi

PVC-U-cijev profilirana

PVC-U-cijev odobrenje

s izolacijom

PVC-C-cijev DIN 19538

61

PE-CiJev DIN 19535-1-2

tvrda

B2 nannal zapaljlvo

DIN 19537-1-2

PE-cijev tvrda odobrenje s profiltranom

slijenkom

PP-Cijev

DIN 19560

61

PP-CiJev pOJatana

odobrenje

62

A6SIASNPVC DIN 19561 cljev

62

ABS/ASAJPVC odobrenje s pojatanim

vanjskim

slojem

62

Znatenje simbola: + mote se upotrlJebiti, - niJe uporabiva, odnosno niJe pnkladna.

G) Podrucje primjene kanalizacijskih cijevi

12

OSNOVNE NORME DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJISTA

DN

0,5

0,5· 0,7"'

Stupanj ISpU njenosti hid (prema DIN 1986 dio 2)

0.7

0,7

.. za glavne vodove od i preko ON 150 takoder i 0,7

U za glavne voccve od i preko ON 150 s prildjutkom na okno sa slobodnim protokom takoder I 1,0

o Minimal", padovi kanalizacije

Slika [J::=

I=:::::::::a

Simbol

Naziv

}--- @ Komad s kolcakorn >----< @ Komad s pelesorn >----( 0 Komad s kolcakorn i

\::!) petesom

Y ® Jednostruki pravokutni )-L-- prikljucak s kolcacima

~ @ Jednostruki kosi

12 prikljucak s pelesima 45°,70°,90°

_'\ r;;:)\ Jednostruki kosi pri)-'-- @ kljucak - kolcak s pe-

le'om 45° 70° 90°

'""'- @ Koljeno s ~olc~kom

'\.__ @ Koljeno s pelesom y- ® S-komad (etazni luk)

® Luk s pelesima (razl. kutevi)

\_J fiB' Dvostruki luk s ~ peleslma

~ Luk s kolcakom 15', \.!31 30°,45'.60°,70°

~ Luk ~ kolcakom i 'C;;!J pelesom

M<\ Redukcijski luk s I.tY pelesom

Fazonski komadi za cjevovode

@ Racva s petesima

@ Racva s kolcacirna

fl .,___L.. T - komad odn.

~ l ® krizni komad s

l.\ pelesirna

o.--n -,__- f.'idI Redukcijski komad .,___._, .r-- 'C;;!J s kolcakom, L=300 + 600

® Redukcijski komad

)::=- s kolcakom na

sirem otvoru

a:= t=:=< f.'ldI Redukcijski komad '8 spelesom

~ Redukcijski komad ~ c:=-( o"e:J s pelesom i kolcakom

~ Redukcijski komad ~ J:::::.< I::?::!J s koleakom i pelesom

f,;:;\ Komad za cis!JC]::J >=- \:::Y cenje, L=300-550

c:t::.= c::~ --. @ Cijevni zatvarac

1!Ic-:-::: ~--- @ Kapa

t-:::: I- - - - @ Slijepi peles

@Sifon

Naziv

Objasnjenle (definicija)

Simbol Jedinica u formuli

Proratunska kolitina oborina

Kolicina oborina za koju se dimenzjonireju dijelovi uredaja za odvodnju. s pripadajucim Irajanjem oborina (T) i ueestalosti (n).

~----+---4---4-----------------------~

Shvno podrucje

A

m'

Horizontalna projekcija pooruqa (Al s kojeg oborinska veda pritiece uredeju za odvodnju

Koeficijent ofjecania

U smislu ove norme odnos kolicine oborina koja prnjeee uredaju za odvodnju i ukupne kolicme obonna slivnoq podruqa. Vidjeti i DIN 4405:1985-12

~O-k-vod-e---+--li,-+--'-ls-+-E-fe-kt-iv-ni-d-ot-o-k-kO-ji-n-e-pod-liJ-·el-e-,-az-m-a-t,-an-ju-,s-to-v,-eme-n-o-st'i I

Oljecanje oborinske vade

lis

Ofjecanje oborinske vode pnklJutenog slivnog podrucja pri zadanoj proracunskoj kolicini obcnna

v,

Otjecanje fekalne vade

Ii,

lis

Otjecanje u instalaciju koje proizvodl navedeni broj prikljueenin izfjevnih mjesta. uzevs! u obzir istovremenost

-----.------~--~----+---------------------------~ Otjecanje mjesovite vade

lis

Zbroj kolicma fekalne i oborinske voce Vm = Vs + V, vidjeti DIN 4045: 1985-12

Kapacttet toka

lis

Racunski odredeni kapacitet nekog pogonskog uredeja. npr pumpe.lz: DIN 4045: 1985-12

v,

I ~~rakleristika ~"kljutka

AW,

Proratunska vellcina pnpisana nekom izfjevnom miestu pri dimenzioniranju cdvoda od njega

(1 AW$a11/s)

Koeficijent otjecanja

lIs velicina ovtsne 0 vrsn gralTevine, proiztaz! iz karakterlstike oljecanja

K

I Kapacilet oqecanja

lIs Proracunski protok kanabzacliskoq cjevovoda pn kompletnorn punjenju bez statitkog pre- iii podtlaka

Otjecanje prt djelomitnom punjenju

lis Otjecanje pri djelomicno ispunjenom cjevovodu Vidjetl: DIN 4045: 1985-12

v,

Stupanj punjenja

Nagib

hid, Odnos vislne punjenja h prema promjeru d. pojozene odvcdne cljevi

cm!m Razlika vtsma dna cijevi u cm u odnosu na 1 m duljine cjevcvoda iii kao relativna vrijednost. Npr. 1: 50 £! 2 cm/m Vidjeti: DIN 4044: 1980-07

Pogonska hrapavost

«,

mm Velicina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. Vldjeti. DIN 4044: 1980-07

Nomlnalru promjer

DN

tdentifikacjska veficina koja se koristi kao oznaka za dijelove koji pnstaru jedni uz druge, npr. za cfjevi. spcjne elemente za cijevl i fazonske komade. Nominalni premier treba priblizno odgovarati trazenom promjeru. vidjeti DIN 2402 . Nominalni se premier smije upotrebljavali pn nldraulickorn promjeru umiesto traienog promjera samo ako se od proratunatog minimalnog promjera razlikuje za manje od 2.5%. ukoliko se radi 0 kruzncm presjeku ciievi.

Iz: DIN 4045:1985-12

T raieni promjer

DS

mm Unutarnje dlmenzije (traiene dimenzije) cijevi, fazonskih komada, poklopaca okana itd. s dopuslivim toleranciiama~ na pro iz proizvodatkih podalaka za pridrZavanje traienih velitina presjeka (povr~ina, opseg itd.)

Iz DIN 4045: 1985-12

do -:-1::00:-t_~1:.;: 5=0-=-_t-~1~: 1:::0=0_+_'1~: 5:::0-::-_f-_1c_: D:c::N::__+- _ .; :_:D::::NC___-j

125 166,7 1:100 1:66,7 1:DN 1.DN

150 166.7 1:100 1:66.7 1.DN 1'DN

od 200 1:~ 1:~ 1.1f 1.DN 1:DN

Kanalizacijska cijev je izvan zgrade izlozena opasnosti od srnrzavanja. Ovisno a topografskom polozaju, dubina je 0,80 m, 1,00 m, 1,20 m.

Vanjskim vodom smatraju se u tom smislu sve cijevi izvan gabarita zgrade. Cijevi ispod podrumskog poda smatraju se unutarnjim vodovima.

Promjene smjera cijevnih vodova moraju se izvesti fazonskim komadima - lukovima, pri cernu svaki pojedini luk smije imati najvise 45°. Ne rnoze Ii se spajanje sabirnih cijevi izvesti fazonskim komadima, treba izgraditi kanalizacijsko okno.

U glavne i sabirne vodove smiju se ugraditi racve s najvise 45°. U priblizno horizontalnim vodovima dvostruke racve nisu dopustene. Gledano u smjeru tecenja vode, jedan se cjevovod ne smije uvesti u drugi manjega presjeka (iznimka: odvod oborinske vode izvan zgrada).

Mlnimalni pad za

Fekalna Oborinska MJe~ovlla Fekatna Obonnaka i

kanalizacija kanallzacila kanalizacija kanalizacfja rnjesovrta

unutar unular unutar uvan kanalizacrja

zgrada zgrada zgrada zgrada lzvan zgrada

..y__ f'j\ Dvostruki pravokutni

~ \!J prikljucak s kolcacima V V MAl P I I· U·

~ s ~~~c~~:~~ jucak

.r.. ® Jednostruki pravokulni prik'[ucak s pelesirna

_ T ® Jednostruki pravokutni )-'-- 9 prikljucak - kolcak s pelesorn

~ ® Jednostruki kosi

10 prikljucak s kolcacima 45°,70°,90°

~ ® Dvostruki kosi

J-(-- 11 prikljutak s kolcacima 45°,70',90°

T,

m

Dio Cjevolloda u kOjem se protok, promjer d, i!ili naglb susla ..... a od ..... odnje ne miJenjaju

Minlmalni promjer

mm U normi OOredeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopu~tene lolerancije trazenog promJera na ni2:e.

Iz DIN4045:1985-12

DS ..

Mmimalni unularnji promjer

mm Unutamjr promjer cjevovoda koji prolzlazi iz doz ..... otJenog odstupanja DN prema d,

Prelijevanje

Sianje u kojem fekalna I/ili oborinska voda isljetu iz sustava odvodnje iii u njega ne mogu uti, pa ostaje na povffiinilli prOOire u zgradu.

Preopteretenje

Iz: E DIN EN 752-1 1992-08

Sianje u kojem fekalna i/ill oborinska voda u sustavu odvodnje otjetu pod lIakom, ali ne dospije ..... aJu na pov~inu I ne uzrokuju prelijevanJe.

Iz: E DIN EN 752-1 1992-08

Dionica

.. sada donja granica dimenzija

Ostale deflnicije pojmolla lIidjeti DIN 1986-1

G) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljista

OSNOVNE NORME DIN 1986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJISTA

I

Kolicina otpadnlh voda

Za odredivanje presjeka kanalizacije mjerodavnaje maksimalna kolicina otpadne vode koja se rnoze ocekivati lis, Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz razficitih uredaja, prema zbroju instaliranog dotoka vade i/ili u nekim slucajevirna iz stvarnog dotoka:

Vs = K· .y'l.AWs + Ve

Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K ~ 0. Preracunavanje LAWs za razlicite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3.

Ako je tako ustanovljena kolicina otpadne vode lis manja od na]veceqa instaliranog dotoka jednog od potrosnih mjesta, bit ce mjerodavan taj instalirani dotok.

Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specificne namjene zgrade.

I Vrsta gradevine, nacin odvodnje K
lis
Siambene zgrade, goslionice, pensioni, upravne zgrade, skole 0,5
I Bolnice, liecili.ta, veliki ugosliteljski objekli, holeli 0,7
Javna kupallsta, tusevi u nizu 1,0·
I Laboratoriji u industrijskim pogonima 1,2°
I ° ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode V. o Vrijednosli koeficijenata otjecanja

Karakteristika prikljutka AW,

Nominalni prorrqer pojedinog priklJutnog voda

Umivaonik za ruke, sjedaca kada, umivaonik u nizu

100

Predmel odvoda Iii vrsta veda

0,5

50

Kuhinjsko rzfjevnc mjesto (sudoper, dvostruki sudoper) ukhucivo stroj za pranje cosuoa kapaciteta do 12 kcmpleta stolnog pribora, izfjev. kucna perinea kapacileta

I do 6 kg suhog rub\ja s vlastitim sifonom

;; 40

Penlica kapacitela preko 6 kg do 12 kg suhog rublja

1,5·

70°

Profesionalni stro] za pranje posuca. stroj za hladenje

100·

50 70 100

Pcdni izljev

DN 50 DN 70 DN 100

1,5

2.5

100

we skofjca. trokadero

40

Tu~kada. lu~ na slalku. praomk za noge

50

Kada za kupanje s dlrektnim prikljutkom

50

Kada za kupanje prikljutena pomocu cijevi izvan poda dulJine do 1 m na odvodnu cijev 2': ON 70

I

Kada za kupanje iii tu~ kada s Indirektnim prikljutkom (izljev), prikljutni vad od izije ..... a do 2m duljine

I

50

Kada za kupanje Iii tu~ kada s indirektnim prikljutkom (izljev). priklju{:ni ..... 00 od izlje ..... a preko 2m duljine

70

Spojni vod izmedu Izljevnog ventila kade i izljeva

>40

I tzljevno mjesto u laboraloriju

50

Odvod zubarske Instalaclje prema DIN 13937 odnosno uredaJa za izdvajanje amalgama

0,5· 40·

PI50ar (pojedinatna ~kolikat

0,5 50

I

Nommalni promjer sabirnog pnklJutnog

I voda ON

0,5

70 70 70

Broj plsoara

do 2 d04 do 6 preko6

I

1.5 2

.. Ako postoJi upula proizvodata moraju se tame navedene vnjednosti uktjuMi u dlmenzioniranJe

Vrijednosti prikljutaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinatnih prikljucaka (sabirni vodovi prikljucaka)

13

Vrste jedinice

LAW,

a) visesobni stan

za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija

5

b) vlsesobnl stan 4

za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje

Jednosobni stan 4

za sve predmete odvodnje

Hotelska soba i 51. 4

za sve predmete odvodnje

t1\ Karakteristike prikljucaka odredenih jediniea (za vertikalne, sabirne i glavne \V vodove) Redueirane karakteristike prikljucaka

Za slucajeve opterecenja prema tablici 2 Ireba prl dimenzioniranju uzeIi u obzir dolok vode If. odnosno protoku pumpe lip iii otjeeanje oborinske vode 1/,. Pri tome se ne preracunavaju u karaklerislike prikliueaka AW,.

Slucajevi opterecenja

Proracunska ko!icina otjecanja

Niz praonika i niz tuseva

If. dotok vade

Laboratorij

If. dotok vode

Uredaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3, DIN 4040-1 i -2 i DIN 4043

If. dotok vode

Kanalizaeijske pumpe, uredaji za dizanje lekalne vode, veliki automati za pranje rublja odnosno posuda koji su tlacnrn vodom prikljueeni na kanalizaeiju

lip protoka pumpe

Udio oborinske vode u rnjesovitoj kanalizaciji

I/, oljeeanje oborinske vode

® Slucajevi opterecerua

DN uz uzimanja u
obzir kriterija za
Pojedinacni prikljucni vodovi polaganje
Osnovni Kriteriji za polaganje NeDd- Odzra-
Predmeti kanalizacije ON zraeeno ceno
Duljina L Visina H Bro] lukova
m!' m') komada ON DN
2)
do 3 do 3 40 40
40 do 1
Umivaorrk, umivaonik za do 3 50 40
ruke, sjedeca kada preko 3 preko 1
40 iii preko 3 70 50
do 3
Kada za kupanje I
- prikljueak na vertikalu 40 do 1 do 0,25 bez . 40 40
preko F8 oqraru-
- DN vertikale ~ 70 eenja
do 3 do 0,25 50 50
Kada za kupanje s direktnim bez
50 preko 3 prekol ogranl-
prikljutkom iii cenja 70 50
do 3
Kada za kupanje s bez
prikljutkom na podni izljev ~40 do 3 do 0,25 ograni- 40 40
cenja
do 5 do 1 70 70
Podni izljev s prikljutkom bez
kade iii tuskade 70 preko 5 preko 1 ograni-
iii tenja 100 70
do 10 do 3
preko 1 bez
Pojedinacni prikljutni vodovi 50 preko 3 ograni- 70 50
do3 tenja
preko 5 prekot
Pojedinatni prikljucni vodovi 70 iii 100 70
I do 3
bez
do 10 do 1 ograni- 100 100
Pcjedinacni prikljucni vodovi preko 10 J preko 1 tenja
bez WC skoljke 100
iii 125 100
do 3
WC skoljka 100 do 5 do 1 100 100
we skoljka, max. 1 m preko 1 beZ
horizontaine udaljenosti do 100 do5 ograni- 100 100
vertikale do4 canje
Pojedmacnl priklju{;ni vodovi svi preko3 pdsnno
odzrativanje
1) I. ~
J 1 H visinska razlika od prikljucka na odzracnl
vod do sifona predmeta odvodnje
L razvijena duljina cjevovoda do sifona
L J
Maksimalno dopu~tene duljine j visinske razlike pojedina{;nih prikljutnih vodova
2) broj lukova ukljucivo izlazni luk sifona ® Nominalni presjeci sabirnog prikljucka u ovisnosli 0 kriterijima za polaganje cijevi

14

OSNOVNE NORME

DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMlJISTA Dimenzioniranje kanalizacljskih uredeja u nastavku na tlacne vodove

Vodove sa slobodnim vodnim lieem u nastavku na kanalizaeiju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi:

a) kod kanalizaeije oborinske vode treba protok iz erpki Vp pribrojiti toku oborinske vode Vr.

b) kod fekalne i mjesovite kanalizacije mjerodavna je veca vrijednost - protok iz erpke iii ostala kolicina otpadne vode, uz uvjet da zbroj VIl i Vm odnosno Vs ne prelazi kapacitet glavnog iii sabirnog voda. Racunska provjera prekoracenja kapaciteta potrebna je samo kod vodova koji su dirrtenzionirani za stupanj punjenja ti/d, = 0,7. Ako je vise erpki za otpadnu vodu prikljuceno na jedan zajednicki glavni iii sabirni kanalizacijski vod, moze se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja crpka uzima u racun sa O,4Vp'

Dimenzioniranje kanallzacije . Prikljucci ~ Ql

Za pojedinacne prikljucke umivaonika, tus-kada i sjedecih kada koji nemaju vise od tri promjene smjera (ukljucivo luk na sifonu) moze se primijeniti nominalna dimenzija ON 40. Ima Ii vise od tri promjene smjera, treba primijeniti ON 50.

Sabirni prikljucni vodovi ~ @J

Sabirni neodzraceni prlkljucni vod nominalne dimenzije ON 50 srnije biti dug (ukljucivo najudaljeniji pojedinacni prikjjucak) najvise 3 m, uz ON 70 najvise 5 m i uz ON 100 (bez prikljucka zahodske skoljke) 10m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m.

Za sabirni vod sa ON 50 duljine L do 6 m, odnosno sa ON 70 duljine do 10m i visinskim razlikama Hod 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sliedecu vecu ON iii cjevovod odzraciti. Sabirne vodove dulje od 5 m I ON 100 s prikfjuccirna zahodskih skoljki i visinskim razlikama Hod 1 m iii vise treba bezuvjetno odzraciti.

Sabirni prikljucni vodovi
DN uzev~i u obzir
maksimalne Kriteriji za polaganje kriterije polaganja
LAW,
ON
neodzra- odzra- Duljina L Vis ina H neodzraeeno odzraeeno
ceno eeno m') m') ON ON
1 - 50 do 3 do 1 50 -
1 1,5 50 do 6 prsko 1 70 50
do 3 od vertikale
3 - 70 do 5 do 1 70 -
3 4,5 70 do 10 preko 1 100 70 I
do3 advertikale
100 do 1 100 -
16 - do 10
bezWC-a preko 1
do 3 - 100
- 1,5 50 preko 6 iii preko 3
- 4,5 70 preko 10 1 preko 3 prisilno
odzraCivanje
- 25 100 preko 10 iii preko 3
bezWC-a
16 - 100 do5 do 1 100 -
saWC
- 25 100 do 5 1 prisilno odzraCivanje
saWC
- >16 svi prisilno odzraCivanje
we s jednim umivaonikom (WT) u EG
3 - 100 - H maksimalno 4 m iZnad poloienog veda
- razmak WC-a maksimalno 1 m od verfikale
1)
F~
Slika 1
Slika 2
~ H visinsk. razlika od prikljucka na adzrateni vod (vertikala, sabimi iii glavni vad)
do najviseg slfona
L razvijena duljina veda do naJudaljenijeg sifona @ Nominalni presjeci sabirnog prikljueka u ovisnosti a kriterijima za polaganje cijevi

-


1
1
1
-
0)
.. )
'--
1
~

1
1
1
0)
.0)
2
I

1
1
1
0)
00)
3

V
r-
1
". DN

maksim. K= 0,511 K= 0,7 lis K= 1,0 lis
dopust,
0) maksim. maksim. maksim.
dlmin it, LAW, broj LAW, broj LAW, broj
mm lis we-a we-a WC-a
68,2 1,5 9 5 2
97,5 4,0 64 13 33 8 16 4
115,0 5,3 112 22 57 14 28 7
121,9 6,2 154 31 78 20 38 10
146,3 10,1 408 82 208 52 102 25 00

25

50

vidjeli obja~njenja

ne smije se vi~e od 4 kuhinjska izljevna mjesla -> s. 13 0 prikljucili na zasebnu vertikalu (kuhinjska vertikala)

CD Vertikalne lekalne kanalizaeije s odzracivaniern

DN

70.0)

K= 0,5 lis K= 0,7 lis K= 1,0 lis
maksim.
0) dopust. maksim. maksim. maksim.
dimln II, LAW, broj LAW, broj LAW, broj
mm lis we-a we-a we-a
68,2 2,1 18 9 4
97,S 5,6 125 25 64 16 31 8
115,0 7,4 219 44 112 28 55 14
121,9 8,7 303 61 154 39 76 20
146,3 14,1 795 159 406 102 199 50 00

25

50

vidjeli objasnjenja

ne smije se vise od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 Q) prikljuciti na zasebnu vertikalu (kuhinjska vertikala)

h\ Vertikalne fekalne kanalizaeije s direklnim iii indireklnim pornocnirn \!;J odzracivaniem

DN

604 151 296

K = 0,7 lis

K= 1,0 lis

K= 0,5 lis
maksim.
.) dopust. maksim.
dlm1n V, LAW, broj
mm lis we-a
68,2 2,6 27
97,5 6,8 185 37
115,0 9,0 324 65
121,9 10,5 441 88
146,3 17,2 1183 237 maksim.

LAW, broj LAW, we-a

70'"

14 7

00

94 24 46

25

165 41 81

225 56 110

50

vidjeli objasnjenja

ne smije se viSe od 4 kuhinjska izljevna mjesla --+ s. 13 0 prikljucili na zasebnu vertikalu (kuhinjska vertikala)

® Vertikalna lekalna kanalizaeija sa sekundarnim odzracivanjem

Vrsta povrsine

0,8 0,5

Koefieijenl otjecanja 'I'

odonepropusne povrsine, npr.

- krovne povrstne nagiba veeeQ od 3'

- belonske povrSine, rampe

- ucvrscene povrsme s ispunom reski

- asfaltne povrsine

- leraeo sa zalijevanjem reskl

- krovne povrsine nagiba S. 3"

- krov s kulirom

)

1,0

- zasadene krovne povrsme"

- za intenzivno ozelenjene 0,3

- za ekslenzivno ozelenjene preko 10 em debljine sloja 0,3

__ - za ekslenzivne ozelenjene ispod 10 em debljine sloja 0,5

Dielornicno propusne povrsine i povrSine sa slabim oljecanjem, npr.

- tarac od belonskih blokova polozen na prijesak iii ~Ijaku

opiocene povrsine 0,7

- tarae s vise od 15% reski, npr.

koeka 10 x 10 em i manja 0,6

- vodorn vezane povrsine 0,5

- djecja igrali.la s dijelom nepropusnih povrSina 0,3

- sportske povrsine s drenazorn

- povrsine od sintetickoq materijala, sinteticki travnjaci 0,6

- gumna 0,4

-Iravnjaei 0,3

Vodopropusne povrsine bez odvodnje iii sa zanemarivom odvodnjom, npr.

- parkovi i povrsine pod vegelaeijom

- povrSine po~ljuneane iii obradene ~Ijakom, cjetornocno

uevr.tene, npr.

- vrtne staze s vodom vezanom povrsmorn iii 0,0

- prilazi i parkiralista od ~upljih zalravljenih blokova

1 prema smjemicama za projektiranje, izvedbu i odriavanje krovne vegetacije - Smjernice za ozelenjavanje krovova

@ Koeficijenti oljecanja 'I' za odredivanje oljeeanja oborinske vade II,

maksim. broj WC-a

12

20

28

74

OSNOVNE NORME DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMlJISTA

Kanalizacijske vertikale

Najmanja nomina Ina dimenzija kanalizaeijske vertikale je ON 70. Vertikale 5 glavnim odzracivanjern treba dimenzionirali prema ~ CD u ~ CD je naveden i broj prikljucaka kojima se vertikala smije opteretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granicni broj zahodskih skoljki (daju velike kolicine tekuceq i djelomicno krutog otpada) koji se smije prikljuciti. Osim toga, navedena je i kolicina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWs ~ s. 13. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzraclvanlem mogu se opteretiti sa 70% vecirn protokom. Oimenzioniranje prema ~ @. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (polozeni vodovi) treba dimenzionirati prema (hldi = 0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od ON 150 navise dimenzionirati prema (hldi = 0,7).

Velicine protoka pri djelomicnom punjenju cijevi dane su prema polozaju (unutar iii izvan zgrade - vidjeti i OIN 1986 - 1; 1988 - 6, tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene erte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazlozenje (v. OIN 1986 - 1; 1988 - 6).

Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode . Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode . Proracunska kolicina oborina Otjecanje 5 neke slivne povrsine treba izracunati prema jednadzbi

®

Vr= 'I'·A·

-:'-:-T-'C(n::-) =-- u 1/5 10000

gdje znaci:

Vr otjeeanje oborinske vode u I/s;

A slivna povrsina u m2;

(T(n) proracunska kolicina oborina u I/(s . hal; 'I' koeficijent otjeeanja ~ 8)

Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proracunsku kolicinu oborina od najmanje 300 I/(s· hal. Pri tome se rnoze primijeniti formula ® iii ~ 0 S. 16. Dopunjujuci OIN 1986 - 1 : 1988 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji vecih krovova predvidjeti zadovoljavajuci rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila mogu biti:

za sabirne i glavne vodove unutar zgrade rnoze se, uz suglasnost lokalnih vlasti, primijeniti i manja proracunska kolicina oborina, ali najmanje dvoqodisnji petominutni pljusak (5(0,5)' U tom slucaju je za vece rayne krovove (oko 5000 m2 iii vise) potreban proracun preopterecenja na siuca] dvadesetoqodisnjeq petominutnog pljuska (5(0,05)' Ako mjesne vlasti ne raspolazu podacima 0 oborinama, rnoze se proracun provesti s velicinarna ~ S. 16 0. Unutar podrucja preopterecenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema OIN 1986 - 1 : 1988 - 06.

glavni vodovi oborinske vode ispod povrsina koje ne treba stititi od poplave mogu se proracunati na manju kolicinu oborina, npr, 200 I/(s . hal, ali najmanje na dvoqodisn]i petominutni pljusak (5(0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti.

zbog razlicitih pretpostavljenih velicina pri dimenzioniranju odvodnje zemljista s jedne i odvodnje iz nasejja 5 druge strane, javljaju se razlike u ocekivano] kolicini vode. One se kompenziraju zadrzavanjern oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na samom zemljistu (eventualno poniranje, plavljenje neuqrozenih povrsina, reteneijskih bazena i 51.)

posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaeiju treba izvesti iznad visine plavljenja, a opterecenje vodom obuhvatiti statickim proracunom.

15

r = 300 I/(s . hal r = 400 I/(s . hal
max. w= 1,0 v= 0,8 'II = 0,5 "'= 1,0 w= 0,8 "'= 0,5
dop.
DN V, A A A A A A
lis m' m' m' m' m' m'
50 0,7 24 30 48 18 23 36
60'" 1,2 40 49 79 30 37 59
75 1,8 60 75 120 45 56 90
80'" 2,6 86 107 171 64 80 129
100 4,7 156 195 312 117 146 234
118~} 7,3 242 303 485 182 227 364
12~} 7,6 253 317 507 190 238 380
125 8,5 283 353 565 212 265 424
150 13,8 459 574 918 344 431 689
200 29,6 986 1233 1972 740 924 1479
,,' Dimenizije prema DIN 18460; za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u
tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci)
.. , Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1, DIN 19538, DIN V 19560 i DIN V 19561 CD

Veli~ine slivnog podruc]a koja se mogu prikliuciti na kanalizaciju oborinske vade i njene priklju~ne vodove pri minimalnom uzduznorn nagibu

(/mm = 1,0 cm/m, hId; = 0,7)

Sva u zemlji polozena kanalizaeija mora, bez obzira na _, CD imati nominalnu dimenziju najmanje DN 100.

Odvodnja s krova pod tlakom

Za ovaj sustav treba provesti hidraulicki proracun koji se odnosi na gradevinu. la dimenzioniranje sustava treba racunati 5 najmanje 300 1/(5' hal.

Za funkeioniranje potreban uspor u podrueju odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi uskladeni 5 odredbama DIN 19599. Posebna izvedba krova 5 planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statickom proracunu.

Pri dimenzioniranju tlacnih vodova za odvodenje oborinske vode, kao raspoloziva tlacna visina uzima se razmak izmedu odvoda i povrsine usporene vode. Redueiranje nominalne dimenzije ejevovoda u smjeru tecenja vode dopusta se, odstupajuci od odredaba u DIN 1986 -1 : 1988 - 6, ako je to dokazano hidraulickirn proracunorn, Na izljevu, tj. na prijelazu u glavnu iii sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao ejevovod sa 510- bodnim vodnim lieem, treba osigurati pretvaranje visoke kineticke energije redueiranjem brzine tecenia na ~ 2,5 m/s.

Petominutna kolicina oborina, proracunana metodom koefieijenta vremena

Kao primjeri petominutnog pljuska, cija se kolicina na promatranom podrucju, statisticki gledano, prekoraci jednom godisnje, jednom u dvije iii jednom u 20 godina, navode se podaei izAN - radnog lista A 118 u tabliei 15. lzricito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu 5 promijenjenim kolicinarna oborina. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemliista treba uvijek koristiti posljednje izdanje AN - radnog listaA 118.

Jednom godisnje prekoracene kolicine oborina petnaestominutnog pljuska (15(1.0) prema Reinholdu i noviji podaei izAN - radnog lista A 118 podloga su za proracun petominutnih kolicina metodom koeficijenta vremena.

(15(1) petnaestominutni pljusak cija se koiicina, statisticki gledano, prekoraci jed nom godisnje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema AN - radnom listu A 118. Ova se kolicina moze samo u obrazlozenirn iznimnim slucajevlma upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljista.

(5(0.5) petominutni pljusak cija se kolicina, statistickl gledano, prekoraci jed nom u dvije godine.

(5(0,05) petominutni pljusak cija se kolicina, statisticki gledano, prekoraci

jednom u 20 godina.

Dimenzioniranje rnjesovite kanalizacije

Kolicina mjesovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje kanalizaeije, sastoji se od kolicine fekalne vode Vm i kolicine oborinske vode Vr.

Vm = Vs + Vr u lIs

Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Za glavne vodove rniesovite kanalizaeije izvan zgrade 5 prikljuckorn na kanalizaeijsko okno sa slobodnim teeenjem mogu se upotrijebiti eijevi sa DN 150 iii vise (hid, = 1, cijev puna bez unutarnjeg iii vanjskog pretlaka).

16

OSNOVNE NORME DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJISTA

Koli~ina oborina
Mjesto "5(1) '5(0.5) '5(0,05)
I/(s· hal
Alzey 114 254 540
Baden-Baden 120 267 569
Bitterfeld? 95 212 450
Bonn 108 240 512
Braunlage 96 214 455
Bremen , 108 240 512
Bremerhaven 117 260 554
Bremervorde 102 227 367
Dieburg 132 294 625
Dortmund 120 267 569
Dresden" 102 227 484
Essen 96 214 455
Flensburg 100 223 474
Frankfurt/Main 120 267 569
Garmisch-Partenkrichen 200 445 948
Gelsenkirchen 120 267 569
GieBen 120 267 569
Gottingen 98 218 464
Grambek/Holst. 117 260 554
Halle'" 84 187 398
Hamburg 99 220 469
Hannover 100 223 474
Hannover-Langenhagen 98 218 464
Homburg (SaarI.) 131 292 621
Idar-Oberstein 125 278 592
Ingolstadt 105 234 498
Jever 74 165 351
K61n 97 215 458
Konstanz 150 334 711
Krefeld 112 249 531
Lampertheim (Hessen) 129 287 611
Lingen (Ems) 130 289 616
Leipzig'} 97 216 460
Losheim (SaarI.) 139 309 659
LObeck 106 236 502
Mainz 117 260 554
Monchengladbach 105 234 498
MOh!hausen*) 87 194 412
MOnchen 135 301 640
Munster-Lager 100 223 474
NeumOnster 111 247 526
Oldenburg 108 240 512
OsnabrOck 150 334 711
Passau 123 274 583
ROsselsheim 130 289 616
Saarland (allgem.) 135 301 640
Saarlouis 136 303 644
Sprendlingen 133 296 630
Stuttgart 126 280 596
Torfhaus/Solling 119 265 564
Trier 131 292 621
Tubinqen 200 445 948
Ulm (Donau) 140 312 663
Wetzlar 122 272 578
Wilhemshaven 85 189 403
Wolslburg 112 249 531
o} Ove vrijednosti potiecu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte
fOr die Entwaserungstechink)" GE 1940. @ Kolicina oborina

A Antena

B Gromobran

E Uzemljenje npr, u

~'r"'"'''''' temeljima

: , F Daljinski dojavni uredaj

: : G Plinska cijev

.. , H Cijev grijanja

:.:l'" PE Kabel osiguranja

V Spojni kabel za TN rnrezu

"==lo!i~==!:I~:: W Brojilo potro~nje vode

~:: I Izolacijski komad

:::i!!::'!!: :!!':::~::!!::!'!':::~::'!!: :'!!:::~: :'!!::~E'!!::'!!:;!'!';:!!':::'!!;;!'!'::!!:::~::~::!!'; :!!!:::!~ L ~~n~k~a~~rVi

P Nosac iziednacanja potencijala

R Kutija prikljucka jake struje

1~lllllll S Kutija priklju~ka jake struje

._._._ 1 Rev. okno e 1,Oil. 2 Kanal fekalne vode

3 Kanal mje~ovite vode 4 Kanal oborinske vode 5 Prikljucak vode

6 Prikljucak pi ina

7 Priklju~ak na

toplovod

8 Priklju~k struje 9 Priklju~k telekomunikacija

/ /

I 8

I '"

/ ·s·

f ~

,i /

Prostorija za kucne priklju~ke prema DIN 18012

podni odvod

PE FA

Vodovl za izjednacavanje potencijala

® Ku6ni priklju~ci

Svjetla ~irina (LVV)
za okna u m
Presjek za dubinu okna cd
okna
>O.4m do <0,8 ~o,a
0 0,8 1")
D 0,9 x 0.9
[==:J 0,6 x 0,8 0,8)( 1 bez penjalica. bez peneuca

Primjer zglobni priklju~k

*1 Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti 5 promjerom cd O,B m

@ Mjere za okno _, ®

1 Kucni prtktiucak

plina

2 Glavni ventil za plin 3 Izolacijski komad

4 Zatvarac

5 Mjerilo potrosnie plina

6 Izjednacavanje potencijala

7 Cijevi grijanja B Vertikalna kanalizacija

9 Uzemljenje u temeljima

10 Kutija kucnoq prikljucka struje 11 Kabel

telekomunikacija 12 Gromobran

13 Otvor za ventilaciju 14 Priklju~ak vode

tvor za ci~cenje

® Izvedba okna sa zglobnim prikljuckorn

OSNOVNE NORME

DIN 1986,18012, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJISTA U obiteljskim zgradama za jednu iii dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kucne prikljucke, Prostorije za kucne prikljucke treba projektirati u suglasnosti s poduzecirna za opskrbu i odvodnju, Moraju biti pristupacne s opcenito pristupacnih prostora (npr. stubiste, podrumski hodnik) i ne smiju sluziti za prolazenje. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze prikljucni vodovi ~ CD - CD. Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata najmanje 65/195 em. Kod prikljucka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. Kod prikllucka na vodovod iii toplovod potreban je odvod u podu. Mora postojati rnoqucnost odzracivanja izravno u vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Prostoriju treba zastitlf od smrzavanja.

Dimenzije prostorije za prikljucke: do 30 stambenih jedinica 1 do 10 stambenih jedinica ako postoji prikljucak na toplovod: svijetla sirina 2:.1,80 m, duljina 2,00 rn, vis ina 2,00 m ~ CD. Do 60 stambenih jediniea 1 do 30 stambenih jediniea S prikljuckorn na toplovod: slrina 1,80 m, duljina 3,50 rn, visina 2,00 m.

1 Mehanicko odzracivanie

kupaonicalWC $100 2 Otpadna voda $100 3 Dovod grijanja ON 25 4 Odvod grijanja DN 25 5 Topla voda ON 20

6 Cirkulacija ON 15

7 Hladna voda DN 25

tus

® Instalacijsko okno

tlacni vod s povratnim zaklopcem

Tlacna ravnina

Gornji rub poklopca okna jayne kanalizacije

tlacni vod

dno priklju~nog kanala ~

dno mjesne kanalizacije

Prikljucak na mjesnu kanalizaciju

AxB ,
Kapa- Visina dizanja u m Dimenzije u mm DN,
citet 3 7 14 A B Zad do umm
Obiteljska zgrada m3/h 47 12 - 1000 1000 450-500 100
Zgrada za vise m3/h 64 22 - 1800 1300 700-850 125
obitelji
Stambeni blok m'/h 144 100 18 2600 1950 BOO-900 150 ® Uredaj za dizanje DIN 1986 T 31

17

Simboli i oznake za kanalizacijske vodove i predmete

DIN 1451, 1986, 18460

Tlocrt

Nacrt

-05-

I

:g

I

--OR--

, • i!i

a ovlsno 0 vrsti vodova

t

1

-EJ

~

I

J100

r125

I-

[][]- rn-

~ ~

H Sp H Sp

[][]- rn-

HSp HSp

18

Naziv

CD Fekalna kanalizacija, ako je pod tlakom oznacava se s OS

A Kanalizacija oborinske vode, ako je \& pod tlakom oznacava se s OS

® Mjesovita kanalizacija

Odzrac'J!.,_vod, oznake za smjer @ kao --> @ , npr. pocinje i nastavlja S8 prema gore

® Vertikala

Oznake za smjer a)prolazno

b) pocinje i nastavlja se prema dolje

c) dolazi odozgo f zavrsava S8

d) pocinje i nastavlja se prema gore

® Promjena materijala

(J) Zatvarac na kraju cijevi

® Cijev za ciseenje s kruznim iii pravokutnim otvorom

® Zatvarac cijevi za ciscenje

® Promjena nominalnog promjera

@Silon

@ Izljev iii odvodni zljeb bez silona

@ Izljev iii odvodni zljeb sa sifonom

t.:t:t'\ Odvod s povratnim zatvaracem za \!Y vodu bez lekalija

@ Separator masti

® Separator skroba

® Separator benzina (separator za lake tekucine)

@ Taloznik za mulj

® Separator kiselina

~ Separator lozulja (separator za lake 'e:!I tekuc':ine)

@ Brana za lotivo ulje

f,V;\ Brana z~ lozulje s povratnim \t9 zatvaracem

r.:vl\ Povratni zatvarac za vodu bez 'eJ.I lekalija

@ Povratni zatvarac za lekalnu vodu ~ Okno sa slobodnim protokom

"E::!J (prikazano za odvod lekalne vode)

® Okno sa zatvorenim protokom

Tlocrt

Nacrt

1c:::31

D

V

77777777

CJ

D

CD m

DO

Mali uredaj za @ proclscavanie, dvoetazni sustav

Mali uredaj za @ prociscavanje, viseetazni sustav

fAt:!" Mali uredaj za ~ protisCavanje, viseetazni sustav

Mali uredaj za @ prociscavanie, viseetazni sustav

lAd, Upojno okno, upojni \::::!:9' bunar

fM>;.. Podzemni hid rant ~ DIN 2425

~ Nadzemni hid rant Ii:!:!! DIN 2425

-----<;;;-- @ Vrtni hid rant ~ DIN 2425

OSNOVNE NORME VODOVOD I KANAUZACIJA

Naziv

@ Pumpa za odvodnju podruma

@ Postrojenje za dizanje lekalne vode

@ Kada za kupanje

@ Tus kada

® Umivaonik, umivaonik za ruke

@Bide

® Pisoar

@ Pisoar s automatskim ispiranjem

@ we skoljka, stojeca

® we skoljka, zidna

® Izljevna skoljka (trokadero)

® Sudoper, jednostruki

@ Sudoper, dvostruki

@ Stroj za pranje posuda

@ Stroj za pranje rublja

@ Stroj za suserqe rublja

@ Klima uredaj

~ ® Siavina hladne vode ~ W @ Siavina tople vode

L> tE::h Pornicna slavina hladne

r '0 vode

~ ® Siavina s navojem ~ ® Tlacni ispirac WC-a

~ ® Izljevni ventil s plovkom ~ @ Prskalica za tus

~ @ Prskalica na cijevi

Simboli za plinske instalacije

25

)(

--1RT

-t-RK

III

B

II

800

CD @

@

Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru)

Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru)

Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru)

Ulaz plinovoda u zgradu

® ® CD ® ® ® @ @ @ @ @

® ® @

@) @ @ @ @) @

Izolacijski element

Instafacija u usponu

Nastavak instalacije u usponu

Instalacija u padu

Krizanje dvaju vodova bez povezivanja

Kriini spoj

Odvojak

T - komad za ciseanje

K - komad za ciseanje

Spoj s dugim navojem

Vijeani spoj

Spoj prirubnicom

Zavareni spoj

Zaporna slavina

Zaporni zasun

Zaporni ventil

Termostatski zatvarac

Kutna slavina

Redukcija tlaka

Plinsko brojilo

Plinski stednjak (4 plamenika)

Plinski stednjak s grijalicom (4 plamenika)

® Plinski hladnjak

Plinska toplinska pumpa

Cijev za otpadni plin (s podatkom 0 promjeru)

Uredaji za otpadni plin (s podatkom 0 dimenzijama); takeder i za dimnjak za otpadne plinove

Filtar

Plinska grijalica za prostorije

® Plinski protoeni bojler

@ Plinski kombinirani bojler

Pllnskl pricuvni bojler

OSNOVNE NORME PliNSKE INSTAlACIJE U VISOKOGRADNJI

Plinska grijalica za prostorije s montai:om na vanjski zid (s podatkom 0 kapacitetu)

Plinski grijaCi kotao

Fleksibilni vod

plin zuto I hladna voda sYjetloplava

cirkulacija tarmoplavo ~39

tecta voda karmin crveno \:i!3) Boje za vodove:

preljeverno

grijanje loplom vodom dovod cinober crveno grijanje loplom vodom odVod piavo

Kucni pnkfjucak okomito na frontu zgrade

5 5

Produkti sagorijevanja plina

7 1 Kombinacija elemenata

na ulazu u zgradu

8 2 Regulator ttaka

3 Zatvarac

4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod

6 Opskrbni vod 7 Odvojak

B Armatura za prikljutak aparata. lermostatski zatvarac

9 Plinski aparat: !tednjak. bojler

@ Plinsko brojilo u podrumu

6

!ii!: 4 GVU ~Instalater

ct_t;:::J:-e-::i>OCHI~

5 ,

@

Opskrba plinom

Kucni prikljueak za vodu i plin u istom prostoru sirine 1 m i dubine O,30m

1 Opskrbni vod gradske mreze

2 Celibli vod - kutni

prikljutak

3 Obloi:na cijev

4 Osigurat na jzvlarenje 5 Glavni zatvarac (HAE)

s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica izmedu

GVU i instalatera

7 Regulator tfaka

1 Minimalna zapremina 1 m3/kW

2 Otvcr za otpadne plinove ked kapaciteta kotla do 50 kW .z 50 crr? blizu poda

3 Otvor za otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 50 kW presjek otvcra 150 cma • 2 cma za svaki kW preko 50 kW

Primjer: kapacitet kotIa 65 kW = 50 kW·15kW

150cmH (15x2 = 30)cm2= 180 ems

Plinski aparati

'Iermicki kapacitet kW

Protoka plina m'/h

Plinski bojler

8,8-28,1

1,14-3,62

Cirkulacijski 9,5 - 28,4 1,23- 3,67

bojler

Spremnik 5,1-13,9 0,70-1,91

vruce vode

Plinska pee I 2,6-60,3 0,34-7,79 plinski kotao

@ Vrijednosti prikljueaka na plinsku instalaciju

Osigurac strujanja ; zaklopac za otpadne plinove

@ Plinska brojila na katovima

1 Siobodno postav'[en plinski cevovod. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane znreoe. npr. aka je kotlovnica u tavanu. Plinovod ne zathijeva zastitu od smrzavanja

2 Plinska cijev ispod tbuke

3 Plinske instalacije u oknima iii kanalima se rnoraju ventilirati. otvori eke 10 cma. Ked spustenih stropova moraju se ti otvoei razdijeliti u dijagonale.

@ Polaganje plinskih cjevovoda

® Kotlovnica:> 35 kW

B

9

19

Kunaonica

~150cm'_~ I

Kuhinja s prozorom

Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osiquraca strujanja.

Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogu6nosti zatvaranja

Isto od ventilacijskog okna blizu poda

I

_G) Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom

1Iil' ':':':~.~ I : ,..-K_uh_ln_Ja_s_pr_oz_o_ro_m _

.,~=·-lr, ... :'.:: .. :' ... :I!.:I:l ... :!~ ~ii~:~~:

odvodne cijevi iznad osiquraca

I strujanja plinskog bojlera

_~ VV ~ 150cm'.... ~ :

® Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kOlnskom ventilacijom

~1,8(

'3" Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kotnskom ventilacijom; dopusteno \::!.) sarno ako postoji 1 mJ obujma prostorije po instaliranom kW

_,. K~u...,p_ao_n_ic_a 1 i ~"' .. ~

-l "~='- ~D 0

Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi, ali iznad osiguraca strujanja

@ Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije

Tlocrtna Obujam, kW koji ce biti
povrsina uz vis. 2,5m instalirani 140W/m 110W/m 80W/m' 40W/m'
6m' 15m3 3,75 kW 27W/m2 34W/m' 47W/m' 94W/m'
8 20 5 36 45 63 126
10 25 6,25 45 57 78 156
14 35 8,75 63 80 109 218
16 40 10 71 91 125 250
18 45 11,25 80 102 141 282
20 50 12,5 89 114 156 312
22 55 13,75 98 125 172 344
24 60 15 107 136 188 376
26 65 16,25 116 148 203 406
28 75 17,S 125 160 219 438 ® Velieina i kapacitet toplinskih uredaja

20

OSNOVt'1IE NORME PUNSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 ~ III

Uredaji - potrosaci plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov poloza], veliclna, gradevinska izvedba i nacin potrosnje ne izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW.

Razmak izmedu dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uredaja i instalacija iii eventualno urnetnute zastite od toplinskog zracenja mora biti dovoljan da se iskljuci opasnost od pozara, Taj razmak mora svakako biti ~ 5 em.

Ti prostori izmedu zapaljivih materijala i potrosaca odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kako ne bi doslo do akumuliranja topline. Ne smije se ometati odvodenje otpadnih plinova.

Peel na vanjskim zidovima sa zatvorenim lozlstern, ako su u zatvorenom sanducastorn okviru, moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilaeijskim otvorima presjeka po 600 em2. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i naertima proizvodaca uredaja. Obloga mora bocno i sprijeda udaIjena ~ 10 em od kucista peel,

Ostale peel, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti sto blize dimnjaka.

Za velicinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termicko opterecenje, odnosno zbroj nominalnih terrnickih opterecenja. Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba obujam prostorije izracunati prema gradevinskim mjerama. Gradevinske mjere su svijetle mjere dovrsenih prostorija i otvora.

Mali bojleri (protocni)

U prostorijama do 5 m3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m3 do 12 m3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera, Takve prostorije moraju imati ventilaeijske uredaje. Prostorije od 12 m3 do 20 m3 moraju imati iii ventilaeiju iii odvod plinova iz bojlera. Za prostorije veee od 20 m3 nije potrebna ni ventilaeija ni odvod plinova.

®

Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvodenje otpadnih plinova preko krova

Pocetak dimnjaka rnoze biti na doticnoj etazi

rrSO/l00mrn 0.7s/l.00m~® II

(j) Dimnjak za otpadne plinove

Razmicanje uvoda

Grad iva

Vidjeti razmak od zapaljivih elemenata TRCI

+ DIN 18160

®

Prikljucci na dimnjak za otpadne plinove

potrosaci struje

-<IID 8+ @

Q ([)

-0

-8

-8

~ ~ -rn

.,e..

r:i'\ Elektricni uredaj \.V opcenito

A Elektricni stednjak s I.6l tri ploce

r;)\ Kombinirani elektricni \.:V stednjak s dijelom za ugljen

IA\ EI~ktricni stednjak s '..:!..J pecrucom

® Pecnica

® Mikrovalna pecnica

(j) Inlracrveni grijac

® Ploea za zagrijavanje

® Stroj za pranje posuda

® Kuhinjski stroj

Uredaj za hladenje, f.t.t\ npr. uredaj za duboko \!y hladenje, broj zvjezdica vidjeti DIN 89S0 dio 2

@ Zarnrzivac, broj zvjezdica vidi gore

@ Klima uredaj

@ Uredaj za toplu vodu

r.t.::\ Spremnik za toplu ~vodu

® Protocni bojler

@ Friteza

@ Ventilator

® Generator opcenito

@ Motor op6enito

f.i.t\ Motor s naznakom 'CY vrste zastite prema DIN 40050

A Susilo za ruke, susilo ~ zakosu

® Stroj za pranje rublja

M::iI Stroj za suserqe ICY rublja

@ Infracrvena grijalica

ITIIIl

~ Grijanje prostorije 'e3I opcenito

A Termoakumulacijska 'eJ grijalica

~ Md. Elektricno grijano ~ 'e3I staklo

@ Svjetiljka cpcenito

hflI Visestruka svjetiljka s V 5 x 60 ~ naznakom broja i

~ snage sijalica, npr. S sijalica od po 60W

t--+-+--I 36W

@ Pomicna svjetiljka f.YlI Svjetiljka s

~ prekidacern

@ Svjetiljka u nizu

h}, Svjetiljka s ~ priqusivacem

® Svjetiljka za paniku

® Svjetiljka za nuzdu ® Refiektor

~ Svjetiljka s dodatnim \::!;!I svjetlom za nui:du

hflI Svjetiljka s dvije 'e!!J odvojene strujne niti

@ Flourescentna svjetiljka s priborom

~ Flourescentna

~ svjetiljka s podacima

~ Svjetiljka s metalnim ~ parama, opcenito

r.<-i\ Niz svjetiljki, npr. 3 ~ svjetiljke po 36W

r.:iA\ Niz svjetiljki, npr. 2 ~ svjetiljke po S8W

Signalni i komunikacijski uredaji

-{]J

-ill

-EJ ill -0

C? Strafarski automat. ~ npr. s siqurnosrum prekidacem

@ Dojava vibracija (trezorsko klatno)

~ Dojava promjena ~ svjetla, svjetiosna barijera

@ Dojava pozara s tasterom

~ Au~ornatska dojava '\!21 pozara

@ Dojava policiji

r.:::1\ Dojava pozara s ~ mehanizmom za pokretanje

tS'lI Dojava taljenjem ~ metala

tS'lI Automatski pokazivac ~ temperature

r;;). Automatski pornocni '0 uredaj za dojavu pozara

@ Sigurnosna brava za prolaznike

~ Glavna stanica '& prostrojenja za dojavu po.i.ara

r,;::,... Automatska dojava ~ promjene osvjetljenja, npr. lotocelija

@ Sporedni sat

@ Glavnisat

@ Glavni signalni sat

i8\ Pojacalo, siljak ~ strelice oznacava smjer pojacanja

~ Telelonski aparat, ~ op6enito prema DIN 40700, dio 10

~ Visestruki telelon, '<:!:31 npr. sekretarska garnitura

Q Telefon s potpunom IV vanjskom linijom

~ Telelon s dielornicnorn Ii::!:JI vanjskom linijom

r;;;:;,. Telelon s internom 'e linojom

® Zvucnik

® Radio aparat

@ Telefizor izmienicni

@ Interfon, npr. veza kuce i ulaza

f7:1\ Protusmjerni interfon, \!_!I npr. kuca - ulaz

f-M.. Telefonska centrala, \!..9 opcenlto

~ Mehanizam za \!..:5!J otvaranje vrata f7/:.. Signalna svjetiljka, I!..Y signalna sijalica,

svjetlosni signal

® Tipka za zvono

~ Pozivna tipka s \!...3Ilmenima

@ Mikrofon @ Slusalica

@ Glavni razdjelnik (signalni uredaj)

~ Preklopnik ispod V:!3I ibuke

to:i\ Preklopnik nad 'eY zbukorn

@ Truba iii rog, opcentto

~ Truba iii rog s

~ naznakom vrste struje

ro:.i\ Kutni interfonski IV aparat

~ Ulazni interfonski ~ aparat

OSNOVNE NORME ElEKTROINSTALACIJE DIN 40711,40717

@ Fonograf

~ Uredaj za

~ reprodukciju tona

® Magnetofon

IO'd. Pozivna i prekidna 'e ploea

@BrOjilO

r::::::110 A th.1\ Plota brojila, npr s L_____j ~ jednim osiquracern

-W}GJ o

~

~

-§-

9 9 W

~ 9

-0-

-9-

9 V W

~ 9

frYlI Uklopni sat, npr. za v:!5:I promjenu tarife za struju

@ Dojava temperature

MAl Vremenski relej, npr. '0 za stubisnu rasvjetu

fn<:., Relej iii prekidac sa ~ zmiganjem

tni!A Prekidac za strujni '<?31 udar

rr?T.. Obrtni relej za V?!J frekvenciju zvuka

fn6\ Barijera za

~ frekvenciju zvuka

@ Budilica. opcenito

~ Budilica s naznakom ~ vrste struje

@ Udarna budilica, gong

Q Budilica za sigurnosni 'I;!!) prekidac

c;:;;.. Budilica s

~ oqranicenjem . vremena zvoruave

@ Motorna budilica

@ Budilica bez prekida zvonjave

r:;:;;:;., Budilica sa

~ svjellosnim signalom

@ Cegrtalka

@ZUjaIO

@ Sirena, opcenito

~ Sirena s ~aznakom ~ vrste struje

~o ~ Sirena s naznakom II ~ visine Irekvencije,

npr. 140 Hz

~150/270 ~ Sirena sa zavijajutim ~ tonom, npr. od ISO do 270 Hz

21

Struja DIN 40710

~2kHz

CD Istosmjerna struja

~ Iz~je~icna struja \!;) opcemto

(.;\ Izmjenitna struja s \:=J naznakom frekvencije r:i\ Tehnicka izmjenitna \.:!.I stnqa

lzmjeniena iii ® istosmjerna struja

(svestrana struja)

® MjeSovita struja r-i\ Niskofrekventna \!_) izmjenicna struja

® Visokofrekventna izmienicna struja

® lzrnjenicna struja najvise frekvencije

Oslonc] vanjskih vooova DIN 40722

----- ® Vod opceruto @ Podzemni vod

@ Osionac, stup opcernto

o @ Natezni stup

8

@ Drveni slup

~ ~~ovn! nosac, ~on~ola, ~ cqevru stop opceruto

@ Natezni stup

@ Resetkasti stup opcneruto

@ Nalezni stup

i'4KI Armiranobetonski stup ~ opceruto

® Natezni stup

@ Stup sa stopom

@ Dvoslruki stup

A Popretno postavljeni IE::JI H - slup iii portalni stup

M), Portal od re$etkastih 'CY stupova

h? Uzduzno postavljeni '8 A- stup

~ Oslonac s vlacnim "e;1) usidrenjem

® Oslonac s razuporom @ Stup sa svjetiljkom

8

Vodovi i spojevi voclova

mm

mm

22

® Izvedeno

. - ® U gradnji ® uprojektu @ pomitni vod

o

h::n Podzemni vod, npr. ~ uzemlJenJe

~ Nadzemni vcd, npr. "'2:Y slobodni vcd

,.::;;,.. Vod na porculanskim 'e3J izolalorima (izolacijska

zvona)

@ Vod nad ibukom

® Vod uzbuki @ Vad ispod zbuke

@ Izolirani vod u

__ 0-=-__ izolacijskoj cijevi

Izolirani vod za suhe (I) @ prostorije, npr. iiea u

--'-'---- clJevl

(f) IA.1\ Izolirani vod za

--'-'--- ~ vlaine prostorije

(k) ~ Kabel za polaganje

--""--- '\!9 vani iii u zemlji

Voclovi, oznake, namjena Zastitni vod, npr.

@ uzemljenje, nulovanje iii zastitni prekidac (staro)

@ Signalni vod

Cu 20 x 4

3

@ Telefonski vad @ Vod za radio @ Vod sa simbolima

@ Pojednostavljeni pnkaz @ Zastitni vodic (PE)

@ PEN-vodic

® N-vodic

@ Strujna traka

!

>S'h$$$$jj$W @ Strani vod

++++++ -X-X-X-X-X- 0-0-0-0-0 -1-1-1-1-1-

I

I

L._._.-'

_L

Daljni oblici prikazivanja, ti:A\ npr. telefonija, nocno Ii:!Y ukljueivanje, vod za trepi:ui:e svjetlo, vod za rasvjetu u nuzdi

@ Uvijeni vod, npr. dvoiilni @ Koaksijalni vod

o

A Pravokutni suplji vad za ~ naivisu frekvenciju

@ Vod usmjeren prema gore

fcri. V~ usmjeren prema ~dolJe

I

o

@ Vod prolazi i gore i dolje @ Spoj vodova

~ Razvodna kutija,

Ii:I!5I prikaz ako je

polrebno

@Kutija

fC);. Krajnji pri~ljutak,

~ kraJnJa racva

Ormaric za kucni @ prildjueak jake struje opeenito

Ormaric za kucni @ pri~ljutaks naznakom

naclna oSlguranJa

® Razdjelnik

fad.. Uokvirenje aparata, npr. ~ kuciste, razvadni

ormaric, razvodna ploea

@ Uzemljenje op6enito

@ Mjesto prikljueka sigumosnog vada prema VDE 0100

@ Masa, tijelo

I'M! Element. akumulator \!3 iii baterija

f7:>\ T ransformator, npr. \!..:!} transformator za zvono

T 3~63A

,I

~ 1

B1SA. I

~

~ $( O~1

@ Pretvarae opcenito

lspravliac, npr, @ prikljue~k na mrezu rzrruerucne struje

@ Pretvarac, npr, izrruene polova

@ Osigurae opcenito

f-7d\ Navojni osigurac, npr. \!,5!1 10A i tip Oil, tropolni

Niskonaponski

@ osigurae visokog kapaciteta (NH), npr, 50A velicina 00

rorl. Rastalni prekidae za '<!::!I osiguraee, npr, 63A tropolni

@ Prekidac, zatvarac

fcYl\ Zastitm prekidac, Ii:I!5I eetveropolni

~ Zastitni prekidac ~ snage, npr. 16A, Iropolni

fci'A\ Zastitni prekidac za ~ motare, tropolni

to? Prekostrujni relej, npr, 'e:JI predprekidae

~ Prekidat za

'<!::!I iskljueenje u nuidi

IiHI Zvjesdasti trokulni ~ prekidac

~ Pokretac, upravliaeki ~ otpornik, npr, s 5 stupnjeva pokretanja

@ Tipka - prekidac

1M. Osvijelljena tipka - ~ prekidac

rn:t\ Prekidac s

~ kontrolnom sijalicom

IlVlI Prekidac 1/1

~ (iskljutivanje, jednopolni)

A Prekidae 1/2

V!!:3I (iskljucivanje, dvopolni)

~ Prekidac 1/3

~ (iskljucivanje, tropolni)

fn?I Prekidat 4/1 (grupni \f!3I prekidat, jednopolni)

~ Prekidat 5/1 (serijski ~ prekidae, jednopolni)

rn::n Prekidae 611 (izmjenieni V'!!.l prekidac, jednopolni)

trulI Izmjenieni prekidat, ~ poleznr

tnrl. Prekidac 4/1 (kriZni ~ prekidae, jednopolni)

@ Vremenski prekidae

@Dimmer

@ Senzorski prekidac

@ Dodirni prekidac

r-h ~

~

~ -0 IT] IT]

3/N/PE

OSNOVNE NORIIIIE ELEKTROINSTALACiJA DIN 40717, 40711, 40710

r;;:;;;-.. Se~zorski efekt, ~ opcernto

@ Dodirni efekt, opcenito

~ Pasivni infracrveni ~ senzar pokreta

~ Vre~enski re~ej, npr. za 'I!!Y stubisnu rasvietu

@ Prekidac za strujni udar

@ Prazna kutija

~, A A

J/N/PE

@ Visestruka utitnica

Q Jednostruka uticnica sa ~ zastitnirn kontaktom

~ Kao. gore, za trofaznu ~strUjU

~ Dvostruka uticnica sa ~ zastitnirn kontaktom

® Ulicnica s prekidacern

@ Uticnlca sa zatvaracern

t::;;;\ Prikaz po potrebi za ~ okornlto

t:.ri\ Uticnica za razdjelni ~ Iransformator

t.t:;;;\ Ele.ktritni prikljutak ~ opcenito

@ Prikljueak trofazne struje

@ RWA - tipka ventilatora

g

RWA

® RWA - tipka dojave '

@ Dojava pozara (tipka)

® EDV - prikljucna kutija

tio;\ Sirokolraeni

~ komunikacijski uredaj

@ Telefonski razdjelnik

@ Telefonska ulicnica

@ Utienica za antenu

Q Anlenski.odvojak, npr ~ dvostrukl

r+-, @ Antenski_ razdjelnik, npr. U I!.f::) dvostrukl

@ @ Anlensko pojatalo

Q Uticnica za antenu ItY (prolazna kutija)

~ Antenska uticnica s '1.:!9 prikljucnim otpornikom

svjetlosni signalizatori D~0708

r:t'I Svj~lIosni signalizator

\.2..J opcenito

~ ~ Trepcuci signalizator s

\.I:;J \61 pokazivacern smjera

~-

~ t7\ Svjetlosni signalizator s \...fJ \:V tinjalicom

6 ® Pokazivae s automatsy kim vracaniern

~ ® Pokazivae s automats-

~ kim vrai:anjem svjetleti

~

6 ® Pokazivac bez ~utoy matskog vracanja

~

.r>. @ Signalizator s ureclajem V za punJenJe

.c @ Signalizator s pisacern

@ @BrojilO

~O @BrojilOSaSvjetiOSnim

~ slgnallzatorom

~ @ Visestruki signalizator

?,_ r:;;;... Signalizator obustave Q$J \!31 napajarqa

(.;\ Svjetlosni signalizator s \.:f?_j prekldacern za zamratenje

Pokazivae s automats-

o kim vrai:anjem svjelleti iii rnasuci

® Pokazivac bez automatskog vracania svjetleci

Baterije

ITillIIIl @ Baterija od elemenata

11IIIIIIIJ1@7Akumulatorskabaterija

. _ (4 cehJe)

-il-- -il-- @ Elemenl, akumulator

Gromcbranska instalacija DIN 48820

® Kontura zgrade ---0-- - @ OJuk i olucna djev

~ Armirani beton s '6 prikljuckom

ILT

,.::;;:;., Geliena

~ konslrukcija

@ Metalni pokrov ® Dimnjak

r,;a. Krovni nosac za \t9' elektricne vodove

OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40708, 48820

Elektrieni aparat

Prikljucena snaga (kW) lzrnjenicna struja Trofazna struja

Elektricni stednjak Ugracleni kotlic Ugraclena pecnica Mikrovalna pei:nica Ro$tilj

~ Ekspanziona \!:!J posuda, spremnik

® Resetka za snijeg

® Antena

® Metalni cjevovodi h":;\ Gromobranski

~ vod, otvoren

® Podzemni vodovi ~ Vodovi ispod krova i ~ pod zbukorn

8,0 14,0

6,0 8,5

2,5 5,0

1,0 2,0

0,8 3,3

Toster I topla ploca

Rucni misker I sokovnik I mjesalica

0,9-1,7 02

Ekspresna ploca 1,0 _ 2,0
Ploca za valel slastice 1,0 2,0
Espresso kava 0,7 1,2
Frileza 1,6 2,0 I
Napa 0,3
Aparat za vrelu vodu 31151 2,0 I
Bojler 5111011151 2,0
Bojler 151130 I 4,0
Bojler 501-1501 6,0
Protocni bojler 301-120 I 21,0
Protocna grijahca I 18,0/21,0/24,0
Elektricni stojeci bojler 2001-1000 I 2,0 18,0
Glacalo 1,0 I
Stroj za glacanje 2,1 3,3
Centrifuga 0,4
Kombinirani stroj za pranje 3,2
Stroj za pranje rublja 3,3 7,5
Siroj za suserue rublja 3,3
Susilo za kosu 0,8
I Susilo za ruke 2,1
Susilo za rucnike 0,6
Ovlazivac zraka 0,1
Infracrvena grijalica 0,2 2,2
Solarij 2,8 4,0
Sauna 3,5 4,5 18
Kupaonska grijalica 1,0 2,0
Hladnjak 0,2
Zarnrzivac 0,2
Kombinacija hladnjak I zarnrzivac 0,3
Stroj za pranje posucla 3,5 4,5
Centar za pranje posuda 3,5 5,0
Usisavae 1,0
Usisavac perkusioni 0,6
Ureclaj za eiS6enje cipela 0,2
Naprava za lastenje poda 0,5 @ Prikljuena snaga elektricnih aparala

Stambena Broj strujnih krugova za
povrsma m2 rasvjetu ! uncnlce
do 50 2
od 50 do 75 3
ad 75 do 100 4
od 100 do 125 5
preko 125 6 @ Prema DIN 18015/2

r

°

"'" h:4\ Prihvatna molka,

• ~ I::!Y motka za zaslavu

1 ...._ t:;?, Prikljucak na

,_.-- I:i?3I qevovod

-1-1-

@ Mjeslo razdvajanja ~ Cijev i. sipka za \::!I uzemljenje

@ Uzemljenje

@ lskriste

-H-

---a::B------ @ lskriste zatvoreno

@ Slabilizator

---.-)-- @ Prolaz kroz krov

@ DizaJo

~ ~ C), Brojilo za vodu, l_\V___j l___S!_j ~ brojilo za plin

Siambena povrsina m2

Brc] strujnih krugova za rasvjetu i uticnice

do 45 od 45 do 55 od 55 do 75 ad 75 do 100

preko 100

@ Bogalija oprema

Po izboru

'( L'6~' :Ii ( El

L16A2 ~4~

{: ~

~~

~ L 20A 4 [;J Kuhinja

L 16A5 R

~ L!.J

L 16A6 ( ~

,,_.- -_._-.::._._._-

~ L 16A? iii I: Ia

L16AB 10

--=---'--"~-II: ~

-( L 1 6A 9 ProsloriJa

{ t: [f] za kucanske

l16A 10 . poslove .

~ I: Siroj za glacanje

35A_~ ·TliiAl;;--c-·- .----

~ itii * 4

35A 1

Kucni prikljutak

@ Razvodni plan

23

Tehnlka dojave provale

1 G) Kontakt na bravi

• @ Kontakt pri otvaranju

II ® Magnetni kontakt ~ @ Dojava vibracija " ® Kontakt klatnom

+ ® Prekidac na vrpci

.nnr- (]) Folija

*' ® Dojava proboja ~ ® Dojava pritiska / nagazna hasura

® Dojava lorna stakla

Q Dojava tjelesnih \!..Y zvukova

:: t-: @ Pasivni infracrveni ., V javljac kretanja

<)-- - c> @ Svjetlosna zapreka < $ @ Dojava svjetla ~6~ @ Dojavaslike

<J ~ ~ Mikrovalni Dopplerov -.... ~ javljac kretanja

<J-- -I> @ Mikrovalna zapreka

G=1 ~ @ Dojava promjene 6 -.... VF - polja

I §I ~ @) Dojava promjene

...... NF - polja

r:cl ~ f,jflI Dojava promjene l.:!:J -- 'e!J kapacitetnog polja

§I- -~ @ VF - zapreka

IT~ ~---B [3J [3]

rl, L: ...J r?, L·...J

fJ' L .J

rX' L :.J

rd'

I.: :!.J

f-YlI Ultrazvucni Dopplerov 1<::9 javljac kretanja

@ Ultrazvucna zapreka

M:l\ Kontakt s 'eY novcanicorn

@ Dojava prepada

MdI Elektrornehanicka IeJ.I sklopka

@ Duhovna sklopka

@ Vremenska sklopka

@ Svjetiosna sklopka

@ Akusti6ki signalizator

24

® Opticki signalizator

@ Ukljucni relej

,.::;;n Uredaj za daljinsko ~ ukljucivanje

@ Alarmni reflektor

Tehnika dojave pozara

f,';?, Termo - maksimalni 'e:Y signalizator

~ Termo - diferencijalni I:?:!) signalizator

f-rl.. Opticki signalizator ~dima

~ lonizacijski

'e9' signalizator dima

< A f,jflI IR signalizator :..;-4 II5J) plamena

@ UV signalizator plamena

r.:t\ Signalizator pritiska ~ (aktiviranje prskalica)

@ Rucni signalizator

@ Ukljucni relej

Q Vatrogasno sprerniste I::!Y kljuceva

Centrale I prlbor

IOEMI I BM I

~ I FO I IT[] Iwsl I Tol

[Z]

~ [2J

~ ~ [;J]

~

r;?, Centrala za dojavu ~ prepada i provala

rAdt Ce_ntrala za dojavu ~ pozara

@ Centrala za kontrolu prilaza

f.C>\ Centrala za

~ televizijsku kontrolu

t"M'lI Centrala za prijavu 1(31 provale u lokalu

@ Dvosrnjerna radiocentrala

t8\ Centrala za otvaranje ~vratlJu

® Pretvarac

@ Prijenosni pretvarac

tEAl Analogno - digitalni ~ pretvarac

® Mrezni ispravljac

@ Akumulator, baterija

It?r. Automatski urec1aj za Ii:!!.) biranje i najavljivanje

Aktivator

@ registratorskog uredaja

@ Ukljucni relej

~ Digitalni prikllucak na 'I::!::!J provodnik

Analogno digitalni

r.;:;.. pretvarac s prikfjuckorn ~ na provodnik

smjer toka signala

@ Ekran

o

"'" ~ ~63

L - - -=-' ~ Tipkovnica

@ Kuciste

r , L J

® Nadzirano kuciste

@ Nadzirani razdjelnik

Tehnika televizijske kontrole

® TVkamera

r,;;o., TV kamera s ~ vario-optikom

~ TV kamera, zastitno ~ kuciste

Zastitno kuciste s ~:"\ @ obrtnom glavom

~m..l kamere po vertikaii i horizontali

~) ~ TV kamera s obrtnom

m) \!.y glavom kamere po vertikali i horizontali

I"i::n TV kamera sa \!..9 signalizatorom pokreta

@ Monitor

r-;:n lipkovnica, uredaj za \!..Y izbor slike

~ Monitors

\!..:;!J videosignalnim ukljucenjem slike

Tehnlka kontrole prilaza

~~-

~-

[E[ITS-

Oi

I...!0o_j

/- - -7

@ Citac isprava

f-rl.. Samostojeci 6itac I.!..!.I isprava s dodatnim unosenjem koda

@ Citac sa stalnom vezom

I'7rlI Citac isprava s

1.!.31 dodatnim unosenjern koda

fofl\ Samostoje6i citac sa 'e!I dodatnim unosenjem koda

rc:>:i\ Terminal s podacima, ~ tipkovnicom

OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA ~ UJ

~ Kontrolni prolaz V:!S osoba

@ Obrtni kriz

6-1-- @ Okretna vrata

tOi:\ Vrata s elektricnirn ~ otkljucavanjem

.... ~ fa? Vrata s elektricnim

'I::!::!J otvaranjem

<101>

@ Nadsvjetlo

@ Zastitna resetka

~ ~ I~

9

~ ~ ~~ ~ ~

~f

II'

tJ<

@ Sigurnosna rozeta

@ Sigurnosni dugi stifnik fri:l\ Okretno - otklopno ~ krilo prozora,

osiguranje krila

® Krizna kljucanica

frVl\ Kljucanica sa

~ zakretnim zasunom

fr::lI Kljucanica sa ~ zasunom

® Straznja kuka

~ Osiguranje rolo "'?:JI kapkom

frTr.. Osiguranje

V?!) preklopnim kapcima

fn<lI Istovremeno otkljuca"'?:JI vanje/zakljucavanje dvjema osobama

~ Prozorska rucica na ~ zakljucavanje

Q Sigurnosni preklopni ~ lim brave

Q Poprecni zasun, ~ dvostruki zasun

U il

Q Osiguranje pdrumske ~ resetke

@ Cilindar brava

-._ ._. @ Ograda

Q Osiguranje podiznih \!:::!I vrata

+++

-x-x_-x- ~ Oqrada od bOdljikave ~Zlce

~ Mas!vna ograda, ~ mreza

~ Rolo - pregrada sa ~ zatvaracem

~ Celi6na

~ rolo - pregrada

@ Rolo - iii kosa resetka

@Sef

~ Dvostruko sigurnosno ~ staklo

G) Papir za skiciranje

@ Obrubljivanje nacrta

(]) Specijalno kutno ravnalo

@ Pomagala pri crtanju

@ Pomagala pri crtanju

@ Skiciranje (gradevisnki raster)

~ogr.sanOblik W ~ '(~Icani cavllc)

Konieni oblik Previjanje sprijecava deranje

pravilno

® Crta6e daska

® Crtati pribor

@ Krivuljari

@ Pom06 pri srafiranju

Vodenje malim prstom dui: ruba ravnala

® Dijeljenje pap ira

® Naprava za crtanje

® Trokuti

@ Crtacke doskocice

b

@ Pravilno drZanje prstiju

CRTANJE

a

Govor projektanta je crtez. Njime svoje zamisli izlaze nedvojbeno, internacionalno citljivo, objektivno geometrijskim crtezirna, privlacno perspektivnim prikazirna.

Crtacka vjestina olaksava mu izlaganje svoje predodzbe i uvjeravanje investitora.

Gradevinski crtez je sredstvo za postizanje svrhe, a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. U tome se strucni crtez i perspektivni prikaz razlikuju od umjetnicke slike.

Za prostorucno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) 5 kvadraticnirn uzorkom papira (velicina kvadrata pola centimetra), a za tocnije skice milimetarski papir 5 debljom centimeterskorn, nesto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom -+ CD.

Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerarna DIN 4172) -+ @. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Za pocetak se sa smotka rezu listovi prikladne velicine. Pojedinacni listovi kidaju se duz kutnog ravnala -+ @ iii se rezu duz njenog unutarnjeg ruba -+ @. Gradevinski crtezi tvrdom olovkom najasno prozirnom, tesko poderivom crta6em papiru u DIN-formatu -+ s. 4, uokviruju se zastitnim rubom ("obrube sen) -+ @ i pohrane u ladicarna, Za crtanje tusern prikladan je transparentni papir, a za slikanje i graficke prikaze vodootporni papiri. Crta6i se papiri na jednostavnu crtacu dasku (za DIN-formate -+ s. 4 od lipovine iii topole pricvrs6uju cavlicirna s jed noli kim zasiljenjern -+ ®, Najprije se presavije oko 2 cm siroki rub papira koji ce poslije postati obrub -+ 5, 5, cirne se ravnalo malo odize od papira pa ne dolazi do brisanja crteza (zbog toga treba crtati odozgo prerna dolje!).

Crtezi se mogu pricvrstiti i IjeplJ!; vim vrpcama od kreppapira -+ ® umjesto cavlicirna (u tom slucaju moze podloga za crtanje biti od nekog sinteticnoq materijala [Cellon iii neki slicni glatki materijal]).

Takozvani crtaci strojevi uobicajeni su u inzeniersko] struci -+®. Osimjednostavne, postoji i specijalna "sina" kojom se mogu postavljati razliciti kutovi (patentirani autorov izum). Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre -+ ([). lepezasto mjerilo, paralelni razmjernik za sratiranje, podjela duzine -+ ®. Jednakokracni pravokutni trokuti 5 podje- 10m na milimetre i grade --'> ®. Improvizirana crtacka pomagala -+@. Krivuljari -+ @.

25

Brisalo od sintetike

CD Samoljepljiva slova i preslikaci

Trokraki instrument za crtanje perspektive

@ Izometrija

26

® Siljilo

~L

ABCl_

ABCDE.._

AIIC"'&E--

® Velicine slova mjere se u tockama

® Kruzna crtaca ploca za crtanje perspektive

@ Metoda za crtanje perspektive

® Peraza Ius

® Stroj za siljenje

® Pisati stroj za opisivarue

@ Podloga za crtanje perspektive

3 I

-r--

I

Cl

l + -.

Reilesehov pribor za crtanje perspektive

CRTANJE

Perspektivni prikazi objasnjaveju zamisli projektanta, najcesce uvjerljivije nego rijeci. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara buduco] stvarnosti. Izometrije mogu nadomjestiti pticju perspektivu ako su ertane u mjerilu ~ 1 :500 ~ @. Perspektivni raster je u uobicajenim odnosima kutova prikladan i za per-

, spektivni prikaz interijera ~ ®.

Crtacke doskocice: brzo i tocno ertanje pravokutnih likova samo "sinorn", bez kutnika ~ s. 25. Ispravno drzanje "sine" je, uz mnogo vjezbe, mjerodavno za uspjeh. Podjela neke erte na odredene razmake olaksana je odqcvarajuce kosim polozajern normalnog eentimetarskog mjerila ~ s. 25. Razna crtacka pomagala: tehnicka olovka odgovara za crtace mine promjera 2 mm svih tvrdoca od 68 do 9H.

Za brisanje tusa: stakleni brisac, noz za brisanje, takoder nozic za brijanje; brisanje olovke: gumiea koja ne razmazuje. Za crteze s rnnostvorn erta treba upotrijebiti sablonu za brisanje ~ (D. Siova je najbolje pisati bez pornocnih sredstava, a za tehnicke crteze trebaju sablone sa ejevastim perima, grafos, izograf itd. iii je pogodno upotrijebiti kistic ~ (?). Dobro za lose pisatelje. Medunarodno normirano pismo ISO 309811 ~ DIN 6776. Upotrijebiti sablone s kurzivnim i uspravnim slovirna ~ (g) - Q).

@ Raster za crtanje perspektive

UVOD COVJEK KAO MJERllO I CllJ

Covjek stvara predmete da bi mu sluzili. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili Ijudski udovi prirodna osnova svih rnjernlh [edinica,

Jos danas rnozerno bolje predociti neku stvar ako se kaze: visoka je poput covjeka, duga je toliko lakata, toliko je stopa slroka iii za toliko glava visa. To su pojmovi koji su nam prirodeni i cije nam velicine takoreci leze u krvi. Medutim, metarska mjera to je dokinula. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguCe tocnu i zivu predodzbu. To cine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporiste za razumijevanje dimenzija na nacrtima. Tko uci graditi, trebao bi poceti stirn da si koliko je rnoquce zorno predoci dimenzije prostorija i predmeta u njima, te da to neprekidno uvjezbava, tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija vellcina projektiranog namlestaja, prostorije iii zgrade bude slikovito pred ocima.

o veticini nekog predmeta odmah cerno steel tocan dojam ako kraj njega vidimo covjeka, bilo u stvarnosti iii na slici. Karakteristieno je za nase doba da se na slikama (crtezima/totoqratiiama) u nasm strucnim Casopisima gradevine i prostorije precesto prikazuju bez Ijudi.

o tim gradevinama sarno na temelju slika cesto stjecerno pogresan dojam 0 velicini, i cudirno se kako posve drugacije izgledaju u naravi, najcesce znatno manje. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti gradevina medusobno, jer projektanti po laze od razlicitih, slucejno odabranih mjerila, a ne od jedino ispravne mjere - covjeka.

Zeli Ii se to promijeniti, treba projektantu pokazati iz cega su se, najcesce bez razrnlsjjanja prihvacene, mjere razvile.

Projektant mora znati u kojemu su medusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog covjeka i koliki je prostor covjeku potreban u raznim polozajima i pokretima.

On mora znati dimenzije predmeta, odjece itd. kojima je covjek okruzen, kako bi iz toga mogao odrediti odqovarajuce dimenzije sprernista, namjestaja itd.

Projektant mora znati koliko rnjesta covjek treba izmedu namiesteja, u kuhinji, blagovaonici, knjiznici itd., kako bi se namjestaj mogao udobno koristiti bez rasipanja prostora.

Projektant mora znati na koji ce nacin namiesta] biti pravilno razmiesten, kako bi covjek u svojemu domu, poslovnom prostoru, u radionici mogao udobno obavljati poslove iii se odmarati.

Na kraju, on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno krece, kao na primjer u vlaku, tramvaju, automobilu itd.

o tim tipicno nsjuzirn prostorima on ima cvrste predodzbe, Iz njih izvodi, cesto nesvjesno, dimenzije ostalih prostorija.

Medutim, covjek nije sarno tjelesno bice kojemu treba prostor. Emotivna strana nije manje vazna. Kako se neka prostorija dlmenzionira, podijeli, oboji, osvijetli, namjesti i kakav joj je pristup, najznacajni]e je u smislu kako se to dozivliava, osjeca.

Polazeci od svih ovih razmisljanja i spoznaja poceo sam god ine 1926. planski prikupljati znanja razlicitih djelatnosti iz prak-

se i nastave. CD Leonardo da Vinci: Kanon proporcija

Na to] je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od covjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova.

Mnoga su nacelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istrazena (razvijena) i medusobno odmjerena.

Danasnje su tehnicke moqucnosti ukljucene u najvecoj mjeri, uzevsi u obzir njernacke norme. Opisi su oqraniceni na najnuznije i koliko je rnoquce dopunjeni iii zamijenjeni slikovitim crtezima,

Time projektant - stvaralac dobiva u planski sredenom, sazetom i suvislom obliku potrebne podloge, koje bi inace morae mukotrpno pronalaziti u mnostvu knjiga iii ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih gradevina.

Pri tome je najveca pozornost usmjerena na to da se izloz] sarno sazetak, osnovni podaci i iskustva, a izvedene se gradevine prikazuju sarno ako su mogle posluziti kao opel primjer.

Sve u svemu je ipak, izuzevsi odredene norme, svaki zadatak drugaciji, pa ga svaki arhitekt mora iznova prouciti, koncipirati i oblikovati.

Sarno je tako rnoquc dmarnican napredak u skladu s duhom

vremena.

Izvedeni objekti, naprotiv, i suvise lako navode na oponasanje, iii barem stvaraju cvrste predodzbe kojih se arhitekt radeci na slicnoj zadaci najcesce tesko rnoze rijesiti.

Dobije Ii arhitekt - stvaralac u ruke sarno dijelove, sto je namjera ove knjige, bit ce prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo.

Na kraju, navedeni dijelovi nisu manje iii vise sfucajno popabirceni iz raznih casopisa, nego su prikupljeni lz literature, sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specificni projektni zadatak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspjesnirn gradevinama iste vrste, i prema potrebi ispitani na modelima iii putem pokusa, uvijek s ciljem da se projektantu - prakticaru pristedi trud oko pronalazenja tih osnovnih podataka, kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti vaznorn stvaralackorn dijelu posla.

27

a

E

1

Odnosi covjecjih mjera

odredeni oslanjajuci se na spoznaje A. Zeisinga ---? III

Najstariji poznati kanon 0 odnosima covjecjih mjera pronaden je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. 3000. pro Krista).

Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose covjecjih mjera.

Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja, Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom, zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelangelo i Ijudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Durera.

U tim se radovima mjere Ijudskoga tijela izracunavaju prema duzinarna glave, lica i stopala. Kasnije su te veliclne dajje dijeljene i dovodene u medusobni odnos, take da su opcenito u zivotu postale mjerodavne. Sve do naseq doba bili su stopa i lakat uobicajene mjerne jedinice.

Prije svega su Durerovi navodi postali opce dobro. On je polazeci od covjekove visine odredio podjelu izrazenu razlomcima kako slijedi:

28

UVOD MJERA SVIH STVARI

E

,

,

, , ,

E

E

112 h :::: citav gornji dio tijela od rascjepa,

114 h duljina noge od gleznja do koljena i duzina od brade do pupka,

116 h :::: duljina stopala,

l1a h duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak bradavica na prsima,

1110 h :::: visina i sirlna lica (ukliucivo usi), duljina sake do zglavka,

1112 h :::: sirina lica u visini donjega ruba nosa, sirina noge

(iznad gleznja) itd.

Ova podjela se nastavlja sve do 1140 h.

U proslorn je stoliecu prije svih drugih A. Zeising, istrazujuci odnose covjecjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtocniilrn mjerenjima i usporedivanjem, uveo u ovu problematiku vecu jasnocu, Nazalost njegovu djelu donedavna nije posvecena duzna paznja, sve dok znacajni istrazivac na tom polju E. Moesel ---? III nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor" ---? Ill. Njegove su mjere: vis ina covjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. ---? s. 43.

MJERE LJUDSKOG TI.IELA

lJUDI DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR

prema normiranim mjerama i utrosku snage

t---875-----i

f-----875----j

@

Mjere na stolici za rad

E
L
L
)
/ L
\ / E L
\
T f--660---\

I

@ Rad stojeci

f----'250----1

@

t--625----1 t---875----1

1---625---1 r300-l f---875-----1

f---875-----;

f---1125_

® ® @)

®

@

f-----875 -----;

I--- 9OO-10oo-----j Mjere na niskom sjediMu pri ~ivanju i uz taj

Mjere na naslonjacu

Mjere na stolid u stanu i blagovaonici

@ Klececi

@ Sjede6i

® Cuceci

29

za Ijude u pokretu dodati ~ 1 0 %

POTREBAN PROSTOR IZMEDU ZIDOVA

1-3751

CD

f- 625---1

®

I--- 875 ----l

®

l-- l000----l

(3)

f-- 1250 ----I ® Zbijeno

I-- 1150 ----I

®

f-- 1575 ------1 ® Normalno

I-- 2000 ----l @ Skupina pjevaea

MJERE PRI HODANJU

I- 750 -+- 750 +- 750----1 @ Hodukorak

I-- 1125 ----i

@

f-- 1000 ---{

@

I-- 1000 ~

@

30

I--- 575 --+- 875 -+- 875 -l @ Korak u stupanju

LJUDI DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR

prema normiranim mjerama ---+ III i utrosku snage

I-- 1700 ------1

®

I--- 2125 ® Setnja

------1

I-- 1250 ----i @ Setnja

f- 625 --l

f-- 1125 ---l

@)

I--

@

-----I

2125

i---m----l

®

I-- 875 ----l

@

Q
--; _ r-
\
,
II, I- 625 -j

@

f-- 1000 ---l

@

2250 -------4

>----- 2250 @ S prtljagom na ramenu

2000

Maksimalna qustoca po m2 = 6 osoba (npr. "ioana ieljeznica)

I--- 1750 ----l

@

I-- 875 --l

©

I-- 750 --i

@

I-- I US ----i

@

f---

®

2375

ZElJEZNICKE MJERE M = 1:100

COVJEK i VOZILA

r : V ,
~ 50 54 45 72 ,
,
M_ ~~4S ,
~ t;_ i
~ i
E - T
+ ~d --=-- 1-:!.
·2 a - ... .__ + - <:>
, NCO j 0 -0 I
,.._ t; ... I
~ ~ + 1- I~~ r-r r---'
nr 92 0 ,
'" 0_ I
0- ~ I
'f I r-- ,
, ~ Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za Iransport osoba

CD

~ 1.54 -l ~ 1.62

Vagon putniekoq vlaka. Tlocrt, 68 sjedista, 0,45 m po sjediSlu. Ukupna duljina odjeljaka 12,75 m. Duljina vagona za prtljagu 12,62 m, VISlna slupa 28 - 32 em.

I- 1,20 __,

Presjek uz CD

T

r'" IU~L I:
'" t-- p:=.'
'" 26
_. -- - :
r; ~~'
. N ~
60 7S
h _ld
~ -<60 • .r' ----"'1
, .l 1

"" Vagon brzog vlaka, tloert, 48 sjedista, ukupna \V duljina 20,42 m, vagon za prtllagu 18,38 m.

~ ............ 1.razred

,_ 1,97

2. razred

Uzduzni presjek uz @

2.10 -l 1. razred

f.- 1050 ---I

("~

Gomja elazablagovaonice

>--1200 -1--- "" ---l--- 19011 19011 1908 ~ 1908 19011 --+

® Donja etaia Celveroosovinskog dvoetaznoq vagona s gospodarskim odjeljkom, blagovaonieom i proslorom za prtljagu, 28 sjedista 2. razreda

31

0,015 m'/sat ugljicnog diOkS1\ G) Spavanje

0,0167 m'/sat ugljicnog dioksida

® Mirovanje

70 kg

kod niie vlaznosti zraka osjetno vise

(]) Rad

G)-(]) lzlucivanie ugljicnog dioksida i vodene pare covjeka (prema pokusima H. Wolperta) ->!II

Stanovi trebaju Ijude stititi od vremenskih nepogoda i pruziti im okruzenje koje znacajno pridonosi da se sto ugodnije osjecaju, a time utjece i na radnu sposobnost. U to spada zrak bogat kisikom, bez propuha a u laganom kretanju, ugodna toplina, ugodna vlaznost zraka i odgovaraiuca rasvjeta.

Za te je elemente presudan polozaj stana u krajoliku, razmjestaj prostorija u zgradi i nacin izgradnje --> 5. 271. Osnovne su pretpostavke za dobro osjecanje termicka izolacija, dovoljno veliki prozori ispravno srnjestenl prema namjestaju, dovoljno grijanje i odqovarajuce provjetravanje (bez pojave propuha).

Potrebna kollclna zraka

Disanjem coviek udise kisik iz zraka i izdise ugljicni dioksid i vodenu paru. Kolicinski je to kod Ijudi razlicito, a ovisi 0 tjelesnoj tezlnl, prehrani, djelatnosti i okolini --> G)- @ U prosjeku se po osobi racuna na 0,020 m3/sat ugljicnog dioksida i 40 g/sat vodene pare .... G)- G).

lako kolicina od 1 do 3 %0 C02 u zraku izaziva samo dubIje disanje, zrak u stanu ne bi smio sadrzavati vise od 1 %0 C02. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 m3 prostora za svaku odraslu osobu i 15 m3 za svako dijete. Medutim, i uz zatvorene prozore kod slobodno stojece zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do dva puta u satu, pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m3 prostora (ovisno 0 nacinu gradenja) i 8-12 m3, za dijete. Uz visinu prostorija 2,5 m ~ to znaci za odrasle 6,4-9,6 m2 i za djecu 3,2-4,8 m2 stambene povrsine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor, izmjena zraka zracnirn kanalima) rnoze se potrebni prostor po osobi reducirati na 7,5 m3, a u spavaonicama na 10 m3 po krevetu. Ako se zrak oneeiscava otvorenim plamenom svjetiljaka, neprijatnim isparenjima u bolnicama iii tvornicama, u zatvorenim prostorima (npr. gledaliste u kazalistu) --> stranica 119-122 mora se umjetno pojacati izmjena zraka, tj. dovoditi kisik i odvoditi stetne sastojke.

Toplina prostorija

Najugodnija za Ijude je temperatura prostorija od 18 do 20°, pri mirovanju, a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. Covjeka se moze usporediti 5 peei koja se lozi hranom i koji proizvodi oko 1,5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite tezine. Prema tome, odrasla osoba tezine 70 kg .... G) - G) proizvodi na sat 105, a u danu 2520 toplinskih jedinica, sto bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode. Proizvodnja topline ovisi 0 okolnostima -> G)-G). i raste 5 opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.

32

Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Pri temperaturama iznad 70-80· dolazi do raspadanja ciji ostaci nadrafuju sluznice ustiju i zdriiela te izazivaju osjecaj suhoce zraka. To je razlog zasto su zeljezne peel i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na povrsini neprikladni za stambene zgrade.

91m'

,--,------,----,--,---.... Vlaznost prostorlie Najugodniji je zrak u prostoriji pri relativnoj vlaznosti od 50 do

25

60%, a granicne su p11\;lCI vrijednosti od 40 do

r--r-1----:r~~iBE 70%. Previsoka vlaz-

1 nost pogoduje mikro-

organizmima, gljivica- 121 __ ma plijesni, izaziva i# pojacan osjeca] hlad- 0\ il >\/1 noce, stvaranje trulezi 1i!!!!!!!~~::::lJ±2±tJti2i±2±iiliI i znojenje .... ® .

Stvaranje vodene pare Ijudskog organizma razliclto je prema uvjetima --> G)-G) Ono je vazno za proces hladenja covjecjeg organizma i raste 5 porastom temperature prostori]e, narocito ako ona prelazi 37"C (temperatura krvi).

20

15

10

Podnosliivo Podnosjjivo Neposredno
vise sati pola sata do opasno
%0 sat %0 %0
Jodne pare 0,0005 0,003 -
Klorne pare 0,001 0,004 0,05
Bromne pare 0,001 0,004 0,05
Solna kiselina 0,01 0,05 1,5
Sumporna kiselina - 0,05 0,5
Sumporovodik - 0,2 0,6
Amonijak 0,1 0,3 3,5
Ugljicni monoksid 0,2 0,5 2,0
Ugljicni disulfid - 1,5' 10.0'
Ugljicni dioksid 10 80 300 8) Stetne koneentraeije najvaznijih Ivornickih plinova prema lehmannu

--> !II • mg po litri, ostalo em3 po litri

Dojence

Dijete od 2,5 godina Odrasli u mirovanju Odr. pri sred. radu

oko 15 oko 40 oko 96 oko 118

1.9% 1,5%

20,7%

Odr. pri !eskom radu oko 140 1,3 %

Odrasli u starosti oko 90 30,8 % 43,7%

75,8%

® Toplina(WE/sat) prema Rubeneru .... !II

COVJEK I STAN

15000 mkg srednji satni radni utinak na ergostatu

Tempe- Max.
ratura sadriaj
u vade u m3
°Celzija zraka u 9
50 82,63
49 78,86
48 75,22
47 71,73
46 68,36
45 65,14
44 62,05
43 59,09
42 56,25
41 53,52
40 50,91
39 48,40
38 46,00
37 43,71
36 41.51
35 39,41
34 37,40
33 35,48
32 33,64
31 31,89
30 30,21
29 28,62
28 27,09
27 25,64
26 24,24
25 22.93
24 21,68
23 20.48
22 19,33
21 18,25
20 17.22
19 16,25
18 15,31
17 14,43
16 13.59
15 12.82
14 12,03
13 11,32
12 10,64
11 10,01
10 9,39
9 8,82
8 8,28
7 7,76
6 7,28
li 6.82
6,39
5,98
5,60
+ 1 5,23
0 4.89
- 1 4.55
n 4.22
3,92
3,64
3,37
6 3,13
7 2,90
8 2,69
9 2,49
10 2,31
11 2,14
12 1,98
13 1,83
14 1.70
15 1.58
16 1,46
17 1.35
18 1.25
19 1,15
20 1.05
21 0,95
22 0,86
23 0,76
24 0,71
25 0,64 Maksimalni sadrzaj vade u m3 zraka u 9

Prikladnost Osjetpri
za disanje disanju
vrlo dobro la9ano svjeze
dobro normalno
zadovoljavajuCe jos podnosljivo
sve losije tesko, sparno
vee opasno vlaino vruee LJ pnrnerru i ccrrunantni utiecaji [Jill] dodatni fAktori

[:rr~:J sekundami t nasloceni faktori

30°C 28

I
I I", I /
ll. ~~ /
- prema "" preme Ow - -
Roedleru F ranku - -
- ., - >{
/ ?~1.
--
/ -, ;}
/ "{o
--
/ 1"-
I ~ 26 .§ 24 'is.

:f: 22

~ 20 -'!

• 18

;;

i 16 ~ 14

.

. C' 12 as

w 10 12 14 16 18 20 22 24 26'C 28 Temperatura prostorije SoL

® Polje ugodnosti

/
/
I
/ I
Neugodno V I
/ I
V
1/
Ugodno --t Neu-
I I I godno 12 14 16 18 20 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji ILl in °C --)

® Polje ugodnosti

40
38
36
IJ 34
"
0 32
do
i 30
5 28
~ 26
E 24
I"
22 '{ I I I
"i----.l Neugodno topic
II Jos ugOOno
\ "\
1
\ Ugodno
-\ r-- I- I--
Neu-
qodno
hladno 20 12 14 16 18 20 22 24 26 28 Temper. zraka u prostoriji SoL u ~c--)

o Polje ugodnosti f

Sadrtaj vode u zraku g/kg

a do 5

5 do 8

8 do 10

10 do 20

20 do 25

28'

ugodno

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

neugodno

1r

:2 N

'" ro

:c-

'" ro

~

"

17"

;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

® Utjecaj topline zidova 100 90

neugodno vlazno
I, <,
t- -,
,,,,",,
1\ \ \
\ \ Ugodno Jf-- r-
\ ~ ~
,I -I I i!- 80

"

~ 70

~ 60 ~ 50 ~ 40

~ 30 ~

rn 20

~ 10

~

0: 0

12 14 16 18 20 22 24 26 28 Temperatura prostorije SoL u QC--)

8) Polje ugodnosti

Centaru,topllnuupravlJa

1 Transpontoplinekrol krvotok

2. Jl.lutNanjel.no,a 3.Dmtanjlml~la.

® Centar za toplinu

30
28
26
P 24
"
e 22
'"
rn 20
8. 18
~
~ 16
~ 14
~
12 f--
,
-, :
:
'" - -
_l_ -, - -
± .....,__ I--
-...... r---.
1 I--
1 10

12 14 16 18 20 22 24 26°C 28

Temper. zraka u prostoriji SoL-)

® Polje ugodnosti

nepodesno nepodnosljivo

preko 25

Sadrzaj vode u zraku pri izdisaju kod 37"C (100 %)

preko 41 Kondenzacija vade u plucnim mjehuricima

41

Prerna formuli koju preporucuje Comite International des Poids et Mesures pro~a gustoeu vlainog zraka numerickajednadiba r = 13,4853+0.0144(Xco2~·'~-- - .. --c.

10-3 iT (1-0.378 Xe). ,/;Y

Ova S8 jednadZba moie napisati i u obliku P = (Ptr+<pA) 11 +0.041 (Xco;f0.04)]

® Vrijednosti za vlatnost zraka pri disanju (I ;;:;; ~/\~ekoliko vrijednosti relativne vlainosti zraka za usporedbu

\\;i~ i .. ;J

\\ r· ... //

~{~,: ", {/,'l "1r~':" ;;}:f

"'; ',~,~~; .. ==::::::-;;::~::.-~

KLIMA U PROSTORIJI

Objasnjenja II svezi s klimom u prostoriji -> !II Kako postoji vanjska klima, postoji i klima u prostoriji, s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka, njegovu temperaturu i brzinu, te "osuncanje unutarnjeg prostora", tj. temperaturom zracenja, Optimalna uskladenost tih cimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi covjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti.

Terrnicka se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnotezi, tj. kad tijelo terrnicku regulaciju postize uz minimalni utrosak energije. Ugodnost se uspostavlja kad odvodenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj povrsini.

Termoregulacijski postupci tijela

lagrijavanje: prokrvljivanje koze, povecanie brzine krvotoka, prosirenie krvnih zila, podrhtavanje rnisica; hladenje: znojenje.

Izmjena topline izmedu lijela i okoline

Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema kozi, ovisno 0 prokrvljenosti tijela. Vanjski protok topline: provodenje topline preko nogu; konvekcija (brzina zraka, kolicina zraka u prostoriji, razlika temperature izmedu odjevenih i neodjevenih povrsina tijela); isijavanje topline (razlika temperature izmedu povrsine tijela i okoline); isparavanje, disanje (povrsina tijela, razlika tlaka vodene pare izrnedu koze i okoline).

Pojmovi u svezi s izmjenom topline

Provoaenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom.

Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka, zraka niska (porozni izolacijski materijali!); konvekcija: prijenos topline. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. grijalicom), dize se, hladi se na stropu i onda spusta. lrak cirkulira i prenosi prasinu i lebdece djelice. Sto je brzi protok u grijaeem mediju (npr. vode u radijatoru), brfa je i cirkulacija zraka. Isijavanje topline: povrsina toplog tijela emitira zracenje koje je ovisno 0 njenoj temperaturi. Isijavanje je proporcionalno 4. potenciji apsolutne temperature povrsine, primjerice uz dvostruko vecu temperaturu je 16 puta vece. S temperaturom mijenja se i valna duljina zracenja. Ona je to kraca sto je visa temperatura. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. Zracenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. Ono se siri u svim smjerovima, prodire kroz zrak ali ga ne zaqrjje, a kruta ga tijela apsorbiraju iii reflektiraju. Ta se tijela (i Ijudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zracenjem). Iz psiholoskih je razloga ta apsorpcija topline za Covjeka najugodnija, a i najzdravija (kaljeva pee). Ugodna klima veljaca/ozujak, visina 2000 rn, 5°C, suh zrak bez prasine, duboko modro nebo, blistavo sunce na zasnjezenom polju, visoka temperatura zracenjern. Neugodna klima. sredina Ijeta (tropski krajevi), oblacno nebo, temperatura zraka + 30°C prasni velegrad, visoka vlaznost i sparina.

Niska temperatura zracenjern, Preporuke za oblikovanje klime II prostoriji. Temperatura zraka i okolnih povrsina.

Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21°C (plus/minus 1°C). Temperatura okolnih povrsina ne smije odstupati za vise od 2 do 3°C od temperature zraka. Promjena temperature zraka rnoze se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature povrsina (pad temperature zraka - porast temperature povrsina). Dijag rami! Pri suvise velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Kriticne su povrsine prije svega prozori. Veliko vodenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 1 rC). Topie i hladne noge subjektivan su osjet, a nije obiljezje poda. Bosonoq, covjek osjeca toplinu/hladnocu samo preko podne obloge i njene debljine sloja, a obuven to osjeca, preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura povrsine stropa ovisi 0 visini prostorije. Temperatura koju covjek osjeca priblizno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih povrsina,

Zrak i kretanje zraka. Kretanje zraka osjeca se kao propuh. Propuh u tom slucaju izaziva lokalno hladenje tijela.

Temperatura i relativna vlaznost zraka. Ugodna je relativna vlaznost zraka 40 do 50%. Pri manjoj vlaznosti (ispod 30%) cestice prasine poeinju lebdjeti. Svjezi zrak i izmjena zraka, Kontrolirano provjetravanje je povoljno, a slucajno iii stalno provjetravanje nije. Kolicina CO2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Kolicina CO2 od 0,1 vol.% ne smije se prekoraciti, prema tome u stambenim i spavaeim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Potrebna kolicina svjezeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32,0 m3/sat.

Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0,4 - 0,8 puta obujma prostorije na sat po osobi.

Apsolutni Relativna Tempera- Opis
sadrzaj vode vlazn. zraka tura
2 g/kg 50% O°C ltie~zimski dan, klima za
Itle nje pluea (Davos)
5 g/kg 100% 4°C lijepa kasna jesen
5 g/kg 40% 18°C vrlo dobra klima u prostoriji
-:'_., 8 g/kg 50% 21°C dobra klima u prostoriji
.. ~O g/kg 70% 20°C suvise vlazna klima u prost.
i ;;2~~/kg 100% 30°C tropska kisna suma
.. , 33

SjElver

- 2.50-
z."" Istok
I
2.00
I 0)

J",

Globalna rnreza magnetno uredena s narocito patogenim tockarna krizanja

Lijevi krevet je narocito ugroien jer se krizaju globalne rnreze i vodena zila, time se stetno djelovanje pojacava

®

Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba, premjestanjem u lijevi poloza] ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova

Granit Zrak Granit Zrak

Mramor

Vodic prema ® sJ~~eru

tftft'ttt

Magnelno polje Zemlje

Modelsko ispitivanje R. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na povrsinama otklanjaju od vertikale i prosiruiu

MV 15.0

Lijevi krevet stoji u tocki krizanja, desni je presiiecen rubnom zonom, srafirane zone rubne mre.i.e izgleda nemaju stetnog uljecaja

f---- 2.00 -------< Zona bez smetnji lzmedu traka globalne rnreze 1.80 x 2,30 m

o 1 2 3 4 S 6 7 8 9 10 1112 13 14 1516 O~~~TP~~~~~~~r; , .

, .

®

Globalna rnreza prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s tockastim linijama polo~~e razmaka 2 x 2,50 m-> 0)

®

Silnice elektricnih polja vodenog toka, koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone

34

GRADEVNA BIOLOGIJA

4QJ Vee se desetak godina trude prije svih lijecnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istrazivacke grupe za geobiologiju Eberbaeh - Woldbrunn - Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjeeaj okolisa na covjeka, posebno utjecaj tla, graaevina, prostorija, gradiva i instalaeija.

Geoloski utjecaji

Prema navedenim autorima, oko citave se Zemljine kugle proteze tzv. globalna resetka -> (j) od stacionarnih valova, vjerojatno uzrokovanih Suncem. No njihova pravilnost moze, prema Hartmannu dovesti do zakljucka kako je rijec 0 terestrickorn zracenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu resetkastu rnrezu. Resetka je magnetski orijentirana, ~ trakama sirine oko 20 em, od magnetskog sjevernog prema juznom polu. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2,50 m, a okomito na njih u smjeru istok - zapad oko 2 m -> CD

Te su trake, prema iskustvu, fizioloski stetne, a narocito njihova sjecista pri duljem iii opetovanom boravku na tim sjscistima (kreveti).

Tome se u pravokutnim prostorijama pridruzuju korespondentne prostorne resetkaste mreze, cini se bez patogenih utjecaja -> ®

U punom smislu postaju sjecista traka globalne resetke patogena kad se poklope s geoloskim smetnjama kao sto su vodeni tokovi, rasjedi iii diskontinuiteti, pri cernu prednjace vodene zile -> @

Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Povoljna je, dakle, zona iii povrsina od 1,80 x 2,30 m bez smetnji, izrnedu traka globalne resetke-» @). Prema Hartmannu najucinkovitiie je odmaknuti krevete iz podruqa smetnji, prije svega od sjecista traka ->®. Prema Palmu, -> Ul globalna je resetka od priblizno 2,0 x 2,5 m linija pclovicnih razmaka. Stvarna resetka je prema tome globalna oko eijele Zemlje, s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever - jug i 5 do 6 m u smjeru istok - zapad.

Svaka sedma traka je kao tzv. drugi red mnogostruko jaca u djelovanju, dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m -> ®. Svaka sedma traka tog drugog reda, dakle na razmaeima od 250 odnosno 300 smatra se jos pojacanorn zonom smetnji treceqa reda. I u ovom slucaju su najizrazeniia sjecista tih traka.

Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15' Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka, na visini od vise tisuca metara, pornocu posebno osjetljivih filmova.

Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna reSetka smjerova sjeveroistok - jugozapad i sjeverozapad - jugoistok -> ® , takoder u periodama sed mice, ali sa samo jed nom cetvrtinorn djelovanja.

S druge strane, postoje izvjestaji 0 tomu da lociranje global nih traka ovisi 0 pouzdanosti magnetne igle, jer moderne graaevine mogu utjeeati na iglu. Vee odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne popreske lociranja jer su rubne zone narocito patogene.

U svakom slucaju za pazljivo istrazivanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrositi dosta vremena (visekratni obilazak zbog kontrole), jer se zone smetnji otkrivaju rasljarna iii radiouredajirna. Gini se da je najvaznija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjeeajna polja iii zone. Meautim, kao sto se zrake lome u odnosu na vertikalu na graniei tlo - zrak, tj. na povrsini zemlje, dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim plocama visekatnih zgrada, sto je Endres -> Ul dokazao na modelu -> 0. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zracenja podzemnog vodotoka -> ® i izmjerene velicine takvih smetnji iznad jedne vodene zile->®

Glavni stetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizaeija, tj. slabljenje zivotne energije, smetnje na sreu, bubrezima, krvotoku, disanju, zelucu i izmjeni tvari, sve do teskih kronicnih bolesti kao sto je rak.

U vecini slucajeva nakon kratkog vremena pomaze premjestanje kreveta u zone bez smetnji -> 0. Djelovanje tzv. ureaaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaeeno; neki su se pokazali izvorima smetnji. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su graaene prema naeelu zlatnoga reza: visina 3 m, sirina 4 m, duljina 5 m. Pohvale dObivaju okrugle kuee i sesterokutni tloerti (pcelinje sa6e).

Fizicari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) cvrsto, b) tekuee i e) plinovito. Tipican je primjer voda: ispod 0' = a = led, normalno = b = voda i iznad 100' = e = para. Kod drugih tvari vrijede druge granicne temperature za tu pretvorbu. Uzrok tome su atomi iii molekule od kojih je tvar sastavljena, oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. U metalima primjerice oni se lagano kre6u oko neke tocke ravnoteze -> CD. Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuee stanje -> ®. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje -> '1l-

0) Atomi metala u cvrstorn stanju

o

o

00

o

o

o

o

o o

o o

o

o

® Atomi metala u plinovitom stanju

4 N

su zrake iz tla i materijala

'" ,<tAl" ,-A ,~ ,<a ,"fl,-a. I 1111

Armiranolletonska stropna plcca

, , , , , I ,', ' I

/'////,'//'/ / /stlzra'kei~t1£ / /

I I I I I / I I

, / " / ,I / /Prirodnotlo

® Betonske stropne ploce propustaiu zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih --> S. 34 (1)

o Atomi metala u tekucern stanju

o

molekula vodene pare

.08000 O.OIlOIil e080eO oooeO eo.olllo 0411080 1II0_oeo 0111080 eOllo.o 08041110 eooo.o 0110110. 00e080

molekula zraka

obllloOO 08000. 0001100 080000 1110000. 0011000 oooeo. 00_01110 0001110. 0_0000 0080eO 000.00 1II000eo

vanl hladno

vanjski zid

Molekule vodene pare krecu se iz tople unutrasnjosti prostorije, zakocene vanjskim zidom, u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Molekule zraka krecu se izvana prema unutra.

3m

® Alomska resetka vapnenca

t I

jI ,I

I

Asfaltna hasura 2 ·2,5 mm

11 /

,

3m

fj",<4~'J't;'A " // /,~/

"

If

,

I I

Annira obetonski strop

, I , ,-

/ / " /

I I I

,I , , I "

/' / ,/ ,,' /

, , , '

, , , I

I I

,/ / ,/

r r ,

/

I I I

I

I ,

I

I ,

I

I

I

I

,I

, ,

Prirodno tlo

Asfaltna hasura na masivnom stropu otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla, tako da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojata stetni utjecaj

'" ;'I

I ,

Mljev no pluto

I'" I

I

, I

, I

I I I

I

I

I

, I

, I

, SU zrake iz tla

I ,

, ,

I I I I

, ,

, I

I ,

,

, I ,

I

/

I

I

I

3m

~

I

,I

)II ;'I

, I

, ,

I

:'I

I I

,

iranobetonski strop

, , , ,

, ,

, I

,

"

Prirodnotlo

®

'"

Mlje~eno pluto, takoder i plutene place s preklopom (megu biti i bijumenizirane), deblJlne 25-30 mm apsorbira stetno zraeenje

<I ,

I ,

GRADEVNA BIOLOGIJA

~QJ S druge strane, pri apsolutnoj nistici ('K = 273,15°C)prestaje svako gibanje atoma iii rnolekula, kao i u zrakopraznom prostoru.

Gornji primjeri s metalima nisu rnedutirn tipicni za druge materijale. Primjerice kad je rijec 0 staklu, toplina ne mijenja razrnjestaj atoma koji i tako nisu poredani. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje iii vise osjetno prikazuje .... (]. Masa molekula pare opet ovisi 0 toplini, pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nizim tlakom). Zato zbog izjednacenja (tlakova) ulazi zrak, jednako sviadavajuci difuzijski otpor dijela gradevine -> ® .

Dugogodisnji pokusi prema Schroder - Specku -> QJ, pokazuju da zracenja organskog podrijetla apsorbiraju iii lome zracerjja mineralnog podrijetla. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploei doveo je do loma, odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zracenia -> ®. Uslijed toga je u susjednu prostoriju prodrlo koncentrirano zracenje -> CD.

Pokus s mljevenim plutom, suprotno tomu, pokazao je apsorpeiju zracenja. Prikladne su i ploce od pluta debljine ~ 25-30 mm, ako su spojene iii nastavljene na prijeklop -e ®.

Glina se smatra zdravim materijalom, pa ona pecena na priblizno 950'C za zidove iii krovnl pokrov najprikladnija je za organizam.

Za zidanje se preporucuje mas no vapno (zracno vapno) bez sastojaka sumpora, a dobiva se gasenjem pecenoq vapna u vapnari, gdje zrenjem nastaje masno vapno. Za zide iztozeno vlazi treba upotrijebiti hidraulicno vapno. Poznato je da je vapno bakterieidno, pa je uobicejeno liciti staje vapnenim mlijekom.

Gips je cijenjen kao prirodni gips, pecen na sto nizo] temperaturi, ~ 200'C, ima izvrsnu konstantu vlazenja kao i zivotinjski teksnl, koza svila itd. Pjescenjak se kao prirodni vapnenacki pjescenjak tolerira, ali se od njega ne bi trebali izvoditi citavi zidovi.

Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. Zastitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilaeijom samog drva, kao drveni ocat, drveno ulje iii katran. Drvo intenzivno reagira na mirise: odrZava dobre i razara lose. Zbog toga se pravo drvo preporucuje i za unutamje obloge, ako treba i kao ploce od piljevine vezane prirodnim vezivirna. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se sijece samo zimi, kad mjesee opada i ostavlja se godinu dana rnoeiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilicno skupo).

Za izolacijski materijal preporucuiu se prirodni materijali kao pluto, mljeveno iii u obliku ploca (mogu biti i bitumenizirane), hasure od kokosovih vlakana, sva biljna vlakna kao na primjer morska trava, ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. Ne preporucuju se sinteticni materijaii, mineralna vuna, staklena vuna, vuna od sljake, pjenobeton, plinobeton. navorana alufolija itd.

Staklo. Normalno staklo kao prozorsko iii kristalno srnatra se neutralnim, kao i viSeslojno staklo. Prednost se daje viseslojnorn staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala iii sintetike. Postoji skepsa prema staklu u boji. Preporueuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propusta 70 - 80% ultraliubicaste svjetlosti.

Metal, Palm -> Ul odbija primjenu rnetala za vanjske zidove i opcenito za oblikovanje velikih povrSina, cak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za erkve). Op6enito treba izbjegavati siru upotrebu metala. Djelornicno se tolerira bakar, zeljezo se ne prihvaca (navodno grijaea tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). Kcsltar se cijeni, pa i 01011'0. Bronca (~ 75 % bakra). zasluzuje pohvalu. Aluminij ima velike izglede. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. Za razne namaze preporueuje se pazljivo prouciti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo stetno zraeenje.

Sintetika (plastika) ne odbija se u ejelosti. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal, tj. prikladan za zivot i bez stetnih nuspojava.

Beton, a narocito armirani beton, odbija se izrieito. Dopusta se ipak u podrucju temeljenja i podruma. Kao posebni zagovornik gradenja drvom navodi se dr. Steiner, utemeljitelj antropozofskog drustva, u svezi s prvim Goetheanumom u Dornaehu, ali je ipak konacno novi Steinerov Goetheanum posebno masivna graaevina od anmiranog betona. 0 tome vidjeti istrazivanja industrije betona -> QJ .

35

Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Prernjestanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu)

Kabel od uticnice do svjetiljke na trasi aka uzglavlja uzrokovao je smetnje. Izvlatenjem utikaca nestao je napon struje pa je dosto do ozdravljenja (prema Hartmannu)

I

I

I

I

I

I

I

I

I su I

I

, 1 t

Elektricni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kuci, ad masivnih stropova jos i pojatane. Zracenja do 2,9 SU nisu dovela do smelnji. Od 3 SU naslaje sklonosl prehladama, reumatskim bolestima, oboljenjima mjehura ild. Od 6 SU vrlo jake smetnje, djelovanje prema tjelesnoj konstituciji.

500

R

/1

I' 't,i

" ~Negativno / q

J '

/ \,,_,Q,

/ \

f /'

,

, , , ,

toni om' 700

Srednja godisnja koncentraeija urnjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije, ovisno 0 debu dana (prema R. Endrosu)

\

,

600

Trarostaruca

1- 6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi

9-10 Bracni kreveti

11 krevet veeeg djecaka 12 krevel manjeg djeteta

13 krevel manjeg djeteta prije oboljenja

14 os sjever - jug kroz zonu smetnji

Stambena zgrada

Siambena zqrada

20

®

Zona smetnji oka trafostanice sa ~kodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K, E. Lotzu OJ )

36

GRA£lEVNA BIOLOGIJA

-+(D

Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zracenia od prirodnog cementa i gipsa, Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline.

Svi cjevovodi s vodom (hladnom iii toplom), kanalizacija i plinske instalacije zrace u svoju okolinu i utjecu u manjoj iii veco] mjeri na Ijude i ztvotinje, ali i na biljke. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku Ijudi i zivotinja trebale biti sto je rnoquce dalje od tih uredaja, npr, spavaonice iii sjadece garnilure u stanovima. Prema lome, inslalacije treba koncentrirati u sredini zgrade, uz kuhinje i kupaonice, po rnoqucnosti sve zajedno u instalacijski zid -> s. 276 ®

To posebno vrijedi za instalacije izrnjenicne struje pod naponom, dakle i kad nema protoka struje jer se stvaraju elektricna polja s patogenim djelovanjem, a to se jos pojacava kad struja potece. Dr Hartmann je odmah izlijecic naruseno epee zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikac i tako etektricnt kabel pri uzglavlju iskljucio iz strujnog kruga -> CD U drug om pak slucaju nestale su slicne tegobe kada je kabel, koji je bio pod uzglavljem bracnih kreveta, prernjesten na suprotni zid -> @

Posebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izrnienicnoq polja od 50 Hz, Elektricnl uredaji kao grijalice, perilice, bojleri, i narocito mikrovalne peen ice s defektnim uzemljenjem ispod iii blizu spavaonice, najcesce emitiraju patogeno zracenje koje prolazi kroz zidove i stropove, tako da stanovnik cesto dolazi pod utjecaj vise izvora ->0,

Tome se pribrajaju lutajuce struje koje prate ostecene iii dotrajale stare vodove, prolaze u nekoliko metara slrokim trakama kroz zidove, podove i stropove, stalno troseci struju, Kod novih instalacija mogu se zracenja aprijeciti odqovarajucorn izolacijom vodica. Kod postojecih instalacija pornaze samo prernjestanie iii radikalno iskljucenje na struiornjeru.

Sada vee postoje automatski prekidaci za razdoblje kad nema potrosnje struje, Hladnjaci, zarnrzfvaci i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slucaju odvojeno napaianje. Nadalje, transformatorske stanice izazivaju smetnje u siro] okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zracenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu), a isto tako i eiektricne zeljeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zqrada, Zajednicko uzemljenje vise susjednih zgrada takoder rnoze izazvati patogeno zracen]e.

Utjecaj ion a • Priblizno 65% Ijudskog tijela sastoji se od kisika. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. Covjek je na otvorenom izloien naponu od prlblizno 180 V, ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja, U kubicnorn centimetru zraka rnoze biti nekoliko stotina do nekoliko tisuca iona, ovisno 0 geografskom polozaju i lokalnim okolnostirna. Postoje mali, srednji i veliki ioni. Bioloski djeluju srednji i mali ioni. Prema americkim mjerenjima, u godisnjem je prosjeku dnevna kolicina iona izmedu 300 - 600 lona/cma gotovo konstantna, a u slucaju mjerljivih oborina kolicina je negativnih iona za priblizno 1001 cm3 veea->@ Izmedu najcesce negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snazno elektricno polje s velikim utjecajem na organe. Vee su istrazivanja koje je Gisevski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na iivotinje i Ijude, Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletricnoq potencijala covjeka tijekom starenja.

Dakle, sto je vise negativnih aeroiona u zraku, covjek sporije stari. lstrazlvanja posIjednjih 50 godina potvrduju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak, astmu, krvotok, reurnu. U zatvorenim i prasnirn prostorijama prevladavaju pozilivni ioni; samo negativno nabijeni kisik iz zraka je bloloskl vrijedan. Takvi aeroioni naslaju u slobodnoj atmosferi, a njihova kolicina varira od 100 do 10 000 iona po kubicnom centimetru zraka, ovisno 0 podrucju i klimatskim okolnostirna. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani, cak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje; otkrivene su cak i u uskim planinskim dollnama.

Visinsko zracenje, vjerojatno najucinkovinje, prodire do 300 m u tlo, a rnoze se mjeriti jos 1000 m pod vodorn. Govjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. Opcenito vrijedi: sto je gusCe gradivo, jaca je redukcija kozrnickoq zracenja. Polarizacija, tj, orijentacija plusa prema minusu, odnosno primanje i otpustanje naboja rezultira redorn. Depolarizacija, tj. polovl istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered.

Ukopani kabeli, plinovod i vodovod uzrokuju snazna polja srnetnji. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo, Velika je ponuda uredaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione, tj. stvaraju pozeljnu ravnotezu. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne slruje) dovode do pozeljnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda, klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uredaja, Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od priblizno 2 - 3 m,

(SU = mjerna jedinica; prema rodnom mjestu "Suhr" SchrOder - Specka).

, , , , ,

-~

I

I

I

crni krug iz jzvjesne udaljenosli izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga

erne povrsine i lijela izgledaju manje ad bijelih iste velit~ne, erno odjeveni Ijudi izgledaju vltkiji, bijelo odjeveni deblji nego 5tO zaista jesu. To vrijedi i za sve elemente gradevine.

® Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku razlieito veliki, iako im je promjer jednak (relativna velicina}.

® Dinernicko djelovanje

-----DI------,

Jednake prostorije i dijelovi prostori[a uslijed razlicitoq smjera erta djeluju ne samo razlicito vel ike nego i sasvim razlicito u izrazaju.

,--D_j------,

, ..... ~~klii>·,HtHi ffiii1 Ril 111b ~~:!~~~C_;_~~_I

rt: •.•... : •.• :.~. IT IP ·:·.···:·ii <.ii'

>}IIII>} II T II

II>; .:I.+Y~ .. <:'.i .•• tn ...... l? 11 II \.)/~/·t/ili:;':l··]i··::::· •• ~~:~;~, _1"':'41

[' ¥mnir mill I I. Irr 11;z

l< ;(mn~ liJt 1· 1. cl7'j::.J·s:.s7'2I"""eTQ.2'[rJ.l:::::ofi20@\±:··'Tili:52£j

Bez obzira na arhilektonsku rasclanjenost (vertikalno, horizontal no iii rniesovito) -->®, mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom dijelu povrsine zida, usprkos jednake velicine zgrade i vi sine etaza (razrnjesta] prozorskih precki rnoze tome znaCajno pridonijeti),

@-@

Aka se :leli utisak jednake velieine crnih i bijelih povrsina, moraju bijele biti odqovarajuce manje. Svijetla boja uz tamnu cini da tamna izgleda jos tamnija.

®

Ova jednaka lika osobe u perspektivnom erte.i.u izgledaju razlicito vellki, jer nisu uklopljeni u zakonilosti perspektive.

® Staticko djelovanje

1

20

1

Prostorije istih dimenzija mogu djel9.~ati ~as~im razli~ito .. USlij~ld rasP.9._reda prozora, vrata, namjestaja --> \!9! djeluje kao cruevo , --> \§I je u dojmu kraCe zbog poprecno smjestenog krevela o,dg_osno radnog stoia pod prozorom. Popretni polozaj prozora kod --> ® uz odgovarajuci namjestaj tini izgled proslorije sirim nego duljim

OKO >>--~---«

)

(

A E 0

/s//

F C

Duzine a i b djeluju zbog beznatajnih dodataka, a duzine A-F i F-O zbog ukljucivanja u razlicite povrsine. kao razticito duge. iako su jednake dulime.

Stvarno paralelne vertikale ave "Z6lnerrove figure" zbog kosih crtiea djeluju koso.

8

@

CD

Boja i uzorak tkanina odjete mijenjaju dojam osobe. Crno cini vitkim ~ a jer erno apsorbira svjetlost. Bijelo cini punasnirn ~ b, jer bijelo dispergira svjetlost. Vertikalne pruge povecavaju visinu ~ c, a horizontalne sirjnu~d, karirani uzorak povecava sirinu i visinu ~ e.

-----rl-
....... :
••••••• ~
1 i?
1-'-1\ I?~·Y .bcT-
.~ -0
'. Ii) i ) Ii
1\; F;= I.
; !
/.
........ p,i2 It
••••••••• I> Ii 1
I\h ti
'7 r. 61

-, ',1

@

Vee zbog polozaja ocista izgleda gradevina videna odozgo visom nego odozdo, K tome dolazi i osjetaj nesigurnosti po pogledu prema dolje, zbog kojeg sve izgleda vise nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore,

Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno, a prema gore zakrivljene stube, vijenci i pojasniee horizontalno (horizontalno zakrivljene).

37

~~--T ~1:

I--- 3,0 -----l

Kod niskih prostarija dojam prostara "na prvi poglOO" (mirna slika)

Govjecje vidna polje pri mirnam drianju glave i pokretima ociju je siroko 54°, a velika prema gore 27" i prema dalje 10° ;,_ udaljenast pri patpunam sagledavanju gradevine = sirini gradevine iii dovostrukoj visini gradevine iznad visine aka.

I-- 3,0 -----I

Kod visakih prostarija dajam prastara "pipanjem" aka prema gore (apipana slika)

Vidno polje nepokretnog aka obuhvaca vrh stosca od 1 0, sto daje pribl;zno povrsinu nokta na palcu ispruiene ruke

®

Tocne konture vidi aka sama u kutu od 0°1' : polje citanja; time je odredena ogran,c:na udalienost na kojoj se odredem detal), mogu raspoznati. Ta udaljenost E maze bib, u odnosu prema dimenzijama detalja,

:;; dimenzije detalja d __

tg 0°1'0 -0,000291 odnosno dimenzija detalja E· tg 0°1'

.,d_e.Ig001,=_E_ 3450 s E -3450·d

®

Treba Ii neki natpis biti eitljiv na udaIjenosti od npr. 700 m, mora debljina slova (prema @) iznositi d;,_ 7000 x 0,000291 : 0,204 m; visina slova "h" je uobicajeno peterostruka debljina, : 5 x 0,204 : 1,02 m.

I-- h ---I Pojedinosti

I---- 2 h . -----i cjeuna obJekta

3h

Cjelina objekta i okohce

®

Pri odredivanju sirine ulica koje amogueuju opci preglOO i razqiedavanje detalja treba se prid,zavati gore navedenih naznaka

38

T

10,Om

'),T

L- ~~ml

Velieina joS raspoznatJjivijih elemenata gradevine maze se lako izraeunati iz trigonometrijskih odnosa i odredene udaljenasti aka

/~J Q 2l.'.\::-:~~ b

" ",

•••••••• ::: Reljefni ornament ::

'.:.: • • u glavnom

vijencu

®

e Elementi g,adevine koji se nalaze iznad istaka, a trebaju biti vidljivi, moraju se izvesti na odqovaraiucoj visini (a); pojedini elementi magu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi vece povrstne (b i c)

eM

OKO

KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA ~ QJ Ojelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Gledanje ponajprije sluzi nasoj tjelesnoj sigurnosti, a promatranje pocinje tamo gdje gledanje zavrsava: one dovodi do uzivanja gledanjem pronadenih "slika".

Ovisno 0 tome je Ii se oko na objektu zaustavilo iii oko "pipa'' duz objekta, razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika.

Stacionarna se slika uspostavlja priblizno u povrsinl kruznog isjecka ciji je polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" --'>@. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteze.

Ravnoteza je prvo obiljezje arhitektonske Ijepote.

(Znanstvenici fiziolozi rade na nauku 0 sestorn culu, tj. 0 osjetilu ravnoteze iii statickom osjetilu koje bi bilo temelj naseq smisla za Ijepotu koju osjecarno u simetricnim, harmonicnim predmetima j odnosima --'> s. 40-43 iii u uravnotezenim predmetima). Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku.

Oko u kretanju napreduje duz zapreka koje zapaza sve dalje po dubini i sirini.

Takve zapreke u jednakim iii ponovljenim razmacima oko osjeca kao takt iii ritarn, sto izaziva osjecaj slican onome sto ga uho prima od glazbe ("Arhitektura - zarnrznuta glazba", --'> Neufert, BOL).

U zatvorenom se prostoru takoder javlja stacionarna iii "opipna" slika --,>G)-@.

Proslorija, ciju gornju granicu (strop) opazamo kao stacionarnu 51 iku, izaziva osjecaj zasticenosti, ali ako je prostorija vrlo duga, 05- jece] potistenosti.

Ako je strop visok, pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis, cini se prostorija slobodnom i uzvisenom, uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time uskladeni.

Pri tome treba obratiti pozornost na cinjenicu da je oko podlozno optickim varkama. Oko tocnije ocjenjuje sirine nego dubine iii visine, a visina se uvijek cini vecorn. Poznato je da se toranj gledan odozgo cini mnogo visirn nego odozdo --'> s. 37 ® i@.

Vertikalni rubovi izgledaju 5 gornje strane nagnuti prema gledatelju, a horizontalni savijeni u sredini --'> 5.37 @,uzto i --'>s.37-Ki)-@.

lrnajuci na umu te cinjenice ne smije se prijeci u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojacati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. Petra u Rimu) iii cak perspektivno naslikanim vijencima, svodovima i 51. Odlucujuce za odredivanje dimenzija je velicina vidnog polja --,>0), u nekim slucajevirna "polja preciznog gledanja" ~@,a za tocno raspoznavanje detalja velicina "polia citanja" ~® i@.

Potrebna velicina detalja koji treba razaznati ovisi 0 njegovoj udaljenosti.

Grci su se tocno drzali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepusta stropa tako da pri udaljenosti od 27"~(j) ispunjavaju "polje citanja" od OQ1' (j) (kako je Maertens ~ OJ dokazao; uz ovo crtezi ~@ - @) konstruirani prema njegovu djelu).

Iz ovoga proizlaze i jednake iii vece udaljenosti knjiga od citatelja (razlicita u skladu 5 veliclnorn slova), sjedala gledatelja od izvodaca itd.

zeleno

CD

Prirodni krug baja (prema Gaetheu): 0 trokut crveno - plavo- zuto = osnovne \!;.I baje, ad kajih se teoretski mijesan-

jem magu dobiti sve baje. Supratni

trokut: zeleno - narancasto - Ijubiea-

sto = mijesane boje koje nastaju mijesanjem osnovnin boja

crveno

Tamne i svijetle boje i njihavo djelavanje na covjeka

karmin crvena

zeleno plavozelena

Lake i teske boje (nisu istog znace- 1'4' Krug boja u dvanaest dijelava nja kaa tamne i svijetle baje .... ® , ~

jer osim udjela tamnote na osjecaj

tezine uljece i udio prirodne crvene

baje)

®

Tamne boje opterecuiu, Prostorije izgledaju nize aka su stropovi naglaseni jakam bajom.

Duge prastorije izgledaju krace aka se zavrsni poprecni zidovi jako naglase bojom.

®

Svijetle baje uzdizu. Prostorije izgledaju vise aka su zidavi nag laseno tamni nasuprot svijetlom stropu

COVJEK I BOJA ~QJ

Boje su sile koje djeluju na ccvjeka i izazivaju osjecaj ugode iii neraspolozenja. aktivnost iii pasivnost.

Izbor boja u pogonima, uredima iii skolarna rnoze radni ucinak po[acati iii oslabiti, a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata.

Utjecaj boje na covjeka dogada se posredno njenim posebnim fizioloskirn djelovanjem koje je u stanju prostoriju prosiriti iii suziti, pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjecaj potistenosf iii 510- bode ~®- 0. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja ~ ~). G). Najvecu impulzivnu snagu ima narancasta boja; slijede zuta, crvena, zeiena i purpurna. Najmanju impulzivnu snagu ima plava, zelenoplava i [ubicasta boja (hladne i pasivne boje).

U prostoriji su impulzivno snazne boje prikladne samo za male povrsine, dok za velike povrsine odgovaraju boje slabe impulzivnosti.

Tople boje djeluju aktivno, poticajno, katkada uznemirujuce. Hladne boje djeluju pasivno, umirujuce uili introvertno.

Zelena boja opusta zivce. Utjecaj boje ovisi i 0 tome koliko je svjetla i odakle djeluje.

Tople i svijetle boje odozgo poticu duh; sa strane ga griju i priblizavaju: odozdo ga olaksavaju i uzdizu.

Tople i tamne boje djeluju odozgo zavrsno, dostojanstveno; sa strane obuhvatno; odozdo sigurno za koracaoje i prihvacanje.

Hladne i svijeUe boje odozgo djeluju razvedravajuce i opustajuce: sa strane udafjavajuce: odozdo glatko, poticuci kretanje.

Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteci: sa strane hladno i tuzno; odozdo otezavajuce i potisteno,

Bijelo je boja apsolutne cistoce i urednosti. U koloristickorn oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji, pa time ih cini svjetlijim, zivljrn i rasclanjenim.

Kao boja reda, bijela se boja koristi za oznacavanje povrsina za skladistenie i postavljanje, za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. ~ @.

®

Pojedinacni tamni elementi ispred svijetlog zida djelu)u snazno i jako se isticu.

Pojedinacni svijetli elementi ispred tamne pazadine djeluju lakse, narocito kod prividnog predimenzioniranja.

®

Bijelo kao baja za vodenje pri kretanju, npr. u pogonima, laboratorijima itd.

@

Stupan] svjetlostl povrslna

Vrijednosti izmedu teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje

Bijeli papir 84 svijetlosmede oko 25 cisto tirkiz plavo 15 Sotnhof-ploca oko 50
Vapneno bijelo 80 clsto-bez oko 25 zeleno poput trave oko 20 prosjecna boja kamena 35
Limun zuto 70 srednje smede oko 15 zeleno kao lipa, pastelno oko 50 asfalt,suh oko 20
Sionova kost oko 70 losos-ruzicasta oko 40 srebrno sivo oko 35 asfalt, mokar oko 5
Krem oko 70 zasiceno sarlah crveno 16 siva vapnena zbuka oko 42 hrastovina, tamna oko 18
Ziatno zuto, cisto 60 cinober crveno 20 sivi sirovi beton oko 32 hrastovina, svijetla oko 33
Zuto kao slama 60 karmin crveno 10 sperploca oko 38 orah oko 18
SVijetlooker oko 60 duboko Ijubicasto oko 5 zuta opeka oko 32 svijetla smreka oko 50
Cisto-krom zuto 50 svijetloplavo 40-50 crvena opeka oko 18 aluminijska folija 83
Cisto-narancasto 25-30 duboko nebesko plavo 30 tamni klinker oko 10 pocincani zeljezni lim 16
39 kvarta 314

oktava 112

terca 415

CD

Pitagorin pravokutnik, ukljucuje sve intervalne proporcije a iskljucuje disharrnonicna, sekundu i septimu

u a b c p m x y
36"87' 3 4 5 53"13' 1 1 2
22"62' 5 12 13 67"38' 1 2 3
16"26' 7 24 25 73"74' 1 3 4
28"07' 8 15 17 61"93' 0,5 3 5
12"68' 9 40 41 77"32' 1 4 5
18"92' 12 35 37 71"08' 0,5 5 7
43"60' 20 21 29 46"40' 0,5 3 7 I
31"89' 28 45 53 58'11' 0,5 5 9 Brojcani odnosi iz pitagorejskih jednadzoi (izbor)

®

lstostranicm trokut, sesterokut

Raspolovljenje polumjera ~ S, kruini luk eke S s AS ~ C, A-C A stranica peterokuta

o Peterokut

I--- M---+-m--l f-m-+-M-+-M-+-m-l

, ,

, ,_'-'11<:- __

, , , , ,

T

m

j

11

,

" ,

~~-i--m--i

®

f-- M ---+- m--l Peterokut i zlatni rez

40

(]) Pitagorin trokut

'~

12

o Primjer

® Kvadrat

ODNOSI MJERA OSNOVE --+ CD

Dogovori 0 mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Vazniji konkretni podaci potjecu iz Pitagorina vremena. Pitagora je polazio od toga da akusticki brojcani odnosi moraju biti i optickt harrnonicni. Iz toga je razvijen Pitagorin pravokutnik ~ (j) koji zadrzava sve harrnonicne intervalne proporcije, a iskuljucuje disnarrnonicne intervale - sekunde i septime.

Iz tih brojcanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Pitagorejske odnosno diofantske jednadzbe daju sku pine brojeva (0) 0,koje treba primjenjivati na sirine, visine i duljine prostorija. S formulom a2 + b2 = c2 mogu se te skupine brojeva izracunati:

a2 + b2 = c2

a = m (y2 - X2) b=m2xy c = m (y2 + X2)

Pri tome su: x, y: svi cijeli brojevi x je manji od y

m: faktor povecanja odnosno smanjenja.

Vrlo su znacajnl i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug, trokut ~ ® i kvadrat ~ ®, iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut ~ ®, deveterokut ~ @) mogu se oblikovati samo priblizno iii preklapanjem. Tako se primjerice petnaesterokut ~ ® rnoze konstruirati preklapanjem istostranicnoq trokuta i peterokuta.

Peterokut ~ (f) iii pentagram (noga necastivoq) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu ~ s. 43 (j) -@. Njegovi posebni odnosi mjera nekada bas i nisu upotrebIjivi.

Za projektiranje i konstruiranje tzv. "okruglih" gradevina potrebni su mnogokuti. lznalazenje najvaznijih mjera: polumjer r, tetiva s i visina trokuta h pokazano je ~ @- @ ~ s. 42.

45"
I>
, r 1 'I.
1>\12
'I. y,
- %V2
Y,
CD n/4 trokut prema A. v. Drachu

1

® Petnaesterokut BC =t-}= ~ ® Priblizni sedmerokut, pravac Be ® Priblizni deveterokut, kruzni luk oko
raspolavlja AM u 0, BD je priblizno As AB daje tocku D na AC = cl
In opsega kruga Kruzni luk oko C sa CM daje tocku
E na krui.nom luku SO = a. Oui.ina
1---1.1 m--4 DE priblizno odgovara 11,opsega
I---M-f-m--l kruga ~ d
I---M---+-m--l
f-m-t--M--+m+-M-j
I
h = r· cosp
.s = r sin p
2
5=2 ·r sin p
h = .s. cotang p
2
I---m----t
M
@ Oeseterokut i zlatni rez @ Proracun mjera u mnogokutu @ Formula-s- @
-> 5. 63 --_

=«:

<,

-, ,

®

1----- 1 -----I 1 ,f2 - pravokutnik

(j) Povezanost kvadratnih korijena

®

Primjeri za nepravokutnu koordinaciju --+ s. 56 MERO-prostorne resetke: konstruirane na ,f2 i ,f3 -> s.90-92

f2\ Iz osmerokuta razvijeni kvadrati ---+

\f:.) ®_@

V7 = 2,646 VB = 2,450 -rs = 2,236 V4 = 2.000

v'3 = 1,732

\12 = 1,414

1

1

I

1---1 --<

® 5tupnjevana Ijestviea broicane vrijednosti korijena

10

20

40

28

® "Pui"

ODNOSI MJERA OSNOVE--+ CD

Jednakokracnl pravokutni trokut s odnosom baze

prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature.

Jednakokracni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspjesno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri odredivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. Jednakokracnl pravokutni trokut ~CD od A. v.

Dracha ~ CD nesto je siljatiji od prethodnoga, jer se njegova visina odreduje vrhom rotiranog kvadrata. Njegov pronalazac ga je takoder uspiesno primjenjivao na detaije i uredaje. Osim svih ovih likova, mogu se, prema istrazivanjirna L. R. Spitzenpfeila, dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih gradevina. Kao podloga je pri tome sluzio tzv. dijagonalni trokut. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze ~®@(~

Tako oblikovani pravokutnik ~@ ima odnos stranica 1 : ...jL. To znaci da raspolovljenjem iii udvostrucenjern stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : -a. Zahvaljujuci dr. Porstmannu, taj je odnos mjera postao osnova njernackih DIN-formata ~®~ s. 4 d. Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta ~®-0 a Ijestvicu stupnjeva cine vrijednosti korijena brojeva 1 d07~®

Vezu izmedu kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje ~C?). Postupak razlaganja na faktore ornoqucuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova gradevine. Na osnovi pribliznih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu resetku MERO prema nacelu tzv. "puza" ~®®®. Netocnosti pravog kuta izjednacavaju se vijcanim prikljuccima stapova na cvorove, Jedan druqacij priblizni proracun kvadratnih korijena cijelih brojeva {r1 za nepravokutne dijelove gradevine daju verizni razlomci (~s. 43) u obliku G =

{r1 = 1 + n -1 ~ @

1 +G

\12 = 1,4142135

1 I )11 1
0,5 2kt3 1,5
0,6 51 7 1,4
0,58333 . .. 12 17 1,41667.
0,58621 ... 29 41 1,41379 ..
0,5857143 ... 70 99 1,4142857.
0,5857989. 169 239 1,4142011 ..
0,5857865 . ~ 1,4142135 ... ®

Verii.ni razlomci ... [2

41

G) Rimsko kazaiiste prema Vilruviju

Proporcije zabalnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Prema Moesseiu 4 UJ

® Sveli rez, gradevine u Anlica Oslia

(j) Tloert cjelokupne gradnje

t

H

@ Japanska riznica

42

o Grcko kazaliste prema Vilruviju

Starija kavea Orkestrecon Scenska gradevina

5 Boeni prolaz

8) Kazaliste u Epidaurusu

x x ylx(V2~ 1,4142 . .. )
1 1
~ 1,5
1,4
1 1 1,4166.
<4 41 1A_1 7. ® Geometrijski prineip

®

Podni mozaik u jednoj kuci u Antica Ostia

@ Cehovska kuca Rugen u ZOrichu

0011,1051 MJERA PRIM.IENA ---+ CO

Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa, koji su prethodno navedeni, opisao je Vitruvius. Prema njegovim je istrazivanjirna primjerice rirnsko kazaliste zasnovano na cetiri puta rotiranom trokutu ---+0), a grcko na tri puta rotiranom kvadratu ---+0. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut, sto se maze prepoznati na stubistirna. Moessel zeli dokazati odnose mjera na osnovi ziatnog reza, ali to nije vjerojatno ---+® Jedino grcko kazaliste, ciji se tlocrt zasniva na peterokutu, nalazi se u Epidaurusu ---+@

U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia, staroj luci grada Rima, upoznato je nacelo svetoq reza. To se nacelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Spoje Ii se tocke u kojima se kruzni lukovi polumjera .J~ sijeku sa stranicama kvadrata, dobije se resetka s devet polja. Sredisoji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. LukAB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenag osnovnog kvadrata, uz odstupanje ad sarno 0,6%. Zbog toga sveti rez predstavlja i pribliznu metodu za kvadraturu kruga ---+® ® CD ® Citav je gradevinski kompleks, ad situacijskog plana do detalja opreme, sagraden prema tim odnosima mjera. Palladia u svoje cetirl knjige a arhitekturi navodi geometrijski kljuc koji se zasniva na Pitagorinim radovima. On koristi iste prostorne odnose (krug, trokut, kvadrat itd.) i harmonije za svoje gradevine ---+@ @. Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istocnjackih kultura naci u potpuno jasnim formulacijama ---+@. Taka su Indijci u svojoj "Mansara", Kinezi u svojim modulacijama prema "Ioukou'', ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" - metodom ~ BOl., stvorili graditeljske sustavnosti koje ornoqucuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.

®

Geometrijski kljuc za Palladijeve vile

Tlocrt upravne zgrade BMW-a u MOnchenu

® Palladio, vila Pisani u Bagnolu

@

Osmerokutni sustav stupove formiran od cetverokuta podijeljen u po 6 fasadnih elemenata. 48-kut razvijen iz trokuta --> @

major

minor

major minor

Geometrijska konslrukcija zlalnog reza

Meduzavisnost kvadrata, kruga i trokuta

I-- m~O.382 --+----M~O,618~

- 2 dijela 1------_!...--,:;;f..-.c..J_--r-:-------1 3 dfjela

- 5 dijelova 1-----.,.-1..,---il---,-__j-,---'."-,-.l._,----1 8 dijelova

- 13 dijelova L,..l...._,L-r"J~..L,+-,-L,___,J-.-+-r'-T-+-.-',.,_'_,-i_ 21 die

- 34 dijela h\,1rI-rL,-f,J1-l11rth'-rlTrl-r'r-htTI-hrh'rtTr-I?:r'rtTl-frlrrTlrnrl_ 55 dfjelova

- 89 dijelova

- 144diJela

Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert 'Baucrdnunqslettre"

® Verizni razlomak: zlatni rez

1 G= 1 +(3

G = 1 + ...!_

1+1

1+1 1+1

1+1

1+1 1...

8) Figura proporcija

Vrijednosti izraiene u metarskom sustavu
Crveni niz:Ro Plavi niz: BI
Cenlimelara Metara Centimelara Melara
95280,7 952,80
58886,7 588,86 117773,5 1177,73
36394,0 363,94 72788,0 727,88
22492,7 224,92 44985,5 449,85
13901,3 139,01 27802,5 278,02
8591,4 85,91 17182,9 171,83
5309.8 53,10 10619,6 106,19
3281,6 32,81 6563,3 65,63
2028,2 20,28 4056,3 40,56
1253,S 12,53 2506,9 25,07
774,7 7,74 1549,4 15,49
478,8 4,79 957,6 9,57
295,9 2,96 591,8 5,92
182,9 1,83 365,8 3,66
113,0 1,13 226,0 2,26
69,8 0,70 139,7 1,40
43,2 0,43 86,3 0,86
26,7 0,26 I 53,4 0,53
16,5 0,16 33,0 0,33
10,2 0,10 20,4 0,20
6,8 0,06 7,8 0,08
2,4 0,02 4,8 0,04
1,5 0,01 3,0 0,03
0,9 1,8 0.01 I
0,6 1,1
itd. ild. ® Prikaz vrijednosli i igara modulora prerna Le Corbusieru

ODN051MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA ---+ III

U 18. stojjecu i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome ~ S. 59 d. Tek se uvodenjem rnodularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera ~ S. 40 @- @. Podaci a koordinacijskim sustavirna i mjerama ~ S. 62 - 63

Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na zlatnom rezu i mjerama Ijudskog tijela.

"Zlatni rez" neke duzine maze se odrediti geometrijski iii s pornocu formula. "Zlatni rez" znaci da se cijela duzina prema vecernu odsjecku nakon dijeljenja odnosi kao veci odsjecak prema manjemu ~CD·

L Major .

To znaci: --. - = -.- pokazuie povezanost odnosa propor-

Major Minor

ciia izmedu kvadrata, kruga i trokuta ~0·

Ziatni rez neke duzine maze se odrediti i veriznim razlomkom

G = 1 + j_ To je najjednostavnij beskonacni pravilni verizni razlo-

G

mak. ~@

Le Corbusier je oznacio tri dijela Ijudskog tijela koji, prema Fibonacciju, stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo, solarni pleksus, glava, prsti podignute ruke (~ vidjeti i temeljni lik u BEL). Najprije je Le Corbusier krenuo ad poznate prosjecne visine Europljanina, a to je 1,75 m ~ S. 29-30, kojuje prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108,2 - 66,8 - 41 ,45 - 25,4. ~ @

Kako posljednja mjera gotovo tacna odgovara velicini ad 10 palaca, ovdje nalazi vezu s engleskim colima, sto kod vecih mjera nije moguee.

Zbog toga je 1947.g. Le Corbusier obratno krenuo ad 6 engleskih stopa = 1828,8 mm kao visine tijela.

Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red navise i nanize ~®

Razlike clanova tog reda prevelike su za prakticnu upotrebu, pa je uspostavio uz to i plavi red, polazeci ad 2,26 m (vrhovi prstiju uzdignute ruke), koji daje dvostruke vrijedncsti crvenog reda ~®. Velicine clanova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u prakticno primjenjive mjere. ~®

®

Jedinica Udvoslrucenje Produzenje od Skracenje od

A~ 108 B ~ 216 A~ C = 175 B ~ 0= 83

(j) Modulor

® Neogranieene brojeane vrijednost;

43

I

Izvorna drvena konstrukcija. osnova oblikovanja grckih hramova

'3' Drvena konstrukcija slicna CD I.::V kakva se jos i danas svugdje primjenjuje

® Oblikovanje u kaneu koje su Grci dalje razvijali na asnovi Q)

Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente ad cisto obradenog kamena

®

Cavlana drvena skeletna konstrukcija, svrsishodna, jeftina, ali bez vlastitog izraza. Bolje ju je sakriti oplatom iii zbukorn

Armiranobetonska konstrukcija s uvueenim stupovima sa staticki povoljnim i ekonornicnirn konzolnim istakom s prozorskim vijencem

44

®

Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. oslonjena na konzolni istak stropne place

®

Armiranobetonska gljivasta stropna ptoca s tan kim celicnim stupovima u vanjskom zidu izmedu prozora ~ s.46.

DIJELOVI GRADEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA

U pocetku Ijudskih kultura vezovi, cvorovi i uzad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike.

Kasnije se pojavilo gradenje drvom, koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika, cak i u grckim hramovima -+CDi0-

Ove su spoznaje razmjerno nove, ali je sve veci broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost.

Uhde je tim pitanjima posvetio velo znacajan rad -+ QJ , u kojem je posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture, prije svega Alhambre u Granadi, temelji na tehnici gradenja drvom. Obrada interijera maurskih gradevina, suprotno tome, proizlazi iz tehnike tkanja (slicno kao trake i astragali u grckim gradevinama), bilo da su ukrasi sablonama otisnuti u gipsu iii su ulozeni kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaza "spletenost" zidova u gipsu, toeno kao sto su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama satora, Ovdje je oblik proizasao iz satorske tehnike jednostavno prenesen u gips. Oblici koji su proizasli iz gradiva, tehnike i potrebe, uz iste uvjete, u svim su zemljama i vremenima slicni, ako nisu cak i jednaki.

Te "vjecne oblike" dokazao je V. Wersin -+ QJ uvjerljivim primjerima. Uporabni predmeti u istocno] Aziji i Europi, oni iz godine 3000 pro Kr. i u danasnje doba, slicni su kao jaje jajetu.

Pri primjeni drugog gradiva, druge tehnike i druqacije uporabe nameee se i druqaci] oblik, iako povremeno iskljucivo ukrasni oblici, koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik, skrivaju to oku, taje iii cak prikazuju nesto drugo (barok). Za oblikovanje gradevina odlucujuci je dakle na kraju ipak duh vremena.

Danas nas kod starih gradevina opet vise uzbuduje pitanje nastanka urnjetnickoq oblika nego rezultat. Svaki nacin gradenja jednom pronalazi svoj vjecni oblik i logicni zavrsetak iznalazenja, a dalje se samo kultivira i usavrsava, Danas se jos zalazerno za odqovarajuce izrazavanje u betonu, celiku i staklu; kod tvornickih i drugih velikih zgrada vee su uspjela nova, uvjerljiva ostvarenja, jer za njih potreba velikih povrsina prozora jasno odreduje sustav gradenja -+ ®

Jasni prikaz sastavnih dijelova gradevine, prema njenoj odredenoj tehnickoj zadaci, daje rnoqucnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. U tome leze novi poticaj za nas arhitekte.

Bilo bi poqresno vjerovati da nasern vremenu pripada samo zadatak razraditi ciste konstrukcije, kako bi buduca vremena na njima samo kultivirala cistl oblik -+ 0. Daleko je vaznija zadaca svih arhitekata da, uz opsezno koristenje tehnickih rnoqucnosti svog vremena, ostvare njegove urnjetnicke predodzbe, kako bi temeljem tog osjecaja za zivot oblikovali suvremene odqovarajuce gradevine -+ S. 47. Za to treba: osjecaj mjere, suzdrzanost, prilagodba okolini, organska povezanost gradnje, prostora i konstrukcije i dobro uskladen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehnicko, organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe.

Cak su i snazni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje, "koji imaju sto red", podlozni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena".

Sto je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor, zrelije ce, sadrzajnije i trajnije biti njegovo djelo. Takvo je djelo - zvuci paradoksalno - lijepo za sva vremena, kao i svaka prava umjetnost.

SVODOVI

CD

Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nade na lieu mjesta, kamena, drvenih motki i pletera od lijana, oblozene liscem, slamom, trskom, krznom iii slicnim materijalom

®

Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. Njena je konstrukeija izvana [asno vidljiva, ali iznutra sakrivena optickirn efektima (dematerijalizacija).

DRVO

Blckovi od snijega

Led kac prozor

Slicno grade i Eskimi svo]e Ijetne kuce od kitovih rebara cblozenih krznom, s prozorlrna ad morzevih crijeva, sto odgovara Wwigwamu" u njihovoj pradomovini. Slicna je i zimska kuca "iqlu"

®

Osim kruzne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima maze naci bacvasti svod, ad "vezaca" od trske i pokriven pletenom trskom (nacln gradenja u Mezopotamiji)

®

U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slicno oblikovane. kao posljedica konstrukcijskog rjesenja

KAMEN

Od neobradenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnozja), stoga se prva kamena kuca takoreci sastojala samo ad krova 5 niskim ulazom

®

U podrucjirna koja su sirornasna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinacni drveni stupovi i prozori izmedu njih). Kao ukrucenje sluze kosniei u prozorskim parapetima

Obradeni lomljeni kamen ornoqucuje izvedbu visih zidova, a uz upotrebu morta, cak l zabatnih zldova i nadsvodenih otvora

Na pocetku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja, a kasnije iz toga nastaje cisti, ali cesto i besmisleni oblik, koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Za to se mogu naci bezbrojni primjeri, od Likijskih kamenih grobnica, na kojima svaki

Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Na Pantenonu je to izvedeno u najciscem obliku. nad kruznirn tlocrtom.

. .. od kamena najprije u doba RimIjana, a kasnije u graditeljstvu roman ike (primjer: katedrala u :'libeniku)

Suprotno prethodnoj, razvila se kanatna konstrukcija s pojedinacno razrnjestenirn prozorima s ukrucenjem putem kosnika u uglavima i ispunom polja od vrbovog pruca i gline

U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi tocno obracJenim kamenom. Preostali dijelovi zidova izvode se ad nepravilnog lornIlenog kamena i zbukaiu

GRADEVINSKI osuc:

KAO POSlJEDICA KONSTRUKCIJE

U Perziji su Sasanidi (6. st.) prilikom gradenja svojih prvih kupola polaziIi od kvadraticnoq tlocrta. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompam a"

®

Polazeci od kriznog svoda (prodor dvaju bacvastih svodova) nastali su u gotici primjenom siljatih lukova smjeli zvjezdasti i mretasti svodovi, ciji je nacin provodenja sila postao bitnim obiljezjem stila (potporni lukovi i kontrafori)

@

Panelna gradevina dobiva svoj oblik panelima koji se izraduju u radionici i brzo i jellino sklapaju na gradilistu

Teznja za sto vecirn prozorima na gradskim kucarna dovela je do pojave zgrada s kamenim stu povima, 5licn.9-:,. skeletnim drvenim kucarna -> \lQ!

laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija, do automobil a na prijelazu stolieca koji imitira kociju (ukljucivsi i drzac za bic).

45

CElIK

I

®

Ciste celicne konstrukcije ornoqucuiu najlakse pojavne obi ike 5 jedva vidljivim stupovima ~G), ali nisu svugdje dopustive. Sarno se u rijekim iznimkama dopustaju vanjski goli celicni stupovi ~ 0. U kombinaciji 5 vidljivim ceticnirn stropnim gredama nude se narocito

ARMIRANI BETON

® ® Arh. F L. Wright

Za mnoge gradevine zahtijeva gradevinska inspekcija vatrootpome iii cak nezapaljive konstrukcije, pa oblozeni celicni elementi slice cistom armiranom betonu ~ ® I za ove konstrukcije je tipic-

LJUSKE

®

Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih pioha primjenjuje se za Ijuske u obliku kupole sa odsjecenim segmentima ~ ®,

VISECI KROVOVi

@

Visece konstrukcije su vee kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» @. Cirkuski sator je najpoznatiji oblik lake visece plohe ~ ®.~ Armiranobetonske visece plohe u

Nase je vrijeme opet pocelo razvijati oblike iz konstrukcije, ne sarno zbog gradiva iii spoznaja iz statike, nego najcesee zbog duhovnog poniranja u sustinu novoga nacina gradenja, trazeci odgovarajuCi izraz u skladu 5 konkretnom graditeljskom zadacom, Odlucujuca je razlika u trazenju oblika koji proizlazi iz konstrukcije, suprotno vre-

46

GRADEVINSKI OBUCI NOVE KONSTRUKCIJE I OBUCI ---+ OJ

,

lagani, a ipak solidni oblici sa sirokim otvorenim prostorima, skoro bez granica ~ ® lagane, otvorene hale 5 malim brojem stupova i daleko izvucenim konzolnim krovovima su domena gradenja celikom iii aluminijem ~ @.

Arh. l. Mies van der Rohe

(f) Arh. F L. Wright ® Arh. F L. Wright

no obiljezje veliki konzolni istak stropnih ploca preko podvlaka ~ ® iii uklijesten u toranjsku jezgru ~ ®, jezgru zqrade-» 0 iii oblikovan poput gljivaste ploce-» ®.

@ Arh. O. Niemeyer @ Arh. Vert.

uzduzne Ijuske ~ @) , ritmicki nastavljenih poprecnih Ijuski~ @ iii nizova Ijuski 5 kosim stupovima u nul-tockarna.i, @.

® Arh. M. Novicki s M. Deitrich

kombinaciji 5 krutim rubnim nosacima daju ekonomicne i vrlo efektne gradevine ~@, takoder s moqucnoscu velikih konzolnih istaka ~@

menu cara Wilhelma, kada su se primjenjivali postojeci oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji, bez obzira na to je Ii od kamena, drva iii gipsa, tako da je prazni besadrzajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija".

VANJSKI PRETPROSTORI

Oko 1500. g. su kuce i cijeli gradovi

G) bili opasani zidovima i zatvoreni tasklrn vratima

®

Oko g. 1000. su na brvnarama vrata bila niska, s visokim pragom (nije bilo prozora, svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu)

VEZE PROSTORIJA

®

Oko 1500. g. niska teska vrata, c':ehje s oskudnim dnevnim svjetlom, pod od sirokih kratkih dasaka

Brdska strana

Podrum

Drvena kuca oko 1500. g. je odraz kraja, nacina gradenja (brvnara) i nacina iivota (mali prozori)

Oko 1700. g. zid i vrata sluze samo kao ograda, ornoqucuiuci pogled koji mnogo obecava

®

Oko 1500. g. vrata su tesko okovana, postoji zvekir, prozori s resetkarna i malim okruglim ispupcenirn staklima

Oko 1700. g. siroka dvokrilna vrata, prostorije u nizu, pod od parketa

Natkriveni hodnik

®

Kamena kuca oko 1500. g. Masivni zidovi kao zastita od neprijatelja i hladnoce zauzimaju istu povrsinu kao prostorije

U razdoblju izrnedu otprilike godine 1500. - vremena spaljivanja vlestlca, praznovjerja, sitnih prozora i kuca nalik na tvrdave, ciji se oblici ponekad i danas jos prizeljkuju - i naseqa doba postoji golem tehnicki i gospodarski razvitak i znatna promjena duha.

Na gradevinama i njihovim dijelovima, a i na drugim stvarima i nacinu ztvota, jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeca Covjek postao 510- bodniji i samosvjesniji, a gradevine svjetlije i lakse, Za modemog covjeka kuca vise nije utvrda protiv neprijatelja, razbojnika iii demona, nego nenametljivi, lijepi i oslobadajuci okvir za zivot, otvoren

ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NACINA ZIVOTA

U 19. stotiecu je kuca jo~ zatvorena, ali je okolni prostor otvoren okruzen niskom ogradom

Oko 1700. g. ulazna vrata imaju ukrasne precke, prozirno staklo i potezno zvono

Oko 1900. g. klizna vrata za spajanje prostorija, obloga poda lino!eumorn, klizni prozori i potezne zavjese

urcna strana

Djevojke

Priprerne v«:«

8lagovanje

...... , ••• 111 •• " ' ".",,:.

: :: :

U 20. stohecu nema vise nikakvih ograda (narocito u Americi). kuca stoji u velikom, zajednicki njegovanom perivoju, nenametljivD medu orveeem

®

U 20. stoliecu povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. Fotocelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja

Klizni prozor

W>l1 U 20. stoliecu promjenljive prostori\!.?' je, klizna vrata i zrcalni prozori na

elektricni pogon, markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zastita od sunca

Zahod [ Spavaca

bide soba

Kuca oko g. 2000. s vitkim nosivim celicnlrn stupovima,.neC?visno o.njima tan~i n&: nosivi razdjelni i vanjski zidovi Giji sastav osigurava na)bol)u akusticku, termicku I khmatsku izolaciju. Izmedu predsoblja. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata, sama prastorna razdvajanje

Arh .. Mies v. d. Rohe

prema prirodi ali ipak svestrana zastita od njenih nepogoda.

Pod time, doduse, svatko zarnislja nesto drugo; 0 stvaraiacko] snazi pojedinca ovisi sto ce pri tome vidjeti i osjecati, i u kojoj je mjeri sposoban da taj dozivijaj vidljivo izrazi gradivom ~ s. 44.

Pri tome je odlucuiuce investitorovo definiranje zadatka. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjecajima jos u 15. stoljecu, a malobrojni su vee stigli u 20. stoliece. Poklapanje sto'[eca ovdje predstavlja "srecu u braku" izmedu investitora i arhitekta.

47

I

Cetiri prijedloga polozaja zgrade na gradilistu ad 3000 m2 s pad am terena prema sjeveroistoku. Investitor je predvidio varijantu 4, a prihvacena je varijanta 1 --t @

Kod ave varijante je pad terena ispred zgrade povoljan, gospodarski dio objekta je na zapadu, izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru.

Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki, kupaonica i prostorija za pripremanje preuske, opasne stube u hodniku, iz kYhlnje nema pregleda nad ulazom l.V

Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Bolje su oblikovane prostorije. Zbog prirodnog pada terena su spavace sobe 2,5 m iznad terena, gp.tilza ispod njih u razini terena --t \2)

Projektni program

Rad pocinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pornoc iskusnog arhitekta prema smjemicama upitnika --+ s. 49 i 50. Prije pocetka projektiranja mora biti poznato:

1, Polozaj i velicina zernljista, visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti,

Polozaj instalacija vodovoda i kanalizacije, gradevinski propisi, urbanisticki uvjeti itd.

Ishodenje ovih podloga obavlja se kod ovlastenoq geodetskog inzenjera i u uredu za katastar koji ce izraditi sluzbeni lokacijski elaborat.

2, Zahtijevane prostorije glede povrsine, visine, polozaja i medusobnih funkcionalnih veza.

3, Dimenzije postojeceq narniestaja.

4. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljista, uredenje qradhista, gradenje ltd. --+ s. 51- 58.

5, Nacin gradenja koji treba primijeniti; kad zgrada ima pokrov crijepom drugacije ce se otpocetka graditi nego zgradu s ravnim krovom.

48

PROJEKT POSTUPAK IZRADE

Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika trazenih povrsina u jedinstvenom mjerilu i utvrdivanjem trazenih oonosa prostorija medusobno --+ 5, 271 i prema stranama svijeta. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okorn.

Sada slijedi, na temelju opisanog postupka definiranja povrsine zgrade, konacna lokaciia zgrade na zernljistu.

Pri tome su odlucujuca pitanja strana svijeta, smjerova vjetra, rnoqucnosti prilaza, polozaja zemhista, postojece vegetacije i susjedstva. Za iskoristenje moqucnosti --+ G) potrebno je vise pokusaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv, ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino rnoquci polozaj zqrade,

Na osnovi takvih istrazivanja odluka nastaje najcesce vrlo brzo, pa se konture zgrade vee jasnije razabiru --+ Q) Sad pocinju "porodajne muke" prvoga projekta zgrade, ponajprije u duhu, pri uzivljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine,

Na to] se osnovi za projektanta otkriva shematska predodzba cjelokupnog sadrzaja zgrade i njenog prostornog ugodaja, te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled,

Ovisno 0 arhitektovu temperamentu, kod jednoga je ishod onoga "radanja" slobodna skica ugljenom, a kod drugoga filigranska crtarija, Nespretni razradivaci cesto pokvare nadahnutost prve skice.

S projektantovim iskustvom i njegovom osobnoscu najcesce raste [asnoca misaone predoozbe.

Stariji, zreli arhitekti, cesto su u stanju projekt neposredno prostorucno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostirna kao konacno rjesen]e. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi, ali im najcesce nedostaje zanos rnladenackih ostvarenia,

Nakon dovrsetka idejnog projekta --+ @ preporucljiva je stanka 3 do 14 dana, jer donosi odmak od projekta i omogueuje ostrije zapazanje nedostataka i radanje ideja za njihovo otklanjanje, To vrijeme ornoqucuje nestanak nametnutih predodzbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom.

Sad pocin]e razrada projekta, dogovor sa staticarorn i projektantima grijanja, vodoopskrbe i elektroinstalacija - ukratko, utvrduje se konstrukcija i instalacije.

Nakon toga, ali cesto i u tijeku rada, podastiru se nacrti nadleznirn organima vlasti. Pregled nacrta traje 3 do 6 rnieseci.

U tom vremenu radi se predracun i raspisuje natieca] prema propisima --+ OJ tako da do dobivanja gradevne dozvole pristignu i ponude, pa se radovi mogu ugovoriti i zapoceti,

Za opisane radove arhitektu, ovisno 0 okolnostima, treba 2 do 3 mjeseca za vecu obiteljsku kucu, a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i 51.),

Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno stedjeti, jer se valjana priprema obilno nadoknaduje ustedorn vremena i troskova gradenja.

Vazna pornoc pri tome su upitnici -» 5, 49 i 50 i gradevne knjige -» 5, 59,

Rad na projektiranju cesto se pozuruje a izvedba ugovara i zapocinje s nedovoljnim podlogama. Iz toga je shvatljivo sto se "definitivni" crtezi i troskovi pojavljuju tek kad je gradevina vee skoro dovrsena,

Tu ne pomazu poduke i predavanja investitoru; pomaze samo arhitektov ubrzan i azuran rad te odqovarajuca priprema u uredu i na gradilistu,

Najcesee se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci, koji moraju vee pri ugovaranju radova biti pri ruci, ubrzavaju napredovanje. Sigurno su odstupanja potrebna, ali je citav niz podataka tako opcenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti, makar samo kao poticaj,

Upitnik sto slijedi samo je dio obrazaca koji sluze ustedi rada, a kojima bi se projektna kuca trebala sluziti kao i ostalima, primjerice obrascima za predracun troskova.

Upitnik za izvjesta] 0 narudzbi

Izvjestaj za narudzbu br.:

Izdavatelj naloga:

Narudzba:

Izvjestitelj:

Kopije za:

I, Podaci 0 investitoru

1, Kakav je razvoj poduzeca? Financijsko stanje?

Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potjecu podaci?

}

Povjerljivol

2, Kakvo je poslovno ponasanje?

3, Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posIjednja instancija?

4. Koje su investitorove posebne zelje u urnjetnickorn pogledu?

5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj urnjetnosti opcenito? A posebno u svezi s nasim nacinorn rada?

6, Na koja investitorova osobna obiljezja treba posebno obratiti pozomost?

7, Tko nam cini poteskoce? Zasto ih cini? Koje su rnoquce posljedice?

8, Zeli Ii investitor kasnije svoj objekt izloziti javnosti? 9, Moraju Ii crtezi biti razumljivi za laike?

10, Tko je prije davao arhitektonske savjete?

11. Zasto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao?

12. Planira Ii investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje velicine? Kada? Postoje Ii projekti za to? Postoje Ii izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom?

II. Pogodba cijene

1, Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene?

2, Koja je priblizna ocjena odnosa gradevinskih i obrtnlckih radova?

3. Treba Ii procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izracunati

cijenu?

4. Kolika je investicijska svota?

5, Trebamo Ii preuzeti i radove na izvedbi?

6, Je Ii sklopljen ugovor iii je samo pismeno potvrden dogovor?

III, Osobe i poduze6a vezani na posao

1. Skim treba voditi sve pripremne dogovore?

2, Tko je nadlezan za koja specijalistlcka podrucja?

3. Tko kontrolira racune?

4. Koji nacin narucivanja i kontroliranja treba primijeniti?

5, Mozemo Ii neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji Ii za to pismena ovlast?

PROJEKT PREDRADNJE - SURADNJA INVESTITORA ~ OJ

6, Kojeg izvodaca preporucuje investitor? (naziv, adresa, telefon) 7, Je Ii potreban rukovoditelj gradnje? Pozeljan? Starija iii mlada osoba? Kada? Stalno iii povremeno? Do kada?

8. Je Ii investitor sporazuman s nasim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje?

9, Osigurava Ii investitor prostorije za ured na qradilistu? Oprema za to - telefon, pisaci stroj?

IV. Op6enito

1, Ako nema ograde, treba Ii naruciti ogradivanje gradilista? Moze Ii se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba Ii naruciti natpisnu plocu za gradiliste? l\Iatpis na njoj?

2, Tocan naziv novogradnje? Konacni naziv objekta? 3, Ime nadlezne (najbllze) zeljeznicke postaje?

4. Naziv nadleznoq (najblizeqa) postanskoq ureda?

5. Telefon na gradilistu? U blizini? Kada i kako dostupan?

6. Radno vrijeme gradevinskih radnika?

V. Projektni zadatak

1, Tko je sastavio projektni program? Je Ii iscrpan? Trebamo Ii ga mi iii netko drugi dopuniti? Treba Ii ga investitor prije pocetka projektiranja ponovno potvrditi?

2. Mora Ii novogradnja biti u nekoj vezi s postojecim iii buducirn zgradama? --+ VIII, 9,

3, Kojim lokalnim iii drzavnirn propisima podlijeze novogradnja?

Prostomi plan?

4, Postoji Ii strucna literatura 0 toj vrsti gradevine? Sto se 0 tome nalazi u nasoj dokumentaciji?

5. Gdje je slican objekt primjerno izveden?

6, Cijim je posrednlstvorn rnoqucs razgledanje? Vee dogovoreno?

VI, Osnove oblikovanja

1, Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra?

2. Kako su oblikovane postojece zgrade? Od kojih su gradiva? --+ VIII,9,

3, Postoje Ii fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajalista snimatelja)? Naruceno?

4. Sto inace treba uzeti u obzir pri oblikovanju?

5. Visine postojecih zgrada i katova? Ulicna regulacijska linija?

Gradevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drvece (vrsta, velicina)?

6, Koje kasnije zahvate treba vee sada uzeti u obzir? 7, Trazi Ii se generalni plan urbaniziranja podrueja?

8, Postoje Ii mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradiliste?

9. Tko je revident za umjetnicke elemente u okviru gradevne dozvole? Kakvo je njegovo stajaliste? Je Ii uputno konzultirati ga vee u fazi idejnog projekta?

10, Koja je visa instancija za slucaj zalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnosenja zalbe? Kakvo je stajaliste nadlszne institucije?

49

VII. Tehnicke podloge

1 . Kakvo je temeljno tlo toga kraja?

2. Jesu Ii na gradilistu provedena geotehnicka ispitivanja? Gdje?

S kojim rezultatima?

3. Koliki se dopusteni pritisak na tlo moze prihvatiti?

4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najvisi vodostaj?

5. Je Ii na zernfjistu vee postojala neka gradevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum?

6. Kakav se nacin temeljenja rnoze smatrati prikladnim?

7. Na koji nacin treba izvoditi gradevinu?

Posebno vazno:

Pod u podrumu: nacin gradenja? Opterecenje? Cime? Obloge? Zastitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploca nad podrumom? Nacin gradenja? Opterecenje? Cime? Obloge?

Stropna ploca iznad prizemlja: Gradivo? Opterecenje? Cime? Obloge?

Krovna konstrukcija: nacin gradenja? Opterecenje? Cirne? Obloge? Zastitni premaz?

Kakav pokrov? Oluci? Olucne cijevi izvana iii iznutra?

8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno?

Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno?

9. Oblikovanje stupova? Vanjskl zidovi? Unutarnji zidovi?

10. Kakva konstrukcija stubista? Opterecenje?

11. Kakvi prozori? Celik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Nacin otvaranja? Jednostruki, krilo na krilo, s kutijom?

12. Kakva vrata? Ukladena? Gelicni okvir? Ukoceno drvo? Gelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom?

13. Nacm grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje lozivim uljem? Dizalo za sljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kisnicom za punjenje sustava?

14. Priprema tople vode: potrebne kolicine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba Ii uredaj za orneksavanje?

15. Nacin ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlazivanje?

16. Kakvo hladenje? Priprema leda?

17. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 f1eksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj rnrezi? Postoje Ii znacajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po rn>? Siavine vani?

18. Kakva je kanalizacija? Prikljucak na gradsku rnrezu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je Ii rnoquce izvesti septicku jamu? Dopusta Ii se to? Vlastiti taloznik? Trazi Ii se samo rnehanicko iii i biolosko kondicioniranje?

19. Koji je 0 prikljucka na plinsku rnrezu? Kapacitet? Cijena po m3?

Popust za velike kolicine? Postoje Ii posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzracivanje?

20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogucnost prikljucka?

Oqranicenje potrosnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Nocna tarifa od - do? Popust za visoku potrosniu? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat, parna turbina, vjetrenjaca?

21. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje?

22. Vrsta signalnog uredaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uredaj?

23. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda iii parapeta? Brzina? Strojarnica gore iii dolje?

24. Ostali transportni uredaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna posta?

50

PROJEKT UPITNIK

25. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Velicina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira?

26.0stalo.

VIII. Pod/oge za projektiranje

1. Je Ii pregledana zernljisna knjiga? Je Ii dobavljen izvod? Ima Ii u njemu relevantnih podataka za projektiranje?

2. Postoji Ii situacija naselja? Je Ii narucena? S podacima 0 pro-

metu?

3. Postoji Ii lokacijski nacrt? Narucen? Sluzbeno ovjeren?

4. Postoje Ii podaci 0 visinskim odnosima? Naruceno?

5. Jesu Ii razjasnjeni uvjeti vodoopskrbe?

6. Uvjeti rjesenla kanalizacije?

7. Je Ii razjasnjen prikljucak na plinsku mrezu?

8. Je Ii odreden prikljucak na elektromrezu? Odobren od elektrane? Kabliranje iii zracni vod?

9. Jesu Ii snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov nacin

gradenja?

10. Je Ii stabilizirana stalna tocka za geodetske radove?

11. Je Ii potreban plan uredenja i organizacije gradilista?

12. Kome se treba obratiti za ishodenje gradevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj, crvenoj boji? Kasirano na \ platnu?

13. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statickoq proracuna? Tko je oviastenl revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga odreduje nadlezna institucija za graditeljstvo?)

IX. Podaci za izvedbu

1. Kolika je udaljenost gradilista od teretnog zeljeznickog kolodvora?

2. Postoji Ii prikljucni kolosijek za gradiliste? Normalni iii uski kolosijek? Moguenosti istovara?

3. Kakve su prilazne ceste? Treba Ii urediti zastor - eventual no oblice, talpe?

4. Kakve su skladisne povrsine za gradiva? Kvadratura otvorenih povrsina? Kvadratura natkrivenih povrsina? Koje su visine u odnosu prema gradilistu? Moze Ii vise izvodaca neometano raditi jedan pored drugoga?

5. Preuzima Ii investitor sam neke isporuke iii radove? Koje?

Giseenje? Guvanje? Hortikultumi radovi?

6. Postoje Ii izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i nacinl isplate primjereni?

7. Koja su gradiva uobicajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena?

X. Rokovi

1. Skice za dogovor sa suradnicima?

2. Skice za dogovor s investitorom?

3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troskova?

4. Projekt (mjerilo)?

5. Predracun?

6. Isporuka nacrta za gradevnu dozvolu, sa statickirn proracunorn i ostalim potrebnim prilozima?

7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja gradevne dozvole?

Nadlezna tijela? Mogucnosti pozurivanja?

8. Izvedbeni nacrti?

9. Datum raspisa natjecaja?

10. Rok predaje ponuda?

11. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe?

12. Pocetak gradenja?

13. Prijam grubih gradevinskih radova?

14. Tehnicki prijam zgrade (spremno za useljenje)?

15. Zavrsni obracun?

SISTEMATIZACIJA

A Definiranje pojmova

1.0 Gradevina - projekt 2.0 Gradevina - izvedba

B Aktivnosti pri izvedbi gradevine 1.0 Plan izvodenja

1.1 Definiranje aktivnosti / sadrzaji

1.2 Ciljevi / rizici u planiranju izvodenja

1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe

• izvedbeni nacrti

• nacrti detalja, nacrti pojedinosti

• posebni crtezi

* gradevna knjiga 2.0 Ugovaranje radova

2.1 Definiranje aktivnosti / sadrzaj 2.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova

2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova

• BGB

• VOB (dijeloviAlB/C, uvodne napomene)

• opis aktivnosti (popis aktivnosti, programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove

• LV - uzori

• podloge namijenjene izvodacu 3.0 Nadzor

3.1 Definicija aktivnosti / sadrzaj 3.2 Ciljevi / rizici nadzora

3.3 Sredstva / instrumenti nadzora

* pod loge za AVA, sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crtezi, podaci iz ugovora 0 gradenju)

• tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami, linijski dijagrami, rnrezno planiranje)

C Upute u literaturi 0 izvodenju gradevinskih radova -» III

A Definiranje pojmova

Definiranje aktlvnosti iz podrucja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje odredeno je u HOAI (Honorarordnung fOr Architekten und Ingenieure - propisi 0 honoriranju arhitekata i inzenjera na temelju prvog i drugog clanka Zakona 0 reguliranju rada inzenjera i arhitekata) [poglavlje 'l.]

1.0 Projekt grade'line

HOAI, clanak 15., faza izrade (LPH) 1-4:

prikupljanje podloga (3%), idejni projekt (7%), glavni projekt (11%), ishodenje dozvola (6%); "projektantske aktivnosti" - 27% od ukupnog honorara [poglavlje 2.1

2.0 lzvedba grade'line

HOAI, clanak 15., faza izrade (LPH) 5-9:

izvedbeni projekti (25%), pripreme ugovora (10%), suradnja oko ugovaranja (4%), nadzor (31 %), briga oko objekta i dokumentacija (3%); "aktivnosti oko izvedbe" - 73% cjelokupnog honorara -+ s. 55 @' HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi, tj. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi.

B Aktivnosti pri izvedbi gradevine 1.0 Plan izvodenja

1.1 Definiranje aktivnosti I sad riaj i. Ovu materiju propisuje HOAI, clanak 15., faza izrade 5.

• Osnovni radovi:

Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rjesenja), uzevsi u obzir urbanisticke, oblikovne, funkcionalne, tehnieke, gradevno - flzicke, gospodarske, energetske (npr. u smislu racionalne upotrebe energije), bioloske i ekoloske zahljeve, koristecl priloge drugih strucnjaka, tako da se postigne rjesenje pripravno za izvedbu.

Nacrti objekta sa svim za izvedbu nuznirn pojedinostima, primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1 :50 do 1: 1, s potrebnim tekstualnim napomenama.

IZVEDBA GRADEVINE -»GJ

Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1 :25 do 1: 1, s potrebnim tekstualnim objasnienjem; odredivanje materijala.

Izrada podloga za druge strucne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rjesenje pripravno za izvedbu. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvodenja objekta

• Posebne aktivnosti:

Sastavljanje detaljnog opisa objekta u gradevnoj knjizi, kao podloge opisa i programa izvedbe radova 0).

Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija, kao podloge opisa i programa izvedbe radova ").

Provjera planova izvodenja koje je sastavio izvodac na temelju opisa i programa izvedbe radova, te usporedba s projektantskim planovima*).

Razrada detalja.

Provjera i odobravanje nacrta trecih osoba, koje nisu suradivale na izradi projekata, glede njihove uskladenosti s izvedbenim nacrtima (npr. radionicki nacrti izvodaca, isporucitejjevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja), ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti ukljuceni u predracun.

*) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti iii djelomicno osnovna aktivnost. U tom slucaiu otpadaju odgovarajuee osnovne aktivnosti ove faze radova, ako se primijeni opis i program izvodenja radova.

1.2 Ciljevj I rizici u planiranju izvodenja

Cilj planiranja izvodenja je da se gradenje odvija bez smetnji i pogresaka. Pretpostavka za to su potpuno rijeseni oblikovni i tehnickl problemi do u detalje te njihova provjera s formalne, pravne, tehnicke i ekonomske strane (pravne pod loge: drZavni gradevinski propisi, uredbe, npr. izvrsne odredbe, smjernice, npr. smjemice za mjesta okupljanja; tehnicke pod loge: priznata pravila tehnike i umijeea gradenja. npr. DIN-norme, konzultacije s ekspertima; ekonomske pod loge: instrumenti za kontrolu troskova, npr. procjena / obracun troskova usp. DIN 276, i prema potrebi konzultacije s ekspertima). Nedovoljno planiranje izvodenja radova cesto dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka, propadanje), gubitaka radnog vremena (prazan hod, udvostrucenie rada), stalnog smanjenja vrijednosti (poqreske u planiranju I poqreske u izvedbi.).

1.3 Sradstva I instrument! za planiranje izvodenja

• lzvedbeni nacrti, sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama; uobicajeno mjerilo 1 :50 -+ s. 55 @.

* Parcijalni nacrti (= nacrti detalja, pojedinacni nacrti),

dopunjuju izvedbene nacrte za odredene dijelove gradevine; uobieajena mjerila 1:20, 1 :10, 1:5, 1:1 -+ s. 55 @.

* Posebni nacrti, - izraduju se za posebne konstrukcije (npr. armiranobetonske, celicne, drvene itd.) - prikazuju druge dijelove gradevine / uredaje prema potrebi; uobicajeno mjerilo 1 :50 ovisno 0 konstrukciji. Obradu svih vrsta crteza propisuje DIN 1356, mogu se rijesiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. nize) (odqovarajuci software na raspolaganju).

• Gradevne knjige (= knjige prostorija) - sadrze tabhcno potpune podatke 0 vellcinarna (npr. duljina, sirina, visina, povrsma, volumen prostorije iii dijela prostorije itd.), 0 materijalima (npr. obloge zidova, podne obloge itd.), 0 opremi (npr. instalacije grijanja, ventilacije, sanitarija, elektroinstalacija itd.), pa su pod log a funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova, posebno aktivnost HOAI, clanak 15. LPH 5, suprotno od opisa i programa izvedbe, osnovna aktivnost, HOAI, a.15.LPH 6; usp. VOB/Acl.9.).

51

2.0 Ugovaranje radova (priprema I suradnja pri ugovaranju)

I I

2.1 Definiranje aktivnosti I sadi"Zaji. Ovu materiju propisuje HOAI, cl. 15., faza izrade 6+7

* Osnovne aktivnosti:

- iznalazenje i prikazivanje kolicina kao pod log a za sastavljanje opisa radova, uz upotrebu priloga drugih strucnirn suradnika na projektu;

- sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama;

- usuglasavanje i koordiniranje opisa radova strucnih suradnika na

projektu;

- sastavljanje obaveznih uvjeta za izvodenje svih vrsta radova;

- prikupljanje ponuda;

- kontrola i vrednovanje ponuda, ukljucujuci sastavljanje pregleda

cijena po vrstama radova, uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7;

- uskladivanje i objedinjavanje aktivnosti svih strucnjaka koji sudjeluju u ugovaranju;

- pregovori s ponudacirna:

- rekapitulacija troskova prema DIN-u 276 na temelju [edinicnln iii

pausalnih cijena iz ponuda; - suradnja pri dodjeli posla.

• Posebne aktivnosti:

- sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s gradevnom knjigom 0);

- sastavljanje alternativnih opisa radova za odredena podrucja aktivnosti;

- sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeci priloge drugih strucnih suradnika na projektiranju;

- kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova, ukljucujuci pregled cijena *);

- sastavljanje, kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.

2.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova

Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru gradanskog prava, utvrdeno odqovarajucirn uredbama (usp. Gradanski zakonik, BGB - Bilrgerliches Gesetzbuch, clanci 631.-651., odnosno Uredba 0 ugovaranju gradevinskih radova, VOB - Verdingungsordnung fur Bauleistungen, dijelovi AlBIC ) ~ s. 55 ®.

Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene ~ s. 55 @ za definirane aktivnosti (pod loge za izdavanje radova = pod loge za ugovaranje radova, kao npr. opis radova I uvjeti ugovora itd. + pismena potvrda s podacima 0 rnoqucnostirna uvida u podloge izdavanja radova I mjesto i vrijeme otvaranja ponuda I rokova za prihvacanje i ostajanja u obvezi itd.).

Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponudaca, odnosno njegova ovlastenoq zastupnika, postaju ponuda - a prihvacena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvodenja; npr. vrsta lopseg radova, cijene, rokovi, odgovornost itd.)

Ugovori 0 gradenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno I potpuno unaprijed rascistltl rnoquce nesuglasice izmedu ugovornih strana - medusobne obveze jasno utvrditi.

Nejasne, nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do losih ugovora koji izazivaju sukobe I prekoracen]e rokova I nedostatke I smanjenje vrijednosti I dodatne troskove,

2.3 Sredstva I instrumenti za ugovaranje radova

* BGB (Gradanski zakonik) propisuje u ugovoru 0 gradenju (ugovoru 0 radu) pravne odnose izmedu investitora I izvodaca (narucitelja I izvoditelja) ako nema druqacijih sporazuma. Cianci 631.-651. Sadrze prave norme za ugovore 0 radu. Naslovi I sadrzaj pojedinih clanaka su: c1.631. sustina ugovora 0 radu, c1.632. naknade, c1.633. jamstvene obveze izvodaca, otklanjanje nedostataka, c1.634. postavljanje rokova i rnoqucnost promjene, smanjenja i prekida,

52

IZVEDBA GRADEVINE --+(D

c1.635. naknada stete zbog neizvrsenja. (;1.636. kasnjenje izvedbe, cl.637. prestanak jamstva, c1.638. kratka zastara, c1.639. prekid i obustava zastare, c1.640. obveze prihvacanja narucitelia, c1.641. dospjelost placanja, c1.642. suradnja narucitelja, Cl.643. otkaz od strane izvoditelja, c1.644. nositelj rizika, c1.645. jamstva narucitelia, c1.646. dovrsetak preuzimanja, c1.647. zalozno pravo izvoditelja, c1.648. hipoteka na gradevinsko zernljiste, c1.649. otkaz od strane narucitelja, c1.650. predracun, c1.651. ugovor 0 isporuci djela ~ s. 55(j)-@

• VOB (Pravilnik 0 obavljanju gradevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno opcenitim odredbama BGB) i vodi racuna 0 tome da u ugovoru 0 gradenju budu regulirani raznovrsni strucni i pravni problemi I zahtievi (usp. AGB - zakon). VOB nije zakon ni pravni propis, pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C, rnoquc i u okviru opcih poslovnih uvjeta, usp. AGB - zakon, cl. 23.5.).

Podjela VOS-a u tri dijela:

- VOB/A (DIN 1960) = Opce odredbe za izdavanje gradevinskih radova

Sadrzaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natjecaja, izdavanje radova, ugovaranje. Odredbe VOS/A imaju obiljezje preporuke (za privatne investitore) - a obavezujuce su za javnopravne investitore.

- VOB/B (DIN 1961) = Opee odredbe za ugovaranje izvedbe gradevinskih radova

Sadrza]: posebno sastavljene odredbe za gradevinske ugovore, koje odqovarajuca BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. Naslovi I sadrzaji clanaka su: cl. 1. vrsta I opseg rada, cl. 2. naknade, cl. 3. pod loge za izvedbu, cl. 4. izvodenje, cl. 5. rokovi izvedbe, cl. 6. ometanje i prekid izvodenja, cl. 7. podjela rizika, cl. 8. otkaz od strane narucitelja, cl. 9. otkaz od strane izvoditeIja, cl. 10. odgovornost ugovornih strana, cl. 11. kaznene odredbe, cl. 12. preuzimanje, cl. 13. jamstva, cl. 14. obracun, cl. 15. rad u akordu, cl. 16. isplata, cl. 17. osiguranje, cl. 18. sporovi.

- VOB/C (DIN 18300 18450) = Opei tehnicki uvjeti za ugovaranje gradevinskih radova (ATV)

Sadrzaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. zemljani radovi, zidarski radovi itd.) prema jedinstvenoj sistematizaciji ~ s. 55 ®

O. Upute za opis radova - pornocne napomene za sastavljanje [ednoznacnih, iscrpnih raspisa (br.01 opci neophodni podaci, br.02 potrebni dopunski podaci, usp. VOB/A, clanak 9.1.

1. Vazeee podrucje, - upuclvanie na postojece DIN-norme (tehnicke odredbe za izvodenje); generalna klauzula: "Gradiva i gradevinski elementi podrazumijevaju se ukljucivsi isporuku, istovar i skladistenje" .

2. Gradiva I gradevinski elementi, - uvjeti kvalitete, "standardi" za gradiva Igradevne elemente (DIN-norme, sluzbena odobrenja).

3. Izvodenje, - propisi glede tehnike izvodenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standard no izvodenje".

4. Pomocni radovi I posebni radovi, - utvrdivanje vrste I opsega pornocnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate.

5. Obracun - propisi za obracun prema utvrdenim stvarno izvedenim kolicinarna (odnosi se na obracunske jedinice, razqranicenje dijelova gradevine koji se medusobno ispreplecu, ponovljena izmjera odnosno odbici).

Opci sastavni dijelovi ugovora, najcesce nedovoljni za jed noznacno, zakljucno reguliranje, dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti, posebni ugovorni uvjeti, ne smiju biti u proturjecju s opcim odredbama za ugovaranje, uz potpunu

primjenu odredaba AGB - zakona (uravnotezenost VOB-a kao "cjeline"),

_ potrebni dodatni sporazumi razjasnjavaju jednoznacno VOB "moze se - odredbe", npr. Postupak prijama itd.

_ moguei dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje sluze definiranju aktivnosti (bez narusavanja uravnotezenosti VOB-a), npr. izvjesta]! u gradevnom dnevniku, nacin izrazavanja itd. ~s. 56@.

* Opis aktivnosti, kao jednoznacna, iscrpna definicija aktivnosti, postaje podlogom kasnijeg ugovora 0 gradenju ~ s. 56 @' Treba razl ikovati:

_ opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A, cI.9.13-9);

_ opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti, FLP; VOS/A,

cI.9.110-12).

Opisi gradenja (opel prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova.

Popisi aktivnosti, rastavljanje na pojsdinacne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti, kakvoci, kollcini, dimenziji, obiljezeno rednim brojem I brojem pozicije) ~ s. 56 @ mogu se rasctaniti nepovezano (stupnjevi izgradenosti I faze gradenja I stupnjevi dovrsenosti) iii prema naslovima (sazeto prema vrstama radova) uz pornoc "prethodnih napomena" ~ s. 56 @ .

Programi aktivnosti, opisi mjerodavnih uvjeta I zahtjeva (oblikovno, funkcionalno, tehnicki, ekonomski) koji se odnose na dovrsenu aktivnost. Odustajuci od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinacnim pozicijama; rnoquc je standardizirani popis aktivnosti bez naznake kolicina).

Opisi aktivnosti - kao dio podloga za pogodbu radova - unosenjern cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora 0 gradenju. Ima Ii proturjecnih dijelova ugovora, vrijede redom (usp. VOB/B cl. 1.1):

Opis aktivnosti, posebne ugovorne odredbe, eventualne dodatne ugovorne odredbe, eventualni dodatni tehnicki uvjeti, opci tehnlcki uvjeti za ugovore 0 izvedbi gradevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prje "opceq") ~ s. 56 @.

* Standardna knjiga aktivnosti (StlB) za gradevinarstvo pomaze pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sazete tekstove, tehnicki besprijekorne, potpune) tako sto nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odqovarajuca podrucja aktivnosti (podrucja aktivnosti priblizno su vrste gradevinskih radova prema VOB/C).

Poglavlja standardnog teksta rasporedena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. Svako poglavlje ima svoj broj. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje, prema potrebi iz 5 odjeljaka; skraceni tekst I opsirni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka, tj. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) -t s. 56

@-@.

Jedinstvena (standardizirana) kombinacija ornoqucuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga 0 standardnim radovima: Zajednicki odbor elektronika u graditeljstvu, GEAB; cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na podrucju cijele drzave),

Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu:

- katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK), podrucja aktivnosti 100-199;

- katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK), podrucja aktivnosti 200-299;

- knjiga standardnih aktivnosti savezne zeljeznice (StLB-DB), podrucja aktivnosti 400-499;

- regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinacnih korisnika, pod-

rucja aktivnosti 800-999.

• LV - obrasci za popise aktivnosti slicni su gradevnoj knjizi (prethodnik StLB). Ti obrasci obuhvacaju sto je rnoquce vise varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem), pa zbog toga u

IZVEDBA GRADEVINE --+(D

kompletu postaju vrlo opsezni, Ponudaci: razliciti izdavaci ~s.56 @.

* Obrasci namijenjeni proizvodactma za popise aktivnosti nude dodatne informacije, pornazu pri rjesavanju posebnih konstrukcijskih detalja.

Cijelo je podrucje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi, proracuni), Kombinacija podataka za izdavanje radova i plan iranja izvodenja rnoquca je primjenom odgovarajueeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis I izdavanje I obracun) softwareom.

3.0 Nadzor (nadzor na gradevini, objektu I dokumentacija)

3.1 Definicija aktivnosti I sadrzaji regulirano propisom HOAI, cl. 15. faze aktivnosti 8 i 9.

• Osnovne aktivnosti:

- nadzor tijekom izvodenja objekta glede uskladenosti s gradevnom dozvolom, planovima izvodenja i opisima aktivnosti, kao i s opcenito prihvacenirn pravilima tehnike i odnosnim propisima;

- koordiniranje strucnjaka koji sudjeluju u nadzoru;

- kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata;

- sastavljanje i pracenje terminskog plana (gantogram);

- vodenje gradevnog dnevnika;

- zaiednicka izmjera radova s izvodacirna;

- prijam gradevinskih radova uz suradnju drugih strucnjaka ukfjuce-

nih u projektiranje i nadzor; utvrdivanje nedostataka; - kontrola racuna:

- utvrdivanje troskova prema DIN-u 276 iii prema pravnim propisi-

ma za obracun u stanogradnji;

- zahtjev za sluzbena primanja radova i sudjelovanje u njima;

- predaja objekta, ukljucujucl sastavljanje i predaju potrebnih pod-

loga, npr. upute za rukovanje, atesti; - popis jamstvenih rokova;

- nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom

primanja radova; - kontrola troskova;

- obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamst-

venog roka lzvodaca:

- nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka, ali najdulje do pet godina od primitka gradevinskih radova;

- suradnja pri oslobadanju od aktivnosti osiguranja;

- sustavno sredivanje crteza i proracuna objekta.

* Posebne aktivnosti:

- sastavljanje, nadgledanje i daljnje vodenje plana isplata;

- sastavljanje, nadgledanje i daljnje vodenje diferenciranih planova

vremena, troskova iii kapaciteta;

- djelatnost odgovornog voditelja gradnje, ako ta djelatnost prema zakonima doticne zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8;

- sastavljanje plana zaliha;

- sastavljanje popisa opreme i inventara;

- izrada uputa za cuvanje i odrzavanje:

- promatranje objekta;

- upravljanje objektom;

- obilazak gradevine nakon predaje;

- kontrola radova na cuvanju i odrZavanju;

- priprema brojcanih podataka za datoteku objekta;

- iznalazenje i utvrdivanje troskova za izradu financijskih pokaza-

telja;

- preispitivanje analize troskova I koristi za gradevinu i poslovanje.

53

I I

3.2 Ciljevi/rizici gradevinskog nadzora. Gradevinski nadzor usmjeren je na dva tezista:

- kontrota, izmjere, obracun kao dopunaAVA(raspis, izdava-nje, obraeun: usp. poglavlje izdavanje posla) ~ s. 57 @.

- planiranje tijeka gradenja uz primjenu metoda projektantskog menadzrnenta (raspolozivost Ijudi, mehanizacije, materijala u pravo vrijeme, u potrebnoj kolieini, na pravom mjestu).

Najvaznija pomocna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka gradenja I tehnike terminskog planiranja prema razlicitirn metodama. Los nadzor, manjkava kontrola dovode cesto do nezadovoljavajuceg izvodenja, nedostataka (vidljivi I skriveni), poqresaka u obracunu, povecanja troskova, opasnosti za Ijude (nesretni slueajevi) i materijal. Nezadovoljavajuci projektantski menadzrnent, odsutnost koordinacije najeesee dovode do kasnjenja I dodatnih troskova,

3.3 Sredstvalinstrumenti za gradevinski nadzor

* Pod loge AVA, kao i sredstva I instrumenli za planiranje izvedbe objasnjeni su pod 1.3.12.3. Gradevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti, nacrti detalja, posebni crtezi), te eventualnoj gradevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor 0 gradenju.

* Tehnike planiranja tijeka gradenja I tarmlnsko pianiranje koriste razlicite uobicaiene metode:

- Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada I gradevinske procese, a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuce vrijeme (odredeno temeljem iskustvenih vrijednosti I proracuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuce horizontalne crte, Redoslijed gradevinskih radova trebao bi biti prikazan odqovarajucim redom upisa u dijagram. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka gradenja = liste podataka 0 radovima) pripornazu pri izradi gantograma i ornoqucuju usporedbu predvideno - ostvareno.

Prednosti gantograma: preglednost, oeiglednost, eitljivost (prikaz proporcija vremena). Nedostaci gantograma: pausalnost, nerasclanjenost dijelova procesa, teskoce u prikazu kombinacjja lovisnosti radnih procesa (nekriticni I kriticni procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa, ne rnoze se ustanoviti). Podrucja primjene: prikaz tijeka gradenja bez posebnog smjera dovrsavanla, planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti), planiranje ulaganja (program radne silage I program opreme) ~ s. 57 @.

- linijski dijagrami (dijagrami brzine, puta [kolicina], vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o gradevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane), a na drugoj jedinice duljine puta (rjede kolieina). Iz toga se raspoznaje brzina izvodenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme I put) i vremenski i prostorni razmaci izmedu aktivnosti. Prednost: ocigledna predstava brzina i kritienih razmaka. Nedostaci: nepreglednost prj preklapanju razlieitih aktivnosti (prostomo, vremenski kad tijeku gradenja nedostaje smjer prema dovrsenju) Podrueja primjene: prikaz tijeka gradenja s odreaenim smjerom dovrsavanja (duljina, visina, npr. ceste, potkopi i 51., tomjevi, dimnjaci i 51.) --'JS57 @.

- Mrezni planoYi, rezultati tehnike mreznog planiranja (dio istrazivaeke oblasti Operation Research) [51.22], sluze analizi, prikazu, planiranju, upravljanju, kontroli odvijanja radova. UVrSta-vanjem sto vise ulaznih parametara (vrijeme, troskovi, sredstva za izvedbu itd.) prikazuju se medusobne ovisnosti razlicitih aktivnosti.

Mrezni proracuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (0) (startni evor, pojmovi vidjeti DIN 69900, list 1), pronalaze (proracun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin pocetka, FAZ I najraniji termin zavrSetka, FEZ) za nastupanje svih dogadaja I procesa (D = Irajanje, vrijeme izmedu poeetka i zavrsetka procesa). Rezultat = put najduljega trajanja (kritieni put) I projektni termin zavrsetka FZ(n). Ukljueene prethodno procijenjene vremenske

54

IZVEDBA GRA£lEVINE --+Q]

rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni roll. zavrsetka VZ(n}, najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove pocetka, SAZ I najkasnije rokove zavrsetka, SEZ) za nastupanje svih dogadaja I procesa (proracun unatrag), najkasniji projektni rok pocetka SZ, odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih dogadaja I procesa (GP = najkasniji rok SZ . najkasniji pocetni, zavrsni rok SAZ I SEZ minus najraniji rok - najraniji pocetni, zavrsni rok FAZIFEZ) ~ 5.57 @. Razlicite orijentacije rnreze (procesi I dogadaji) i prikazi (strelice I cvorovi) daju tri tipa mreznih planova ~ s. 57 @

1 Metode streiicnog mreznog planiranja (Critical - Path - Method, CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Gvorovi predstavljaju pocetne i zavrsne dogadaje procesa. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost izmedu dogadaja Iprocesa rnoze se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (odredeni odnos od zavrsetka prethodnog do pocetka sljedeceg dogadaja; zavrsni dogadaj procesa A = pocetni dogadaj procesa B). Vremenski model je determiniran (tj. procesu je odredeno konkretno procijenjeno vrijeme). Medusobno ovisni procesi koji teku usporedno, meduzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedeeeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze, Dummy, odnosi redoslijeda u strelienim mreZama 5 vremenskim razmakom 0) ~ s. 58 @ - @. Sadrzeji strelicnih mreznih planova odrazavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinaenih aktivnosti s odqovarajucirn naznakama vremena) ~ s. 58 @.

2 Metode cvomog mreznog planiranja (Metra - Potential - Method, MPM) prikazuju procese cvorovima. Strelice odrazavaju odnose organizacije radova. Temeljni odnos organizacije (def.v.g.) kod MPM je pocetni slijed (odreden odnos od pocetka prethodne do pocetka sljedece aktivnosti; pocetni dogadaj aktivnosti A = pocetni dogadaj aktivnosti 8). Vremenski model je determiniran (v. CPM). Sadrzaji evornih rnreznih planova prikazuju se u listama procesa (usp. CPM) ~ 5.58 @ @ @.

3 Metode mreznog planiranja pomocu eyorova dogadaja (progmamm Evaluation and Review Technique, PERT) prikazuju dogadaje evorovima. Strelice odrazavaju odnose organizacije radova. Vremenski model je normalno stohasticki (= odredivanje vremenskih razrnaka izmedu dogadaja racunorn vjerojatnosti). Geometrijski mode Ii PERT + CPM mogu dati mjesovite prikaze (procese kao strelicu, dogadaje kao cvor).

Teoretski se moze zamisliti mrezni plan pornocu strelica dogadaja, ali nema primjenjivane metode.

Prednosti I nedostaci I podrueja primjene razlicitih metoda rnreznoq planiranja: unaprijed organizirane mreze 5 deterministiekim vremens kim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje I kontrolu izvodenja gradevina (teziste na pojedinim aktivnostima). Mreze orijentirane prema dogadajima (PERT) bolje sluze okvirnom i preglednom planiranju (dogadaji = miljokazi). Gvorni planovi aktivnosti (MPM) lakse se postavijaju I mijenjaju (dosljedno odvajanje pianiranja tijeka od planiranja vremena), prikazuju veci broj uvjeta nego strelieni planovi aktivnosti (CPM; ali CPM je rasireniji u praksi; stariji, razvijeniji, organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mreznim planovima uobieajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slueajeva).

Mrezni su planovi opcenito vrlo detaljirani, ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma, v.g.) Kao pomoc za posebno velike mrezne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mreznog plana dovoljan je unos odgovarajucih podataka iz liste procesa). Postoji odgovarajuci software (pretezni dio:

CPM).

I

I

I 1---"

xl Oil

;§: ~:

::>: ;:;: II

, ~ :

: co I

.... __ ~ J

~

n,

D<,;"-,l',/<,I-- LPH 1 Prikupljarae podloga 2 ldejni projekti

ORGANIZACIJA GRA£lENJA --+UJ

LPH 5 Izvedbeni projekti

Pravila VOB/B koja adstupaju ad pravila ugavaranja BGB

BGB ugavor 0 radu VOBIB

§ 632 Naknade I§ 2 Naknade I § 14 Obracun I

§ 15 Rad u akardu

§ 633 Nedostaci § 4 Izvadenje (br 7)

§ 13 Jamstva (br. 3, 5, 6) I§ 17 Osiguranje I

l PH 6 Priprema za uslupanje radova lPH ? Suradnja pri ustupanju

LPH 8 Nadzor na objektu

§ 634 Pastavljanje rokava, I§ 13 Ucinci jamstva (br. 3, 6)

pramjene, smanjenje § 635 Naknada stete

G) Definiranje ucinka

§ 4 Izvadenje (br. 7)

§ 8 Otkaz putem AG (br 5) § 13 Jamstvo (br. 7)

§ 5 Rakavi izvadenja § 13 Jamstva (br. 3)

I§ 13 Jamstva (br. 3, 7) I I§ 13 Jamstva I

I§ 12 Prijam I

I§ 16 Placanje I

§ 4 Izvadenje

§ 9 Otkaz putem AN § - uputa § 12 br. 6 § 7 Padjela rizika

§ 12 Prijam

- ne pastaji

- ne pastaji

8 Otkaz putem AG - uputa § 2

- nije predmet VOB

® Izvedbeni nacrt

§ 636 Zakasnjenie izrade § 637 Prestanak jamstva § 638 Zastara (kratka)

§ 639 Zastara (prekid, abustave) § 640 Prijam

§ 641 Daspjelast placanja § 642 Suradnja narucitelja

§ 643 Otkaz ad strane izvodaca § 644 Rizik

§ 645 Odgavarnast narucitelja

§ 646 Dovrsenje umjesto prijama § 647 Prava izvodaca na hipateku § 648 Hipatekarna asiguranje gradevine

§ 649 Pravo otkaza narucitelja §

§ 650 Predracun troskova

§ 651 Ugavar a isparuci

Iz: Mantscheff: "Einfuhrunq in die Baubetriebslehre", dio 1. Werner Verlag, DOsseldorf, 1985. s. 49

Opseg ugovora i prijevremeni raskid

Zid 11,5 em HSV IMG3 Elemenlna zbuka 2 em

Izvodenje. smetnje,

-[ preuzimanje

VOB/B -4--- lzvodenie

Podnosenie rizika, odgovornost, garancija

Izolacija

Placanje

o Nacrt detalja IUgovor 0 gradenju!

® Opci uvjeti ugovaranja

1. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Busaci radovi

(R) DIN 18302 Gradenje bunara (R) DIN 18303 Zagradivanje

(R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R) DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanie i

kanalizacija

(R) DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaze

(R) DIN 18309 lnjektiranje

(R)DIN 18310 Radovi na osiguranju

vodotoka, naslpa i obaloutvrda (R) DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R) DIN 18313 Izrada dijafragmi s

potpornom tekucinom

(R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom

® Iz: VOB dio C

3. Zavrsni radovi

(R) DIN 18350 lbukanje i radovi u glpsu (R) DIN 18352 Keram. radovi i oplocenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi

(F) DIN 18355 Stolarski radovi

(R) DIN 18356 Parketarski radovi

2, Grubi radovi

(R) DIN 18330 Zidarski radovi

(R)DIN 18331 Betonski i arm. bet. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. konst. (R) DIN 18335 Gradenje celikom

(R) DIN 18336 Izolaterski radovi

(R) DIN 18338 Krovopokrivacki I krovo- izolaterski radovi

(R) DIN 18339 Limarski radovi

"

Dodatak Ponuda

Cijena + Ugovor 0 gradenju

I Podloga za USlupa~je

~PiSi + I Pogodbene podlOg+

Uqovom! uvjeti + ~rrostCJ

6GB

,vOBl

:.)r ---tr_D_iO_A_._6_+_C __ _j

AN

PraIJni propisi 0 ugovaranju radoIJa §§ 631 II BGB

® Odnos investitor I izvodac

N 0,891

I B4 Kucanski tehnitki priklJu6ci za

1 2 3 4 I 5

85 Mjerne velitine

1 3 6

A2 Oznaka prostorije 1

Privr. broJ prostonJe KoriMenje Korisnik ELTIJ.s ELT/ss Transp Temp LW SVjetio Primjedbe

f-----,._:.:-,.:.-+--:....j.----i >~ PovrSina ~ ~ t:: Sadrta Grija- Ventl- Sanl- tek

~~~B~_+~C--+----_+~(A~B~T~)--4_+m~'----+>_+m~--~~~_+~m-'~--+_~-e--~'-aC_ija-1_'a_ri_Je-+~~~~t- __ -r·=C~~F~C~HtL~U~X~(a~dr~eS~e~)~ ~

W 104 Hodnik N 6,92 L 2,47 N 14,B7 SCH TAD 20 AAD-utiCnicazaanlenu

08 SPA DB - stropno grijace liJelo

WVT GAD - utitnica za kuc. aparat

'I/IIB 24 PA - iZJednaCavanje potencijala

STD SCH - pre~idaC

PA SP - sudoper SPA - interlon STD - uliCnica

TAD - utitnica za telefon WA- ~ada

WB - umivaonl~ (B.4.3)

~ -zidno gnj lijelo bez SCH (B.4.4) WBS - zidno. gnj. tiJelo 5 SCH wc-we

WVT - razdje!nik slana IMNH - gnJanJe vode

I ZWE - prisilna ventilaclja

B2 Velitina prostorile

1 2

WNH ZWE

WA WB we

L 2.475

N B.588

W 204

Kup.M'C

N 3,47

20 4

WNH ZWE

SP

SCH STD WBS GAD

DB 1

SCH AAD

STD

DB

122 11

- - I

N 15,04

L 2.47

N 6.09

W 304

Kuhinja

N 4.000 N 48,63

2.363 2.47

N 1.69 N 19,77

W 404

W 504

Loda st.·bL·sp.

WWH -

0.36 I L 2.475

W 604

Vent. + mst.

® Knjige prostorija (skracen' oblik - primjer)

55

...... -------------------~-------~---~

Opis djelatnosti

Opis gradevine

@ Dodatne pojedinosti

@ Opis djelatnosti

Primjer 1. Kolitina i EP izvan teksta

EP GP

Poz. Kolit. Opis jedinicna ukupna

cijena cijena

2.02 105,0 m' podnih ploca podruma od nabijenog betona B debliine 10, 12 em izvesti: Povrsine treba oblikovati u padu prema slivnicirna.

za 1 m' 35,70 3748,50

Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst

b) nema podataka za udio u EP e) EP njje napisan slovima

Primjer 2. EP u tekstu

2.02 105,0 m2 podnih ploca podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 em, izvesti: Pcvrsine treba oblikovati u padu prema slivnieima.

- rad OM 24,60

- materijal OM 11,10

- ostalo OM -,- za 1 m2 35,70 3748,50

EP i. w.. tridesetpet 70/100

Nedostaei: EP i kolicine nisu u istom relku

Primjer 3. EP i kolicine u lekstu i u jed nom retku

2.02 Podne plote podruma od nabijenog

betona B debljine 10, 12 em, izvesti: Povrsine treba oblikovati u padu prema slivnieima. 105m2

UM/S: OM 24,601DM 11,1 OIDM -,EP i. w.: tridesetpet 70/100

35,70

3748,50

Prednosti: a) velika usteda prostora

b) kolitine x EP ; ukupna eijena u jednom retku

@ Popis djelatnosti

Popis djelatnosti (LVl)

Prethodne napomene i pozieije

®

Podloge za ustupanje radova (VOB/A § 17 br. 1 odsj. 2d)
Raspis (poziv Pogodbene pod\oge
za podnosenje (VOB/A § 10 br. 1-3; VOB/B § 1 br. 2)
ponuda
(VOB/A Tehnitki sadrza] Pravni sadrzs]
§ 17 br. 4)
+ (1) Opis radova (2) Posebni
Uvjeti natiecaja ugovorni uvjeti BVB
(VOB/A
§ 10 br. 4. (4) Dodatni tehnicki (3) Dodatni
odsj.2) propisi lTV ugovorni uvjeti lVB
(5) Opci tehnicki (6) Opel ugovorni
propisi VOB/C uvjeti VOB/B
Ugovor 0 gradenju @ Podloge za ustupanje radova

56

IZVEDBA GRADEVINE ~I:ll

Redni broj Brojcana oznaka standardnog rada Kolleina Jedinica EP GP
(Ol) Opis djelalnosti mjere
3,01 8101301311 11 1014
Beton sloja cistoce
podloga horizontalna
gornja povrsina betona horizontalna
ad nearmiranog betona
kao normalni beton DIN 1045
B5
I debljina 8 em 25 m2 Kratki tekst: "sl. cist., beton, B5"

,--------------- Godina izdanja StLB: 1981 ,------------- podruqe djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi ,----------- beton na lieu mjesta sloja eisloee ,---------- podloga horizontalna

.---------- gornja povrsina betona horizontalna od nearmiranog betona

~~o normalni beton DIN 1045

r--- ~~bljina 8 em

810130 311 11 10 ~4

T" T2, T" T., T,

@ Standardni tipski tekstualni opis

Izvod: StLB, LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi)

Tl T2 T3 Jed. Dugi tekst K.·br. Kratki tekst
3.2. Elementi zgrada u izgradnji I
Uputa:
Opisu radova Irebaju prethoditi
propisi 0 obraeunu odjeljka
0.1 str, 7 Konstruktivno povezani
elementi gradevine koji se izvode
u jed nom radnom procesu moraju
se opisati u Tl/048 iii 053
037 Beton na lru mjesta za lid zid
038 -zid okna zid okna
039 -zid kanala zid kanala
040 - zid izmedu eelitne konstrukeije zid
041 -parapel parapet
042 - stubisni parapet stubisni
parapet
043 -atika Attika
044 - potporni zid potporni zid
045 -krilnizid krilni zid
046 - zid potpornja potporanj
047 -zid letaja lezaj
048 - ....... , .......... . . . . .. . . . . , 11 beton na lieu
I Q I mjesta
1 jedna bocna povrsina u nagibu
2 , nagib ~ 21
3 obje slrane nagnute @ Izvod: standardna knjiga radova

Zidovi

1. m2/m3 vanjski I unutarnji I potporni zidovi, .... (navesti mjesto), u betonu I armiranom betonu debljine ..... em od B .... , u dvostranoj oplati, sa I bez armature C ... koja se doprema I postoji na gradilistu, bez I sa oplatom

Posebni zahtjevi: ...

beton m3 po m2

betonski celik kg po m2/m3

oplata m2 po m2/m3

2. m3 vanjski I unutarnji I potporni zidovi, KG, u armiranom betonu debljine 30 em od B15, u dvostranoj oplati, bez bet. celika, bez opiate

@ Popis radova

RaSPiS~

Ustupanje v

Ooracun

HOAI, § 15, LPH 6 + 7

HOAI, § 15, LPH 8

® Nadzor na objektu

21
20
J:il9lli'_ 19
reska 18
17
16
15 _ rlLdllil_ reska

C:J zemljani radovi = betonski radovi

= oplale i radovi u cellku = postavljanje skele --- uklanjanje skele

Terminski plan s podjelom pojedinih radnih proeesa

Program mehanizacije

Vrsta dielatnosti

O!ujak Travanj Svibanj lipanj Srpanj Kclcvoa Rujan

Zemljani radovt

c =

Betonskr radovi

Opiate

Pnprema armature

Transporti

Skele

Uredenje gradililita

Zimski rad.

Broj radnih mjesta

1 - smjenski pogon

Srpan" Kolovoz Rulan a - Pros

1 - smjenski pogon

\

2 - smjenski po on

'0

Siiecani Vera6a

Red Ele- Jedin. br. ment Radni mjere grade proees

vine

l:h

Trajanje Usporedba

h/jed in. vre-

mena (dan

mjas., god.)

Kolieina Utrosak hiE

Ireba

jest

Ireba

jest

treba

jest

@ Tabliea ispunjenja plana

IZVEDBA GRA[)EVINE ~I:ll

Redoslijed radova:

Gradiliste urediti i raspremiti Zemljani radovi i rusenia lzrada presjeka ceste

Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka

@ Terminski plan gradenja

tan o e v » ~ d,

{ Linearno programiranje Simulacija

Operativna istrai:ivanja

[ff~nja

@ Elementi mreze Ostalo

@ Proracun rnreze

Elementl mrefa

@ Orijenlaeije rnreze

57

'I

I

I

I

I f

I

• Odnosi zavrsetak- pocetak (pnvidna aktivnost)

I J

----....-----.....

OJ OJ

Normaln! srijed s prividnom aktivnoscu

~

D.

Vremenski uvjetovana prividna aktivnost

o, OJ

Nannalni slijed

VN VD NP FA FE SA SE GP

broj aktivnostl

trajanje aktivnosti

broj mre.i.nog plana najraniji poeetak

najraniji zavrsetak najkasniji pocetak najkasniji zacrsetak ukupno rezervirano vrijeme :; lantana igra

aktivnost

nulla veza odn. Dummy krib~ni put

ever

SA fA
Sf Ff VN
GP NP VO Metoda mreznoq planiranja strelicama aktivnosti

Metoda mjerila

Metoda mrei:nog planiranja

~ ~ i CPM orijentacija

o .... "iii prema rubu

Linijski dijagram

Gredni dijagram

MPM orijentacija prema cvoru

~___"r-;--,Z~D,.

LJ 'LJ"LJ L!_j- -- ill+

,pif ~ "0
,~
;;; ~ Z~D, + 1
·c~ -+[IJ--~
roll
E_
~"-
Oz
z_
,r1 ~ "0 ~
:~ ~
;;;
._0
.511
-Bi:L
~~
~ ~ "0 ~
:~ ~
;;;
I :s~ ~
:
, ~iL
I 0«
a.._ 1 @ Usporedba obl;ka prikazivanja razlicitih tehnika odvijanja aktivnosli

58

IZVEDBA GRADEVINE ~CO

Dio procesa Termin Dummy Najranije Najkasnije •
Br. Skraceni Tra- ad 1 do od 1 do poe. zavr- poe. zavr- ~~
poz opis janje br. doga<1. br, dogad. setak setak ~~
~
103 Iskop P2 2 2 3 1 2 0 2 0 2 0
102 Iskop P1 2 4 5 1 3 4 2 4 2 4 0
101 IskapW1 4 6 7 1 5 6 4 8 4 8 0
104 Iskop W2 5 8 9 1 7 8 8 13 13 18 5
203 Pilati 17 3 10 2 19 '-
11 28 9
302 TemeljiP1 4 11 12 5 11 4 8 4 8 0
301 TemeljiW1 8 13 14 7 12 13 8 16 8 16 0
304 TemeljiW2 10 15 16 9 14 15 16 26 18 28 2
303 Temelji P2 4 17 18 1016 17 26 30 28 32 2
402 Beton. stup P1 8 19 20 12 19 8 16 8 16 0
401 Beton. stup W1 16 21 22 14 20 21 16 32 16 32 0
403 Beton. stup P2 8 23 24 18 22 23 32 40 32 40 0
1 A ) - lancana Igra @ Procesna nsta (CPM) usp. -> @

evor

Odnos redosljeda

FA I F[ I SA I S[
VN
NP I VD I GP VN broj aktivnosti

VD trajanje aktivnosti

NP broj mreznog plana

FA najraniji pocetak

FE najraniji zavrsetak

SA najkasniji poeetak

SE najkasniji zavrsetak

GP ukupno rezervuano vrijeme == lancana igra

~ ovisnost

kriticni put

@ Mrezni plan

Br. Opis Traja- Preth. Najraniji Najkasniji Ukup. rez.
poz aktivnosti nje aktivnost poe. zavrs, poe. zavrs. vnjeme"
103 Iskop P2 2 0 2 0 2 0
102 lskop P1 2 103 2 4 2 4 0
101 IskopW1 4 102 4 8 4 8 0
104 IskapW2 5 101 8 13 13 18 5
203 Piloti 17 103 2 19 11 28 9
302 Temelji P1 4 102 4 8 4 8 0
301 TemeljiW1 8 103.302 8 16 8 16 0
304 TemeljiW2 10 104.301 16 26 18 18 2
303 TemeljiP2 4 203.304 26 30 28 32 2
402 Belan. stup P1 8 302 8 16 8 16 0
401 Beton. stup W1 16 301.402 16 32 16 32 0
403 Beton. stup P2 8 303.403 40 60 40 60 0
501 Gornji ustroj 12 401.402 32 44 36 48 4
W1-P1
502 Gornji ustroj 12 403.501 44 56 48 60 4
P1-P2
503 Gornji ustroj 12 404.502 60 72 60 72 0
P2-W2
1 A ) = lantana !gra @ Procesna lista (MPM) usp. -+ @

vazan obrazac za pojednostavljenje i poboljsanje vodenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.

Ovakvi - ispunjeni obrasci daju podrobniju, pregledniju i jasniju informaciju 0 gradevini nego bilo kakav opis, a njima se mogu koristiti izvodaeevi kalkulanti i voditelj gradnje, a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj sluzbi, Naknadna pitanja koja smetaju i cesto izazivaju pogresrie odgovore na taj se nacln gotovo sasvim izbjegavaju. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknaduje neveliki trud ulozen u sastavljanje gradevne knjige = knjige prostorija.

Glava obrasca vee sadrzi rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na nacin da ih je lako provjeriti.

Stranice u DIN-formatu A4 odmah se vise puta kopiraju, tako da svaka pozicija sadrzi istovjetan tekst; listovi odgovaraju tjjeku radova te se na kraju uvezuju.

Po zavrsetku izvodenja gradevna je knjiga podloga za obracun radova, uz koristenje mjera u glavi obrasca.

Kasnije ee to za iskusnog strucniaka biti prava kronika gradenja objekta,

Bit ce najbolje da poledina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crtezi koji se odnose na sljedecu stranicu.

Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama -+ strana 10. Stupac 'velicina" neka sluzi samo za unosenje dimenzija predmeta. Tu se primjerice unose visina parapeta, visina do vijenca, sirina prozorske klupeice itd.

OSNOVNE MJERE (-+ Pravilnik 0 graditeljstvu ) BOl, Neufert

Normni brojevl (NZ)

Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehnickih uredaja moglo jednoobrazno provesti i medusobno prilagoditi, stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323), koji jednako vrijede u Francuskoj pa cak i u Americi. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere - metar, a u Americi 40 palaca (colaj s 1,00 m, toeno 1,016 m.

Cista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama lehnike za geometrijskim stupnjevanjem, pa je utvrdena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava, nastala od polovicnoq dijeljenja broja 1000 = 500, 250, 125 i udvostrucenia broja 1 = 2, 4,8, 16; sfjedeci broj 32 je s obzirom na tocnu vrijednost odqovarajuceq broja iz prvoga reda od 31,25, broj 1t = 3,14 i 'i'1O;: 3,16 zaokruzen na 3,15 odnosno 31 ,5 (polozaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj), te u skladu s tim polovica od 125 = 62,5 zaokruzena na 63.

Geometrijski deseterodijelni NZ - red dakle je: 1; 2; 4; 8; 16; 31,5; 63; 125; 250; 500; 1000 -+ ®(Veei petodijelni i precizniji dvadesetero- i eetrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim rneduvrijednostima interpolirati).

Veza s 10,m i z- nizom

910"

';r 2!r g ~",

~ .!}

~<!PCD[MJ<0>CDm<Y>0[ill

~@oo<ft>~OO<§>@OO~

P~ibli!ne n vnjednosti {!,

Mantlse

.1

.2

.8

.9

.0

Veza sa sus!avom mjera: 2.5 m - 25 dm = 250 em = 2500 ......

Keinzle T H. Berlm 1941

Normni brojni red R 10 (DIN 323)

@ Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. dr. Kienzle

VODENJE GRADNJE - OSNOVI'IIE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove gradevine. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stu pac prazan tako da se obrazac moze upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. -+ (D.

r.1II'1Io1lll=~~GRAF KNJIGA

l1li 1IiI"IIIi ."",,,E11 PROSTORIJA

w.yen;Ir.48·5Z·50616KOGn

Str 2

Bmj projekl2 : 455.02

8mj prostori:ja : 9

Kat : prizemlje .

Obreeac 21 8198 PrtJieltl teresaeia zgrada

Projell1ant:Meier

I"'" f"""""'1 ' 1 5 I " 1 22 1 Z; I 15 I I

.... - - ..... _, ....... ""'" ... -
lOrn' .... ..... ""'" p:l1iI!mCJ!lradeoo. ...
........ ...
<om' """ '" 9Ji1Sif1aibJ:a~liI ,,- --
- ..... """
lOrn' .. - ..... ) 5v:e9m """',"
:Ill"" .. """"" .... 1 ......... ,· ... ) ......
19m limelelvit:e sen -- zaobl;mapawSt!2 ......
, """""" J,5f2,5m """"' .., ~-- ... --
... 851101 --- L.ZR1211111l
1 _ ... 2,50160 '"" .... -"'- ... poYfS.iCerrta17,lm·
, u!tnre~!i!n.ge """" ~ .. - sem ... --
UPErusdlDtro ""'"
200051.
J senmipuWaMlXIGWma 1JlE'IIiI~-\sIitkIIn
' ..... ...."
10 1 ulifJtl:al2lDi'!ll ""'" ~ _1'1 ....... --
,... .... "" ...."
2CII05I. G) Knjiga proslorija

Ovi normni brojevi pruzaju mnoge prednosti pri raeunanlu:

1) produkti iii kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ;

2) cjelobrojne potencije NZ opel daju NZ;

3) dvostruki iii polovice NZ jesu NZ.

Gradevinske mjere

Suprotno strojogradnji, u graditeljstvu tesko da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na preteznu primjenu aritmetiekih redova za jednake dijelove gradevine, npr.: kamen, grede, podvlake, vezovi, stu povi , prozori i tome sncno. Normni brojevi za gradevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve, ali uzevsi u obzir zelju za tehnickim jedinstvom, moraju biti uskladeni i sa NZ.

DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrduje graaevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih gradevinskih normi, kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.

DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena

Razvoj graditeljstva, posebno u visokogradnji, zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja.

1 Pojmov]

1.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modulame velicine i iz log a izvedene pojedinacne, grube gradevinske i izvedbene mjere.

1.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere; one su podloga za pojedinacne, grube gradevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. One su potrebne da bi se svi dijelovi gradevine planski povezali.

Primjer:

modularna mjera za duljinu opeke

mod. mjera za debljinu nabijenog belon. zida

=25cm = 25 cm.

1.3 Pojedinaena mjera: pojedinacne mjere su mjere (najeesee male) za jedinice grubih iii zavrsnih radova, npr. sirina reski, debljina IDuke, mjere prijevoja, tolerancije itd.

59

1.4 Gruba gradevinska mjera: grube gradevinske mjere jesu mjere za grube radove, npr. zidarske mjere (bez debljine zbuke), debljina medukatne pioce, mjera neozbukanih otvora za vrata i prozore.

1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovrsenu gradevinu, npr. svij,etle dimenzije prostorija i otvora nakon dovrsens obrade povrsina, tloertne mjere postolja, visine katova.

1.6 Nazivna mjera: kod gradevinskih elemenata bez spojnih reski nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Kod dijelova gradevine koji sadrze reske dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reskl,

Primjer:

modularna mjera za duljinu opeke = 25 em

debljina reske = 1 em

- nazivna mjera za duljinu opeke = 24 em

- modul. mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 em

- naziv. mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 em.

I

2 Gradevinski normni brojevi

Redovi prvenstveno Redovi prvenst. J<edovi prvenstveno I
za grube radove za detaljne za interijer
mjere
a b e d I e f g h i
25 ~ ~ zs ~=2 5
2 3 4 10 2 2x5 4x5 5x5
2.5
5 5
6% 7.5
8 '/3 10 10 10
12'1, 12,5
12 'I, 15 15
16 'I, 17,5
18 'I, 20 20 20 20
22,5
I 25 25 25 25 25 25 25
I 27,5
31'1, 30 30 30
33 '/3 32.5
35 35
37 'I, 37'1, 37.5
41 'I, 40 40 40 40
43'" 42.5
45 45
50 50 50 50 50 50 50 50
52,5
56'" 55 55
58 '/3 57,5
60 60 60 60
62 'I, 62 'I, 62,5
65 65
66 'I, 68 'I, 67,5
70 70 70
72,5
75 75 75 75 75 75 75
77,5
81'1, 80 80 80 80
83 '/3 82,5
85 85
87 't, 87'1, 87,5
91 '/3 90 90 90
933/, 92,5
95 I 95
97,5
100 100 100 100 100 100 100 100 100 3. Male mjere

Male mjere smatraju se mjere od 2,5 em i manje. Prema DIN-u 323, red R10, treba ih odabirati u velicinarna:

2,5 em; 2 em; 1,6 em; 1,25 em; 1 em; 8 mm; 6,3 mm; 5 mm; 3,2 mm;

2,5 mm; 2 mm; 1,6 mm; 1,25 mm; 1 mm.

4. Primjena gradevinskih norrnnih mjera

4.1 Graditeljske modularne mjere, izvedbene mjere i pojedinacne mjere treba uzeti iz tabliee.

4.2 Grube gradevinske mjere iii nazivne mjere koje se susrecu kod diielova gradevine bez reski iii povrsinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. Takoder ih treba uzeti iz tabliee

60

OSNOVNE M~IERE

4.3. Grube gradevinske mjere iii nazivne mjere se kod dijelova gradevine s reskarna iii povrsinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom iii dodatkom dimenzija reske iii povrsinske obrade.

Primjer: modularna mjera duljine opeke nazivna mjera duljine opeke modularna mjera sirine prostorije nazivna mjera sirine prost.

Objasnjenja uz DIN 4172

Da bi se osiguralo sJaganje i najmanjih elemenata gradevine, kao npr opeke, s gradevinskim normnim brojevima, sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 em (s reskarna 26 x 13 em) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reskarna). To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. Uz odgovarajucu visinu s reskorn od 62,5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos straniea 250 x125 x 62,5 = 4:2:1, sto opeci daje odlucujuce prednosti, kako je u BOL-u opsirno prikazano --> QJ i CD Na taj nacin u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih gradevinskih radova a, b, e i d iz DIN-a 4172

Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi --> s. 73, otvori prozora i vrata --> s. 181-187, vi sine etaza itd. normirane prema DIN-u 4172, tako da se njihove dimenzije kao ervena nit stalno ponavljaju.

=25 em =25-1=24 em; =300 em

=300+1 =301 em.

Uz dio 1.2 i 1.6 DIN 4172

250x125x62,5mm 240 x 115 x 52 mm

G) Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama

®

Gradevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova ad opeke.

Za otvore: NM = RR + 2 x 'f, reske = RR + 2 5 mm

Za stupee: NM = RR - 2 x 'f, reske = RR - 2,5 mm

Najstarija pravila 0 gradevinskim mjerama ima Japan, gdje su nakon velikog pozara godine 1657. u Tokiju odredeni stil i velicina zgrada sustavom mjera po metodi "Kiwariho". Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1,818 m. Osovinski razmaci zidova odredivani su na cijeli ken iii na polovieu kena, pa su prozori i vrata, cak i podne hasure, dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. To je znacajno pojednostavnilo, pojeftinilo i ubrzalo gradenje kuca u Japanu. Primjeri --> BOL.

U Njemaekoj je prije uvodenja metarskog sustava u podrucjirna kanatnog gradenja postojala slicna sustavnost. Mjerodavna je veiicina bila pruska stopa, koja je najslre rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.

Osovinski razmak stupova bio je najcesce 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope --> Q). Pruska, rajnska i danska stopa, koja je jos i danas u danskom graditeljstvu u uporabi, prevodi se u metarski sustav kao 31,25 em, lakat 62,5 em i pregradak kao 1,25 m. Istu osnovnu mjeru od 1,25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeca za svoje standardne gradnje, narocito ako se upotrebljavalo drvo.

Engleski i arnericki sustav mjera, koji se takoder zasniva na 4 stope, vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1,219 m) duljini 1,25 m. Zbog toga su gradevne ploce, proizvedene na arnerickirn strojevima, u zemljama s metarskim sustavom siroke 1,25 m, npr. iveriee i sl. Njernacke krovne ploce od eternita takoder su normnih dimenzija 2x1 ,25 = 2,50 m, a isto tako i gipsane ploce, Najzad, brojka 125 je I\lZ koji se najcesce primjenjuje. Red mjera koji proizlazi iz 1,25 m preuzet je 1942.g. kao normativ za odqovarajuce nagibe krova --> @. U meduvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tlsuce tipskih gradevina. Osovinski je razmak grediea kod montaznih stropova, prema tome, i danas najcesce 125/2 = 62,5 em = duljina koraka odraslog covjeka --> s. 27.

Ujednaceni osovinski razmacl za pogonske, industrijske i skladisne gradevine

1. Osovinskl razmaei

a) Opcenito

Industrijske i skladisne gradevine se u tloertu najcesce dijele osovinskim razmaeima pod pravim kutom. Kao mjerna erta uvijek siuzi os statickoq sustava konstrukcije. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tloerta, cirne se odreduje polozaj stupova, nosaca, sredine zidova itd. Za okvirne su konstrukeije mjerodavne sredisnie osi lezajnih tocaka u temeljima. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tloerta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka, sto vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha.

b) Industrijske gradevine

Kod industrijskih gradevina za osovinske razmake vrijedi temeIjna mjera od 2,5 m. Visekratnik od toga daje osovinske razmake od 5,0; 7,5 i 10,0 m, itd. U posebnim siucajevlma (nastambe

G) Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova

OSOVINSKE MJERE

iii blagovaoniee) primjenjuje se i temeljna mjera od 2,50/2 = 1,25 m i njeni visekratnici

Tako nastaju i interpolirane mjere 1,25; 3,75; 6,25; 8,75 m. Primjenu te polovicne mjere iznad 10m treba izbjegavati.

U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporucuje se iznad 10 m: 12,50 m, 15,00 m, 20,00 m, 25,00 m, 30,00 m, 40,00 m, 50,00 m, 60,00 m (62,50 rn), 80,00 m, 100,00 m.

2. 2. Nagibi krova

Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukeiji krovista. U skladu s prakticnirn potrebama utvrduju se sljedeci nagibi krova:

1 :20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod celicnih i armiranobetonskih konstrukeija, uz izuzetak posebnih konstrukeija kao sto su /juske, sed - krovovi itd.;

1:12,5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji;

1: 4 za pokrov od valovitog salon ita, pocincanoq lima s ukrucenjem, valovitog lima, pocincanih celicnih ploca na letvama iii oplati, pocincanoq lima s dvostruko preklop/jenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake);

1:2 za pokrov ravnim plocarna, itd.

Objasnjenja

Planska standardizaeija na podrucju industr.ijskih gradevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.

Navedeni osovinski razmaci utjecu na pojedine detalje gradevine: stupove, zidove, stropne konstrukeije, vezace, rogove, letve, krovni pokrov, prozore, zastakljene povrSine, vrata, kranske staze i osta/e elemente. Odredivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih gradevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez medumjera. Kod zidnih blokova, staklenih ploca, armiranobetonskih ploca itd. treba uracunati i sirinu reski.

Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je rnoquce standardizirati razmake lezaja kranskih staza.

Normirani gradevni elementi i dijelovi za ugradivanje mogu se medusobno zamijeniti, mogu se izradivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. Serijska proizvodnja, rnoqucnost zamjene i drzanje zalihe na skladistu donose ustedu radne snage, materijala, troskova i vremena. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu gradevine. Poblize --> BOL.

1Z5%

iljati krov za odredena podrucja i namjene

I I

2500 -1100%1

i Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa

I

.0 1875 -175%

,/' I Nagib krova za skriljevac

",' i obicne i:ljebnjake

,/

625- 21%1

Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte

ZOO -eli]

m-~

1 000 ____., , Krovni pokrov Ijepenkom

f.--------'-1.! 50 =::___.j za celicne i arm. bet.

2.500 kontrsrukeije

® Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova

61

~@

Gradevni elementi u koordinatnom 0 Koordinatni prostor (ograniten sa

sustavu ~ sest ravnina)

-

(3) Koordinatna ravnina

Koordinatni sustav

odnos

odnos

(j) Granicni odnos. osovinski odnos

®

Koordinatni pravac (sjeciste dviju ravnina)

?

~l

--- ® Koordinatna toCka ® Superponirani djeiomicni
(sjeciste triju ravnina) koordinatni sustav
·j=HI=H r
-!-
® Nemodulama zona
....
t=lj~tl=l
@ Poprecno prikljureni nemodulami
gradevni elementi u sredisnlern
polozaju
l=l=lltl=l

@ Poprecno prikljuceni nemodularni @ Veza osovinskog odnosa i
gradevni elementi u rub nom polozaju modulame zone materijala - 204M r
~72~-~48M-f--84M-~
12' 1 ,8 30 30 18 12 30 18 Y'2 2
I Y 6+---6
12
O~blj~ ~ ~ II'- uhinjiiJ ~1aV 33M JM
2 15 I'
~ Kafeterija I 3~M T 114M
lagajnal :If!
kiosk Ijelo I
1 0
12
"" 12 12M
I I @ Idejni projekt objekta za odmor na autocesti

62

MODUlARNA KOORDINACIJA 01 N 18000 _" III

OIN- normama 18000 preneseni su rnedunarodni sporazumi 0 projektiranju i izvodenju gradevina kao i za projektiranje i proizvodnju gradevnih elemenata i poluproizvoda u njernacke normative. Modularna koordinacija je pornocno sredstvo za uskladivanje mjera u graditeljstvu.

Pojam "uskladivanje" ovdje znaci da se kod modularne koordinaeije radi 0 sredivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova gradevine. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definieije. Modularna koordinacija sadrzi podatke za projektantsku i konstrukeijsku sustavnost na osnovi koordinaeijskog sustava, kao pornocno sredstvo za projektiranje i izvodenje u graditeljstvu. Koordinaeijski je sustav uvijek objektno specflcan.

1, Geometrijske deflnicije

Koordinaeijskim sustavom koordiniraju se gradevine i gradevni elementi te odreduje njihov poloza] i velicina. Uz toga proizlaze nazivne mjere gradevnih elemenata kao i mjere reski i prikljucaka.4 CD-@.@.

Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih medusobno orijentiranih ravnina, ciji su razmaei koordinaeijske mjere. Ti razmaci mogu, ovisno 0 projektu, biti u sve tri dimenzije razliciti.

Najcesee se dijelovi gradevine u jednoj dimenziji uklapaju rnedu dvije paraielne koordinaeijske ravnine na nacin da ispune koordinacijsku mjeru, ukljucivsi reske i vodeci racuna 0 toleraneijama. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim polozajem. To se naziva granicnim odnosom. 4(l)4@

U nekim drugim stucajevirna rnoze biti korisno da se element ne uklapa medu dvije koordinaeijske ravnine, vee se njegova sredisnja os poklopi s jednom koordinaeijskom ravninom. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po polozaju, 4(j) 4@ Koordinacijski se sustav moze za razficite skupine elemenata (npr, nos iva struktura, elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.) rasclaniti na djelomicne sustave. 4@

Pokazalo se da pojedinacni detalji (npr, stu be, prozori, vrata itd.) ne moraju biti modularni, nego samo gradevni elementi sastavljeni od njih (stubista, fasadni iii pregradni zidni elementi itd.), 4@

Za nemodularne gradevne elemente koji popreeno iii uzduzno prolaze kroz cijelu gradevinu moze se uvesti tzv. nemodularna zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelornicna sustava. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate vee u trenutku postavljanja koordinaeijskog sustava, jer se nemodularna zona rnoze odrediti samo potpuno odredenom mjerom.4@

Oaljnje su rnoqucnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. sredisnji i rubni polozajl u modularnim zonarna. 4@ - @.

30 M = 300:·19 = 15,8 16

4 h = 300 = 18 75 em

16 '

16·26 = 416 em 420 = 42 M 4b=419=262em

16 '

(pretpostavljene fuge 1 em)

@

Predgotovljeni arrniranobetonski stubisni krak

Osnovni modul Oqranicenje:
M = 100 mm horizontal no:
12M
Multimodul:
mxM 6M i3M
m = 3, 6,12 20,
3M = 300 mm 1 M-
6M = 600 mm 30
12M =
1200 mm 12M
Preferentni 6M
brojevi
nxmxM 3M- red
n = 1,2,3,4, 16 struko,
5,6, ... 1 M- red
30 struko 4 n· m·M

Primjer za primjenu, kosi krov ®

= c:J l'M

12M+5M Z~(12-1)·(5-1\~44

Kombinacija dimenzija gradevnih elemenata bez zajednickog faktora

Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija)

22 27

Dopunske mjere u vertikalama

22M =

~ M=o

27M =

~

~ ~

34

= n. Ii

~6 •

37

. ""Ii

~9 IIII
40
41
42
44
4
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57 Dopunske mjere u horizontalama

Najmanja moguCa mjera, od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed, tzracunava se pornocu kriticnog broja (Krit Z).

~~~~I KritZ=(a-1) (b·1)

®

Modularni niz mnogokuta

KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE M~IERE

PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITElJSTVU

(U izvodu)

Jediniee modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm, 6M = 600 mm i 12M = 1200 rnrn. Iz njih se stvaraju oqraniceni visekratnlci preferentnog reda brojeva. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere - teoretske bazdarne mjere. Oqranicenje je proisteklo iz funkcionalnih, konstrukeijskih i ekonomskih razloga. 4 CD

Osim toga, postoje i normirane nemodularne dopunske mjere, I = 25 mm, 50 mm i 75 mm, npr. za umetke i prikljucke s preklopom.4@

Koordinaeijski sustav u prakticnoj primjeni.

Uz pornoc pravila kombinatorike mogu se i gradevni elementi razlicitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav 4 ®

Proraeunorn brcjcanih skupina (npr. Pitagorinih) iii rastavljanjem na faktore (npr. verizni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinaeijski sustav. 4 @ + ®

Uz pornoc konstrukcije nizova poligona (npr. trokut, cetverokut, peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. "ok rug Ie" gradevine. 4 (l)- @

Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnicka podrucja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije medusobno zavisna (npr, graditeljstvo, elektrotehnika, transport). 4 @

Takoder OIN 30798

® Primjena rotacije za 45· uz pornoc 12M u tlocrtu

Armature plin, voda

Rasbtadni uredeji

Namje~taj

Zgrada

Transpcrma sreostva]

Domena transporta

®

Primjer povezivanja tehniekih podrucja primjenom modularnih redova

I

I

I t--

I

®

63

Berma

Dna iskopa

G) Pokos gradevne jame s bermom za prihvat materijala koji se oorusava

® Mjere osiguranja pri gradenju

Predvidena zgrada

Postojeca zgrada

'" TO

+b-l

~L_ ~ ~~~_Lci

Izvedba grad. ~015 Pod:r~divanje

jame prema DIN 4124 (zid, beton iii armirani beton)

@ Podgradivanje u presjeku -e ®

1

® Tloert-->@

f-20.6 -I

I

'" 1'--

T

VI

VI

I

® Jarak sa zakosenim rubovima

64

Povrslna terena

d'-~--------~----~-{~ ~I-,--"----,:-~,.t::.------_..",,.

~to a temer f--~2,0---1

~! .,. Podzemna voda

r:;, Osiguranje postojecih susjednih I..::Y zgrada

I II
I
Predvidena zgrada I I Postojeca
'II I zgrada

Pov'iina terena II I
Graruca iskopa _ i . ~
"'~aslici0 VI,,/'
.,.~ stooa temelia.S
"! _t~~YLLP~od~z~emwwna~v~o~d~a~ __

~O.5

>-1

® Temeljenje u presjeku -> 0

~rJ- _ III kampa~a i

~ . /1

1 SI)ede,Ca kampada

~ ') :;

~.. ..,

- '~

1. kampada

(j) Tlocrt c-s ®

";,,0,6,

T ~

'"

I I

® Djelornicno razuprti jarak

TEMElJNO TlO TEMEL.lENJA, GRADEVNE JAME, ROVOVI DIN 1054, 4022, 4030, 4123, 4124, 4125 ~ IlJ

Prikupljanje informacija: istrazivanje, prosudivanje.

Poqresne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode, kao i ponasanja odabranog nacina temeljenja, dovode najcesce do tehnicklh 1 ekonomskih nepopravljivih steta.

Ostecenja ternelja nastaju uslijed bocnoq istiskivanja tla pod opterecenjern, tako da temelj tone u tlo iii se pornice u stranu. Posljedica: potpuni slom temelja.

Slijeganja nastaju zbog tlacenja tla opterecenjem temelja i/ili ako se pojave i opterecenja u neposrednom susjedstvu. Posljedica: deformacije i ostecenja (pukotine) u gornjemu dijelu gradevine.

Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva 0 sastavu, rasprostiranju, polozaju i debljini slojeva tla, norma za rutinske slucajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci 1 trakasti temelji; temeljne ploce) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). Ako takva iskustva nedostaju, potrebno je : pravodobno ispitati tlo, savjetujuci se po rnoqucnosti, sa strucnjacima za geotehniku, imati uvida u slojeve tla = iskop jame (rucno 1 bagerom), busenje (rotacijsko 1 udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 14021) i sondiranje; DIN 4094. Broj i dubina ovise 0 topografiji, vrsti gradevine i podacima koji se traze.

Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u busotine i redovito mjerenje (promjene razine).

Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav, vlaznost, konzistencija, specificna masa, stisljivost, posrnicna cvrstoca, vodopropusnost. Sondiranja daju kontinuirane podatke 0 cvrstoci 1 gustoci do dubine do koje su provedena.

Rezultate istrazivanja 1 ekspertno rnisljenie 0 temeljnom tlu (neskraceno dostaviti izvodacu).

Opis tla (stijene) DIN 4022, klasifikacija za zemljane radove DIN 18300, 18196, podaci 0 tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom, stanja podzemne vode.

Dubine temeljenja 1 iskopa, kolicine iskopa.

Uredenje i osiguranje stijenki gradevne jame DIN 4124. Fali prijevod do kraja

Bez proracunskoq dokaza stabilnosti ne smiju se prekoraciti sljedeci kutovi nagiba kosine:

a) kod nekoherentnog iii nekog koherentnog tla

b) kod cvrstog iii polucvrstoq koherentnog tla

c) kod stijene

13= 45°, 13 = 60°, 13 = 80°.

r<:!O,6 -1 Poklopac od oblica mln.e 10 em Podloi.na qredica 16x 16 em iii {I 16 em (ako je ~I===r-- potrebno)

N

o MT

VI

1

® Jarak s rubnim gredama

® OSiguranje ugradnjom vertikalnih kanalskih platiea

r:1\ Osiguranje kosine mlaznim ~ betonom

f.1'\ Osiguranje nosacima i ispunom od ICJ betona

@ Osiguranje stijsnke oblieama

®

Osiquran]e ugradbom vertikalnih kanalskih platiea

([) Gradevna jarna ispod razine podzemne vode - uzgon djeluje na gradevinu

® Odvodnja gradevne jame snizenjern razine podzemne vade

® Celicno zrnur]e s geosidrima

® Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama

Normalna dubina polaganja

Svijetla sinna jarka

GRAf)EVNAJAMA DIN 4124, ZASTITA, JAME, ZEMlJISTE

Protiv prod ora vode sa strane pomaze ogradivanje gradevne jame. Mlazni beton na pokosima ~ (i), Ugradnje nosaca i betonske ispune ~ ® Celicno zrnurie ~ 0) uvijek osigurano geosidrima.

Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano erpi iz uduljbenja iii jaraka 5 drenovima u dnu gradevne jame ~ ®.

Kod jaceq dotoka vode kroz dno gradevnejame, sto uqrozava nosivost temeljnog tla, potrebno je sniziti razinu podzemne vode ~ ® Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 em ispod dna gradevne jame. Jarei takoder moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki iii razupiranjem ~ (i}) Kao pravilna dubina pola-ganja oznacen je razmak od povrsine terena do dna kanala iii do cijevi.

Minimalna svijetla sirina jarka bez dostupnog radnog prostora

I Vanjski promjer cijevi Minimalna svijetla sir ina hum
odnosno
kolcaka i pelesa Jarak s podgradom stijenki Jarak bez podgrade stijenkt
d I S razupiranjern
um Normalno 1\560' b > 60'
do 0.40 b = d + 0.40 I b = d + 0.70 b - (1 + 0,40
preko 0.40 do 0.80 b = d + 0,70
preko 0.80 do 1.40 h = d + 0.85 b = d + 0,40 b = d + 0.70
preko 1,40 b = d + 1.00 @ Minimalne svijetle 'irine za prohodne jarke DIN 4124

® Kanalizaeijski jarei

kosina prema kutu prirodnog pokosa

@

Gradevna [arna s radnim prostorom i kosirn stranicama

@

Gradevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke

65

Izvod lz katastarskog plana Kolac

Radni prostar

Vrstatla rastresita tla miesovita tla vezana tla

trosna i kompaktna stijena

o Gradevna jama

nag. pokosa

}40'

60' 80'

®

Radni ~ 50 prostar

Kuca u gradevnoj jami

® Krizevi

ces\a

- - * Geo;'tska

oznaka

® Situacija s ucrtanom zgradom

h\ Projektlrana kuca razmjerena na -, \V terenu

Konopac na liniji fronte

Dubina

Nanosna skela

Kraca fronta zgrade (konopac odozdo)

Mjerna letva na

granici zernljista

® Nanosna skela

8 tako se iskoicava zgrada --> ®

a Odredlvanje pravokutnog trokuta po Pitagari

Ukrucerje

Drvena daska

Libela

Ravnjaca je najcesce duga 3 m.

Visine se mjere gradiranom letvom.

® Uglovna skela --> ®

® Ravnjaca

Visina

GRADEVNA JAMA RAZMJERAVANJEZGRADE

DIN 18196, 18300, 18303 Aka zemljiste jos nije razmjereno, treba ukljuciti geodeta. U sluzbeni situaeijski plan tada ce se uertati kuca ~ (.1)- 0 To je najvazniji prilog zahtjevu za izdavanje gradevne dozvole. Nakon izdane gradevne dozvoIe bit ce zgrada na zemljistu iskolcena ~ @ - @ . Predvidena gradevna jama oznacava se drvenim koleima ~ @ - ®. Gradevna jama mora biti veca ad kuce. Prostor za rad :2: 50 em ~ - @. Nagib pokosa ovisi a sastavu tla, Sto je tlo pjeskovitije, blazi je nagib ~ @' Nakon iskopa zernfje napinju se zice, polazeci ad nanosnih skela ~ ®, koje oznacavaju vanjsku konturu zgrade. Na presjecnim tockarna odreduju se pornocu viska vanjski uglovi zgrade ~ ®. Izmjeriti treba i vjsine~ (f). Orijentacija se zasniva na mjerama u okoliei. Ravnjaca ~ ®, najcesce drvena iii aluminijska letva duljine 3 m s ugradenom iii nasadenom libelom, horizontira se i podupre na slobodnom kraju. Visine tocaka terena ocitavaju se na graduiranoj letvi. Razulja je prozima, savitljiva eijev punjena vodom, duljine 20- 30 mm, na cijirn krajevima vertikalno drzane staklene cijevi s milimetarskom podjelom ornogueuju pogled na povrsinu vade. Nakon provjere, kad se obje staklene eijevi drze jedna kraj druge, mogu se prenositi visine s milimetarskom tocnoscu izmedu tocaka koje se i ne moraju medusobno vidjeti, npr. u razlicitirn prostorijama.

Gradevna jama za projektiranu zgradu

Kota prizemlja

=-+ l' Q,0_9 _

~~'m~~~;A.,.~.;.;;;:a~,JU~~I-----Y- -- ---

Nivelir

Oznaka za vtemu

CD Odredlvanje visina za zgradu

66

3,Om r-----------1

O,Sm ,___.,

Pretpostavka prakse da, s~ oPt;re-®_@ eenje rasprostire pod 45 nlJe tocna.

Prema Kogleru I Scheidingu --> III

su hnjje jednakog tlaka (izobare)

prtbllzno kruinog oblika

Uz jednako kontaktno naprezanje ce slijeganja pod sirirn temeljem biti veta nego pod uskim.

Preklapanje utjecaja susjednih temelja povecava opasnost od slijeganja i pojave pukolina. Vaino za novogradnju blizu vee konsolidirane postojece zgrade.

® Temeljenje na nasipu ® od pijeska visine 0,80

- 1,20 m. Pijesak se

nasipa u slojevima

debljine 15 em i sabija

uz vlazenje. Optere-

cenje se raspodjeljuje

na vecu povrsinu

temeljnog tla.

Temelji samci za lagane zgrade bez podruma

® Armiranobetonska temeljna ploca

Temeljenje na padini. Linije rasprostiranja opterecenja - kut nagiba padine.

® Najcesce se izvode trakasti temelji

Duboko temeljenje na pilotima I bunarima

Jednostavnl pravokutni temelj od rnrsavoq betona

@

Stepenasto prosireni temelj ad nearmiranog betona

ZEMLJANI RADOVI, RADOVI U TLU I TEMEL.lEN.IE DIN 1054,1055, 4014 ~ III

Gradevinsko-tehnicka ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnicki besprijekorno projektiranje i izvedbu gradevina. Ovisno a vrsti gradevine oejenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) iii kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi strucne oejene a tlu (aka je pravno i urbanisticki moquce) odreduje se lokaeija gradevine (izbjeqavajuci rnocvarne dijelove zernljista itd.). I vrsta zgrade utjece na izbor nacina -temeljenja: temelji samei ~ (2), trakasti temelji ~ ®, temeljna ploca ~ ®. Aka je nosivi sloj tla na veco] dubini: temeljenje na pilotima ~ ® Kut rasprostiranja opterecenia u zidanim temeljima ne smije prijeci 45°,a u betonskima 60°. Zidani su temelji rijetki zbog visih troskova. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterecenja i norrnalni su nacin temeljenja manjih objekata visokogradnje. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veee sirine i veci kontaktni pritisei. Za prijenos vlacnih sila ugraduje se armatura ~ @ -@. Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postize usteda u visini, kolicini betona i dubini iskopa temelja. Oblikovanje ternelja uz dilatacije i postojece zgrade ~ @.

Presjeei temeljnih ploca ~ @ primjenjuju se u slucaiu slabe nosivosti tla, kad samei iii trakasti temelji ne mogu prenijeti opterecenje. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 ~ 0,80 m kod inzenjerskih konstrukeija 1,0-1,5 m.

Poboljsanje nosivosti temeljnog tla.

a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator), sabijanje u okrugu ad 2,3 do 3 m; razmak vibratorskih jezgri aka 1,5 m. Tlo se dosipava. Poboljsanje ovisi a granulometriji i prvobitnom poloza]u.

b) Piloti za zbijanje tla, supljina se zatvara mineralnim agregatom razliclte granulaeije, bez veziva.

e) Ucvrscivanje i zbijanje tla.

Stabilizaeija eementom; ne maze se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema eementu .. Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline, kaleijev klorid). Trenutno i trajno okamenjivanje maze se primijeniti samo aka tlo sadrzi kvare (sljunak, pijesak, drobljenae).

fjr/Zvz9zzzv9J

a) Ploca konstantne debljine

@

Oblikovanje temelja na razdjelnirn odn. dilatacijskim reskama

® Presjeci temeljnih ploca

@

Skoseni temelj od nearmiranog betona

Jos siri temelj kao armirano betonska ploca

67

,r-F~

a) u UU upeta stirenka od zmurJ3 Iii b) usrcrene stijenke ad zmuna Iii c) stijenka ad zrnurja III betona

betonlrane Iii Situ betomrana in situ uklJu{:ena u gra('!evlnu

d) qradevma betorurana uz shjenku qradevne terne

f) potuqrevrtecqski ootporru no

e) griilvltaclJskl potporru no

Q) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055, T2)

Mjerodavna je veta dubina busenja

® Minimalne dubine za graaevinske busotine prema DIN 1054

I ;:3d ~1.10m

® Potrebni razmaci busenin pilota (prema DIN 4014, T1)

g ~ .~

s

w Z

e e •

g '<

.~

o Z

1-.-,

e a ad at rn-r c

o Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026)

~

~

! AI

E ---I ~

~~ _o I~~_

® ~~:rebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope busenih p.lota (prema DIN 4014,

®

Buseni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel)

68

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE

DIN 1054, 1055, 4014 ~ QJ Gradevine koje obicno treba proracunati na aktivni potisak tla DIN 1055 --> G). Za ocjenu dopustenih naprezanja tla treba sondaznim jarnarna iii busenjern (razmak busotina ~ 25 m) ustanoviti vrstu, sastav, prostiranje, polozaj i debljinu slojeva tla, ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuce obavijesti. Kad se temelji na pilotima, treba dubinu busenia racunati od ravnine glava pilota --> @. Dubina istraznih busotina moze se za trecinu reducirati (T = 1,0 B iii 2x promjer pilota, ali ~ 6,0 m), Potrebni razmaci busenih pilota --> G), za zabijene pilote --> (4). Navedene velicine razmaka ne vrijede za nosive zidove od zrnurja iii busenih pilota: oni se izvode kontinuirano. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod busenih pilota --> 0), buseni pilot betoniran pod tlakom, Brechtelov sustav --> (§).

Temeljenje na pilotima, osnovni pojmovi: opterecenje pilota moze se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplosju, pritiskom na stopi pilota iii na oba nacina. Nacin prijenosa opterecenja ovisi 0 tlu i svojstvima pilota. Stojeci piloti: opterecenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo, te dodatno trenjem po oplosju Lebdeci piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Zabijanjem pilota zbjjaju se slabo nosivi slojevi tla. Nacin prijenosa opterecenja lebdeci pi loti prenose najveci dio opterecenja na nosive slojeve trenjem po optosju. Stojeci pi loti prenose opterecenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope; trenje po oplosju je u ovom slucaju nebitno. Dopusteno opterecenje znatno se povecava prosirenjem stope.

Polozaj pilota u tlu: piloti u tlu - piloti koji su citavorn duljinom u tlu. Slobodnostojsci piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan, pa su prema tome izlozeni izvijanju Gradiva: drvo, celik, beton, armirani beton, prednapeti beton

Nacin ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju, utisnuti piloti se utiskuju, buseni piloti - piloti koji se ugraduju u busotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput viika. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju, istiskuju iii razrahljuju

Vrsta opterecenja. osno optereceni piloti, vlacni piloti optereceni su vlacnorn silom koju prenose na tlo trenjem po oplosju. Tlacni piloti optereceni su tlacnorn silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplosju, Piloti izlozeni savijanju, npr horizontalno optereceni buseni piloti velikog presjeka.

Izrada i uqradba, Predgotovljeni piloti, dopremljeni na gradiliste u dijelovima iii u potpunoj duljini, ugraduju se u tlo zabijanjem, ispiranjem tla, vibriranjem, utiskivanjem, uvijanjem iii postavljanjem u pripremljene busotine. Piloti izvedeni in situ, tj. ugradeni u supljinu izvedenu u tlu busenjern, zabijanjem itd. Mjesoviti piloti, izvedeni od predgotovljenih elemenata na qradilistu,

Prednost je in situ pilota u tome sto se njihova duljina odreduje tijekom gradenja, na temelju podataka 0 tijeku zabijanja iii ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom busenja.

r:t\ Pod rum treba horizontal no i vertiI...'!.; kalno zastititi od vlage iz tla --> (j)

-@

Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pailjivo zastititi, a brdske 'lode odvesf drenazorn ---+

@,@

IZOLACIJA GRA£>EVINA DIN 18195, 4095 ~ QJ

Podrumi se danas sve manje koriste kao iskljucivo skladisni prostor, naprotiv, cesce kao prostor za aktivnosti u slobodno vriierne te kao dodatni stambeni i radni prostor. U skladu s tim javlja se zelja za vecirn stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontalnom izolacijom zastititi od kapilarne vlage --> @ - (§). Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> G) - 0). Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najrnanje dvije horizontaine izolacije --> (j) - 0). Kod unutarnjih zidova rnoze se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka, izolacijske trake za krovove i izolacijske trake od sinteticnih materijala. U skladu s vrstom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zastitne slojeve --> @ - @' Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati gradevni otpad, drobljenac iii Sljunak.

® Izolacija zgrade bez podruma, sa @ Izolacija zgrade bez podruma, sa
skromnim zahtjevima glede koris- skromnim zahtjevima glede koris-
tenja prostorija: nasip na visini zid- tenja prostorija: nasip na visini okol- Voda se pojavljuje kao I I
ne izolacije nag terena I
Izolacija slufi protiv Vrsta izolacije I
I kapilarnog djelovanja na I izolacijski sloj protiv vlage
Nosivi pod I vlaga iz tla vertikalne dijelove zgrade I
I procjedne vade (bez Uaka) izolacija protiv procjedne l
oborinska veda po nagnutim dijelovima 'lode I
zgrade
I izolacija protiv vode
podzemna voda hidrostatskog tlaka pod tlakom I
till i
"
"'
® lzolacija zgrade bez podruma: pod ® lzolacija zgrade bez podruma: pod
ventiliran zracnirn prostorom leli nisko, u razini povrsine okolnog
terena lzolacija zgrade s padrumom, sa skromnim zahtjevima glede koristenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima)

@ Drenata i izolacija

o Kota terena 7r

®

Izolacija zgrade 5 padrumom; zidovi od opeke na trakastim temeljima

Izolacija Zastitni sloj ad apeke

@ Zastitni zid od suptjih blokova

®

Izolacija zgrade s podrurnorn: zidavi ad betona

Izolacija Procjedni sloj

@ Izolacijska hasura

Izolacija zgrade s podrumom: zidovi od opeke na temeljnoj ploei

Zastita

vatcvrti tekstil Cementna zbuka iii sticna izolacna

r:tA\ Zastitni sloj od azbest-cernentnih \!.:V ptoca iii slicno

69

o

o a -, ",,', 0.°000'

. ,O,'O'·q

00 0:0: 0 '.g,Oo

G) Vlaga u tlu kod jako propusnog t1a 0

Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu

Drenai:a s minimalnim drenatnim slojem

® Drenai:a s drenai:nim elementima ®

Drenai:a aka podzemne gradevine

ON 300 ~

ON 100

DN1000

... i

~~I

I

8'

-I

t,,~-

ON 300

Primjer rasporeda drenai:nih cjjevi i uredaja za kontrolu i Ciscenje kod prstenaste drenaze

Simbol Die qradevine Gradlvo
~ Filtarski Pijesak.
sloj geotekstil
(filtarska vuna)
~ Drenazni Sljunak
sloj pcjedm. element
(drenazni kamen.
~ . ploCa.)
Spojni element
~ (drenaina pioca)
Zastitnr sloj Folija,
~ Razdvsj. slOl premaz
IzolaCIJ8
Drenafa I
-4)- Cfjev za rsplranje I
-.- kontrolu; sabnno
okno za rspirarue ,
® Simboli za drenai:ne elemente ®

Negativni bunar za male kolicine otjecanja

70

IZOLACiJE GRADEVINA DRENIRANJE KAO ZASTITA GRADEVINA DIN 4095, 18195 ---+ tn

Dreniranje je odvodnjavanje tla drenaznim slojem i drenazrum cijevima, kako bi se sprilecio hidrostaticki tlak vode koja miruje u tlu. Pri tome treba sprijeciti ispiranje sitnih cestica tla (filtarska drenazaj Drenazna se instalacija sastoji od uredaja za dreniranje, kontrolu, ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenazne cijevi i drenaz. ne slojeve.

Je Ii drenaza iza zida potrebna, proizlazi iz slucajeva ~ CD _ @ CD Kad se pojavljuje vlaga u jako propusnorn tlu

@ Kad se voda koja prodire rnoze drenazorn ukloniti, tako da ne nastaje hidrostaticki tlak.

@ Kad je prisutna voda pod tlakom, redovito u obliku podzemne vode iii kad odvodenje vode drenazorn nije rnoquce.

~ 0,50

Polozaj

Materijal

Debljina u m

sljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045

~ 0,50

Ispred zidova

filtarski sloj granulacija 014 i procjedni sloj granulacija 4132

" O,tO ~ 0,20

sljunak granulacije 4132 i geotekstil

~ 0,20

sljunak grariulacije 4132 i geotekstll

Na stropovima

lspod podnih ploca

filtarski sloj granulacija 014 i procjedni sloj granulacija 4132 i sljunak granulacije 4132 i geotekstil

~0.10

sljunkoviti piJesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4132 i filtarski sloj granulacija 014

sljunak granulacije 4132 i geotekstil

Oko drenaznih cijevi

" 0,15 " 0.10

" 0.10

Izvedba i debljina drenaznoq sloja za mineralna gradiva. Drenaza nominalni promjer DN 100, pad 0,5 %

Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300

Okno za ispiranje, kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.

3,0

0,

IJ /1 ~~ If
15; T I/~I
II I/~- ~~7 ~~~'1
o II ()~ ~
I I
,. f- jL-- e-

Ii Ii I
'7 II W I /
/ / I/, / I
/_j_ II II I/, I I
<. ~ I / /! ~. / V
", ()~ I I v i
-''¥-~'} I~ J ' I /
i'~ I I) II /
I ~~!' ~" I
1
5 'N~I' III ~ = 2°Tm 2,0

1,5

1,0 0,8

0,6

1f.

:J "'0 0,4

'" o,

0,3

0,2

0,0

5676910

15 20

30 40 50

Otjecanje Q u lis

__ Betonske filtarske Sinteticke drenazne

drenazne cijevi cijevi

@ Nomogram za dimenzioniranje drenainih sustava

Drenaza zida

Panovo ugradeni materijal usjeka

Betonska pcsteljlca

CD Zidove gradevine na strani brda treba pouzdano zastititi od vade

® Povrsinska drenaia s procjednim vodom i prstenasta drenaia s umjetnim preljevom

Sljunkoviti pijesak I

/ • 0

Povrsinski filtar

15 em sfjunkoviti pijesak

o Presjek A-B -> @

I

Prirodno tlo,

pjeskovita qhna

Prtrodno tlo:

plinoviti pijesak

Pjescani filtar 0·4 mm

Krupni sljunak drobljenae 32',63 mm

eijev =-=--~~*~~M;;;:~~ ~~~~~~~~ eijev1~~~~~~~~~

'" Plosni filtar 020 mm

Podloi:ni beta pj skoviti sljunak

Cijevna drenaza s rnjesovitirn filtrom ®

IZOLACIJE GRADEVINA DIN 4095,18195 ---+ QJ

Ako temeljno tlo ne upija oborine i propusta ih kao nasuto zernliiste, voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostaticki tlak vode; zbog toga je potrebna drenaza za odvod vode ~ CD - @ iii izolacija kao za sluca] vode pod tlakom ~ @ - @

Voda pod tlakorn

Ako su dijelovi gradevine potopljeni u podzemnu vodu, mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploce i oko bocnih zidova. Za projektiranje takve izo/acije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla, najvisu razinu podzemne vode i rnoquce kemijske tvari u njoj. /zolaciju treba izvesti 30 cm iznad najvise razine podzemne vode. /zolacija se izvodi od vise slojeva bitumenizirane Ijepenke, metalnih folija iii folija od sinteticnih materijala.

Izvedba. Nakon snizenja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda, treba izvesti zastitni zid, ozbukan radi prihvata obodne izolacije. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku plocu poda i nosive zidove podruma, koji ce izolaciju pritisnuti uz zastitne zidove. Obratiti paznju na zaobljenje uglova --<§) - 0. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod citavoq objekta. Ona najcesce lezi uz vodu ~ ® - 0 Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.~ @.

Zallveno mastiksam , Zastitni sloj Elasticna brtvena

/ / / ,... i traka, 2 sloja po 2mm / / /l poloi:ena bez

/ / / / / ~ liJepljenja

~ ;;' IZOla.eija

-, / /:;3

~ ~ ~" ;~ 0 Armiranobetonskl

l.o~ -, .~_Lj strop

Debljina prirubnice > 1,5 em Sinna prirubnice > 12 em Razmak vijaka :::;: 15 em, vfjcl M20

® Izolacija pomicnih dilataciiskih reski ® u armiranobetonskim plocarna

-""""._-"," .. ,,, traka za izolaciju uz razdjelmcu

Detalj x smne 100 mm bez lljepfjenja

V/'Z!¥7.V/~ ",,¥AW/k-.,y;i

I Z~~I~~ij~Okazd:eh;1ica ~ !~I I

®

,

Zaobljenje

lzolacijsko korito za vodu pod t1akom

aobljenje Izolacijsko korita za vadu pod lIakorn

Armiranobeto ki strop

Prijelaz izolacije preko dilatacijske @ razdjelnice stropne arm. bet. ploce, Termoizolacija nasipom.

@

Naknadno izvedena izolacija protiv podzemne vade

~ A'~

a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izotaeijskog sloja pomocu tanjuraslih sidara

'=

b) brtvljenje prodora cijevi kroz

izolaeijski sloj pornocu prirubniea

Detalji: izolacija izmedu dva zida

Lijevan! asfall

Brtveni slo] uz prikljucak na prozorski otvor iii podrumsko okno

©

lzolacjja na rub nom lei:aju kod zidova s filtarskorn zalogom

71

(J) Suhozid

@ lid od lomljenog kamena

®

Nepravilno uslojeni zid

o lid od tesanaea

®

Mjesoviti zid sa staticki nosivim presjekom

72

@ Ciklopski zid

Uslojeni lid od poluobradenog kamena

®

Uslojeni lid od poluobradenog kamena

® Mjesoviti zid

@ Obloga plocarna staticki nije nos iva

Grupa

ZlfJE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1053

Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema nacinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena, eiklopski zid, slojeviti lid, zid od tesanaea, mjesoviti zid -->CD-@) Slojeviti kamen, nastao talozsnjem, mora se u zid ugraditi u poiozaju kako se nalazio u kamenolomu --> CD, @, @, sto daje Ijepsi i prirodniji izgled i u statickorn je smislu ispravnije, jer opterecenje djeluje okomito na ravninu sloja. Za eiklopski zid --> @. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veca od 4 do 5 njegovih visina, niti manja od njegove visine. Vrlo je vazno odrediti dimenzije kamena. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. Veze u zidu od cistog prirodnog kamena moraju u citavorn presjeku odgovarati pravilima struke.

Zahtijeva se da:

a) na prednjoj i strazrijo] plohi zida nigdje se ne sudaraju vise od tri reske,

b) ni jedna sudarna reska ne prolazi kroz vise od dva sloja,

e) na dva duznjaka dolazi najmanje jedan vezac, iii da se izrnjenjuju slojevi duznjaka i vezaca,

d) debljina (dubina) vezaca je oko 1,5 puta veca od visine sloja, ali najmanje 30 em,

e) debljina (dubina) duznjaka bude priblizno jednaka visini sloja,

f) preklapanje sudarnih reski kod slojevitog zida bude ;; 10 em a kod zida od tesanaea = 15 em --> ®, ®, (j),

g) na uglovima ugraduje se najvece kamenje --> CD - ®,

Vidljive plohe treba naknadno fugirati.

lzravnavajuci sloj za staticko izjednacenje svakih 1,5 - 2,0 m (vis ina radne skele). Reske ovisno 0 hrapavosti i obradi ;! 3 em debljine. Upotrijebiti vapneni iii produzni mort jer cisti eementni mort mijenja boju kamena. Kod mjesovitih zidova se uzidani kamen uracunava u nosivi dio presjeka ako je debljine ~ 12 em --> @' Obloga kamenim plocarna debljine 2,5 - 5 em (travertin, vapnenae, granit itd.) ne uracunava se u presjek. Ploce se nehrdajucirn sidrima ucvrscuju u zid na razmaku od 2 em.--> @.

Vrste kamena

Min. tlacna cvrstoca u KP/cm' (MN/m')

A

vapnenci, travertin, vulkanski tuf

200 (20)

B

meki pjeseenjak ( s glinovitim vezivom)

300 (30)

e

kompaktni (cvrstl) vapnencl i dolorniti (uklj. mramor), bazaltna lava i sl.

500 (50)

D kvarcitni pjescenjaci (sa silicijskim vezivom), sive sedimentne 800 (80) stijene

E granit, sijenit, diorit, kvarcni porflrit. melafir, dijabaz i sl 1200 (120)

® Minimalna tlacna cvrstoca nekih vrsta kamena

Vrsta Grupa Grupa prema tablici --t @
zlda morta A B e D
Zide od lomljenag I 2(0,2) 2(0,2) 3(0,3) 4(0,4)
kamena 1I/IIa 2(0,2) 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7)
III 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 10(1,0)
Uslojeni zid ad polu- 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 6(0,8)
obradenog kamena 11/11 a 5(0,5) 7(0.7) 9(0.9) 12(1,2)
III 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6)
Nepravilno i pravilno I 4(0,4) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0)
uslojeno zide 1I/11a 7(0,7) 9(0,9) t2(t,2) 16(1,6)
III 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2)
110 8(0.8) 10(1,0) 16(1.6) 22(2,2)
11 Zid od klesanaca IllIIa 12(1.2) 16(1.6) 22(2,2) 30(3,0)
12 III 16(1,6) 22(2,2) 30(3.0) 40(4,0)
@ Osnovne vrijednosti dopustenoq tlacnog naprezanja zida ad prirodnog kamena u
KP/em' (MN/m') Vitkost odn. zamje
njujuca v,tkost 8(0,8) 10(1,0) 12(t,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0)
10 8(0.8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3.0) 40(4.0)
12 6(0,6) 7(0,7) 8(0,8) 11(1,1) 15(1,5) 22(2.2) 30(3,0)
4(0,4) 5(0,5) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 14(1,4) 22(2.2)
3(0,3) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6) 7(0,7) 10(1,0) 14(1.4)
18 3(0,3) 4(0.4) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0)
20 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) @ Oopustena ttacna naprezanja zida od prirodnog kamena u KP/em' (MNlm')

G) Jednoslojni ozbukan

® Dvoslojni s oblozenirn lid om

20-100

~

®

Jednaslojni s ovjesenorn fasadom

Jednoslojni s vidliivirn licern

Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS)

15 1.5 -----I--H tt240 teo

®

Jednoslojni s unutarnjom izolacijorn

([) Dvoslojni sa zracnirn meduslojem

® Dvoslojni bel zracnoq sloja

® Sa/bel zra"nog sloja, ozbukan

Obloga plocarna na zidu visoke terrnicke izolacije

ZI£>E OD UMJETNOG KAMENA DIN 105, 106,398,1053,18151-53

Vrste blokova:

DIN 105 zidna opeka

Ml = puna opeka

VMz = fasadna puna opeka

KMz = puna klinker opeka

Hlz = suplja opeka

VHLz = fasadna suplja opeka

KHLz = suplja klinker opeka

DIN 106 blokovi od vapna i pijeska

KS = puni blokovi

KSVm = KS-fasadni blokovi

KSVb = KS-oblozni blokovi

KSL = suplji blokovi i blokovi

s otvorima

KSVmL = KSL-fasadni blokovi

KSVbl = KSL-oblozni blokovi

DIN 18153 suplji betonski blokovi

DIN 398 blokovi od sljake

HSV = puni blok od zqure

HHbl = suplji blok od zgure

HSL = blok od zgure s otvorima

VHSV = fas. puni blok od zgure

DIN 4165 DIN 18149 DIN 18151 DIN 18152

blokovi od plinobetona

btok. od plinobet. s otvorima suplji blokovi od plinobelona puni blokovi od lakog betona

V VBI S

= puni blok malog formata = puni blok velikog formata =; dodatno slovo za puni

blok s utorima

Sve zidove treba izvoditi horizontalno, verlikalno i u praveu, vodeci racuna 0 pravilima veza. Kad je dvostruki zid, stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida --> (j) + ® Slojeve treba povezati s pornocu najmanje 5 zicanih sidara, promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 em, horizontal no 75 em.

Duljina Sirina Visina
Oznaka uem u em uem
Tanki format DF 24 11,5 5,2
Normalni format NF 24 11,5 7,1
1112 normalni format 1 'I, NF 24 11,5 11,3
2112 normalni format 2'i2 NF 24 17,5 I 11,3 ® Formati blokova prema DIN 105

@ Medusobna ovisnost visina opeke. Preferentne mjere -->@)

Debljina zida d u em Visina h terena iznad poda u podrumu u m pr! vertikalnom
optereceniu zida (stalni terel) od
> 50 kN/m < 50 kN/m
36.5 2,50 2,00
30 1,75 1,40
24 1,35 1,00 @ Minimalne debljine podrumskih zidova

I Debljina nosivog zida Visina lid za ukrucenje
koji treba ukrutiti u em etaze u 1. do 4. I u 5. i 6. Razrnak I Duljina
um punoj etazi odozgo um
I 11,5 ~ d < 17,5 ,; 3,25 Debljina u em $ 4,50 1:0-1/5
17,5~d<24 ,; 6,00 visine
:0- 11.5 I :0-17.5 I
I 24,; d < 30 ,; 3,50 ~ 8,00
I 30 < d ,; 5,00 @ Debljine, razmaci i duljine zidova za ukrucenje

I Vertikalni zljebovi Horizontalni i kosi utori I
Debljina zida u em Sirina x dubina u em Sirina x dubina u em
izved. pri zidanju naknad. izrezano
11,5 - 11,5 x 2,0 - I
14,5 51,0 x 3,0 14,5 x 2,0 - I
17,5 51,0 x 6,0 17,5 x 3,0 - I
24 51,0 x 12,5 24,0 x 4,0 6,0 x 3,0
30 63,5 x 12,5 30,0 x 5,0 6,0 x 3,0 I
36,5 76,0 x 12.5 36,5 x 6,0 6,0 x 3,0 I @ Bez statickog provjeravanja dopusteni vertikalni utori i zljebovi

73

Dvoslojni zid sa zratnim rneduslojem

Krii:anje armiranih zidova od blokeva od laganog betona

®

lide od blokova od lakog belona (suplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona

Blokovi od plinobetona, lijepljeni, reske: 1 mm

®

lidni blokovi s 5 em izolaeijskog sloja i i:ljebovima za punjenje mortom

74

o Prikljutak na podnoz]e

Armirano zide, nadvoji nad prozorima i vratima

®

lide od supljih blokova s koritastim nadvojem

®

lid od porozne opeke. zaliveno mortom

Montai:ni zidni blokovi s izolaeijom i kana lima za mort

ZIDE 00 UMJETNOG KAMENA DIN 105,106, 399,1053, 18151,18152,18153,4165

lice treba osigurati zidovima za ukrucenje i stropnim konstrukeijama koje djeluju kao ploca (princip prostorne celije). lidovi za ukrucenje su plocasti elementi gradevine protiv izvijanja nosivih zidova ~ s. 73 ~ @. Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove aka moraju prenijeti vise ad svoje vlastite tezine jedne etaze. Nenosivi zidovi su plocasti elementi gradevine koji su optereceni sarno vlastitom tezinom i ne sluze kao ukrucenje protiv izvijanja. Udubljenja i zljebovi moraju se izvesti glodanjem iii unaprijed tijekom zidanja. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proracuna aka je vitkost zida s 14 i debljina 224 em inace treba dati racunski dokaz ~ s. 73 ~@. U sve vanjske i poprecne zidove, koji kao vertikalne place preuzimaju horizontalna opterecenja, treba uqraditi serklaze, Isto vrijedi za zgrade s vise ad dvije etaze, iii duljine preko 18 m aka to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Kod zidova s mnogim iii velikim otvorima, narocito aka zbroj sirina otvora prelazi 60% duljine zida iii sirina prozora iznosi vise ad dvije trecine visine etaze iii 40% duljine zida, treba predvidjeti serklaze,

Redni Duljine Slojevi Vismske rruere u m pn debfjru blckova u mm
broj um I 1131 238
A 0 V 52 71 155 175
1 0,115 0.135 0.125 1 0.0625 0.0833 0.125 I 0.1666 0.1875 0.25
2 0,240 0.260 0.250 2 0.1250 0.1667 0.250 0.3334 0.3750 0.50
3 0.365 0.385 0,375 3 0,1875 0.2500 0.375 0,5000 0,5625 0.75
4 0,490 0.510 0.500 4 0.2500 0.3333 0.500 0.6666 0.7500 1.00
5 0,615 0,635 0,625 5 0.3125 0,4167 0,625 0,8334 0.9375 1,25
6 0.740 0.760 0.750 6 0.3750 0.5000 0.750 1.0000 1,1250 1.50
7 0,865 0.885 0.875 7 0,4375 0.5833 0.875 1.1666 1.3125 1.75
8 0.990 1.010 1.000 8 0.5000 0.6667 1,000 1.3334 1,5000 2.00
9 1.115 1.135 1.125 9 0.5625 0.7500 1.125 1,5000 1,6875 2.25
10 1,240 1.260 1.250 10 0.6240 0,8333 1.250 1.6666 1.8750 2,50
11 1.365 1,385 1.375 11 0.6875 0,9175 1.375 1.8334 2.0625 2,75
12 1,490 1,510 1.500 12 0.7500 1.0000 1.500 2,0000 2.2500 3.00
13 1.615 1.635 1.625 13 0,8125 1.0833 1.625 2,1666 2,4375 3.25
14 1.7.40 1.760 1.750 14 0,8750 1,1667 1.750 2.3334 2,6250 3.50
15 1.865 1.885 1.875 15 0.9375 1.2500 1,875 2.5000 2.8125 3.75
16 1.990 2,010 2,000 16 1,0000 1.3333 2.000 2.6666 3,0000 4.00
17 2.115 2.135 2,125 17 1,0625 1.4167 2.125 2,8334 3,1875 4,25
18 2.240 2.260 2.250 18 1.1250 1,.5000 2.250 3.0000 3.3750 4,50
19 2.365 2.385 2,375 19 1.1875 1.5833 2,375 3.1666 3.5625 4.75
20 2.490 2.510 2,500 20 1,2500 1.6667 2.500 3.3334 3,7500 5.00
* A = varqske rrqere. 0:;;;: mjere otvora. V - nommalne mjere @ Projektantske mjere za zidove

Format Oznaka Mjere u Broj j 'om' Po rn '
bloka bloka em slojeva Debljin zida zida
na zida
1 m blok.ova morta blokova morta
D S V visine uem kom lit kom lit
DF 24x".5x5,2 16 11,5 66 29 573 242
. 132 68 550 284
c
~ 36,5 198 109 541 300
rn
'5 NF 24x",5x7,' 12 11,5 50 26 428 225
E
~ 24 99 64 412 265
36,5 148 101 406 276
s -I---
~ 2 DF 24x",5x",3 8 11.5 33 19 286 163
~
:n 24 66 49 275 204
~ 36,5 99 80 271 220
~ 3 DF 24x'7,5x",3 8 17.5 33 28 188 160
~ 24 45 42 185 175
:n 4 DF 24x24xl',3 8 24 33 39 137 164
a.
0 99
<f) 8 DF 24x24x23,8 4 24 16 20 69
Blokovi Blokovi 49,5x17,5x23,8 4 17.5 8 16 46 84
i suplj; ; suplji 49,5x24x23,8 4 24 8 22 33 86
blokovi blokovi 49.5x30x23,8 4 30 8 26 27 88
37x24x23,8 4 24 12 26 50 110
37x30x23.8 4 30 12 32 42 105
24.5x36.5x23,8 4 36,5 16 36 45 100 @ Potrebni materijal za zidarske radove

Plocica ad sintetlke (sama za dvoslojno zl(Je sa zracrum meduprostorom)

I Medukatna ploca II II
x x x x x r==
H3/m x G x
x",
: f . . . x x
. . x x
x • x x
x '75 ~ x x x x x x x x
x x
L Dilatacijska
razcjelrnca litano sidro za dvoslojno zide za vanjske zidove

o Sidrenje vanjske Ijuske --> s. 66-67

Debljina zida u em

2')

17,5

11,5

Visina staze u m ~ 3,25

Korisno opterecen]e u kN/m' uklj. dod. za lake razdjelne zldove ~ 2,75

41)2)

Broj punih etaza iznad

Dopusteno sarno kao meduoslonac kont. ploca sa svijetlim rasponima ~ 4,50 m, pri temu je kod krii:no armiranih ploca mjerodavna manja strantca'" Izmedu ukrucujucih poprecnih zidova dopusta se same po jedan otvor sirine ~ 1.25 m.

1) Uklj. ev. etaze sa zldovirna debljine 11,5 em

Z) Izvode Ii se krizno armirane plote mogu se vrijednosti za smjer, iz kojih proizlaze manja opterecen]a zidova, povecati za 2 rn.

3) Centralno locirana koneentrirana opterecenia od krovne konstrukeije su dopustena ako se eentritnost dokai:e. Te koncentrirane sile moraju za zidove ad 11,5 em biti ~ 30 kN, a za zidove od 17,5 em ~ 50 kN.

® Nosivi unutarnji zidovi d < 24 em; uvjeti primjene

Debljina Dopustena velicina povrsine oblaganja u m2 prj visini iznad terena od
zida u em o d08 m 8 do 20 m 20 do 100 m
c = 1,0 ,~ 2,0 E: ~ 1,0 r. ~ 2,0 E: ~ 1,0 c ~ 2,0
11,5') 12 5 5 6 4
17.5 20 14 13 9 9
~24 36 25 23 16 16 12 @) Povrsiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort Iia iii III)

DIN Prostorna I Vanjski lidovi izmedu
norma Oznaka masa zidovi stanova i
kg/m' DIN 4108 stubisni
zidovi
18151 suplji blokovi od lakog 1000 300 300
betona s dvije iii tri supljine 1200 365 240
1400 490 240
18152 puni blokovi od lakog betona 800 240 300
1000 300 300
1200 300 240
1400 385 240
1600 490 240
f-
4165 blokovi od plinobetona 600 240 365
800 240 365
4223 parom stvrdnuti plinobeton 800 175 312,5
4226 gradevinski elementi velikog 800 175 312,5
2 dio formata s ekspand. glinom. 1000 200 312.5
eks. skriljeem, prir. plovut .. 1200 275 250 J
pjenastom lavern bez 1400 350 250
kvarenog pijeska
f--.
4226 laki beton s poroznom strukt. 1600 450 250
2 dio i neporoznim agregatom 1800 625 250
kao sljunak 2000 775 250
4226 kac naprijed, ali s poroznim 1200 275 250
2 dio agregatom 1400 325 250
1600 425 250 ®

Minimalne debljine vanjskih zidova, zidova izmedu stanova i zidova stubista, obostrano ozbukanih

ZIDE 00 UMJETNOG KAMENA DIN 105,106,399,1053,18151,18152 - 3, 4165

Zid s vidljivom plohorn jednoslojan je i njegova se vanjska obloga ad fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Svaki sloj mora imati ,,2 reda kamena, izmedu kojih prolazi jedna kontinuirana uzduzna reska smaknuta po slojevima, potpuno ispunjena rnortom, debljine 2 em.

Obloga je ukljucena u nosivi presjek ~ s. 73.

Ovoslojni zld bez zracnoq meduprostora. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir sarno debljina unutarnjeg sloja, a za vitkosti i razmake ukrucenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i poloviee debljine vanjskog sloja.

Ovoslojni zld s izolaeijskom jezgrom. Prazni prostor izrnedu slojeva maze se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje gradevinske inspekcije.

Dvoslojni zid sa zracnirn meduprostororn. Najmanja debljina unutarnjeg sloja ~ ® Vanjski sloj " 11,5 em, zracni meduprostor debljine 6 em.

Povezivanje slojeva sidrima ~ CD - @. Vanjski sloj mora nalijegati punom povrsinom i mora biti najmanje svakih s 12 m ucvrscen vezom s unutarnjim slojem.

Zracni meduprostor, pocevsi ad 10 em iznad terena, vodi se neprekin uta do krova.

Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 em2. Vertikalne dilataeijske razdjelniee u vaniskom sloju najmanje na uglovima zgrade, horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom ~ @.

Armirani zld, Debljina zida " 11,5 em, Klasa cvrstoce zidnog bloka "12, mort III. Reske s armaturom ~ 2 em. Celik 0 ~ 8 mm, na krizanjirna ~ 5 mm.

Vrste zldova, debljine zidova. Staticki potrebnu debljinu zida treba dokazati.

To nije potrebno ako odabrana debljina zida ociqledno zadovoljava. Pri odabiru debljina zidova treba voditi racuna a funkeiji zida glede zastite ad topline, zvuka, pozara i vlage. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje, treba predvidjeti vanjsku zbuku prema DIN 18550 iii neku drugu zastitu ad atmosferilija.

Nosivi zidovi su najcesce plocasti elementi optereceni vertikalnim tlacnirn silama, npr. opterecenjern medukatnih konstrukeija, te horizontalnim silama, npr. opterecenje vjetrom.

Broj dopustenih punih etaza ukliucuiucl izgradeno 2 ~3
potkrovlje -
Kod stropova koji opterecuju sarno jednoslojne poprecne 11,5') 17.5
zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom
popretnom raspodjelom opterecenja, npr. prema DIN 1045
Kod svih ostalih stropova 24 24
" Najvise dop, vertikalno karisno opterecenie uklj. dodatak J
za lake pregradne zidove p = 2,75 kN/m' ® Minimalna debljina unutrasnjeq sloja u em, pri dvoslojnom zidu za vanjske zidove

Debljina nosivog Visina
zida koji treba etaze
ukrutiti
em m
~ 11,5 < 17,5 ~ 3,25
~ 17.5 < 24
;;24 < 30 ~ 3,50
;; 30 ~ 5,00 lid a ukrucenje

u 'l. do 4. punoj u 5. i 6. punoj

etaii odozgo etazi odozgo

debljina em debljina em

I

;2 8.00

Razmak

m

~ 4,50 ~ 6,00

~ 11.5

~ 17,5

(j) Debljine i razmaei zidova za ukrucenje

I

75

Zide s termoizolacijom

®

Beton s termoizolacijom

Termoizolacijski materijal

Termoizolacijski materijal

0,11-0,19 W/(m2'K)

Niskoenergetski zid (Heckmann ekokuca)

®

Zide 5 izolacijskom Ijuskom

.-~ .Glinena v: zbuka

@

®

Drveni kanatni zid s blokovima ad lake gline

Kanatni zid s elementima ad lake gline

t:tA\ Zid od drvenih elemenata (iqno\.!Y trend)

@ .... @ varijanta

76

Prirodni izolacijski sloj (bio-glina)

®

Plinobeton u dva sloja

®

Gradenje drvenim plocarna

0.23 W/(m'·K)

@

Niskoenergetski zid s oblogom

@

Poroglina, dvoslojno

Ploca od gipsa s vlaknima

VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NACIN GRADENJA

vazan element za stednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom nacinu gradenja bitno ovisna 0 povezivanju razlicitih elemenata gradevine. U tim detaljima moze -doci do znatnih gubitaka topline.

Standardni presjeci s navedenim gradevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije.

U prodaji se nudi velik broj gradiva kao sto su beton, zide, drvo, izolacijski materijali, gips, pluto, trska i glina. Glina se kao gradivo dokazala tisucjjecirna. Ona je najrasirenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. Bioloski je i ekoloski besprijekorno gradivo. Danas se rnoze naci na trzistu u obliku predgotovljenih elemenata, prilagodenih danasnjem stanju tehnike ~®-@

vjetrobran

Ventilacija iza opiate

@

Drveni kanatni zid (izolacija izmedu stupova)

® Blokovi od lameliranih letava

CD Blok vez

® Krizni vez

@

Nasaticni zid ad 1/4 opeke, armiran, 5 poljima od 80peka

@

Nasaticni oblozni zid ispred zracnag prostora, povezan sidrima s unutarnjim zidom

Podna obloga od cijelih i polovica opeka (takoder i klinker)

Perforirani zid (otvori 1/2 x 1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju

® Kao @ s poljima od 3 opeke

Suplji zid od dva nasaticna zida od 1/4 opeke, povezan vezacirna (koji supljinu dijele horizontalno) i nasaticnirn sidrenim opekama

'2'" kao @ drugaeije slozeno (rnoquce ~ mnoge varijacije)

@ kao @ (otvori 1/2 x 3/4 opeke)

1 holandski vez: naizmjence slo] dui.njaka i vezaca sa slojem vezaca

® Kao @ s poljima od 4 1/2 opeke

Zid od opeke koji djeluje kao ornament, sa smaknutim supliinarna

Jako izlozena podna obloga od riasaticnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa)

@ kao @ (otvori 1/4 x 1/2 opeke)

VEZOVI ZIDNIH OPEKA

2. holandski vez: naizrnjenicno urnetanje vezaca izmedu dva duznjaka i sloj samih vezaca

zid od 1/2 opeke, arm iran, s poljima od 4 opeke

Suplji zid od dva nasaticna zida od 1/4 opeke 5 nasaticnirn sidrenim opekama

@ kao ® s Cetvrtinama opeke (uzorak pletiva)

@ kao @ (otvori 1 x 1/4 opeke)

77

CD

Kamin otvoren ~ jedne strane sa sigurnosnim podrucjern

f.l\ Kamin otveren jednostranoJdvo\:!/ strano U odvojenim prostorijama

A K~mi~ otvoren ~ jedne strane U od\6) vojerum prostorilarna

50

Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim podruclern

~i" r-- ... ~ JIlt

\.~ ~

<1 c: <J <1

® Oblici povrsina za zracenje topline

®

Razmad izmedu otvora lozista i grad. elemenata od zapaljivog materijala

® Kamin otvoren s jedne strane (sistem Sehiedel )

78

-~-~

,

~;;;: 8lr-i

,

1Bri:r=~:i:?Kulija za T pepeo

CD

Zastita zapaljivih podova ispred otvora lofi;;ta / dovoda zraka

'it

III

...... :.:.;.:.:.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.;.:.:.:.:.: .....

® Kamin otvoren s dvije strane

KAMINI

OTVORENI KAMINI --t III

Svaki se kamin mora prikljucili na vlaslili dimnjak ~ CD - 0. Presjek dimnjaka i velicina lozisla kamina moraju se medusobno uskladiti ~ ®. Kamin i dimnjak lreba sagradili u neposrednoj blizini ~ CD - o Djelolvorna visina dimnjaka od lozisla do grla dimnjaka ~ 4,5 m.

Prikljucak spojnog komada na dimnjak pod 45° ~ ® - @. 01- vori za dovod zraka lrebaju bili izvana. Svrhovilo je olvore za dovod zraka smjestiti u podnozju kamina sprijeda iii sa strane ~ (]), --t ® - ®. Upotrebljavati treba samo drvo 5 malo smole i 5 malo cvorova, bukovinu, hrastovinu, brezovinu, drvo vocaka, iii loziti plinom prema DVGW radni list G 260. Olvoreni ,kamini ne smiju se postavljati u prostorije 5 manje od 12 m2 povrsine poda. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu olvora lozista ~ (]). Zapaljivi predmeti i gradevni elementi te ugradeni narnjesta] moraju odozgo, odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora lozista ~ ® - (])

Olvoreni kamini moraju biti sagradeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A 1 DIN 4102 dio 1. Pod, zidovi, prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od samotnih opeka iii ptoca, Zidne opeke iii blokovi moraju biti izradeni za gradenje dimnjaka. U obzlr dolazi i vatrostalni belon iii sivi lijev, DIN 1 691. Kolektor dima rnoze biti ad celicnog, mjedenog iii bakrenog lima debljine 2 mm.

o-F-i

f---- D ----I

Tip Otvoreno s jedne strane Dvostrano otvor noOtv. s tri strane
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Povrstna prostorije male 16- 22- 30- 33- 25- 35- prek 35- 45- preko
aka (m') prost. 22 30 35 40 35 45 48 45 55 55
Obujam prostorije male 4Q-- 60- 90- 105- 90- 105- prek 105- 150-
oko (m» prost. 60 90 105 120 105 150 150 150 150 200
Velicina otvora 2750 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500
loiisl. (em')
Svijetla mjere 60/ 70/ 801 901 1001
otvora loi:ista (em) 46 52 58 64 71
o (em) odgavarajuceg 20 22 25 30 30 25 30 35 25 30 35
dimnjaka
Mjere su A 22.5 24 25.5 28 30 30 30 30 30 30 30
u em 8 13,5 15 15 21 21 - - - - - -
e 52 58 64 71 78 50 58 65 50 58 65
D 72 84 94 105 115 77 108 77 90 114
E 50 60 65 76 93 77 90 108 77 90 114
F 19,5 19,5 22.5 26 26 27.5 30 32.5 27.5 30 32.5
G 42 47 51 55 59 64 71 82 64 71 82
H 88 97 104,5 120 129 80 88 95 80 88 95
I 6 6 6 7 7 6,4 6,4 6,4 6,4 6,4
Tefina (kg) 165 80 310 385 470 225 300 405 190 255 360 ® Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina

@ Pribor uz kamin

@ Kamin otvoren s tri slrane

Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka

~~~I~

13 II~

, I • I

I

100 ~ 1m

o @ @

Brcjcana usporedba stupnjeva korisnog ucinka

®

Utjeeaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka

.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:::::::::::::::::.:.:.:::.:.:.:.:.:.:.:.:.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:;:.:.:.:.:.:.:.:.

: ::;;i1.5 x h ~ 1,5 x h

I I I I I I I I

® Visine dimnjaka iznad krova

i':':':':':':':':':';':':':':':':':':':':':':':':':':':.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

•¢12112

14/14 1611S 18118

~~

Montaini dimnjaci

®

¢ 10/10 12112 14114

~~i

Montaini dimnjaci

25

@1Re;;etka za p~tup cisCenja dimnjaka -> @

<,

- ....

traka ,..-!_ .,"-

mineralne <,

vune

5mm

, 25

.' ,

@

Prolaz dimnjaka kroz drvenu krovnu konstrukciju

~0i!'5 ~~'

® MontaZni dimnjaci s ventilacijom ~ 14/14 16116 lSI1S 20/20 22/22 25125 30/30

Monta.tni dimnjaci 5 ventilacijom

na krovu nagiba preko 150 potrebne $U nagazne daske, resetka iii stube za kretanje.i; ®

@

lzlaz na krov

-3

_ 1-2 em izolaciona hasura

f- do koje se betonira

14.4\ Prolaz kroz betonsku stropnu

\!Y plocu

DIMNJACi DIN 18150,18160 ~ III

Kucni dimnjaei su okna sagradena u zgradi iii do nje, namijenjena odvodenju dimnih plinova od lozista preko krova u atmosferu. Na jedan dimnjak moze se prikljucifi: jedno loziste nazivne termicke snage vece od 20 kW iii plinsko lozlste snage iznad 30 kW. Svako loziste u zgradama 5 vise od 5 etai:a, svaki otvoreni kamin, kovacka vatra, otvoreno loziste, loziste 5 upaljacern i mijehom mora imati svoj dimnjak.

Na zajednicki dimnjak mogu se prikljuciti dptri lozista na kruta iii tekuca goriva nazivne snage s 20 kW iii tri ~Iinska lozista snage ::; 30 kW. Dimnjaci moraju imati kruzni iii pravokutni svijetli presjek, povrsine ~ 100 em2, duljina najmanje straniee 10 em. Ako su zidani od opeke ~ 13,5 em, dulja straniea ne smije biti veca od 1,5-struke krace straniee. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka ~ 4 m. Za zajednicke dimnjake ~ 5 m. Za plinovita goriva ~ 4 m. Grlo dimnjaka ~ 40 em iznad najviseqa ruba krova nagiba veceqa od 20° ~ ® kod nagiba ispod 20° ~1 m. Ako je dimnjak od dogradenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje, mora biti

14hO

1 za ~ 1 m visi od dogradnje. Na krovovima 5 parapelnim zidom mora

grlo dimnjaka biti ~ 1 m iznad parapeta. Svaki dimnjak mora imati otvor za ciscenje sirok ~ 10 em i visok ~ 18 em, smjesten ~ 20 em ispod najnizeqa prikljucka lozista. Ako se dimnjak ne rnoze cistif

kroz grlo, mora se u tavanu iii na krovu izvesti jos jedan otvor za ciscenje. Za dimnjake 5 jednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150, zidna puna opeka DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, puna opeka od sljake DIN 398. Troslojni dimnjaei 5 toplinskom lzolaeijom i pornicnirn unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 iii sa mota DIN 18147; za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona, zidna puna opeka, suplja opeka B DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, opeka od sljake DIN 398, blokovi od piinobetona DIN 4165. Za izolaeijski sloj izolaeijski materijal DIN 18147. Siobodne vanjske povrsine dimnjaka u tavanu treba grubo ozbukati ~ 5-10 mm debelo. Stijenke

dimnjaka ne smiju se optereclvati.

~

13

~~:~:~E Skriljevac

II Zrak

Izolacija

Oplata

Letva 4 x 6

njak

Oplat

L Letva4x6

f.i'i:\ :olava dimnjaka s oblogom od \tV sknlJevea

® Tlocrt -> Q;P

;>:5 .

lidana obloga

= ~= <II _'c E is

®

@

r-~-I"=-I Konzolna ploca

Dimnjak Razmak izrnedu krovne grede i dimnjaka

Razmak izmedu drvenog grednika i dimnjaka

79

Zastita od toplinskog zracenja

o co AI

r:i\ Dimnjak u blizini zapaljivih ~ materijala

Bliski zidovi od zapaljivih odn. nezapaljivih materijala

®

Postolje dimnjaka

~
b i ~
[Frlifl I ~
,
"'-; I--
I -
! f-
- I I--
-
,
~I I f-
I Pokrovna ploca Obloine ploce

Vanjska ventilacija

Vanjska izolacija

Obloini blok

@ Glava dimnjaka I obloga plocarna @

80

® Zastita ugraclenog narnjestaja (])

® Bliski zidovi od zapaljivih materijala

Revizi)ska okna

Ig~Lb,ok

obloge

Otvori za eiscenje

. '.;.;.:.:-:.;.":: ; ,','

Otvor za ventilaciju

@ Montaini dimnjak

~ : ~
I
~ I c=;;=- +
I
-
! -
I ~ I-
- - r-
I 0
= -.
I -
I -.
- ~ Pokrovna pioca

Vanjska ventilaeija

Vanjska izolacija

Obloini blok

Glava dimnjaka I predgotovljeni element ad eternita

Prolaz dimovodne eijevi kroz zid od zapaljivog materijala

2:i1

® vratasca za ciscenje u tavanu

v: ::: .... :.'.'.'.' .. 0' .v ::: •

Ventilacija loi.ionice

Prikljueak

o :: lozista

::: Otvori za ::: ciscenje

o

IHI

@

Dimnjak od predgotovljenih elemenata (visine kao etai.a)

J.
~ ! ~ ,.,
I pok
Cf P- I JiJ-
i -
l-
I
I l-
e I '1-
s t-
! -
I onska rovna ploca

Gornji limeni opsav

Limena obloga Vanjska ventilacija Vanjska izolacija

Ob.ozni blok

® Glava dimnjaka I obloga limom

DIMNJACI DIN 18150, 18160-+QJ

Opsav glave dimnjaka treba izvesti od skriljcanih ploca, azbestcementnim plocarna, pocincanim iii bakrenim limom, pricvrstlti za dimnjak cepovirna (ne drvenim). Preporucuje se predgotovljeni opsav. -+ @-@

Otvor za .oiscenje t::i:::±:I dirnnjaka s krova

_I m~" zeliezo

<, ~ 80

~

Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom

r-- ~ 1,80 -----+-- ~ 1.BO ---l Duljina raspona

® Duljina i pricvrscenie dasaka za pristup dimnjaku

EI. zracni vodovi sigurnosni razmak

od 1 m ~_,L"",,,,,._~

(do 1000V napona)

@

I:':~ .~': '._ ':

Sigurnosni razmak do zracnih el vodova

Beton

~ Skriljavac I urrqetru

I skriljavac

Nosiva konstrukcija

Vanjska izolacija

Oblozni blok

@

Glava dimnjaka I obloga skriljcem

Ventilator za jednu prostoriju za instalaciie pod zbukom

r;:;"\ Gentralno ventilaeijsko postrojenje \.::'.) s odvoclenjem zraka preko krova

®

Gentralno ventilaeijsko postrojenje S odvojenim glavnim kanalima

Ventilator za dvije prostorije za instalaeije pod ibukom

Dovod zraka iz susjedne prostorije. presjek min. 150 em

1. g.e.

SUSTAVI VENTllACklE DIN 18017 list 1-3

Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao sto su skole, hoteli, gostionice i st. koriste se ventilacijski uredaji za jednu iii vise prostorija, prikljuceni na jedan kanal -+ CD - (1). Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. Kolicinski\~a kupaonice, gdje je i zahod, zadovoljava kapacitet od 60 m31sat a-same za zahode zadovoljava 30 m31sat po skojjci. Svaka prostorija u unutrasnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne moze zatvoriti) za ulaz zraka. Velicina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubicni metar volumena prostorije. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 crn-. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22'C. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se Ijudi zadrzavaju ~ 0,2 mls. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu, a za pojedinacne venti lacijske instalacije dopusta se odvodenje u dobro prozracene neiskoristene tavanske prostore. Svaka pojedinacna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal -+ @ + @ .

Zajednicke ventilacijske instalacije imaju i zajednicki glavni kanal-»

@+@.

Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s terrnickirn uzgonom bitno ovisi 0 raspolozivoj povrsini presjeka okna u odnosu na broj prikljucaka -7 ®. Pojedinacna ventilacijska okna bez motornog pogona -+ (i)za kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaza, Presjek je ventilacijskog okna 150 cm2 po prostoriji.

Svijetli presjek glavnog kanala

em'

Dopusteni bro] prikljuCaka Unutarnja mjera
qlavru kanal sekundarni kana'
do 10 m 10-15 m preko 15 m em
5 20x 17 9x 17
6 20x2D 12x20
8 10 25x2D 12x20
20x 17 2)(9/17
20x20 2)( 12/20
10 25x20 2)( 12)(20
2)(20/17 9)( 17
2)( 20/20 12)(20
10 2x25/20 12x20 340 400 500 340 400 500 340 400 500

® Tabliea za dimenzioniranje sabirnih ventilaeijskih kanala za 1 visinu bloka (33,3 em)

g,x,5/,0 ICIOb,5/,0 [QQQhX15/10

~---~--

looooI4x'5/'0 loooclo]5x15110 ICIOOcloc]6X15/10

IOODOloool7X15110 IODDDDDDI8X15110

@

uadczno tanke slijenke: popr. pregrade 5 em Ventilacija pojedinacnim kanalima, debljina vanjske stijenke 2,5 em

Izlaz zraka na suprotnim stranama lzlazni presjek na svakoj strani jednak je zbroju pre ieka svih kanala

Skretnickl umetak

-10

-e- Odvod zraka

Hor. pregrada Her.

Otvor kanala Odvod zraka ~ 10 ~~'l. ~;~Sjek horizontalna

za slobodni pregrada

prolaz Dovod zraka 4-

~Pzri~Ze~m~lje~:~========~~~~D~OV~o~d~zrak=a==~;=.~;;~~Fll~~~p~r;iz~e~m~lj;e

Dovod zraka ---.... avo zraka

Ventilator

Jednokanalno ventilaeijsko postrojenje prema DIN 180171.1 sustav Harnburska ventilaeija (Berlinska ventilaeija)

Ventilator !.

Venti,atorJQQgj:L

•••••• i •••• ~ .. ; •••••• " •••

® Sustav Kblnske ventilaeije (dovod i odvod zraka)

I:U

Ku~~aOniCaN.JG

Ventilacija porn. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanafom

Skretnitki umetak

Hor. pregrad

Prizernlie

'0"'0'.'::::,'::::::,':, : • .'::" ••• :,':: •• : •• :.

400

II

:::: 2: 50 Pod rum

:::::::::::: .... :::: .. : ... ,.:::: .. ',':,' '.'::'.':':':.::::-.':.';.

@

Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala

81

s _ Duljina rogova kod - krovista 5 rogovima

45°

40°

30°

25°

20°

7 B 9 10 11 12 13 14 15m

G) Granica ekonornicnosti krpvista ad rogova I krovista s veznicima

I :J E
" co :J .<:
~.~ _J eo
~ > c ro
"" Q) c
:£!·c 0 ro Q)
0>"- iil" .s E
es :J '" "' Q)
z1ii ~ >w
15--40 10-20 h _ _1_ S
25
30-60 10-20 h-_!_· S
I 30 (]) Kroviste od rogova

~

.... ....

® Krovisle s veznicirna

@ Kroviste s podrozrucarna bez kosnika

® Kroviste od rogova

®

Kroviste s veznicima i izgradenim potkrovljem

82

KROVISTA ---+QJ

Jednostavno kroviste od samih rogova predstavlja za male sirine zgrade najekonomicnije rjesenje,

Krovista s veznicima ispod 45° nisu nikad nalieftiniji, ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovista,

Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovista s rogovima, dakle prikladna samo za iznimne slucajeve.

Dvostruka stolica je u vecini slucajeva najekonornicnija konstrukcija.

Trostruka stolica dolazi u .obzrr samo za vrlo siroke gradevine.

Krovovi su gornji zavrsni dio gradevina, stite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar, hladnoca, toplina). Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova.

Nosivi elementi ovise 0 gradivu (drvo, celik, armirani beton), nagibu krovista, vrsti i tezini pokrova, opterecenju itd. Za velicine opterecenja vidjeti propise (vlastiti teret, pokretno opterecsnje, vjetar, snijeg).

Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati kroviste od rogova i kroviste s podroznicarna. Obje konstrukcije mogu se i kornbinirati. Karakterizira ih razlicita funkcija nosivih elemenata, nacin prijenosa sila, sto utjece i na raspodjelu prostorija u tlocrtu.

Kroviste 5 podroi.nicama s kosnicima

®

Kroviste 5 veznicima i podroinicama

ill Kroviste ad nastavljenih rogova 5 vertikalnim stupovima

(]) Trostruko ukruceno kroviste ad nastavljenih rogova

24-1+ I

H 7,5-12,5

Kroviste od drvenih resetkastih rogova, Ijepljenje ima garanciju za vijek Irajanja, s kosnicima pod 45°, raspon s 25 m

C

B !T

A T 46-60

IT 143_50

2~-50 1 1

f--i r---I

12-14 16

Sustav I nosaca

A =rosac s jednostr nrptom B =nosac s dvostr. hrptom

Fil;1:================:±;EfJC eoosac sa sanoucastim

\, hrptom

@ Kroviste od lijepljenih rogova I presjeka, odnos visine presjeka i raspona 1:15 - 1 :20

Gang-Nail cavlana ploca

Nagibi krova na dviJe vode 6°, 15° i 25° Nagibi krova na jednu vodu 6°, 10° i 15°

®

Euro-predgotovljeni vezac u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plilki krov na jednu iii dvije vode

KROVISTA

---+QJ Krov s podroznicama. Rogovi imaju podredenu funkciju (slabi presjeci, rnoquca i primjena obfica). Koncentracija opterecenja u podvia kama, prijenos sila na vezace. Potreban je niz podupora u unukasnjosti, sto utjece na oblikovanje tlocrta --t s. 80 @ prvobitni obli~krovista; prijasnjl oblik: nosiva konstrukcija sljemenjace. Dvovodni krovovi s podroznicarna imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova ~ 4,5 rn, Pri vecirn sirinarna zgrade i duljini rogova ~ 4,5 m dvostruka je iii visestruka stolica.

Krov od rogova (nacelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku rnoquc kad je mala duljina rogova (do 4,5 m); mace ukrucenje veznikom --t s. 82 @. Pravilan, snazno povezan, konstrukcijski sustav, rnoquce rjeserije unutarnjeg prostora bez oslonaca. lzrnedu stope roga i stropnih greda potrebna je vlacna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvisenje na kraju stropnih greda - 10m plohe krova) --t s. 82 (2)

Za vece mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. Ako je duljina rogova veca od 4,5 m, treba poduprijeti veznike --t s. 80,

Krov od rogova s veznicima pogodan je za sirine zgrade do 12 m, duljina rogova do 8 m, duljina veznika do 4 m. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom.

® Mansardni krov

~~ A4=

Posrnicni cep

& ~. Sljemena podr9znica,

U ~ U sliemeniaca

Preklop A:,;-,';,:·· 1]': :

A~

~ U

(j) Spoj na tupi sudar s obrazima

Sljeme s plalicom

~~

.~.~

, -.) - sITazne dijagonale s - - - - - - - - _, L d) Uziazne i silaz-ne dijagonalis - - - •

vertikalnim stapovirna vertikalnim stapovirna

~~

I I I

L. 'bf -U"ZTazne-dTjago-nale-s-- -- - - -- _l ~c)-OZlazne-isTIazne-cfijago-nare-- - - _ ~

vertikalnim stapovirna

® Oblici drvenih vezaca i ukrucenja

83

OBLIel KROVOVA

~.

lasti krov

CD Krov na jednu vodu

~

Mansardni krov iii prelomljeni krov na 4 vode

@ Krov na cetiri vode

®

Satorasti krov

(j) Krov-ku6a

Krov od razene slame iii trske, 0,70 kNlm2

Dvostruko pakriven krov (biber crijep), tezak pokrovo 0.60 kNlm2, 34-44 crijepalm'

84

Sljeme

~

Krov na 4 vode. zarubljen

® Krov na dvije vode

@ Kombinirani krov

®

Satorasti krov, mnogokutni tlocrt

KROVNI POKROVI

~[D Za slamnate krovove od rai:ene slame iii trske s rucnorn vrsidborn, duljine 1,2 - 1,4 m, na letvama razmaka 30 em, s vrhom prema gore, debljine sloja 18 - 20 em.

Vijek trajanja u suncanirn predjelima 60 - 70 godina, u vlai:nima jedva polovieu tog vremena ~ @. Krovni pokrov od sindre ~ @ - hrast, aris, bor, rjede smreka. Skriljevae: na oplati od dasaka slrine ~ 2,5 em, debljine ~ 16 em bitumenizirana Ijepenka br. 200 kao zastita od vjetra i prasine. Preklopi 8 em, bolje 10 em.

Najprirodnije djeluje "njernacki pokrov" ~ @ Pokrivanje prema sableni prikladno i za umjetni skrilievac (azbesteementne ploce) ~ @. Crijep: biber, ui:ljebljeni iii koritasti ~ @, ® - @. Betonski erijep sa suhim sljemenom i grebenom ~ @. Crjepovi posebnih formata normirani suo ~ @

Fazonski erijepovi ~ @

POR - labatni jednovodni sljemeni

ugaoni desni crijep

T Crijep okapnice

P Jednovodni zavrsni crijep

W - Crijep na spoju sa zidom

TSR Crijep za zavrsetak okapnice, desni uglovni

SR - crijep za bocni prikljuGak

desno

SL - crijep za bocni prikjjucak

lijevo

PSL - crijep za bocni prikliucak jednovodnog krova lijevo

GL - Zavrsni crijep sljemena lijevo

G - Crijep za sljeme i greben

OL - Dvovodni crijep lijevi

TOL - Okapni dvovodni crijep lijevi

FOL Dvovodni crijep za prikliucak sljemena lijevo

GR Pocetni crijep za sljeme i greben desni

FOR - Crijep za prikjjucak dvovodnog

sljemena desni

F - Prikljucni crijep sljemena

OR - Dvovodni crijep desni TOR - Uglovni crijep okapnice

dvovodnog krova desni

F - Sredisn]i crijep u polju

Gl - Stakleni crijep

POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR

:;

® Mansardni krov, mnogokutni tlocrt ® Fazonski crijepovi

® Krov od sindre 0,25 kNlm'

@

Njemaeki krov od skriljca, 0.45- 0.50 kNlm'

Betonski crijepovi 0,60-0,80 kNlm', nagib 18"

@ Valoviti crijep, laganiji, 0,50 kNlm'

Engleski krov od skrilica, iii od eternit ploca, 0.45-0,55 kNlm2

® Uzljebljeni crijep, 0,55 kNlm'

Krov od azbestcementnih valovitih plata s fazonskim komadima za 51- jeme i strehu 0,20 kNlm'

90" ZldOVI75c>

10' 7"

LJI~===========g:

~ 100 nagiba s brtvenim uzetorn

Mini:nalni nagibi krova --) G) i preklopi po visini

------ 920 -----___,

0'-"'_~

~ orisna sirina 873

Smjer vjetra ----1

Smjer vietra ---I

® Valovite ploce od azbestcementa 0 Mogucnost pricvrscenja

Uspravni ovostru ki prijevcj

®

Limeni krov s falcanim pokrovom 0.25 kNlm2

AS'114%)

(j)

Pokrov plocarna ad eelienog lima

Odvodnja krova

V LJ

Polukruzru Pravokutnr

<c:«

Lezeci

~

Visec!

~

Stoject

@

Oblik i polozaj oluka

1: Pokrov uspravmrn cnievorem

®

f-1 -11-2--1

Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocincanim celicnim limom

f-- 7,50 __,

E3

I--- Strina place 100 ----l I--Korisna sirina 915 __,

Prc rscenie T

" '\ 245

'_ - _,' ' .... j_

®

Veliki elementi za krov i zid (Canaleta)

Pocincani lim DIN 9721 min. 0,7 mm Kuka za cluk: poclnc. ceucna traka Celicnllim DIN 1541 pocincan i

oblozen otovorn

Kuka za oluk: pocinc, celicna traka Bakreni lim DIN 1787

Kuka za cluk: ptosni bakar Aluminijski tim DtN 1725

Kuka za oluk: pocinc, celicna traka

Oznake:

(primjer: polukruzni viseci otuk 333 ZN 0,75 mrn: 5 kukama 333 SI

@ Materijali

KROVNI POKROVI

~Ill Azbesteementni krovovi od valovitih ploca s razmakom podroi:niea 70 - 145 em za ploce duljine 1,60 m i od 1,15 do 1,175 m za ploce od 2,50 m. Preklopi 150 odnosno 200 mm ~ G) - @.

Limeni krovovi od pocincanoq lima, titaneinka, bakra, aluminija, einka itd. ~ ® - CU. Svi fazonski komadi za sljeme, oluk, opsav ruba itd. bakreni lim, trqovacki formati ~ ®. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najvecu vlacnu deformaeiju do sloma, pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlacenje, savijanje itd.). Patina koja je tipicna za bakar vrlo je omiljena. Treba izbjegavati kombinaeiju s aluminijem, titaneinkom i pocincanirn celikom; kombinacija s olovom i nehrdajucirn celikorn prihvatljiva je. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru, zato su posebno prikladni za hladne krovove ~ s. 88- 89. Vlastita tei:ina krovnog pokrova (racunska tei:ina u kN/m2 povrsine krova) za cetvorni metar krovne plohe pod nagibom, bez tezine rogova, podroznica i vezaca. Pokroverijepom i betonskim erijepom bez morta, ali uracunate letve. Mort dodati kao 0,1 kN/m2.

Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. umeci

krunski iii dvostruki pokrov

Vuceni falcani crijep DIN 456

Falcani crijep, reform ploce, falcane ploce, ploce za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117

Lljebljeni crijep DIN 456

Ploce DIN 1118

Ploce velikog formata (do 10 kom/rne) Lljebnjaci bez polaganja u mort 0,7

Metalni pokrov aluminijem (alu. deb. 0,7 mm) uklj. oplata

Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debliine 0,6 mm) uklj. Krov s dvostrukim prijevojem od pocincanop lima (debljine 0,63 mm)

uklj. bitumen. Ijepenka i oplata

Pokrov njematkim skriljcem na oplati uklj. bitumen. Ijepenka i oplata s velikim plocarna (360 X 280 mm)

s malim plocarna (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov skrifjcern uklj. letve

na letvama dvostruki pokrov

na oplati i bitumen. Ijepenci uklj. oplata Staronjernacki pokrov skriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov

Pokrov krova celicnim plocarna (pocincani lim DIN 59231) na letvama uklj. letve

na oplati uklj. Ijepenka i oplata

Pokrov valovitim limom (pocincani celicni lim DIN 59231) uklj. pricvrsni materijal

clncani pokrov preko letava od cincanoq lima br. 13 uklj. oplata

90 60 70 60

50 40 30 20 10

Komere. formati Trake Ploce
Duljina m 30-40 2.0
Smna m, max 0,6 (0,66) 1.0
Oebljina mm 0,1-2,0 0.2-2.0
Zapr. tezma kg/dm:l 8,93 8.93 ® Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploce i trake

(Zn) 1St 2) 1St 2)

Odvodnjavana Normirana Sirina
krovna povrsln velicma krojenja
uz potukruzo: otuka za hrnene
oluk oluke
m" mm0 mm
do 25 70 200
preko 25-40 80 200 (10-djelni
preko 40-60 90 250 (8-djelni)
preko 60-90 125 285 (7-djelni)
preko 90-125 150 333 (6-djelni)
preko 125-175 180 400 (5-djelni
preko 175-275 200 500 (4-djelni (St 2) leu) (eu) (AI)

(St 2)

Oluke prtncipiielno postavfjaf u padu. Veca brzina tecenja protiv zacepfjenja. korozjje r smrzavanja. Kuke za oluk su u pravilu pocincano plosno zeljezo sirine 20-50 mm i debljine 4-6 mm

In)

Normirane velicine oluka U odnosu prema povrsini s koje se odvodi voda

0,60
0,80
0.60
0,55
0,55
0.50
0,50
0,50
0,90
0,25
oplata 0.30
0,30
0,50
0.45
0,45
0,55
0,50
0.60
0,15
0,30
0,25
0.30 ~2valanormalno ~l\1al ~'lhval

Dubina krova Visina profila
streha/sljerne 18-25 mm 26-50 mm
do6 m 10" (17,4%) 5" (8,7%)
6-10 m 13" (22,5%) 8" (13,9%)
10-15 m 15" (25,9%) 10" (17,4%)
preko 15 m 17" (29,2%) 12" (20,8%)
8_10" 200 rnrn s brtvlieniem preklopa
10-15 150 mm. bez br1vljenja preklopa
prekolS' 100 mm bez brtvljenja preklopa I @

Pokrov valovitim 1imom, min. nagib krova, bocni preklop

Odvodnjavana Normirani I?irina
krovna povrslna promjer krojenja
uz kruz. presjek olucne za limene
clucne eijevi cijevi cijevi
m' mm0 mm
do 20 50 167 (12-dJelni
preko 20-50 60 200 (10-djelni
preko 50-90 70 250 (8-djelni
preko 60-100 80 285 (7-djelni
preko 90-120 100 333 (6-djelni)
preko 100-180 125 400 (S-djelni)
preko 180-250 150 500 (4-djelni)
preko 250-375175
preko 325-500 200
Prtcvrscenje obujmicama (zasticene od koro-
zije}, tlji unutarnji kruznl tuk odgovara ofucnoj
cijevi, Min. razmak olucne cijevi ad zida 20
mm. Razmak obujmica 2 m. Normirani otvari olucnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj povrsjni

85

Delalj krovne okapnice krovista s podroi:nicama

Polporanj roga. preklop, veza cavlom

Delalj krovne okapniee s dvoslojnim zidom

® Rog s prepuslom preko sire he

Presjek A- B

Pogled

Presjek C - 0

f-i\ lzduzena "gajba" krova s podrozni\.!_) cama

®

Rog

Delalji sljernena krova s podroznicarna, smjerna gredica za centriranje sljemena

86

@

A

.

.

Rag

Sljemena klijesta Veza dvaju rogova

Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podroznicarna od krova samo s rogovima. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Karakteristika im je razlicitost funkcija nosivih elemenata. Nacin prije-

nosa opterecenja utjece i na Prikljucak roga svornjakorn na pod-

vlaei -, unutarnji raspored prostorija u

tlocrtu.

Krov 5 podroznlcarna: rogovi imaju podredenu funkciju (slabi presjeci, moquca i upotreba oblica). Koncentracija opterecenja u podvlakama, prijenos opterecenja u osi vezaca, niz podupora u unutrasnjosti utjece na oblikovanje tlocrta,

Krov od rogova: (nacelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku rnoquc kad su male duljine rogova (do 4,5 m); inace treba ukrucenje vezacirna. Pravilan, dobro povezan konstrukcijski sustav, rnoquc unutarnj prostor bez stupova. Veza izmedu stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakteristican vanjski izgled).

Rag

®

Prikljucak roga celicnirn spojnim elemenlom

Usidrenje u masivnu plocu

® Povezivanje sidrenjem

Prtkljucak roga, oeiquranje pricavlanim nmorn

Drveni nosac

..

® Zavrsetak roga. osiguranje vijkom

@

Jednostavna veza "na list" Veza dvaju rogova

KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI

Rag

Optereceoje raga prenosi se dsektrum kontaktom

Delalj veze kada je rog konzolno prepustsn izvan krovista

@ Veza dvaju rogova "na preklop"

(J) liiljala "gajba" 45"

@ Trapezna "gajba"

(J) Plosnala "gajba" s ravnim krovom

® laobljena "gajba"

@ Panoramska "qajba"

(]) labalna "gajba" 45"

® kao@

® ka00

@ kao@

@ Obrubljena panoramska "gajba"

® Zabatna "gajba" 45"

uD

D

o

® kao@

® ka00

DO DO

@ kao@

@ Trokulna "gajba"

USPRAVNI KROVNI PROZOR

Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana, grade se uspravni krovni prozori s odqovarajucorn konstrukcijom. Velicina, oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i velicini krova i 0 potrebnoj kolicini dnevnog svjetla.

Te konstrukcije i prozori trebaju po moqucnosti biti iste vrste i velicine. 0 njihovu skladnom uklapanju u plohu krova, 0 njihovu obliku, gradivu i rjesenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. Sirina te prozorske konstrukcije neka odgovara razrnaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova.

® lzvucena "gajba"

® kao@

@ "Gajba" lipa "sismis" (volovsko oko)

87

r:;\ Presjek kroz planinsku sellacku ""2

~ kUGU sa sprernistern \C) Shema stvaranja ledene barijere

'/~ .s: /#~o

")~6

® Primjeri ventiliranih krovova s nagibom ~ 10" (shematski)

~

~

@-@ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10" (shematski)

®

Ventiliranje potkrovnog prostora reskama u drvenoj oplati

®

Betonski krov

Drveni krov S Dvjesenim stropom

88

Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova S ukrstenim letvama i oplatom

®

Drvena krovna konstrukcija

@

Dvoslojni hladni krov; ventiliranje obaju zracnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasei

IZGRAflENA POTKROVlJA

Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuca sluzili su kao "ostave" za uskladistenje Ijetine (sijeno, slama i sl.). Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan, pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske --+ CD Tako je snijeg ostajao jednoliko lezati na citavo] povrsini krova. Nastanjene je prostorije ispod tavana stitila od hladnoce uskladistena Ijetina. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolaeije, topi se snijeg i nastaju ledene barijere ~. Ugradba termoizolaeijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprecava tu pojavu. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore, svaki velicine nsjmanje 2% povrsine krova. Da bi se odvela vodena para, to znaci prosjecnu visinu proreza od 2 emfM --+ @- @.

@

1--12,0----1

Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije

Proracun

~

Dokaz:

Streha

Uvjel:

~ 2%0 pripadajute nagnute krovne plohe A1 iliA2

ali min. 200 em'lm

Tijek proracuna: Al - ventilaeijski presjek

A h >_2_ ,

l stre a = 1000 x 9,0 - 0,018 m 1m

-180 em'lm Kako je 180 em'lm manje od traienog min. presjeka od 200 em'lm treba izvesti min. 200 cm2/m.

Dimenzioniranje:

Al streha ~ 200 em'l m Primjena·

lznalazenje visine kontinuiranog venulacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostar uzevsi u obzir sirinu rogova ad 8 em uz Al - 200 em'l m:

visina:

Ventilacijski prorez

H = potrebno Al

l 100 - (8 + 8)

H - 200

l- 100-16

HL S 2,4 em

Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL ~ 200 em2/m. Kod dvovodnog krova s duljinama rogava ~ 10m vrijedi za strehu

A h > _2_ z

l stre a = 1000 xA1 iliA2 em 1m

Dokaz:

Sljeme

Uvjet:

~ 0,5%0 pripadajute nagnute krovne pioheA1 +A2

Tijek proracuna Al - ventilaeijski presjek 05

Alsljeme = 100CJl«9,0+9,0) = 0,009 m'lm

= 90 em'lm

Dimenzianiranje:

Al sljeme = 90 em'lm Primjena:

Eiementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilaeijskim erijepovaima prema podacima proizvodaca

14f--42~B+--42-

, '00

/.7.-)\ Sastav krova: izolaeija izmeclu ro\!::V gova

Razmatra se ventilaeijski presjek izmedu termaizolaeije i donjeg ruba opiate

Dokaz:

Ostala kravna povrsina

Uvjel:

Siobodni ventilaeijski presjek Al minimalno 200 em'

Siobodna visina minimalna 2 em Tijek proracuna:

Visina ventilaeijskog prostora = -r-ri- ~A'--o-~

100-(8+8)

200 100-16

= 2,4 em

Pri tome treba racunati na debljinu donje opiate, tj. pri debljini ad 2 em mora visina od gornjeg ruba termoizolaeije do gornjeg ruba raga iznositi min. 4.4 em.

Dokaz:

Ekvivalentna difuzfjska debljina zracnoq sloja

Uvjet:

a -duljina raga

s,-ekviv. diluzijska debllina zratnog sloja a ~ 10 m: So ~ 2 m

a~15m:sa~ 5m

a> 15 m: So ~ 10 m

uz s, - ~I S (m)

~L - vodena para

Koelieijent diluzijskog otpora (v, DIN 4108, dio d)

s - debljina materijala (m) Primjena:

a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 em)

s = 8 em = 0,08 m

~, - 301100 (v, tabliea 1 DIN 4108, dio 4, straniea 7)

sa = 30 x 0,08 = 2,4 m = s, s, potrebno = 2 m

b) Izolaeijska plata od mineralne vune s kasiranom aluminijskom lolijom (narutiti kod proizvodaoa)

5:;: 8 em

so:;: 100 m > sa potrebno:;: 2 m

Uz pripremu odgov. izolaeije moze se zahtjev s, = 2 m bez problema ispuniti. Za ekvivalentnu debljinu srojeva zraka So razlioitih izolaeijskih materijala najbolje je prikupiti informaeije od proizvodaca.

@ Primjer: proracun ventilacijskih presjeka krova na dvije vade DIN 4108

-20 -10 ±O +10 +20 +30 Temperatura

Vlazni zrak izlucuje vodu ako se ohladiispod tocke rosenja Razhka izmedu tem- (/ Termoizolaeija po rnoqucnosti od materijala otpornih na organ sku

perature zraka u prostorul I tocke rosenja - avis no a sadrzaju vlage u zraku - razgradnju (pjenasti materijali); dirnenzioniranje tabliea --+ f4\; pO-

moze se izraztti kao postotak "x" razlike temperature varu I unutra @ J ~

2 Razhke izrnedu unutarnje I vanjske temperature diieli se na slcjeve gradevlns- laganje u dva sloja ill spojevi na preklop: optirnalni su preklopi s pre-

kih elemenata I zrak proporcionalno ojihovorn uce stu u termoizolaciji vinutim rubom (na svim stranama).

3 Aka udio slojeva na stram unutar parne brane "x" I "y" ostaje ispod postotka "x" _. . _

ostaje i temperatura parne brane iznad tocke rosenja - pa ne maze doci do kon- Krovna opna pol~tese··nasjoJ·zai~J·ednacavanje tlaka pare (re-

denzaeije.

brasti karton iii uzljebljena termoizolaeija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. Izmedu dva sloja staklene rnreze dolazi jedan sloj staklene vune, iii dva sloja debele bitumenizirane folije (d ~ 5 mm). spojene postupkom zavarivanja. Jednoslojna izolaeija folijorn doduse je dopustena ali je riskantna zbog male debljine (rnoquce rnehanicko ostecenje) i rnoquce poqreske u spajanju (drugi sloj pruza dodatnu sigurnost!).

Nagibi krova Prohodni ravni krov Drva-eementni krov

Krovna Ijepenka sa sljunkorn Dvostruka krovna Ijepenka

Cincani krov 5 dvastrukim uspravnim pregibom (ein. trake) Krovna Ijepenka, jednost~a

Ravni krov od celicnoq lim .

Krov ad lalcanog erijepa, 4-st ki laic Krov ad sindre (sindra 90")

Krov od faleanog erijepa, narmalan

Krov ad valovitog cincanoq iii celicnog lima Krov ad valovitih azbesteementnih ploca Krov ad umjetnog skriljea

Krov ad skrilica, dvostruki pokrov Krov ad skrilica, normalan Stakleni krov

Pokrov erijepom, dvostruk pokrov krunskim erijepom Pokrov illebnjaeima Pokrov krovnim trakama pokrov trskom iii slamom

CD Nagib krova _, s. 85

2" - 4' obicno 3" - 4"

2,5" - 4' obicno 3" - 4" 3" - 30" obicno 4" -10" 4" - 50' obicno 6' - 12" 3" - 90" obicno 5" - 30" 8" -15" obitno 10" _12' 12" -18" obicno 15"

18" - 50" obicno 22" - 45' 18' - 21" obicno 19' - 20" 20" - 33" obitno 22"

18" - 35' obicno 25'

5' - 90" obicno 3~'

20' - 90' obicno 25" - 45" 25" - 90' obicno 30' - 50' 30' - 90' obicno 45"

30' - 45" obicno 33"

30" - 60' obicno 45'

35" - 60" obicno 45"

40" - 60' obicno 45"

45' - 50' obicno 45"

45" - 80' obicno 60' - 70"

Razlika unutarnje I vamske temperature r- ako T 20QI-15°C __,

r----- y ------+-

15

I Stambene prostorije Zatvorena plivaiista
20'C, 60 % relativne vlage 30"C, 70% relativne vlage
Vanjska temperatura I - 12 1 -15 1 -18 -12 1 -15 1-18
(%) 25 23 21 15 14 13 (:;\. Max udio "x' u termoizolaciji elementa gradevine sto ga slojevi 5 unutamje strane \.::!,J parne brane smiju imati, ukljucivsi i granicni sloj zraka, aka se zeli spriieciti kon-

denzaeija

Primjer:

Stambeni prostor, reI. vlaznost 20"160 % (prema pretpostavei u DIN 4108)

Vanjska temperatura -15", x = 23%

Betonska plata 20 em 11t.. = 0,095 m' KNV

Unutarnji sloj zraka 11u = 0.120 m' KNV

Slojevi do pame brane = 0,215 m' KiW

0,215% ~ 23%; 100% = 0,94 m' KNV

Uz vanjsku termoizolaeiju od ~ 0,94 - 0,215 ~ 0,725 ~ 3 em stiropora na parnu branu nece nastati kondenzat.

5 cm pranog $IJunka 7/53 i dvostruki vrucr premaz Staklena mreza, bit. Ijepenka 3 kg/rrf

Staklena vuna br 5 s 3 kg/rrf tntumena

(postupak zalijevanja i vahanja)

500 juteni filc. bit. krovna ljepenka s 1,5 kg/m2 bnumena 85/25 (s preklopima)

lzravnavejuci stoj (valovm karton) protiv pojave rnjehura

Terrnoizolacua (20 kg/m~ I vrse)

1,5 kg/rrt bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se uvodi sa 3,5 kg/rTf brturnena (postupak zalhevanja I va'[anja)

Traka perforlrane staklene vune (samo polozenal Pretpremaz bltumenom 0.3 kg/m2

Krovna plota odn. beton u padu

@ Besprijekorna izvedba toplog krova

Tei:ina krova Potrebni otpori prolazu topline 11t..
100 kglm' 0,80 m'· KfW
50 kglm' 1,10 m'· KfW
20 kglm' 1,40 m'· KfW ® Izolaeijske vrijednosti 11t.. za ravne krovove prema DIN 4108

RAVNI KROV DIN 52128-133, 52143, 18338

Hladni krov --+ s. 91 Nacin gradenja s ventiliranim vanjskim pokrovom; ako je nagib manji od 10%, provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108, 3. dio.

Topll krov u konvencionalnom obliku --+ (1): nacin izvedbe s parnom branom; redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana - termoizolaclja - hidroizolacija - zastitni sloj.

Topli krov kao obrnuti krov: --+ S. 90. Redoslijed sastava odozdo: is(QYoaisorg;trukgija,.- hidroizolacUa - termoizolaeija s dokazanim svojstvima za takav slu-caj ~-zastitni sloj kao balast.

Topli krov s betonskom izolacijcm: --+ S. 90. termoizolaeija - betonska ploca kao krovna konstrukeija i hidroizolaeija - rizicnol Nosiva masivna ploca mora se zbog terrnickih dilataeija osloniti na klizne lezaje; izvesti dosljedno klizne lezaje na nosivim zidovima --+ S. 90 i odvojiti unutrasnje razdjelne zidove od ploce (prethodno ugraditi trake od stiropora). To je preduvjet za funkeioniranje sustava. Nagib = 1,5%, bolje 3%, treba predvidjeti u konstrukeiji, u protivnom nastaju lokve.

brana treba se po rnoqucnosti izvesti kao krovna obloga s uloskorn od aluminija 0,2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prasine); polozaj parne brane dovoljno nisko da se iskljuci kondenzaeija --+ @' 0), ispod nje razdjelni iii izravnavajuci sloj (DIN 18338, 3.10.2).

Zastltni slo] po rnoqucnosti 5 em sloj sljunka profila zrna 15 - 30 mm na dvostrukom vrucern premazu s razdvajajucorn folijom; sprecava stvaranje mjehura, temperaturne sokove, rnehanlcka 05- tecenja, utjeeaje ultraliubicastih zraka. Dodatnu sigurnost daju ploce od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabacaja sljunka. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno).

Bitni detalji

Slivniei --+ S. 90 G) - @ moraju uvijek biti terrnicki izolirani, prikljucci u dvije razine, takoder prikljucak parne brane. Brtviti prikljucak na odvodnu eijev. Terrnicki izolirana odvodna eijev s parnom branom --+ S. 90 (1) sprecava stete uslijed kondenzaeije. Bezuvjetno osigurati pad ~ 3% prema slivnicima.

"Odzracnik'' kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni leza] -> S. 90 ® - @.

Spoj na rubu treba biti pornican a izvodi se pornocu predgotovljenih aluminijskih iii betonskih profila --+ S. 90 ® - @; cincani su prikljucci tehnicki neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).

Spoj sa zidom mora biti ~ 15 em iznad razine odvodnjavanja, mehanicki pricvrstiti, ne samo lijepiti (obvezujuci propis iz DIN-a 18195). Trapezasti lim kao krovna ploca moze zbog vibriranja potrgati krovnu opnu; treba povecati krutost (deblji lim) iii poloziti lagane ploce od drvene vune debljine 15 mm (mehanicki pricvrscene) kako bi se smanjila amplituda vibraeija, moze i sljuncani nasip, te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.

Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvodenja topline)!

89

Folija repanola, neljepfjena

CD Odvodnja krova, min. 2 slivnika, na- f-d f2\ gibi3% IV" ~

Slivnik na ravnorn krovu ad polies- t...r r;)\. tera amniranog staklenim vlaknima .... 0 s predgotovljenom termoizolacijom;

bolje dvoetazno -> @

Dvoetazni slivnik, brtvljen prirubnicorn r termoizofacijom od staklene pjene elji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1: 1 0

Rub ravnog krova s otvorenom kliznom reskorn

Zastita: dvostruki ulozak sljunka, bolje sljuni:ani nasip

Termotzcracna

Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reskom (klizna traka)

T

'"

'"

1-

Spoj sa zidam. kutnik ad cincanoq lima i pokrovna lelva

.~ @ Snoi sa zldom na mi ® Spoj sa zidom, bolje je da prag

!If' 13 pOI sa Zl om na rruestu vrata za +~ 14 vrata bude iste visine kaa zastitn:

terasu II'"

nazidak

MS z8vr!ini krovni profrl (Alummij}

Predgotavljeni element od lakog belona terrnctectacja

Hidrorzotacija

t,;.:. 0 Skriveni zavrsetak krova

T

Vani

RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA

-~"samurova cqev" Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev")

Zid

Betanski rubni profil (sustav Kanis)

/1n~=~==~ Podne piece polo/1llLL===::L""'!' zene na predlo!ike

~~'h"~~x:'i'" Hnfroizolaraja Termouotacjja

01°~I~

SvornJak ~ en 0'

spuzvasta gums.' _:_~

Brtvenc uze ("I 1 a

tp f.\1\ Spoj sa zidom s pnrubnorn strhtom t-@2SPOjSaZidamsFDbrtvenom

I..!.Y Ietvom (otpornom na gazenje)

unot-e

t,.. ® Dvoslojna rasvjetna kupola s +~ '16'

~ ventitacjakim proreznna ~ s. 177 .,... ~

Termoizolacija ruba krova zatvorenog plivalista pomotu predgotovIjene izolacijske place

tps tffi\ Izdignuta dilatacijska razdjelnica s .~ f.@I Dilalacijska ra"djelnica s pomoc- t,.. @.

\!.31 dodatnom zastitom V' \!31 nom konstrukcjjom f pokrovom \C::JI

90

~ Atu-zavrsm profil Laki beton

Parna brana+kllzni 510J Termolzotacfja Hrdroizclacfja + folija

Vodonepropusni betonski krov (Woermann-krov)

Ravni krov brtvljen folijom

t- ® Obrnuti ravni krov

if @ Hladni krov u drvenoj izvedbi

Parna =-:

Lamelirani

nosac

.... . ,

.............................................

::~ttfr~ItIritLr~II~lIIt:~IIIt

Beton

Zbuka Termclzolacija

Hladni krov teske konstrukcije

Topli krov od lameliranih lijepljenih nosata; podgled blanjane talpe

Kosara za zastitu od lisca

tt~:?t::::::::::tt:I~:~tttt~:~:::tt~tff

Zbuka I .. Beton

.~ r7\ Dodatni odzracnik kod hladnog kroV 0 va za izuzetno vel ike krovne povrsine i za ventiliranje uz prikljucak na vise dijelove gradevine

Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru

t,.. ® Hladni krov lake konstrukcije

Jednoslruka ljepenka

Pokrovhrncm

Stvaranje ledene banjere

t.. ® Vijenac od predgatovljenih eleme- Ventilacija na sljemenu kosog

10 nata; preveli~i istak: ventilacijski t- @ hladnog krova (natkriveno

prorez se moze zarnrznun kupallste)

RAVNI KROVOVI

AlTERNATIVNI HLADNI KROVOVI

Obloga krovnih terasa: ~ s. 90 @ (rahlo polagati u sljuncanu posteljicu iii na podmetace, Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja).

Krovni vrt s povrsinskorn drenazorn od drenaznih ploca, nasipa kerarnicke sacrne iii sljunka, preko toga filtarsko predivo ~ s. 90 @. Krovovi iznad zatvorenih bazena i sl.: Ventilirati prostor iznad objesenoq stropa iii tu supljinu grijati. Umjesto tablice ~ s. 90 @ primijeniti tablicu @ .Uobicajeno: udio svih slojeva do parne brane ukljucivo granicni sloj prema zraku najvise 13,5% otpora prolazu topline 11k!

Na drvu ~ ®; jednostavno jeftino rjesenje. Vazno: termoizolacija iznad parne brane deblja [e nego u slucaju masivne ploce, ne samo zbog male tezine po jedinici povrsine nego i zato sto bi inace udio slojeva do parne brane (qranicni sloj zraka + debljina drva) bio previsok.

Obmuti krov ~ @: nekonvencionalno rjesenje, dugog vijeka trajanja (za sad a izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). Samo sljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovolian - bolje je poloziti ploce. Prednost: brza zastita od oborina, lako je pronaci poqreske, nema oqranicenja primjene.

Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Betonski krov ~ CD: zbog "poqresnoq polozaja'' termoizolacije rnoquca je pojava kondenzata, koji se Ijeti uvijek osusi: neprikladno za vlazne prostorije.

Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko prikljucka na prodore kroz krov rizicno je zbog pojacane potrebe za paznjorn pri izvodenju.

Hladni krov ~ ® - ®

Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 110 - 120. unutarnjeg sloja :2: 10 ern, sloj zraka sluzi samo za izjednacenje tlaka pare, analog no toplom krovu, jer rnoze za ventiliranje sluziti samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva ~ ® i ®.

Vazno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije!

Termoizolacija ~ s. 89

Hidroizolacija kao za topli krov ~ s. 90

Naqib z 1,5 %,bolje 3%, vazno za odvodnju. Terrnicki izolirati i cijevi koje pro laze kroz krov ~ ®.

Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i prikljucci na zidove, narocito kod zatvorenih bazena; toleriraju se neizbjezni cavlani spojevi).

Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije.

Nepovoljna PTA: pracenje gotovo svih vanjskih temperaturnih osciiacija, znaci "klimu barake", ne moze se poboljsati samo termoizolacijom!

Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak, jer ce inace zrak iz prostorije ulaziti u supljinu krova.

Predpremaz

Masa za liJeplJenJe po citevoj povrsim

Masa za lijeplJenje - U obi iku traka iii tockasto

Parna brana

::I:::J:::J:::::I::I::::t:: Zavarene bitumen Irake

III lillltll 111111

_ Termolzolacfja

Sloj za izjednacenje tlaka pare

21 &;' ib'd>

~ Pasta za premaz

Krovna i hidroizolaciiska traka

~MasazareSke

lzotacfjska traka s tekstflrum uloskcm

lzolacijska traka s metalnrm uloskorn

~~Z~stita povrslne sttmrn drobljencem

n Z\l\2\7VV9Li

I II IIII !illl n IIIII lzolacijska traka 5 uloskcm od smtetike

I II I I II I: Folija ad sintetike

i!llllX Zastita povrsme SlJunkom

@ Sirnboli za oznacsvanie sastava krovne izolacile

91

CD Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu"

Semiramidini viseci vrtovi u Babilonu (u 6. st. prije Krista)

Prj "ucbicajencm" krovu

® Pregrijani, suhi gradski zrak-» ®

(J) Stvaranje i kovitlanje prasine-» ®

Pri "uobicejenom" krovu

® Refleksija zvuka na "tvrdoj povr~ini"--?®

92

Krovni vrtovi kao skupina loncanica na balkonima i krovnim terasama

Izgubljene zelene povrsine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova

® Hladniji i vlazni]i zrak zbog isparavanja biljaka koje trose energiju

® Pobolisan]e gradskog zraka filtriranjem i apsorbiranjem prasine i uslijed kisika sto ga proizvode biljke

~ Apsorpeija zvuka uslijed meke po\!.::! vrsine biljaka

OZELENJIVANJE KROVOVA --*Q]

Povijest

Babilonci su imali 6 stoljeca prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. U Berlinu su oko 1890.g, seljacke kuce radi zastite od pozara pokrivane slojem humusa, na koji su se naselile biljke. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. stoljecu otkrio Le Corbusier

Svojstva zelenog krova

1. Termicka izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem

gdje se zbivaju zivotni mikroprocesi (procesna toplina)

2. Stiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu

3. Poboljsava zrak u gusto naseljenim podruqirna

4. Pobofjsava mikroklimu

5. Poboljsava se odvodnja grada i vodni rezirn u okoliei 6, Gradevinsko - fizicke prednosti

ultraljubicasto zracenje i vel ike oscilacije temperature sprijecene su uslijed zastitnih svojstava vegetaeije i sloja zemlje

7. Veze prasinu

8. Element je oblikovanja /poboljsava kvalitetu zivota

9. Povecava ukupne zelene povrsine,

Velika i brzo otjecanje po povrsmi

Raspodjela oborina - cvrste povrsine-->@

@ Gradnjom svake nove kucs gubi se dio slobodnog terena --> @

.. : Pov~inski sloj humusa : • hra~Jive tva~1 ••.

"

f ! prOCjednB~

~9i~

Podzemna voda

Prirodno kruzenje vode j hranjivih tvari

vrsck udio isparavaoja

,>

_,:': } /' ;.~' /'/ Malo povrsmsko otecarue

lsparavanje IZ tla i biljaka

Obi Ina obnova podzemne vcde

@ Raspodjela oborina - neizgradene povrsins

Veliki dio izgubljenih slobodmh povrsina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova

Q\ Psiho-fzicka vrijednost zelenih povrsi~ na (zelene povrsine pozitivno utjecu na osjecaj ugodnosti)

G) Intenzivno ozelenjivanje

Vegetacijski sloj fillarski sloj

Drenaini sloJ zastitni sloj

sloi za zastitu od korhen a

:::::::::::::::::::::,:~~:t~tI:t:~:~~;~:~f~~~:~~:~:::::::::::::::::::

2 folije za zastitu ad korqenja hidroizolacija krova

.~ ® Ozelenjivanje krova sustav Zineo tp ® Ozelenjivanje krova sustav Zinco

If" Floraterra Floradrain

:::::::::;::::::::::::::::::::::::::::::::::::::-.~~~~~~;~'i"~;~;':::::::::::::::

'" ® Raspored slojeva zelenog krova

Visina

> 250 em do 250 em

vema nasipa od 35 em 19-35 em

Povrsm. opter. 3,7 kN/m2 1,9-3,7 kN/m'

Koliclna vade 170 11m' 80-170 11m'

Sloj usitnjenog treseta - em - em

Miesavlna zemlje 23 em 7-23 em

Drenazni sloj 12 em 12 em

Navodnjavanje rucno iii Rucno iii automatski automatski

tp CD Razlititi natini ozelenjivanja krova

Ekstenzivno ozelenjivanje

tII'\ Sanduei~. biljkama kao obrub ze\:V lene pov rsme

I

5-25 em 14em

1,4 kN/m' 60 11m' -em

5 em gem

Rucno iii automatski

5-20 em 12 em

1,1 kN/m' 45 11m' 1cm 4em 7cm Rucno

OZELENJIVANJE KROVOVA

--*CJJ Nagibi krova. Kod dvostresnoq krova nagib ne bi trebao biti veci od 25°. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. Vrste ozelenjivanja krova. Intenzivno ozelenjivanje. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergoiama, lodama i st. Sve treba stalno odrzavati,

Rasiinje: livadna trava, grmlje, ukrasno bilje, drvece.

Ekstenzivno ozelenjivanje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njequ,

Raslinje: mahovina, trava, zeljaste biljke, grmlje, drvece.

Mobilno zelenilo. l.oncanice j drugo bilje u posudama sluze za ozelenjivanje krovnih terasa, parapeta i balkona.

Prirodno navodnjavanje: kisa. Voda se akumulira u drenaznorn 510- ju i vegetacijskom sloju.

Zalijevanje. Kisnica se akumulira u drenaznorn sloju i ta se voda rnehanlcki dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovolino. Kapljicno navodnjavanje. Perforirane cijevi u vegetacijskom iii drenaznorn sloju navodnjavaju biljke u doba suse.

Kisenje. Uredaji za kisenje iznad vegetaeijskog sloja.

Cnojen]e. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja iii ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.

Latinski nazivi Hrvatski nazivi visina cvjeta
(boja cvjetova)
Saxifrage Aizoon Kamenika 5 em VI
(bijelo - ruzicasta)
SedumAcre Ostri zednjak (zuta) 8em VI-VII
SedumAlbum Bijeli zednjak (bijela) Bem VI-VII
Sedum Album "Coral Capet" bijela sorta Scm VI
Sedum Album .Laconicum" bijela sorta 10 em VI
i- Sedum Album .Micranthum" bijela sorta 5 em VI-VII
a Sedum Album .Murale" bijela sorta 8 em VI-VII
Sedum Album .Cloroticurn" Busenasti zed. (svjetlozelena) Scm VI-VII
Sedum Hybr. Zimzelen (zuta) 8em VI-VII
Sedum Floriferum Zimzelen (zlatna) 10 em VIII-IX
Sedum Reflexum "Elegant" Zimzelen (iuta) 12 em VI-VII
Sedum Sexangulare Zimzelen (zuta) 5 em VI
Sedum Bilela Tatra" Zimzelen Scm VI
Sedum Spur. .Superbum" Zimzelen Scm VI-VII
Sempervivum Arachnoideum Cuvarkuca (ruzicasta) 6em VI-VII
Sempervivum Hybr. Cuvarkuca (ruzicasta) 6em VI-VII
Sempervivum Tectorum Cuvarkuca (ruzicasta) Bcm VI-VII
Pelosperma Podnevnik (iuta) 8cm VI-VII
Festuea Glauea Vijuk (plava) 25 em VI
Festuea Ovina Vijuk (zelena) 25 em VI
Koeleria Glauea Trava (zeleno srebrna) 25 em VI
I Melieia Ciliatx Trava (svjetlozelena) 30 em V-VI ® Prokusane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno)

Slo) usilnjenog treseta

1--- .... .;.,===-1----3 ~il~asr~~;~::::;~e

~~:5lIIii!:5iiEiiiaiils~ Drenazm sloj

Sloj za zaslilu od Imnjenja

Raaovaiajuce-zasumr SIO) Hidrmzclacija krove

Noswa konstrokcua

5-20 em 12 em 1,15kN/m' 40 11m' -em

7 em

5 em Rucno

5-10 em 10cm

0,9 kN/m' 30 11m'

1 em 4em

5 em Rucno

93

~ CD Topli krov -> (?)

II @ Hladnikrov -> 8)

~ ® Obrnuti krov -> ®

Vegetacija -Veqetacqsk: sloj _

F.iltarski sloj -~l Oren aim slOI I Zastltm SIOl I Sloj za zastitu ad kortJenJailL

Razdjelru sloj ----"l.1:;

_r- Hrdrcrzolacja krova -= l_ Razdjetni sJOJ ~

Jerrnclzolacna - Pama brana _ tzravnavajucr slor ~ Krovna plata --

t- ® Topli krov sa zelenilom

Vegetacija - Vegetacijski stoj ~ Fi'larskis,oJl Drenazni sloJ =! Za!;tl[ni slOI I SIO) za zasnru ad konjenja I !-

Razdjelra sloj 1..bk.

==t= Horouoracua krova ~ Drvena oplata _I

Nosac ~

Zracm orcstor

Termceclacua

- Krovna ploca

II @ Hladni krov sa zelenilom

veqetacja _

Vegetacljskl sloj _

Filtarskl sloj -,__

Drenazrn sloj _

Zastitru sloj

rermoizoiacna _

SIO) za zastitu ad kOnjen~

LHidro~zacl~~~;~'k~~~a =f

-- Krovna plata

tI' ® Obrnuti krov sa zelenilom

veqetacqa --

vecetacsskr sloj --

I slju- Filtarskl--$lej---

i zemlJe Drenazni sloj

~Ioj za zasntu oo KorijenJa_ L Kllzn.o-za~liIni 5101 J"F

Hrc-oeotaoja krova--------J

Naknadno ozelenjivanje krova uz min. troskove

Ozelenjivanje kosog krova

94

Naknadno ozelenjivanje krova (ako Je konstruktivno i staticki rnoquce)

OZElENJIVANJE KROVA

DETALJI ~ llJ Vegetacijski sloj. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani skriljevac, Oni daju: stabilnost strukture, zracenje tla, zadrzavaju vodu i oblikuju tlo, Zadace: sprerniste hranjivih tvari, reakcija tla (pH - vrijednost), prozracivanje, zadrzavanje vode.

Filtarski sloj. Sastoji se od filtarskog materijala i sprecava zamuljivanje drenaznoq sloja.

Drenazni sloj. Sprecava suvisno navodnjavanje biljaka. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja, drenazne trake od pjenastog materijala, ploce od sintetike, zastitni materijali.

Zastitnl sloj. Pruza zastitu u fazi gradenja i sprecava koncentrirana opterecenja.

Sloj za zastitu od korijenja. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM - trakama.

Razdjelni sloj. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. Primjeri ~ CD - ® prikazuju uobicajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Treba pazljivo ispitati tehnicku ispravnost krovne povrsine. Obratiti narocito paznju na: sklop slojeva (stanje), oblikovanje nagiba, neravnine i progibe krovne konstrukcije, hidroizolaciju krova (mjehuri, pukotine), dilatacijske razdjelnice, rubne prikljucke, prodore (svjetlarnici, ostakljene kupole, ventilacijske cijevi), slivnike. Dvostresni krovovi se takoder mogu ozelenjeti. Ozelenjivanje kosih krovova ~ ® - @ zahtijeva opsezne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja, isusivanje),

Busen U svrtku (rspcd loga mjesavjna

ekspandrrane gline i zernke) ~

FiltersKI me Ekslr. pchsttren-pjena _I

.,-'

.v-..--'" ~~

.:

Rubru krovru prom s varerurn sporevrrna

Detalj strehe kosog ozelenjenog krova

Obloga ciocama na pjjesku Fillarski file Drenazru element!

FoliJa za zasntu od korijenja Hrdro- r--- 32 -r-r-t lzclacja t-r- 25 -r-t

Okno za kontrolu odvodnje

t1'@)Oozelenj;vanjestrmogkosogkrovafff.(5\priJelazsa cestovnog kolnika na ~ intenzivno ozelenjeni krov

Drenai:na cjev

Odvodna cjev

t,.. @ Detalj strehe -> @

Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom Sljunka

Sastav ekstenzrvno czetenjvanje

Prijelaz s pjesacke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje

Oefiniranje pojmova

1. Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobicajenih slojeva, npr. sljunka, zastitnim slojevima koji zahtijevaju odrzavanje.

2. Raslinje Ireba u velikoj mjeri biti prepusteno sarno sebi, a njegu u smislu odrzavanja srnanjif na najmanju mjeru.

podrucje prlmjene

Smjernice vrijede za ozelenjene povrsine koje nemaju prirodni dodir s tlorn, narocito na krovovima, podzemnim garazama, sklonistlma i st.

Konstrukcijske 05 nove projektiranja i izvodenja

1. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zastitnoq sloja u smislu Smjernica za rayne krovove.

2. Krovnu konstrukciju, statiku, zahtjeve gradevinske fizike i vegetacijsko - tehnicke zahtjeve treba medusobno uskladiti.

3. Najmanja tezina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljede60j tablici iz Smjernica za rayne krovove njernackoq krovopokrivackoq obrta:

4. Visina strehe iznad terena m

do 8

od 8 do 20 preko 20

Balast rubno Unutarnje
podruc]e podrucje
kg/m2 kg/m2 2
80 40
130 65 3.
160 80 najmanje najmanje najmanje

5. Ovisno 0 opterecenju vjetrom, nacin se izvodenja i tezina balasta odreduju prema visini zgrade i dimenzijama povrsine krova.

6. U podrucju ruba i uglova rubova krova treba racunati s povecanirn silama sisanja, u sirini od (prema DIN 1055, dio 4.) bIB ~ 1 m 32m.

7. 8.

b 8

Rubno podrut;je

f--- min 80 kglm2

Unutarnre podruC:Je mm40kglm2_____j

Rubna podrucje

b i!

Unetarnje poarut.je

t----SO-l I

Sigurnosni trak

9. U nacelu, ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za odrzavanje, tj. moraju biti lako pristupacna mjesta koja zahtijevaju redovilu kontrolu, kao npr. slivnici, prodori, dilatacije, zidni prikljucci itd.

10. Na tim bi mjestima, u najmanjoj sirin! od 50 cm, zastitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala, npr. sljunak, sedra.

11. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima slicnirn koritu potoka, kako bi se ornoqucila odvodnja suvisne vode iz vegetacijskog sloja.

12. Velike krovne povrsine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja.

Zahtjevi, funkci]e, konstrukcijske rnjere

1. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za rayne krovove

2. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije.

3. Treba ornoquciti odvajanje vege!acijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupacna kontrof

4. Sloj za zastitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno stititi.

OZElENJIVANJE KROVA IZVOO: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E.V.--t llJ

5. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz gradevinsko - fizickih razloga imati i funkciju zastite od korijenja

6. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zastitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.

7. Sloj za zastitu od korijenja mora biti zasticen od rnehanickoq ostecenja; primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne truIe nego moraju akumulirali vlagu i hranjive tvari.

8. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja.

9. pH - vrijednost neka u kiselom podrucju ne prelazi 6,0.

10. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu kolicinu oborina od najmanje 30 11m2.

11. U vodom zasicenorn sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%.

Zelena povrslna i odrzavan]e

1. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina, stepa i kamenjara treba kombinirano upotrebljavati; prednost dati biljkama koje se same regeneriraju.

Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja, iii siju odnosno presaduju kao mladice.

Odrzavanje: pregled najmanje jed nom godisnje, pri cemu posebno treba kontrolirati i po potrebi ocistiti slivnike, krovne

prikljucke i sigurnosne pojase.

4. Biljke koje se same nasele, pa i mahovine i lisaji, ne smatraju se stranom vegetacijom.

5. Nepozeljnu stranu vegetaciju treba odstraniti.

6. Stranom vegetacijom smatraju se stablasice, narocito vrba, breza, topola, javor i sl,

7. Treba predvidjeti redovitu kosnju i gnojenje.

8. Pod utjecajem okoline moze doci do promjena u vegetacijskom sloju.

Zastita ad pozara

1. Treba postupati u skladu s protupozarnim propisima.

2. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop tesko zapaljiv (materijal klase B 1).

Svaki pravilno lzvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje irna sljedec! redoslijed:

Ekstenzivna biljna povrsina - sadenje, sijanje, rasadivanje mladica (biljni kontejneri, hasure, ploce).

Vegetacijski sloj - daje biljci stabilnost, sadrzi vodu i hranjive tvari Ie ornoqucuje izmjenu tvari, plinova i vode. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i drzanje vode. Filtarski sloj - sprecava ispiranje hranjivih tvari i sitnih cestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenaznoq sloja, te sluzi za dozirano otjecanje vode.

Drenazni sloj - sluzi sigurnoj odvodnji suviska vode i prozracivanju vegetacijskog sloja, te zadrzavanju i eventualnom dovodenju vode. Zastita od korijenja - stiti hidroizolaciju od kemijskog i mehanickoq djelovanja korijenja, koje trazeci vodu i hranjive tvari moze razviti znatne razarajuce sile.

Krovni pokrov - mora na citavo] povrsini i na svim prikfjuccirna biti trajno nepropustan (DII\I 18531, DIN 18195).

Stvaranje kondenzata (01 N 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno sprijeceno,

95

G) Standardizirani aditivni sustavi

T ~.acIJa

3.00T·

I 2'120 i '.

:: .. ::.'::::::::::::::.'::::: .... :::::: .. ::.':::: .. ::::.

t---- 6.50-------1 ® Gradnja kupole

o Pneumatske hale

®

Napete konstrukcije. posebni' oblici·· gradnje tekstilom

96

. , ., .

~':j,60~~

EEJ

® Natkrivanje povrsina

GRADENJE TEKSTllNIM MATERIJAUMA -+OJ

Konstruiranje satorastih i tekstilnih krovova sve vise se usavrsava. Od jednostavnih satora i krovova prelazi se na gradenje tehnick: slozenih tekstilnih gradevina najrazlicitijth vrsta .

Materijal: tkanje od sinteticnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo, s obostranim zastitnirn slojem od PVC-a, otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvuceno slojem PTFE, vodonepropusno, propusta svjetlo, vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo, stabilno protiv ultraljubicastih zraka, upotrebljava se i za odjecu astronauta. Visoka kakvoca glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina.

Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana, presvuceno slojem silikona' (npr. Sikabran), vodonepropusno, propusta svjetlo, vijek trajanja 20-30 godina.

lIIIaterijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreza od staklenih vlakana, obostrano folije od ETFE, vodonepropusno.

Svojstva: visoka cvrstoca (sigurno protiv opterecenja snijegom i vjetrom), ne truli, otporno je na agresivne utjecaje okolisa, odbija prljavstinu i vodu.

Tezfna: 800-1200 g/m2;

Propustanja svjetla: od "neprozirno" do 50%;

Otpornost protiv pozara: tesko zapaljivo prema DIN 4102; Vijek trajanja: 15 - 20 godina; (20-30 godina)

Izgled: u svim bojama, visoka postojanost boje;

Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u sirini od 1 - 3 m, najcesce 1,5 m. Duljina do 2000 m. Kroji se prema konstrukciji, spaja sivanjem, zavarivanjem, lijepljenjem, kombiniranjem spomenutih postupaka iii spajanje stezaljkama.

--+ G) Zbrojivi standardni sustavi:

Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Natkrivaju povrsine raznih oblika: kvadrat, pravokutnik, trokut, krug, mnogokut.

Primjena: spojne komunikacije, cekaonlce, paviljoni, nadstresnice itd.

--+ @ Pneumatske hale:

Membranu nosi mali pretlak zraka. Zracne ustave sprecavaju jace istjecanje nosivog zraka. Dovod zraka rnoze se kombinirati s grijanjem. Dodatna je izolacija moquca unutarnjom membranom (zracni jastuk). Sirina = 45 m, duljina neoqranicena,

Primjena: izlozbene, skladisne i industrijske hale, sportske dvorane, natkriti bazeni, te natkrivanje gradilista (rad zimi).

--+ ® Napete konstrukcije:

Pornocu uzadi i jarbola membrana se napinje izmedu tocaka i uzduz rubova. Membrana moze biti viseslojna radi bolje toplinske izolacije. Rasponi mogu biti i veci od 100 m.

Primjena: izlozbene, industrijske i sportske hale, dvorane za skupove iii sportske aktivnosti, nadstresnice.

--+ @-® Skeletne hale:

Nosivi skelet od drva, celika iii aluminija, oko kojeg je napeta membrana kao zastitna presvlaka.

Primjena: izlozbene, skladisne i industrijske hale.

J----- max. 40 m -----l

@

@-@

Provizorne gradevine s nosivom skelom od drva, celika iii aluminija: rasponi max. 40 m. Predgotovljavanje. brza montaza. niski troskovi izvedbe

CD

Niemacki pavilion: Montreal Expo 1967; arhitekti: R. Gutbrod, F Otto

Montreal 1967

I

Olirnpijski stadion Munchen 1972. Arh.: Bechnisch i partner

Stadian

-~

Sportska hala

~

Sportska hale

® Park olirnpijade Munchen 1972.

® Spoika kablova

~

••• ::::::::: •••• 0' :::::: •• :: •• ::: •••• :::: •• :: •• ::::::,'

Poprecni presjek

~

.::: .. :::: .. : ::: :::: .. :: :::: .. ::: :::::: .

Uzduim presjek

KONSTRUKCIJE OD MREZE UZADI -+Q1

Konstrukcije od rnreze uzadi ornoqucuju da se svladavaju s lakocorn veliki rasponi bez oslonaca. Njemacki paviljon na Svjetskoj izlozbi 1967.g. u Montrealu izveden je na taj nacin --+ G), @, olimpijski stadion 1972.g. u MOnchenu --+ @, @, ®, @, 0, ® kao i klizacka hala u olimpijskom parku u MOnchenu--+ @)' @, @, @. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveucilista i Strucne visoke skole u Dortmundu --+ ®.

Konstrukcijski su elementi pretezno celicni piloni, celicne rnreze od uzadi, celicne iii drvene resetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla iii prozirne folije ojacane sinteticnirn materijalom.

Na rubovima konstrukcije od rnreze uzadi, strehama i sl. vodi se uzad u obliku girlandi, preko pokretnih, najcesce kosih celicnih stupova, koja se zatim natezu i usidruju.

Takozvani lebdeci stupovi - nosivi elementi koji su i sami poduprti, dijele duljinu glavne nosive uzadi kako bi im se smanjio presjek. Sile zategnutog uzeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata - sidrenih vijaka, lijevanih cahura, kabelskih sidara itd. Pricvrscenje uzadi rnoze se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 iii pornocu tlacnih spona.

@

Prjjenos sila s kablova na poprecne grede glave [arbela

~~.:!!A*a

C>, 'iIi 8

10

1. krovna opna

poliestersko pleuvo obloieno PVC-om

2. SST plcee 3. letva: 4 xs em

4. spojna os 5. fetva. 6x6 em

6. sintetcki podlosci h = 2,5 em

7. plosni celik 300/60xS S. stezne naprave

9. kabelska rnreza 11.5 mm 10. vijak

~ Stezna naprava kabelske rnreze sa \!.9 sastavom krova

Tocka prorniene smjera rubnog uzeta

@

Stezna naprava rubnog ui.eta kabelske rnreze

97

CD

Prodajna centrala Renaulta, Swindon I Wiltshire

arh .. Norman Foster Ass .. London

Vanjski izgled s galerijom

o Detalj sustava ostakljenja "Planar"

®

Fleetguard Fabrik Quimper/France; Arh: Richard Rodgers i partner, London

®

I i centar Schlumberger,

Cambridge/GB;

Arh: Michael Hopkins i partner, London

98

(]) Interijer izloibene hale

-__j._-- -

®

Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu;

arh: Bechnisch i partner, Stuttgart

Presjek kroz fasadu

®

Perspektiva interijera I zimski vrt

OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE~ IlJ Vjesanje i podupiranje nosivih konstrukcija sluzi smanjenju presjeka, cime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Uglavnom se to moze izvesti samo primjenom celicnih iii drvenih skeletnih konstrukcija. Vlacna uzad je celicna, i u normalnim slucajevima moze se i naknadno utezati. uzad prenosi samo vlacne sile,

Poduprte konstrukcije imaju svrhu smaniiti raspone podvlaka iii pridrzati konzolne nosace, Poduprte konstrukcije smanjuju razmak lezaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka ..... @' Kod poduprtih je konstrukcija, slicno kao kod mrezastih, potreban "lebdeci stup'' koji je, kao tlacni element, izvrgnut izvqanju,

Znacajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster ..... CD - 8), Richard Rogers ..... ® - 0, Michael Hopkins ..... ® - @i Gunter Behnisch ..... ®

Zgrada Renaulta Normana Fostera u Swindonu sastoji se od savijenih celicnih nosaca koj su u gornjoj cetvrtini sljemena ovjeseni na okrugle prednapete celicne jarbole ..... CD - 0. Projekt ornoqucuje prosirenje osnovne povrslns za priblizno 67%, Ovjesena konstrukcija daje spojne tocke koje ornoqucuju izvedbu gradevnih radova bez prekidanja radnog procesa.

Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Quimperu, tvornica motora u SAD, trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovjesenu konstrukciju kako bi unutrasnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura ..... ® -

o

Slicna je ideja u osnovi projekta istrazivackoq centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins ..... ® - @ i sportskih hala Guntera Bechnischa ..... ®.

Putnicke zgrade zracnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) ..... ® iii koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) ..... @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu gradevine.

@

Otpremna zgrada zracne luke Paderborn I Lippstadt; projekt:

Stratmann, Klaus

Koncertna dvorana, sajamski kompleks Dortmund; natjeeajni projekt: Portmann, Echterhoffe, Hugo, Panzer

@

@

Postaja podzemne zeljeznice Stadtgarten Dortmund; arh .. Gerber i partner, Dortmund

CD Platonska tijela

® Jednadiba resetke

Pet platonskih tijela

Tetraedar -s-povrsma

Heksaedar 6-povrsina

Oktaedar s-povrstna

Dodekaedar = 12-povrsina Ikosaedar = 20-povrsina

..... sfericne rnreze

Za postizanje kinernaticke stabiInosti mora biti ispunjena Fopplova jednadzba resetke: broj stapova = 3 x broj cvorova - 6, jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki cvor biti fiksiran s tri stapa. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 +2 +3 pridrzajna stapa, prema tome je 3 x broj cvorova (1 +2+3) = broj stapova.

PROSTORNE RESETKE

OSNOVE ~1lJ Prostorne resetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostranicnih i/ili istokracnih pravokutnih trokuta na nacin da nastaju pravilni poliedri. Kod ravnih beskonacnih mreza postoje tocno tri geometrijske strukture, a kod sfericnih konacnih tocno pet pravilnih poliedarskih rnreza, koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa cvorova, stapova, te prema tome i povrsina. Pravilne ravne rnreze trokutne su, kvadraticne i sesterokutne.

Primijenjeno na pet platonskih tijela, proizlazi iz jednadzbe resetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od cvorova i stapova kinernaticki stabilne ciji stapovi tvore zatvorenu rnrezu trokutova, dakle tetraedre, oktaedre i ikosaedre. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 stapova, a dodekaedar 24 stapa, Ako sfericna trokutasta mreza nije zatvorena preko citave povrsine, mora osnovni poligon biti odqovarajuce nepokretno oslonjen. Duljine stapova tijela za prostorne resetke cine geometrijski red s faktorom ..J2. Za izgradnju pravilne prostorne resetke dovoljan je cvor s najvise 18 prikfjucaka pod kutovima 450, 600 i 900• Kao i kod ravninskih resetki, mora se poci od toga da se stapovi na cvorove vezu zglobno.

Prostorna resetka - rostil]; sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim Stednim otvorima u donjem pojasu

Prostorni gradevni elementi oktaedar i tetraedar

8,0 '-=::::..... ---'>

Geometrijski red duljina stapova s faktorom Vi i prirodni predlozak za geometrijske redove: kuciste amonita

Prostorna resetka - rostilj; od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinorn

®

Prostorni gradevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom

@

Jednoslojna sfericna ikosaedarska kupola

® Prostorna reSetka - rostilj; od poluoktaedara i tetraedara u poloiaju paralelno s rubovima

®

Prostorni gradevni elementi poluoktaedar i tetraedar

,..,.., ,..,.., "" "'" ""
[A '5R IX ';k )i<
..:; y- rx 1)1:; K-7< t7c f:1:~
r:K I.IX 1'<
'" 'A " /.
l"t K
.,; f\.~ 1+.'
r; -: );
'" ~ N f):q'~ t~ f>8'7I ~
'W ~ /\2\7\2\7\7\/\7\7\/\

@ Prostorna resetka

,>< ' " " ,>< X IX XIX

'XX '"xx7RXXIXXI>< 'x,XXXYXX)<xrxXr:x, \:/'5(/:, ., ", XIX Xl/. V- X X Xix X X X rxrXXIX " X X 71'X:!X XIX IXIXXIX f7 "f? . 'r>(RRI'X xrxXI'x

..... a---'. I a·\I'21

~~a~

Prostorna reseika - rostilj; od po® luoktaedara j tetraedara u zakrenutom polozaiu (45°)

@

Prostorni gradevni elementi poluoktaedar i tetraedar

j(\l\/\/\/\/\/\I\/

I I

@ Prostorna resetka

99

I

I

Normalni ever 5 18 povrsina dopusta kuteve prikljul:aka ad 45",60", 90" i njihove vlsekratnike. Postoji samo jedan normirani ever jednog tipa, koji se proizvodi u velikim serijama

Suprotno tome, regularni evor, koji se najcesce izvodi sa 10 povrsina. dobiva samo toliko nrpa koliko [e potrebno za velike kolitine ldenticnih cvorove u prostornim rostiljnim resetkama.

Specijalni se cvorovl mogu proizvesti prema slobodnoj narudibi, glede velil:ine prikliueaka kao i kula izmedu dva ubusena navoja.

G) Mero-tvorovi

o

o

o

(]) Prikljueak stapova na evor

eJblP t~

f-------L, f--------L,----------;

f- L,

~--------_L,----------L1 = osovinska mjera sustava LJ = proizvodna mjera stapa

l2 = nomina Ina mjera stapa Lt = neto duljina cijevi

1 Kruzni profil supljine KHP (cijev)

2 Stozasti naglavak

® Gradenje Mero resetke

3 Osigurat navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez

o Lezaj

®

NK-sustav (loncasti ever) direktno oslanjanje krovne opne na stapove gornjeg pojasa, dvoslojne nosive strukture, veze vijcima neotporne na savijanje. kompaktno oblikovan prijelaz stapa u ever gornjeg pojasa, donji pojas u KK-sustavu

6 Zavareni say

7 Otvor za odvodnju

8 Otvor za uvodenje trna

® Lezaj podrozruce

®

TK-sustav (tanjurasti cvor), direktno oslanjanje krovne opne, same jednoslojne strukture, veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru, kompaktno oblikovan prijelaz stapa u ever

@ Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu; arh. Strizewski

100

PROSTORNERE§ETKE

PRIMJENA ---'» CD Prostorna resetka MERO, koju je razvio Mengeringhausen, sastoji se od cvorova i stapova ~ CD - @ Pri tome vrijedi osnovno nacs, 10 da se, ovisno 0 silama koje treba prenijeti, biraju odqovarajuet cvorovi odnosno tipovi stapova iz asortimana tog sustava. Kod gradevnih elemenata MERO prikjjucci stapova na cvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi", nego mogu, u skladu s uzduznirn silama u stapovirna, prenijeti i male momente savijanja ~ @ - 0. Kod prostornih kombinacija postoji moqucnost da se, uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i {2 odnosno {3 -strukom vrijednoscu tih duljina stapova, projektiraju kcnstrukcjje koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive povrsine ~ @, @

Neoqranicena fleksibilnost dolazi do izrazaja u rnoqucnosti oblikovanja zakrivljenih resetkastih rostilja, Do sada najveca polukuglasta zgrada u svijetu je Globe - arena u Stocholmu ~ @. Postupci montaze su slobodna konzolna gradnja, rnontaza odsjecaka iii postupak podizanja ploca. Radi protukorozijske zastite svi su dijelovi pocincani, Uslijed mnogostruke staticke neodredenosti prostornih resetki, otkaz nekoliko stapova u slucaju pozara ne dovodi do sloma konstrukcije. Polazeci od kuglastog zgloba sa 18 moqucnosti prikljucaka za cijevne stapove okruglog presjeka, razvojem se dosto do velikog broja dopunskih sustava cvor - stap, koji omogucuju optimiranje konstrukcije i pokrova ~ @ - @

® Konstrukcijski prikljutci krovista

ZK-sustav (cilindritni cvor), direktno oslanjanje krovne opne, jednoslojne strukture, maze i trapezolika geometrija, veze pornocu vise vijaka otporne na savijanje, kompaktno oblikovan prijelaz stapa u ever

f----ca. 110 m ---~

Presjek Globe-arene u Stockholmu; arh.: Berg

Konstrukcijski priklJutak oluka u uvali

CD)

BK-sustav (blok cvor), direktno oslanjanje krovne opne, jed no- i viseslojne strukture, jedno- i visevijcane veze, optika cvora integracijom stapova

@

na krobiljaka

~

G) Cvorna tocka (]) Sustav prostorne resetke

Svestrano pomitni le2.aj

Savijeno lezlste klma

I

TI'-osigurat

® __ ~III

O~~:t~~tn~rbni var

~DrtaC'ltna

® KEBA-tvor

®

Opci sredisn]! tv Dr - centralni dio s 12 prikljutaka, od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni stapovi

~~~~~~~~~~~~~~Il ~

r- ---------

2 Termolzolacija 6 Letiste klina 100sigurat

3 Celieni trapez. lim 7 Klin

11 Drzat klina

4 Postolje

8 Podroznica

12 Horizontalna cijev

1 Hidroizolacija krova 5 Centralni dio 9 Obuhvatni prsten 13 Dijagonalna cijev

@ Primjer mogueeg oblika krova i detalji njegovih cvorova .... @ - @

PROSTORNE RE§ETKE

PRIMJENA ---'» CD Prostornu resetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. Ruter, Dortmund - Horde. Stapovi se unutarnjim sesterokutnirn vijkom spajaju na kugJu od kovanog zeljeza. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev - vodilicu na kraju stapa i priteze je u ever. Uglavnom su svi stapovi pocincani, a dodatno se rnoze nanijeti i boja. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz stapova; u slucaju potrebe mogu se stapovi zamijeniti bez razaranja.

Sustav Krupp-Montalf prikazan je ~ G) - ®, detalji ~ ® - @. KEBA-veza cijevi s cvorom predvidena je za prijenos vlacnih i tlacnih sila, bez vijaka i bez problema u slucaju rastavljanja ~ ® - @. KEBA-veza sastoji se od klinaste celjusti (KEBA), klinaste spojke, klina i obuhvatnog prstena s osiquracern.

Prostornu resetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Spojna su sredstva vijci koji se posebnim postupkom usaduju u krajeve stapova i pritezu u kuglasti cvor ~ @- @. Za sve prostorne resetke karakteristicno je da ornoqucuju slobodne raspone od najmanje 80 -100 m.

(]) Glava stupa, upeti stup

CD) Normalni gornji ever

hA

@

Sustav prostorne resetke

®

Pricvrseenje podrozruce

@ Opci sredisnji cvor

@ Cvorna tocka

101

===

===

===

r:i'\ Prolazni stupovi, precke na sakrive- [:;\ Prolazni stupovi, precke na konzo-

~ nim konzolama \f:.) lama

(.:;\ Nastavljani stupovi, poiedinacni \V stupovi s preckarna

". • ad ~ Ii

.. :::::: :: : :::::::::::::::::.':: ::::.

fi\ Nastavljani stupovi, precke na sa\.:!) krivenim konzolama

®

Nastavljani stupovi, precke na konzolama

n=n n=n n=n

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

(j) Ovozglobni okvir

TTT TTT TTT

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

® Gljivasta okvirna konstrukcija

102

® Katni okviri oblika slova H

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

® Stupovi oblika slova TiL

Masivna betonska plota

®

Stropni nosivi sustav s nosacirna u jed nom smjeru: nosac lezi neposredno na stupu

KATNE KONSTRUKCIJE

~QJ Izvode se na gradilistu iii od predgotovljenih elemenata, kao panelna iii skeletna gradnja. Izbor grad iva ovisi 0 konstrukciji i mjestu qradnje.

Uporabivo u svim podrucjirna visokogradnje, broj katova oqranicen nosivoscu i tezinom gradiva. Konstrukcija: vertikatni stupovi iii zidovi od gradiva s vlacnorn cvrstocorn ilj bez nje.

Nuzna su vertikalna ukrucenja poprecnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukeijama. Debljine zidova i ukrucenja: DIN 1045/1053.

Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor; slobodno se oblikuje tlccrt i fasada (ispuna iii ovjesena), Omoqucuje velik broj katova, razlicita predgotovljenost.

Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: gradenje na samom gradilistu i predgotovljenost, skeletna gradnja u celiku, aluminjju i drvu.

Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosacima na zglobnim stupovirna, s poprecnim okvirima, s uzduznlrn okvirima, s uzduznim i poprecnirn okvirima.

Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosaci odreduju okvirnu konstrukciju s krutim iii zglobnim cvorovirna (spojevi stupova i greda). Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim cvorovirna povezani su u katne okvire.

Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede medusobno kruto povezani, pa su te tako nastale krute ploce zglobno postavljene jedna iznad druge.

Cisto zglobni okviri: zglobni cvorovi izvedeni. Vezovi (kosniei, resetke), masivne ploce (zidne ploce, zabatni zidovi, zidovi stubista), Moguei rnjesoviti sustavi.

Kruti cvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje; predgotovljene armiranobetonske konstrukeije naicesce sa zglobnim cvorovima, pa je potrebna kruta jezqra,

Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima ~ G) - @. Grede leze na konzolama iii skrivenim konzolama.

Skeletna gradnja s prekinutim stupovima ~ @ - ® . Pojedinacni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) ~ @. Visina stupova rnoquca i kroz dva kata. Spoj stupova rnoze biti pomaknut od kata do kata, Zglobni stupovi s jezgrom za ukrucenje, Skeletne gradnje s dijelovima okvira.

Skeletne gradnje s dijelovima okvira ~ @ - @.

Dijelovi okvira u obliku slova H s objesenorn gredom u srednjem poIju (zglobni katni okvir).

Dvozglobni okvir, u srednjem polju slobodno polozena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir).

Skeletne gradnje s gljivastim plocarna ~® . Stupovi s konzolno istaknutom plocorn na sve cetiri strane (ploce kruto spojene sa stupovima, zglobna veza ploca u sredini polja).

Stropna konstrukeija neposredno preuzima vertikalna opterecenja i vodi ih horizontalno do oslonaea. Masivna betonska ploca, bez greda, suplja, rebrasta iii kasetirana ploca, vrlo je teska kad su veliki razmaci stupova, sto je lose za provodenje instalaeija (rnoquc postupak lift - slap), najcesce kvadraticni osnovni raster ~ @- @

®

Stropni nosivi sustav s nosacirna u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova; opterecenia podvlaka preuzimaju glavni nosaci

@

Stropni nosivi sustav s nosacirna u dva sloia: opteretenje nosaca ploce prenose se preko podvlaka na stupove

r:t\ Orveni g~ednik od lijepljenih dasca\...!...I nih nosaca

Strop ad predgotovljenih arm. betonskih elemenata s ispunom ad ~upljih elemenata koji staticki nisu nosivi

®

Monta-strop od supljih opeka i sa tljebovima za armaturu i beton

(j)

Kompletno rnontazni strop od arm. betonskih 1- nosaca

®

Arm. betonska stropna ploca, armirana u jednom smjeru iii krizno

Orveni grednik od lijepljenih dascanih nosaca s otvorenim podgledom

Monta~ni strop od arm. betonskih rebara i ispunom ad opekarskih supljih blokova

-:

®

Suplja ploca od prednapetog betona s upredenom z;eom za prednapinjanje

®

Kompletno rnobtazni strop ad arm. betonskih nosaca sanducastoq presjeka

@ "Filigranski" strop

STROPNE KONSTRUKCIJE

Drvene stropne konstrukeije od punih greda iii lijepljenih dascanlh nosaca ~ G) - @ u otvorenom iii zatvorenom nacinu gradenja. Polaganjem betonskih plocica debljine 60 mm pobclisava se zastita od buke ~ @ Djelornicno ili potpuno montazne stropne konstrukeije postavljaju se u suho, bez opiate, i odmah su sposobne preuzeti opterecenje ~ @ - ®

Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 - 375 - 500 - 625 - 750 - 1000 - 1250 mm. Masivna stropna ploca betonirana preko opiate na mjestu gradnje ~ @. Postaje nosiva tek nakon vezanja betona, uz to uvodi vlagu u gradevinu.

Krizno armirana betonska ploca: odnos straniea do 1: 1,5. Oebljina ~ 7 em graniea ekonornlcnosti oko 15 em. "Filigranske" stropne konstrukeije izvode se od predgotovljenih, najmanje 4 em debelih armiranobetonskih ploca u funkciji opiate j sprezu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploce ~ @. Debljina ploce 10 - 26 em, Ova konstrukcija povezuje prednosti rnontazne gradnje s dobrim stranama konveneionalnog gradenja.

Sirina ploca najvise 2,20 m. Strop je nakon ispune spojnih reski bez zbuke pripremljen za licenje.

Stropovi od opekarskih proizvoda ~ ® mogu se izvoditi rnontazno. Debljine konstrukcije nsjvise 19 + 21,5 em. Raspon od 6,48 m. Sirina stropnih elemenata 1 rn. Sloj betona nije potreban. Suplja ploca od prednapetog betona ~ @ sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa supljinama, pa je stoga vlastita tezina ploce mala. Elementi se medusobno spajaju zalijevanjem reski, Debljina elementa 15 i 18 em, sirina 1,20 m, duljina do 7,35 m. Spregnuta celicna stropna konstrukeija ~@ Trapezni i valjani profili osnovni su elementi opiate od pocincanoq celicnoq lima,

L J:i\\llil 1!/II/m:sJ11Dlll It III !~

/ I--- ~ , ,50 -J-- ~ 1.30 ---+- Ovisno 0 streltct luka --(

I-- Nabijeni beton~ Opeka Opeka -------I

Nabijeni beton pri osov. razmaku § 150 em Opeka prj osov. razmaku § 130 em

Svod (Pruska kapa) osov. razmak prema stat. proracunu '" 3 m Strop od celicnih nosaca s ispunom ~ @

®

Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na lieu mjesta, razmak rebara ~ 70 em, sirina rebra ~ 5 em

® Rebrasti strop ad U - profila (arm. beton. grede), povezanih vijeima, cirne se postize krutost u poprec. smjeru

Strop od celicnih nosaca s ispunom od arrniranih ploca ad lakog betona

Celicna spregnuta stropna ploca

103

f.1\ Ploce od prirodnog kamena, po\.2.} lozene bez pravilnog rasporeda

11111111111111111111

Mali kvadratienl mozaik, 20/20, 33/33 mm

®

Kvadraticni mozaik, 50/50. 69/69. 75175 mm

(J) Mali peterokutni mozaik 45/32 mm

Place ad prirodnog kamena, u rimskarn s!ogu

Mali sesterokutni mozaik, 25/39, 50/60 mm

®

Mali mozaik s kruznim isieccirna. 35/35, 48/48 mm

PODOVI Podovi u znatnoj mjeri odreduju ukupni dojam a prostorijama, kvaliteti stanovanja i troskovirna odrzavanja.

Ploce od prirodnog kamena:Solnhoferske place, place ad skriljevca i pjescenjaka mogu se upotrebljavati neobradene, polubrusens i brusene -7 0)- @' Piljene place ad vapnenca (mramora), pjescenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po zelji obradenu gornju povrsinu. Polazu se u mort iii lijepe na estrih.

Mozaik-podovi: raznobojno oplocenje ad stakla, keramike iii prirodnog kamena polozeno u cementni mort iii lijepljeno. -> 0)- ® Keramicke podne ploce: place i rnozaik-ploclce dobivaju se ad gline koja se u procesu pecenja sinterizira, pa nema gotovo nikakvog upijanja vade. Zbog toga su otporne na smrzavanje, donekle i na kiseline; malo se rnehanicki trose i nisu uvijek otporne na ulja. Parket: ad prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih dasclca, ploca, mozaika i dasaka -> @ - @

Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploca izraduje se ad hrastovine iii nekog drugog tvrdog drva u tri razlicita asortimana -> @ - @ Vrste drva za dascani pod: njernacka smreka I jela; za brodski pod na pero i utor nordijska smreka I jela, americki crveni bar (redpine) i smolasti bar (pitchpine).

Drveni tarac: (ceono drvo) kvadraticnoq iii okruglog presjeka, polaze se na betonsku podlogu -> @- @

~.~ .. ~ ~'IIIIT""

®

tetverokuti s umetcima, uzorak pletiva

'," .. ."

@1Cetverokutisumetcima,smaknuti uzorak

®

Medusloj

Pfivajuc! estnh Akusncna izolacijB Stropna ptoea

Predgotovljene parketne ploce na estrihu

Predgotovljene parketne ploce na konstrukciji s podnim grijanjem

104

® Mali mozaik Essenskog oblika, 57/80 mm

®

Cetverokut s umetcima 100/100, SO/50 mm

@

Cetverokuti u dvostrukom slogu sahovske ploCe

l""----Akusticna izolacija '-----Gredica '-----f'odloga izolacijske plcce L-----s!tropna ploca

Predgotovljene parketne ploce

oslonjene na gredice

Predgotovljene parketne ploce na starim drvenim podovima

@ Mozaik parket

@ Uzorak pletiva

® Mozaik parket

® Uzorak "riblja kost"

Medusloj ..,.----Hidroizolacija

Stare podna obloga (npr PVC) =----Plot.e od rmner. vlak, 20 mm

Plillajuel estrth L-----Grediea

L----Akuslicna izolaeija L-----Bitumenizirani file

Predgotovljene parketne ploce na t2cl' Predgotovljene parketne ploce

starom postojecern podu ~ oslonjene na gredice

Drveni tarac Speejamo [epilc lzravnavajucl sloj iii

plillajuti estrih

Drveni tarac poloien u Ijepilo s povrsinskom obradom (stambeni prostori)

Drveni tarac poloi::en u [epilo, na glatko zaribanom poloienom betonu (profesionalno)

130W/m2 385 m2 2700 m2
90W/m2 550 m2 3900 m2
50W/m2 1000 m2 7000 m2
0 100 200 300 400 500 kW
50kW 350 kW Nominalni
terrnickl
Lozionlca ucinak Lofionica 5 z vreta

CD t.ozista s temickirn ucinkorn iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu loi:ionicu

...................

.... ::: .... : .. .'.': .... :::: ..

Mogucnosti dovodenja zraka

JrJJJ

o ~ 300cm2

® Loiionica (minimalne velicine 8m3) potrebna za terrnieki ucinak ~ 50 kW

Dimnjak

Presjek

............... ............... ...............

Druga vrata loiionice (odn. prozor) za slues] nui:de

Loi:ionica 2!: 22 m3

Vrata loi:ionice otvaraju se van

Tloert

Podrumska vrata za slues] nui:de

(]) Lozlonlca s 2 vrata (min. velicina 22m3) potrebna za terrnicki ucinak ~ 350 kW

.............. 1 .

Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovima

®

Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovima

GRIJANJE DIN 4701, 4705, 4725, 4755, 4756, 6608, 4108, 44576 -+ III

Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijacih povrsina,

Lozenje uljem. Jos uvijek je najrasprostranjenije lozen]e lakim lozivim uliern.

Prednosti i nedostaci lozenja uljem. Manja cijena goriva (u odnosu na plin aka 10- 25%). Ne ovisi a javnoj opskrbnoj rnrezi. Lako se regulira. Vi saki troskovi spremnika i uskladistenja, U najamnim zgradama gubi se dio rnoquce najamnine zbog skladisnoq prostora za gorivo. U vodozastitnim podrucjima i podrucjirna uqrozerrim ad poplava rnoquca primjena samo aka se postupa u skladu sa strogim propisima. Placanie goriva prije upotrebe. Visoko zagadenje okoline.

l.ozenje plinom. U porastu je grijanje zemnim plinom.

Prednosti i nedostaci lozenja plinom. Nema troskova skladistenja. Niski troskovi odrzavanja. Placanje goriva tek nakon upotrebe. Preporucljivo za vodozastitna podrucja. Lako se regulira, visok godisn] stupanj korisnog ucinka, Moguce grijanje pojedinacnih stanova odnosno prostorija (plinske peel). Nisko zagadenje okoline. Ovisnost a opskrbnoj rnrezi. Visa cijena energije. Strah ad eksplozije plina. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka.

Kruta goriva. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postize ekonornicnost takvog grijanja. Ta goriva emitiraju velike kolicine tvari koje su stetne za okolinu, pa drzavni propisi namecu visoka davanja.

Prednosti i nedostaci krutih goriva. Ne ovisi se a uvoznim energentima. Niske cijene goriva. Mnogo rada aka lozenja. Potreban veliki skladisni prostor. Velika emisija stetnih tvari. Siabe rnoqucnosti reguliranja.

Obnovljivi oblici energjje. Tome pripadaju: Sunceva energija, energija vjetra, energija vade, bioloske mase (biljke), otpadne tvari (bioplin). Amortizacija ovih instalacija ne maze se postici tijekom radnog vijeka, pa je potraznja za njima mala.

Daljinsko grijanje je za razliku ad glavnih prenositelja energije posredan prenositelj. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama iii energanama izmjenom energije u toplinu.

Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. Nisu potrebna lozista ni dimnjaci. Nema troskava skladistenja, Placanje nakon upotrebe. Preporucljivo za vodozastitna podrucja. Pri prijelazu energije u toplinu stiti se okolina. Visoka cijena energije. Ovisno je a opskrbnoj rnrezi. Promjena nacina grijanja zahtljeva izgradnju dimnjaka.

Plinski bojler _fl ,

[C), n=::d, [C).Y I

P:

,I

[C). _[g, [C].: I'

----- .... - -- pr

®

Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade)

JednociJevni sustav sa specijalnim venti lima i horizontalnim razvodom

105

rr

I

a) Ispad prozora

b) Ispred glalkag zida

CD Razlieile moqucnosti ugradnje konvektora prema GEA

I

Duzina

Kod dubokih radijatorskih nisa prepcrucuie se ostaviti proreze

Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720

Duiina

®

Mjere za ugradnju eelienih radijatora prema DIN 4722

Dui:ina po =-t 'Clanku46mm

(j) Cijevni radijator (3-cijevni)

106

~

~

c) Slabodna sto- d) Ugra<1en

jeci (grijanje 2 u zid

prostorije)

/

e) Ugrac!en u zid

20

Visina Razmak Dubina Povrsina
h1 nosaca C za licenje
H2 po clanku
umm umm umm (mz)
280 200 250 0,18'
430 350 70 0,09
110 0,12"
160 0,18'
220 0,25'
580 500 70 0,12
110 0,18
160 0,25'
220 0,34'
680 600 160 0,30'
980 900 70 0,20'
160 0,44
220 0,58 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720

Visina Razmak Dubina PovrSina
h, nosaca C za ficenje
H, po clanku
umm umm umm (m')
300 200 250 0,16
450 350 160 0,15'
220 0,21
600 500 110 0,14
160 0,20'
220 0,28'
1000 900 110 0,24
160 0,34'
220 0,48 ®

Dimenzije celicnih radijatora prema DIN 4722

_~I - ~' __ ~~

I I -tl I

-~-~t

®

Razlicitl oblici plasta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora

GRIJANJE

~Ill Grijanje strujom, Trajno grijanje prostorija elektricnorn strujom, zbog visoke cijene struje, rnoquce je samo u posebnim prilikama; iznimkaje akumulacijsko grijanje jeftinijom nocnorn struiorn. Prednost je struje u grijanju povremeno koristenih prostorija, npr. garaze, portirnice, crkve. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovaraiuce temperature, cist pogon, nema skladistenja, stalna pripravnost za rad, niski troskovi instalacija.

Akumulacljsko grijanje strujom. Primjenjuje se kao elektricno podno grijanje i za grijaea tijela poput termoakumulacijske elektricne peci i elektricnoq bojlera. Za alwmuliranje se koristi vrijeme niske potrosnje struje u distribucijsko] rnrezi. Pod no grijanje zasniva se na tome sto se nocu pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. Slicno tome se u akumulacijskim pecima iii bojlerima odqovaraiuci dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterecenia mreze, Za razliku od podnog, ovaj se oblik grijanja rnoze regulirati. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Nije potrebno loziste ni dimnjak, nema otpadnih plinova, zanemariva je potreba prostora, niski su troskovi odrzavanja, nema skladistenja goriva. Konvektori. Kod konvektora se toplina ne prenosi zracenjern nego izravno na molekule zraka. Zbog toga se konvektori mogu maskirati iii ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski ucinak, Nedostatak im je intenzivno kornesanje zraka i kovitlanje prasine.

Ucinak konvektora ovisi 0 visini okna iznad grijaeeg tijela. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani --t CD. Konvektori ispod poda --t @' Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. Raspored ispod podnih konvektora ovisi 0 udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Raspored --t @ odgovara udjelu preko 70%, od 20% do 70% odgovara --t @' a ispod 20% --t @J . Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov ucinak ovisi 0 koliclni zraka koji prolazi, a time i 0 razlici temperatura grijaeeg tijela - zrak u prostoriji. Da bi se povecao ucinak, mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori, u stambenim su prostorijama samo oqraniceno uporabivi-» CD, Grijaea tijela mogu se na razne nacine maskirati. U nekim slucajevirna se javlja znacajno smanjenje korisnog ucinka. Treba paziti na zadovoljavajuce rnoqucnosti ciseenja, Ako su maske metalne, toplina se zracenjern gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji, ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti, toplina se zracenjern u znatnoj mjeri gubi --t s. 107 CD. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Zrak se zagrijava na grijacu, struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. Ohladeni zrak tece preko poda opet prema grijacu. Druqacije je ako se grijac nalazi uza zid nasuprot prozoru. Tada se zrak hladi na prozoru, pa onda tece hladan preko poda prema grijacu i zagrijava se tek tamo --t s. 107.

T [ T [j] T
E E E
E E E
0 0 0
0 0 0
0> 0> '"
I I I
on on on
N N N
N N [)] N
~ 1. 1.
35H 821---j 66,.....,
a) HOrlzcnlalnobl Honzontalno cl+toreontejno
[jjdno ~ 2-redno '~f
t r
E
E E
0
0 0
0 "
0> N
I I
on 8
[)] N
N '"
1. < .1.
821------1 35H 1001--1
d) Honzonlalno e) Vertll'.alno I) Vertikalna
z-reenc s lamelama t-rednc z-reonc ®

Presjek kroz plosnato grijace tijelo

t:tn\ ~rikaz razlicitih plocastih grijacih ti\.!.':;!I lela

(

~

A B

(3) Kretanje zraka A pri gr~anjU radijatarima i B kod stropnog grijanja

(]) Pod no grijanje (mokra polaqanje)

Slojevi poda odozgo prema dolje: - plocice 10 mm, lijepljene

- estnh (visina imad cfjevi min. 45 mm)

-armatuma m-ere (0 3,5 mm)

- PE-folija 0,2 mm

-termoizolacija PST 33/30

@ Podno grijanje

S'ojevr poda odozgo prema oofe: - plocice 15 mm u

- pcstellici od morta 30 mm

- kllzna folija 0,3 mm

- estrih 45 mm

- arm. rnreza za cijevi

- PE- faliJa 0,2 mm

- termoizolacija PST 33130

® Podno grijanje (terrnlcki moduli) Sloje .... 1 poda odozgo prema dolje:

- no v i gornJi pod s nosivim slojem (visina promjenjiva)

- PE-folija

- termick! modul s termotzotaceom

®

Stropno grijanje s aluminijskim kasetama

/ n Ugraden ispad pada g) Ugraden ispod pada h)Ugraden ispod poda i)Konvektar

s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iza klupe

iz prostorije hladnog zraka usisavanjem

(3) Razlicite moqucnosti ugradnje konvektora prema GEA

Pregradil

® Sunstrip

Vodove stropn grijanja treba uz vanjske zidove poloziti na manjim razmacima

® Podno grijanje (suho polaganje)

Slcjevl poda OOozgo prema dolje"

- plocice 10 mm, lijepljene, iii tapison

- mont. estrih plate 19 mm

- PE-folija 0,2 mm

- aluminijske lamele - vodilice

- polistirolska podloga 5 utorima za cjevr 40 mm

- hasura od minerainih via kana 13110 kao akustic-

ka izolacija (ako je potrebno)

" ,

® lidni uredaj za grijanje .~~ka

ZodM obloga

o

rb1 "r,v,-~ ~ ~~ [elnik

@ Razvod zraka porn. ploca

GRIJANJE ~Ill

Treca je rnoqucnost da umjesto grijaeeg tijela pod slufi za zagrijavanje prostorije. U tom sluce]u dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. Problemi se javljaju samo kad su prozori suvise veliki, ali se to rnoze rijesiti dodatnim grijacima, npr. podnim konvektorima.

o problernu alergija na kucnu praslnu u grijanim prostorijama. Do sada su se, kad je rijec 0 mjerama protiv alergija na kucnu prasinu odnosno grinje, zanemarivala grijaea tijela. Grijaci s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kucnu prasinu, pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. Osim toga se kod grijaca s konvekcijskim lamelama javljaju nerjesivi problemi glede ciseenja. Pogodna su dakle grijaea tijela kod kojih su ispunjeni sljedeci uvjeti: sto je moguCe manji udio konvekcije i rnoqucnost ciseenja bez teskoca. To se postize jednoslojnim plocarna bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora.

Uskladistenje loiivog ulja. Kolicina lozivoq ulja mora biti dovoljna za najmanje 3 mjeseca i najvise za jednu sezonu grijanja. Pribiizna prosjecna godisnja kolicina lozivog ulja iznosi oko 6 - 10 litara po kubicnorn metru grijanoga prostora. U kotlovnici se smije uskladistiti najvise 5 m3. Spremnici moraju stajati u posudi koja rnoze primiti cjelokupnu kolicinu ulja. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propustanja, npr. dvostruke stijenke iii unutamja obloga od sinteticnoq materijala. U vodozastitnim podrucjirna propisuju se maksimalne kolicine i dodatne sigurnosne mjere. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike, ciji je obujam po 500 - 2000 litara, iii se postavljaju celicni spremnici proizvoljnog obujma koji se izraduju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju.

Prostor sa spremnicima mora biti pristupacan. U odredenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. U slucaju nuzde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokupnu kolicinu ulia, Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzracivanje, Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uredaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. pri ukopanim spremnicima). Panelna grijanja sastoje se opcenito od velikih povrsina na granicnim povrsinarna prostorija, uz uglavnom razmjerno niske temperature.

Vrste panelnog grijanja: podno grijanje, stropno grijanje, zidno grijanje.

Podno grijanje. Kod podnog grijanja se toplina od povrsine poda predaje zraku u prostoriji, ali i zidovima i stropu. Prjjelaz topline u zrak je konvektivan, tj. uslijed kretanja zraka povrsinorn poda. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zracenjern. Toplinski ucinak moze, ovisno 0 vrsti podne obloge, iznositi 70-110 W/m2. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobicajena obloga od keramike, drva iii tekstila, ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veci od 0,15 m2 kW.

6
I 5
r
. I>
r lil
:~ ~
0 ...
~ ..
in s 'll 'll
E
"~ -1
i f
.s, 0
E E
~ ~ ~ .
~ "C
:~ "~ ~ i ~
0 0 s "~ ~
~ ~ g, ~
:2 16° 20· 24·

©

Krivulje temperature u prostoriji za termicko - psiholosku ocjenu sustava grijanja

107

Q-

:.:.:.:.:.:.~.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

CD Razne rnoqucnosti postavljanja normiranih spremnika lozivoq ulja

250 mm 250 mrn 250 mm 250 mm

"l!,f~r""':;:w"'"

'"

I----- l ------i

® Iskop jame za spremnik lozivoq ulja u zemlji

BJ

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.t.:.:.:.:.:

f----1670 mm----1

Posuda za gorivo od najlona (poliamid). pogled sa strane

®

Spremnik za lozlvo ulje, pogled sa strane

(j) Spremnik u kadi

108

f-D-I

................................................ ...............................................

············::.730:_·730:·730~·············

mm mm mm

fA\4 Skupina .PRsuda za gorivo ad naj~ lona -» \lJ (velicina skupine max. 5 posuda)

®

Spremnik za lozivo ulje, pogled sprijeda

®

Predgotovljena betonska zastitna kada za spremnike

GRIJANJE

~UJ Estrih za podno grijanje mora odgovarati DIN-u 18560 odnosno uputama Sredisnjeq saveza njernackih gradevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi 0 njegovoj vrsti, obradi i opterecenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju eementni estrih ZE 20 i grijaee cijevi koje leze neposredno iznad toplinske izolaeije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne racunajuci oblogu poda, to daje rninimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju siri, a na pocetku grijanja javljaju se razlike temperature izmedu gornje i donje strane. Zbog tako prouzrocenih razlika u sirenju, nastaju kod kerarnicke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlacna naprezanja koje moze preuzeti sarno armatura. Ako postoji parket iii tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima 0 toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno 0 izboru terrnickih proracuna, posebni zahtjevi za oqranicenje provodenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koefieijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela gradevine izmedu grijaee povrsine i vanjske atmosfere, tla iii dijelova gradevine sa znatno nizirn temperaturama u unutrasnjosti biti veci od 0,45 W/m2" U DIN-u 4725 (podno grijanje toplom vodom) navode se najvece dopustene temperature povrsine poda: za podrueja stalnog boravka to je 2goC, a za rubna podrueja cija sirina ne smije biti veca od 1 m 35°C. Za kupaoniee i kupalista vrijedi najveca dopustena temperatura poda od goC iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje rnoquce jer potreba za toplinom rijetko prelazi gO W/m2. Sarno u nekim slucajevirna, npr. ako su velike povrsine prozora iii ako prostorija ima vise od dva vanjska zida, potrebno je vise topline. U tom slucaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, staticne grijaee povrsine iii grijanje toplim zrakom.

Nominalni volumen Dimenzije u mm max
V u titrama (dm3) I Masa m (s pnborom)
Duljma I Dutnna I u kg
1000 (1100) 1100 (1100) I 720 .30-50kg
I 1500 (1600) 1650 (1720) 720 "40-60 kg I
2000 2150 720 "50-80 kg ® Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sinteticnih malerijala

VOlurnpn Dimenzle u mm (mmimalno Tezina u ko od
Vum Varuski Debrina lima 1.1 1.2
mmimalno promjer Duljina t-struka s2-strukOf SVIJella ~lIma Jedno- Ale B
d I stiienka S!IJ(svaka) ctvora stuem
1 1000 1510 5 3 - 265 - -
3 1250 2740 5 3 325 - -
5 1600 2820 5 3 500 700 700 790
7 1600 3740 5 3 500 885 930 980
10 1600 5350 5 3 500 1200 1250 1300
16 1600 8570 5 3 500 1800 1850 1900
20 2000 6969 6 3 600 2300 2400 2450
25 2000 8540 6 3 600 2750 2850 2900
30 2000 10120 6 3 600 3300 3400 3450
40 2500 8800 7 4(5) 600 4200 4400 4450
50 2500 10800 7 4 600 5100 5300 5350
60 2500 12800 7 4 600 6100 6300 6350
Tei:ina u k ad
1.3 2.1 2.2 B
A B
1.7 1250 1590 5 - 500 - - 390
2,8 1600 1670 5 - 500 - 390
3.8 1600 2130 5 - 500 600
5 1600 2820 5 3 500 700 745 - 740
6 2000 2220 5 - 500 - - 930
7 1600 3740 5 3 500 885 930 935
10 1600 5350 5 3 500 1250 1250 1250 -
16 1600 8570 5 3 500 1800 1950 1850 -
20 2000 6960 6 3 600 2300 2350 2350 -
25 2000 8540 6 3 600 2750 2800 2~ -=-
30 2000 10120 6 3 600 3300 3350
2500 6665 7 600 - - 3350
40 2500 8800 7 4 600 4200 4250 4250 -
50 2500 10800 7 4 600 5100 5150 -
2900 8400 9 600 - - 6150
60 2500 12600 4 600 6100 6150 -
2900 9585 9 600 - - 6900 ® Dimenzije cllindricnih spremnika za ulje (posude) .... ®

Q) Spremnici za loi.ivo ulje u prostorijama

Razmak ograniten zidom

Polijevanje sprernnika

Razmak 8.00m

® Malo skladiste lekutih goriva

10 20m

Zastitn! pojas prema I'88l TRbF 110. br, 7.84 Cd Siobodna povrsina prema TFbF 210 br. 4.61

Razmak 8.00m

® Veliko skladiste lekutih goriva

o 10 20 rr

L___L__j

1------ - --.----- -- ;-2-4~-;;;;-m-

~~~~~~~~~~

o Poslrojenje za opskrbu gorivom

SKLADISTEN~IE TEKUCIH GORIVA ~ UJ

Prihvatni proston moraju u slucaju istjeeanja uskladistene tekucine sprjjeciti njeno razlijevanje u okolinu, Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, iii najmanje eijeli obujam najveceqa spremnika u prostoriji.

Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veci od 450 litara. To nije potrebno ako su sprernniei od celika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uredaj za signalizaciju izlijevanja, iii pojacanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, iii kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadleznih sluzbi, Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne cvrstoce, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadrzavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupacnog najmanje je 40 em, inace je 25 em, najmanje 10 em od poda i 60 em od strop a ~ CD

Klase opasnosti: A Plarniste

A I Plarniste

All

ispod 100°C ispod 21°C

od 21°do 55°C

Plamlste

A III Plamiste B Plamiste

von 55°do 100°C ispod 21°C pri 15°C

topivo u vodi.

Nadzemni spremniei na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m3 mora biti razmak do nasipa, zida iii kruznoq ornotaca najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindricnih spremnika do 2000 m3 obujma i cetverokutnih prihvatnih prostora rnoze se taj razmak redueirati na 1 m. Treba predvidjeti uredaje za odvod vode, ali mora postojati moqucnost njihova zatvaranja.

Ako voda rnoze otjeeati gravitaeijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povecava, do 8 m za 2000 m3. Zbog rnogueega pozara moraju postojati prilazne prometniee za vatrogasna vozila i opremu ~ @- @.

Podzemni (ukopani) spremniei: najmanji razmak spremnika od graniea 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najvise 1 m. Ulazni otvori 060 em, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje sirine 1 m, odnosno 0,2 m sire od otvora slivnika. Ako okno lezi na prometnoj povrsini, mora poklopae biti ispitan na teret od 100kN.

Prikljucna mjesta za punjenje moraju odobriti nadlezna tijela ako se radi 0 zapaljivim tekucinarna klase A I, A II iii B. Takva mjesta moraju biti pristupacna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, iii tarae sa zalivenim reskarna. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni venti Ii i uredaji za praznjenje i ispiranje dostavnih vozila.

Spremnici za opskrbu eestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekucim gorivima klase A III, npr. lozivo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladistiti zajedno s onima klase A I, A II iii B. Manipulativna podrucja povrsina i separatora ne smiju se preklapati. ~ @

Svi spremnici moraju biti opremljeni: uredajima za ventiliranje i odzracivanje, s otvorima najmanje 50 em iznad terena, i zasticeni od kisnice; uredajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm iii otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm.

Osiguranje od groma i elektrostatickoq naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odqovarajucih tipova. Spremniei za dieselsko gorivo iii lozivo ulje EL, kojima je obujam veci od 1000 litara imaju automatski uredaj za prekid punjenja preko granicne visine i preljevni venti I.

109

PrOlzvodnja streje r-' r-' I I I I

~_J U

Prcevcdma pare

KoocIenzat pepeo

Shema dispozieije lermoeleklrane

loske pere

Fmi pepeo

Funkeionalna shema termoelektrane sa sustavom

kombinaeije proizvodnje snage i topline

ill

T-

2£!.60m

21.00

45.00

® Poprecni presjek ..... G) tloert termoeleklrane

119.20

Prosirenie Tloert termoelektrane s vrtloznim zaqrjjavaniern

110

TERMOELEKTRANA ---+ I.lJ

Termoeiektrana s vrtlozntm slojevitim izgaranjem

Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekoloski povoljna proizvodnja struje, pare iii vruce vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prasine, izgaranja na rostilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtloznog slojevitog izgaranja. Razvijeni su razliciti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zastite okolisa, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtloznoq slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj ocekuie od danasnjeg atmosferskog prema visokotlacnorn vrtloznorn sloju.

->(1) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvaznjje tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s vise kotlova, bunkera i manjih sprernista za ugljen, pornocnih postrojenja - elektricnih filtara, usisnih venti latora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrzi zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transfermatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uredaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz sredisn]e upravljacke prostorije.

Osnovni tokovi materijala su:

a) ulazni tokovi kao sto su ugljen, lozivo ulje iii plin, vapno, pijesak i kon-

denzat,

b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi,

c) interni tokovi kao npr. voda za hladenje.

Priprema i skladistenje krutih i tekucih materijala obavlja se central no u pornocnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrosaci u sklopu termoelektrane.

->@je shema funkcioniranja termoelektrane s vrtloinim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama.

Ugljen se kao gorivo rnehanickim transportnim trakama dovodi na vruci pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio lozista: ako se raspolaie suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u loziste, Pri temperaturama izmedu 800"C i 900"C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice iii izvana, grije u predgrijaeu i tlacnirn ventilatorom uvodi u loziste kroz sapnice u podu lozista kao primarni zrak, te kroz bocne otvore na vise razina kao sekundarni zrak. Prj izgaranju nastaju vruci dimni plinovi; pepeo koji se natazi u lozistu intenzivnim vrtloienjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlace sa sobom pa se tako toplina prenosi na grija6e povrsine u loiistu, sve do ulaska u ciklon.

U ciklonu se iz rnjesavine dimnih plinova i pepela najveci dio krutih cestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraca se u loziste - tako se postize cirkulacija krutih tvari. Vruci se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaeim povrsinarna: ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140"C u elektro - iii mrezastirn filtrima oslobadaju sitnih cestica i usisnim ventilatorima upucuju u pojedinaene dimnjake iii u jedan zajednicki.

Kako bi se sprljecila emisija sumpora, u odqovaraiucim se kolicinarna u loziste ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajucih krutih tvari dodaje se, izmedu ostalog, i pijesak.

Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelornicno i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruce vode, razne postupke susenia iii kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, prociscava i vraca u kotao.

I

I

:~

I I

-> @ je presjek, a -> @ tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje velicine, koje proizvodi 200 IIsat pare u svakom od tri kotla, s rnoqucnoscu prosirenja za jos jedan kotao.

Novi pogoni moraju se u postojece energetske komplekse integrirati uglavnom u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti rnoqucnost prosirenia, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojeceq postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne povrsine.

1) takoder i reverzibilna hidroelektrana

2) visokotlacna protocna hidroelektrana (bez akumulaci]e)

G) Dijagram optereeenja rnreze i tipovi hidroeleklrana

1 Akumulac. jezero 2 Ulazna gradevina 3 Tlacni cjevovod

4 Okno zatvaraca

5 Uzvod. razdj. vod 10 Ulazna gra<ievina 6 Komore zatvsraca

Uzvodni dio

Duljina pogonskog ejevovoda

(]) Hidroelektrana s visoko smjestenorn akumulaeijom i dugim dovodom

Niskotlacna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnorn osovinom, nadzemna gradnja

Strojarnica s nagnutom cjjevnorn turbinom i ledobranom

®

Hidroeleklrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

®

Pogonska zgrada sa slobodno stojecorn strojarnicom

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

HIDROELEKTRANE ---+ I.lJ

Nacin gradenja, oblikovanje i velicina strojarnice hidroelektrana ovise 0 prirodnim okolnostima i tipu, obliku kucista, polozaju osovine i broju strojeva. Sto je stroj manji, rnanj je i njegov utjecaj na gradevinski dio.

Tipovi turbina

Podrucje primjene

Pelton - turbina

Velika visina pad a (do 1820 rn), mali protoci, vise sapunice kod velikih protoka

Francis - turbina

Srednje visine pada (izmedu 670 i 50 m) uz vel ike protoke

Kaplan - turbina

Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviSe 70 m)

Za snage do najvise 800 kW pri vrlo promjenjljivim visinama pad a i protocima

Protocna (Ossberger) turbina

Tip turbine je karakteriziran speciticnim brojem okretaja.

Pumpe reverzibilnih hidroelektrana, koje viskorn struje stvaraju zalihe hidroenergije, jesu centrifugalne pumpe i odgovaraju Francisovim turbinama, ali mogu biti stupnjevite ako treba svladati vel ike visine dizanja vode. Pumpne turbine su reverzibilni strojevi za pumpanje i pogon turbine.

Kueiste: Francisovim i Kaplanovim turbinama obicno se voda dovodi kroz spiralno kuciste: kad su manje snage i visine pada vode, rnoze se voda dovoditi iz okna. Za Kaplanove turbine male i srednje snage prihvacena je cijevna turbina kod koje je turbinsko kolo slicno brodskom propeleru i smiesteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kuciste je samo zastita od prskanja upotrjjebljene vode. Polozaj osovine stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobicajen je i kosi polozaj,

Bro] strojeva: ucinak postrojenja se optimiranjem broja dijeli na strojeve jednake velicine. Svaki strojni komplet srnjesten je u svom bloku cije dimenzije neposredno ovise 0 tipu i promjeru turbinskog kola ®, ®, (1), @. Za visinu gradevinskih troskova, kao i za besprijekoran

rad presudan je ispravan visinske polozaj turbine; on ovisi 0 tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokeva, tlocrtno priblizno jednako velikog bloka za montazu i pratecih prostorija koje treba uz najmanje rnoquce troskove i duljine komunikacija smjestiti oko navedenih blokova.

Nacin gradenja strojarnice: velicina i oblikovanje prostora iznad strojeva slijedi dvije tendencije (izuzetak su podzemna postrojenja): kola s mostnom dizalicom, dimenzioniranom za prijenos i najvecih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga je rnoqucnost izgradnja na otvorenom prostoru, pri cemu se najveci dijelovi strojeva spustaju iii dizu kroz rnontazne otvore ekstremno nisko srniestenog krova strojarnice pornocu portalne dizalice (iii pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar]. Duboko postavljanje strojeva - javlja se kod visokottacnih i reverzibilnih hidroelektrana - tend ira prema zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) iii gradenju u oknima (vertikalni strojevi). Kod podzemnih hidroelektrana postavljaju se strojevi u podzemnu prostoriju, izvedenu rudarskim metodama, po moqucnosf u cvrsto] stijeni i s malom kolicinorn konstrukcijskog betona.

Pogonska zgrada

® Hidroeleklrana u oknu

®

Podzemni prostor F == 670 rn" Podzemna hidroelektrana

111

1300-14ool·'i,:h)11500-1600 IT!.:cpgn117oo-18oo Prosjecan broj sati osuncanja godi~nje 1liIi'iliml1400-1500c::::J1500-1700 ~1800-1900

G) Suncane zrake I trajanje osuncanja

:91 ~

iv 5: "'- 0 ~S"'ije--:""-n+'j v7e""lja-:-""to:o-"cc,.7". kT"',."",."'nj+S"-,7.:;bC-an:+i ""u"-""'-'njts,"'-pa:C:n,,.1· ""KO"'IO'-',-1. f.,R"',i"-.n+L'="=OP+s:::-,u"'de::-nt.p:::,o-"'s;:-n.

A Djelotvorno globalno zracenje pri razlicitom nagibu a. kolektora (prosiecne vrijed~ nosti za Njemacku prema mjerenim podacima njemacke rneteoroloske sluzbe)

60

12.00
I kJ:;; !t1Qo..-.J;tOO kL *,
l V 10.00 14.00 ~~ "'Z,
H:~
~
8.00-16.00
,/ ~
t::; ~.00-17.00
l' F=P
r-f00-18.00
l-r -1 IIIII ~ 'c .s "'- 'c j 'c C N 0 ~ ~
~ ~ . ~ :l_ e. ~ .
or or
£ ~ ~ -s ::; 0: ~ il
in '" '" <J) "
'" ::; Kut upada Suncevih zraka p (visina Sunca za geografsku sirlnu 50' sjeverno tijekom godine u razlititim satima dana

:~ ,~ ~ 'c j 'c .~
~ % ~ :l_
:~ ~ s -s ::; e-
If) 0 lf) <J) (3) Godi§nji tijek optimalnog nagiba IX za Njernacku

112

SOLARNA ARHITEKTURA -tUJ

Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraze alternativnu energiju prema uobicajenirn izvorima fosilne energije. Danas se tome pridruzuje jednako vazna nuznost zastite okolisa,

Energetski ispravnim gradenjem rnoze se potreba energije stambene zgrade smanjiti za priblizno 50% u usporedbi s konveneionalnom izgradnjom.

Energetska bilanca zgrada

Dobiei energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U nasern je klirnatskorn podrucju Suncevo zracenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kucanskih uredaja potrebna dodatna energija.

Gubiei energije: najveci gubiei energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove.

Razmatranja 0 energetski ispravnom gradenju

Potrebna energija za stambenu zgradu rnoze se znatno smanjiti na tri osnovna nacina:

1. smanjenjem gubitaka topline,

2. povecanjern koristenja energije Suncevoq zracenia,

3. prornisljenim ponasanjern korisnika u svrhu poboljsanja ener-

getske bilance.

Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade rnoze se dobiti vee pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog podrueja neke regije vee postoje razliciti uvjeti, npr. visinskim polozajern zernljista mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na juzno orijentiranim padinama ako je zernljiste na njenoj gornjoj trecint, ali ispod sljemena. Vaznu ulogu pri energetski ispravnom gradenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati sto manju povrsinu fasada u odnosu na ukupno izgradeni obujam zgrade. Treba teziti obliku koeke, a idealni je primjer polukugla.

Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojece jednoobiteljske kuce,

ow ""°0

1/ /1 /

1/ 1 __ -:

1/ r __ 1

til''' I ....

/1-;/-8

I I.... 100%

if- x

®

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pazliivo ispitati kako bi se gubici Suncevoq zratenja smanjili koliko je rnoquce

®

Ovisnost kolieine zracenja na neku povrsinu 0 kutu upada zraka

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije velicine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

Jui.no orijentirane povrsine u nagibu 55° do 650 omoqucuju naivece iskoristen]e Sunteve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:: 55-650

Juzno orijentirane povrsine u nagibu od 300 do 600 daju suprotno gornjem dobro iskoristenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godisnja doba za optimiziranje osuncanja kul:e)

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:: 30-60"

Juzno orijentirane povrsine u nagibu 0'" do 300 su tipicne za koristenje Ijetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kucanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zracenia.

:.:.:.:.:.:-:-:.:-:.:-:-:-:-:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:: 0-300

CD lskoristenje sunceve energije ovisno 0 naqibu

Kombinacija razliclto nagnutih kolektora

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zracerja

t;,d#\

~Ot7 \

rA

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu sarno do 50% difuznog zracenja

:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

® Presjek zgrade koja je projektiranja sarno za prijam difuznog zracenja (oolacno nebo)

o 110%0 -.~: ...

:-~.~~-~~.:.Q .. ~:~:::. ~ ~~

(j) Gubici topline i re;i;~~'~~~'~~~~~-~~'ovisno 0 poloZaju na terenu

®

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zracenja (nebo bez oblaka)

©~

Polukugla Valjak

~@

Piramida Citava kocka

® Optimiranje povrsine. Gubitak topline opada praprcionalno redukciji povrsine

SOlARNA ARHITEKTURA -tUJ

Organizacija tlocrta

Kad je posrijedi pasivno koristenje Sunceve energije, toplina se dobiva izravnim zracenjern i akumuliranjem u odredenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu.

Iz toga proizlazi logicna organizaeija tloerta. Stalno koristene starnbene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u podrucju za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje vazni razlozi:

1. prosiruje se stambena povrsina,

2. dobiva se Sunceva energija,

3. stvara se terrnicka tampon - zona.

Manje koristene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkeiju tampona izmedu toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime.

Koristenje Sunceve energije

Koristenje Sunceve energije moze biti aktivno i pasivno.

Aktivno koristen]e Sunceve energije znaci primjenu tehnickih uredaja, npr. suncanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunceve energije.

Za investieiju i cdrzavanle takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novae rnoze vratiti samo ustedorn troskova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonornicni.

Pasivno koristeoje Sunceve energije - znaci upotrebu odredenih dijelova gradevine za akumuliranje topiine, npr. zidova, stropova, staklene strukture.

Korisni ucinak ovog sustava ovisi 0 odredenim clrnbenicima, a to su:

1. klimatske okolnosti:

srednja rnjesecna temperatura, geometrija osuncanja odnosno Suncevoq zracenja, trajanje osuncanja, zracenje energije;

2. nacin koristenja Sunceve energije: neposredno koristenje, posredno koristenje:

3. izbor gradiva:

sposobnost povrsinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

®

®

Indirektno koristenje sunceve energije kroz Trombe-zid

Direktno koristenje Sunceve energije kroz zastakljenu povrsinu

::::0:::::::-

.:.-

::=:::-

~=

r::

®

Zimski dan. Upadajuce suncevo zracenje grije zrak izmedu stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji krece i grije.

Zimska noc. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijace tijelo. Zrak izmedu vanjskog ostakljenja i Trambe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

CD

Veliki ventilacijski otvori su vaian preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom Ijetnih mjeseci

Uredaj za zastitu od Sunca postavljeni izvana su ucinkoviti jer Suncevo zraeenie ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izlozeni vjetru i nevremenu

f4\ Ljeti zasjeniti koliko je rnoquce, lis\.::!) natim drvecem, grmljem i sllcno po-

~=o,.~ ~re~.

~~~ ~~~

® Moguenost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojecirn objektima

Dogradnje s vanjske strane: zimi osuncane sto je vise rnoquce. Ne-

® Tlocrt prizemija

Arh. Bemdt

----------,

I ,

4

@ Suteren=-s- @

114

® Tlocrtkata

SOLARNA ARHITEKTURA --tOJ

Istok

Slaklenik:

Suptropska vegetacija, prosjecna relativna vlainost zraka 40 - 65%, visok sadrza] kisika, rnoqucnost upotrebe oko 300 dana u godini

, , , , , ,

: I

® Gradska suncana kuca. Zimski vrtovi za dvije etaze Arh .. Planungsteam LOG

17\ Obiteljska kuca sa staklenikom \.!J Arh. Bela Bambek, Aichwald

®

Funkcija hipokausticnoq zabatnog grijanja

®-@

1 Dnevni boravak 5 Gosti 9 Spavaca soba

2 Blagovaonica 6 Kucna radion. 10 Garderoba

3 Slaklenik 7 Kuhinja 11 Kupaonica

4 Ulaz 8 Kamin 120slava

13 Gosti

14 Djecja soba 15 Balkon

@ Presjek~ @-@

DOD

r-----...,T\O~~dnik

2 Kucna tehnika 30stava

4 Podrum

5 Vlazni pod rum 6 Dvojna garaia 7 Vjetrobran

8 Predsoblje

9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja

12 Prostorija za

comacinstvo 13 Djeca

14 Zimski vrt

15 Akumulacijska povrsina

16 Spavaonica 17 Balkon

@ Prizemlje

@ Kat

Arh .. Planungsteam LOG

1 = ventilacija 30
Kucanski 2 = transmisija " 25
Rasvjeta 3 = grijanje
1% aparati 4 = to la voda 6
10% 160 c 20
0
~
~
c 15
3 s
'sa
'" 10
E
s 9
'e 8 m
~ 7 ·c
1500 2
'g 6 ~
z 5 G) Potrosnja energije u dornacmstvu

Tapia veda 88 htara

Hladna voda 281itara

53 litre 18litara 101itara I_Jit~

Toaleta 20 I

PiCe,_ kuhanje 4 I

Pranie eutcrnobtla

Vrt 41

Ukupno 281

Higijena tiiela Pranje. rublje Pranje posuda Ostalc ei~enje Ukupno

@ Potrosnja vode u dornacmstvu

88litara

(J) Koristenje sueevog zracenia

'" c:

~

"0 0..

Trad. kuca Trad. kuca

1982 1995 getska kuCa

A Potrebna toplinska energija za \f:} toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade

®

®

Polumjer osunl5anja Ijeti I

KUCa~

I" 'j \

~45·-53·

I

Polumjer osuncaoia zimi

100090100 150 200000

- Zgrada s min. tennoizolacijom (150WIm") ........ Zgrada s pobolj§. tenooizolacijom ~3QIoBm') - - Zgrada s dobrom tenooizolacijom (15O\NfnY)

--- Zgrada s Il11o dobrom _join (lOWfon')

r;)\ Potreba tapline i potroSnja goriva u \::!/ stambenim zgradama ovisno a ter-

maizalaciji

60r-r-r-r-~r-r-~~ 0204060

® Kut nagiba kalektora

8090 Stupnjeva

®

Standardna salarna tehika

Niska temperatura potrosne tople vade

Grijanje bazena

- prostorija

Termieko iskoristenje

solarne energije Pasivna solarna energija

~ 161· ====>

Niska temperatura za grijanje prostorija

Koncentrirani salami kolektori (p bolicna zrcala)

~

Fotoelekuicno iskonstenie salarne energije

Para visoke temperature za tehnolosku energiju i eleklritnu energiju

c:::::::::::::: Elektricna energija

SOLARNA ENERGIJA

U kucanstvu treba po osobi oko 1 ,5 m2 povrsine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu ~ ® . Jednoobiteljsko kucanstvo sa 4 clana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m2 povrsine apsorbera. Kolektor ovisno 0 osuncanju prikuplja 8,5 -14,0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode ~ @. Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Suncevorn energijom u dogledno vrijeme ne rnoze grijati.

Sunceva energija rnoze se dobivati aktivno i pasivno.

Aktivno dobivanje Sunceve energije: primjena tehnickih uredaja, npr. suncani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunceve energije.

Pasivno dobivanje Sunceve energije: primjena odredenih dijelova gradevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni ucinak tog sustava ovisi 0 razlicitim faktorima:

1. klimatske okolnosti - srednja mjesecna temperatura, geometrija osuncanja odnosno Suneevog zracenja, trajanje osuncanla, zracenje energije;

2. nacin koristenia Sunceve energije - neposredno konstenje, posredno koristenje;

3, izbor gradiva - sposobnost povrsinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Razlicite tehnologije:

1. Sola rna termija: termieko koristenje solarne energije sluzi se kolektorima. Pojam kolektor znaci prikupljanje iii "hvatanje". Solarna termija sluzi za grijanje vode.

2. Sola rna struja: fotovoltaZa (PV) neposredna je pretvorba Suncevoq zracenia u istosmjernu elektricnu struju uz pornoc solarnih celija.

115

~ S SI I JI J JZ Z SZ Prosjek Prosjek
a bez tisine s tisinorn
c vjetra vjetra
Sijeeanj 3,8 3,8 4,3 4,2 3,9 5,4 6,9 6,3 4,6 4,6
Veljaea 5,1 4,4 3,8 3,9 4,5 6,4 6,8 6,7 5,2 5,2
Oiujak 5,5 4,4 5,0 3,5 3,5 6,6 7,0 7,0 5,2 5,2
Travanj 5,3 4,1 4,4 3,9 4,2 6,6 6,9 7,7 5,8 5,8
Svibanj 4,7 4,4 4,3 3,6 3,5 5,7 6,2 6,3 4,9 4,9
Lipanj 4,9 4,4 3,7 3,2 3,3 4,7 5,5 6,4 4,8 4,8
Srpanj 5,3 3,7 3,0 2,9 3,4 5,3 6,3 7,0 6,3 5,3
Kolovoz 4,5 3,3 3,4 3,4 3,5 5,3 6,3 7,0 4,4 4,4
Rujan 4,5 3,2 3,0 3,1 3,7 5,3 5,7 6,4 4,6 4,6
listopad 4,4 3,1 2,8 3,0 3,1 5,9 7,0 6,4 4,7 4,7
Studeni 4,8 4,0 3,7 4,0 4,0 7,7 8,4 9,1 6,7 6,7
Prosinac 5,1 4,1 4,0 3,6 4,9 7,1 8,1 8,3 5,9 5,9
Godisnje 4,9 4,0 3,9 3,6 4,0 6,1 6,8 6,8 5,2 5,2 @ Prosjecne brzine vjetra u rn/s; zracna luka Frankfurt/Main

~ S SI I JI J JZ Z SZ Prosjek Prosjek
a bez tisine s tisinorn
c vjetra vjetra
Sijeeanj 1,8 2,3 2,1 1,3 2,7 3,5 4,0 3,6 2,5 2,5
Veljaca 2,9 2,6 1,9 1,6 3,1 4,9 4,4 3,6 3,3 3,2
Oiujak 3,3 3,1 2,1 1,8 2,8 4,2 4,6 3,4 3,2 3,2
Travanj 3,9 3,7 1,9 1,5 3,4 5,1 4,9 4,0 3,9 3,9
Svibanj 3,1 2,5 2,2 1,8 3,0 4,2 4,8 3,3 3,3 3,3
lipanj 3,2 2,6 1,7 1,7 2,3 3,7 4,5 3,6 3,1 3,0
Srpanj 3,0 2,6 1,7 1,7 2,8 3,8 4,4 3,2 3,2 3,2
Kolovoz 3,0 2,6 2,0 1,8 2,6 3,7 4,2 3,6 2,9 2,9
Rujan 2,9 2,5 1,6 1,4 3,4 4,1 4,2 3,4 3,1 3,0
listopad 2,6 2,3 2,1 1,6 3,0 4,0 4,4 3,4 3,0 3,6
Studeni 2,1 1,5 1,3 1,2 3,4 4,6 5,1 3,6 3,7 3,6
Prosinac 2,6 2,1 1,7 1,2 3,8 5,4 6,1 5,0 4,0 4,0
Godisnje 3,1 2,6 1,9 1,6 3,1 4,3 4,7 3,6 3,3 3,2 ® Prosjecne brzine vjetra u mls; Bremerhaven

Elementi gradevine Max. koeficijent Minim. zahtijevana
prolaza topline debljina lermoizolacije
W/(m'K)') bez proratuna 2)
Vanjski zidovi 0,60 50mm
Prozori Dvostruko iii izolacijsko ostakljenje
Stropovi ispod neizgradenog tavanskog 0,45 80mm
prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji
ogranicuju prostoriju prema gore iii dolje
u odnosu na zrak izvana
Podrumski stropovi i podne ploce, te 0,70 40mm
zidovi i ploce koje granite s negrijanim
prostorijama 1) Koeficijent prolaza topline maze se ustanoviti iz podataka 0 slojevima elements graC!evlne

2) Podatak a debljini odnosi se na provodljivost topline A = O,04W/(mK). ~ko se ugraduju materijali drug?~ijih koeficijenata provcdliivosti treba debljine termoizolacijskih slojeva odgova~ajuce prilaqodin. Ucbicajeni matenjali ad mineralne vune iii pjenaste sintetike magu se racunaf s koeficijentom provcdljivosti od 0,04 W/(mK)

fA\. Ograni~enje prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata \::!.I gradevlne

116

HLADNJACE DIN 4701, 4710 --> UJ

Kad je rijec 0 novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni iii obnovi vanjskih dijelova postojecih zgrada, ne smiju se prekoraciti granicne vrijednosti prolaza topline iz tablice -t @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se dri:ati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgradenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad iii ispod granice s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se:

a) krovna obloga (ukljucivsi oplatu) zamjenjuje neposredno is pod krovne obloge,

b) oblai:e plocarna iii plocastim gradevnjm elementima koji nisu neposredno prigradeni, vezani i:bukom iii lijepljeni, iii

c) ugraduju slojevi termoizolacije, vrjjede zahtjevi prema ~ @ redak 3.

Jactne vjetra Brzina u m/s

o tisina

1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar

4 urnjereni vjetar 5 svjei:i vjetar

6 jaki vjetar

7 vihor

8 olujni vjetar 90luja

10 jaka oluja

11 orkanska oluja 120rkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30

preko 30

o 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10

10-12

Rashladni prostorl

Pri odredivanju potrebne hladnoce za hladenje prostorija treba uzeti u obzir cinjenicu da razlicita roba zahtijeva odredenu temperaturu, vlaznost, izmjenu zraka, trajanje hladenja odnosno smrzavanja, nacin skladistenja itd. -t s. 115 0). Nadalje treba voditi racuna 0 speciflcno] toplini robe, klimi, obiljei:jima gradevine, polozaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hladenog prostora. Proracun potrebne hladnoce obuhvaca:

1. rashladivanje robe koju treba hladiti odnosno zarnrznuti (hladenje do tocke smrzavanja - smrzavanje - pothladivanje) (Q = m cp t.t), Ako treba robu zamrznuti, mora se na tcck] smrzavanja oduzeti potrebna kolicina topline, pa je poslije toga specificna toplina robe mania. Smanjenje vlage iznosi oko 5%;

2, rashladivanje i susenje zraka koji struji;

3, dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod;

4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora;

5. kondenzaciju vodene pare iz zidova ~ s. 123-130.

Hladenje mesa

Svjei:e zaklano meso rashladuje se u prostoru za prethodno hladenje pri 280, 15K do 281, 15K i relativnoj vlaznosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303, 15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275, 15K do 281, 15K pri relativnoj vlai:nosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hladenje i skladistenje je odvojeno. Gubitak tei:ine u 7 dana 4-5%, Danas se sve vise primjenjuje brzo rashladivanje u rashladnoj prostoriji bez prethladenja, gdje se mesu temperatura od 303, 15K pri klanju spusta na temperaturu skladistenja od 274, 15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa 1 sat i relativnoj vlaznosti od 90 do 95%.

'~III-

o 4 8 12 16 20 24

Vremenske jedinice Dani

Max. vrijeme skladistenja pri razlicitim temperaturama i postocima vlaznosti (0 K = 273, We)

®

Roba za hladenje Temperatura Kretanje zraka Relativna Trajanje I
K M. = srednje vlai:nost skladistenja
St.= jako zraka
D. = u tami u%
Pivovara
Skladistenje piva 274,15-274,65 M. 90 -
Skladisla hmelja 273,15-271,15 M. 75 6 mjeseci
Meso
Govedina 272,65-273,65 M. 80-85 15 dana
Svinjetina 271,15-272,15 M. 80-85 15 dana
Ovcetina i teletina 274,15-272,15 M. 80-85 15 dana
Iznutrice 273,15-274,15 M. 75-85 3 dana
Smrznuto meso 258,15-255,15 D. 85-90 10 mjeseci
Suho meso, kobasice 283,15-274,15 M. 75-80 6 mjeseci
Divljac i perad
Oivljac smrznuta 265,15-263,15 M. 85-90 9 mjeseci
Perad svjeza 272,15-273,65 M. 80-85 8 dana
Perad smrznuta 258,15-255,15 M.D. 85-90 4-10 mjes.
Riba
Ohladena u ledu 273,15-274,15 - 100 5-10 dana
Smrznuta, masna riba 250,15-245,15 D. 90-95 8 mjeseci
Smrznuta, nemasna riba 253,15 D. 90-95 12 mjeseci
Soljena riba 271,15 M. 85-95 10 mjeseci
Jaja
Jaja u hladnjaci 272,65-273,65 St. 75-85 pro 8-10 mjes.
pakiranju
Maslac, mlijeko, sir
Maslac, kratkotraj. sklad. 272,15-277,15 St. 75-80 do 6tjedana
Maslac, trajno skladist. 263,15-259,15 M. D. 80-85 12 mjeseci
Sir, meki 275,15-277,15 M. 80-85 2-£ mjes.
Skladiste sira, Svicarska 274,65-277,15 M. 70 4-12 mjes.
Povrce
Cvjetaca 272,15-273,15 M. 90 4 tjedna
Grah, susen 278,15-280,15 - 70-75 9-12 mjes.
Grasak u mahunama 273,15 - 85-90 1-2 tjedna
Krastavci, otv. skladisteni 273,15-277,15 - 85 1-2 tjedna
Krumpir 276,15-279,15 M. 85-90 6-9 mjes.
Kiseli kupus 276,15 - - 6-9 mjes.
Sparoge 273,65-274,15 - 85-90 4 tjedna
Spinat 272,15-272,65 - 90 6-10 dana
Rajcice, zrele 273,15-274,15 M. 80-90 10-14 dana
Luk 271,15-270,65 St. 75-80 6--8 mjes.
Smrznuto povrce 250,15-255,15 - - 6-12 mjes.
VoCe
Ananas 277,15 - 85 2-4 tjed.
Jabuka, prema sorti 272,15-276,15 M. 90-95 3-10 tjed.
Narance 273,15-275,15 M. 85 1-2$
Banane 284,65 M. 85 3tjedna
Kruske 271,15-275,15 M. 90-95 1-8 mjes.
Jagode 272,15-274,15 M. 90 2-3tjed.
Tresoje, ribiz 273,15-274,15 M. 90 2-4tjed.
Sljive 273,15-275,65 M. 85 5-8 tjed.
Ogrozd 273,15-274,15 M. 85-90 2-£ tjed.
Grozde 272,65-275,15 M. 80-85 3-B mjes.
Limun 275,15-278,15 M. 80-85 1-2 mjes.
Smrznuto voce i vocni so 250,15-255,15 - - 6-12 mjes.
Suseno voce 272,15-277,15 - 70-75 9-12 mjes.
Biljke i cvijete
Jorgovan i durdice 269,15-266,15 M. 80 -
Rui.e 272,15-270,15 - 90 -
Rezano cviiece 275,15 M. 85 -
Krzna i vunena reba
Cahure svilene bube, mrtv 258,15-253,15 - - -
Krznena reba 275,15-271,15 - 90 -
Vunena reba 275,15-278,15 - 80 -
Koie 274,15-275,15 - 95 -
Kruh, brasno i dr.
Kruh, tjestenina 281,15-283,15 - - -
Brasno 275,15-277,15 - - -
Gotova peciva 279,15-281,15 - - -
Skladiste za cokoladu 277,15-279,15 - - -
lito, suho 280,15 - - -
Vina i sokovi
Rajnsko i mozelsko vino 279,15-284,15 - - -
Bordo i burgundac 283,15-284,15 - - -
Jabukovaca, grozd. most 273,15-274,15 - - -
Rakije 276,15 - - -
Razno
Restoranske hladnjace 275,15 - 80-85 -
lzloi:bene vitrine 279,15-281,15 - - -
Skladiste za dimljene 283,15-276,15 - - -
proizvode (krzna)
Konzervator jestivog leds 265,15-261,15 - - -
Umjetno klizaliste 288,15 - - -
Led na umjet. kfizalistu 268,15 - - -
Mrtvacnica, pretinci 268,15 - - -
Knjige u knjiznicarna 291,15-297,15 M. D. I 55-65 - CD Povoljni uvjeti sktadistenia hladene robe (273,15 K = OOe)

HLADNJACE HlAElENJE I SMRZAVANJE MESA ~ UJ

Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja.

Smrzavanje govedine je na 261, 15K, svinjetine na 258, 15K pri relativnoj vlazi od 90%.

Vrijeme smrzavanja: ovcetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - strai:nja cetvrtina 4 dana, prednja cetvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281, 15K ponovno uspostavlja stanje svjei:eg mesa,

U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog srnrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243, 15K i 120 - 150 izmjena zraka u satu,

Prednosti: mali gubitak tei:ine, meso postaje mekse, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika cvrstoca i odri:ivost nakon otapanja.

Trajanje uskladistenja ovisi 0 temperaturi u skladistu, npr. govedina se na temperaturi od 255, 15K moi:e dri:ati 15 mjeseci, pri temperaturi 261, 15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubicni metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovcetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m.

Vrsta mesa Temperatura u Vrijeme skladis-
skladistu °C tenja (mjeseci)
Govedina -18 15
-12 4
- 9,5 3
Svinjetina -18 12
-10 2-4
- 9,5 1
Svinjski but -18 51/2
-10 4
Kokosi -22 do 18
-18 4
-12 do 10
- 9,5 2
Puran -35 preko 12
-23 12
-18 6
-12 3 @ Temperatura i trajanje skladistenja

Hladanja rlbe

Svjei:a riba moi:e se na ledu pri 272, 15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% odrzati svjei:om do 7 dana, Dulje vrijeme skladistenja postii:e se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit iii kaporit). Za dulje skladistenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 - 233, 15K, po rncqucnosti glazirati slatkom vodom da se sprijeci pristup zraka i isusivanje.

Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg.

Hladenje maslaca

Rok skladistenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i nii:e: 12 mjeseci. Relativna vlai:nost zraka 85-90%.

Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, tei:ina 50 do 60 kg.

Hladenje voca i povrca

Vai:no: odmah prethladiti jer snizenje temperature na 281, 15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja.

Rok skladistenia: ovisi 0 svojstvima zraka (temperatura, relativna vlai:nost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klirne, transporta, prethladenja itd.

117

Hladenje jaja

Hladena su jaja ona koja su uskladistena u prostoriju kojoj se urn]etno temperatura odrzava ispod +8°C. Ona moraju biti oznacena kao "hladena jaja". Pri izlazu iz hladnjace moraju se u prostoriji 5 klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C visa od one u hladnjaci, kako bi se sprijecilo znojenje. Povrsina prostorije za zagrijavanje priblizno je 12% povrsine hladnjace, Vrijeme zagrijavanja za cetvrtine sanduka je oko 10 sati, a za poloviee i eijele sanduke 18 do 24 sata. Siaganje cetvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg brute) na cetvorni metar.

Sanduei za 500 jaja dugi su 92 em, siroki 48 em i visoki 18 em; za 122 tueeta = 1440 komada 175 x 53 x 25 em.

Racuna se 10-13 sanduka za po 30 tueeta na kubicni metar rashladnog prostora; jaje tezi 50-60 grama, pa u kubicni metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona.

Za izvoz treba jaja, oblozena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto tezina 80-1 05kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. tezina praznog sanduka i drvene vune iznosi 16- 18kg.1 vagon sadrzi 100 polueksport sanduka = 144000 jaja iii 400 izgubljenih sanduka po 360 komada.

Njernacki uobieajeni sanduei za 360 jaja duqacki su 66em, slroki 31,6 em i visoki 36,1 em (tzv. izgubljeni sanduci). Sredisnja pregrada ornoqucuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulosci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaze jedan na drugi, stane na cetvomi metar neto 10 - 11000 jaja.

Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja lzlozena zraku, rnoze relativna vlaznost iznositi 83-85%. Vlai:nost se regulira rashladivanjem iii zagrijavanjem zraka u tlaenorn kanalu.

Gubitak tezine pri hladnom skladistenju u prvim je mjeseeima veci nego kasnije. Nakon 7 mjeseei gubitak je 3 do 4,5%.

Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% CO2 i 12 % N prema Lescarde-Everaertu, Autoklavi se pune plinom u prostoriji na O°C. Tako se odri:ava prirodno stanje jaja.

Vazna je jednolikost temperature i vlaznosti, Cesto se u hladnjace za jaja dodaje ozon.

Tijekom skladistenia potrebna koficina hladnoce po cetvornom metru tloertne povrsine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja vise. Jaja se skladiste od travnja 1 svibnja do listopada I studenog.

Hladenje i smrzavanje divljaci i peradi

Visokoj divljaci (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutriee, sto za sitnu divljac (zee, kunic, pernata divljac) nije potrebno. Sva se divljac smrzava 5 krznom odnosno perjem. Pri srnrzavanju divljac treba slobodno visjeti, a kad se skladisti treba je naslagati na podnu resetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladistenja to je strujanje slabo. Na cetvorni metar povrsine poda i uz visinu slaganja od 3 m rnoze se sloziti oko 20 srna, 7- 10 jelena iii 100 zeceva. Relativna je vlaznost pri -12°C oko 85%. Dornacu perad ne treba smrzavati i skladistiti uz divljac jer zbog svog sadri:aja masti treba nlze temperature i ne podnosi miris divIjaci. Perad se hladi na O°C i 80 do 85% relativne vlaznosti tako da visi na staleima, iii u ledenoj vodi oko 7 dana; skladisti se pri O°C i 85% relativne vlaznosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od -30 do -35°C, a skladistenje pri otprilike -25°C i 85-90 % relativne vlaznosti. Za smrzavanje kokosi treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 mls. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plasticne vakuumirane vreeiee. Piliei se smrznu za 2-3 sata.

Rok je skladistenja pri -18°C oko 8 mjeseei. Da se ne bi uzegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propusta vodenu pam.

118

HLADNJACE ~[]J

Pivovare

Skladistenje slada: +8 do +iO°C.

Potrebna koticina hladnoce po m2 tloerta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna kolicina hladnoce je po cetvornom rnetru tloertne povrsine 4200-5000kJ/dan.

Za hladenje kaee kolicina hladnoce za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru rnjesavine slada na dan.

Skladisni podrum: _1°C do +1,5°C

Potrebna je kolicina hladnoce o~o 20-25 W m3, za prazni prostor, odnosno 2,5-3keal/sat po hektolitru kapaeiteta skladista.

Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosjecno godisnje.

Hladenje prostorlja opcenito

Postrojenje za hladenje, radi rnoqucih zaliha i sigurnosti, izvodi se vece od proracunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slucajevirna i krace, npr. zbog iskoristenja povoljnije eijene struje. U rashladnim prestorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi kolicine hladnoce bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozracivanje prostorije.

Za rashladne prostorije malog obrtnistva, 5 temperaturama +2°1 +4°C i obrta robe oko 50 kg/m2/dan rnoze sliedeca tabliea dati podatke za odredivanje potrebne kolicine hladenja i instalirane snage postrojenja:

Tloertna povrsina Potrebna koticina Snaga
prostorije hladenja postrojenja za
m2 kJlTag hladenje W
5 50000 870
10 82000 1400
15 111300 1900
20 138600 2400
25 163800 2850
30 187000 3250 Dalje se rnoze priblizno racunati: rashladni prostor pri visekatnorn nacinu gradenja 5000-8400 kJ/dan/m2. Skladiste smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1700 kJ/dan/m3

Kolicina mesa, objesenoq u hladnjaci, po m2 tloertne povrsine i racunajuci 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6-7 poloviea), goveda 350 kg (4-5 govedih cetvrtina)

Po duzinskorn metru rnoze se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica iii 3 govede cetvrtine iii 2-3 teleta.

Osovinski razmak eijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi eijevi 2,3-2,5 m. Medusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m.

Po duzinskorn metru visoke trake rnoze visjeti 1-1,5 govedo (2-3 poloviee), ovisno 0 velicini.

Priblizna potrebna kolicina hladnoce pri hladenju mesa: prostorije za brzo hladenje 21 000-31500 kJ/m2 na dan prostorije za naibrze rnoquce hladenje oko 4200 kJ/m2 sat

Skladisni prostor za smrznuto meso

Kolicina po kubicnom metru prostorije:

smrznute ovee 400-500 kg

smrznute svinje 350-500 kg

smrznuta goveda , 400-500 kg

Normalna visina slaganja: 2,5 m

Masti se pod utjeeajem svjetla i kisika 5 vremenom uzegnu, pa je ogranicen rok skladistenja.

Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna kolicina hladnoee 4200-5000 kJ/dan

Slana voda u bacvama za salamurenje privlaci vlagu iz zraka. Zeljeznicki vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaea oko 170 viseeih svinjskih poloviea na povrsini poda od 21,8 m2.

Kretanje zraka nastaje zbog razlike u tlaku, odnosno porernecaju ravnoteze koju uzrokuju:

} "Prirodna ventilaeija" prozori, vrata, ventilaeijska okna;

"Prisilna ventilacija", uredaji za do

~ ~ vod i odvod zraka, klima uredaji

1. temperaturne razlike

2. prirodni vjetar

3. rad ventilatora

CD Ra~clamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uredaji postavljaju 5 eiljem da se postigne trazena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno 0 zahtjevima, biti ispunjeno 51- jedece:

a) ukloniti oneelscenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, stetne i suvisne tvari;

b) odstraniti primjetna toplinska opterecenja iz prostorija - opterecenja uslijed grijanja iii hladenja;

e) odstraniti latentna toplinska opterecenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterecenja vlazenjern iii susenjem;

d) odrzavati zastitnl tlak - odrzavati tlak u zgradama koji stiti od

nezejjene izmjene zraka.

Vecina uvjeta pod a) ispunit ce se uobicajenirn stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) iii pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i e) najcesee se postizu pogodnom terrnodlnamickorn obradom zraka, u oqranicenoj mjeri takoder obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit ce zadovoljeni dovodenjem i odvodenjem zracne mase pornocu razlicitih strojeva.

1. Prirodno provjetravanje

Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete.

"S obzirom na pojacane zahtjeve za toplinskom zastitom zgrada, u nekim slucajevirna provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koefieijent propusnosti spojeva kod danasniih konstrukcija prozora obicno iznosi

;0. 0,1 = m3 .

h m (da Pal 2/3

To je razlog sto u stanogradnji rnoze biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova rnehanickirn uredajima za dovodenje i odvodenje zraka, eventual no i uz povrat topline".

Provjetravanje kroz prozore ~ s. 181 CD - ® opcenito zadovoljava za stambene prostorije.

Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi.

Intenzivno provjetravanje postize se " ... uredajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaoniee i zahode bez prozora, kao i odvodenje zraka kroz okna, pri cemu treba osigurati zadovoljavajuei ulaz svjezega zraka kroz za to predvidene elemente iii nebrtvljene prozoreo Treba takoder paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh".

Ugradnja zidnih ventilaeijskih otvora za dovod i odvod zraka moze zimi uzrokovati propuh. Bolje su rjesenje mehanicki uredaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 .... UJ

Informacije: Sredisnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rat-

hausallee 6, SI. Augustin

Opce srnjernice za projektiranje uredaja za klimatizaciju i ventilaeiju DIN 1945

Vlaznost zraka u prostoriji: za osjecaj ugodnosti gornja je graniea vlaznosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka.

Ne treba prekoraciti 65% relativnu vlaznostl Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svecanoj dvorani, citaonicl, sajamskim halama, prodavaoniei, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m3/satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaoniei, hotelskoj sobi to je 30 m3/satu, u restoranu 40 m3/satu, a u velikom zajednickom uredskom prostoru to iznosi 50 m3/satu.

Okno za izbacivanje produkata sagorljevanja i svjei.eg zraka

Ventilator odvoda

(]) Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjern plina 28

1
V v-
---
I _..V v-
I V V
1 ./ V
I ./' V
1

120 21 22 23, 24 25 26 27 28 29 30 "C ,32 20

o Podrucje ugodne temperature zraka u prostoriji Vanjska ternp.t, -

0.4 r---r---r----,----.----, Knvulja vueo za: -stupanj aktivnosti 1

+,1 m/s -osrednja odievenost

-temperatura zreka pribli~no jed-

o naka temperatun povrsna koje

;~ 0,3 O~~~~:j~ r!o;r~{~sta\llja:

'* -doVOl1enje zraka vrtloinim

~ miJesanJem

-~_rilm. sre~jna na jednom mjestu

t==:::::p--~f_--f--__1---j _~~~~~~:~~J~r:~~~o~skon-

stantom od max 2s i cos • karaktteristikom _u oba smjera strujanja Dopustenc je:

-+---1----'----1 -~~~~r~!~:str~~;~re~~i~i~ a~~e

sred. vriiednost

-prekoracene dopustenrh brzina zreka do 10% na max 10% mJernih mjesla

'-- __ '--_--' __ --1 __ ...... __ ---1 Nije dopusteno:

24 25 26 OC 27 -prekoraceoje brzme dulj~ od 1

min. kOJe nastaju npr. usllJed ne-

Temperatura zraka u prostoriji ~ - stacionarre regulacije

.~

] 0,11---1-

rn ~

.~

CD

22

23

@ Krivulja dopustene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji

Odvod Skala toja:
zraka iz vanjski zrak AU zelena
prostorije dcvod zraka ZU zelena
odvod zraka ASIFO .2:uta
krelanje zraka UM zuta
Filter mjet;ovltl zrak M' naranco Filtar

Dovod zraka u prostorije

® Shema klimauredaja

119

Uredaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najcesce sljede6e stupnjeve obrade zraka:

1, Filtriranje

Ciscenje zraka od krupne prasine (krupnoca zrna 5-50):

a) nauljenje rnetalne filtarske ploce s okvirom iii automatski okretni filtri. Narocito za ozracivanje industrijskih prostoriia. Nedostatak: sa zrakom ulazi i rasprseno ulje.

b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih iii staklenih via kana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim ciscenjem.

Fino ciscenje, odnosno uklanjanje cade:

c) elektrostaticki zracni filtri. Prasina se ionizira i pada (rusl) na negativno nabijene metalne ploce. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, ciscenje toplom vodom.

d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira iii staklenih vlakana.

Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veca sigurnost pogona. Nedostaci: veci otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavstine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka.

e) Pranje zraka uklanja prasinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i cadu, pa se ne preporucuje za podrucja gdje se mnogo lozl uljem.

Filtarska Prosjetni stupanj filtriranja Am Prosjecni stupanj ucinka Em
klasa u odnosu na U odnosu prema
sinteticnu prasinu u % atmosferskoj prasini u %
EU 1 Am <65 -
EU 2 65,;Am<80 -
EU 3 80sAm<90 -
EU4 90sAm -
EU 5 - 40sEm<60
EU 6 - 60SEm<80
EU 7 - 80sEm<90
EU 8 - 90sEm<95
EU 9'l - 95sEm
'} Filtri za zrak s visokim prosjecnirn stupnjem ucinka mogu se vee izjednaciti s
klasom za filtre lebdecih cestica prema DIN 24185 CD Filtr; za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka

a) Kod jednostavnih uredaja za lozenje krutim gorivima oqranicena je rnoqucnost reguliranja.

b) Uredaji zagrijani elektricnorn strujom, zemnim plinom iii lozivirn uljem. Dobra rnoqucnost reguliranja.

c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom iii vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocincanoq celika, bakrene cijevi, bakrene iii aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno 0 dimnjacima.

3, Hladenje zraka

Nacelno za industriju ako se kroz cltavu godinu mora odrzavati stalna temperatura i vlaznost; za poslovne i trqovacke zgrade, kazalista i kinodvorane Ijeti.

a) Hladenje zraka vodom iz gradskog vodovoda iii iz zdenaca, ako je temperatura zdencane vode do 13°C. Zdencanu vodu treba radi odrzavanja razine podzemne vode vratiti procjedivanjem. Hladenje vodom iz vodovoda u vecini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonornicno zbog visoke cijene vode. Za zdencane uredaje treba dozvola nadleznih vodnogospodarskih tijela.

b) Kompresorski uredaji za hladenje prema UW - VBG - 20: rashladni uredaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

120

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA

DIN 1 9464 III sredstvima za hladenje Frigen 12 iii Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uredaj za hladenje srnjesten neposredno do klimatizacijske centrale, rnoquce je isparavanje sredstva za hladenje u odjelu za hladenje centrale. Sredstvo za hladenje koje sadrzi FCKW zabranjeno je od 1995. godine.

c) Kod vecih postrojenja hladenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpaniern. Prednost: rashladna centrala rnoze biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobicajeni kompletni sustavi za hladenje vode i postrojenja za klimatizaciju. '

Za velike centrale za hladenje:

d) Stlacivanje sredstva za hladenje u herrneticnorn turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashladivacem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho.

e) Apsorpcijski uredaji za hladenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hladenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kruznorn je procesu opet ispusta; vodena se para kondenzira i vraca u proces isparavanja. Vrlo tihi uredaj bez vibracija, malih dimenzija.

f) H ladenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkuhrajuca voda pretvara se u paru i maglu pri cernu se hladi. Hladna voda dovodi se u uredaje za hladenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se nacin hladenja primjenjuje u industrijskim objektima.

Kod svih rnehanickih uredaja za hladenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hladeni kondenzatori (voda iz zdenca iii vodovoda) iii zrakom hladeni kondenzatorio Za vodeno hladenje treba dopustenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pazljivo provjeriti nije Ii voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli ostetiti, Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (poviseni troskovi), Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, tece preko rastresitih slojeva kroz koje se tlaci zrak (hladenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, iii jos bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hladene kondenzatore.

4. Filtriranje, vlazen]e, hladenje isparavanjem

Uredaji za filtriranje zraka ovlazuju suvise suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do odredene mjere i prociscuju. Zasicenjem, tj. povisenjern apsolutne kolicine vode u zraku, dolazi do "hladenja isparavanjem" (jeftina rnoqucnost hladenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlaznoscu atmosfere). U filtru se pomocu crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocincanoq zeljeznog lima iii vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprecavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru.

Ostali uredaji za vlazenje:

a) posude za isparavanje na radijatorima iii rasprsivaci:

b) sredisnj uredaji s parom iii elektricno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje;

c) pokretni rasprsivaci (aerosolni uredaji) prikladni su sarno za male kolicine zraka.

5. Ventilatori

Radijalni i aksijalni ventilatori. Korisni ucinak prikladnih ventilatora ovisno 0 narnjeni iznosi 80-90%. Do ukupnog radnog pritiska od pnblizno 40 mm VS imaju obje vrste istu jacinu buke, a iznad te vrijednostl aksijalni je ventilator glasniji; primjena narocito u industrijskim gradevinama. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima.

111 \11 11\

CD Resetke za dovod zraka s usmierivacem strujanja

c r::J\ Ventilacijski otvori: a - sami se otvaraju; b, c. d, e - nepokretni; d . za tamne ko\V more; 1- za rucno opsluzivanje

'11"""':':';;';""''''

::::::::~ Zracni kanal s rutom za osvjetljenje @ Resetka za dovod i odvod zraka

I c=,-~-E:5o=; I Prohodna resetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prasinu

6, Prigusivaci buke

U zracnirn kanalima priqusivaci buke sprecavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. Duljina u smjeru strujanja zraka 1 ,5-3m, ovisno 0 priqusenju, Izvedba u kulisama od valrootpornih materijala, npr. ploce od tvrdih vlakana iii lima, s ispunom od mineralne vune. 4 III VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL - uredaja DIN 4109". U visokogradnji treba uzeti u obzir zastitu od buke.

7. Kanall i zracni ispusti odnosno ulazi:

od poclncanoq zeljeznoq lima, nehrdajuceg cetika vatrootpornih iverica i sl, Najprikladniji je kvadratican iii kruzni presjek, a rnoze biti i pravokutan, s odnosom stranica do 1 :3. Skretanje oko uglova treba zaobliti ~ DIN 24147, 24151-53, 24163, 24167, 24191. Potrebno je redovito odrzavanje. Voditi racuna 0 protupozarnlm zahtjevirna koji se odnose na ventilacijske uredaje.

Zidani iii betonirani kanali ekonornicnij su od limenih za velike podne iii kose kanale. Zidani kanali bolje priqusuju zvuk nego betonirani. Unutrasnjost treba glatko ozbukati i nanijeti presvlaku koja se rnoze prati. Kanatl za dovod zraka priqusuju se malom masom, izbjegavati akumuliranje topline. Presjek kanala mora bili dovoljno velik za ciscenje (prljavstina oneciscuje zrak). Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za ciscenje.

Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlazni zrak bez kiselina, a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Resetke za dovod i odvod zraka, prema DIN 4740, ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske gradevine i EDV prostorije). Ispust zraka odlucujuce odreduje raspodjelu zraka u prostoriji, smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnicki su ispravno rjesenje, ali moraju se rnoci lako cistiti; najprikladniji su od lima s pecenirn lakom ~ (i)-@ Uvodenje zraka u uredske prostorije treba biti po rnoqucnosti kroz prozor (najjace hladenje odnosno grijanje); ispust sisanjem na strani hodnika. Za kazalista, kinodvorane i predavaonice treba omoguciti da zrak dolazi ispod sjedala, a isisava se na stropu. Vodenje zraka ovisi 0 obliku i namjeni prostorije.

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 4 III

8, Prostorije za uredaje

Gradevinski i siqurnosno - tehnlcki zahtjevi VDI 3803. Planiranje uredaja za ventilaciju i klimatizaciju treba ukliuciti vec u idejni projekt jer znatno utjecu na projekt i konstrukciju zgrade.

Prostorije za uredaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akusticki prihvatljivo; dobar pristup. Zidovi zidani, ozbukani, s premazom koji se rnoze prati, bolje keramika.

Odvodnja poda u svim komorama, slivnici sa sifonima protiv mirisa iii s hermetickirn poklopcima koji se mogu skinuti. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se sprjjece ostecenja od kondenzata. Postoje Ii visoki zahtjevi glede buke i vi bracija, rjesenje je "kuca u kuci". Dodatno opterecenje poda od strojeva 750 do 1500 kg/m2 + tezina zidova zracnih komora.

Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi 0 zahtjevirna za filtriranje zraka i priqusenje buke. Na uskim i dugim tlocrtnim povrsinarna mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Duljina za jednostavne industrijske

klimatizacijske uredaje

oko 12 m

za komforne uredaje

oko 16-22 m

za centralu iz koje se odvodi zrak oko 4-6 m.

Sirina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne uredaje:

do 20000 m3/sat zraka

20-40000 m3/sat 40-70000 m3/sat

sirina x visina 3,0 m 3,0 m 4,0 m 3,5 m 4,75 m 4,0 m

} komorne centrale

Tome treba dodati prolaz 1,5 do 2m za rnontazu i popravke. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednicki hodnik za opsluzivanje i prostoriju za sredisnju upravljacku plocu.

Klimatizacijski uredaji za veiike uredske prostorije

Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pornocu vise uredaja. Posebna je klimatizacijska zona podrucje uz fasade (uredaji s velikom brzinom), a posebna je zona i unutarnje podrucje zgrade, uredaji niskotlacni iii s visokim brzinama ~ @

~-- Topla voda (dovod) ... ~ Topla voda (odvod) Nosivi stup

/" Parapetna ploca -: ./Obloga

./ /' ReSetka za razmak

Primjer izvedbe visokotlacnoq klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG). upravna zgrada Dyckerholl Zement AG

121

Visokotlacni klimatizacijski uredaji

Veliki presjeci kanala niskotlacnih klimatizacijskih uredaja potrebni su samo zbog koticine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoce Ijeti, a ne zbog epee potrebe ventiliranja. Visokoflacni klimatizacijski uredaji zahtijevaju otprilike trecinu uobicajenih kolicina zraka za provjetravanje cistim zrakom izvana, a toplina odnosno hladnoca prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Kubicni metar vode prenosi oko 3450 puta vise topline nego kubicni metar zraka.

Ispod svakog prozora smjesten je klimatizacijski konvektor (injektivni uredaj) s posebnim sapnicama za ispustanje zraka i izmjenu topline, koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom iii hladnom vodom. Regulacija je samo na izmjenjivacu topline. Manja kolicina zraka ornoqucu]e primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. Vanjski zrak se cisti predfiltrima i finim filtrima. Citava je zgrada pod laganim pretlakom, pa su slabo brtvljena mjesta prakticki zanemariva.

Klimatizacijski konvektori. Opei zahtjev]:

1. jacina buke ~ 30 do 33 fona. 01 N 4109

2. filtar za procisCavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946);

3. izmjenjivac topline mora i bez ventilacije biti u stanju odrZavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama;

4. temperatura hladne vode Ijeti ne smije biti ispod 15-16°C, u protivnom pogon za hladenje nije ekonornican i stvara se kondenzat na uredajima uz prozore (rashladne se povrsine prljaju).

Visokotlacni vodovi zraka, po moqucnosti kruznog presjeka, idealne prilike za strujanje, bez vibracija. Kod osovinskih razmaka prozora od 1,5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka, naizmjenicno nosivi stup i instalacijski stup s mrezorn cijevi za zrak i vodu. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. Kod jos visih zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etazu za uredaje grijanja i klimatizacije; npr. za 14-katni-

'"

E

N

'"

"2

~

G) Visokotlacno klima - postrojenje (sustav LTG)

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA ~(O

cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu, iii instalacijska etaza na sredini visine zgrade.

Skuplji je razmjeste] s jednim glavnim zracnirn oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van iii neposredno iza fasade, i to na nizern katu i prodorima kroz stropove prema gore.

Najveea dubina prostorije za visokotlacne klimatizacijske uredaje priblizno je 6 m. Nije Ii take, treba dodatni unutarnji uredaj za hladenje, dakle najveca sirina zgrade ako nema unutarnjeg uredaja je 2x6 = 12 m + hodnik. Isisavanje zraka provodi se iza ugradenih ormara na hodnik, odnosno u odzracni kana I na hodniku iii kroz sanitarne prostorije. Kod visokotlacnih uredaja nema cirkulacije zraka jer je kolicina zraka vee reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekoma svojstva kondicioniranog zraka.

Uredaji za ventiliranje kuhinja

Velike kuhinje VOl 2052 ~ i s. 458-459. Visina 3-5 m. Gornje dijelove zidova i strop treba ozbukati porozno (nikako uljena boja). Izmjena zraka oko 15-30 puta, paziti na podtlak; zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaea tijela treba odqovarajuce povecano dimenzionirati. Kotlove, stednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za rnasnoce. Kanale svake godine treba cistiti, dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Bez cirkulacijskog provjetravanja. Potrebno je lokalno lozenje i izolacijsko ostakljenje.

t I I I ~L~~~!~~::~---------L c:---1-----~:;u~~~i~r~-----....,--+--->.,~1

c;o I I

=

=

=

=

0 @ Ventilator, kondenzator, @ Zracni vod, optenito [J @) Regulator, opcenito O@ Pumpa za tekucine,
opcenito opcenito
{2j}@ Prigusivac zvuka, opcenito LJ
0 0 Filtar opcenito ;/ @ ® Proizvcdac vodene pare t><J@ Armatura, opcenito
Preklopnik. opcenito
[2J 8) g @ Regulator kolicine 0 @ Kotao za vodu [XJ@ Protocni regulacijski
Pretvarac, grijac zraka strujanja, opcenito venti I (priqusni ventil)
Q [J ~ N@ Povratna armatura,
® Uredaj za vlazenje, @ Mjesac (zraka), cpcenito @ Pretvarac vodene pare opcenito
susenje zraka
0 5J [)<J]@ Armatura sa
W ® @ Prolaz ulaznog zraka @ Izmjenjivac topline s sigurnosnom funkcijom
Separator opcenito kriianjem tokova
materijala [)l(]@ Armatura s rucnim
upravljanjem
t§ CD D @ ~ @ Izmjenjivac topline bez
Ispravljac strujanja Prolaz iz!aznog zraka kriianja tokova 0
materijala @ Posuda opcemto.
£J [§ [=:J ekspanzijska [ediruca
® Komara za mijesanje, ® Zastltna resetka ad @ Stroj za grijanje i
optenito atmosferilija hladenje opcenito 10 I (§ Ventilatorski konvektor,
opcenito
fJ ® Razdjelna komora. 6 @ Senzor. mjerno mjesto {] @ Toranj za hladenje I I@ Industrijski uredaj
opeenito opcenilo opeenito
@-@ Graficki simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1946 T 1
122 Princip prolaza topline kroz neki element gradevine

>--a----<

Opadanje temperature odgovara 11k

Tok temperature u jednoslojnom elementu gradevine

Unutarnja zbuka 0,015 0,7 = 0,02
Zid 0.30 0.22 = 1,36
Vanjska zbuka 0,02 0.87 = 0,02
1/,\ 1,34
1/uI 0,12
1/<>. 0,04
Vanjska 11k 1,56
ibuka
k = _1_ 0,64
11k f'3\ Proracun vrijednosti k viseslojnih elemenata graavine. Primjer: zid ad plinobetona ~ 500 kg/m3 debljine 30 em, ozbukan

A, = 10 A, = 70

A=BO --I

k na mjestu raga = 0.45 k izmedu rogova = 0,95

_ 10 70

km - 80 . 0,45 + 80 0.95

= 0,056 + 0.83 = 0,89

Proracun prosjecnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa graaevine. Primjer: kosi krov izgradenog potkrovlja

Termoizolacija

Opadanje temperature odgovara 11k

® Tok temperature u viseslojnorn elementu gradevine

®

Tok temperature kao ®, ali karikirani prikaz elementa gradevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). Tok temperature je u cije- 10m elementu gradevine linearan

k=1,42 k=1,06

24em~0 36cm so

(suplj.opeka)

k = 0,46 24em so

+ 5 em stiropor

k = 4.6 . k = 2.6

staklo 6 mm IzolaciJsko staklo 2 x 6mm

Tok temperature u razlicito termoizaliranim elementima gradevine za unu~arnju temperaturu 901 = 280 i vanjsku teperaturu Sa = 12° Temperatura 9w, unutarnJe povrsine zida je toliko visa koliko je bOlja termoizolacija.

(j)

TERMOIZOLACiJA POJMOVI - MEHANIZMI

Svrha je termoizolacije:

- udobnost; zastita Covjeka od previse i premalo topline,

- usteda energije za grijanje,

- zastita od ostecenia gradevine koja nastaju zbog nedovoljne iii poqresno

postavljene termoizolacije pa nastaju termieka strujanja, a prije svega kondenzacija vodene pare.

Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijasnjern sustavu kcal].

Kolicina topline, navodi se u Wh [=1,16kcal]; temperatura DC; razliketemperature K (kelvin; prijasnja dimenzija grd); 1, 16Wh (= 1 kcal) podize temperaturu 1 OOOg vode za 1 K_

Izmjena tophne konvekeijom (prijenos topline), vodenjem, zracenjem i difuzijom vodene pare; rnoze se termoizolacijom usporiti ali ne sprjjeciti Koefieijent toplinske vodljivosti A u jedinieama W/mK [kcallmhK] specificno je svojstvo gradiva; sto je manji taj broj, manja je i toplinska vodljivost. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrze i dodatke za prakticnu primjenu; "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti!

otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m2 KIW 1m2 hKlkcal]] specificna je vrjjednost za debljinu sloja: 1/A = dill. (d = debljina sloja u m); moze se jednostavnije proracunati rnnozeniern debljine sloja d' (u em) s faktorom 0" 1/A= d' . 0'. Koefieijent otpora prolazu topline vazan je za postivanje odredaba DIN-a 4108, za tok temperature u elementu gradevine i za ostecenja zbog kondenzaeije (--> dolje).

Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element gradevine, "qranicni" sloj zraka. ~to je manja brzina kretanja zraka, toliko je veta vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/aa) 0,04 (ako postoji vanjska obloga 0,08). Na unutarnjoj strani eiementa (1/a;).

Otpor prolazu topline 11k u jedinicama m2 K/W [m2 hKlkcal] jest zbroj otpora jednog elementa gradevine prolazu topline: 11k = 1/ai + 1/A + 1/aa (njegova reciproena vrijednost k - koefieijent toplinske vodljivosti - daje u W/m2 K [kcal/m2hK] gubitak topline kroz element gradevine i sluzi kao osnova za proracune grijanja).

Koeficijent tophnske vOdljivosti k u jedinicama W/m2 K [kcallm2hK] Reciproena vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 11k danas je najvazniji brojeani podatak za proracun termoizolaeije; njegova je velicina za razne slucajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama 0 termoizolaeiji" Ista velicina sluzi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. Izvedena je velicina I<",(F+W) = srednja velicina "prozor + zid"; proraeunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti:

km(F+W) = (kF' FF+ kw) . (FF+ Fw)

km = srednja vrijednost koefieijenta toplinske provodljivosti omotata zgrade izracunan iz podjednakih udjela F i k - vrijednosti sastavnih dijelova omotata: zid (W), prozor (F), krov (D), povrsine poda na tlu (G) i povrSine stropa u dodiru sa zrakom (DL), uzevsi u obzir minimalne faktore za povrSine krova i podova na tlu:

kw' Fw + kF . FF + kOL . FOL + 0,8 ko . Fo + 0,5 ~ . FG

1<",=

Fw + FF + FOL + Fo + FG

Prolaz topline kroz jedan element gradevine: stanovita kolieina topline svladava unutarnji granicni sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju povrsinu elementa; svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosize vanjsku povrsinu elementa; svladava vanjski granicni sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. --> G)

Razlika izmedu vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 11k --> @

1 primjer: 1/a; + 1/A + 1/aa = 0,13 + 0,83 + 0,04 = 1,00 1/a; 1/A 1/aa=13%+83%+4%

Pri razlici od 40 K izmedu vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a; 13%·40 = 5,2 K

1/A 83%' 40 = 33,2 K

1/aa 4%'40= 1,6K

2. prirnier uz 1/A od 0,33 bio bi odnos

0,13 0,33 0,04=26% 66% 8%

U tom slutaju na unutamji granicni sloj zraka otpada 26% 40 = 1 0,4K, sto znaci da je povrsina zida za 10,4 K hladnija od zraka u prostoriji!

Prema tome, koliko je slabija termoizolacijska moe elemenla gradevine, toliko je niza temperatura unutarnje povrsine elementa --> CD i toliko lakse dolazi do pojave kondenzata vode.

Promjena temperature ovisi 0 toplinskom prigusenju pojedinih slojeva, pa se moze prikazati pravcem ako su slojevi ertani u mjerilu velicina svojih termoizolacijskih svojstava ~ ®, @; tako se mogu zakonitosti lakSe utvrditi. Promjena temperature nije samo vazna kad je posrijedi kondenzaeija nego je vazna i za termicke dilalacije elemenata gradevine ~ s. 124.

123

"

~ 40

"

"

~30

~

~ 20 ~

10

e = 28' Tokte
r- Uw" =~::s
I 10' K
'- '"
" 0'
:/WJ 70% ',.". ~
I iJ-//, 50% \' e,
.s: 30%
~~~:;.' 'i'... Max.
~~ ~ "'- kolici
U -10 10 20 30 40

Temperatura zraka (OC)

CD

Kollcina vodene pare u zraku pri razlicito] relativnoj vlaznosti zraka

o 000 0!fi'" 0 0 0 0 0 0 ••••• •. '." 0 0000 ••••• . 000000

•••••••••••••••• I?\ Relativna razlika tlaka pare (razlika \::!.) parcijalnog tlaka pare) rnedu stra-

nama elemenata gradevine

I Temp. 'C

26,9 40,9 62,3 88,9

125,2 173,9 238,1 323,0

max. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m')

-10

- 5

± ° ± 5

+ 10 + 15 + 20 + 25

® Parcijalni tlak vodene pare u zraku

tzvana

mbar 25

I Iznutra I

I

10

20

15

Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. moguceg, nema kondenzata

mbar 25

10

20

15

®

Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje, pada prema van = dobro!

@

Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu gra"evine

124

mperalure

= g' = 12'

moquca na vlage zraku

Iz toka temperature u elementu gradevine proizlazi krivulja max. kolitine vodene pare koja dilundira kroz element

•••••••••••

•••••••••• ••••••••••• ••••••••••• ••••••••••• •••••••••••

0000000000

00000000000

Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) medu stranama elemenata gradevine

I Vanjska Relativna vlaznost zraka
tempera-
tura ('C) 50 60 70
-12 33,5% 25% 17,8%
-15 30,8% 23% 16,2%
I -18 28,4% 21% 15,0% ® Max. udio granicnog sloja zraka odn. do granice pare ("x")

lzvana

mbar 25

I Iznutra I

J

20

15

10

®

Prevelik udio granicnog stoja zra a uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu gradevine. X=max. dopusteni udio granicnog sloja zraka

®

Pogresan raspored slojeva: laktor rasporeda = nagib krivulje, uzdize se prema van = kondenzat u unutrasrjjosti elemenata gradevine

®

Dodatna parna brana na topioj strani sprecava stvaranje kondenzata. X=max. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane

TERMOIZOlACIJA DIFUZIJA VODENE PARE

Vodena para, plinovito agregatno stanje vode, nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelista i isparavanjem pri svakoj temperaturi; toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Vodena para u zraku nije vidIjiva ("oblaci vodene pare" kapljiee su koje lebde u zraku).

Zrak moi:e primiti samo odredenu kolicinu vodene pare: ta kolicina je veca pri viso] temperaturi. Relativna vlaznost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najvece moqucs kolicine pri toj temperaturi. Kad temperatura pada, raste relativna vlaznost ako kolicina vodene pare ostane ista,

Primjer kolicina vodene pare u zraku 12,3 mbar zrak 20°C; 12,3 mbar 123,4 rnbar = 52% zrak 15°C; 12,3 mbar I 17,5._mbar = 72% zrak 10°C; 12,3 mbar 112,3 mbar = 100%

Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala, vodena bi se para kondenzirala u tekucu vodu: na taj nacin nastaje rosa, vrlo dekorativna na rui:inim latieama. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosize 100% naziva rosistern rnjesavine zraka i vodene pare.

Atmosferski tlak iznosi 1 bar iii 1000 mbara (nazvano i hektopaskal); u rniesavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para - pareijalni tlak pare. Iz prakticnih razloga ta se velicina upotrebljava kao podatak 0 kolicini vodene pare u zraku (v.g. ---'> tablica @),jersetime razmatranja 0 difuziji mogu jednostavnije prikazati (0,6 mbar ~ 1 9 vode/kg zraka). Razlike pareijalnog tlaka pare -> @ dakle su samo razlicite kolicine molekula vodene pare pri istorn ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tlakova u smislu parnog kotla -> 8) npr u mjehurima hidroizolaeije krova ---'> s. 89 i dalje).

Razlicif parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednaciti difuzijom, tj. prolazom kroz elemente graaevine i njihove slojeve. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije j.l d (em, m); on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor; izracunava se kao umnoi:ak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora u.

Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare; analogno protoku temperature u elementu graaevine dijeli se i pad tlaka na pojedine 510- jeve proporeionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. Granicni slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0,5 em, unutarnji 2 em) zanemariti.

Primjer Unutra 20°/50% ~ 11,7 mbar, vani - 15°/80% ~ 1,3 mbar

Razlika 119 - 14 = 10,4 mbar

,I d 4,5 24 = 108 em 94,7% 105 = 9,8 mbar j.l d 6 1,0 = -:-:-6~e,-,-m:__--:-::,5?',=3-,:,%,-105 = 0,6 mbar

114 em 100,0%

lid 24 em;

Unutarnja i:buka 1,5 em;

Primjeri difuzije

Da bi se izbjegle ostecenosti graaevine, treba sprijeciti kondenzaeiju na njenim elementima. Kondenzaeija nastaje tame gdje stvarna kolicina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moquca. U primjerima (j) - ® prikazan je element graaevine sa svojim granicnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. 123); zakrivljena erta pokazuje najveci rnoquci parcijalni tlak pare, zadan praveem protoka temperature. Da bi se izbjegla ostecenja, vai:no je:

• Dovoljna termoizolacija

U primjeru (j) jednoslojni je element bez kondenzacije; u primjeru ® nastaje kondenzat na unutrasnjoj strani elementa jer je udio granicnog sloja zraka ocito prevelik. Granicni sloj zraka ne smije prijeci odredeni dio X ukupnog otpora prolazu topline 11k -> @.

• Ispravno postavljanje slojeva

Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je rnoquce strm, a s vanjske blag -> @; u protivnom dolazi do kondenzaeije -> 6~ Taj nagib proizlazi iz faktora slojeva j.lA s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog otpora, dobar prolaz topline = visoki faktor sloja ,IA. izvana nizak faktor difuzijskog otpora, los prolaz topline = nizak faktor sloja ilA.

-Parna brana na pravom mjestu

Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani, tame ce doci do ukupnog pada tlaka pare; posljediea je kondenzaeija -> ®, i:eli Ii se to sprijeciti, treba parnu branu ugraditi 5 unutarnje strane, pri cemu slojevi ispred brane ne smiju prernasiti odredeni dio X ejelokupnog otpora prolazu topline 11k ->@

IZJFIIIJ .1/ZZdI2Ll lbuka .IZ21vZZZI PZZZIE21

rZJff:ZJ

CD

Masivni zid bez termoizolacije

Hidroizolaeija

Parna brana

Vani

[ Zbuka Masivni krov s paronepropusnim pokrovom

Iznutra

Otpor prolazu topline 11k elementa qradevine

Debljina -Koefic Difuzijski

sloja termoizo- otpor laeije

d (em) 1).1 d: D p d (em)

Iznutra Gran. zr. sloj izvana -

Beton (2200 kg/mJ) 10 0,047 600
Stiropor tip 040 4 1,0 200
l:buka 1,5 0,02 15 r-3
Gran. zr. stoj iznutra - 0,12 -
-1-i~ Ukupno 11,=1.120 815
Difuzijski otpor
elemenla gradevine
~~·d
Izvana Iznulra -2
/// Postojecl tlak pare
->. tznutra uz relativnu
vlaznost zraka ad
/ // t-l00%
,-
/ l//// 80%
,_ -1
/ //// I 60%
-
/ Pcstcjec V / // II 40%
pritisak - 1
»: pare
izvana
I I 111111 lzvana

+80 e: + 60 ~ + 40 .3 + 20 ~

~ ± 0

~ - 20

25 20

15 10 5

DetalJ I

Redoslijed etojeva ad izvana

prema unutra

0,04

Detaf II

100 200 300 1000

Difuzijski otpar :r~l· d (em)

Detalj III

® Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu

lzvana

Zbuka (sintelika)

mbar mbar
r5 25
20 20
15 15
10 10 Nosac zbuke (staklena vuna)

Termoizolaeija

Iznulra

[ Zbuka

tA\ Masivni zid s paronepropusnom \:!.) lasadom

ravena

®

Na unutarnjoj povrsini vanjskog ugla stvara se kondenzat

8etonski zid izvana

®

Na velikoj vanjskoj povr~ini toplinskog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici povr~ine)

Azbesteementne place

Zracni prostor

Termolzolaciia

......................................

............... .

~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:::::::::~:f~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:~:f)~.~

®

Zbuka Masivni zid s ventiliranom lasadnom oblogom

.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:::.

. .

,':::::::::::::::.::":'-'

.................... ...................

Iznutra

Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat

lzvana

Belonski zid iznutra

®

Pri velikoi unutarnjoj povrsini toplinskog mosta je gubitak topline pO jedinici povrsine znatno manji

TERMOIZOlACIJA NACINI GRA£lENJA

Nacin gradenja bez parne brane ---'> CD

Uobicajeni nacin gradenja ne sadrzi slojeve koji sprecavaju prolaz pare. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija, faktor Ie smanjuje se iznutra prema van. Za vrlo vlazne prostorije (npr. zatvoreni bazeni) treba analiticki iii graficki provjeriti tok tlaka pare ---'> @.

vazno: na vanjskoj strani kod normalne zbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posrnicna naprezanja. Stoga treba upotrijebiti zbuku armiranu staklenim vlaknima ---'> @ (ne za zatvorene bazene ---'> 5.261-262).

Nacin gradenja s parnom branom ---'> @

Novi je nacin gradenja ("topli krov", "topla fasada") 5 vanjskim 510- jem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (---'> s. 124);kod vertikalnih elemenata tesko je izvedivo, pa je u tom slucaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). vazno: terrnicka izolacija, ukljucivo granicni sloj zraka slojeva do parne brane, ne smije prijeci odredeni dio ukupnog otpora prolazu topline ---'> s. 124. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajucirn slojem zastititi parnu branu od mehanickih ostecenja ---'> s. 92 i dalje. S obzirom na cinjenicu da na unutarnjo] strani parne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla, nego samo parcijalni tlak pare ---'> s. 125, preporuceno "izjednacerije tlakova" pornocu tog sloja cesto je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednacenje tlaka ispod pokrivaca ravnog krova ---'> s. 92 i dalje).

Nacin gradenja s ventiliranom fasadom ---'> ®

Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu Y 2 cm; funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% izmedu ulaza i izlaza zraka).

Kad je manji pad, potrebna je parna brana (raspored ---'> nacin gradenja 5 parnom branom) 5 difuzijskim otporom f.L . d unutarnje obloge:ii 10m (kod zatvorenog bazena :ii 100 rn), jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao nacin gradenja bez parne brane. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak!

Topli mostovi su dijelovi elementa gradevine u kojima je termoizolacijski ucinak manji od okolnoga. Tako raste dio otpora prolazu topline granicnog sloja zraka na tom mjestu, pa temperatura na povrsini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i rnoze doci do kondenzacije (---'> s. 123). Porast troskova grijanja zbog toplinskog mosta beznacajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jed nostrukih prozora koji se takoder moraju smatrati toplinskim mostovima. (---'> 5.123 0).

Da bi se izbjegao kondenzat na povrsini gradevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i 51.), mora se povisiti temperatura na unutarnjoj povrsini toplinskog mosta. U tu svrhu rnoguci su naclni: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomocu termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoce'' (povecan]s terrnoizolacije smanjuje postotni udio granicnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 11k);

Povecanje dovoda topline prema toplinskom mostu povecanjem njegove unutarnje povrsine, okolinom koja je dobar vedic topline iii dovodenjem toplog zraka. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline l/c, u odnosu na toplinski most, a time i udio granicnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 11k.

Tipicni su primjeri prikazani na ® . Medutim, i uobicajeni vanjski ugao ---'> @ predstavlja toplinski most jer je tamo, obrnuto nego kod @ maloj unutarnjoj povrsini koja prima toplinu pridruzena velika vanjska povrsina koja predaje toplinu; tome se pridodaje i cinjenica da je termoizolacijski kapacitet granicnog sloja zraka u uglovima znatno veci nego na sirokoj povrslni,

Na zidovima s minimal nom termoizolacijom zbog toga ce na uglovima zgrade cesto doci do pojave kondenzata i plijesni.

lznutra

125

Naziv i skica

Arm. bet. rebrasla ploca (bez Zbuke)

1. Armirani betcn

Debljina Olpor prolazu
S lopline l/A
m' Klw
u pro-I na naj-
sjeku povolj-
nijem
mm mjeslu
120 0,20 0,06
140 0,21 0,07
s1 160 0,22 0,08
180 0,23 0,09
200 0,24 0,10
220 0,25 0,11
250 0,26 0,12
120 0,16 0,06
140 0,18 0,07
160 0,20 0,08
180 0,22 0,09
200 0,24 0,10
220 0,26 0,11
240 0,28 0,12 :::7~ ~==~ 3==~ 13==1;: 13'c
~ 1-(62~50)- -(62~50)- 1--(62~50)- I- Arm. bet. ploca s gredieama (bez ibuke)

I

Blokovi s polpun. ispunjenim sljubnieama prema DIN 4159

2. Arm. bet. ploca s rebrima i gredieama prema DIN 1045 sa supljim opekarskim elemenlima prema DIN 4160

] Dd DO DO DO ~OD 01
300 300 300 300 300 Suplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprecnim rebrirna (bez zbuke)

~I~FO DO ~FD 091 ~g8~ 01
:::J 00 00 00 00 01
300 300 300 300 300 Blokovi s djelom. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159

3. Sirop ad arm. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element. prema DIN 4159

115 140 165 190 225 240 265 290

0,15 0,18 0,21 0,24 0,27 0,30 0,33 0,36

0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,13

0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,13

(Bezibuke)

4. Arm. bet. suplje grede prema DIN 1045

115 140 165 190 225 240 265 290

0,13 0,16 0,19 0,22 0,25 0,28 0,31 0,34

:I DOO(D DO OeD 0 {

0,Q3 0,04 0,05

CD Olpor prolazu topline (koel. lermoizolaeije) l/A (m" Klw)

65 0,13

80 0,14

100 0,15

Vrsta betona Prostorna Debljina (em)
masa
kg/m' 12,5 18,75 25,0 31,25 37,5
Plino-, pjenobeton 400 0,89'" 1,34" 1,79" 2,23" 2,68"
laki beton, ocvrsnut 500 0,78'" 1,17" 1,56" 1,95' 2,34'
parom, plinobeton 600 0,66'" 0,99" 1,32' 1,64' 1,97
ocvrsnut parom 800 0,54" 0,82' 1,09 1,36 1,63
Armirani laki belon 800 0,41" 0,63' 0,83' 1,04 1,29
kompaktan, uz primjenu 1000 0,33" 0,49' 0,66 0,82 0,99
ekspandirane gline iii 1200 0,25 0,38 0,50 0,63 0,79
.kriljevca itd., bez 1400 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60
kvarcnog pijeska 1600 0,17 0,26 0,34 0,43 0,51
Laki beton s poroznim 600 0,57'" 0,85" 1,14 1,42' 1,70
agregatom bez 1000 0,35 0,52 0,69 0,87 1,04
kvarenog pijeska 1400 0,22 0,33 0,44 0,55 0,66
1800 0,14 0,20 0,27 0,34 0,41
Armirani beton (2400) 0,06 0,09 0,12 0,15 0,18
, ~ 200 kg/m' Povrsinska leiina ukljucivo zbuka
,. ~ 150 kg/m' Povrsinska teiina ukljucivo zbuka
,., ~ 100 kg/m' Povrsinska leiina ukljucivo ibuka Otpor prolazu top line (koel. termoizolacije) l/A (m"Klw) vehkoformalnoh betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog belona (npr. za balkone) poboljsava lermoizolaciju za do 68,3%.

126

DETAlJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID

Opcenito: ako se termoizolacija ugraduje s vanjske strane, ne upotrebljavati mineralne zbuke nego oblogu s ventiliranjem ~ ® iii zbuku na bazi sintetike (pojacana staklenim predivom), eventualno sa zavrsnirn slojem mineralne zbuke.

Kriticni detaiji: klizna spojnica na prikljucku ravnog krova ~ s. 90 i dalje nuzna je termoizolacija kako bi se ustedjeli troskovi grijanja (tanji zid, visa temperatura); spoj prozora sa zidom ~ @. Posebni sluca]: vlazne prostorije (npr, zatvoreni bazen): [aca termoizolacija; najveci udio X unutarnjih slojeva (qranicni sloj zraka, slojevi do parne brane ~ s. 123) treba smanjiti. U ovom je slucaju sinteticna zbuka suvise paronepropusna pa je prikladnija venti lirana fasada ~ @ilinacin gradenja's parnom branom ~ @.

tzvana

UnutamJatbuka

Viseslojni zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani

® Viseslojni zid bez parne brane

® Drveni krov hale (hladni krov)

@ Kosi krov s masivnim stropom

ravena

~"ka

Zid s parnom branom na unutarnjoj strani

uvana

Iznutra

® Priklju6ak prozora

(J) Termoizolacija nise za grijate bjelo

®

Celicnl krov hale s aluminijskim pokrovom (hladni krov)

'rerrrcacrecaa Popreeoi

vanJskog ruba presjek

etropa

® Kosi krov s drvenim grednikom

PRORACUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994, DIN 4108

ogledni projekt BEL, investitor: Neufert

1.1 pojedinacni/dvojni objekt, unutra ~ 1 DoC Stambena zgrada

Predqotovljeni objekt: ne

Svijetla visina prostorija: :5 2,60 m Uredaj za ventilaciju: (nema)

Tlocrtna povrsinaAG: 154,95 m2 (AG proracunato prema WSVO) Grijana zapremina: 535,864 m3

Oznaka:

Tip zgrade:

Proracun volumena:

V1 EG

V2 - odbivsi EG V3 UG

11,39 X 11,39 X 2,5 324,33 m3

- (1,12 X 3,55 + 1,39 X 4,01) X 2,50

3,51 X 3,26 X 2,4 27,46 m3

V4 DG (povrsina kao EG) 120,2 X 3,46/2

207,95 m3

Ukupni grijani volumen zgrade:

535,86 m3

Proracun povrsina elemenata gradevine Element: vanjski prozori na sjeveru

A1 we

A2 Kuhinja

0,51 x 0,50 1,26 x 1,20

0,26 m2 1,51 m2 1,79m2 5,B5 m2

A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0,89 x 2,01 A4 Roditelji 2,76 x 2,12

Ukupna povrsina elementa:

9,41 m2

Element: vanjski prozori lstok 1 zapad

A 1 Stanovanje 2,01 X 1,40

A2 Hodnik 1,01 X 1,40

A3 Djeca 1,26 X 1,40

A4 Kupaonica 1,01 X 1,01

2,81 m2 1,41 m2 1,76 m2 1,02 m2

Ukupna povrsina elementa:

7,01 m2

Element: vanjski prozori na jugu

A1 Stanovanje 4,01 X 2,12

8,50 m2

Element: krovni prozor

A1 AF

3,28 m2

1,14x1,44x2

Element: ulazna vrata

A1 AT

3,50 m2

1,65 X 2,12

Element: vanjski zid poroton 36,5 em

A1 AWEG (11,99+11,99+1,12+10,87

+ 1,39 + 10,60) X 2,8 134,29 m2

- 9,4071 - 9,41 m2

- 7,0121 - 7,01 m2

- 8,5012 - 8,50 m2

- 3,498 - 3,50 m2

A2

-povrsina AF sjever

-povrsina AF ist./zap.

-povrsina AF jug

-povrsina AF sjever

A3

A4 A5

ulazna vrata

A6 zabatne strane DG 11,99 X 3,46

41,49 m2

Ukupna povrsina elementa:

147,35 m2

Element: vanjski zid stubiste > teren

A1 AW stubiste 3,51 X 2,65

9,30 m2

Element: krov

A1 krov

A2 -povrsina AF4

163,06 m2 - 3,28 m2

11,99x13,6 - 3,2832

krovni prozor

l.J_kupna povrsina elementa:

159,78m2

Element: pod stubtsta

TERMOIZOLACIJA

3,51 x 3,26

11,44 m2

A1 Pod stubista

Element: strop iznad podruma

143,76 m2 - 9,55 m2

Ukupna povrsina elementa:

A1 strop iznad podruma 11,99 x 11,99

A2 -odbitak -(1,12x3,55+1,39x4,01)

134,21 m2

Rezultati pojedinlh elemenata gradevine Element: unutarnjni zld stubista > UG

A1 stubisni zidovi UG

(3,51 + 3,26 + 3,26) x 2,65

26,58 m2

Vanjski prozorl sjever

Staklo:

Vrijednost kv g-faktor:

specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1,6 W/(m2K)

Okvir:

0,60

Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr

do 2,0

Grupa materijala za okvir: 1

Vrijednost kr 2,0 W/(m2K)

Vrsta elementa:

Ispred grijaceg tijela: , Orijentacija:

Povrsina:

Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana:

Solarni dobitak:

Vrijednost kF.eq:

Vrijednost k:

prozori, vrata - prozori ne

sjever/zasjenjeno 9,407 m2

~ 15%, < 40% 0,000 m2K/W 0,000 m2K/W 415,418 kWh/a 1,030 W/(m2 K) 1,600 W/(m2 K)

Rezultati proracuna:

Dop. vrijed. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.

Dop. vrijed. kF prema VVSVO:

Dop. vrijed. kv prema VVSVO: 3,400 W/(m2 K) Element odgovara WSVO za taj tip gradevine

Vanjski prozori istokizapad:

Staklo:

Vrijednost kv g-faktor:

specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1,6 W/(m2K)

Okvir:

0,60

Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr

do 2,0

Grupa materijala za okvir: 1

Vrijednost kr 2,0 W/(m2K)

Vrsta elementa:

Ispred grijaceg tijela:

Orijentacija:

Povrsina:

Udio okvira: 1/a iznutra: lIa izvana:

Solarni dobitak:

Vrijednost kF.eq:

Vrijednost k:

prozori, vrata - prozori ne

istok

7,012 m2

~ 15%, < 40% 0,000 m2K/W 0,000 m2K/W 532,218 kWh/a 0,610 W/(m2 K) 1,600 W/(m2 K)

Rezultati proracuna: kao vanjski prozori sjever

127

Suplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 115 0,15 0,06

bez poprecnih rebara (bez zbuke) 140 0,16 0,07

165 0,18 0,08

s1
190 0,24 0,09 @
225 0,26 0,10
240 0,28 0,11
sl 265 0,30 0,12
290 0,32 0,13 Vanjski prozor, jug

specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1,6 W/(m2 K)

0,60

Staklo:

Vrijednost kv: g-faktor

Okvir:

okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr = 2,0

Grupa materijala za okvir Vrijednost kr

1

2,0 W/(m2K)

Vrsta elemenata:

Ispred grijaceg tijela:

Orijentaeija:

Povrsina:

Udio okvira: l/a iznutra: l/a izvana:

Solarni dobitak:

Vrijednost kFeq:

Vrijednost k:

I

prozori, vrata-prozori ne

jug

8,501 m2

<: 15%, < 40% 0,000 m2 K/W 0,000 m2 K/W 938,532 kWh/a 1,060 W/(m2 K) 1,600 W/(m2 K)

Krovni prozor

Rezultat proracuna: kao vanjski prozori sjever

Staklo:

Vrijednost kv: g-faktor'

izolacijsko staklo LlR preko 10-16 mm 2,1 W/(m2 K)

0,70

Okvir

okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr = 2,0

Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr:

1

2,0 W/(m2 K)

Vrsta elemenata:

Ispred grijaceg tijela:

Orijentacija:

Povrsina:

Udio okvira: l/a iznutra: l/a izvana:

Salami dobitak:

Vrijednost kFeq:

Vrijednost k:

krovni prozor, nagib krova > 150 ne

istok

3,283 m2

<: 15%, <40% 0,000 m2 K/W 0,000 m2 K/W 290,727 kWh/a 0,854 W/(m2 K) 2,000 W/(m2 K)

Ulazna vrata

Rezultat proracuna: kao vanjski prozori sjever

Staklo:

Vrijednost kv: g-faktor

izolaeijsko staklo LlR preko 10-16 mm 3,0 W/(m2 K)

0,50

Okvir:

Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr

okvir grupe 2.1 betonski iii metalni profili s atestom za kr 2,0 do 2,8

2.1

2,8W/(m2K)

Vrsta elemenata:

Ispred grijaceg tijela:

Orijentaeija:

Povrsina:

Udio okvira: l/a iznutra: l/a izvana:

Solarni dobitak:

Vrijednost kF.eq. Vrijednost k:

vanjska ostakljena vrata, okvir < 30% ne

sjever, zasjenjeno 3,498 m2

<: 15%, <40% 0,000 m2K/W 0,000 m2K/W 128,726 kWh/a 2,425 W/(m2 K) 2,900 W/(m2 K)

Rezultat proracuna: kao vanjski prozori sjever

Vanjski zid poroton 36,5 em (redoslijed slojeva iznutra prema van):

Brojcana oznaka grad iva d Je P ,L d/Je

[m] [W/mK] [kg/m3] [1] [m2 KIW]

1200

10

0,04 10

800

5

2,28 15 0,02

1100

50 200

Vrsta elemenata gradevine:

Povrsinsko grijanje:

Povrsina:

Masa po m2:

128

vanjski zid, opcenito ne

147,355 m2 326,500 kg

l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijednost k:

TERMOIZOlACIJA

0,130 m2 K/W 0,040 m2 K/W 0,398 W/(m2 K)

1,67

Rezultat proracuna:

Dopustena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabliea 1 Element odgovara DIN 4108.

Dopustena vrijednost k prema WSVO:

Element odgovara WSVO za taj tip gradevine

1,390 W/(m2 K)

nema zahtjeva

Vanjski stub'sni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van)

Brojcana oznaka gradiva d Je p f1 d/Je

[m] [W/mK] [kg/m3] [1] [m2 KIW]

1 KLB lakiklima - blokovi W6 - NB, prostorna

masa 0,6, LM 21 0,3000 0,180

2 Polistirol, ekstrudirana smjesa

600

5 10

0,0200 0,040

25

80 250

0,50

Vrsta elemenata:

Povrsinsko grijanje Povrsina:

Masa po m2. l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijednost k:

vanjski zid u terenu ne

9,301 m2 180,500 kg 0,130 m2 K/W 0,000 m2 K/W 0,435 W/(m2 K)

Rezultat proracuna:

kao vanjski zid poroton 36,5

Krov, dijelovi presjeka

UdioTDW

Oznaka

12% 88%

rogovi medupolja

Vrsta elemenata:

Povrsinsko grijanje Povrsina:

l/a iznutra:

l/a izvana:

Vrijednost k:

krov/strop prema vanjskom zraku odozgo, neventilirano

ne

159,781 m2 0,130 m2 K/W 0,040 m2 K/W 0,250 W/(m2 K)

Rezultat proracuna:

0,790 W/(m2 K)

Dopustena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab. 1 Element odgovara DIN 4108.

Dopustena vrijednost k prema WSVO:

Element odgovara WSVO za taj tip gradevine

nema zahtjeva

Krovni rogovi, dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van)

Brojcana oznaka elementa d Je P fl d/Je

[m] [W/mK] [kg 1m3] [1] [m2 KIW]

1 Gipskarton place DIN 18180

0,06

2 Polietilen folije debljina <: 0,1 mm

3 Polistirol (PS) - tvrda pjena (stiropor)

4 Smreka, bor, jela

0,0120 0,210

900

8 8

0,00

1,12 50 1,08

Vrsta elemenata:

Povrsinsko grijanje Povrsina:

Masa po m2: l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijednost k:

0,0005 0,300

0,0400 0,035

0,1400 0,130

o 100000 100000

15 20

600 40

40

Rezultat proracuna

19,147 m2 95,400 kg 0,130 m2 K/W 0,040 m2K/W 0,408 W/(m2 K)

Dodatni zahtjevi za lake elemente dopustenih vrijednosti k prema DIN 4108/2, tab!. 2:

Masa po jedinici povrSine:

(slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.

0,585 W/(m2 KJ 10,80 kg/m

Dopustena vrijednost k prema WSVO:

Element odgovara WSVO za taj tip gradevine

nema zahtjeva

Krovna polja • dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van):

Brojcana oznaka grad iva d Je p f1 d/Je

[m] [W/mK] [kg 1m3] [1] [m2 KIW]

1 Gipskarton place DIN 18180

0,06

2 Polietilen folije debljine <: 0,1 mm

0,0120 0,210

900

8 8

0,0005 0,300

o 100000 100000

0,00

3 Polistirol(PS)-tvrda pjena

(stiropor) 035 0,0400 0,0350

15

20 50

1,14

4 Izolaeijski materijal ad mine-

ralnih/biljnih vlakana 040 0,1200 0,040

50

3,00

Vrsta elementa:

Povrsinsko prianjanje:

Povrsina:

Masa po m2: l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijednost k:

krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano

ne

140,607 m2 17,400 kJl 0,130 m K/W 0,040 m2 K/W 0,229 W/(m2 K)

Rezultat proracuna:

kao za krov

Pod stubista (redoslijed slojeva iznutra prema van):

1 Cementni estrih

Brojcana oznaka gradiva d Je P fl

1m] [W/mK] [kg 1m3] [1]

0,03

2 Normalni beton prema DIN 1045

en: 1m2 KIW]

0,0400 1 ,400

2000

15 35

0,1600 2,100

2400

70 150

0,08

3 Polistirol(PS)-tvrda pjena

(stiropor) 040 0,0400 0,040 -

15

20 50

1,25

Vrsta elementa:

Povrsinsko prianjanje:

PovrSina:

Masa po m2: l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijed nost k:

pod na zemlji ne

11,443 m2 464,750 kg 0,170 m2 K/W 0,000 m2 K/W 0,656 W/(m2 K)

Rezultat proracuna:

0,930 W/(m2 K)

Dopustena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab!. 1 Element odgovara DIN 4108.

Dcpustena vrijednost k prema WSVO:

Element odgovara WSVO za taj tip gradevine

nema zahtjeva

Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van):

Brojcana oznaka grad iva d Je p

[m] [W/mK] [kg/m3]

1 Kerarnicke plocice 0,0100 1,000 2000

300 0,01

400

15 0,05

35

2 Cementni estrih 0,0700 1 ,400 2000

3 Polietilenska folija debljine <: 0,1 mm

0,0020 0,300

° 100000 100000

0,01

4 Polistirol (PS) - tvrda pjena

(stiropor) 040 0,1000 0,040

5 Normalni beton prema DIN 1045

15

20 50

2,50

0,1600 2,100

2400

70 150

0,08

Vrsta elementa:

Povrsinsko prianjanje:

Povrsina:

Masa po m2: l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijednost k:

strop iznad podruma (podrum nije grijan) da

135,210 m2 545,500 kg 0,170 m2 K/W 0,170 m2 K/W 0,335 W/(m2 K)

Rezultat proracuna:

Dopustena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl, Element odgovara DI N 4108.

Dopustena vrijednost k prema WSVO:

Element odgovara WSVO za taj tip gradevine

0,810 W/(m2 K) 0,350 W/(m2 K)

TERMOIZOlACIJA

Unutarnji zid stubista iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van):

Brojcana oznaka gradiva d Je p f1 d/Je

[m] [W/mK] [kg 1m3] II] [m2 KIW]

1 Gipsana i:buka bez 0,0150 0,350

dodataka

2 Vapnenc-pjescani blokovi i

ploce, DIN 106/1+2, 1.400 0,2400 0,700

3 Polistirol(PS )-tvrda pjena

(stiropor) 035 0,0200 0,035

1200

10 10

5 10

20 50

8 8

0,04

1 Gipsana i:buka bez 0,0150 0,350

aditiva

2 Poroton - suplja opeka, sljubnice

ispunjene, prostorna 0,3650 0,160

masa 0,80, LM21

3 Zbuka od umjetne 0,0150 0,700

smale

1400

0,34

15

0,57

4 Gipskartonske ploce DIN 18180

0,0120 0,210

900

0,06

Vrsta elementa:

Povrsinsko prianjanje:

Povrsina:

Masa po m2: l/a iznutra: l/a izvana:

Vrijednost k:

Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor. ne

26,579 m2 365,100 kg 0,130 m2K/W 0,130m2K/W 0,785 W/(m2 K)

Rezultat proracuna:

Dopustena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab!. t Element odgovrara DIN 4108.

Dopustena vrijednost k prema WSVO:

element odgovara WSVO za taj tip gradevine

1,960 W/(m2 K)

nema zahtjeva

Pregled razmatranih elemenata gradevine

Oznaka elementa A

[m2]

Vrijednost k [W/m2K]

lidovi

Aw

Vanjski zid poroton 36,5 em

147,35

1,0

0,398

Ukupno Bocni zidovi

147,35 AAB

Unutarnji zid stubista iznad suterena 26,58

0,5

0,785

Ukupno 26,58

Prozori AF

Vanjski prozori sjever 9,41

Vanjski prozori istok/zapad 7,01

Vanjski prozori jug 8,50

Krovni prozori 3,28

Ulazna vrata 3,50

1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

1,600 1,600 1,600 2,000 2,900

Ukupno 31,70

Krovovi/stropovi AD

Krov 159,78

0,8

0,250

Ukupno

Elementi prizemlja zgrade

159,78 AG

Vanjski zid stubista iznad terena Pod stubista

Strop iznad podruma

9,30 11,44 134,21

0,5 0,5 0,5

0,435 0,656 0,335

Ukupno

154,95

Sveukupno

520,37

185,86

Pregled prosjecnih vrijednosti k vanjskih elemenata gradevine

Povrsina Udio vrijed. k • f Udio

Ogledni projekt BEL Neufert [m2] [%] [W/(m2 K)] [%]

Aw lidovi 147,4 28,3 0,398 31,5

AAB Bocni zidovi 26,6 5,1 0,392 5,6

AF Prozori 31,7 6,1 1,785 30,4

sa solarnim dobicima 0,839

Ao Krovovilstropovi 159,8 30,7 0,200 17,2

AOL Stropovi sa zrakom odozdo 0,0 0,0 0,000 0,0

AG Elementi prizemlja zgrade 520,0 29,8 0,182 15,2

Ukupno 520,5 100,0 0,357 100,0

Proracun prema WSVO za zgrade Grijani volumen V:

Ukupna povrsina omotaca A:

Odnos povrsine prema volumenu AN:

Godisnja potreba transmisijske topline 0',:

Godisnja potreba ventilaeijske topline 0',. Godisnji interni dobiei 0',:

Godisn]! solarni dobiei 0',:

(u odnosu na volumen zgrade) Godisnja potreba topline za grijanje:

O'H = 0,9 (0', + 0',) - (0', + 0',):

O"H = 0'H/O,32:

Maksimalna dopustena godisnja potrosnja topline:

O'H m,,: 30,64 kWh/a m3

O"H max. 95,75 kWh/a m3

Maksimalna dopustena godisnja potrosnja topline nije prekoracena.

Ljetna zastita od topline prema WSWO nije ispitivana.

Proracun OH prema WSVO zadovoljava uvjete.

Podaci koji S8 odnose na energiju proracunati su prema odredbamapropisa 0 terrnickoj zastiti (WSVO), izdanje od 16. 8.1994.

535,86 m3 520,37 m' 0,971/m

29,13 kWh/a m3 18,28 kWh/a m3 8,00 kWh/a m3 4,30 kWh/a m3

30,37 kWh/a m3 94.91 kWh/a m3

A'f*k [W/K]

58,58

58,58

10,43

10,43

15,05 11,22 13,60

6,57 10,14

56,58

32,00

32,00

2,02 3,75 22,50

28,27

129

Dokument 0 potrebnoj toplini prema § 12 Propisa 0 topllnskoj zastlti

Za zgradu s normalnim unutarnjim temperatura rna proracun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa 0 toplinskoj zastiti

Oznaka zgrade iii dijela zgrade:

Mjesto:

Podrucje:

BEL Neufert Ulica i kucni broj Broj parcele:

I. Godisnja potreba topline za grijanje

I

AN Max. dopust. godisnja Pror dopust. godisnja
potreba topline za grij. potreba topline za grij.
Ornotac zgrade
koji pren. topl. Q'Hzul = 30,64 kWh/(m3 a) Q'Hzul = 30,64 kWh/(m3 a)
A = 520,37 m2
Grijani volumen
zgrade
V = 535,86 m3 Q"Hzul = 95,75 kWh/(m2 a) Q"Hzul = 94,91 kWh/(m2 a)
I AN = 0,97 m-1
Godisnja potrebna toplina za grijanje Q"H odnosi se na povrsinu koja je iz-
vedena iz volumena zgrade (korisna povrsina zgrade AN).
Oostavljaju se sljedeci podaci: Preracunato na

I I stambenu povrsinu prema §44, st 1 II. BV -sarno uz koristenje

stana A*=149,91 m2 proizlazi godisnja pot reba topline za grijanje

Q"H = QH/A* = 108,56 kWh/(m2a)

o glavna korisna povrsina prema 01 N 277 - za druga koristenja

-A*= m2

Napomene uz osnove ovog dokumenta 0 potrebnoj toplini

Naprijed navedene vrijednosti godisnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne tocke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade. Ove se vrijednosti proracunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu 0 toplinskoj zastiti (npr. rneteoroloski podaci, odredene pretpostavke 0 iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). Medutim, nije uk'jucen korisni ucinak postrojenja za grijanje i eventualno razlicitirn navikama korisnika, pa se stvarni utrosak energije samo uvjetno rnoze ocijeniti na temelju proracunate godisnje potrebe topline za grijanje.

II. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju

Proracunska zapremina zraka VL = 428,69 m3

Godisnje potrebe lopline za grijanje (sveukupno) QH = 16274,48 kWh/a

Uzeto je u obzir:

Potreba transrnisijske energije Qr= 15612,21 kWh/a

Iskoristivi unutranji dobici topline Q1 = 4286,91 kWh/a

Potrebe energije za ventilaciju QL = 9795,59 kWh/a

Iskoristivi solarni dobici topline

H Qs = 2305,62 kWh/a h sadrzan u Qr

Korisna povrsina zgrade prema Propisu 0 toplinskoj zastiti

AN = 171,48 m2

11,99

G) Presjek

130

o '"

Povrsmski element broj

TERMOIZOLACIJA
Sfupenr Faktor
Povrsma -xoenchent ukupnog speciflcnih
A, -prolaza prolaza temperat
topline K, enerqije razlika
g, elemenata
1m2] JW/m'K)] H pradevinet
147,35 0,389 1,0
159,78 0,250 0,8
9,30 0,'35 0.5
11,44 0,565 0.5
134,21 0,335 0,5
26,58 0.785 ----o:s-
9,41 1,600 0,60 1,0
3,50 2,900 0,50 1,0
7.01 1,600 0.60 1,0
3.28 2.000 0,70 1,0
8.50 1,600 0,60 1,0 Oznaka lonjentacija elemenata

Br

1 Aw· Vanjski zidov: Vanjskl zid poroton 36,5 em

2 A.a" Povrsiaa krova Kroll

i krovruh plata

3 A;,: Dorqt zavrsetak Vanjski ztd stubiste teren zgrade uklju6

povrsine u Pod stubista

kcntaktu 5 110m Strop iznad podruma

Au: Plate sa zrakorn odozdo

6 A~, Granicne povrs UnutarnJI zid stubista > UG

prerna djelovima

zgrada s vtsokorr

unutar temperat

lor/jentaciJa: jug vanjski prozon jug

Ar: Prozori, prozaril vrta i

~ venjska vrata

Orijentacna' sjever I zasjenjeno Vanjski prozon sjever

Ulazna vrata

Orijentacja. istok

VanJski prozon: istok , zapad Krovru prozon

9 10 r-

r-

Orjentacja: zapad

11

Pri proracunu godisnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir

Zatvorene, negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1) I izolacijskim iii dvostrukim ostakljenjem 1) I termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovaraju6e oznacene povrsine

Ventilacijski uredaj s rnehanickim pogonom s povratom topline (sa iii bez toplinske pumpe), stupanj povrata

topline uredaja uw = . %

Povisene vrijednosti iskoristive unutarnje lopline zbog iskljucivoq koristenja kao uredske iii upravne zgrade

Ventilacijski uredaj s mehanickim pogonom bez povrata topline

1 Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemenle gradevine u 10m dijelu dani faklori redukcije prema WSVO prilog 1, 1.5.3.

o <D ci

00

tb

C')

Prizemlje stambene pov..sine 95.91 m2 (ogledni tlocrt)

___Srednje cujno podruCJe--srednja frekvencija

~IW/cm3 1000 100

10

b L
120
- Granica bol r-.. __.,.
110
100 t-- .-/"
- 90 I'-- .>
~ 80 I'-- ~ .-/
- ~ ::-- t- , ,'£ ...... V
701
" --: --- , ../
, 60
- ::--..,""'-.. , 50~ ./
~ "<, '" ./
40.S
~"> <, , -o /
- 30~
's.~~ .._ /
20
- o~. 10 -...... /
0 i'-
- r--- 120
110 100
100
10
90
80
0- 1
~ 70 J)!
.~ 60 ~
°50 Eo"
'"
40 >=
30 0,01
20
10 0,001
0,0001 CD

0,1

0,01 I 0,001 ~~

10-4 ~

lO-s ~

10-6 ~

10-7

10-8 1O-g 10-10 10-11

20 30 40 50 70 100 100 300 500 700 1000 1000 3000 4000 7000 10000 Hz

Frekvencija f

Odnos izmedu [acme tona (fon), tlaka zvuka (ub), velicine jacine zvuka iii razine zvuka (db) i [acine zvuka (~W/cm2)

I Pocetak cujnos1i Tiho .uStanje lisca

Donja granica uobicajenih surnova u stanu srednji sumovi u stanu; tihi razgovor;

mirna stambena ulica

Uobitajena razina razgovora; glazba s radioaparata sobne [acine u zatvorenoj prostoriji

Buka tihog usisaca: uobicajena buka u poslovnoj ulici Pojedinacni pisaci stroj; zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica, dvorana s pisacirn strojevima

Glasna tvornicka hala

Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m; rnotocikl Vrlo bucan pogon (kotlarnica i sl.)

0- 10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
100 - 130 ® ~Skalajacine1ona

Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao ejelina (-"> a), nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drug om (-->b)

Osjeca] jacine lona: uno optenito osjeta neki sum kao dvostruko glasniji ako je jacina zvuka udeseterostrucena

Hz 10000

5000 4000 3000

~, "" ............
"..................... ....... ....... .......
~ ," ..'\..
,,~ " "- " '" Mekosa vjtljiv~
~ ~ ~ <, ~
~ ~ r\ ~ ~
~
~g;"G}~~~
",,~~90f()~ -h: o~Xo
~~ ~;'i.:'O")
Kruto tanko ,)...~ r-, &'>i;,,"'oo
U'<f.~ ~
o ~~~f'
~~~ ~
Krutolebello 2000

1000

500 400 300

200

em 0,5

Debljina elementa gradevine

8 10

20 30 40 50

®

Granicne frekveneije za ploce od razlicilih gradiva

AKUSTICNA IZOLACIJA --?CD

To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slusatelja - nije ga rnoquce potpuno spriieciti. Ako su izvor zvuka i slusatef u istoj prostoriji, to se postize upijanjem zvuka -'> s. 134, a ako su u razlicitim prostorijama, to se uglavnom postize akusticnorn izolacijom.

Kod akusticne se izolacije prema vrsti zvucne smetnje razlikuje izolacija od zracnoq zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuduje okolni zrak) i izolacija ad materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuduje neki element gradevine).

Primjer zracnoq zvuka: radio - vika - limena glazba

materijalni zvuk: buka koraka - sumovi od instalacija - glasovir

(ujedno i zracni zvuk).

U OIN-u 4109 propisane su vrijednosti akusticne izolacije koje treba postici -'> s. 132, izolacija od buke koraka -'> s. 133. Zvuk se siri rnehanickim titrajirna i tlaenirn valovima koji povecavaju iii smanjuju atmosferski tlak (= 1,0333 kg/cm2) u vrlo malim velicinama, mjerljivim u mikrobarima (ub); (promjena tlaka pri glasnom govoru = priblizno jedna milijuntina atmosfere).

Zvucni titraji koje rnozerno cuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz; 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. Za gradevine je vazno podrucje izmedu 100 i 3200 Hz, na koje je Ijudsko uho posebno osjetljivo. Tlak zvuka krece se u cujnom podruqu covjeka od praga cujnosti do praga boli -'> CD. To je zvucno podrucje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. G. Bellu). '/10 bela = 1 decibel (db)je donja granica razlike tlaka zvuka sto ga Ijudsko uho rnoze registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jacine zvuka u odnosu na jedinicu povrsine -'> (D. Najcesce se razina zvuka navodi u decibelima - dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B), mjeri koja priblizno odgovara prijasnjoj mjeri fon.

Za oznacavanje akusticne izolacije sluzi za zracni zvuk razlika razine zvuka, tj. razlika izmedu prvobitne i prigusene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najvisa razlna koja od normiranog surna smije preostati). Akusticna se izolacija uglavnom ostvaruje masom, dakle teskirn debelim elementima gradevine, pri cemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element gradevine, zatim pobudivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. Ako se element neposredno pobudi (rnaterijalni zvuk), priqusenje je zvuka dakako manje.

Lake konstrukcije za akusticnu izolaciju -'> ® koriste visestruki prijelaz zvuka: zrak - element - zrak - element - zrak; bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se sarno iznad tzv. rezonantne frekvencije, koja bi stoga trebala biti niza od 100 Hz. Rezonantna frekvencija rnoze se us porediti 5 klacenjern leteCih vrata, koja se klate vee uz lagane udare (rezonantna frekvencija); usporenje kretanja vrata rnoze se lako postici kocenjern, ubrzanje je tesko i zahtijeva silu. Prostor izmedu dviju Ijuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se sprjjecilo naizrnjenicno reflektiranje zvuka. Zvuk se siri kroz zrak kao uzduzni val -'> CD a u cvrstirn materijalima kao savijeni val. Brzina sirenja uzduznoq vala iznosi 340 m/s; kod savijenog vala ovisi 0 materijalu, debljini sloja i frekvenciji. Frekvencija kod koje brzina sirenja savijenog vala u nekom elementu gradevine iznosi takoder 340 rn/s jest granicna frekvencija; kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar

db 70

,
/
,,1 v: ""_:K
,
V· I ,
,
I
r~ r'
r- '" I
.. '_ - nVl,IlJaprema

DIN.,09

1

t:buka

20

1 00 200 400 800 1 600 3200 Hz

60

0: rn

~ 50

rn '"

~ 40

.[

ro

~ 30

~

®

Oblozna Ijuska od ozbukane drvene vune; laka ploca: zbuka 1,5 em; pjenobelon 11,5 em; sliropor 1,6 cm (el. ekspandiran); laka ploca od drvene vune 2,5 em prikovana s velikim razmakom cavala; zbuka od gipsa i pijeska 2 em

Izolaeija od zracnoq zvuka zida G) prema mjerenjima prof. dr. Gaseie; velicina izolacije od zracnog zvuka bez obloge - 7 dB, s oblogom +2 dB

o c

g

~

Z

131

CD Zracni zvuk - prenosenje

Zahtijevana granicna krivulja za zracni zvuk

I

Zaobilazni put preko prikljucenih jednaslojnih elemenata gradevine, aka ti zidovi i place imaju povrsinsku masu iznad 250 kg/m2

@ Dijagonalni prijenos

Debljina elementa (em) uz nize Teski beton'(2200 kg/m')I 6,25 112,5 125

navedene povrsinske teiine • ~;;:_. =:;::;::;=' ~::;=;::' ==

Puna opeka*, blokovi r:

od vapna i PijeSka'(IBOOkg/m;';)~15~':25=;:;~ll=I~,5=;:;:1:24:;;;:;::;

Suplja opeka" (1400 k~g/",m",');1=5='2~5;:::~I=II~,s~I:::::;:;1~24~___I013~6",,5

Laki beton" (BOO kg/m3) 1,,~~'2~5=~ll~2~,s~I=:1~2~S;:@~7='§:,=_

• obostrano ozbukani Klinker (1900 kg/m') ,,15:.::,2::s'-_.J.I.:..:ll:.::,s::...L1 _ _j_1 "'24'---_

zidovi (zidarske mjere)

10,31 O,§ 11111111111,5121 (2600kg/m3)Staklo

10,31 O,S I I I 11111111 ,sl 2 ~,§ Pres ani azbesteement (2000 kg/m')

Gips (1000kg/m')ll 11,512 13 14 lsi 111110 11S12012?j

0,31 M I 1111111111512 I 131 I ~~~Ceno (600kg/m')

±O

I I I I I V
I /
, I, /
I Tanki kruti zidov
I
/
V V
,/
,/ ....
V /V J
V I I I I
I I I 20 30 40 50 70 100

Povrsinska masa elementa (kg/m2)

(~ Prigusenje zracnoq zvuka, povrsinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u)

4 5

10

200 300 400 SOO

1 Jednostruka vrata s pragam bez pasebne brtve 2 Teska vrata s pragam i dobrom brtvorn

Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve, otvaraju se pojedinacno 4 Teska dvostruka vrata s pragam i brtvom

Jednostruki prozor bel pasebne brtve

6 Jednostruki prozor s dobrorn brtvorn

7 Dvostruki prozor s kutijom bez pasebne brtve 1 81 Dvostruki prazar s kutijam i dabrom brtvam

do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB

1 do 30 dB

® Akusticna izolacija vrata i prozora prema DIN 4109

132

ZRACNA AKUSTICNA IZOlACIJA

U tom je slucaju akusticna izolacija koju pruza element posebno losa, slabija nego bi to od njegove mase trebalo ocekivati. Kod teskth krutih elemenata granicna je frekvencija iznad, a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog podrucja frekvencija; kruti elementi imaju svoju granienu frekvenciju usred interesantnog podrucja, dakle smanjenu akusticni izolaciju ~®,

Zastita od zracnog zvuka

Kod zracnoq zvuka zvucni val pobuduje element gradevine ~ CD, time raste utjecaj graniene frekvencije na priqusenje zvuka ~ (~, Krivulja u DIN-u 4109 odreduje kolika mora biti najmanja raziika razina zvuka pri pojedinim frekvencijama da bi se postigla velicina akusticne izolacije LSM = ± 0 dB; propisane vrijednosti ~ Ci), potrebna debljina zida ~ 0,

Pri izolaciji od zracnoq zvuka javlja se, negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veci negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akusticnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobicajenoq nacina gradenja), Kao pokrajnji putovi posebno se isticu krute Ijuske tei:ine izmedu 10 i 160 kg 1m2; stoga qranicni zidovi izmedu stanova, na koje se nadovezuju pregradni zidovi, moraju biti teski najmanje 400 kg 1m2 (ako su pregradni zidovi tezi od 250 kg 1m2 tad a je dovoljno 350 kg/m2). Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima priqusenja zvuka ~ ® imaju izrazito negativan utjecaj na prig usenje zratnog zvuka; cak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj povrsini zida bit te rezultirajute priguSenje zvuka najteste ispod aritrneticke sredine priqusenia zvuka od zida i otvora; treba dakle prije svega poboljsati prigusenje zvuka od vrata i prozora. Zidovi s nedovoljnim prigusenjem mogu se po~~~m ~ s. 131 ®, dvostruki zidovi daju posebno dobar ucinak ako leze na elasticnorn izolacijskom materijalu i ako su savitljivi ~ s. 131 ® iii ako su potpuno odvojeni od povrsine na kojoj leze, Savitljive Ijuske relativno su neosjetljive na male zvucne mostove (suprotno od krutih Ijuska), Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustitne izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje, provjerene nacine gradenja! Ljuska od zbuke na uobicejeno tvrdom izolacijskom materijalu (npr na uobicajenorn stiroporu) znatno smanjuje akusticnu izolaciju!

Re- Broj Oznaka Prosterna Masa zida Masa z.da
dak lista masa > 400 kg 1m2 > 350 kg/m2
norme kg/dmJ < 400 kg/m2
mm kp/m2 mm kp/m2
Zide ad pune III suplje opeke ill blokova. obostrana ibuka debljine 15 mm
1 1,0 365 450 300 380
2 DIN 105 Suplja opeka. puna opeka 1,2 300 445 240 360
3 1,4 240 405 - -
4 Puna opeka 1,8 240 485 - -
5 Klinker za vtsckoqradruu 1,9 240 505 - -
6 - - 300 380
7 $uplji bloKOIII ad vapna I pijeska 1,2 300 440 240 360
8 1,2 300 445 240 360
9 DIN 106 Giter blokovt ad vacna I pijeska 1,4 240 405 - -
10 11511 1,6 240 440 - -
11 1.6 240 440 - -
12 Pum blokovi ad vapna I pueska 1,8 240 485 - -
13 2 240 530 - -
14 DIN 398 Blokovi ad zgure 1,8 240 485 - -
15 Tvrdr blokovi ad zgure 1,9 240 505 - -
16 $uPljl blo- Obrnuto ugra 1,0 300 420 - -
17 kovr s dvqe denio supljme 1,2 300 460 - -
18 DIN Iii In sup- rspuojene 1,4 240 410 - -
19 18151 lune pueskom 1,6 240 440 - -
20 1,0 3654) 400 - -
21 Bez rspune 1,2 - - - -
22 pljeskcm 1,4 - - 300 355
23 1,6 300 430 240 380
24 0,8 365 405 - -
25 DIN Pum bloKOVI ad lakog betona 1,0 365 450 300 380
26 18152 1,2 300 445 240 360
27 1,4 240 405 I = -
28 1,6 240 440 -
29 DIN Blokovi od plino- I pjenobetona 0,6 - - 490 390
30 4165 0,8 490 485 365 380
Laki betoni I betom u zidovma bez reski i plocama visme kata.
obostrano ozbukaru debljine 15 mm
31 DIN Ptmo- I pjenobeton 0,6 - - 500 1350
32 4164 0,8 437,5 400 375 350
33 Beton od plovucca. sljake. 0.8 437,5 400 375 350
34 drobljene opeke i st. 1.0 375 425 312,5 360
35 1.2 312,5 425 250 -
36 DIN 14 250 400 - 350
37 4232 1,6 250 450 187.5 350
38 1,7 250 475 187,5 370
39 Porozni beton od neporoznog 1,5 250 425 - -
40 agregata, npr sfjunka 1,7 250 475 187,5 370
41 1,9 187,5 405 - -
42 DIN Kompaktru beton od sfjunka 2,2 187,5 460 150 380
1047 III drobhenca
'.' Mimrnalne debliine jednoslojnih zidova s vehcmom izolaciie od zracnog zvuka LSM ~ OdB

Oi:bukani zid

Masivna

Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku

................ ............... ................

::::::::::::::.'.

. .

':::.':::::::::::

................ ..............

Zracenje zvuka

Prijenos materijalnog zvuka

:::::::::::::;:::;:::::::;::::::6;2:::::::::::::::::::::::::

Zbuka nanesena prije estriha do ® gornjeg ruba ploce. Za porozne zidove propisano

~[3t;-- Trajna elasticna masa PlivajuCi pad ad plccica Estrih (podloga) za pod

:::::::::::::::::::::::::::::::::::: ::::F::~;~~t:::::;::::

Izalacija

17\7 Plivajuti pod od kerarnickih plocica \!_j (kupaanice)

® Savitljiva stropna ploca

Izvana

® Tlocrt _, (j)

.~~ ~~ ~ .£ 60 I--t--+-+--"i~;;.;;j

'" ~ .!::::":':::

g ~ 50 1--+-+-+----1-~

Zoo

40L-~~L-~~~~

8~~~§~

Frekvenciia (Hz)

Poieljna granicna krivulja buke koraka

:::::::::::;:;:::::::::::;:::;::F:::::::::::::;:::;:::::::::::::::::

Ploca

®

Zbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova

® Slojevi pod a s hidroizoJacijom za kupaonice s tusern

Elast. stiropor ~ , 0 mm Orveni pod

Pijesak. 9lina, sljaka

:.:.:.:.:.:.:.

II::~ ~~~~

firiI Mogucnost priqusenja buke koraka ~ kod drvenag grednika

ZASTITA OD ZRACNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA~ [JJ

Razdjelni zidovi

Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva tezine ispod 350 kg/m2 moraju biti odvojeni razdjelnom reskorn po citavoj dubini zgrade; minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m2 (kod visekatnih zgrada 200 kg/m2), Ako reska pocinje od temeJja nisu potrebne dodatne mjere; pocinje Ii ona tek na razini terena, mora se strop nad podrumom izvesti s plivajucirn podom iii nekom elasticnorn pod nom oblogom (kao i razdjelni stropovi izmedu stanova). Reske treba ispuniti odgovarajucirn materijalom (ploce od pjenastog materijala) s preklopima; vee i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne Ijuske krute!

Slozeni zidovi

Kod slozenih zidova (tome pripada svaki zid s povrsinarna razlicite akusticne jzolacije, npr. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akusticne izolacije Og nakon sto se odbije smanjenje izolacije R od vece izolacjjske vrijednosti ~ @

en "C

30
2S
20
15
10
S 10

15

20

25

30

35dB

Razlika pcjednacnih izolacijskih vrijednosti DZ=Ol·02

Smanjenje akusticke izolacije prema Zeller-u --> (JJ

Tijek proracuna:

1 Ustanoviti razliku pojedinacnih izolaeijskih vrijednosti D z = D 1 - D2• pri cernu treba staviti D 1 > D2

2, lzracunati odnos povrsina izolacijskih dijelova lid a

3, Smanjenje akusticke izolacije R proizlazi iz sjecista krivulje odnosa povrsina s vertikalama razlike pojedinacnih izolacijskih vrijednasti Dz'

Prigusenje buke koraka

Zbog zvuka koraka medukatna se ploca jzravno pobuduje na vibriranje ~ @, Krivulja u OIN-u 4109 ~ @daje normiranu razinu zvuka, dakle maksimalnu jacinu zvuka koji se smije cuti odozgo u prostoriji ispod, ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo", Pri tome - zbog utjecaja starenja - vrijednostj odrnah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije,

Uobicajeni oblik akusticne izolacije je plivajuci pod: meki elasticni izolacijski sloj bez reski, pokriven zastitnirn slojem, i preko toga estrih od betona, anhidrita, lijevanog asfalta (debljina propisana u OIN-u 4109, list 3); to je ujedno i izolacija od zracnoq zvuka, dakle dopusteno za sve vrste medukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II, rub uvijek slobodno pokretan, reska zabrtvljena trajnoelasticnirn kitom, vrijedi i za podnu oblogu od keramike ~ (]) , Estrih je tanka kruta Ijuska, stoga ekstremno osjetljiv na zvucne mostove.

Kod medukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zracnog zvuka (konstrukcije grupe II) rnoze se priqusenje buke koraka postici mekom eiasticnorn pod nom oblogom ~ @; konstrukcije grupe I mogu se ovjesenorn savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II ~ ® ' Koliko ce plivajuci estrih ili meka elasticna podna obloga poboljsati izolaciju od buke koraka, proizlazi iz vrijednosti poboljsanja VM (dB),

133

DD

DD I I DD

~

DD

DD

(-C'-.

\_!) Akusncki rzolirana obujrmca

A = maternal za izctacnu ad rnaterqalnoq zvuka. npr. guma

B .::: zracru orostor. ev reouna matenjalcm za izolacqu ad matenjalnoq zvuka

(~) Metalno qumen! element

100

Nrazlna'zvuka u c-ostonj
razma min ekv a-strukoj
acuu zvuka
i !\.._ i
r-~~-
I • _S" to--- I
I--
I ,
1.25 pnje
polum er Ieke R~rdtrek1
nog \Vjka
2.5 polurnjer Je i"P sllJ I 90

60 0.2 0.4 0.8 1,6 3.2 6.4 12.525 50 ucajenost ad rzvo-a zvuka (m)

®

Postupcima upijanja zvuka maze se razina retleknranoq zvuka sruzrti Time polumjer [eke postaje \feCi. a Istmfremeno opada razina buke unutar dotadasnJeg polumJera Jeke

dB

0.2 0.5

10 20=hil.

Efekt akusticne izolaclje uz pomoc zapreka na otvorenom (A.I King). Na ordinati je djelovanje zaklona O\ll5nO a kutu u ~ (§): Visine su u metrima a duljlne zvucnih \lalo\{a lreba ocitati

Pnmier' a = 30" h = 2,50 m uz 500 Hz (pode. sred Irekv) ~ 3401500 = 0.68 Valna dulJ;na Ie hi'! = 2.5/0.68 = 3,68, efekt zaklona = 17 dB

134

Konstrukcija.

Beton B 25 Brturnenska Ijepenka Ploca pluta Biturnenska Ijepenka Beton B25

12 cmO 500 glm2 5cmO 500 glm' 12 cmO

1--12~- --90--~ II

,~,"J"'il"ll ""::':"::;':"::o':":~~~~':":;':"::;':":i~; If~

II

Akustrcki izotrraru temelj kotla sinne 90 em

B

K:t(t:&2N011l

L Matenja! kO)1 upqa zvuk

Kanal oprernljen rnatenjalorn koji uplJa zvuk - (telefonski prlqusivac zvuka)

800 Ekv oovrsma uplJanJa zvuka (m2)

®

Polumjer jeke ; kapacitet upuanja zvuka neke prostonje

/

/~ ,I \

Skica dimenzlJa IZ __, (]) Q ;;; Izvor zvuka

B = slusatelJ

AKUSTICNA IZOLACIJA

Sumovi od lnstalacija javljaju se kao

sum instalacijskih armatura: moze se smanjiti upotrebom armatura koje priqusuju zvuk, nuzan je atest: ispitna grupa I sa ~ 20 db (A) razme arrnaturrnh surnova na svim rnjestrma, grupa II sa ~ 30 db (A) dopusteno samo za unutrasnje zidove u stanu i za zidove prema tudim instalaciiskim prostorijama: poboljsanje svih arrnatura. izmedu ostalog, pornocu priquslvaca zvuka,

sum instalacijskih vodova nastaje stvaranjern vrtloga u vodovima. poboljsanje: lukovi umjesto koljena, dovoljne dimenzije, akusticno izotiraru nosaci -> CD

sumovi punjenja pn udaru vode na stijenku kade lsi, poboljsanje: sprijecrti rezonaneiju objekata, odzracni ventili u armaturama, postavljanje kade na zvucno izolirajuce noge (u tom slucaju i rub elasticno prisloniti na zid):

sumovi praznjanja (surnovi grgljanja): poboljsanje: pravilno dimenzioruranje i odzracivanje odvodnih cqevi.

Najveca dopustena razina zvuka od instalacija u tudim stanovima Je 35 dB (A).

Dijelovi kucnih tehnickih mstalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda I kanalizaeije, vertikalni plinovodr. kanali za srnece, dizalo) ne srniju se ugraditi u zidove mirnih stambenih prostonja (dnevna soba, spavaca soba). Kotlovi se akustick: rzotiraju izolirajucirn postavljanjern (odvojeni ternelj --> C'?J. pcdnozje koje apsorbira zvuk), zvucno izoliranim poklopeem goraea, prikljuckorn na dirnnjak akustick: izoliranim cijevirna, prikljucak na razvodnu eijevnu mrezu pornocu gumenih kompenzatora.

Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima, bucnost ventrlacijskih i klimatizaeijskih uredaja smanjuje se pornocu tzv. telefonskih priqusivaca zvuka: oni se sastoje od obloznih slojeva koj upijaju zvuk I izmedu kojih struji zrak. Sto je deblji komplet slojeva, obuhvacaju se dublje frekveneije. Ventilaeijske mstalacije treba postavljati akusticki izoliranol

Upijanje zvuka

Upijanje zvuka - suprotno od priqusenja zvuka - najcesce ne smanjuje prolaz zvuka kroz element gradevine. Isto tako ne utjece na zvuk koji od izvora neposredno stize u uho, vee samo smanjuje reflektirani zvuk

Kako neposredni zvuk opada s udaljenoscu od izvora, bit ce od nekog polumjera "jeke" oko rzvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji --> (~ od neposrednog zvuka. Ako se srnanj refleksija zvuka, past ce razina reflektiranoq zvuka izvan dotadasnieq polumjera jeke; polumjer jeke se povecava. Unutar dotadasnjeq polumjera jeke nista se ne rnijenjal Kapaeitet upijanja zvuka neke prostorue izrazava se u cetvorrum metrima ekvivalentne povrsine upijanja zvuka; to je idealna povrsina upijanja zvuka koja ima isti kapaeitet kao sama prostorija. Za vrijeme odzvanjanja od 1,5 sekunde - idealnc za pnvatne zatvorene bazene i sl. - mora ekvivalentna povrsma upijanja zvuka A biti 0,1 m2 po kubicnorn metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 5x 10x2,5 m samo 1,1 m), a za polovieu vremena cdzvanjanja dvostruko toliko.

Prirnjar zatvoreni bazen: 40 m2 vode : 0,05 = 2,00 m2

100 m2 zidova i poda . 0,03 = 3,00 m2

50 m2 akustienog stropa . 0,4 = 24,00 m2 29,00 m2

A = 1 ~~ ~ 0,2 V; vrijeme odzvanjanja dakle 0,75 sekundi

Zaslila od vanjske buke

Za zastitu od buke izvana (buka prometa i sl) postoje sljedece mogucnosti:

a) ispravno projektirati zgrade: boravisne prostorije loeiratl na suprotnoj strani od izvora buke;

b) akustieki izolirati vanjske zidove, osobito prozore i vrata; ako su prozon fiksni, treba predvidjeti ventilaeiju;

e) ugraditi u fasadu prepreke protiv sirenja buke;

d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru, npr nasipe, zidove iii ve-

getaciju

Za nasipe, zidove i ostale zapreke moze se velicina izolacijskog djelovanja za razlicite valne duzine ocitati iz dijagrama C2l (valna duzina priblizno 340 m/frekvencija); iz toga proizlazi koliko je vazna velicina H odredena kutom Ii.

Vidjeti i: Smjerniee za gradevinske zahvate u svrhu zastite od vanjske buke i DIN 18005 zastita od buke u urbanizmu.

:-:-:.

~:~q:p~q:

.-:.:.:.:-:-

......

-:-:-:-:.:.:

., .. ,

.:.;.:

Laki zrc - snazna pobuda, tesk: zid slaba pobuda

.;. ,.,.,..,."...".,,,,,,,,,,,,.1:

r=='::

:. vlakna 1:

Drzalc

r

(3.)) Odvojeno okno drzala .... ./ mmeralna vlakna

3cm

Pncvrsru element qevovooa

Betcnskt temef kao

......................

..... .

. .

....... .

.....................

: ... : .. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

................ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . ' .

.........................

.... .

. . .. .

,r-?\ Postavljarue stroja na elasticnorn \_~) umetku u temelju

'--;'

(J) PostavlJanJe apruga prema tellstu

(g.} Dvostruko elastlcno oslonJenl -....:::../ ventilator

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;:::;:::

~ Zracru f zvuk

..

~ l ~ ~

Matenjalm lill

zvuk ::::

@ Pobuda ad matenjalnoq zvuka

.:.:

:.:.

.;.:

C...~ Zavrsetak okna na neoprenu

Nakon montaze

*3

~--~-cl-

Oscthrajuct metal Conti

Stopa stroja GM T

®

Poruklana cencna apruga

PrlmJert za pojedrnacne opruine elemente

20

I
) 0- a 1

I \
I 0,\ I
POjacanje 41 ~ -.1
ngusenJe _ -10

~

w

,i

(J) + 10

Ii:

·20

.40 01 03 10 20 50 10 "-\ 2 = 1 41

® 0Jelovanle elastlcnlh le;;aJa

Kltn dB 265

~:~;!::~~~,:~,;,"

~YtEJyjW?

, D 16

Kuma SIdra 1/22 '"--GTpskartan place

@

PnmJer za stropm element s osctllrajuC:lm metaiom

ZASTITA 00 ViBRACIJA MATERIJALNI ZVUK --> []

Vibracije u cvrstirn tijelirna nazivaju se materijalni zvuk On nastaje uslijed zracnoq zvuka iii neposredno rnehanickorn pobudom -+ CD Kako su rnehanicke sile vibriranja najcesce jace od onih koje uzrokuju vibracije zraka. najcesce je jaca I buka pri neposrednoj pobudi. Cesto se javljaju i fenomeni rezonancije koji u uskim frekvencijskim pcdrucjirna izazivaju pojacanu emisiju zvuka.

Ako odbijeni zracni zvuk sadrzi samo jedan ton, razlog je tomu najcesce neposredna pobuda materijalnog zvuka Zastitu od materijalnog zvuka treba dakle usmjeriti na sprecavanje pobude iii provodenja zvuka

Mjere protiv provodenja materijalnog zvuka

Za vodovodne instalacije treba upotrebljavati samo armature s atestom grupe I iii II Tlak vode treba biti sto nizi

Brzina protoka vode ima podredenu ulogu.

Cjevovode, prema DIN-u 4109, treba pricvrstiti na zidave povrsinske tezine rn" ~ 250 kg/m2 -> Cii

Kade treba postaviti na plivajuci estrih i odvojiti od zidova Za ozidane kade reske su prema zidovirna!

Zahodske instalacije koje vise na zidu izazivaju neposrednu pobudu materijalnog zvuka, ali se ne moze izbjeci kruto pricvrscenje. Mogu se eventualno ugraditi elasticni slojevi.

Vodovodne i kanalizacijske instalacije moraju se pricvrstiti elasticnim materijalima i ne smiju biti u dodiru s elementom gradevine.

Dizala treba ugraditi u advojena okna --> GJ I reske zapuniti mineralnim vlaknima (place ~ 3 ern) iii konstrukciju osloniti na neopren --> @. Pumpe i strojevi moraju se posta viti na temelje izolirane od materijalnog zvuka i elasticno ucvrstiti,

Kompenzatori rasterecuiu od vlacnih sila jer unutarnji tlak djeluje I u smjeru uzduzne osi cijevi --> (5)

Kao priqusivaci su za temelje narocito prikladne ploce od granulata gume zato sto imaju visoku tlacnu cvrstocu. Mogu se ugraditi i akusticnoizolacijski materijali od mineralnih vlakana i PS-pjene.

Pluto, puna guma i slicni materijali nisu prikladni jer su suvise kruti. Sto se materijali pod opterecenjern vise komprimiraju, a da nisu precptereceni, bolji je ucinak

Kod povrsinski ugradenih izolacijskih materijala mora opterecenje najcesce biti > 0,5 N/mm2 Ako to nije, potrebni su pojedinacni lezaji dimenzionirani prema tezini uredaja

Ucinak priqusenja je i u tom slucaju najbolji ako su elementi rnaksimalno optereceni, ali bez preopterecenja Elementi se izraduju od neoprena iii celika --> @

Najbolje prigusenje materijalnog zvuka daju celicne opruge zbog svoje male krutosti.

Za posebne slucajeve primjenjuju se zracne opruge. Kod pojedinacnih opruga treba se voditi racuna 0 tezistu uredaja, tako da budu jednoliko opterecene --> ::2)

Pri periodicnom pobudivanju, npr vibrirajucih iii rotirajucih masa, ne smije frekvencija pobude biti jednaka vlastitoj frekvenciji elasticno pricvrscenog sustava

Zbog rezonancije nastaju veliki pomaci koji kod elemenata malog prigusenja mogu dovesti do loma -> ®

Narocito se dobra izolacije postize dvostrukim elasticnim oslanjanjem-->@

Nepovoljno podesavanje, npr temelja na elasticnom estrihu. moze dovesti do pogorsanja

135

o dB

5dB

"I o

Pojeve [eke

L---' S

3SdB

Razma tlaka zvucrnh srnetnn

(11)

'-- Mjerenja trajanja oojeka

Namjena prostorjje Trajanje I
I odjeka
u sek
Govor Kabare 0,8
1- Igrokaz 1,0
Predavanje
Glazba Komorna glazba 1,0 1,5
Opera 1,3 1,6
Koncert 1,7 2,1
Orqulje 2,5 3,0 a. rn

1t-----n+ttt+tHfttlHl-I--

~ rn

~

(t

.:,. > 50ms I

@ Kriterij jeke

Podrucje cptimatnoq trajanja odjeka

S3

0 1 1 V
V ~
/' ~ ~
~f~/ ~
x /' /'
0 ~,:a'L ~ ~ /' ~
S' 0':.Q~i // /'
~
I ~"'o I J- /' ~
/ c::p\\~-""\ \ \e0'O ~
r 7 ~ I ,_.' ,
,/ /,/ / --j\Se ,
,.,.. ...... J/ ~V / v' V I _3¢o'--T
/' ~ V 1 I 1
~ _./' V I
, ,
, /' V
, I
a , 25

2,

10

09 08

10 2 3 5 10 2 3 5 10

8) Tolerancue trajarua ocjeka ± 20 %

2 3 5 105 2 3 5 10" VolumenV

Uporabna Volumenska Max,
tcnkcna karaktenstrka zap rem 1-
u rnvrmesto na u rna
Dvorane za sast. 3 5 5000
dramsko kazal. ,
Visenamjenska 4 7 8000
prostonja za
govor i glazbu
Opera, opereta 5 8 15000
Dvorana za 6 10 10000
komornu glazbu
Koncert dvorana 8 12 25000
za sirnfon. glazbu
Prostonje za ora- 10 14 I 30000
torije i koncerte
na orquhama 20

~o 60 80% 100

% Razumljtvcst slog ova

~ s

I~ ~Ioobro IVrlOdObrol

I Lose

®

®

Tablica spec. volumena V = f (vrsta)

Razumljivost govora

I
I
:11
\'
\: :1:
'1' I'I
\:1: I II
I'
'I' ' II I
rn I, I
'r 1'1: II I , ,
III I I
UJ I' I II I I I
I I ,I I 1 I
, , III I I
I Nepovoljna refleksija (ev jeka)

Oraruce srnetnn 8(t)

I I 't

I' ,

I I I' I I ,

,

, ,

11733 100

Rane. povoljne refleksije

CD Slijed refleksije u prostoriji

200

300

136

AKUSTICNOST PROSTORIJE

DIN 52216 -> OJ Projektiranje akusticnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba ornoquciti da se slusateljlrna prui:e najpovoljniji uvjeti za slusanje.

Treba uzeti u obzir razlicite utjecaje, od kojih su najvai:niji, trajanje odjeka,

refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije

Trajanje odjeka:

Vrijeme opadanja razine zvuka od 60 dB nakon iskljucenja izvora zvuka --> (i) Vrednuje se podrucje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 _ mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slusateljsfvo).

2, Apsorpcijska povrsina:

Odreduje trajanje odjeka svojom kolicinorn apsorbirajuceq materijala, izrai:eno kao povrsina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor),

A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka,

S = dio povrsine

Vrijeme trajanja odjeka izracunava se iz apsorpcijske povrsine formulom

t = 0,163 V (Sabineova formula) as S

3, Jeka:

Ako se izjednoliko opadajuce krivulje trajanja odjeka --> (i) isticu pojedini, subjektivno prepoznatljivi siljci, oni se nazivaju jekom --> 0),

Za govor i glazbu vrijede razlicite velicine vremena i intenziteta kao kriterij jeke,

Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka, pa se uglavnom mogu smatrati manje kriticnirna s qledista jeke,

Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka:

Optimalna vrijednqst ovisi 0 namjeni i obujmu prostorije --> @' Trajanje odjeka je izmedu ostalog ovisno i 0 frekvenciji; dulje je pri dubokim i krace pri visirn frekvencijama. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predloi:iti priblizno optimalne vrijednosti --> ~,

2 Razumljivost govora

Sluzi za ocjenu razumljivosti izgovorene rijeei --> @'

Nije normirana, tako da su uobicajeni pojmovi - razumljivost recenice, razumljivost sloga, ocjena logatomima

Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom razumljivoscu qovora.

Razumljivost govora odreduje se tako da vece skupine slusatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla, npr lin, ter (Iogatomi), a toenost napisanoga sluzi ocjenjivanju razurnljivosti.

U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani sumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata.

3. Dozivljaj prostora

Dozivlja] refieksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru

Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punocu zvuka, dok rane refleksije, s usporenjem do priblizno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk, pojacavaju razgovjetnost --> ®, Govor zahtijeva manje usporenje, do 50 rns, kako se razumljivost ne bi smanjila.

Treperava jeka

(}) Sprecavanje treperave jeke

(3\ Za glazbu ravan. za gavor nagnut '-:,.) prema otraga

@ Nepovoljni oblik stropa

(';0 . .

~j Mar-je povoljan oblik tlocrta

® 8erlinska filharrnonija. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala

~) Podj u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven - artuva u Bonnu

Povrsma koja -_ apsorbrra zvuk

(7\ Nadvrsenje redova sjedala kao log <, _/ spirala

® Naborana povrsina zida

AKUSTICNOST PROSTORIJA ->OJ

Rane bocne refieksije, kad je posrijedi glazba, subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa, cak i pri malim vremenima zaostajanja (nesirnetricnost akusticnoq dozivljaja), jer oba uha primaju razlicite signale Uske, visoke prostorije s rasclanjenim, geometrijski reflektirajucirn zidovima i difuzno reflektirajucirn stropovima najjednostavnije su s gledista akustike prostorija

Primarna struktura prostorija Obujam: ovisno 0 namjeni --> S 136 ® - Govor 4 m3/po osobi

- Koncert 10 m3/po osobi

Suvise mali obujam prostorije onernoqucuje zadovoljavajuce trajanje odjeka,

Oblik prostorije: za glazbu su uske, visoke prostorije s rasclanjenirn zidovirna (rana pojava boone refleksije) posebno poqodne. U blizini podija potrebne su refleksijske povrsine za rane pocetne refleksije i balans orkestra. Straznji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Treba izbjegavati paralelne, nerasclanjene povrsine, kako bi se onemoguCila treperava jeka uslijed visestruke refleksije --> @ Izvedbom nabora 5 kutovima > 5° rnoze se paralelnost izbjeci i postici difuzna refleksija Strop prostorije sluz! vodenju zvuka u straznje podruc]e prostorije i mora biti odqovarajuce oblikovan -> G)' Ako je nepovoljan oblik stropa, nastaju velike razlike u jaeini zvuka zbog njegove koncentracije,

Manje su pogodne prostorije koje se sire prema natrag, jer bi bocne refleksije mogle biti pre male --> @' Taj se nedostatak moze kompenzirati dodatnim refleksijskim povrsinama ("vinogradarske stepenice"), npr Berlinska i K61nska filharmonija-->® iii moraju zidovi biti jako naborani zbog provodenja zvuka.

Postavljanje podija: po rnoqucnostl na uskoj stranici prostorije, ali za govor iii u malim prostorijama (komorna glazba) rnoze se posta viti i uz uzduzne zidove (Beethovenov arhiv --> @). Visenarnjenske prostorije s razlicitom postavom podija i ravnim parketom cesto su neprikladne za qlazbu. Podiji moraju biti znatno visi od parketa kako bi poduprli neposredno sirenje zvuka, jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri sirenju --> @ Iz opticnih i akusticnih razloga treba nadvisivati redove stolica, sto daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima --> CD, Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura

Refleksijske povrsine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu, npr nabiranje povrsine zidova koji se sire--> ® Oblikovanje stropa pornocu ovjesenih jedara --> (D iii elementiranjem --> s. 138 @

® Opadanje razine zvuka preko apsorbirajutih povrsina

137

G) Platna za vodenje zvuka

a]

-z-, a) dnuzna retleksua pronuenom ma(~ tenjala b) difuzno reflektirajuca povrsina

:.;.

I1I1

r;:;) R~stavIJa~Je nepovohruh reflektua\.=. [ucth povrsma

(11 Dtfuznost UShJ8d refleksije u vmens~.... kim razmactrna

Frekvencua -_

® Apsorpcqa dubokih frekvencua osc.lnajucrrn povrsinarna

I

o

o

(~) Apsorpcijsko ponasanje rezonatora

o Apsorpcqa poroznih rnateruala

!

Forrruranje zansta kod z aknvljeruh ploha

138

AKUSTICNOST PROSTORIJA

Apsorbirajuce povrsine sprecavaju koncentracije zvuka i prilagodavaju trajanje odjeka trazenim vrijednostima. Odqovarajuca izmjena reflektirajucih i apsorbirajucih povrsina djeluje na refleksiju poput jako rasclanjene povrsine -, (J)

Zakrivljene plohe mogu izazvati pojavu zarista (kupola). Posebno su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka, ako srediste kugle lezi u visini podija -, (§) Ovaj se nedostatak rnoze izbjeci: odgovarajuCim oblikovanjem zakrivljenog stropa postize se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> G:'

Oifuzne refleksije povrsine od kojih se rnoze ocekivati jeka moraju difuzno reflektirati, lj. dolazeci zvuk rastresito reflektirati -> @. Difuzne refleksije svojom jednolikom raspodjelom zvuka daju glatke, jednolike krivulje trajanja odjeka. Rasclanjenje nabiranjem povrsina zahtijeva kutove > 5° Jednako su ucinkovite jake strukture povrsine, parapeti, nise itd., dijeljenjem zvucnih valova iii vremenski pomaknutih refleksija -> (4)

Proracun trajanja odjeka provodi se najcesce Sabineovom formu- 10m

t = (), 163 - V <15.5

Stupanj apsorpcije zvuka nekog materijala <1s, prema OIN-u 52212 odreduje se u prostorijama za odjek. Njegova je vrijednost izmedu o i > 1 Trajanje odjeka proracunava se za frekvencije f = 125, 250, 500, 1000, 2000, 4000 Hz. Podaci 0 srednjem trajanju odjeka odnose se najcesce na vrijednost od 500 Hz. U proracun treba ukljuciti sve pojedinacne povrsine, osobe, stolice I dekoracije sa svojim specificnirn vrijednostima

Cesto je dostupno trajanje odjeka ovisno samo 0 slusateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka sto manje ovisilo 0 slusateljima, koriste se stolice cija sjedala i prednji dio naslona za leda ostvaruju sto je moquce vecu apsorpciju, slicno osobi koja sjedi, Oodatne apsorpcijske povrsine za visoke frekvencije potrebne su samo u sluca]u kad je specificni obujam -> s. 136 @ znatno prernasen. Ako su obujam prostorije i stolice dobro medusobno uskladeni, najcesce je potrebna samo korekcija trajanja odjeka za duboke frekvencije

Priblizenje zeljenorn trajanju odjeka postize se kombiniranjem povrsina razlicitih svojstava. Ta su svojstva odredena njihovom strukturom:

- vibrirajuce povrsine apsorbiraju duboke frekvencije. Oimenzije, razmaci i ispuna supljina mijenjaju se u svrhu finog podesavanja

-> (§.!

povrsine 5 otvorima ispred supljina najvise apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). Udio otvora, obujam i izolacija supljina odreduju frekvenciju, intenzitet i oblik maksimuma apsorpcije -> (6)

porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Oebljina sloja i otpor strujanju utjecu na prijelaz prema dubokim frekvencijama _, 0).

Povoljno usrnreravanje zvuka pornocu zaknvljenosf stropa

CD Krov na lednu vodu

,_-,

'\..:V KOSI krov na ovue vode

® Satorasti krov

@ Krov s blaqrrn naqrborn

@) Krov na cetm vode

® Sed krov

Oanas uobicajena gromobranska mstalacua

(_" Siamom poknvena zgrada u pogledu i tlocrtu. voo na sljernenu na drvernm stupo'-~) vtma uzdrqnut 60 em iznad shemena udaljenost vodova od krova 40 em, sabirni vod za uzemuerue

GROMOBRANI DIN 48801, 57185

Otprilike na 50. stupnju geografske sirine nastaju u svakom satu oluje. oko 60 udara groma u zemlju i 200 do 250 munja medu oblacima.

U krugu polumjera 30 m od mjesta udara groma (drvece, zidovi i sl.) covjek je na otvorenome uqrozen od elektricnoq napona, ako je u raskoraku treba skupiti noge

Steta na gradevinama nastaje razvojem topline pri udaru groma jer se voda sadrzana u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja zidova, jarbola, stabala nalik na eksploziju Oakle. stete nastaju gdje ima vlage

U osnovi gromobranska instalacija predstavlja "Faradayev kavez'', s tim da su na temelju iskustva povecana rnrezna okca. Oodatno se postavljaju metalni siljci koji odreduju mjesto udara groma Gromobranska instalacija sastoji se od uredaja za prihvat, provodenje i uzemljenje

Zadaca joj je odrediti mjesto udara i osigurati da zgrada bude u zasticeno] zoni

Pri instaliranju gromobrana treba obratiti posebnu paznju na krovne nadgradnje, zatvorene balkone, dimnjake i ventilacijske uredaje Treba ih svakako prikljutiti na gromobransku instalaciju.

Uredaji za prihvat jesu metalne sipke, krovni vodovi, metalne krovne povrsine i meta Ina tijela. Ni jedna tocka na krovu ne smije biti preko 15 m udaljena od uredaja za prihvat groma

Na slamnatim krovovima, zbog opasnosti od pozara zbog iskrenja, treba posta viti metalnu traku na drvene nosace 60 cm iznad sljemena ~ @_®

Kad elektricna struja groma potece kroz otpor uzemljenja, dolazi do pada napona, npr 100000 A x 5 cm = 500000 V U trenutku udara groma tom visokom potencijalu izvrgnuta je cjelokupna gromobranska instalacija i svi 5 njom povezani metalni dijelovi.

Vrlo djelotvorna mjera, da se svi veci metalni dijelovi i vodovi povezu s gromobranskom instalacijom, naziva se izjednacenjern potencijala

Krovni vad 1"- Antena
Vod uzemljenja [g] Dizalo
Uzernhenje u temeljima fl Kamin
-00- Razdjelno mjesto 0 0 Metalne dogradnje
---r Pomocno uzemqen]e ~ Prernosterue brojila za plm-vodu
(razojetno rruesto)
-i d- Prikljucak na metal -.-.-~ Prolaz kroz krov
rvi Savitljivi prikfjucak --- Vodo-plmovod
~ Traka za izjednacerqe pot- CD Brojcana oznaka razd mjesta
encqala Itraka za uzemljenje
0 Dubmsko uzomuerue --a-- Gluel i olucne cijevi
_.t- Razdvojruk iskrenja == Metalnl pokrov
..rv- Dilatacuski luk -1-1-1- Resetka za zadri:avanje srujeqa
-- Hvatalika .ld- ~I~~", n;;~~E~~ ~ije~r~~,~ode.
-B- Stabihzator g Cijevno i stapno uzernljenje
~-- \ Arm" beton s pnkljuckorn
t:Jr ..L Uzemljenje
-, I =
I I Rub zgrade
I IT] E Brojilo za vodu, za pi In
I
I .!..:::! ,!. Celicna konstrukcna -B-- Krovni nosac za elektr vodove
I
I <IJ) Celicni spremnik • @
I Hvataljka/motka za zastavu
co- Svjetiljka 0 Metalni cjevovodi ~)

Srrnbohcke oznake za ejemente gromobranske instalacije

139

Cehcna skeletna gradevina skelet CD prikjjucif na krovni vad i na voc za uzemljenje

Odvod

Osnavni dijelovi gromobranske Instalacije

Zidna alurninqska obloga kao odvod

(j)

Dirnnjaci na shernenu s pnhvatnom napravom ad kutruh celicnih profiJa

®

Sve metalne elemente koji izlaze IZ krova, ventilacijske cuevi i st , pnkljucni na gromobransku instalaeiju

140

Limeru krov s drvenim stijenkama krov prikljucin na sljemeni vod J odvod

Alurninijski krovni pokrov kao uredaj za prihvat

Ztdna obloga

PrlklJ ria odvod "(uzernnerue) ,/ Razdjetmk

®

Alumimjsk: krov j zid

(-0

Drmniak s pnhvatnom motkom pnkljucenorn na sljemeni vod

Pnhvatnu motku na dirnnjaku bhzu strehe pnkljubti na oluk

GROMOBRANI

Uzemljenje se izvodi pornocu neizoliranih metalnih traka, cijevi iii ploca, na dubinu na kojoj se postize nizak otpor rasprostiranju u tlo -7 @-@. Venema otpora uzemljenja ovisi 0 vrsti i vlaznosti tla --'> @ Uzemljenje ima zadacu da struju groma brzo i jednolicno odvodi u tlo. Razlikuju se duboka i povrsinska uzemljenja. Povrsinska se uzemljenja izvode linearno iii prstenasto. Preporucuje se uzemljenja ugradivati u beton temelja -> @- @. Stapasta uzemljenja znacs da se u zemlju zabijaju cijevi, te stapovi okrugloga iii razvedenog presjeka. Ako su zabijena dublje od 6 m, onda se nazivaju dubokim uzemIjenjima Zrakasto uzemljenje je snop traka koje se zrakasto sire iz jedne tocke.

Za krovove od aluminija, cinka iii pocincanoq celika -> CD - (6) nisu dopusteni vodovi od golog iii pocincanoq bakra Odgovara goli aluminij iii pocincani celik.

- ---- --,-------0.>
I I "'" I 0
I Vrsta I 0 6 ~~ ~ c> I Otpor ras-
uzerruj.vaca c '" :gE' '" .9 prostirarja
~~ "-", _-'" _"'" =-", .1'
roN ~ '" ~ '" "-", '" il
-o E 'N "' 'N c: i: § E
0", !:: » .!B.P.. '" " ,,_ '"
:>N 0·§_ >.0.. >~ Ul;;;; '"
I Irakasn uzern I
duhma u m 12 40 80 200 400 ~
Cuevi uzem
ouoma u m 6 20 40 100 200 600 5
Irakastr uzem
duljma u m 6 20 40 100 200 600
eljeVI uzern I
dubma u m 3 10 20 50 100 300 10
Trakastr uzem
uufjma u m 4 13 27 67 133 400
Cuevi uzem
dubrna u m 2 7 14 34 70 200 15
Trakasn uzem
duljma u m 2 7 I 13 I 33 67 200 I
I Cuevr uzem
uuoma u m 1 3 7 17 33 100 30
jos ekonomicno nlje vise ekonorrucno (1]) Otpor rasprostrranja traka I cijevr za uzemljenje ked razhcmh vrsta tla

@

Uzemlienje u temelju od nearmiranog betona

(B>

Krovni nosac voda jake struje ne treba neposredno prikljuciti. Razmak za otvoreno iskrenje = 3 em

@

Za celicne elemente s et. uredajtrna ugraditl stabiuzator napona

Odvod groma za zastnu
eneroetske I mtorrnacusk
0 Energetska rnreza -fi- m-ere
& ~\ ~ Podruqe rezdvajanja
'~
. .skrenja
" tnformacnska mrei:a J
~ ~t~~I~~~ ~~p.:>~a __________________________________
E tzjednacenje potencqala gromobrana
§,
rc BSZ 1 = zona gromobranske zasute 1
c:
c8. PAS
~~~:nzca ~z:~~~~;~ 0 ,l
Kabel jake strure 301400 V _ H H 1~0
I' .... ·i(
Vi
I .....•........... </(
Upravljacxr ill
EOV-Kabel ..
TelekomunlkaclJW kabel
....... ".j
Vodavodna cljevf/j
........ ... Z[l_[
Pnnska cuev ~~~ .~
0 --"- Z 'T
r:J "
r1 Cqev ze ponjenje sprernruka s katodnom zastrtorn
~ '\ Uzernhenje u temelju
~ Kanauzacuska cuev
_ ~ (1)

Kut zastue a

80 70

~
~ r-;
-, ~---"'__r--.
~"'-. r--..."""___ Ktasa zasute
~ 1'----"""""" ~ ...__ 1\/
<, I <, II -... t--..IIT r-----:-:.
60 50

40

30

20 10

10 20 30 40 50 60h(m)

1"21 Kut zastrte ovisno a klasi gromobranske zastrte I vrsme iznad podrucja koje treba \._) zastmn

, I

W -=: vencrna ctvora r-ueze

Pnnvatna motka

+

Postupci za postav.jan.e pnhvatmh uredaja gromobranskom kuglom. zasutmm ku tom I rnrei.om

S = srqurnosn. -azroar

OJ ::. zasntru kut

Zasut-n kut

8-) Krovov: zasuceru pnhvatnom motkom

ZASTITA 00 GROMA

U principu se objekt koji treba zastititi svrstava u razlicite zone zastite, u normama oznacene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) _... @

Zona zastite 0.:

Izvan zgrade koju treba zastititi nalazi se zona zastite OA. U tom su podrucju rnoquci direktni udari groma, postoji nepriquseno polje odterecenja groma.

Zona zastite 0.:

Zbog uredaja za prihvacanja na i uz objekte koje treba stititi javljaju se podrucja za koja su direktni udari groma, u skladu s klasom zastite, iskljuceni, Postoji nepriquseno polje praznjenja groma. Takva podrucja izvan objekta oznacavaju se kao zona zastite od groma (BSZ) 08.

Zona zastite 1 :

Sama zgrada koju treba zastititi oznacena je kao zona zastite od groma 1 Granicu prema zoni zastite 0 u pravilu cine krov, vanjski zidovi i pod podruma zgrade, pri cernu njihova svojstva (zastita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati odredene uvjete.

Zona zastite 2 i vise:

Moze biti svrhovito iii zahtijevano da se unutar zone zastite 1 urede daljnje zone zastite od groma. Na primjer racunalni centar kao zona zastite 2 i pojedini elektronicki uredaji kao zona zastite 3.

Ktasa gromo- Ucmkovnost Pofurruer kugl veucma TIPICni
brana [P] [EI gromobrana otvora rnreze raamac
1'1 [wi odvoda
98% 20 m 5m, 5m 10 m
95% 30 m 10mx10m 15 m
III 90% 45 m 15 m x 15 m 20 m
IV 80% 60 m 20mx20m 25 m Zasutm kut 1"1

Mrn jacma strcje groma

I'I

200 kA

150 kA

100 kA

(~ Klase gromobrana \:.:./

Zona gromobrana 0 ~ Pnnvatm ureda,

Zona gram OB

\ Poromer qromob-

\ ranske kugle •

~

Kamera

Zona

Oovoc

mreza

Cencna armature

Uzemijenje u temelju rnstatacna uzernljema

m rzjeonaceoje potencnata I..lJ gromobrana

~ Lokatno IZJednacenje W potencqeta I stabrnz ator

141

Pred~;de~; srruer polanzacqe

Pruam Direktm reflektr- pnjam

Nema pnjama zboq

zapreke

(Bl Sirenje elektromagnetskth valova odgovara optickrm zakorurna valova

ranog vara

,,'!;;f:ff?Hi~~~-E~~~~~~::~a

~:;~'// IO~~~~lnl '- ",:::~~~,

'/ '.'.

, ,

o

CD Srrenje radiovatova

Srnetrqe pnjema mogu se Izbject rzbororn povoljne lokacije

srss I Moment ad oohma vretra

L MR80MR110

(m,1 (kpm)
4 15 414 570
40 384 530
375 337 464
35 294 405
3.25 25.3 348
3.0 216 287
2.75 181 249
25 15,1 20.6
225 12.1 167
20 96 134 (:1) Moment od vjetra MR na cnevnorn \:2/ nosacu '.::- 50 mm

1 LMK-antena I UKW antena za odabraru smjer pnjama

VHF antena (npr Fill (K8))

VHF antena (npr. F II (K10))

UHF antena (npr F IV (K35))

UHF antena (npr F 5 (K56))

6 Antenski nosac za

~ 4j $

UHF ...,. __ '6 _ _,r 1,. __ '5 _ _,,--,,~ LUMK

VHF :> ..."

rt-.

\.~ Shema mstalacqe skupne antene

142

2 UHF antene

7 Provodenje cuevr nosaca antene Pnkljucci antene 75-U- koaksualm kablovt

Pojacalo za LMKU I TV-kanale

10 Sma za uzernhenje 11 Kabelska spojruca s kontrolnom kutuorn

12 Glavru vodovi 75-U- koaksuatru kablovi

13 Razdjelne kutlJe za razdvajanie osnovruh vodova 14 Antenske uucruce za radio I TV

15 Pnku.rcm kabel za radio

16 Pnkljucru kabel za TV

17 Uzemqenje

13

prema J Henjesu -> IlJ

ANTENE

Antene za prijam radijskih i televizijskih emis.ja nagrduju jzgled grada. Tome mogu pomoci skupne antene Osim toga, blisko srnjestene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir vee tijekom grubih gradevinskih radova --> (6) s pojacalima protiv opadanja napona u vodovima itd. -->@+@ koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se prikhucuju na vodovod, treba obratiti pozornost na prernostenje vodomjera --> @ Tijekom grubih gradevinskih radova vai:no je da se uzemljenje gromobrana izvede strucno --> s. 140. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. trske iii drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti anlene na jarbolima iii u prozorima. Ucinak antena bitno ovisi 0 okolini --> CD i vodovima visokog napona. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem I odasiIjacem. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najblii:emu odasiljacu, a uz to i tzv. polarizaciju. Kratki valovi ne slijede zakrivIjenost Zemlje. valovi metarske duljine djelornicno slijede, a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. Tako je u nekim slucajevirna moquc televizijski prjjam I na mjestu koje odas.ljac uobicajeno ne doseze. Brojni razliciti oblici antena stoje na raspolaganju. Treba se drzati osnovnih pravila --> @ Vai:an je potrebni prostor za smjestaj dodatnih kucnih uredaja za uzemljenje gromobrana -, ® Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odasiljacu, narocito ako se radi 0 crnogorici Potkrovne antene u podrucju VHF imaju smanjen prijam. U podrucju VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pornocne antene). Jedna antena trebala bi slui:iti za prijam dugih, srednjih, kratkih i UKV valova, te za vise podrucja TV valova, izvedba treba osigurati trajnost i zastitu od korozije. Kad su uredaji na jarbolu. treba provesti staticki proracun prema VDE 0855, dio 1 --> G;I U normalnim okolnostima racuna se za jarbol usaden u gradu krovista s duljinom ukljestenja > 1 rn, pri ukljestenju u zid ::> 0,75 m. Zbog opasnosti od korozije ne preporucuje se pricvrscivati na aktivni dimnjak. Kad su ravni krovovi. treba antenu pricvrstiti na vanjski zid. Kod kabelske televizije nema antene Uz kucni prikljucak treba predvidjeti pojacalo prikljuceno na elektricnu rnrezu

• Dodrrna povrsina ~ 10 ern?

Sma za uzemherue '--,,--,--~'t-- vanjskih dqelova qlavmh vocova

Shema gromobranske mstalacqe (Siemens)

Kucno Uzernjerue

uzernherue gromobranske mstalacije

Fizikalne velicine

Koliclna zracenja

Ozracje

Tehnicke velitine j Rasvjetno-tehnicka jedi-
oznake u formulama niea i skracena oznaka
Svjetlosni tok <D Lumen (1m)
Svjetlosna jakost Candela (cd)
Jacma osvjetljenja E Lux (Ix)
Custoca svjetla L (cd/m")
Kolicina svjetla Q (1m h)
Osvjetljenje H (Ix h) G) Fizikalne i tehnitke velicine svjeUosnog zracenja

=~==;;= Strujni vad 5 reflektorima Svjetlosni sustav , svjet. cijevi

000

==-==- Svjetlosni sustav s umetnutim zaruljama

o Ugradene ( vrsece svjetiljke. okrugle J cnindrlcne

o

o

Zidni fluter, reflektor okrugao J cilindrican

Ugradene I vrsece svjetiljke. kvadraticne

==== Ugradene I visece svjetiljke. pravokutne

Opcenite oznake za zarulie u arhitektonskim nacrtima

@ Sistematizacija zarulja

Zarulje

A !j
PAR 38 6
PAR 56 ~
R Q
A U
A U
A 0
A I C<I
® X Rasvjetno tijelo, opcenito

2 x Rasvjetno tijelo 5 naznakom X 60 W broja i:arulja i snage

x li:

X <'R

--

36W

t::=::::::l 2x58W

oo

Rasvjetno tijelo 5 prekidacern SvjetJo za nuzdu. sterno upaljeno Svjello za nuzdu koje se pall prema potrebi

Reflektor

Rasvjetno tijelo s metalnim parama, opcenito

Svjetleca traka s naznakom snage

Svjetleca traka 5 naznakom broja svjetiljki j snage

Kontrolna svjetiljka opcenito

A Oznake za rasvjetna tijela za arh. \.V nacrte prema DIN 40717

Zarulje 5 elektricnim prai:njenjem

P (W): 60 - 200 Zarulja za opcu uporabu

P(W): 60 -120 Reflektor i:aruija

P(W): 300 Reflektor. i:arulja

P (W): 60 -150 Reflektor. zarulja

P(W): 25 -100 Mlijecna i:arulja

P(W) 25-100 Kriptonska i:arulja

P(W): 15-60 Minjon zarulja

1:1

P (W): 35 -120 Linijska zarulja

Fluorescentna i:arulja

Halogene zarulje

OT

P (W): 75 - 250

~ P(W): 200-500 OT-DE

OT

P(W): 300 500 750 1000

~ P (W): 75 - 250
PAR 38 Parabolicna ref-
(OR 122) lektorska i:arulja
NisKonaponske halogene Zarulje
OT ~ P(W): 20-100
~ P(W): 20
GR-48 Reflektor. i:arulja
Q P(W): 20 -75
OR-CB Reflektor 5 hlad OR-111

nim svjetlom ~ P(W) 35-100 ~ Refiektor. i:arulja

RASVJETA -'t1lJ

Umjetna rasvjeta, DIN 5035

Radni prostori - smjernice "Umjetna rasvjeta", ASR 7/31979 Informacije: LiTG - Geschaftsstelle, Burggrafenstr 6, Berlin ERCO Leuchten GmbH, Postfach, LOdenscheid

Svjetlosno - tehnlcke velicine

Ucinak zracen]a sto ga oko rnoze ocijeniti naziva se svjetlosni tok <1>. Svjetlosni tok odredeno usmjeren po prostornom kutu jacina je svjetla I. SVjetlosna jakost neke i:arulje u svim smjerovima zracenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti, i opcenito se prikazuje krivuljom raspodjele jacine svjetla (LVK) '""* s. 144 0. LVK karakterizira zracenje i:arulje kao usko, srednje iii siroko, simetrii':no iii nesirnetricno. Svjetlosni tok koji pad a na jedinicu povrsine jest jacina osvjetljenja E.

Tipii':ne vrijednosti:

globalno zracenje (vedro nebo) globalno zracenje (oblacno) optimalno gledanje

minimum na radnom mjestu rasvjeta za orijentaciju

ulicna rasvjeta

max. 100000 Ix max. 20000 Ix 2000 Ix

rnjesecina 0,2 Ix Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. Sjajnost i:arulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorirna. Sjajnost povrsina u prostoriji dobije se iz jacine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E . pi,,).

Svjetiljke pretvaraju elektricnu snagu (W) U svjetlosnu snagu (1m). Mjera za korisni ucinak je svjetlosno iskoristerjje (Im/W).

Svjetiijke

Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se i:arulje i svjetiljke 5 elektricnirn praznjenjem --> @ Tipicna obiljei:ja i:arulja: boja je svjetla toplo bijela, staklo moi:e biti rnlijecno po zelji, vrlo dobra reprodukcija boje, nema treperenja. Visoka sjajnost (osvijetljenost), stoga narocito kod halogenih i:arulja izvanredan svjetlosni ucinak; male dimenzije zarulja ornoqucuju male dimenzije svjetiljki; dobre su moqucnosti koncentriranja svjetla u i:eljenom smjeru, narecite u reflektorima. Svojstva: malo svjetlosno iskoristenje (Im/W); uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.

Tipicna obiljei:ja i:arulje s elektricnirn prai:njenjem: za rad je nui:na sprava za predukljucenie, a u nekim slucajevirna i starter Veliko im je svjetlosno iskoristenie i razmjerno su dugotrajne, 5000 do 15000 sati. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu, toplo bijela, neutralno bijela iii bijela kao dnevno svjetlo. Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra; mliiecnost stakla oqranicena. Za rad bez treperenja potreban je elektronicki ureda] za predukljueenje (EVG).

Visokotlacne zaruije s alektrlcnim praznjenjern

P (W): 50 -400 Zarulja sa i:ivinim parama

HME

HMR

HIR

P(W): 80 -125 Refiektorska i:arulja sa i:ivinim parama

P(W): 250 Reflektor. i:arulja 5 halogenim metalnim parama

~ P(W):70-250 Zarulja s haloge-

HIT-DE nim met. parama

HIT

HIE

HST

HSE

P(W): 35 -150 Zarulja 5 halogenim met. parama

P(W): 75-400 Zarulja s halogenim met. parama

P(W): 35 -100 Zarulja s halogenim met. parama

P (W): 50 - 250 Zarulja 5 natrijevim parama

Fluorescentna zarulja

T

P(W) 18 36 58 Kompaktne fluorescentne zarulje

..

T ell P(W): 7
9
11
cU=3 P(W): 10 26
13
TC-D 18
ill P(W): 18
24
TC-L 36
.A P(W): 7 40
1m 11 55
15
TC-SB 20 Ugraaen starter

Usporedba: usteda struje do 80%, deseterostruki vijek trajanja

25WQ- 5W~

40W ..... 7W

sow -11W

75WQ-,5We

,oow 20W

120W 23W

200 Ix

20lx

10 Ix

143

RASVJETA

Svjetlosno ~~ A Rasterna svjetiljka
sredstvo
C> ,-----,
<0:> ,%;;"", ~
g ~
Fluter ~ Reflektor " Uplight Downlight Kvadratiena Pravokutna
A Zarulja opce uporabe
0 60-200W 0 0
~ PAR, R Parabolicna
IJ reflektorska zarulja 0 0
Reflektorska zarulja
60 - 300 W ,
~ OT Halogena zarulja
0 75 - 250 W 0 0 0 0
OT-DE Halogena .arulja s I
~ dva pod noska 0 0
100 - 500 W
~ OT-LV Niskonaponska
halogen a .arulja 0 0
20-100W
OR-LV Niskonaponska reflekt- I
6 orska halogena 'arulja 0 0
20-100W
T Fluorescentna iarulja
= 18 - 58 W 0 0 0 0
~ TC Kompaktna fluoresce-
TC-D ntna iarulja 0 0 0 0 0 0
TC-L 7-55W
0 HME iarulja sa zivinim
parama 0
50 -400 W
" HSEI iarulja s natrijevim
0 HST parama 0
50-250 W
HIT Zarulja s halogenim
~HIT-DE metalnim parama 0 0 0 0
35 - 250 W I

G) Ocqovaraiuci tipovi iarulja za odredene tipove rasvjetnih tijela

•0 -··--6~:

. I

= '

Down 9 s ~o 1 000 cdIkI~o i

kim fokusom ~ ~

~,o

lrcalna rasterna 30"

svjetiljka

~1~~

Downlight reflektor ~ 2ooocdlk~

Indirektna svjetiljka

144

i-

~60' 600;

Ugradena: zrcalna ~

ra~terna s'vjetiljka s ~ 500 ~dlklm ~ 2 zarulJe L_~

Zrcalni rasterni - zidni fluter

Sekundarno rasvjetno tijelo

rasvjetno tijelo

~

mh Jednosmjerno ventiliJ ~L rano downliqht svjetlo

~ 160 m3/h kod 35dB (A) 200 m3/h kod 40 dB (A)

~~ Dvosmierno ventilirano

~ 0 downlight svjetJo

f). \~ 160 m3/h kod 35 dB (A)

I ~ 200 m3/h kod 40 dB (A)

Dekoracijsko downlight

svietic, otvor dielornicno prekriven:

- metalnim uloskorn

- zatamnjenim staklom

- prizrnatlcnorn lecorn

- akrilnim prstenom

r::tl Kvadraticni downlight =% :1 '\ = reflektor

300x300 mm

Nominalna jacina svjetla

RASVJETA

::: ~
Vislna Nomi- ::: ~ ~ ~ 0 0 ::: ~
::: ::: ~ "- "-
prosto- nalna Prostorije 0 0 0 0 vi ,
'" '" DO DO 0 0
rije jacina 0 0 DO <D N W N m ~ vi , w w "- r-,
~ ~ '" "' vi 0 , ~ U 0 -' 0 0 vi ,
rasvjete a:: a:: w w W f-
vi , Cf. Cf. f- ._!. f- ._!. r:i: r:i: o U U ::E ::E (/J (/J ._!. ._!. f- f- W
« -c a:: a a a a a a f- f- f- f- I I I I :I' :I' :I' :I' :I'
Parkirne garaze, prostorije za pakiranje III III .. III
Nusprostorije III III • II II •
Do Radioniee ..
200 Lux
Restorani .. • .. .. ..
Foyeri .. .. .. II III II til
Standardni uredi, nastavne prostorije, salter-sale, blagajne II II •
Prostorije za sjednice • • III III .. III til III
Radionice • ... til
Do Knjiiare • l1li •
500 Lux Prodavaonice l1li l1li l1li • ... ... • •
Do lzlozbene dvorane III • I» • • .. I!II • •
3m
Muzeji, galerije, svecane dvorane • .. • • • • • • • • • •
Ulazni pretprostori iii • • • iii iii • •
Obrada podataka, standardni uredi s visim zahtjevima vidljivosli iii •
Radionice CD • CD •
Robne kuce .. .. CD
Do Prodajni centri ..
750 Lux Izlozi • • • • lit • • .. .. ..
Hotelske kuhinje .. •
Koncertni podiji • • •
Tehnicko crtanje, veliki uredi .. •
Skladista .. • • • iIiI
Radionice • •
Industrijske hale • • • CD • • ..
Do .. • • iii lit lit
200 Lux Foyeri
Restorani ., e • • III iii III
Crkve ., CD .. • •
Koncertne dvorane, kazafista • III •
Radionice • iIIi • iIIi
Industrijske hale • CD • •
Predavaonice, aule, dvorane za skupove • • • «I
Do Prodavaonice • • .. • • •
500 Lux lzlozbene dvorane, muzeji, galerije slika • • • • • l1li • III • •
3m
do Ulazne dvorane • • .. lit • • • • • •
5m Ugostiteljski objekti •

Sportske dvorane, visenamjsnske i gimnasticke dvorane III III .. • • CO
Radionice • • .. • • •
Crtaonice .. •
Labaratoriji •
Knjiznice, citaonice • • •
Do lzlozbene dvorane III .. .. .. • ..
750 Lux Sajamske hale • •
Robne kuce 0 .. • II II
Prodajni eentri •
Vel ike kuhinje II>
Koncertni podiji lit .. I» •
Industrijske hale, strojamice, rasklapna pastrojenja • .. • • •
Do Skladista s visokim regalima 0 II>
200 Lux Crkve lit lit 41
Koneertne dvorane, kazalista iii • 41
Industrijske hale • 41 • II> •
Muzeji, galerije slika • l1li 41 41
Do Zracne luke, zeijeznicke postaje, prometne zone •
Preko 500 Lux • • 41 II> • • •
5m svecane dvorane III> •
Sportske i visenamienske dvorane .. • 41 • ..
Industrijske hale .. • • ..
Auditoriji, predavaoniee 0 II ..
Do
750 Lux lzlozbeni prostori • .. .. .. .. II
Sajamske hale .. .. • II
Prodainl centri .. • .. .. .. A = Zarulja opce namjene

PAR = Paraboliena reflektorska zarulja

R = Reflektorska zarulja

OT = Halogena zarulia

OT-DE = Halogena 'arulja s dva

podnoska

T = Fluorescentna zarulia

TC = Kompaktna fluorescentna iarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna iarulja

4- cijevna

TC-L = Kompaktna fluorescentna zarulja izduieni oblik

HME = Zarulja sa zivinim parama

HSE = Zarulja s natrijevim parama

HST = Zarulja s natrij. parama, cijevna HIT = Halogena !arulja s metal. parama HIE = Halogena zarulja s metalnim

parama, elipticni oblik

OT-LV = Niskonapon. halog. iarulja

OR-LV = Niskonapon. reflekl. zarulja

OR-CB-LV= Niskonapon. reflekt zarulia,

hladno svjetio

145

:':':':':':':':':':'r:':':':':';':';':':':':':':':':':':';':':':':':':'i':':':':':':':':':':

;;1\~ .. JP I'>:

~00-900

'Q' -,

CD Direktno osvjetqenje, simetritno

I

"" Zidni fluter s djelomicnirn osvjetlje\..::!.) njem prostorije, na tracnickorn razvodu

® Usmjereni reflektor

•••• ~ ••••••• • ••••••••• Q •••••••••••••

................................................ ................................................

([) Direktno - indirektno osvjetljenje

® Podni fluter

146

o Zidni fluter, direktno osvjeUjenje

................................................ ...............................................

... . ..

o Zidni fluter

... , .

':"':_:::":;::::: ~::\ .. :.

·······i····

:,., -: --':. . ..

"" : '," .",' ',.::':':.

.. ~ .

... ". . .

... -.. _-, .

.. -" .

... : ..... ,' :: .: ..

.. ,':::::::::: :-: ::,

................................................ ............................................... ................................................

® Indirektno osvjetljenje

® Stropni fluter

fli'II Zidna svjetiljka, direktno- indirektno ~ osvJetlJenJe

Vrste rasvjete u prostorijama Neposredna, shnetricna rasvjeta ~ 0). Preporueu]e se za opcu rasvjetu: radnih prostorija, prostorija za skupove, prostorija za kretanje publike i za prometna podrucja. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti, potrebna je relativno mala elektricna snaga. Normirane vrijednosti specificne prikljucne snage ~ s. 149 CD Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°, a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i vise. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zracenja 70° i 90°. Downlight - zidni sirokokutni reflektori, zidni reflektori s rasterom ~ @' Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolicne 05- vijetljenosti. U prostorij to djeluje kao izravna rasvjeta.

Zidnl slrokokutnl reflektori u nizu ~ @' Jednolicna rasvjeta zidova i dijela prostorjje. Ovisno 0 odabranim razmacima svjetiljki postize se jacina osvijetijenosti do 500 Ix. Moguta ugradba halogenih zarulja iii fiuorescentnih zarulja.

lidni sirokokutni reflektori ugraCieni u strop ~ @. Sluze iskljucivo za osvjetljavanje zidova. Upotrebljavaju se halogene zarulje i fluorescentne zarulje.

Downlight uskosnopni reflektori ~ @. Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguta je diferencirana osvijetljenost prostorije. Uskosnopni refiektor rnoze se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Koriste se halogene zarulje, narocito one niskonaponske.

Posredna rasvjeta ~ (§) . Karakteristika ove rasvjete temelji se na dozivljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Potrebno je pazljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki oqraniciti na 400 cd/m2, Potrosnja energije je do tri puta visa nego pri izravnoj rasvjeti.

Neposredno - posredna rasvjeta ~ 0. Pri povoljnoj visini prostorije (h ~ 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postize se dozivljaj svijetle prostoriie uz prihvatljiv utrosak energije (70% neposrednog, 30% posrednog). Pretezno se upotrebljavaju fiuorescentne zarulje ali mogu se kombinirati s obicnim zaruljarna .

Stropni slrokokutnl reflektori, podni sirokokutni reflektori ~ ® - @. Primjenjuju se za povrsinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Upotrebljavaju se halogene zarulje iii fiuorescentne zarulie a mogute su i visotlacne zarulje s elektricnirn praznjenjern.

Zidna svjetUjka ~ ®. Pretezno za dekorativno osvjetljenje zidamoguti i svjetlosni ucinci, npr, pomocu filtra za boju i prizmi. U ogranicenorn opsegu i za osvjetljenje stropa i poda.

lidni sirokokutni u nizu ~ @.Bez osvjetljavanja poda, narocito su prikladni za izlozbene i muzejske prostore. Vertikalne razine 05- vijetljenosti od 50 lx, 150 Ix i 300 Ix trebaju se postici kao tipizirane vrijednosti za izlozbe. Oprema: zarulje i fluorescentne svjetiljke, Uskosnopni reflektori u nizu ~ @.Najceste upotrebljavani kut zracsnja 10° ("Spot"), 30° ("Flood") i 90° ("Fluter"). Promjene svjetlosnog stosca pornocu leta (skulpturna leta i Fresnellova leta) i promjene spektra pornocu UV i IR zastitnih filtara (muzeji, izlozbene prostorjje, prodavaonice) i filtara u boji. Zastita od zasljepljivanja rasterima i zastitnim zaklonima.

® Zidni fluter na tracnickom razvodu

@ Reflektor na tracnickom razvodu

r:;'\ Zidni downlighl fluter, razmak ad \.:I zida: a ~ '/, h

®

Zidni downlighllluteri, razmak svjetiljki: b ~ 1-1,5a

I

I

l-

\

\ ~

30"-40"

®

Kut nagiba usmjerenog reflektora i flutera u ~ 30° - 40' (optimum)

([) Osvjetljenje objekta

® Osvjetljenje zida fluteram

o Downlight, razmak od zida: a ~ '/, h

o Downligh~ razrnak svje1iljki: b ~ 2a

®

Kul nagiba reflektora za osvjetljenje objekta i zida a ~ 30° - 40' (optimum)

® Osvjet~enje zida reflektorom

Kut zaklanjanja svjetlosti (~ 30'/40°/50')

RASVJETA --?I)J

Geometrija rasporeda svjetiljki

Razmaci svjetiljki meCiusobno i u odnosu prema zidu ovisni su 0 visini prostorije; ~ 0) - @.

Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i podrucje zidova je od 30° (optimalno) do 40° ~ @ - @.

Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod downlighta je izmedu 30° (sirokosnopna svjetlost, zadovoliavajuee ogranieenje bljestavila) i 50° (duboko zraeenie svjetlosti visoko ogranieenje bljestavila) ~ ®, kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.

20 Ix Potrebno za raspoznavanje crIa lica. Zbog toga je 20 Ix horizontalne
jaCine osvjeijjenja minima Ina vrijednost za interijere izvan radnih
prostorija.
200 Ix Radne povrSine djeluju mraeno pri jacinarna osvjetljenja E < 200 Ix.
Zbog toga je 200 Ix min. jaeine osvjetljenja za stalno zauzete radne
prostore.
2000 Ix 2000 Ix smalra se optimalnom jaCinorn osvjetijenja za radne prostorije.
Faktor 1,5 je najmanja razlika u jatini osvjetljenja koja se joo zapaza,
Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jacina osvjetljenja E. u
unutarnjim prostorijarna: 20, 30, 50, 75, 100,150,200,300,500,750,
1000,1500,2000 itd. ® Jaeina osvjeUjenja u unutamjim prostorijama

Preporutena jaCina PodruCje. djelalrlost
osvjetljenja
20 30 50 Putovi i radne povrSine na otvorenom
50 100 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadrZavanju
100 150 200 Radnl prostori koji se ne koriste stalno
200 300 500 Vizualni zadaci, Iaki
300 500 750 VlZualni zadaei, srednje I~ki
500 750 1000 VlZualni zadaci visokih zahtjeva. npr. uredski poslovi
750 100 1500 VlZualni zadaci s velikim t~koCama, npr. precizna monlaia
1000 1500 2000 VlZualni zadaci s vrlo velikim t~koCama, npr. konlrolni zadaci
iznad 2000 Dodatno osvjeUjenje za posebno leSl<e specijaJne vizualne zadatl<e @ Preporutene jaCine osvjetljenja prema CIE

Slavna oznaka: IP Primjer: JP 44 I
Prva bmjCana oznaka: 0 - 6 Stupanj zastile od dodira i stranih tijela
Druga brojeana oznaka: 0 - 8 Stupanj zastile od prodora vode
1. brojcana oznaka, zasli!a 2. brojeana oznaka, zasnta
0 Bezzastile 0 8ezzastile
1 Zasli!a od velikih stranih tijela 1 Zasli!a od kapanja vode verlikalno
(>50 mm) 2 Koso pod kutom do 15'
2 Od srednje velikih stranih tijela 3 Od vode koja sipi
(>12mm) 4 Od vade koja prska
3 Od malih stranih tijeJa 5 Od vode u mlazu
«2,5mm) 6 Prow prodora vode pri
4 Od zrnatih stranih tijela preplavljivanju
«lmm) 7 Od prodora vode pri uranjavanja
5 Od naslaga prasine 8 Od prodora vode pri potapanju
6 Od pradora prasine @ Vrsle zastile rasvje1nih tijela

!slupanj Indeks Ra Tlpicna podruCja primjene
lA > 90 Biranje boja, galerije
lB 90>Ra>80 Stan, hotel, restoran, ured, Skala, bolnica, liskara,
lekstilna induslrija
2A 80> Ra > 70 Industrija
70>Ra>60
3 60>Ra>40 Induslnjska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede
reprodukcije boje
4 4O>Ra>20 Ostalo @ Reprodukcija boje zarulje prerna DIN 5035

147

G) Pravilan raspored sVJetiljki u odnosu na radno mjesto, upadanje svjetla sa strane

® Radne povrsine, ekrani, tipkovnice. papir trebaju imati zagasite povrsine

\/

c::::==' L < 400 cd/m'

Rasvjetna tijela koja mogu proizvesti reflekse trebaju u kriticnorn podrucju zracen]a imati nisku razinu sjajnosti

8) Sjajnost pri indirektnom osvjetljenju

........................ ........................... •••••• " '!Ill 'II ..

® Jacine osvijetljenosti tocaka

® Ell = W' cos:)a-

© Ev= ~'COSJ(90-OI")

® Fotometrijski zakon razmaka

148

RASVJETA ~[j]

Obiijezja kakvoce rasvjete

Dobro rjesenjs rasvjete mora, uzevsi u obzir ekonomlcnost, zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. Osim tih kvantitativnih kriterija, treba obratiti pozornost i na kvalitativne, prije svega arhitektonske kriterije.

Kvantitativni kriteriji

Razina osvijetljenosti

Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se izrnedu 300 Ix (pojedinacni ured 5 dnevnim svjetlom) i 750 Ix (velika prostorija). Visa razina osvijetljenosti rnoze. se uz istu opcu razinu postici dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta.

Smjer svjetla ~ CD

Preporucuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane, a preduvjetje za to krilati oblik LVK ~ 5,144 @.

Ogranicenje bljastavila ~ @ - 0)

Oqranicenje bljestavila odnosi se na podrucja neposrednog blijestanja, refleksnog blijestanja i zrcalnih refleksa na ekranirna. Ogranicenje neposrednog blijestanja postize se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) ~ 30°,

Oqranicenje refleksnog bfijestanja postize se bocnim upadom svjetla na radno mjesto, u kombinaciji sa zagasitim povrsinarna oko radnog mjesta ~ @

Oqranicenje zrcalnih refleksa ekrana postize se odqovarajucirn izborom postavljanja ekrana. Svjetiljke koje bi se unatoc tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ~ 200 cd/m2 (primijeniti reflektore visokog sjaja).

Raspodjela sjajnosti

Harmonicna raspodjela sjajnosti posljedica je pazljivoq uskladivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji ~ CD Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije priieci 400 cd/m2,

Boja svjetla i reprodukcija boje ~ 5, 147 @

Boja svjetla odreduje se izborom zarulje. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K), neutralno bijelo svjetlo (3300 K - 5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (vise od 5000 K), Za urede se najcesce biraju izvori svjetla tople iii neutralne bijeIe boje. Pri reprodukciji boje, sto uglavnom ovisi 0 spektralnom sastavu svjetla, treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje),

Proraeun jacine osvijetljenosti tocke ~ @

Jacine osvijetljenosti (horizontal no Eh i vertikalno Ev), koje proizvode pojedinacne svjetiljke, mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz [acine svjetla i geometrije prostorije (visina h, razmak d i kut upada svjetla a),

Stupanj I Stupanj
refJeksije % refleksije %
Materijali za izradu svjatiljki
Alurninij, cist, visokopoliran 80 do 87 Mort svijetli, yap. zbuka 40 do 45
Aluminij, eloksiran, zagasit 80 do 85 Mort taman 15 do 25
Aluminij, poliran 65 do 75 Pjescenjak 20 do 40
Aluminij, zagasit 55 do 76 Sperploca, sirova 25 do 40
Aluminij, obojen, zagasit 55 do 65 Cement, beton, sirov 20 do 30
Krom, poliran 60 do 70 Opeka, crvena, nova 10 do 15
Emajl, bijel 65 do 75
Lak sasvim bijel 80 do 85 Boja
Bakar, visokopoliran 60 do 70 Bijela 75 do 85
Mjed, visokopolirana 70 do 75 Svijetlo siva 40 do 60
Nikal, visokopoliran 50 do 60 Srednje siva 25 do 35
Papir, bijel 70 do 80 Tamno siva 10 do 15
Srebrna pozadina ogledala 80 do 88 Svijetlo plava 40 do 50
Srebro, visokopollrano 90 do 92 Tamno plava 15 do 20
Svijetlo zelena 45 do 55
Gradevinski materijali Tamno zelena 15 d020
Hrastovina, svijetla, polirana 25 do 35 Svijetlo zuta 60 do 70
Hrastovina, tamna, polirana 10 do 15 Smeda 20 do 30
Granit 20 do 25 Svijetlo crvena 45do 55
I Vapnenac 35 do 55 Tamno crvena 15 do 20 I
Mramor, poliran 30 do 70 o Stupanj refieksije rasvjetno - tehnickih materijala

r----
Specilicna prikljucna snaga p. W/m'
za tOO Ix pri visini 3 m, povrsina ~ 100 m,
i refleksiji 0,710,5/0,2
r----:c--4J:
C>A 12W/m'
60T0 ~ 10W/m'
~ME ~ SWim'
~c ...g_ SWim'
,J;;=., 4W/m'
I~-L 88
~61~1 3W/m' G) Specificna prikljucna snaga p. za
razlicite tipove zarulja
0
El3 • EE· @
El3 •
O® © e
.
0 El30EEOEE 0
0
EE • EE· EE
0
10
® Proracun jaclne osvjetlienja za
neku unutarnju prostoriju 800m t
f- - I- -- ~ <,
250m E ~
8
..
r--- -- - 8) Proracun za uredsku prostoriju

®

Ugradeno rasterno rasvjetno tijelo (ERGO)

I-- 600m r-"':
ail <;
,..-,:
E IX i
8
..
X ®

Svjetleca struktura (ERCO)

6,oom i
r-- -a- --'1 <,
I 2,5Om I ~ E ~
8_
..
r-- --$----tfJ Ugradeno rasterno rasvjetno tijelo (ERGO)

I Korekcijski faktor k I
'Visina Povrsin Stu pan' refleksiie
IH A [m'] 070502 050201 000
svjetlo srednj~ I tamno
IDo 20 0,75 0,65 I 0,60
13m 50 0,90 0,80 0,75
~100 1,00 0,90 0,85
!3-5m 20 0,55 0,45 I 0,40 I
50 0,75 I 0,65 0,60
~100 0,90 0,80 0,75
15-7m 50 0,55 J 0,45 0,40 I
I ~100 0,75 0,65 0,60 ® Tablica korekcijskih laktora

Primjer:

Povrsina prostorije A = 100 m'2 Visina prostorije H = 3 m

Stupnjevi refleksije 0,5/0,2/0,1 (srednja refleksija) np rasvjetncq tfjela @.

P* = 4 W/m'2 (komp fluorescentna 1:arulja) p = 9 45 W = 405 W

Tip rasvjetnoq tijela (§):

p' = 12 W/m~ (standardna i.arulja) p e 8 100 W = 800 W

TIp rasvjetnog tijela (9

P" = 10 W/m'2 (halogena 1:arulJB) P =16 20W=320W

Formula -+ ®

E, = (l~gO 4~5 + lf~ 81~0 + ~~~ ;200) 0,9

En=1801x

A = 24 m2

k = 0.75 (svjetla refleksiJa) P~ =3W/m'2

P =4 90W=360W

E, = 1Rg4 4390 0,75 En = 3751x

T262x36W

T2658W

TC·L 2x 24W

RASVJETA

Proracun srednjih jakosti osvijetljenosti-e- [j] U praksi cesto treba priblizno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu elektricnu prikljucnu snagu zarulja, odnosno odrediti potrebnu elektricnu prikjjucnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti. En i P mogu se prema formuli ~. ® priblizno odrediti. Za to potrebna specificna prikljucna snaga P' ovisi 0 primijenjenom tipu zarulje ~ CD. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. Korekcijski faktor k ovisi 0 velicini prostorije i stupnju refleksije zidova, stropa i poda-» @.

Predvidaju Ii se u prostoriji upotrijebiti razticiti tipovi zarulja, treba komponente proracunaf pojedinacno i na kraju zbrojiti ~ @'

Proracun osvijetljenosti pornccu specificne prikljucne snage rnoze se primijeniti i za uredske prostorije, Dvoosna prostorija povrsine 24 m2, u prikazanom primjeru opremljena je cetirirna zaruljarna sa po dvije zarulje od 36 W (prikliucna snaga obuhvaca i uredaj za pretpaljenje 90 W), Proracunorn prema ~ ® dobije se [acina osvijetIjenosti od priblizno 375 lx,

Za uredske se prostorije cesto, osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki, postavljaju i kvadraticne rasterne svjetiljke S kornpaktnim fiuorescentnim svjetiljkama ~ (fl iii svjetlece strukture ~ ® .Svjetlece strukture ornoqucuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.

OsvjeUjenje zgrada

Pri osvjetljenju zgrada proracunava se potrebni svjetlosni tok zaruIja koje ce se postaviti na osnovi formule ~ @. Sjajnost iznosi od 3 cd/rn? (slobodno stojeci objekti) i 16 cd/m2 (objekti u vrlo svijetloj okolini),

E, 100 P k E, Nominalna jacina osvjetljenja (Ix)
AT P Prikljucna snaga (VI/)
P' Specificna prikljucna snaga (W/m') --> G)
E, A P' 1 A Tlocrtna povrsina prostorije
P 'r
100 k Korekcijski laktor --> @ ® Formula za srednju jaeinu osvjetljenja E, i prikljucnu snagu P

I Proracunska formula za svetlosni tok svjetiljke

<t>=~ ~B P

<t> = potrebni svjetlosni tok
L = srednja sjajnost (cd 1m')
A = povrsina osvjetljavanja
~B = stupanj ucinkovitosti osvjetljenja
p = stupanj refleksije gracl. materijala
Stupanj refieksije pri osvetljenju
Graclevinski materijal p
Opeka bijelo glazirana 0,85
Mramor bijeli 0,6
Zbuka svjetla 0,3 -0,5
tbuka tamna 0,2- 0,3
Pjescenjak svjetli 0,3 - 0,4
Pjescenjak tarnni 0,1-0,2
Opeka svjetla 0,3 - 0,4
Opeka tamna 0,1 -0,2
Drvo svjetlo 0,3 - 0,5
Granit 0,1-0,2 Sjajnost za osvjetljenje Objekt

(cd 1m') L

Siobodno stojeci Tamna okolina

Srednje svijetla okolina I Vrlo svijetla okolina

3 - 6,5 6,5-10 10 -13 13 -16

Stupan] ucinkovitosti osvJetlJenJa l ~B

Velika povrsina 0,4

I Mala povrsina

Velika udaljenost 0,3

Tornjevi 0,2

® Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje

15 30 30

~O

---i I I I I I I I I /er I /

/(

/p--/ ~

/

201020

@ Preporucene mjere za elektricne vodove u stambenim prostorijama u cm

15

149

RASVJETA

I

Tapia bijelo Neutralno bijelo Bijelo kao dnevno svjetlc
Boje svjetla (PHILIPS) 76 29 827 927 830 930 25 33 840 940 950 865 965 54
Stupanj reprodukcije baje 3 1B 1A 1B 1A 2A 2B 18 1A 1A 18 1A 2A
Prodavaonice
Zivzoe namimice .. >< ><
Meso >< ><
Tekstil, koza >< • >< .. ><
NamjeStaj, sagovi >< >< >< ><
Pribor za sport i igre, papir >< ><
Foto, satovi, nakit >< .. >< ..
Kozmelika, frizer .. >< .. >< • ><
CvijeOO .. >< >< ><
Pecivo ><
Hladena roba ><
Sir, vote, povree ><
Riba ><
Robne kuce, prodajni centri >< >< >< >< ><
Ilidustrija, obrt
Radionice • ><
Elektrotehnika, strojogradnja .. >< ><
Tekslilna industrija >< ><
Tiskare, graficki obrt .. >< >< .. ><
Ispitivanje boja >< ><
lakimica >< .. >< ..
Skladiste, transport .. ><
Uzgoj biljaka ><
Obrada drva >< >< ><
ljevaonice, valjaonice .. ..
laboratorij >< >< ><
Ispitivanje boja >< ><
Uredi i uprava
Uredi, hodnici >< ><
Dvorane za sjednice >< ><
Skalski i nastavni prostori
Predavaonice, razredi, djeCji vrtlei >< ><
Knjiznice, Citaonice >< ><
CruStyene prastarije
Reslorani, ugostiteljstvo, hoteli >< ><
KazaliSta, koncert. dvorane, foyeri ><
Prostorije za priredbe
lzlozbene i sajamske hale >< ><
Sportske i viSenamjenske dvorane >< ><
Galerije, muzeji >< ><
Klini!!e i ardinacije
Dijagnoslika i tretman Go ..
BolesniCke sabe, OOkaonice • >< .. ><
Stanoyl
Dnevni boravak >< ><
Kuhinja, kupaonica, hobi, podrum >< >< >< ><
Vanjska rasvjeta
Ulice, staze, pjeSacke zone >< ><
Osvjelljenje vert. signalizacije >< G) Prav;lna primjena fluorescentnih !arulja

><=

preporucuje se ,. ;;;; rnoze se primijeniti

150

RASVJETA

Smjernice za radna mjesta "Urnjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio2 [izvcd]

Tablica nominal nih jacina osvjetljenja, smjernice za radna mjesta

Vrsta prostorije En/Ix Vrsta prostorije Enllx Vrsta prostorije Enllx Vrsta prostorije Enllx
Vrsta djelatnosti Vrsta djelatnosti Vrsta djelatnosti Vrsta djelatnosti
Opci prostori: Brusenje, jetkanje, poliranje stakla, Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Kontrola kvalitete
oblikovanje staklenih instrumenata 500 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Visoki zahtjevi 1000
Prometne zone u sprernistima 50 Dekoraterski radovi 500 Odrzavanje 300 Kontrola kvalitete
Skladisni prostori 50 Rucno brusenje i graviranje 750 Revizije 500 Vrlo visoki zahtjevi 1500
Sklad. prost. u kojima se roba traii 100 Fini radovi 1000 lspitivanje boje 1000
Sklad. prost. u kojma treha nesto proCitali 200
Prolazi u visokoregalnim sktadistima 20
Pult za izdavanje 200 Eleklrotehnicka industrija: Proizvodnja i prerada lekstila:
Otprema 200 Taiionice, celicane, valjaonicG,
Kantine 200 velike Ijevaonice Proizvodnja kablova i vodava, Radna mjesta u kupkarna 200
Ostale prostorije za odmor 100 Proizvodna postrojenja automatiziranafiu montai:ni radovi, namotavanje Predionice 300
Gimnasticke prostorije 300 grubom zicorn 300 Bojenje 300
Garderobe 100 Proiz. post. s Ijudskim intervencijama 1 00 Montaia telefonskih aparata, Predenje. pletenje, tkanje 500
Praonice 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta namotavanje srednjom zicorn 500 Sivanje. tisak na tekstilu 750
u proizvodnim postrojenjima 200 Montaia finih aparata,
Toalete 100 Kitnicarstvo 750
Odrzavanje 300 podesavanje, ispitivanje 1000
Sanitetske prostorije 500 Ukrasavanje 1000
Kontrolna mjesta 500 Montaza najfinijih dijelova.
Strojarnice 100 Kontrola robe, kontrola boja 1000
Opskrba energijom 100 elektronickih dijelova 1500
Posta 500 Umjetno krpanje 1500
T elefonska centrala 300 Obrada i prerada metala: Prehrambena industrija i industrija
Industrija nakita i satova: potrosne robe:
Kovanje malih komada 200
Prometnice u zgradama: Zavarlvanje 300 Proizvodnja nakita 1000 Opca radna mjesta 200
Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Obrada dragog kamenja 1500 Mijesanje, raspekiranje 300
Za osobe 50 Fini radovi sa strojevima 500 Urarska i opticsrska radionica 1500 Klaonice, mljekare, mlinovi 300
Za vozila 100 Kontrolna mjesta 750 Rezanje i sortiranje 300
Stubista 100 Hladne valjaonice 200 Proizvodnja delikatesa
Utovarne I istovarne rampe 100 vucena i:ica 300 Obrada i prerada drva: i cigareta 500
Prerada teskih lirnova 200 Kontrola proizvoda, dekoriranje,
Prerada lakih limova 300 Parenje 100 sortiranje 500
Uredske i slicne prostorije: Izrada rucnog alata 500 Piljenje 200 Laboratoriji 1000
Montaza, gruba 200 Sastavljanje 200
Uredske prostorije s radnim Montai:a, srednje fina 300 Izbor furnira, lakiranje.
mjestima blizu prozora 300 Montaza, fina 500 modelska stolarija 500 Trgavina na velika i malo:
Uredske prostorije 500 Oblikovanje kovanjem 200 Rad na strojevima za obradu
Veliki uredi / grupni uredi: Ljevaonice, pod rum itd. 50 drva 500 Pradajni prostori.
stalna radna mjesta 300
Visoka refleksija 750 Platforme 100 Oplemenjivanje drva 500 Radna mjesta uz blagajnu 500
Srednja reHeksija 1000 Priprema pijeska 200 Kontrola 750
Tehnicko crtanje 750 Cistenje odljevaka 200 Zanalslvo i obrtnislvo
Prostorije za razgovor 300 Radna mjesta na rnjesalici 200 (primjeri iz raz!i(;ilih struke):
Prijamne prastorije 100 Ljevaonicke hale 200 Izrada i obrada papira, grafii:ki obrt: Ueenje celicnih konstrukcija 200
Prostorije za promet publike 200 Izljevna mjesta 200
Obrada podataka 500 Strojno oblikovanje 200 Brusenie drva 200 Predrnontaza uredaja za grijanje
Strojevi za papir, i ventilaciju 200
Rucno oblikovanje 300 proizvodnja kartonai:e 300 Bravarija 300
Izrada kalupa 300 Knjigoveznica. izrada tapeta 300 Autornehanicarske radian ice 300
Kemijska industrija: Modelarstvo 500 Krojenje, pozlacivanje, presanje Gradevna stolarija 300
Galvanizacija 300 i jetkanje kliseja, radovi na Radionice za razne popravke 500
Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Lieenje 300
kamenu i plocarna, tiskarski Radionice za radio i TV aparate 500
Postrojenja s pavremenim rucnirn Kontrolna mjesta 750 strojevi, izrada matrica 500
intervencijama 100 Izrada alata, fina mehanika 1000
Stalno zaposjednuta radna mjesta Karoseristicki radovi 500 Rucni tisak, sortiranje papira 750
Retusiranie, litografija, Pogoni usluinih djelatnosti:
u postrojenjima tehnoloskih procesa 200 Lakirnica 750
Odri:avanje 300 Nocna lakirnica 1000 rucno i strojno slaganje, Hotel! i gostionice, prijam 200
Laboratoriji 300 Tapetarski radovi 500 oblikovanje sloga 1000 Kuhinja 500
Radovi s povecanlrn vizualnim Zavrsna montai:a 500 Kontrola boja pri visebojnorn tisku 1500 Blagovaonica 200
opterecenjern 500 Inspekcija 750 Urezivanje u eelik i bakar 2000 Buffet 300
Kontrola boja 1000 Dvarane za sjednice 300
Ko!arska industnja: Restorani sa samoposlui:ivanjem 300
Praonice, pranje 300
Industrija cementa, keramika, Energelska postrojenja: Rad na buradi 200 Strojno glacanje 300
staklarski obrt: Prerada koza 300 Rucno gla{;anje 300
Poqon za snabdijevanje 50 Sedlarski radovi 500 Sortiranje 300
Radna mjesta iii zone uz peer, Kotlovnica 100 Bojenje koze 750 Kontrola 1000 I
rnjesalice iii mlinove 200 Prostorija za izjednacenje tlaka 200 Kontrola kvalitete, Frizer 500
Valjanje. presanje, oblikovanje, Strojarnice 100 Srednji zahtievi 750 Kozrneticar 750
puhanje stakla 300 Nusprostarije 50 151

:::::::::::6::::::::::::tJ::::::::::::a:::::::::::

rtd_j_d-l

til.1..iiiltiltiilitiiiililitiiiiiiiitliiil

®

+

+

Izvedba rastera CD Paralelni raster

@ Paralelni kosi raster @ Dijagonalni raster

@ Dijagonalni kosi raster

® Razrnjestaj svjetljki a ~ 'I, d

+

*-

®

Usmjerena propusnost prozirnog stakla, sa smicanjem kosih zraka

Difuzna propusnost opalnog mlijeenog stakla, alabastera itd.

®

Mjesovita propusnost ornament - stakla, svile, svjetlog opalnog stakla itd.

Propus- Apsorp-
Materijal Rasi- Debljina Refleksija nost cija
panje mm % % %
Prozirno staklo Nikakvc 2-4 6-8 90-92 2-4
Ornament staklo Malo 3,2 - 5,9 7-24 57-90 3-21
Prozirno staklo, izvana mati ran Malo 1,75-3,1 7-20 63-87 4-17
Prozirno staklo, iznutra mati ran Malo 1,75-3,1 6-16 77 -89 3-11
Opalna stakla: grupa 1 Dobro 1,7- 3,6 40-66 12 -38 20-31
grupa 2 Dobro 1,7 -2,5 43 -54 37 -51 6-11
grupa 3 Dobro 1,4-3,5 65-78 13- 35 4-10
Naborana grupa 1 Dobro 1,9-2,9 31-45 47-66 3-10
opalna stakla grupa 2 Dobro 2,8 - 3,3 54-67 27-35 8-11
Opalno staklo u boji: crveno Dobro 2-3 64-69 2-4 29-34
narancasto Dobro 2-3 63-68 6-10 22-31
zeleno Dobro 2-3 60-66 3-9 30-31
Opalinsko staklo Malo 2,2 -2,5 13-28 58-84 2-14
Porculan Dobro 3,0 72-77 2-8 20-21
Mramor, poliran Dobro 7,3 -10 30-71 3-8 24-65
Mramor, natopljen Dobro 3-5 27- 54 12-40 11 -49
Alabaster Dobro 11,2-13,4 49-67 17-30 14-21
Karton, slabo obojen Dobro 69 8 23
Pergament, neobojen Dobro 48 42 10
Pergament, obojen svjetlo zuto Dobro 37 41 22
Pergament, tamno zut Dobro 36 14 50
Svila, bijela 28- 38 61-71 1
Svila, obojena 5-24 13-54 27-80
Parnuena tkanina 68 28 4
Resopal, toniran 1,1-2,8 32-39 20-36 26-48
Pollopas, svjetao 1,2 -1,6 46-48 25-33 21-28
Celon, bijel (zamucen) 1,0 55 17 28
Celon, zut (zarnucen) 1,0 36 9 55
Celon, plav (zamucen) 1,0 12 4 84
Celon, zelen (zarnucan) 10 12 4 84
Kristalno staklo 6-8 8 88 4
Armirano staklo 6-8 9 74 17
Sirovo staklo I 4-6 8 88 4 I
Staklo za zastitu od sunca 2,0 6 38 56
(zeleno) ® Svjetlosno - tehnicka svojstva gradevinskih materijala koji propustaju svjetlo

152

RASVJETA

FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOCE Proizvoljno vodenje linije, sve vrste pisma, ornamenata i likovnih prikaza. Lako reguliranje (pomocu otpornika iii transformatora), uobicajena primjena za kinodvorane, kazafista, prodavaonice, reklamu.

U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod f1uorescentnih cijevi. Svjetlo pretezno pada izravno prema dolje ~ CD-®.

Svjetlece trake i svjetiljke u izduzenim poljlrna ornoqucuju jednolicnu opcu osvijetljenost s blagom pojavom sjene, slicno dnevnoj svjetlosti.

Visokotlacne zivine zarulje sa svjetlecim medijem (HQL) upotrebIjavaju se za rasvjetu tvornica i radionica, a takoder i za vanjsku rasvjetu.

Zarulje za mjesovito svjetlo sa svjetleCim medijem (HWL) daju svjetlo slicno dnevnom, s dobrom reprodukcijom boje. Zarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. u grlu za standardnu zarulju).

PROZIRNA, SVJETlOPROPUSNA GRADIVA Pri odredivanju velicine, oblikovanju boja, dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija vazno je poznavati svjetlopropusnost, rasipanje i refleksiju gradevnih materijala za postizanje urnjetnickoq i ekonomskog ucinka,

Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo ~ @ s usmjerenom, potpuno difuznom i cjelornicno difuznom refleksijom i svjetlopropusnl materijali s usmjerenom ~ ®, difuznom ~ (f) i rnjesovitom propusnoscu ~ @.

Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporucljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem ~ tablica @.

Svilena sjenila u boji, s bijelom podstavom, imaju, uz malo smanjenje propusnosti, oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. Stakla za dnevnu svjetlost, Kojima je zadaca da boju elektricne rasvjete ucine slicnorn dnevnoj svjetlosti, apsorbiraju oko 35%, dok ona koja se trebaju priblizif difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 - 80%.

Prozorska stakla prozirna stakla, propustaju 65 - 95% svjetla, ovisno 0 kakvoci, Prema dr. Kleffneru ~ QJ zbog lose prozirnosti stakia, narocito ako su dvostruka i trostruka, rnoze doci do tolike apsorpcije svjetla da se, zbog toga potrebno povecanjs povrsins prozora, bitno narusi toplinska izolacija.

STAKLO, informacije:

FlachglasAG, Auf der Reihe 2, Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane, Postfach 20, Lauenfbrde

Gerresheimer Glas AG, Heyestrar?e 178, Dusseldorf

VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH, Viktoriaallee 3-5, Aachen Staklo vuceno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. Ono je jasno prozirno, bezbojno, jednolike debljine, obostrano ravnih sjajnih povrsina. Svjetlopropusnost je 91 - 93%.

Klasifikacija:

Klasa 1: najbolja trqovacka roba prema DIN-u 1249, za stambene i uredske prostorije.

Klasa 2: gradevno staklo za tvornice, skladista, podrumske i ta-

vanske prozore.

Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase.

Prirniena ostakljenje prozora, izloga, vrata, razdjelnih stijena, namiestsj, sigurnosno staklo, dvostruke ploce. Dodatna obrada: brusenje, nagrizanje, matiranje, pecenje, oblaganje, bojenje, savijanje. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama, kao oblozeno staklo, staklo za suhe ploce, automobilsko staklo, sigurnosno staklo.

Kompaktno staklo sa Od dvije

zavarenim rubom staklene plate

G) Izolaeijsko staklo

Od tri staklene ploce

Zrak u ... Zrak u

:r;~!~~ji :::::: oP8danjeP:£i~~j!_ ::}:

23'

I~!!D ·10'

Zrak u pr~t.£rli:

II' + 21'

Staklo

·2'

® Toplinsko zracenje kod jednostrukog, izolaeijskog i trostrukog ostakljenja

·10'

s[rQ;JTc s[ ~ (-;?!s S[~I

Ul C_j 0 UD

~ A A C ~

, Kosi rub Trapez Paralelogram Mnogokut

:IG[o'[~oI 'I~[' L~tI

~

Mnogokut

'l~ 1~I'

~ ~

r I

10cm

90~ 90' S

I--A----l I----A~

Mnogokut Zaobljeni uglovi

® Mogucnost isporuke modela oblika stakla (primjeri)

Pravokutni trokut

f--A---l Krufnl Isjecak

clG~E-j

S ®

90' 90' IF

A Mnogokut

~

Trokut

H~I'

A Mnogokut

Segment luka

Segment luka

~

~r E:~E

t-- A-----I I---A------1

Polukrug Mnogokut

Krug

RIs l!j

'--A~ Zaobljeni uglovi

Ouija stranica u em (~irina)

o 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 o

-;
:::::: ;:::-....
""'3:;::: 1
"~ 1
s::: - 1
~
",- I"-
300 50

75 §

~

00 i'l 25 .~ ;; 50 .~

200 ~

Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploce kod izolaeijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterecenie vjetrom = 0,75 kN/m' odn. 750 p,.)

E E

~

rn 5 J2

~ ~ :3-

"

o B

@ Preporucene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m

STAKLO IZOlACIJSKO STAKLO

Visestruko izolacijsko staklo elementje ostakljenja koji se sastoji od dviju iii vise staklenih ploca ~ CD (prozorsko staklo, zrcalno staklo, lijevano staklo, ravno staklo) koje su medusobno odvojene jednim meduprostorom iii vise njih ispunjenih zrakom iii plinom. Visestruko izolacijsko staklo pruza, ovisno 0 izvedbi, visoku termoizolaciju i/ili akusticnu izolaciju (npr. akusticno izolacijsko staklo, staklo za zastitu od sunca, spregnuto staklo s meduslojem). U meduprostoru se nalazi osuseni zrak iii specijalni plin, S obzirom na razlicitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacjjsko staklo ~ CDA, lemljeno izolacjjsko staklo ~ CD S, izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijaia ~ CD B.

I SZR Vi~eslojno izolaeijsko staklo od vrqecn.
k-Wert
2x OPTIFLOAT-zrealnog stakla W/m'K'
4mm 5mm 6mm 8mm 10mm 12mm
Sirina uem 141 185 185 300 300 300
Visina u em 240 300 500 500 500 SOD
8 Povrsina m' 3,4 3,4 3,8 8,0 10.0 10,0 3,2
Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
Llkupna debljina u mm 16 18 20 24 28 32
Sirina u em 141 245 280 300 300 300
Visina uem 240 300 500 500 500 SOD
10 Povrsina m' 3,4 6,0 8,0 10,0 10,0 10,0 3,1
Odnos straniea 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
Ukupna debljina u mm 18 20 22 26 30 34
Sirina uem 141 245 280 300 300 300
Visina uem 240 300 500 500 SOD 500
12 Povrsina m' 3,4 6,0 8,0 12,0 12,0 10,0 3,0
Odnos straniea 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
Ukupna debljina u mm 20 22 24 28 32 36
Toleraneije debljine u mm ± 1,0 ± 1,0 ± 1,0 ± 1,0 ± 1,0 ± 1,0
Tolerancije velicine u mm ± 1,5 ±2,0 ± 2,0 ±2,0 ±2,0 ± 2,0
Masa kg/m' 20 25 30 40 50 60 ® Dvostruko izolaeijsko staklo

Podaei OPTIFLOAT u mm 4 4 4 55 5 44 4 5 5 5
SZRu mm (8,5) (8,5) (8,5) (8,5) (6) (6) (6) (6)
k-vrijednost (W/m' K)' 1,9 1,9 2.0 2,0
Propusnost svjetla % 74 72 74 72
Debljina elemenata umm 29 32 24 27
Max. duljina straniee u em 141 x 240 180 x 240 141 x 240 180 x 240
Min. dimenzije u ern? 24 x 24 24 x 24 24 x24 24 x 24
Odnos straniea 1:6 1:6 1:6 1:6
Max .povrsina u m' 3,4 3,4 3,4 3,4
Masa u kg 1m' ea. 30 ea. 38 ca. 30 ea.38
Toleraneija deblj.:-l mm 1 +2 mm 'Ispitano prema DIN 52619
Toleraneija vel. ±2,0 mm ® Trostruko izolaeijsko staklo

Dulja straniea u em (sirina)

o 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500

o

~ 5

~

rn 6 J2

~ 7

rn

~8

.c

" 09

<,
~
~ r-.
1
t::: -
1
"- - - 1
'< -........ ..._
"'" r-, t-
I"- ;;;; 250 50

20 m (= 1,2 kN/m' 1200 p,.)

755 00 ~

.~

25 c

50 ~ .1l ~ 200~ .~

~

CD Preporucena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m

153

Refleksija svjetla prema

Transmisija svjetla

36%

30%

Refleksija zracenja rema van

Transmisija zracenja 14%

45%

G) Solarnoizolaeijsko slaklo

Solarnoizolaeijsko slaklo zlalo 30/17

'" '" "
E e:
~ '" ! '"
." *~ '" ~ " sc "
'" 0 C :1<.0 ~Ul :~
'" "''5 e: '" ro,.:: N- e:
0 ",e: '" "0 ~'" 0'" "
:=-N " '~E 0 :§~ 0
;; a. ~:~ "'e: .S E
"''''' ~;;!'! e:>
g_~ ~~~ ~E "01 m-..::; ~o
'" '" 0 2~~ 'Ui'R '0-'" xx
a. 0 ,,> ~ :> ~ ~~ 00 .O'~
1= 0:"= c:r:::.b!c:r::: =:If- o..Q)OI 0: a. ~" "'E
00", Eo
Titan
66/43 I 66 21 18 17 1,4 43 0,49 1,53 260x500
Auresin
66/44 66 15 11.1 7 1,4 44 0,50 1,50 240x340 I
I 50/32 50 19 16 9 1,5 32 0,37 1,56 240x340
49/32 49 38 361 10 1,4 32 0,37 1,53 260x500
45139 45 30 17 11 1,5 39 0,45 1,15 240x340
40126 40 32 22 8 1,3 26 0,30 1,54 240x340
39128 39 26 11 9 1,4 28 0,32 1,40 240x340
llato
40126 40 25 36 11 1,4 26 0,30 1,54 240x340
30123 30 18 40 11 1,4 23 0,26 1,30 240x340
Srebro
50/35 50 40 35 14 1,4 35 0,40 1,43 240x340
50130 50 37 34 18 1,3 30 0,34 1,67 260x500
49143 49 36 22 14 1,5 43 0,49 1,14 240x340
48148 48 39 21 13 1,5 48 0,55 1,00 240x340
37132 37 40 14 8 1,5 32 0,37 1,16 240x340
36/33 36 46 26 8 1,4 33 0,38 1,09 240 x 340
36122 36 48 45 9 1,2 22 0,25 1,64 240 x 340
15122 15 26 42 8 2,6 22 0,25 0,68 200x340
Branca
49133 49 16 35 12 1,4 33 0,38 1,48 240x340
36126 36 26 46 8 1,4 26 0,30 1,38 240x340
Neulralno
51139 51 11 30 15 1,6 39 0,45 1,31 240x340
51/38 51 16 10 18 1,6 38 0,44 1,34 300x500
leleno
37120 37 25 36 3 1,4 20 0,23 1,85 260x500
38128 38 34 17 8 1,4 28 0,32 1,36 240 x 340
Sivo I
47/51 47 6 22 27 2,9 51 0,59 0,92 240x340
43/39 43 7 17 18 1,5 39 0,45 1,09 240x340
CUDO I 78 15 15 98 3,0 72 0,83 1,08 I
(za usporedbu) ® Solamoizolaeijsko slaklo

SOLARNOIZOLACIJSKO STAKlO

Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnoscu uz istodobno sto manju propusnost ukupne energije. To je ornogueeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarn]u stranu prema prostoru izmedu stakala. Osim dobrih svojstava solarne izolacije, takvo staklo s vrijednostima k 1,2 W/m2K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. Zahvallujuci velikom izboru boja i koloristicki neutralnim tipovima, nude se mnoge moqucnosti oblikovanja, uz dopunu pornocu prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploca, Solarnoizolacijsko staklo rnoze se kombinirati s akusticnirn izolacijskim staklom, jednostrukim sigurnosnim staklom, spregnutim sigurnosnim staklom, oklopnim izolacijskim staklom, lijevanim staklom 1 ornamentnim staklom kao vanjska iii unutrasnja ploca. Nije moquca kombinacija s armiranim staklom.

Svaki se tip stakla oznacava bojom (gledano izvana) i parom brojcanih vrijednosti oznaka, od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. Primjer: auresin (= modro) 40/26.

154

SOlARNOIZOLACIJSKO STAKlO

Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost Ijudskog oka izrazenu u postocima, DIN 67507.

Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izrazava se u postocima.

Indeks reprodukcije boje R. DIN 6169:

R. > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje, R. > 80 = dobra reprodukcija boje

Propusnost ultraliubicastih zraka Tov u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm, DIN 67507 u postocima.

Propusnost ukupne energije 9 u-rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra, DIN 67507.

Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunceve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.

Vrijedi odnos: b = 9 u (%)

. 87%

Brojcana oznaka selektivnosti S. S = TL/g. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetJopropusnosti (T L) prema ukupnoj propusnosti energije (g).

Koeficijent prolaza topline k ploce izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. Sto je njegova vrijednost manja, manji je gubitak topline. Vrijednost k najvecirn dijelom ovisi o prostoru izmedu staklenih ploca (SZR) i mediju u njemu (zrak iii plemeniti pi in). Kad je rijec 0 solarnoizolacijskom staklu, vrijednost k poboljsava se slojevima plemenitih kovina. Navedene vrijednosti k, DIN 52619, odnose se na SZR sirine 12 mm.

Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje vecine stakala koje je, ovisno 0 tipu, sivo iii umbralno. To se rnoze primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.

Na dozivljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju soiarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav. Reprodukcija boja oznacava se indeksom "R".

IZOLACIJSKO STAKlO - VISENAMJENSKO STAKLO

Uz poostrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi: zastita od topline, zvuka, Sunca, pozara, zastita objekata, osoba i okolisa, estetika u oblikovanju.

U svim tim namjenama radi se 0 povecanlrn zastltnim ucincirna koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postlci. Visenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje vise zastltnih namjena.

Tehnicki je rnoquce gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim visenamjenskim izolacijskom staklom; ipak, standardno visenarnjensko staklo ne postoji. ~ <3)

I .l:! <> ~ ~ ,
_!!1 ;5-_} '" '"
I -"'0 "" c s: ff
~~ .'!l ~~ '" 0 I
~~ 1i.i~ ",0:: ~~ sc
",,,, 00 ~:~ :J a 0
>1;; c:e: grl "0 • J:1
.'!lo:: :5'~ '0{5 e:e: eO:: ~
~"O -u .;;::: E ~
"'N E.~ _!!1" ale: ~~ 0." ",,,
8jUl "" ~.~ o s= ;c~ -",0 &E ",01 1;; '"
00; Ul~ >.0 <t.N a. ·00 w N
I mm mm W/m'K % W/m'K dB - - - I
r ESG 26 1,2 43 0,68 36 98 da da da ,
6/16/4 @ Visenamjensko slaklo - primjer

JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKlO (ESG)

"ESG" je prednapeto staklo. Prednapon se postize termickom obradom. Proizvodni proces tehnicke obrade obuhvaca naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hladenje strujom hladnog zraka. Suprotno float - staklu, od kojeg prilikom loma nastaju ostre siljate krhotine, od "ESG" nastaju mali kornadici, najcesee tupih rubova, pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povisena cvrstoca na savijanje i udar, te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). Podrucje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte; skolske gradevine i djecji vrtici takoder iz sigurnosnih razloga; u stambenim i poslovnim zgradama za stubista, vrata i razdjelne stijene. Podrucje u cijelosti ostakljene fasade - parapetna stakla DIN 18516 dio 4. - ograde, staklo se upotrebljava kao stubisna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. Naknadna obrada "ESG" nije rnoquca. Vee ostecenost povrsine dovodi do razaranja stakla. "ESG" se rnoze obraditi da bi se moglo kombinirati 5 konvencionalnim izolacijskom staklom ~ CD

ESG Debljine slakla u mm
kornbi- Floal ESG VSG
nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 B 10 6 B 10 12
4 100x 100. loox 100. 100. 100. 100. 100. 100. 100. 100. toox 100. 100,
200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200
E 5 120. 120x 120. 120. 120x 100. 120x 120x 120x 120. 120. 120x 120. 120,
E
" 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300
'"
32 6 141. 210. 210. 210. 210. loox 120. 210x 210. 210. 210x 210. 210. 210
tl 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360
'"
£ 8 141. 210. 210. 210x 210. 100. 120. 210. 210. 210. 321. 210x 210x 210
:3
" 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360
0
10 141x 210. 210. 210. 210x 100. 120x 210x 210. 210x 321x 210x 210x 210:
240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana lreba deblJine stakla dimenzionirali prema propisanim opterecenjirna u DIN 1055

G) Max. dimenzija jednoslojnog izolaeijskog stakla ESG u em

SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKlO (VSGI

U proizvodnji ''VSG'' dvije se ploce float - stakla iii vise njih cvrsto spajaju pornocu jedne visokoelastiene folije od polivinilbutirala iii pornocu vise njih. Prozirnost, koja je za staklo uoblcajena, neznatno se smanjuje, ovisno 0 debljini. VSG je staklo koje veze krhotine; pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. lilavo elasticna folija otezava probijanje, cime se povecava aktivna sigurnost (sprecava se probijanje i provala). U slueaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. Podrucje primjene: ulazni prostori komunalnih gradevina, skola i djecjih vrtica, djeiomicno i obavezna primjena. Osim sto osigurava od provale, VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave", pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno ~

VSG Debljine stakla u mm
-
Kombi- Float ESG VSG
nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 8 10 6 8 10 12
6 141x 225x 225x 225x 225x 100. 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255)
E 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321
E
" 8 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255
~ 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400
tl 10 141x 225. 225x 225x 225. l00x 120x 210x 210. 210x 225x 225x 225x 255
'"
.s 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400
D
" 12 141x 225x 225x 225. 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255
0
240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 Za uporabu izvana Ireba debljine slakla dimenzionirali prema propisanim opiereeenjima u DIN 1055

® Max. dimenzije spregnnutog izolaeijskog slakla VSG u em

STAKlO SIGURIllOSNO STAKlO ZA ZASTITU OBJEKATA i OSOBA, DI1II52290

Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji rnoze pruzati zadovoljavajueu sigumost protiv napada. Moguenosti: dvostruko VSG u razlicitim debljinama 5 PVB - folijom. Trostruko iii visestruko VSG u razlicitirn debljinama s PVB - folijom izvodi se standardnim iii pojaeanim nacinorn.

Dodatnu sigurnost pruza kombinacija 5 alarmnom trakom iii zicorn povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedece grupe:

ostakljenje otporno na proboj - slovne oznake A - B - C; ostakljenje otpomo protiv eksplozije - slovna oznaka D.

Napada se obicno izvana, na vanjsko staklo. Kad je rijec 0 kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Ne dopusta se promjena redoslijeda ugradnje, npr. okretanjem elernenata~ (])

Klasa Sastav Deb- Teiina Max. Max. Max.
otpor- Ijina dimen- povr- odnos
nosti zije sina str. Primjeri primjene
mm kglm' em m' -
AI Jednoslojno 9,0 21 225x40( 9,0 1:10 19rade u naseljima
9/10/4 Iso 23,0 32 2251400 6,0 1· 6 za jednu iii viis.e obilelji
A2 Jednoslojno 9,5 22 225x40( 9,0 1:10 Usamljene privalne
9,5/10/4 Is 24,0 33 225/400 6,0 1 6 zgrade
A3 Jednoslojno 10,0 23 225x40( 9,0 1:10 Stambene zqrade s viso-
10/10/4150 24,0 34 225x401 6,0 1 6 kovrijednom opremom
i usamljene zgrade za odmo
DH4 Jednoslojno 11,0 24 225x401 9,0 1:10 Vile, posebno ugrozeni
11110/4 Iso 25,0 35 225x401 6,0 1:6 objekti Gore navedene max. dimenzije i povrsine odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja slakiena ploCa ugradi s vanjske strane. Kod jednoslojnih A-lipova max. dimenzije predstavljaju lehnicke mogutnosti proizvodnje pa prema lome ne vrijede za primjenu na vanjskoj slrani.

® Oslaldjenje otporno na udarae bacenoq predmela

OSTAKlJENOST OTPORNA iliA PROBIJANJE

Prema DIN-u 52290 dio 3., ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 - 83, 5 rastucim stupnjem sigurnosti ~ <3)

Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS vazno je za odredivanje premije osiguranja.

Klasa Sastav Deb- Teiin Max. Max. Max.
otpor- ljina dimen- povr- odnos Dadat.
nosli zije sina strani« ucinak Primjeri primjene
mm kglm em m' -
Bl Jednoslojno 17 40 225x301 6,75 1:10 C 1 SJ T rgovine toto i video
9/10/4 Iso 32 54 225x301 6,0 1 6 priborom, Ijekarnice.
dijelovi robnih
kuca, racunski centri
B2 Jednoslojno 21 52 225x301 6,75 1:10 C2S Galerije, rnuzeii, antik.vari-
9,5/10/4 Is 37 66 225x30 6,0 1.6 jati. robne kuce, psih. klinike
B3 Jednostojno 28 66 225x30 6,75 1:10 C3S, Draguljamice, krznarije
28/10/51s( 43 80 225.301 6,0 1 6 kazneno - popravne usta-
nove, energel centrale SA = poiava krhotina

Gore navedene max. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja staklena ploca ugradi s vanjske strane.

@ Ostakljenje otpomo na proboj

155

SIGURNOSNO STAKLO

Ostakljenje olporno na probijanje s aleslom VdS ~CD

Da bi se odredila premija za zastitne objekte, Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). Priznati proizvodi uvrsteni su u potreban popis. Razlicita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.

Kojaje kategorija potrebna za odredeni objekt, ovisi ookolnostima. o tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.

Klasa Sastav Deb- Tezina Max. Max. Max.
otpor- Ijina dimen- povr- odnos
nosti zija sina stranica Primjeri primjene
mm kg/m2 em m2 -
Jednoslojno 10 23 225x300 6,75 1:10 Zgrade u naseljima za
l EH 01 1011014 Iso 24 34 225/300 6,00 1 6 jednu iii vise obitelji
Jednoslojno 11 24 225x300 6,75 1:10 Vile, posebno ugroieni
EH 02
11110/4 Iso 25 35 2251300 6,00 1: 6 objekti
I EH t Jednoslojno 18 39 225x300 6,75 1:10 Trgovine foto i video
priborom, Ijekarnice,
181101/51se 33 52 2251300 6,00 1 6 dijelovi robnih kuca,
racunski centri
Jednoslojno 25 51 225x300 6,75 1:10 Galerije, muzeji, antikva-
EH 2 rijati, robne kuce, psi hi-
25110/5 Iso 40 63 2251300 6,00 1: 6 jatrijske klinike
Jednoslojno 36 78 225x300 6,75 1:10 Draguljarnice, krznarije,
EH 3 kazneno - popravne
36110/5 Iso 51 91 2251300 6,00 1 6 inst., energel. centrale G) Zastakljivanje otporno na proboj s VdS - certifikatom

Ostakljenja otporna na proboj metka, DIN 52290, oklopno staklo najvece sigurnosti od napada na zivot, To se staklo ugraduje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji Ijudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) ~ @

Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od viseslojnog asirnetricnoq VSG, svi tipovi stakla imaju i povecanu otpornost protiv provale. Najveca tezina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg; jednoslojna izvedba 600 kg.

Klasa Sastav Debljina Tezina Max. Max. Max.
otpornosti dimenzija povr- odnos
slna stranica
mm kg/m2 em m2 -
SA Jednoslojno 17 37 225 x 300 6.75 1:10
C 1 17110/5 Iso 32 54 225/300 6,00 1 6
SF Jednoslojno 28 66 225 x 300 6,75 1:10
19110/9 Iso 38 64 2251300 6,00 1 6
SA Jednoslojno 23 52 225 x 300 6,75 1:10 i
C2 11110110 Iso 31 48 225/300 6,00 1 6
SF Jednoslojno 34 83 225 x 300 6,75 1:10
28/10111 Iso 49 93 225/300 5,30 1 6
SA Jednoslojno 28 64 225 x 300 6,75 1:10
C3 11110119,5 Iso 40 69 225/300 6,00 1: 6
SF Jednoslojno 50 122 225/300 4,90 1:10 I
34110/11 Iso 55 109 2251300 4,50 1 6
SA Jednoslojno 44 104 225/300 5,70 1:10
C4 17110/21 Iso 48 90 225/300 5,50 1 6
J SF Jednoslojno 70 168 225/300 3,60 1:10
48110/11 Iso 69 140 210/300 3,20 t- 6
SA Jednoslojno 77 187 210/300 3,20 1:10
C5 32,5/10/32,5 Iso 75 156 2251300 3,20 1 6
SF Jednoslojno 77 187 219/300 3.20 1:10
32,5110/32,5 lso 75 156 225/300 3,20 1 6 ® Oklopno staklo - zaslakljenje atporno na probo] melka

156

STAKlO SIGURNOSNO STAKLO ZA ZASTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290

Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije ~ ® Klase otpornosti D1 _ D3 imaju, prema tipu, i sigurnosna obiljezja protiv probijanja, sloma i proboja metkom. Klasa otpornosti protiv eksplozije, navedena za neki tip stakla, vrijedi sarno ako mu je povrsina ",1 m2

em m2

Klasa atpornosti

Sastav

Deb- Tezina Max. Max.

Ijina ,dimenzija povr-

sina

Max. Dodatni

odnos ucinak

stranica

kg/m2

mm

01

Jednoslojno 11 24 90 x 110 1,0 1:6

~6/~8~11~1~ls~a-t~25~-r4~0~--~9~0~X~I~10~-I~,0~-+~I~:6~~A3

Jednoslojno 17 40 90 x 110 1,0 1:6

02

618/17 Iso 31 57 90 x 110 1,0 1:6

Jednoslojno 28 66 90 x 110 1,0 1:6

03

6/8/281so 42 83 90xll0 1,0 1:6

o Oslakljenje otporno na eksploziiiu

STAKLOZAAKUSTiCNU IZOLACIJU ~ @-@

Asirnetricni sklop staklenih ploca

I

A) Tezina ploce: akusticna izolacija obicno raste s tezinorn ploceo

B) Sto je sastavljeno staklo elasticnije (npr. veza ploca lijevanom smolom) bit ce obicno i ucinak izolacije veci,

Debljina vanjske i unutarnje staklene ploce ne smije biti jednaka. --), @

Sto je razlika veca, najcesce je veci i ucinak izolacije.

Ulozak Iijevane smole

Iznutra

lzvana

Ispuna plinom

o Staklo za akustii:nu izolaciju

TIp Sklop Deb-I Tezina k·vri· Propus Opt 9 -vn- Akusu- Max. Max. Max. Shading I
izvana fjina jednost nost reproduk- jednost cna duljina povr- ocnos koef.
SZR rspum. svjetla cija boje, zclacfja atranica stna snanicr
iznutra plinom indeks Rw
,. prozimosf
mm mm kg/m:2 W{m2~ % - % dB em me - -
37/22 6112/4 22 25 2.9 82 97 75 37 300 4,0 16 0,86
39/24 6114/4 24 25 2.9 82 97 75 39 300 4.0 16 0.86
40/26 8114/4 26 3D 2,9 81 97 72 40 300 4,0 1.6 0,83
43/34 10120/434 35 3.0 80 96 69 43 300 4.0 1:6' 0.79
44/38 10/24/438 35 3.0 80 96 69 44 300 4.0 1.6' 0,79 ® Staklo za akusticnu izolaciju

orcemcsn

TIp Sklop Deb- Tei:ina k-wi Propus opt. 9 - vri- Alfusli- Max Max.

tzvana Ijlna jednost nest reproouk- jednost tka duljma po ... r-

SZR ispunj. sveua cija bcje, izolaciJB stranica srna

iznutra plinam indeks Rw

Max. Shadmg cones kcet stranica

mm 'kg/m2 W/m2K %

%

us

45130 G ~5~69.51 30 40

'00,

6.0

3.0 78

97

64

45

1:10

0.74

300

47/36 G ~~;QI 36 40

200,

300 6,0

3.0 78

97

1:10

0,74 I

200 ,

300 6,0

3.0 rr

95

62

50

1:10 0,71

200,

300 6.0

3,0 75

95

60

53

1.10 0,69

55/50 G!- ~0~1 ~o~ 50 75

200 x

300 6.0

3,0 72

93

54

55

1:10 0.62

® Staklo za superakusticnu izolaciju

-------------,---------,---,-------,----,----, Stakleni proizvod

Baja Debljina Izolacijsko Max

staklo odnos

f---+--S::-t-ru-:-kt-u-ra-1 str;~llca f-----_, 12mm

__ --------------+_--~--------f-m-m--rP~ru~g-an~je+_S-t~~n-ar_-SZ-R--+_--e-m--~

tara - n emacko zute I bljela 1:6

150<210

Max dimenzije

150)[ 210

Gotsko sta1<.1o

zute ; bijela 1:6

150x210

Stare - ojernaekc k - kraci rub na e zs cm

[eta. zuta, bronca. siva 1:6

150)[ 210

Kroko 129

Bijela 1:6

156x213

Clncila

Branca i bnela 1'6

156x213

Delta

Bronca i bfjela 1.6

156x213

Difufit 597

Bijela 1:6

150 x 300

150x21o

Difulit, armiran 597

BiJela

180 x 245

Arm. staklo s perom mrefa 1)

Bijela

180 x 245

Arm. staklc s parom mreza2)

Bijela

Armirani okulit

Bijela

160 x 245

Armirani ornament 167 (abstracto)

Branca i bijela

Armirani ornament 521. 523

Bijela

150x21o

Armirani ornament Flora 035 + Neolit

Bijela

1:10

150 x 245

1:10

186 dOD

1:10

150 x 245

1:10

110

110

1:10

Edelil 504, dvo- i jednostran

Bijela

16

Lqevana antika 107.11. 1082. 1086

Siva

126x210

Flora 035

Bronca i bijela

1:6

150x21o

Ujevana antika

Zuta. siva i bijela

1:6

150x21o

1:6

Karolit dvostran

BijeJa

1:6

150x21o

Katedral krupno I silno kovano

Bijela

1:6

150x210

Katedrall074, 1062, 1066

Siva

1:6

150 x 210

Katedral 102

Zuta

150 x200

1.6

150 x 210

Pleter

Zuta i bijela

Kugelit 030

Bfjela

1:6

150)[ 210

Ustral

Bijela

1:6

150x210

Neoltt

Bijela

150 x 210

Maya

Branca i bijela

16

156x213

Maya matirano

Branca i bijela

16

156x213

1.6

Niagara

zote, bronca i bijela

110

156x213

Niagara manrano. glatko

Bijela

150x210

1:10

156x213

Ornament 134 (Nucleo)

Bronca i bijela

Ornament 176 (Silvil)

Bronca i bijela

150x210

1:6

150x210

16

150x210

Ornament 187 (Abstracto) Zuta, bronca I bijela

Ornament 502, 504, 520 Bijela

150x210

16

Ornament 521, 523 Bijela

16

150x210

16

150x210

Ornament 523 BiJela

16

Patio Branca I bfjela

156x213

Ornament 528 Bijela

16

150x21o

Omament 550.552.597 Bijela

1:10

Bijela

Siravo staklo. kovano Bijela

Sirovo sstaklo, kovano Bfjela

Tigris 033

Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = )(

se ne mote uzeti u obzir = 0 Strukturirana sir. samo izvana = V

Pruganje strukture po visini = .1. Strukturirana sir. proizvofjno

1) Arrrurano staklo s parom rnreze u krovnom prozoru max. odnos strana 1 3

G) Kornbinacije lijevanog stakla

1:10

186x30o

1:10

186x45o

1.6

Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje odredena struktura povrsine. To staklo nije jasno prozirno. ~

CD

Ugraduje se tamo gdje je jasna prozirnost nepozelina (kupaonica,

zahod) iii se upotrebljava kao oblikovni element. Ornamentirano lijevane staklo klasificira se kao: ornamentno, staklo bijelo iii obojeno; sirovo staklo bijelo; armirano staklo bijelo iii obojeno. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo rnoze se naci u kombinaciji za izolacijsko staklo --), CD

Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana, kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. Radi lakseqa se ciscenja strukturirana strana okrece prema SZR. To je rnoquce sarno ako je struktura plitka. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float - staklo, ESG, VSG, niti s oblozenirn termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom.

Vrsta stakla Nominalna

debljina mm

mm

Max. dimenzije (em x em)

Toleraneije

48 x 120 46 x 144 60 x 174

73 x 143 73 x 165 60 x 200

Vrtno prozirno 3 ± 0,2

staklo f---------+----------~

(normativne mjere) 4 ± 0,3

® Vrtno prozirno staklo

STAKlO

Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila iii vise njih, od bocnih dijelova i nadsvjetla. Ostale rnoqucnosti: klizna vrata, harmonika-vrata, segmentna iii kruzna vrata. lsporucuju se u raznim stru kturama i bojama. Nude se standardne i posebne dimenzije. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DIN 18111 "Celicni dovratnici za uzljebjjena drvena vrata" --), ® - @. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u rnrezu sitnog zrnja koja se manje iii vise labavo drze na okupu. Uobicajena je debljina stakla 10 iii 12 mm. Prema staticklm zahtjevima, mogu biti potrebna i ukruc':enja.

o Jednokrilne

dvokrllne kombinacije vrata

Velicina I Velieina II Velicina III
Vanjska mjera krila 709 x 1972 mm' 834 x 1972 mm2 959 x 1972 mm2
standard
Mjere Zljeba 716x 1983mm' 841 x 1983 mm' 966 x 1983 mm'
dovratnika
Zidarska rnjera 750 x 2000 mm' 875 x 2000 rnrrr' 1000 x 2000 mm'
.. Posebne dirnenzjje su mogu6e do velicine od: 1000 x 2100 mm'

1150 x 2100 mm2

o Staklena vrata - dimenzije DIN 18111

Vrsta stakla Debljina stakla Max. dimenzije To!erance
debljine
mm mm2 mm
Sjajno, sivo, bronca 10 2400 x 3430 ± 0,3
12 2150 x 3500'
OPTIWHITE® 10 2400 x 3430 ± 0,3
10 2150 x 3500'
Struktura 200 10 1860 x 3430 ±0,5
10 1860 x 3500'
Bambus, eineila, 8 1700 x 2800 ± 0,5
sjajna/bronca 8 1700 x 3000' ® Poipu no ostakljena vrala (s nadsvjetlorn i bocnirn dijelovima)

157

.::;:::'H::~

•. 1.&"': ~I _~+--!-!-_+.-!I

H--""--ll--"---I+---"'-~

I A- n, b + n2 B-A+2 e

n- = broj blokova (b) n2 = broj reski (a)

e = 8,5 em

d =6,5 em

H A+e+d

Formule za odredivanje min. zidarske mjere otvora

CD Normativne mjere za zidove od staklenih blokova

5

1- Klizna reska

2- Dilatacijsl<a reSi<a, npr. tvrdi spui:vasti materijal

3- T rajno elastiCno brtvljenje 4-Zbuk.

!4L-+---------~----~ I

Ugradba u ravnini fasade s l- driarem

Tloerti

4

Primjeri konstrukcije zidova ad staklenih blokova

2 3

1--KJizna reska

2- Dilatacijska reska, npr. tvrdi spuZvasti materijal 3-- Trajna elasticno brtvljenje

4-Zbuka

5--Alum. prozorska

klup~ica

6- Mel.lni U - profil 7- Mel.lni L - profil 8-- Sidra iii rep

Detalj ugla u Uocrtu

Ugradba s U - profilima i izvana postavljenom lermoizolaeijom 4

1- Klizna reska

2- Dilatacijska resxa, npr.

tyrdi spuzvasf materijaJ 3-- Trajna elasticno brtvljenje 4-Zbuka

5-Metalni U - profil

6-Sidro iIi rep

Tlocr!

Prikljueak na unularnji zid pomocu U - profila

158

STAKLO

DIN 4242,1055,4102-3,18175 Stakleni blok je suplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom. Pri tome meduprostor ostaje bermeticki zatvoren. Obje bocne povrsine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama, bez obloge, s oblogom izvana iii iznutra, bijelo iii u boji. Primjenjuju se izvana iii unutar zgrade. To su npr. svijetle razdjelne stijene, pregrade prostorija (gimnasticke i sportske dvorane), prozori, rasvjetne trake, balkonske ograde i terasne stijenke. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stiiena najvece pojedinacne povrsine 3,5 m2, prema zelji u obliku uspravnog iii lezeceq pravokutnika. Za gradevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242, pri cemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska cpterecenja. Svojstva: dobra akusticna izolacija i termoizolacija, dobra svjetlopropusnost (do 82%); u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi, difuzni i matirani, povisene cvrstoce protiv udara. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3,2 W/m2 K,u vapnenom mortu k = 2,9 W/m2 K .

"@W' pol Mon. polunjjer R pn deb1loni staklenog bloka 8 em

~ ~~:m um,er Re~ke <1,0 ne smlJu se armlratl

Nomlnalna rruera

>0.8cm c=2,3cm slaklenogbloka 11,5em 19,Oem 24,Oem

n

Sirina reske ad 1,5 em

200,0 em 295,0 em 370,0 em

Siri"a reske ad 1,8 em

95,0 em 180,0 em 215,0 em

65,0 em 105,0 em 135,0 em
® Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova
-- Dimenzije Teiina Komada Komada Komada
mm kg za m2 u kuliji na paleli
~ 115x 115x80 1,0 64 10 1.000
tmm 146x 146x98 1,8 42 8 512
6" x 6- x 4"
rmImJ 190x 190x50 2,0 25 14 504
§fmm 190x 190.80 2,3 25 10 360
§.Imm 190.190 x 100 2,8 25 8 288
mImil 197x 197.98 3,0 25 8 288
8" x 8" x 4-
!mDIII 240.115.80 2,1 32 10 500
Emm 240 x 240 x 80 3,9 16 5 250
~ 300 x 300 x 100 7,0 10 4 128
® Dimenzije staklenih blokova
NearmiraDi zldovi od staktenlh blokova
Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice ~ (2)
smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Zbok kon-
struktivne armature rubnih traka obratiti pazniu na DIN 4242. Dimenzije zida Opterec,
Raspored reski Debljina Manja stranica vee. slranica vjetra
mm m m kNlm2
Kontinuirane " 1,5
,,80 s 1,5 :s0,8
Pomaknute :s6,0 CD Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova

220 6
6
INP2 I 141 K 2214116 7 218 7
232 j 160
Isp 2 K 2216017
250
6 6 232
INP 26 1141 K2514116 710 248 117
262
ISP26 I I60 K 2516017
6 319 6 262

iNP 3 1141 K 3214116 317 7
7
331 1160
K501416 K 3216017
486
6 6 331
INP 5 1141 NPISP = Reglil
498 K =Proflit
CD Profllno gradevno slaklo - presjeci DIN 1249 ---:. --- ,-ll--, L.L.J c't::J;
visina iznad
terena
Gornji rub I II III
otvera za do do do do do do do do do
osvjetljenje 8m 20 m 100m 8m 20m 100m 8m 20m 100m
Tip stakla -t (1 L' L' L' L' L" L" L" L" L'
NP2 3,25 2,55 2.20 4,35 3,45 2.95 4,60 3,65 3.10
K2214116
NP26 3,05 2.40 2,05 4,10 3,25 2,75 4,35 3.45 2,90
I K 2514116
NP 3 2,75 2,20 1,85 3,70 2.95 2.50 3.90 3,10 2.65
K 3214116
NP 5 2,30 1,80 1,55 3.05 2.40 2.00 3,25 2,55 2,15
K 5014116
I SP2 5,15 4,05 3,45 6.65 5,45 4.65 7,00 5,75 4,90
K 2216017
SP26 4,85 3,85 3.25 6,55 5,15 4,40 6.90 5,45 4,65
I K 2516017
K 3216017 4,40 3,45 2.95 5,85 4.55 3,90 6,20 4,90 4,15 ® Zatvorena zqrada (0,8 1,25 g)

Ihla = 0,25: - (1 ,5 q) HI. = 0.5: - (1,7 q)
Vis. iznad ter I~ '-'L-J cb I_L-, !._L_l c:b
Gomji rubotv do do do do 2gom 11cib°m do do do do do
za osvjetljenje 8m 20 m 100 m 8m 8m 20m 100m 8m 20m 100m
TIpstakla___(j L" L' L' L' L" L' L" L' L' L" L" L"
NP 2 2.60 2.10 1,75 3,75 2.95 2,50 2,45 1,95 1,65 3,50 2.75 2.35
K2214116 2.65 2.20
NP26 2.50 1,95 1,70 3.50 2.80 2,35 2,35 1,85 1,60 3,30
K2514116 2.35 2.00
NP 3 2.20 1.75 1,50 3.15 2.50 2,15 2,10 1,65 1,45 2,95
K3214116 1,95 1,65
NP 5 1,85 1,45 1,25 2,60 2,10 1,75 1,75 1.35 1,15 2,45
K 5014116
SP2 4,20 3.30 2.80 5,95 4,65 3,95 3,95 3,10 2,65 5,55 4,40 3.70
K 2216017 5.25 4.15 3,55
SP26 3,95 3,10 2.65 5,60 4,40 3,80 3,70 2,90 2.60
K 2516017 3.75 3,20 J
K 3216017 3.60 2,80 2,40 5,00 4,00 3,40 3,35 2,65 2.25 4.75 o Otvorena zgrada

L = dufjna staklemh traka u metnma

Propusnosl svjetla:

Akusticna izolacija:

jednoslojno dvoslojno jednosloino dvoslojno Iroslojno jednoslojno dvoslojno

do89% do81% do 29 dB do41 dB do 55 dB

k = 5,6 WIm'K

NP k = 2,8 Wlm2K SPk=2,7Wlm2K

Terrnieka izolacija:

MMIll

A = jednoslojno, rebra izvana

n rnn---""n

B = jednoslojno, rebra iznutra

Fil " 'n ,-, ~rr

G~~

n 111

C = jednoslojno rebra iznutra i izvana

(' rn rr n

D ~ jednoslojno, rebra izmjenicno

n- ir "IT' ]

nn

E-I = dvoslojno, promjenjljivi oblici ® Mogucnosli ugradivanja

STAKLO

Profilno gradevno staklo je lijevano staklo, proizvedeno kao U - profll, Prozirno je, s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podlijeze klasifikaciji kakvoce lijevanoga stakla.

Nema posebnih zahtjeva pri odrZavanju. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova. Nema bl[estavila u prostorijama. Posebni tipovi: profilit-bronca, Cascade, Topas, Amethyst. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1,7", presvuceno slojem metalnog oksida, postize vrijednost k = 1,8 W/m2K.

Solarnoizolacijsko staklo: tip R - "jantar" 1 P - "anti sol" ornoqucuje zasfitu osjetljivih dobara od ultraljubicastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraliubicastoq valnog podrucja, Reduciran je prolaz energije zracenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. Za ostakljenje sportskih prostorija, gdje su stakla izlozena udarcirna, treba primijeniti Reglit SP2 IProfilit - K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez zieanog uloska, RegliVProfilit dopusta se kao vatrozastitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. Normalni i specijalni profiIi mogu biti i uzduzno armirani zicorn.

a) Savijanje u obliku kruznih isjecaka sa iii bez ravnih dijelova

b) Dvostruko savijanje s

'\ ~ jednakim iii promjenljivim

b polumjerom savijanja

. .............-- c) StoZasto savijanje

"..-- e "'\ d) Savijanje S - oblika

_ ~ e) Savijanje U - oblika iii slicno,

""-/ 0 \ sa iii bez ravnih dijelova

CD Oblie; savijanja

0:c:::::=I~1u==:B

nvosrojno ostakljenje

lli UD

Jednoslojno cstakljeoje

® Mjere ugradivanja

Savijeno staklo ~ UJ

(

H1l1~Uil i~JI ~ A = nomnsina mj.ra + reska

1\11 B = venjska mjera okvira

H = vanjska mjera okvira (visina)

L =duljina stakla

e viSekratnik ad 25 em n == braj traka Odredivanle stnne i visine

~2.5 Sirina B=n·A+5cm;

65 (85) Visina H == L + 4 em

Primjeri rnoqucnosti savijanja ornament stakla

I)...

Q~I

®

Obhci savijanja (mjereu mm)

159

G 30

4 15 6.5

~

G60

4 15 6.5 H--------+i

50

~~

10 ~ beton

G) Ostakljenje klase vatrootpornosti "G"

PROTUPOZARNO STAKLO

Obicno se staklo u podrucju protupozarne zastite rnoze samo uvjetno koristiti. U slucaju pozara float - staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena, ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti sirenje pozara. Sve vecorn upotrebom stakla u visokogradnji za fasade, elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povecala se opasnost pri izbijanju pozara. Prema DIN-u 4102, za uqrozena se ostakljenja odreduju u gradevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv pozara. Pri tome se razlikuju sljedece klase vatrootpornosti:

G30,G60,G90,G120,G180 F30, F60, F90, F120, F180 130, T60, T90, T120, T180 Klasa vatrootpornosti "G"

Takozvana G - stakla moraju kroz odredeno vrijeme spriiecif prolaz plamena i plinova (npr. G30 = 30 min uta). Za svako "G - ostakIjenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi sluzbena dozvola. ~G)

G - ostakljenja mogu se izvesti na tri nacina:

armirano staklo s tockasto zavarenom zicanorn rnrezorn, najvise do G60fG90;

slozena specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla; prednapeto borosilikatno staklo, npr. Pyran.

STAKLENI BLOKOVI S CELICNOM ARMATUROM DIN 18175

Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se, kao i sve ostale stijene od staklenih blokova, sazidati s U - profilom i bez njega, a i sve rnoqucnosti povezivanja zapravo su istovjetne. Zbog jakog linearnog sirenja prilikom pozara i pojave dimnih plinova, treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana poloziti u uloske od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ~@

Klasa otpomcsti t G 60

G 120 G90 G 120 F 60
2,5 m" 9,0 m2 4.4m2 4,4 m2
3.5m 3,5 m 3,5 m 3.5 m 3,5 m
6,Om 6,0 m 6,Om 6,Om 6,0 m velictna ostakljenja u m2 3,5 m2

Max. visina elementa Max. sirtna elementa

Potrebna vis Ina parapeta 1,Bm 1,8m nije potreban nije potreban nije potreban

Oblik ostakljenja jednoslorno dvosfojno [ednoslojno dvoslojno dvoslojno

Format staklenih blakoY'a 190 x 190 x 80190 x 190 x 80190 x 190 x 80 190)( 190 x 80190 x 190 x 80

® Klase vodootpornosti staklenih blokova

2

1 Kutni celik 50 x 55 mm

Duljina z 100 mm, po staklenom polju min. 4 komada

2 Tmovi i telltni vijci M 10 dopustenl za protupozamu primjenu

3 Plosru telik za pricvrscenje zida od staklenih blokova (zavanti)

® Detalji ugradbe - protupozarno ostakljenje

160

AKUSTICNA IZOLACIJA

STAKLO

Posebno dobra akusticna izolacija rnoze se postici samo vlastitom tezinom stijene od staklenih blokova sa:

1,00 kNfm2 pri debljini od 80 mm

1,25 kNfm2 pri debljin i od 100 mm

1,42 kNfm2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. Prikljuceni elementi gradevine moraju imati isti stupanj akusticne izolacije. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rjesenje svuda gdje je potrebna povisena zastita od zracnoq zvuka. Pri povisenirn zahtjevima za akusticnorn izolacijom mogu se postici ekonornicna rjesenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenirn blokovima, sa sto manjim prozorima, otvorima za ventilaciju i prolazima u slucaiu nuzde, Obratiti paznju na DIN 4109, akusticna izolacija u visokoqradnji, Vrijednost pokazatelja akusticne izolacije R'w odreduje se prema DINu 52210. ~ (2)

Rw = lSM + 52 dB (lSM = velicina izolacije od zracnoq zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjevima do zastitne klase 5 ~(S)

Celitni okvlr

Vrsta prostonje

Normativne vrhednost: oopustene razine buke koja izvana prod ire u prostoriju

Razma za proracun") Prosjecna najvna razma

1 Prostorije za bcravak u stenovima. sobe u hotelima. botesmcke sobe u bolnieama

I sanatorijima

danju 30 - 40 dB (AI danju 40 - 50 dB (AI

nocu 20 - 30 dB (AI nocu 30 - 40 dB (AI

2 Nastavne prostorije, mimi pojedinatni uredi, znanstvene radne prostorije, knji.tnice, kontereneijske dvorane i predavaonice. lijetnitke crdlnacfje i operacijske dvorane, crkve. au Ie

50 - 60 dB {AI

3 Uredi za vise osoba

3D - 40 dB {AI

40-50 dB {AI

35 - 45 dB {AI

45 - 55 dB {AI

5 Ulazne prostorije, cekacnice, otprema

55-65dB {AI

4 Veliki uredi, gostionice, orocevacnce. salterske dvorane

40 - 50 dB {AI

45 - 55 dB (AI

6 Opera, kazaliste. kino

7 Studio za tonska snimanja

"') Za buku zratnog prometa ekvivalentna trajna razina

25 dB {AI

35 dB {AI

prema specijalnim zantjevlrna

(";\ Narmativne velicine razine buke za adredene namjene prostorije VDI smjernice \.:!) 2719

Situacija Izvora buke Udaljenost od prozora Preporucene klase akusticne izc-
do osi ceste laeije za navedene vrste prostorija
1 2 3 4
Autoceste. srednja qustoca prometa 25 m 4 3 2 1
80m 3 2 1 0
250 m 1 0 0 0
Autoceste. VISOka qustoca prometa 25m 5 4 3 2
80m 4 3 2 1
250 m 2 1 0 0
Drzavne ceste 8m 3 2 1 0
25 m 2 1 0 0
SO m 1 0 0 0
Zupanijske ceste 8m 2 1 0 0
25m 1 0 0 0
80 m 0 0 0 0
Glavne prometnice u centnma Kompaktna izgradnja, 5 5 4 3
velikih qradova gust promet
Razrijedena izgradnja 4 4 3 2
srednji do gust promel ®

Preporucene klase akusticke izolacije za standardne slucaieve pri buci ad cestovnog prometa

Klasa
akusticn Rw
izotacije
6 ?_ 50 dB Pogodno za dvcelone
orozorerndove od
stakleruh blokova
5 45 - 49 dB Pogodno za plohe
ad staklenih blokova
4 40-44dB Pogodno za plohe
ad slaklenih blokova
3 35 - 39 dB
2 30 - 34dB
1 25-29dB
0 :;25 dB ®

Klase akusticke izolaciie prema

VDI - smjernicama 2719 za prozore

Formal staklenog vrfjed. zast OCiJenJ vel.
btoka mm od zracnoq akust. lzol
zvuka LSM R'w
190<190<80 -12 dB 40 dB
240 x240 x 80 -10 dB 42 dB
240x115x80 - 7 dB 45dB
300x300x100 - 11 dB 41 dB
Dvoslcjnl zid s
240 x 240 x 80 - 2 dB 50 dB (j) Plohe ad staklenih blokova

ABS akril-butadien-stiren GF-UP poliester arm. stak. vlak.
CR kloropren IIR butilkaucuk
EP epoksidna smola MF melaminformaldehid
EPS ekspandirani polistiren PA poliamid
GFK sint. arm. stak. vlaknima PC polkarbonat
PE polietilen PS polistiren
PIB poliisobutilen PVC hart tvrdi polivinilklorid
® Sacasti nosivi element s plocama PMMA= polimetakrilat PVC weich = meki polivinilklorid
ad sinteticnih materijala obostrano (akrilno staklo)
PP polipropilen UP nezasicena
poliesterska smola G) Plo~.ni oblici

® Fazonski komadi ® Predgotovljeni elernenti --> s. 177

(1) Sendvic place

' .. " " "', ',,:"~ ..

~~~

® Nosaei s plocama ad sint. materijala

~ Nosivi elementi s plocarna ~ od sinteticnih materijala

@ Sendvi~ - ispuna @ Pobclisanje zida @ Pobojjsanje stropa

~ ~

@ Linearna nosiva struktura (resetka) ® Plosno (ljuska)

@ Nabrana struktura

@ Ljuska

@ Rebra

/~,,-,}

~I

I--- 40 ____,

t--- 45 --------f Sendvic - kupola Hannover (1970) 33 kg/m2 oslonjena na 3 tocke (prof. dr. 0, Jungbluth)

Betonska Ijuska f. Schott Jena (1925) 450 kg/m'

~l

74

~ Pneumatska hala farossa Finska 'eJ (1972.) 1.65 kg/m

I-- 40 m ----1

~ Crkva sv. Petra u Rimu (1585,) \SI 2600 kg/m2

SINTETICNi MATERIJALI

Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK), Osannstratse 37, Darmstadt

Sinteticni materijali kao sirovine tekuci, u prahu, granulirani - dijele se u: duroplaste (stvrdnuti toplinom); 2. termoplaste (topJinom se mogu oblikovati); 3. elastomere (trajno elasticni). Industrijska dorada kemijskim dodacima, punilima, staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. graaevne materijale i predgotovljene elemente.

Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu:

otporni su na vodu i koroziju, ne traze odrZavanje, mala im je tezina, obojeni suo visoko su otporni na svjetlo. mogu biti kao samostalni proizvod iii trajno naneseni na druga gradiva, rnoze biti ; folija na celiku, ukocenorn drvu --> @ itd .. lako se oblikuju i mijenjaju oblik, lako se obradutu, niska im je toplinska vodljivost. Komercijalni oblici --> CD- @. Dvostruke ploce s rebrima. 16 mm, sirina 1200 rnrn, duljine 1,60 m; 2,00 m; 2,5 m; 3,0 m; 3,30 m; rnoguce i vece duljine. Dvostruke ploce s rebrima. 40 mm. duljina za ostakljenje krova 2.5 m, za vertikalno ostakljenje 3,5 m; svjetlopropusno --> @.

Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta; mora se driati rnedunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sinteticne materijale, cija su svojstva u vecini slucajeva vee utvrdena normama, propisima i smjernicama. Najvazniji sinteticni materijali za graditeljstvo, s oznakama. prikazani su u tablici:

Sinteticni materijali koji su preradeni u poluproizvode, gradiva i predgotovIjene elemente sadrze preteino do 50% punila, armature i ostale primjese. Sinteticni materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni 0 temperaturi. Granlcns temperature pri upotrebi iznose 80· do 120· Dugotrajna izloienost temperaturi iznad 80· u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i pozar).

Ponasanje pri pozaru: sinteticni su materijali organskog podrijetla, dakle zapaljivi. U nekim slucajsvima postizu klasu Bl prema DIN-u 4102 (tesko zapaljvo), najcesce su klase B2 (normalno zapaljivo), a neki klase B3 (Iako zapaIjivo). Odqovarajuci propisi dani su u pokrajinskoj graaevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji.

Podjela sinteticnih proizvoda za graditeljstvo

1. Gradiva, poluproizvodi; 1.1. graaevinske ploce i trake; 1.2. tvrdi pjenasti materijali; 1.3. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS - laki beton); 1.4. folije, trake, pletiva, netkani tekstili; 1.5. podne obloge. K - obtozni materijali za sportske povrsine: 1.6. profili (bez prozora); 1.7 cijevi, crijeva i pribor; 1.8. brtveni materijali, Ijepila. veziva za i:buke i dr.

2. Elementi graaevine, primjene: 2.1. vanjski zid; 2.2. unutarnji zid; 2.3. strop; 2.4. krov i pribor; 2.5. prozori, doprozornici i pribor; 2.6. vrata. kapije i pribor; 2.7. lezaji (oslonci).

3. Pomoena sredstva, sitni dijelovi i dr.: 3.1. opiate i pribor; 3.2. brtvene trake, trake i ploCe od mekog pjenastog materijala; 3.3. pricvrsni elementi; 3.4. dijelovi okova; 3.5. ventilaeijski pribor (bez eijevi); 3.6. ostali sitni dijelovi.

4. Kucna tehnika; 4.1 sanitarni dijelovi; 4.2. sanitarni objekti; 4.3. armature i sanitarni pribor; 4.4. elektroinstalacija i pribor; 4.5. grijanje.

5. Oprema, uredenje; 5.1. narnjestsj i pribor; 5.2. rasvjetna tijela. rasvjetna instalaeija.

6. Konstrukeijska primjena; 6.1 krovovi i krovne konstrukcile, svijetli krovovi; 6.2. pneumatske i satoraste konstrukeije; 6.3. spremniei za gorivo, posude, silosi; 6.4. bazeni; 6,5. tornjevi. karnini, stubista; 6.6. prostorne Celije; 6.7 kuce od sinteticnoq materijala.

Kao konstrukeijski obliei povoljniji su plosni nosaci (oblik Ijuske) nego linijski. Konstrukcije od sinteticnih materijala vrlo su lagane, pa je stoga malo opterecenje donjih konstrukeija i rnoquca predgotovljenost -,>@- ® Nosive konstrukeije od sinteticnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite tezine, snijega i vjetra, kao j za mala dodatna korisna optereCenja (npr. kod svjetionika). Prikladni su sljedeei sinteticni materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m), GF - UP (do 40 rn), PUR integra Ina pjena, sendvici s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m), pneumatske membrane (0 do 74 m) -'>@ -®

161

Valna duzina Frekvencija
U U hercima
U metrima nanometrima
(nm) (Hz)
100000 10' 100 bilijuna 10'
10000 10' 10 bilijuna 10' Dugi vaiovl
1000 10' 1 bilijun 10' Srednji valovi
100 10' 100 milijardi 10' Kratki valovi
10" Ultrakratki
10 10 10 milijardi valovi ~
~
1 1 1 milljard 10' Televizija E
g
10-' 1010 1!
1 desetinka 100 milijuna 0
:e
1 stotinka 10-2 10 milijuna 10" Radarskl
valovi
1 tisucinka 10-3 1 milijun 1012 Crveno
~ deset 10-4 100000 Infracrveno
fisucinka 101=!_ zracerje
1 sto 10-5 10000 Narancasto
tisucinka 1014 luto
1 milijuntinka 10-6 1000
10''-- -
1 deset 10-7 100
milijurrtinka Ultraliubicastc Zeleno
1 sto 10-8 10 10"- zracerqe
milijuntinka
1017
1 milijarditi to-' 1
dio Plavo
10-10 1 desetinka 1018 Rendgenske
1 deset mili- zrake
jarditi dio Ljubicasto
1 sto mili- 10-11 1 stotinka 1019
jarditi dio ~
1020 Gama zrake 0;
1 bilijunli dio 10-12 1 tisucinka E
0
C
1021 1!
1 deset 10-13 1 deset 0
bilijunti dio tisucinka .,
<'>
1 slo bilijunti 10-14 1 sto 10"
dio tisucinka
1023
1 bilijarditi dio 10-15 1 rnllijuntinka
102~
102L Energetski spektar elektromagnetskog zracenja-» m (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra)

21. ozujka Ekvinocij 23.5"

~+.-~,

Pocetak Ij~. ~<l ~. p:ocetakzime

21. lipnja .- 2l Sunce <s: 21. prosm.

, DpQ

/ I i

~~~/

23. rujna Ekvinocij o Godisnja doba - ovdje na sjevernoj hemisferi

Horizontalno 0" adstupanje ()

S <J

Zemlja

Sunce

C.

<J [1 C>() Sunce

Horizont

180"

Kut azimuta -as

@ Visinski kut-ys

162

DNEVNO SV~IETlO DIN 5034 ~ (lJ

Opceniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera

Sve prostorije namijenjene trajnom zadrzavanju Ijudi moraju se zadovoljavajuce osvijetliti dnevnim svjetlom. Isto tako treba osigurati primjerenu opticku vezu s eksterijerom. Odqovarajuce su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 - 5), smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemacke.

Svjetlost, valna duztna, boja svjetla

U podrucju elektromagnetskih zracenja ~ 0) vidljiva je svjetlost relativno mali isjecak, naime valnih duzina od priblizno 380 do 780 nm. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isjecak elektromagnetskog zracenja, izmedu ultraliubicastoq i infracrvenog, koji oko moze osjetiti. Spektralne boje odredene su svojim valnim duzinama, tako su npr. Ijubicasti valovi kratki a crveni dugi. Sunceva svjetlost sadrzi relativno vise kratkovalnog zracenja nego zarulia s vecorn kolicinom dugovalnog zracenja, tj. veceqa udjela crvenog svjetla.

Dnevnu svjetlost Covjek dozivljava kao bijelu: odstupanja su jutarnje i vecernje rumenilo, duga itd.

Jedinica mjere za jacinu osvjetljenja - posebno za umjetno svjetlo - jest luks (Ix). Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije).

Astronomske osnove: Sunce, poloza] Sunca

Izvori svjetlosnog zracenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. Sunce je "primarni izvor svjetla" ~ OJ , za nastanak dnevnog svjetla, neovisno 0 razlicitirn nebeskim prilikama. Nagib Zemljine osi od 23,5°, dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godisnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji polozaj Sunca koji ovisi 0 godisnjem dobu i dobu dana ~ @ . Taj polozaj karakteriziraju dva kuta:

Azimut a,; i visinski kut 15

Azimut Us: tlocrtna projekcija polozaja Sunca, s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°, 0° = sjever, 90° = istok, 180° = jug, 270° = zapad ~ @ gledano od strane promatraca. Visinski kut ys: vertikalna projekcija polozaja Sunca iznad horizonta, gledano od strane promatraca ~ @.

Odredivanje polozaja Sunca

Za odredivanje polozaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji vise metoda, npr. odredivanje stupnja geografske sirine i visinskog kuta.

Na temelju Sunceve deklinacije tijekom godine s. 163 ~ ® nastaju cetiri osnovna odsjecka godine (godisnja doba) odnosno polozaji Sunca: 21. ozujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG), Sunceva deklinacija 0°.

21. prosinca je zimski solsticij (najkraci dan), Sunceva deklinacija -23,5°, a 21. lipnja Ijetni solsticij (najdulji dan), Sunceva deklinacija +23,5°.

Polozaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske sirine, 21. ozujka i 23. rujna u 12,00 sati (us = 180°) daje Sunce za svaki stupanj sirine zenitni kut iste velicine. Primjerice na 51 ° sjeverne sirine (grad Kassel) zenitni je kut u 12,00 sati (us = 180°) 51 ° ~ @. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90° - 51 ° = 39°.

Polozaj je Sunca u podne 21. lipnja, dakle u 12,00 sati (us = 180°) za 23,5° visi nego 21. ozujka i 23. rujna, dakle 39° +23,5 = 62,5°, nasuprot tome je poloza] Sunca 21. prosinca za 23,5° nizi nego pri ekvinociju, dakle 39° -23,5° = 15,5°. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske sirine.

Na ovaj se nacin mogu za sve stupnjeve geografske sirine odrediti visinski kutovi polozaja Sunca koji odgovaraju godisnjim dobima.

EKV.

LJS

EKV.

zs

-10

~ r-,
V
/ '\'
/
1/ \
J
. 1'\
/ -,
r-,
...... 1'-
.. 20"

10·

0"

-20"

SIJetanJ Vel.J3Ca Ozujak TravanJ SVlbanJ Lipan) Srpan] Kolovoz Rulen Llstopad Studem Prosinac ® Sunceva deklinacija Ii tijekom godine.... m

y~ /~<>

<,

15.5" = ys ............ ¢

V ~ 0

~o;>~ 21.12.

Ekvator

® Geografska sirina i visinski kut t« --> (lJ

I"

'-< k. - t-- -- - k-' >10~· t

'-... .-- r-:::: :;....:..._ L,.-l 90' '"

............ _ f- --==~ ls·+-!:':'_4-+-, s

4 SIJetanJ Veljaea O!ujak Travanj SVlbanJ lipan) SrpanJ Kolovoz RUlan llslopad Studem Prosmac

23.9.

Azimut Sunca as i visina Sunca Ys 51" sS (srednja Njemacka. Aachen. K51n. Kassel) ovisno 0 gadi~njem dobu i dobu dana-e m

s

®

J

RWE - dijagram polozaja Sunca za 49· 52' ss, 8· 39' 10. meridijan racunania vremena: 15" 00'10 --> m

DNEVNO SVJETlO DIN 5034 ~ III

Dijagrami polozaja Sunca

U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama poloZaja Sunca za srednju, sjevernu i juznu Njemacku, npr. za 51° sjeverne sirine (Kassel ~ CD. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju polozaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Primjerice u Kasselu 23. rujna Sunce izlazi u 6,00 sati pri Us = 90° (istok), u 12,00 sati je istoga dana Us = 180° Gug) i visinski kut 39°, a zalazi istoga dana u 18,00 sati i Us = 270°.

Za odredivanje mjesnog toka promjene polozaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram polozaja Sunca ~ ®. Dijagram sadrzl tlocrtnu projekciju azimuta Us i visinski kut Ys ovisno 0 dnevnim i godisnjim dobima za dotlcni stupanj geografske sirine i naznaku meridijana vremenske zone.

Da bi se odredio polozaj Sunca, za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje, pri cemu Ijubicasta boja oznacuje prvo polugodiste a zelena drugo poluqodiste, Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi polozaj ekliptike. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme, 15° istocne duzine).

Sjeciste dnevnih i satnih krivulja iste boje obiliezavaju polozaj Sunca toga dana i toga sata. lz narancastoq polarnog dijagrama moze se ocitati polozaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut), i visinski kut Sunca (visina) ~ ®.

Projekcija putanja Sunca

Stereografskim projekcijama i uz pornoc danih plosnih podloga ~ ® rnoze se za svaki stupanj geografske sirine odrediti putanja Sunca ovisno 0 godisnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. u mjesecu).

Polozaj Sunca, satno vrijeme i odredivanje vremena

Potozaj Sunca odreduje okolnosti dnevnog svjetla ovisno 0 dobu dana i godisnjem dobu. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobicajeni je podatak za doba dana (npr. u dijagramima polozaja Sunca) pri odredivanju dnevnog svjetla. Svako je mjesto ukliuceno u neku vremen sku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). Ako se zete dobiti podaci U odnosu na zonsko vrijeme, treba WOZ preracunati na zonsko vrijeme, koje je za SR Njemacku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). MEZ = WOZ + razlika vremena pri cernu u Ijetu treba uzeti u obzir i Ijetno vrijeme (srednjoeuropsko Ijetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat).

® Stereografska projekcija krelanja Sunca. npr, za 51· ss. 21. 3. odn. 23. 9 .. izlazak Sunca u 6.00 sati, zalazak Sunca u 18.00 sati, Ys = 39· u 12.00 sati-> m

163

Tlocrt

in' Pogled I ~ ~, n

:.;.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:

@ Graficka konstrukeija sjene

® Panoramska maska (savijena) u pozicji-» lIJ

I

I I I I I

11"' I I

is"
60'
IS'
10'
'I'
.- -- w
'S'
~7'" - 30'
[:S IS'
Q8_; 10'
'S'
I 0'
S' 1 I J/I

~-Til--rt'!~~e~~ien;J /~\~~~_'~W-'--~,'~~rrrrrrtt.f--+~

SS'

I

I \

SO'

aSjel]..enje1lorizonta- m 1 "

1200 105° 900 SunCelioosvjl·

45" oostuperqe od 00 sredlAnJe 051 4~ Panoramska meska

l'

Istok

l'

Jugoistok

l'

Jugozapad

@ Meguei tokovi sjena na foliji-> lIJ

Nebeski svod h 3 em (prozirno) Zamjenljivi listlcl s krivuljama za Sunee, toplinu, svjetlo, zrake .. Podloga <21 14 em s kompasom

_________ 4-

:::::::::::::::::.:.:.:

.Shematski preslek

Projekche prozcra

@

J

Horizontoskop s projekcijom prozora - istocna strana-» UJ

164

DNEVNO SVJETLO

Poloza] Sunca, zasjenjivanje, pomagala

Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunceve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno 0 geografskom polozaju. dobu dana i godisnjem dobu, 0 gradevinskim okolnostima i uvjetima okoline, postoje sljedeca pomagala:

- graficka konstrukcija sjene:

Odredivanje sjene koju baca neka zgrada moze se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pornoc projiciranih (prividnih) tokova Sunceve putanje prikazanih na ~ s. 160 @. Primjerice zasjenjenje nekog dvorista u Kasselu, 51 ° sjeverne sirine, treba prikazati za 21. ozujka u 16,00 sati, U tom casu Sunce sije pod azimutom (as1) od 245° i visinskim kutom (Yst) ad 20° ~ s. 163 ® +@. Polozajnl nacrt se orijentira prema sjeveru. Smjer zasjenjenja odreden je horizontalnim rubovima zgrade, dakle paralelama sa smjerom Suncsvih zraka (ast = 245°) kroz uglove zgrade. Duljina sjene odredena je vertikalnim rubovima zgrade, znaci treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. Sjeciste sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene.

- panoramska maska:

Za sjevernu, srednju i juznu Njemacku postoje u vertikalnoj projekciji (qledajuci prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima 0 azimutu, visinskom kutu, dobu dana i godisnjem dobu. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju, postavljaju se savijene u moqucern smjeru Suncevin zraka, ovisno 0 lokaciji koju treba istraziti ~ ® Gledajuci kroz masku, svaki se utjecaj na okolinu, a isto tako i zenitno zasjenjenje, rnoze prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca ~ @. Nakon toga se folija rnoze upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osuncanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu.

- horizontoskop:

To je pomaqalo kojim se na gradilistu, oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti poloza]a Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda", kompasa, podloge i zamjenjivih listica s krivuljama koji se, ovisno 0 zadatku, podlazu za odredivanje svjetla, zracenja, topline ltd,

Nacin rada norizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru, prikazano ~ @. Na nekom odredenom mjestu u prostoriji, kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listie s krivuljama ispod svoda, raspoznat ce se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. Tako je rnoquce za svako mjesto u prostoriji, ovisno 0 orijentaciji zgrade, za svako godisnje doba i doba dana odrediti odnose upada Suncevih zraka i osvijetljenost ~ @.

- simulacija na modelu:

Za odredivanje tocnoq godisnjeg osuncanja iii zasjenjenja zgrade preporucuie se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izraden u mjerilu ~ @.

1 "Urnjetno sunce" s parabolicnim zrcalom iii sncno

2 Model: npr. za urbanizam. arhitekturu

3 Simulator za razliclta doba dana i godine, te stuonieva geografske sirine

@ "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt, strucni odsjek arhitektura

@ Prosjetno godisnje trajanje osuncanja u satima-s llJ

...
B.
II
A:O:<3~ Polozaj. J~<1

npr, ~

51'SS I>q

1.0

Vrijeme Vedro MaglovllO Nebo prekn-
ptevc obrecno. vane cblaci-
nebo bez sunce se ma.mutan
oblaka vldl keo dan
bijela ploea
Horizontema
iectna ozra- 800-800 200-400 50-150
tenjaWlm2
Horizontalna 60000- 19000- 5 000
jaCina osvje- '00000 40000 20000
tlienia lux
DifuziJski 10-20% 20-30% 80-
udio neba 100% 0.5

0,5 1.0 1,5 2.0 2,5 3.0:"(~J

CD Intenzitet J Suntevog zratenja na granlci Zem-

~~:f,~!~~S~~r~~j~nOp~j::!~7! d~~~i~~:S ~~~:~

refieksije, rasipanja i apsorpcije zracenja zbog sadr1aja vodene pare, ugljitnog dioksida, prasine i cestica \llage u zraku

@ Intenzilel J Suncevoq zratenja koie dopire do ZemlJe

® Podrucje vidljivog svjetla-+ Ill

Razlititi intenziteti zracenja i promjenljiva kakvoca dnevneg svjetla pri razlicitirn klimatskim prilikama -> llJ

®

DNEVNO SVJETLO -+Ill

Meteoroloske prilike

Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj povrsini lijekom godine odredeni su geografskom sirinom, klimatskim okolnostima i razlicitlrn stanjima neba (vedro, oblacno, tmurno, djelomicno oblacno itd.).

0, za nas tipicnorn, trajanju dnevnog i Suncevog svjetla, treba znati slledece:

Godina ima 8760 sati, Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosjecno oko 4300 sati,

Broj suncanih sati u Njemackoj varira izmedu 1300 i 1900 sati godisnje -> @, od cega najrnanje 3/4 otpada na Ijetno poluqodiste,

Tijekom veceqa dijela godine, tj. tijekom 2/3 sati dnevnog svjella, na Zemlju dopire manje iii vise difuzno Suncevo svjetlo, ovisno 0 mjesnim klimatskim prilikama.

Neposredno i posredno Suncevo zracenje koje pada na Zemljinu povrsinu (globalno zracenje) na taj nacin stvara na Zemljinoj povrsini i blizoj okolici lokalno promjenljivu klimu, vidjeti sliku @. "Ostvarena vremena Suncevoq zracenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. Podaci prikazuju samo makroklimu; lokalna mikroklimalska odstupanja nisu uzeta u obzir". ~ llJ

Stvarni podaci 0 klimi nekog mjesta (temperatura, trajanje osuncanja, stanja neba itd.) mogu se saznati od Njemacke rneteoroloske sluzbe u Offenbachu.

U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj povrsini javljaju razliciti intenziteti Suncevog zracenja i promjenljiva kakvoca dnevnog svjetla, ovisno 0 geografskoj sirini i klimatskim prilikama.~@

Fizikalne osnovezracenja

Suncevo zracenjs vrlo je "nepostojan izvor topline". Samo mali dio Sunceve energije dolazi na Zemljinu povrsinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunceve zrake, odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta.

Smanjenje uglavnom nastaje zbog razlicitih faktora zarnuceoja, kao npr. rasipanje, refleksija i apsorpcija zracenja, djelici prasine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla), kao i zbog vodene pare, ugljicnog dioksida i ozona iz zraka. ~ llJ

Ukupna energija Suncevog zracenja koja stize na Zemlju prenosi se u valnom podrucju od 0,2 do 3,0 urn,

Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj povrsini: oko 3% ultrajjubicasto zracenje u podrucju valnih duzlna od 0,2 do 0,38 urn, oko 44% vidljivo zracen]e u podrucju valnih duzina od 0,38 do 0,78 urn (maksimum je pri 0,5 urn u podrucju vidljive svjetlosti), te oko 53% infracrveno zracenie u podrueju valnih duzina od 0,78 do 3,0 urn ~ llJ.

Povrsina 2 ~ ® prikazuje Suncevo zracenje koje dospijeva na Zemlju; to je solarna konstanta i iznosi u naso] regiji oko 1000 vata po cetvornorn metru okomito ozracene povrsine.

Ucinak zracenja se kod vrlo gustog naoblacenja smanjuje na priblizno 200 W/m2 a kod iskfjucivo difuznog zracenja (oblacno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na priblizno 50 - 200 W/m2, usporedi ~@.

165

CD Moguee ozracerue unularnjih povrsi- ® Optimalni nagib kolektora za tijekom

na zgrade direklnim upadom Suncevin gcdine iskoristivo globalno zratenje ->

zraka od zime do Ijeta UJ, -> ® _@ s. 167

@ Optimalni kutovi nagiba za povrSine orijentirane prema jugu

Wlm

I W
2 V
L -==
// ./ / ~
___ __J___
V/ V/ / ~
/ V/ V/ v ~
»:
!// V/ V / v I
/
II V/ r0 V
I VI I~ V
II;, 10 v
/ ~ 1/ I
-- -- --
~ ~ ..::=- - -- -- -- --1
_- 1--::"'= --
_- ---
~ ~ - -- -- --
-- -- --
. 1200

2

1000

3

800

E.

400

200

E.oHza TL=

7

6

5

4

3

2

o

0" 10"

20' 30' 40"

50" 50' 70

80" 90'

YS __

Horizontalne jacine ozracenia Ees ad Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i razlicitim faktorirna zarnucenia Tl (prema Linke-u) ovisno a visini Sunca "(So Takoder j horizontalne jacine ozracenja ad Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. Globalna jatina ozracenja E", je zbroj horizontalnih jacina ozracenja od Sunca E.s i neba EeH· -> UJ

Jug Istok - zapad

Usporedba direktnog ozracenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri razlicitim poloi.ajima Sunca tijekom dana. Zavisnost kolicine zracenia na neku povrsinu o kutu upada zraka (y<). Smanjenje kolicine Suneevog zraceoja u lunkeiji razlicitih nagiba (0'- 90"). -> UJ

1000 Dill- -

¥ 800 . - r -

_ 600

.~ 400 lima

"'.1l

~ ~ 200

,0 Q

" 6 8 10 12 14 16 18 20h Istobli pI"OZOf

~:~

t 400 Lie.o lm

iii ~ 200

~ ~ 0" 6 8 10 12-- 14 16 18 20 h

-, 0 Zapadni prozor

~:OOD

--;; 400 Ljeto

-~200 . -

~~ 0 _ lima

~ ~ 4 6 8 10 12 14 16 18 20 h Sjevemi PIOZor

tOOOIl··:'T

_ 800 Zima

l600 -

-400

.~ Ljeto

7ii ~ 200 - -- -

~ ~ 0

...., 0 4 6 8 10 12 14 16 18 20 h Juini prozor

Intenzitet zracso]a na vertikalne plohe razlicitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinae) i Ijetu (Iipanj) prema mjerenjima u Holzkirehenu. -> UJ

166

DNEVNO SVJETLO ---+QJ

Globalno zracenje

SUneeVO zracenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na povrsina. ma zgrade se dielornicno pretvara u terrnicko zracenje) jest globalno zracerjje Eeg. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zracenja zbog Zemljine atmosfere i razlicitih stanja neba) Suncevoq zracenja, izrazeno u W/m2ili npr. u vatsatima/rndnevno, mjesecno iii godisnje. Kod difuznog i direktnoq zracenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zracenja, npr. ad susjednih zgrada, ulica i okolnih povrsina (narocito onih jako reflektirajucih),

Globalno zracenje maze se iskoristif za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim koristanjem" pomocu graaevinskih zahvata (npr. ostakljene povrsine za koristenje "efekta staklenika", unutarnji terrnoakumulaciiskl zidovi, .. )-> @ iii posredno "aktivnirn korister[ern" (npr. pornocu kolektora, solarnih celija ... ) -> @ Obrnuto, udio global nag zracenja odreduje termicko opterecenjs u proracunu uredaja za ventilaciju ili klirnatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078).

Takozvano potrebno globalno zracenie na zgrade odnosno povrsine kolektora, koje treba odrediti za lokalno koristenie, maze se dobiti kao energetska velicina.

U DIN-u 5034, dio 2. navodi se globalno zracenje za oblacno, vedra i "srednje" nebo. -> @l prikazuie " ... horizontalnu jacinu ozracenja u W/rn2 ad Sunca Ees i ad neba EeH ovisno a visini Sunca ... " pri vedram nebu. Horizontalna jacina globalnog ozracenja je zbroj udjela dobivenih ad Sunca Ees i neba EeH.

Primjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva kolicina solarne energije, moraju se odredif udjeli u odnosu na nagib j orijentaciju povrsina zgrade prema @ . Horizontalna jacina ozracenja maze se uzeti iz -> @ .

U tom smislu -> ® prikazuje smanjenje upadne kolicine energije zbog nagiba (0°_90°) odnosno orijentacije.

Kod vertikalne povrsine maze se iskoristiti sarno aka 50% horizontalne jacine globalnog zracenja,

Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoce zracenja udjela neba, navode se u DIN-u 5034 podaci za jacinu ozracenja na razlieito nagnute i razlicito orijentirane povrsine s tocnim faktorima korekcije 'R' koji ovise a visini Sunca j azimutu Sunca.

U usporedbi s time maze se u -> @ nab kolicina zracenja koja pri vedrom nebu pada na razlicito orijentirane povrsine u slucaju najvisega odnosno najnizeqa polozaja Sunca.

Paslvni i aktivnl solarni sustavl

Potreba za energijom neke zgrade u nasirn je geografskim slrinarna (misli se na njernacke uvjete - primj. ur.) tijekom sedrnornjesecnoqa razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj - kolovoz. lako udio globalnoga zracenja ad rujna do travnja njje narocito intenzivan -> s. 167 @, ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje, topla voda, ventilacija itd.) maze pokriti termickirn koristenjern energije okoline; pri tome je u prvom planu problem dugorocnog akumuliranja energije.

Pri koristenju solarne energije razlikuju se po svom nacinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.

xouclna

1# 2 Izmjenjivat

~ 'topline

- l+ ~r~~~r~~~

~

Plinovit iii tekuc

Medij

® Potreba topline - trajanje osuncania ® Toplotna kaskada - aktivni sustav

Provodenje topline G)

Zracenje topline

CD

@ Pasivni sustavi - principi.... QJ

Ostakljenje 9

Dvost. ostakljenje prozir. staklo 0,8 Trost. ostakljenje prozir. staklom 0,7 Stakleni blokovi 0,6 Visestojnc ostakljenje speeijal- 0,2-

nim staslom (termoizolaeijsko, 0,8

solarno izolacijsko)

~ Stupnjevi propustanla ukupne ener'e3J gije ostakljenja

Kolona 2 3

Preporutene max. vrijednosti (gl f)

Redak Gradnj Nema interijer pojacane prirodne ventilacije

Postoji pojacana prirodna ventilacija

Lako 0,12 0,17

Tesko 0,14 0,25

Preporucene max. vrijednosti (gf f) ovisno a prir, moguCnostima ventilirania prema DIN 4108 dio 2, lab. 3

~

Horizontalni presjek

Raspored nadstresnica, loaa, markiza i st.

Uredaj za zastitu od sunea z
Uredaj ne postoji 1.0
Srnjesten iznutra iii izmedu stakala
Tkanine odn, lolije 0,4-0,7
Zaluzine 0,5
Smjesten izvana
Zaluzine, pornicne lamele, 0,25
ventilirane straga
Zaluzine, rolete, grilje, 0,3
pokretne iii nepokretne
lamele
Nadstresnice, lode 0,3
Markize, ventilirane odozgo 0,4
iii sa strane
Markize, opcenito 0.5 r::rl. Faktor redukeije z uredaja za solar\t..!J nu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima

1'" \l~'

Jug Istok I zapad

Vert presjek

Jug I istok I zapad

Smanjenje zagrijavanja zastitorn od zracenia uz istovremeno hladenje pasivnirn mjerama (npr. uredske zgrade bez klima uredaja)

DANJE SVJETLO

---+Ill Aktivni sustavi su ani kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pornoc uredaja instaliranih u zgradi. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. U (~ @) prikazan je nacin rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Pri tome se toplina moze dobivati prirnjerice uz po mac solarnih kolektora iii slicno.

Kod pasivnih se sustava sola rna energija koristi "direktno", pri cernu se oblikom zgrade, gradivom, konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovirna pretvara solarna energija u toplinsku, akumulira i neposredno predaje zgradi.

Ovdje ce se navesti cetlri fizikalna procesa koji su vazni za dobi- , vanje, pretvaranja i predaju topline.

1. Provodenje topline: ~ @ 1

Aka neki materijal apsorbira suncano zracenje, ta se solarna energija pretvara u toplinsku. Tok topline stvara se razlikom temperature, a ovisi i a specificnom terrnickorn kapacitetu materijala. Aka je temperatura okoline primjerice niza ad zagrijanog zida, "akumulirana" ce se toplinska energija predati okolini.

2. Konvekcija=-s @ 2

Suncanirn zracenjern zagrijani zid iii materijal predaje prisutnu energiju okolini, ovisno a razlici temperature. Sto je razlika temperature zida i okoline veca, predaje se vise topline. Taka zagrijani zrak dize se uvis.

3. Zracen]e topline: ~ @ 3

Kratkovalno suncano zracenje pretvara se na povrsini materijala u dugovalno (infracrveno). Materijal zraci u svim smjerovima, a intenzitet ovisi a temperaturi njegove povrsine.

4. Kolektor: ~ @4

Kroz staklene povrsine orijentirane prema jugu prodire suncana svjetlost. U unutrasnjosti se suncano zracenie pretvara u dugovalno i ne moze ponovno proci kroz staklo, pa se taka unutrasnjost zagrijava (.efekt staklenika) ~ Qil4

Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pazniu na akumuliranje, reguliranje i raspodjelu u zgradi.

Zastita ad Ijetnog ozracenja

Prema DIN-u 4108, dio 2., preporucu]e se Ijetna terrnicka izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom, kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Preporuka glasi: umnoZak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (~ @)xfaktor zastite ad sunca (z) ( ~ ® ) x udio povrsine prozora (f) na fasadi - dakle 9 x z x f - treba za teske zgrade iznositi 0,14 - 0,25 a za lake 0,12 - 0, 17 ~ @ . Treba pristupiti kriticki kada se u tablici 5. u 2. dijelu DIN-a 4108 (~@ )definiraju velike zastitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade, jer se mogu pojaviti veliki vizualni ucinci i eventual no trajno poqorsati vizualne kontakte interijera s eksterijerom ~ @.

Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline, fizikalne zakonitosti, specificnosti rnaterijala i oblik zgrade, treba se za svaki pojedini slucai provesti tacna analiza ~ ®

Objasnienja uz sliku @:

Vanjski prostor i lasada CD

- zasjenjenje i hladenje putem vegetacije

- (drvece, grmlje itd.)

svijetla obloga poda (sirina oko 1 m) npr. sljunak ispred zgrade

- zastita od sunea i bljestanja W = 35"), istak oko 90 em

svjetli reflektirajuci rnaterjali lasade (pastelne boje)

primjerena velieina prozora (5 izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline, okvir iznutra bijei

Unutarnji prostor i fasada 0: - event. biljke

- sVlletla do srednja obloga poda

fleksibilni sustav grijanja (komb. grijanje zrakom i toplom vodorn)

- svjetla zavjesa kao zastita od bljestanja, koja direktno suncevo zracenie pretvara u diluzno (narocito u prelaznim razdobljimal

svijetle matirane boje na zidovima i narocito na stropu (pastelne i prirodne boje narnjestaja)

- poprecna ventilaeija otklopnim krilom

- event. jednostavna mehan, ventilacija

167

~~:'~ l::~ I "f------t--#bL-++--r'+--i~~~--+-----r----1

E. ::~- E,

25 o

SiJ. VeIJ. Otu. Tra Svi. Lip. Srp Kol Ruj. lis. Stu. Pro.

'3il' Horizontalna jatina osvjetljenja E. pri oblacnorn nebu za 510 sjev. sirine avis no a ~ dobu dana i godine ----)0 OJ, Ee = horizontalna jacina ozratenja

Oblatno nebo Ea

@ Danje svjetlo i jacina osvjetljenja u unutrasniosti prostorije u toeki P

1~

I

-4J

Kvocijent danjeg svjetla pri bocno] rasvjeti s referent nom povrsinorn i tokom danjeg svjetla u prostoriji

\0%

\ I

" ...... EP

V2 t V2

Starnbena pro

D%

Radna prcstor.

',...0%

__ E!:.

' .. 1+0.85

: ~ ~ ' l 1°·13

@ Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama

Jacina unut. Jaelna vanjskog osvjetljenja
osvjetljenja Ea
Ei/lux 5000 10000 lux
200 4.0% 2.0%
500 10,0% 5.0%
700 14% 7.0% Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za ieljene jacine osviietlienosti pri razliCitim [acinarna osvjetljenja obiacnag neba (0 = Ei/Ea x 100%).

168

Jacina vanj. Jacina unut.
osvjetljenja osvjetljenja
Ea/lux Einux
5000 50
10000 100 Jacine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu ocekivati pri razlicitim [acinarna osvijetljennosti oblacnoq neba. aka je 0= 1%. (Ei = 0 x Ea/100%).

DANJE SVJETlO ~(II

Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (Tl) u prostorijama s rasvjetom sa strane iii odozgo:

Danje se svjetlo u prostorijama moze ocjenjivati po sljedecirn kriterijima: - jacina osvijetljenosti i jasnoca

- jednolicnost

- zasljepljivanje

- zasjenjivanje.

Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijekje os nova jacina osvijetljenosti oblacnoq neba (dakle, difuzno zracenie). Danje svjetlo koje upada kroz prozor sa strane izrazava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight - Factor). Taj kvocijent oznacuje odnos izmedu [acine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jacine vanjske osvijetljenosti (Ea), D = (Ei : Ea) x 100%. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima, npr. jacina vanjskoga svjetla 5000 luksa (Ix), a u prostoriji 500 Ix daje D= 10%.

Kvocijent danjega svjetla uvijek je konstantan. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. Jacina vanjskog osvijetljenja oblacnoqa neba mijenja se ovisno 0 dobu dana i godisnjem dobu, npr, od 5000 Ix zimi do 20000 Ix Ijeti , -> @

Kvocijent danjega svjetla u tockl P sastavljen je od vise utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x TX k1 x k2 x k3 ->0·

Ovdje znaci:

- DH - faktor osvijetljenosti neba

- DV - faktor izgradenosti

- DR - faktor unutarnje refleksije

- Faktori redukcije:

r - stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja

k1 - faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 - prliavstina na ostakljenju

k3 - upadni kut danjega svjeUa.

Referentna ravnina za jacinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru odredena je prema DIN-u 5034 -+ @. Ona se nalazi na visini od 0,85 m iznad kote poda. Razmak do povrsina koje omeduju prostor iznosi 1 m. Na toj se referentnoj povrsini odreduju mjerodavne tocke (EP) za jacinu horizontalne osvijeUjenosti. Odqovarajuci koeficijenti danjega svjetla (koje treba naci) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla -> @ . Tok krivulje u presjeku daje jacinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj povrsini (u odqovarajucim tockarna), a njome se utvrduje Dmin i Dmax (v. i jednolikost). Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju 0 toku danjega svjetla u prostoriji.

Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %:

Propisi 0 tomu sadrzani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije ASR 7.1. Taj DIN daje toone podatke 0 minimalnim zahtjevima 0 toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. Medutim, u Smjernicama za radne prostorije to nije tocno utvrdeno. Za sada 0 tome nema daljnjih podataka, ali se za to trazeni tok danjega svjetla moze odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije).

Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima, treba postici sljedece vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijarna:

Dmin ~ 1 % u stamb. prostorijama: ref. tocka sredina prostorije -> @' urad. prostorijama: ref. tocka u najudaljenijem dijelu prostorije -> @ Dmin~ 2% urad. prostorijama - za prozore na dvjema stranama, ' Dmin~ 2% u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo, pri (Dm) min ~ 4%. Napomena: Ako su prozori bocno postavljeni, treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjeUa biti najmanje 6 puta veci od minimalnog zahtjeva, a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent danjega svjetla (Dm) biti 2 x veci od Dmin.

->@ prikazuje nekoliko primjera za razlicite zeljene jacine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jacinarna osvijetljenosti vanjskoga prostora.

h?>. Razli6iti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri razticito postavljenim vertikalnim pro~ zonrna

Iv(6

@ Definicija za odredivanje potrebnih sirina prozora --> (II

DIN 5034. Odredivanje potrebnih sirina prozora (bF) pri razlleitirn dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagradenosti, ovdje u izvodu

Tloert

Presjek

Radne prostorije

Siambene prostorije

prerna DIN 5034 c ~2.20m ha~D,90m

bF ~ 0,55' b Minimalni zahtjev

prema DIN 5034, kao za stambene prostorije, ako je: h ~ 2.50 m

t ~6,DOm A~50m2

prema DIN 5034 ako je h < 3,50 m povrsina prozora > 30% ad

bxh

aka je h > 3,50 m c - he ~ 1,30 m he ~ 0,90 m bF ~ 0,55' b

@ Vizurne veze prema DIN 5034

bF ~ 0,55' b

bF/m ~ 0,1 . AJm2

bF·hF ~O,3·AF

~ 0,16 A

bF· hFtm2 ~ 0,07 . A . hIm)

Potrebni prozcn U sterna prostorfjarna-.- 111

Zahtijevane vetklne u radnim prcstorfjama i prema ASR .... (II

@ Sazimanje vizurnih veza i velicina prozora

DANJE SVJETlO ~(II

Svjetlost, velieina prozora, vlzualna povezanost

Polozai, velicina i vrsta bccnoq prozora bitno odreduju tok danjega svjetla u prostoriji ~ @. DIN 5034 (dio 4.) definira odqovarejuce velicine prozora za razlicito dimenzionirane stambene i radne prostorije. Pri tome osnovu cine sljedeci uvjeti:

- D% = 0,9 za sredinu stambene prostorije, odnosno za najudalje-

niju tocku radne prostorije,

- sirina prozora = 0,55 x sirina prostorije,

- oblacno nebo,

- refleksija: zid = 0,6;

strop = 0,7; pod = 0,2

- gubici svjetlosti: staklo = 0,75;

konstrukcijski elementi k1 = 0,75; prljavstina k2 = 0,95

- reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0,2)

- kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s. ~ @i @)

Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slicne stambenima:

visina (h) ~ 3,50 m;

dubina (t) ~ 6 m;

povrslna (A) ~ 50 m2

Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne velicine prozora i za stambene i za radne prostorije. To je obuhvaceno u DIN-u 5034, i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.1, minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemackoj) ~

@,@.

Gradevinski propisi SR Njemacke utvrduju to ovako:

-treba se pridrzavati granicnih razmaka i povrsine razqranicenja za odqovarajuce visine gradevine;

- za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom;

- za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti vellcinu pro-

zora otprilike 1/8 do 1110 korisne povrsine,

Kad se gradevinski propisi i norme primjenjuju u urbanisticke svrhe, treba, medu ostalim, paziti na upad svjetla, razmake zgrada, oblikovanje povrsina i prozora nasuprotnih zgrada; npr. pozelinl su razmaci medu zgradama B = 2H (~ 27") Iz toga proizlazi kut otvaranja od ~ 4° (oqraniceno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i priblizno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji ~@. Nove urbanisticke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predvidene kvalitete u vezi 5 osvjetljenoscu interijera; opcenito odgovarajuei propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve. Preporucuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pornocu modela pod umjetnim suncem, odnosno umjetnim nebom iii endoskopskim uredajem.

Kut pada svjetla ~ 2]0

"Vizualna kontrcla" na modelu

6 = 2H

I B

@ Upad danjeg svjetla + razmak zgrada --> (II

169

Vrsta Danje Bcje prema svjetlini Materijali necbradeni Podne obloge od traka
bojom i plata
rada svjetlo 0 "A (Tamno do sviletlo) (Tamno do svijello) (Tamno do svfjetlo)
Gruba 1,33 Crvena 0,1 bis 0,5 Beton 0,25-0,5 Tamne 0,1-0,15
zute 0,25-0,65 Zicle Srednje 0,15-0,25
Sred. fino 2,66
Zelena 0,15-0,55 Cry. opeka 0,15-0,3 Svjetle 0,25-0,4
Vr10 fino Playa 0,1-0,3 Zuta opeka 0,3-0,45
5,00
smera 0,1-0,4 Op. od p~. iva 0,5-0,6
Fino 10,00! Bijela (sred. 0,7-0,75 Drv. povrsin
Nap .. 10% je na [uzno Siva 0,15-0,6 Tamne 0,1-0,2
strani previse. na sjever Cma 0,05-0,1 Srednje 0,2-0,4
noj dobro Svjene
0,4-0,5
@ Jacine @
osvijetljenosti Stupnjevi refleksije (boje neobradenog materijala) -> IlJ
D% @ Jednolikost pri bocnoj rasvjeti

@ Jednolikost pri rasvjeti odozgo

@ Blijestanje

@ Neznatno bliiestanje

CD 0 % Krivulja

@ zQjjenjenost pri bocnoi rasvjeti -> @ zQjjenjenost pri rasvjeti odozgo ->

@ Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kuci -> IlJ

170

DANJE SVJETLO -)o1lJ

Jacma osvijetljenosti, stupnjevi refleksije, reprodukclja boje i zasljepljivanje

Medudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utiece na rasvjetu u interiieru. Da bi se ispunili odredeni vizualni zahtjevi potrebni su, ovisno 0 vrsti aktivnosti, odredene jacine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ~ @,Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije povrsina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se ticu vidljivosti. Razlicito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi 0 stupnjevima refleksije povrsina i rasporedu prozora na fasadi ~

@ i usporedi ~ @. '

Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bocnoj rasvjeti G i;; Dmin/Dmax 1 : 6, ~ @, pri rasvjeti odozgo G ~ 1 : 2 ~ @,TImejetokdanjega svjetla u prostoriji nacelno odreden. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veca jer je gustoca zenitnog svjetla tri puta veca od one na horizontu,

Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: - stupnjevi refleksije (vrlo visoki),

- usmjerenje svjetla zaslonima,

- rasporedom prozora.

Blijestanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom povrsina i nepovoljnim kontrastima gustoce osvijetljenosti ~@, ~ @,

Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo blijestanje: - zastita od sunca - izvana,

- zastita od blijestania - iznutra, odnosno izvana u kornbinacij sa

zastitom od sunca, - povrsine bez sjaja,

- ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.

Zasjenjenost je do odredene mjere pozeljna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (~@shema,)

Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bocnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plasticnosti:

- zastita od sunca,

- zastita od blijestanja (takoder i na sjeveru),

- uravnotezena raspodjela danjega svjetla,

- ne smije biti neposrednog blijestanja,

- viseslojne odnosno stupnjevane fasade,

Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuCe zasjenjenje pri rasvjeti odozgo:

- (~@ shema) upadajuce danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima, rostiljirna iii 51.,

- dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB),

- svijetle matirane povrsine u kombinaciji 5 razlicitirn bojama (npr,

elementi konstrukcije).

Sazetak: kriteriji kakvoce TL - bocna rasvjeta

Opcenito vrijedi da kriterije kakvoce danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostoriie. Na tok danjega svjetla uz istodoban debar pogled na vanjski prostor utiecs oblikovanje fasade, tj. prijelaz iz interijera u eksterijer. Stupnjevani, viseslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer rnoze zadovoljiti razlicite zahtjeve u vezi 5 danjim svjetlom tijekom izmjene godisnjih doba. ~@.

@ Princip preusmjeravanja svjella

CD Strukturirana q) Zastor za

povrsina ~ svjetlo

® Zaluzine

® Bijela ploha

@ Mount I'Jry Public Library, S, Carolina, SAD-> IlJ

CD Ostakljenje

@ 5taklena prizma @ Zrcalna ploha ® Izolacija

® Staklena prizma ® Ostakljenje

® Usmjeravanje svjella pornocu prizama

,. i 1

:;;;;.::;:;::.,.;;;;.:.;;;;,:::!,::~::.i;!;.:.';;.::ir:.'.~.:.in.::Ti'::.m.:.m.::Ti'::;!;.!lj • ·; .~. ~~.~:~. ~ jj

@ Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svietta-» IlJ

1

,:::::.':.':::::::.': .. :::.':::: .. ::::.:.:.:.: I~ii'''''~'''''''~''''''~;'':'~~~'~:~';''~''''''~'' ..... ~ ... J.!

® Usmjeravanje svjetla

DANJE SVJETLO -)o1lJ

Usmjeravanje svjetla (bocno svjetlo)

S rastucorn dubinom prostorije (normal no 5 - 7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Usmjeravanje svjetla omogucuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri vecim dubinama prostorije. Osnove - preusmjeravanje svjetla

Cilj je toga preusmjerenja da se: ~ ®

- ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo,

- ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije,

- izbjegne blijestanje zbog visokog polozaia sunca, iskoristi suncana

energija zimi,

- prigusi gustoca zenitnog svjetla, odn. da se to svjetlo posredno koristi,

- preusmjeri posebno difuzno zracenie,

- izbjegne dodatna zastita od sunca (eventualno stabla); dovoljna je samo

zastita od unutarnjega blijestan]a.

Lightshelves (reflektori)

Mogu se razmjestiti ispred iii iza prozora u podrucju prozorske precke. Zrcalne, polirane iii bijele povrSine sluze kao ravnina refleksije. One znatno popravljaju jednolicnost rasvjete, narocito uz odqovarajuce oblikovanje stropa. Eventualnu zastitu od blijestanja treba postaviti izmedu preeke i stropa -+ ®

Prizme

S optickirn je prizmama moguCa ciljana selekcija i preusmjerenje zracenja -+ @ Ploce prizama refJektiraju suncanu svjetlost 5 malim odstupanjem i propustaiu samo difuzno nebesko svjetlo, Da bi se sprijetio prolaz suncanih zraka, ploce prizama su zrcala, Prizmine ploce omogucuju zadovoljavaiucu danju rasvjetu prostorije do dubine od priblizno 8 rn.

Pogled, usmjeravanja svjetla, zastita od blijestanja

Usmjeravanjem svjetla i odqovarajucirn oblikovanjem stropa moze se poboljsati osvijetljenost dubine prostorije -+ @) .

Pogled u eksterijer je ocuvan, Gustoes je zenitnog svjetla prigusena, Samo je zimi potrebna zastita od blijestanja. Eventualno TEB na precki,

Solarna stakla, staklene opeke, zavjese

Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su, medu ostalim, sliedeci sustavi ~ @:

- sola rna stakla: zrcalni reflektori (nepomicni) izrnedu stakala uzrokuju Ijeti

refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla,

- staklene opeke: prizmaticno brusene povecavaju jednolikost,

- zavjese: pornicne svijetle vanjske zavjese skrecu danje svjetlo.

Primjeri za usmjeravanje svjetla u podrucju stropa ~ @ u muzejrna.

Nova pinakoteka, Miinchen

Dvorana umjetnosti, Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford, Pennsylvania

Nacionalni muzejza zapad· njacku kulturu, Tokio

Nordiyllands Kunstmuseum ilaiborg, Diinska

Kimbell Art Musum 'ForfWoiih,lexas

Bauhausarchiv, Bertin

Muzej zaklade Maeght SI. Paul-<le-Vence

Museum Abteiberg Monchengladbach

Uffizi, Firenca 'Oijecezanski muzej, Guggenheim Museum

Paderborn New Yorl<

@ Preusmjeravanje svjetla - rasvjeta odozqo (izvedeni primjeri, muzeji) -> IlJ

171

lid srednje
svjetle boje
@ Umjetno nebo, primjer
t 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Ea = 2000 Lux Zrcalo

Stol za model

Model

M - 1 20

®

® Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom

___LU_l 1 ! 1 1 1 1 1 1 1 1 !

Vizualna kontrola J (

~

c:

-l elna konlrola

Bijeli papir

@ Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim neb om

"" o

'"

5.5a

Horizont

I--h----j

@ Kvadraticna prostorija visoka 3 m s otvorom na stropu

4-5h

Ista prostorija visoka 12-15m

0%

\1~

~~~~ ' :.

Bocna rasvjeta Ra:;vjeta odozqo

Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane , odozgo

Ea

G i:; 1:6 (D~.,ID=.)

172

DANJE SVJETlO -)oUJ

Postupei i metode odredivanja danjega svjetla (D%) u preston, jama (svjetlo sa strane - odozgo) pri oblacnorn nebu:

Za odredivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. analitickl, graficki, kompjutorski, mjerno - tehnicki. Za odredivanje udjeJa danjega svjetla (OH, OV, DR) u prostoru treba iz OIN-a 5034 uzeti daljnje informacije.

Oa bi se pronasle konacne osnove za odluke 0 "prostoru koji treba izgraditi", odnosno za "zgradu koju treba sagraditi", preporucuie se priblizno simulirati stanje danjega svjetla. To se rnoze izvesti na temelju crteza iii modela.

Onevno svjetlo rnoze se doduse odrediti i ocijeniti samo u trod imenzionalnom prostoru, pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. Na njemu se mogu ispitati razliciti nacini djelovanja danjega svjetla.

Eksperimentalni postupak: prostor s ovjesenirn, matiranim, svijetlim, translucentnim stropom, koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okruzuju (horizont), simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblacenog neba u eksterijeru --+ @.

Oovoljna je jacina osvijetljenosti od priblizno 2000 - 3000 Ix. Pomocu arhitektonskog modela (mjerilo - 1 :20) rnoze se mjernim uredajem ustanoviti jacina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 Ix). Sondom se mjeri dobivena jacina osvijetljenosti unutar prostora model a (npr. Ei = 200 Ix), pa u tom slucaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u tocki P iznosi 10%. Tom se metodom rnoze odrediti tok danjega svjetla u modelu --+ ©

Razlicitirn se materijalima rnoze utjecati npr. na tokove danjega svjetla, jacine osvijetljenosti, koloristicne efekte, dimenzije prostorija itd. Treba nastojati da se odrze kriteriji kakvoce danjega svjetla. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije vazni su sljedecl materijali: - kartoni iii papiri razlicitih, po rnoqucnosti pastelnih boja; - transparentni papiri za zastitu od blijestanja i dobivanje difuznog zracenja: - aluminijska folija iii slican sjajni materijal za zrcaine efekte.--+ @.

Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo

Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podlijeze istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bccno srniestenirn prozorima, dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblacnorn nebu.

Ook bocno svjetlo daje relativno losu jednolikost (stoga i veci zahtjev za 0%), to je pri "nadsvjetlu" druqacije. Kakvocu danjega svjetla u prostorijama pornocu nadsvjetla bitno odreduju sljedeci faktori: - gustoca zenitnog svjetla - proporcije prostorije - kriteriji kakvoce - danje svjetlo - nadsvjetlo - faktori redukcije. Radno mjesto --+ @ u prostoriji jednako je udaljeno od bocnoq prozora i od nadsvjetla iznad njega. Treba Ii na referentnoj ravnini (0,85 m iznad poda) postici bocnirn prozorom istu jacinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom, mora bocni prozor biti 5,5 puta veci od otvora na krovu. Obrazlozenje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoea svjetlosti u zenitu 3 puta visa nego na horizontu. Oakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo, a samo 50% tog svjetla u bocni prozor. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi 0 njenim proporcijama, tj. 0 duljini, sirini i visini, prema --+ @. Eventualnu pojavu efekta spilje treba izbjeci,

Kriteriji kakvoce nadsvjetla

Tok danjega svjetla (0%) u prostorijama s bocnim prozorima izrazava se sa 0min i 0max --+ @. Za danje svjetlo u prostoriji s> nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G ~ 1:2 (OminlDmax) i 0min od = 1 %, au radnim prostorijama cak (Om;n) ~ 4%! --+ @.

Preporuka O=h ke
Odnos
Dmin:Dmax
c: OJ
1:1 Nastojati
c::=:=:=:-o 1.4
1:1.5
~ Prihvatfjivo 1.4 1.5 1.7
1:2
~ Krltlcno 1.6 1.8 2.0
1:2.5
~ lzbjeqavati 1.7 2.0 2.2
1:3 Razmak nadsvjetla. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postici uzevs! u obzir odgovarajuCe oblikovanje nadsvjetla u podrucju krova (ke . taktor) -+ UJ

@ Preporucene vrijednosti ad nasa Dmin/Dmax

TO Kolicina

K~.O.

0.8

0.6 0.4

0' 3D' 50' 90'

Y

20

15

10

-_

[m]

3

~ Usporedba tokova i kolicina danjeg \!2:Y a svjetla za rasvjetu sa strane I odozgo ovisno 0 eetiri razncno nagnuta olvora nadsvjetla ... 00

Faktor redukcije ky ovisno a kutu @ b nagiba y ostakljenja sed krovova -->00

a

.. :.:.:.!.· .• :.:.:v!.· •• :.:.:.:.:.!:·:.:.:.:.:.::~:.:.:

-- h = 0 1. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = 0 (-)

---- h = a 2. Kod svjetlarnika h = a (- --)

--'- h = 2a 3. Kod svjetlarnika h = 2a (- -) ... (jJ

,,,,,l~t,, J[~JL

b

a

Redukcija koliane danjeg svjetla kod nadsvjetala S visokim oknima odn. s masivnom konstrukcijom ispod njih -t(jJ

Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobra reo flektirajucorn konslrukcijom ispod njih

Bocni prozori + Nadsvjella +

nadsvjetla sa D/% D/% sedovi + nagnuti sedovi

supratne strane kF za D = 5%

~~~\~=~~~ll-l~ 1~ :1;>/'3<:sI

0.8 0.25

tk3=>3

0.2

lr::;sJ

0.2

~

10 -~ : ~::~~; 0.4

~

10 -: : g ::::;::= <:::::7 ""'= I

~

10 I

51 ==-= -==-===

0'

0.2

!I

\

SO;

10

5

o 0.6

-10

- 5

• 0 0.35

0.25

~10

~~

0.6

Utjecaj otvora za danje svjetlo - uz iste glavne dimenzije prostori)e kF = povrsina prozora 1 povrsina tlocrta = 1:6 - na kvocijent danjeg svjetla. Uz to Je navedena potrebna kF• vrijednost za Omln = 5% ----,)0 Ul

DAI'IIJE SVJETlO -)oUJ

Otvori nadsvjetla

Tockasto razrnjesteni otvori za svjetlo u podrucju krova daju na ravnini koristenja tlpicne minimume i maksimume osvijetljenosti. Racunski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" po-

drucja: to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla Om. .

o je dakle aritmetlcka sredina izmedu 0min i 0max U odnosu na korisn~ odnosno referentnu povrsinu (0,85 m iznad pod a). Trazeno G ~ 1:2 ne odnosi se na 0max, nego na 0min, jer se nejednolikosti danjeqa svjetla odozgo ftzioloski osjecaju "[acirn od kontrasta". Pri toj j~dnolikosti (Om;n = 1 i Om = 2) mora biti 0min ~ 2% --+ usporedi --+ @. Na kriterije kakvoce koje treba zadovoljiti nadalje utjecu, pn usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju, i sliedecs komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke - faktor). Idealna se jednolikost postize ako razmaci izmedu nadsvjetala (0) odgovaraju visini prostorije (h), dakle pri odnosu - 1 :1.

U praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1,5 do 1 :2, vidjeti s. --+ @.

--+ @ prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i nacin njihova funkcioniranja. Takoder je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora.

Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo

Nagib otvora nadsvjetla odreduje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. U --+ r@a usporeduje se kolicina svjetlosti koja upada kroz bocni prozor s kolicinorn svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod razlicitim nagibima. Najveca kolicina svjetlosti upada kroz horizontal no polozeni otvor. Suprotno tome, bocnim prozorom postize se maksimalna jacina osvijetljenosti samo u blizini prozora. Vertikalnim nadsvjetlom postize se najmanja jacina osvijetljenosti na referentnoj ravnini.

Postoji dakle faktor redukcije (ky) za kolicinu svjetlosti koja upada ovisno 0 razlicito nagnutim otvorima u krovu. U --+ r@ b predoceni su odqovarajuci faktori redukcije (ky) za razlicito nagnute shed krovove --+[D

Na difuzno zracenje koje pad a na nadsvjetlo djeluje, prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom, i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla.

--+ @ prikazuje razficitost upadajuce kolicine svjetla pri razlicitirn proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Treba dakle izbjegavati suvise visoka iii masivna okna, odnosno prevelike dubine ugradnje --+ @ a. Preporucuje se stoga filigranska, dobro reflektirajuca konstrukcija --+ @ b.

Kakvoca danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo 0 prije navedenim parametrima.

vazan je i odnos ukupne povrsine nadsvjetala prema tlocrtnoj povrsini prostorije (kF - faktor).

U --+ @ prikazana je, pri navedenim odnosima, usporedba bocnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.

Oa bi se pri bocnirn prozorima i nasuprotno smjestenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%, mora se udio povrsine prozora znatno povscati, npr. do odnosa 1:1,5. Suprotno tome, mora se za isti zahtjev, narocito ako je rijec 0 kosim shed krovovima, povrsina nadsvjetla povecati tek neznatno. Tu zadovoljava priblizno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne povrsine).

Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo:

transmisijski stupanj ostakljenja,

k1 konstrukcijski elementi,

k2 prljavstina na staklu,

k3 difuzna svjetlost.

173

® Umjetno nebo i umjetno sunce

b) Svod (npr. pasaz)

@ Pojedinaeni olvori velikih dimenzija

a) Krov na jednu vodu

b) Trapezi

@ Kontinuirani krovni olvori

a) Nagib 900

b) Nagib 60" (konkavni, konveksni) @ Sed olvori (konkavni, konveksni)

a) Medusobno uklopljene smaknute koso polozene Ijuske

b) Leptirasti otvor sa svjetlopropusnim stropom

Posebni oblici

174

d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla

c) Laterne

d) Krovovi na dvije vode (rnoze j kao pojedinacne svjetlosne kupole)

c) Pod protusmjemim nagibom (paziti na osvjetljenje kutova)

"

d) Zaobljeni 5 bijelom vanjskom povrsmorn

c) Bocoa nadsvjetla kao vijenac

d) Stakleni krov s lame lama za difuzno i direktno svjetlo

DANJE SVJETlO

~1lJ Empirijska ocjena kakvoce danjega svjetla kod nadsvjetla Konacno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblacnom nebu. Medutim, otvori nadsvjetla izlozeni su ne samo difuznom nego i neposrednom suncanorn zracenju. Te razlicite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod urnjetnirn nebom, ali i pod umjetnim suncem. Tom prilikom treba kriterije kakvoce danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu --+ @.

Projektni parametri - nadsvjetlo --+ @ --+ @ -> usporedi --+ @ - ne orijentirati nadsvjetla prema jugu,

- pretvoriti upadajuce suncano zracenje u difuzno zracenie,

- drzati se kriterija kakvoce za danje svjetlo,

- izbjegavati visoke kontraste gustoce osvijetljenosti,

- voditi racuna 0 prosjecnorn kvocijentu danjega svjetla - Dm

- osvjetljavati sve kutove prostorija i povrsina koje ju zatvaraju,

- izbjegavati bliiestanje, bolje je plasticno zasjenjenje,

- povrsine koje zatvaraju prostoriju medusobno rasvjetno - tehnicki

odvojiti

_. ornoquciti pogled van.

c) Salori (npr. za zabavne objekte, od folija)

b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prcstcr, natkriven i 5 usmje-

@ renirn vizurama i osvjetljenjem

Otvori velikih povrsina narocitih oblika

Svjetlo sa strane i odozgo

Izbor izmedu tih dviju rnoqucnosti osvijetljenosti ovisi i 0 koristenju i namjeni zgrade i 0 raspolozivim vanjskim izvorima svjetlosti, tj. 0 geografskom polozaju lokacije. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odqovarajuce oblike gradevine --+ @ + @ Oblici zgrada u nasirn geografskim sirinama trebali bi se projektirati na osnovi raspolozive ponude osvjetljenja - difuzna i neposredna suncana svjetlost --+ @ + @. Gunnar Birkets je, uzimajuci u obzir teme 0 gornjoj i bocnoj rasvjeti, usmjerivanje svjetla, terrnicko opterecenje itd., izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rjesavati ovakve konfliktne situacije --+ [[J.

Alvar Aalto je narocito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa --+ [[J.

~?

Horizont Horizont

@ Korpus zgrade koji bi trebalo razviti u juznirn regijama (visoko suncevo zracerqe), bocna rasvjeta

Mogucnost za rasvjetu sa strane i odozgo

Zenil

Horizont (Shema) Horizont

Korpus zgrade koji bi trebalo razvihJ:..74 ti u sjevernim regijama (visok udio \!y difuznog osvjetljenja), rasvjeta sa strane i odozpo

Rasvjeta sa strane i OOoz90. Konturni zidovi odvojeni ad stropa

J

CD

Kretanje Sunca u vrijeme Ijetnog solsticija (pribhzno 21. lipnja) Najdulji dan u godini

51,50 S Sir. (Dortmund Halle)

s

J

Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ozuika) i jesenskog (oko 23. rujna) ekvinocija

SUNCEVA SVJETlOST

Odredivanje osuncanja gradevina prema H.

B. Fisheru i W. Kurtu --+ IlJ DIN 5034-2 --+ s. 162-166

Primjena

Osuncanjs projektirane gradevine rnoze se odmah ocitati ako se projekt gradevine, nacrtan na prozirnom papiru, u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunceve putanje iii obrnuto. Sljedeci podaci 0 Suncevoj putanji odnose se na podrucje 51,5° sjeverne sirine (Dortmund - Gottingen - Halle - Militsch). Za najjuzniji dio sa 48° sjeverne sirine (Freiburg - Miinchen - Salzburg - Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3,5°.

Za najsjeverniji dio, sa 55° sjeverne sirine (Flensburg - Bornholm - Konigsberg), treba 3,5° odbiti. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut"; to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njernacke s normainim vremenom za 15° istocne duzine (Garlitz - Stargard - Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). Za mjesta istocno od 15. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije, a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. Za Potsdam je na 13° istocno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. Trajanje osuneanja

Moguca dnevna insolacija od 21.svibnja do 21. srpnja priblizno jednako traje, 16 do 163/4 sati, a od 21. studenoga do 21. sijecnja traje 8114 do 7112 sati. U mjesecima izmedu toga mijenja se trajanje osuncania za gotovo 2 sata rnlesecno. Stvarno osuncanle zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo razlicit. U Berlinu su okolnosti narocito povoljne (u srpnju gotovo 50%, Stuttgart 35%). Tocne podatke 0 tome za predjele o kojima je ovdje rijec, daju drzavni meteoroloski uredi.

Sunce i toplina

Prirodna toplina na otvorenome ovisi 0 polozaju Sunca i sposobnosti tla da otpusta toplinu. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca, tj. najtopliji dan nije 21. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja, a najhladniji dan nije 21. prosinca nego se javlja u posljednjim danima sjjecnja. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.

175

" Ras.vjeta.

s, , osll'jetllellje.

" staldo

5

SUNCEVA SVJETLOST

Osuncano od 1(tlO_2015h

=9~ SJE.~E.I'- •

12 '

Osuncano ad 14-2015 II :z6%

z

J

CD

Krelanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca), najkracl dan u godini, 51,5" S slrine (Dortmund - Halle)

Poioiaj sunea u podne karakteristicnlh dana u godini. Udaljenost Sunca od prornatraca odgovara unutarnjem polumjeru crteia kretanja Sunca s tockastim krelanjem Sunca u tlocrtu, sto odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca.

21. Jipnja \jetni solslicij

21. o'ujk. i /

"7"-

Zimski solsticj

21.

\.

Pogled

Za ustanovljenje osuncanja iii zasjenjenja u neko odredeno doba godine i dana (npr, ekvinocij 11 sa~l) nanosi se ~ut azimuta L! tlocrtu na promatrani ugao. O~ u tlocrtu odreduje granicu sjene na koju se prekloplieno ucrtava visina Sunca(stvarna zraka sVJetla). Odsjecak x nanesen vertik~lno n~ ~Jenu ~ tlocrtu, prenesen na pogled, daie U vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predn]o] fasadl.

176

Osuncano ad 3u_1 QlOh _6%

®

ljeln! solslicij. Ubrzo nakon 11 sati pocinje na sjeve~r.~t~toc~oJ strani zasjenjenje. ubrzo nakon 13 sati lezi I JugOistofna strana U sjeni, dok su asia Ie strane u cdqovarajucim vremenima osuncane.

Osuncano ad 9"-18 =SJ.\

Osuncano ad 6 _945 h *3%

®

\,/ Osuncano od 14'5_18h Ekvinocij. Sjeveroistocna strana je ubrzo ~;~~n 10 sati u sieni, a juqoistocna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni

Osuntano od 9-15'5 h -6%

Nije osuncano

"

\.

Osuncano od 815_9 h

e% Zi~ski solsticij. Sjevaroistocna strana dobiva Sunce jedva jedan sat, juqoistocna strana je ubrzo nakan 15 sati u sjeni

~-

_j_ ~i30

J ~

S pcstoljsm, kruta i ventilirana

60 x 60 1.20 x 2,40 11,80' 2,40
80 x 80 1,25 x 2,50 1.80 x 2,70
90 x 90 1,50xl,50 l,80x3,00
l,OOxl,OO 1.50 x 1.80 2,20 x 2,20
1,00 x 2.00 1,50 x 2,40 I 2,50.2.50
1,20.1,20 l,80x 1,80
1.20 x 1,80
Okrugla kupola: '" 60, 90, 100, 120, 150,
180, 220, 250 CD "Normalna" svjetlosna kupola

A 8 A 8
40 60 x 60 1,60 11,80 x 1.80
70 90 x 90 1,70 2,00 x 2.00
80 I,OOx t,OO 2,20 I 2.00 x 2,20
1.00 1,20x 1.20 2.30 2,50 x 2,50
1,30 I 1,50 x 1,50 2.40 2,70 x 2,70 ® Piramidalna svjetlosna kupola

f-l ,50-6.50-1

®

Svjetlosna traka, svjetlosna staza

® Laterna s nagnutim otvorirna

Jug

50 x 1,00 1.00xl,OO 1.20 x 1.50
50 x 1,50 1,00 x 1,50 1.20 x 2.40
60 x 60 1.00 x 2,00 1,50x 1.50
60 x 90 1,00 x 2,50 1.50 x 3,00
90x 90 1,00 x 3,00 1,80 x 2,70 ® Svjetlosna kupola s visokim

&

.YJjjJ \::;:;:;:;:;:

I---- 8 ----l

A= B=
Prolaz svjella Otvor na stropu
72 x 1,20x 1,08 125x 1,25
72 x 2,45 x 2.30 1,25 x 2.50
75x1,16x76 1,50 x 1,50 8) Kupola za sjeverno svjetlo

r------l.0- 6.50--<

® GusjeniCasto nadsvjetlo

@ Vertikalna laterna

Kut zraeenja Sunca

Sjever

I-- bts 1,50--l25mm 96%----t- 4%""'"

t- -- 1,51 -2,50 --; 30 mm Termoizolacfja u poorucju zasjenienja

t------ 2,51 -3,60 40 mm ulot.ka od staklenog prediva

>---- 3.61 4.50 70 mm

4,51-6,50 90 mm

Element

@ Sed - nadsvjello od poliesterskih ploca armiranih staklenim vlaknima

NADSVJETLA

-SVJETLOSNE KUPOLE

Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija, dvorana, stubista itd. te za odvodenje dima iz tih prostora, na raspolaganju SU: kupole, elementi za osvjetljenje, kasete, kapci za odvodenje dima i rebrenice kao kruti iii pornicni elementi. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprecava se upad suncanih zraka i blijestanje ~ (3). Smanjenje blijestanja postize se ostrim kutom upada suncanih zraka uz pornoc visokog rubnog vijenca ~ CD. Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje, mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajuceg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka. Prisilno odvodenje zraka postize se ugradbom ventilatora u rubni vijenac; ucinak je 150 - 1000 m3/sat ~ ® Svjetiosna kupola moze sluziti i kao izlaz na krov. Kad je rijec 0 uredajima za odvodenje dima, odvodna povrsina treba biti aerodlnamicna. Cjklickim smicanjem dimnih odvoda za po 900 koriste se vjetrovi iz svih smjerova. Ugraduju Ii se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera, onda je orijentacija niz vjetar - uz vjetar.

Za stubista, kad ima vise od 4 cjelovite etaze, potrebni su otvori za odvodenje dima. Ti su otvori razlicitih velicina do 5,50 m, a u posebnoj izvedbi 7,50 m, bez pornocne konstrukcije.

Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez blijestanja ~ ®. Nadsvjetla kod sed krovova 5 uloscirna od staklenog prediva pruzaju sve znacajne klimatsko - tehnicke prednosti hale sa sed krovom ~ @. Uobicajene rayne krovove moquce je podizanjem pretvoriti used krovove ---l> @.

f--- 5,0 -----<

t-- 2.00-4.00----'"

@ 60o-~ed, kosi ~ed

~5,O--j

Jednovodno nadsvjetlo

f--···--5.00~ @ 90"-sed. vertikalni $ed

I-- $l,50------l25mm t---1.51-3.00 -----130mm

:====:_':3~.0_'_1 :4~.00~ ---l 40 mm

4.01 -5.50 ------j 70 mm

t----------- ---- 5.51-7.50 -------j 90 mm Element

@ Dvoslojni transparentni elementi za nadsvjeila

177

Povrsine ostakljenja =: 1/20 Uocrtne povrsine Sirina prozora: 1/10 (M + N + 0 + P)

CD Velicine prozora kod industrijskih objekata

® Velicine prozora s 0,3 A x B

T

ii: 1,30

1

I

Svijetli otvor

tprozora

<]) Presjek kroz fasadu

@ Sirina otvora prozora Q ;; 0,5 R

Wi'§60' el
i: 30'-:;45' e I bl
~
'" IS'-:; 30' -_:FI ;'8
~AO ---- ----
~
'e s 'S' erial ,
-e I
'"
a. ~ 1<
::0
{J.
10 15 2Q 25% t> VeliCina prozora u % tlocrtne povrsine saba

® Velicine prozora u stambenim zgradama

A

PROZORI

Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuce danje svjetlo. U skladu s tako vaznom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u znacajan element stilskoga oblikovanja: od romanickih prozora s kruznim svodom do baroknih prozora, uokvirenih bogatim razigranim dekorom. U europskom kulturnom podrueju sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obiljezja. Suprotno od klimatski povlastenoqa kulturnog podrucja Mediterana, moralo se ovdje svakodnevno zivjeti pretezno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za siroko stanovnistvo nedostizna.

Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. Svjetlopropusna povrsina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne povrsine radne prostorije.

Ukupna sirina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne sirine svih zidova (M + N + 0 + P) --t CD.

Kod radnih prostorija vislh od 3,5 m mora svjetlopropusna povrsina prozora iznositi najmanje 30% povrsine vanjskoga zida:

~ 0.3Ax B --t CV.

Za prostorije cije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedece:

- najmanja visina ostakljene povrsine 1,3 m --t ®.

Primjer .... ®

A Stan, upadni kut svjella 18' _ 30' B Potrebna vehcma prozora u dnev-

nom boravku

C 17% tlocrtne povrsine dnevnog boravka zadovoljava kao velicina prozora.

Nagib krovne plohe je poznat, nadsvjetlo pod nagibom O' zahtijeva samo 20% velicine vertikalno postavljenog prozora, t]. nagiba 30', uz isti efekt osvjetljenja prostorije - all nedostaje pogled na okolicu.

Prozori su uvijek bili I jesu najslabija toeka lermoizolacije. Slog a je povoljno zadovoljavajuee osvjetIjenje posticl malom velicinom prozora, ukoliko se ne raeuna na dobivanje topline od sunca kroz prozor. Osim velicine prozora i njegovog nagiba vazna je i lokaelja zgrade. Siobodnostojeta zgrada ce uz istu povrsinu prozora dobivati vise svjetla nego zgrada u centru grada.

Primjer -> @ - (])

A Nagib krovnog prozora 40'

B Kuca nije na slobodnoj lokaelji, ali nije znacajno zasjenjena

C 10% tlocrtne povrsme je dovoljno kao velicina prozora

® Velicina prozora

178

(j) Krovni prozor

Visina parapeta ;2 0,9 m

Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% sirine radne prostorije Q s 0,5 R. --t G)

a Potrebna velieina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne povrsine. Za dnevnu sobu od 20 m2 x 0,14 = 2,8 m2 prozora.

b Potrebna velicina prozora za kuhinje.

c Potrebna velicina prozora svih ostalih prostorija.

d Kut upada svjetlosti.

Sto je veci kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veci, Razlog: sto su susjedne zgrade blize i sto su vise, veci je i strmiji kut upada i manja kolicina svjetlosti koja prodire u zgradu. Manja kolicina svjetlosti nadornjesta se vecim prozorirna.

U Nizozemskoj se propisima odreduju velicine prozora ovisno 0 kutu upada svjetlosti.

POlOZAJ PO SIRINI

i

CD U zidu od lomljenog karnena POlOZAJ PO VISINI

®

Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim grad. elementom

® Kuhinja

VENTILACIJA _. @ - @

IrpD

4Y'_ - - - • ________

f.1.l\ Hladni zrak ulazi u sobu, topli zrak ~ Izlaz, = propuh

ZASTITA OD POGlEDA

®

Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima

® U zidu od opeka

®

Prostorije s dobrim pogledom

T

1,25

I 1

@ Ured (registratura)

Otklopna prozorska krila bolje reguliraju ventiliranje

@

Vertikalne rebrenice, lamelasti zastori

D'D'D

, I. I' '

:_ - - ~-~ - - _!_:_ - - ~

<]) U kanatnoj stijeni

(})

Normalna vis ina (visina stoia)

T

1,50

I 1

® Garderoba

GRIJAN.IE _. @) - ®

Osoba koja sjedi je iztozena hladnom i toplorn zraku (nezdravo)

® Platnena roleta iii sinteticka

PROZORI

DIN 5034 RASPORED

U eelicnom iii armiranom betonskom skeletu

T 75 j_

® Ured

T I

@ Nadsvjetlo u crtaonici

Ugradena grijata tijela (konveklori) zahtijevaju dovoClenje i odvoClenje zraka

® Lamelasta roleta (venecijaner)

T

1,00

1

179

SOLARNA IZOlACIJA

Rebrenice iznutra, sunce dopire lza stakla; nepovoljno

I

rA\ Markize stite od suncevih zraka i \.:V topline

CD

Postava jednostruke zastite od sunca

Balkon iii staza za ciS6enje prozora

Zastita od drveta, alum. iii eel. lima

®

Zastita ad sunca

@

Markizoleta

180

@ Rebrenice izvana

® Markizolete

_j~1 Nema

:: akumuliranja ~~ topline

:::::::::::::::~~

® Dvostruka zastita ad Sunca

Kosa zastita

Koso - vertikalna markiza

® Rolete

® Koso - vertikalna markiza

Kut upada sunca (11 i zasjenjenja a za jui:ni zid ispad 50" st'verne skine (FrankfurtSchweinfurt) -+ 0- ®

21. lipnja (Ijetni solsticij), u podne a' = 63", a = 27'; 1. svibnja i 31. srpnja, u podne c t = 50", a = 40'; 21. oiujka i 21. rujna (ekvinocij), u podne ut = 40", a = 50'

Opcenito istak A = tg kuta zasjenjenja u • visina prozora H; min. istak A = tga • H) - debljina zida D

@

Polol:aj rebrenice daje difuzno svjetlo, djeluje kao zasjenjenje

Zastita ad sunca s istakom

Istaknuta zasnta od sunca

PROZORI

DIN 18073 -* llJ

Zastita od sunca treba sprijeciti blijestan]e, smanjiti ulazno zracenje topline. Dok u juznirn geografskim sirinarna i minimalna velicina prozora omogucuje dovoljan upad svjetla, u zemljama srednjih geografskih sirina preporucuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla ~ CD. Na 50· geografske sirine juzni prozori imaju pri upadnom kutu 30· potpunu zastitu od sunca ~ ® - ®l. Rebrenice ~ @ od plosnatih lamela (drvo, aluminij, sinteticni materijali) ciji je razmak nesto manji od sirine (nagib se rnoze mijenjati) ~@. Rolete, markize i markizolete postavljaju se po zelji. Brise soleil ~ @ ugraden fiksno iii okretno oko osi lamela. Pogodno i za visoke i za kose povrsine prozora. Toplini koja se uzdize uz fasadu mora se ornoquciti izlaz kroz proreze, a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zastitu od sunca. Prema Houghtonu ~ III drvena rebrenica propusta 22%, markiza 28%, a unutarnje platnene rolete 45% suncane topline (nezasticeni prozor 100%).

Venecijaner

(.1'cl Brise soleil, \!3' zastita ad sunca i blijestanja

Regulabilna markiza

NACINI OTVARANJA

. Otklopno knlo

G) Krilo (prema van i unutra)

OBLICI NAlIJEGANJA

®

Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik

Dvokrilni prozori

Okretno krilo oko

,,: ~~rizontalne

Okretno krilo aka vertikalne OS! (maze biti i ekscentricna)

Okretna krila aka vertikalne i horizantalne osl

®

Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik

Troknlni prozori

t

® Vertikalni klizni prozor

Tupi sudar na sakriveni doprozornik

Cetverakrilni prazari

I Jednokrilni prozari

37~ ~o 52! 750 875 1000 3,6 ~x3 5xi 6,,31 17,,3

1125r 1_250-'-_t-13_7_5_ 1_150_0~_1_52 __ 5_+-+-1750 I 1875 I 2000 2125 II 2250

I ~rOjevi-:O~ slika. su: b:Oj~a~e oznaks za velicinu, One se sastoje od visekratnika jedinicne mjere 125 mrn za sirinu i visinu:

npr.: prozorski olvor 9' 11 = (9 x 125) x (11 • 125)

= 1125 ' 1375 --

~ Ul +~~~J~ __ ~~~

~'6 5xI 16"! 17)(6 18x6

:e. I I I ~ _- +-- ... -++---+1_-+- __ -t-

_", ~"7 5x7 1&11 7x7 ex7 I 9,,7 12><7

lli loll I I/l I l

I

I

13x7

I 12><9 13x9 14><9
If--
12><10 13x10 14x10
T
13><11 14x11
-
I
- I §

'"

IC

Objasnjenje:

~ Preporucene velicine DVelicine

§I Veliclne, preporucljive za prozorske trake ~ Velicine, preporucliive za prozore!vrata

I

lI

'" '"

N

J I:E'JVelicine, preporucljive za podrumske prozore

!iil:I Velicine, preporucljive za prozore na

.-. -+++----h-H-+-t- __ :_I~""':e-1_=_=110"1a;+___j+_--+_-+I;'I+_'ClUI ,,1\ , ia 1 1-

III ~~ I I II II

~ I

® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18050

.. --

PROZORI

@ Klizni prozor

® Prozar sa cvijei:em

u

'"

U"l=- ~

"

"

"'~

.

.. " .. I:

5

II "., d

RR

Naein nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra)

"'~tJ ~

"'=-

.

Mig;;~!", ~gi;m

5

5

®

Nacin nalijeganja 2 (nalijeganje izvana)

RR

@

Nacin nalijeganja 3 (bez nalijeganja)

181

G) Okretni prozor

DD /-::11

CD Klizni prozor, prozor - vrata

Otklopni prozor, otklopno - klizni prozor

Otklopni prozor S metal. prozorskim elementom ----t @

® Postavljanje prozora u krovnoj plohi

1,2J 11,00 -1,4°U-1,20

® Uznazidak

~ 1.85

-A-O-750 ® Varijanta ugradbe, vertikalni presjek

182

(j) Pri dodatnom vertikalnom prozoru

® Horizontalni presjek

PROZORI PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA

Za odredivanje velicine prozora mjerodavna je trazena stambena kakvoca prostora.

Gradevinski propisi nalazu da je za stambene prostorije najmanja svijetla povrsina prozora = 1/8 tlocrtne povrsine prostorije ~ ®,

Veliki prozori 5 mnogo svjetlosne povrsine cine prostorije ugodnima za stanovanje, Za nusprostorije treba slnnu prozora odrediti prema razrnaku roqova.

Bogati, siroki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomocnlh rogova. Strmi krovovi zahtijevaju krace, a blaze nagnuti dulje prozore. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove ~ @ , iii u obliku kaseta slagati jedne pokraj iii iznad drugih --* @ - ®.

~ ~cmi 174cml 94cm ~ I 134cm I

Dodatni element krufni luk

~@

O'''/'\''''~''''''C\'''''T~ ... L___j ... ~... . .... 11;

Okretni prozor

Okretni prozor

""""" .... LJ· .. """· .... ·"gJ"""""·"' .. ' .. ""~

E o o

u~~

"''''''

~"."" -, " .... " .. ," "- / " .. ,,,,,,,,,~r

•..•..•.......... . ...................•.•.•

Prozor ucvrSCen tvrdorn pjenom ,

Otklopno - okretni prozor

Izlazni prozor

~~"""'E~

o

~

.......

Dodatni elementzid

~@

~]ZSI:]2SL!~1 ~~E

i I I I I I I 1_

L __ 2 ... ~ J ... ~ J ... L ~ .....

@ Velicina prozora

11

Vel. prozora

54/83 54/103

1103 4/103 4/123 4/144 144/123 114/144 134/144

Povrsina upada

svjetla m' 0,21 0,28

Velitina

prostorije u m2 2 2-3

1,36

0,93

1,12

3-4

® Odredivanje velicine prozora u odnosu na tloertnu povrsinu prostorije

r----.., ,.----, ,.----,

, , , , , I

I ' I r, ,

I I ,

19 19

19 19

@2prozorskinizsvertikal.dOda!.prozorima4@

@ Jedan pokraj iii iznad drugog

Drveni prozor

t-< (]) Celieni prozor

~ I m I

:tI" CD Prozor ad celicnih eijevnih profila

t-" 0 Prozor odtosinteticnog materijala

tor ® Aluminijski prozor

Zidarska mjera

Modularna zidarska rnjera

Tlocrt

Modulama zldarska mjera I

~

,

Vanjska mjera doprozornika

L- -=li;;;darska mjera

Tloert

Tloert

Tlocrt

Tlocrt

PROZORI DIN 68121, 4108

DIN 68121 normira drvene profile za okretne, okretno - otklopne i otklopne prozore. Podjela prozora prema vrsti krila --* ®A- D i prema vrsti okvira -7@E - H. Zbog visokih zahtjeva koji se traze u vezi s prozorima (termoizolacija i akusticna izolacija), nastali su brojni oblicl i konstrukcije prozora --* CD - ®. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti 5 izolacijskim iii dvostrukim staklorn. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veci od 3,1 W/m2K_

A

B

c

D

E

F

G H

ur

J.:.:.:.:-:1 1:::::-:.;:1

Jednostruki prozor

® Obliei prozora

Prozor s doprozornikom i opsavom

Dvostru- Prozor sa ki prozor sakrivenim okvirom

Prozor krilo na krilo

Dvcstruki prozor s kutijom

Prozor s punim okvlrom

Khzni prozor

1 2 3 4 5 6 7
Opis ostakljenja Ostakljenja Prozori i prozon - vrata
1) ukljucujuci okvir
kv k, •
WI 2)W/m2 K)
(m' K) 1 I 2,1 I 2,2 I 2,3 I 3"
Uz upotrebu normalnog stakla
1 Jednostruko ostakljenje 5,8 5,2
2 > 6 do < 8 mm jednostruko staklo ad 3,4 2,9 3,2 3,3 3,64) 4,14)
3 > 8 do <10 mm jednostruko staklo ad 3,2 2,8 3,0 3,2 3,4 4,04)
4 >10 do <16 mm jednostruko staklo ad 3,0 2,6 2,9 3,1 3,3 3,84)
5 > 6 do < a mm izolacijsko staklo s dva puta 2,4 2,2 2,5 2,6 2,8 3,4
6 > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,2 2,1 2,3 2,5 2,7 3,3
7 >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,1 2,0 2,3 2,4 2,7 3,2
8 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s 2,8 2,6 2,7 2,9 3,2 3,74)
razmakom stakala od 20 do 100 mm
9 Dvostruko ostakljenje s normalnim i izola- 2,0 1,9 2,2 2,4 2,6 3,1
cijskim staklom (zracni meduprostor
10 do 16 mm) s razmakom stakala
20 do 100 mm
10 - dvostrukc oslakljenje s dvije jedinice izola 1,4 1,5 1,8 1,9 2,2 2,7
cijskog stakla (zraeni meduprostor 10 do
15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm
11 lid od staklenih blokova prema DIN 4242 3,5
sa supljim blokovlma prema DIN 18 1) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr. ostakljenje izloga) moze se za koefieijent prcpusnostl topline k, uzeti koeficijent ostakljenja kv

2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvire1 do 3 treba provesti kako slijedi:

Grupa 1

Prozori s okvirom od drva, sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr, drveni okvir s atuminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja iii aka je koeficijent propusnosti topline okvira k, < 2,0 W/(m' K) dokazan atestima. Primjedba: u grupu 1 se mogu proflli za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila odredeno vrstom sintetike, a eventualn! metalni ulosci sluze samo za rnontazu.

Grupa 2.1

Prozori u okvirima ad termoizoliranih metalnih iii betonskih profila, aka je koefieijent propusnosti top line okvira kR < 2,8 W/(m' K) dokazan atesurna,

Grupa 2.2: Prozori u okvirima ad termoizoliranih metal nih iii betanskih okvira koeficijenta propusnosti top line okvira3,6 > kR > 2,8 W/(m' K) dokazan atestima

(j)

Proracunske vrijednosti kaeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore - vrata uklj. okvir (kF)

183