P. 1
Oslobođenje [broj 23007, 12.1.2011]

Oslobođenje [broj 23007, 12.1.2011]

|Views: 355|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 12, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/05/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SRIJEDA, 12. 1. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.007

Nakon izbora delegata iz Srednjobosanskog kantona

Konstitui{e se novi saziv Doma naroda
3. strana

Stranke u dr`avnom Parlamentu

Mujo Had`iomerovi}

Dr`imo se samo Ustava

5. strana

Novi rok 17. januar
NOVO/STARO UDRU@ENJE NOVINARA U RS-u
Milkica Milojevi}: Jedini ar{ini su standardi profesije Borka Rudi}: Njihov stil su la` i destrukcija Dragan Jerini}: Principi, a ne Dodik
6-7. strana

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

2. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Stranke u dr`avnom Parlamentu

2

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Milorad Novkovi}, predsjednik VSTV-a

Pravosu|e izlo`eno
Prije nekoliko godina pla}e tu`iteljima su smanjene i VSTV ula`e napore da se to promijeni kada se za to steknu uvjeti, izjavio je Novkovi}

pritiscima

Vrijeme je da se pomogne tu`iteljstvima Dvoipolsatno (ne)ugodno }askanje
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Novi rok 17. januar
Ju~er ni{ta nije dogovoreno, novi sastanak ovaj put sa predsjednicima stranaka u Predstavni~kom domu PSBiH
Nastavak konstituiraju}e sjednice Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH nije zakazan i ne zna se kad }e biti. Predstavnici politi~kih stranaka koje ~ine ovaj Dom prema rezultatima oktobarskih izbora ni na ju~era{njem dvoipolsatnom sastanku nisu formirali parlamentarnu ve}inu. Dogovoreno je da privremenipredsjedavaju}ikonstituiraju}e sjednice Predstavni~kog doma Adnan Ba{i} najkasnije do ponedjeljka, 17. januara, odr`i sastanak sa predsjednicima svih politi~kih stranaka na kojem bi trebala biti ponu|ena rje{enja za formiranje parlamentarne ve}ine sposobne da izabere rukovodstvo tog doma najvi{eg zakonodavnog organa BiH, kao i da predlo`e mandatara za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. matemati~ku ve}inu“. Zvonko Juri{i}, lider HSP-a, smatra da potpisnice platforme imaju i etni~ku i matemati~ku ve}inu u Predstavni~kom domu PSBiH iz FBiH, koju ~ini 17 poslanika. - Ovdje se jedno pri~a, a na terenu se radi ne{to drugo, sve zbog bojazni pojedinaca da ne}e biti dio izvr{ne vlasti, naglasio je Juri{i}, objasniv{i kako nije dobra praksa da se sjednice kantonalnih skup{tina odr`avaju pod prijetnjombombama.

Pravosudni djelatnici u BiH izlo`eni su strahovitim pritiscima, rekao je ju~er u Mostaru Milorad Novkovi}, predsjednik Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a (VSTV). Novkovi} je tijekom sve~anosti dodjele certifikata i donacije USAID-a kazao kako }e se pravosudna reforma u BiH nastaviti usprkos brojnim zaprekama s kojima se pravosu|e suo~ava.

dnog zna~aja u procesu osiguravanja nezavisnosti bh. pravosu|a. - Pokrenuo sam inicijativu za stvaranjem samostalnih bud`eta sudova i tu`iteljstava. Zakonske izmjene i{le bi u tom pravcu da s vladom i parlamentom ne pregovaraju ministarstva pravde, ve} da u te pregovore direktno budu

misije USAID-a Craig Buck je izjavio kako }e ameri~ka vlada nastaviti pru`ati pomo} na{oj zemlji u procesu uspostavljanja u~inkovitih i kredibilnih pravosudnih institucija.

USAID-ovih pet miliona
- Neometan rad ovih institucija je jamac neovisnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosu|a, {to je jedan od uvjeta za pridru`enje BiH Europskoj uniji, rekao je Buck. Ina~e, USAID je ju~er u Mostaru donirao ra~unalnu i uredsku mostarskom Tu`iteljstvu. U okviru petogodi{njeg USAIDovog Projekta razvoja sektora pravosu|a vrijednog pet milijuna dolara, ju~er su tu`iteljima Tu`iteljstva FBiH te `upanijskih i vi{ih tu`iteljstava iz Mostara, [irokog Brijega, Isto~nog Sarajeva, Trebinja i Gora`da, dodijeljeni certifikati o zavr{etkuseminara iz oblastistrate{kog i operativnog planiranja, financijskog menad`menta, unapre|enja radnog prostora, strate{kog komuniciranja te upravljanja arhivom.
J. GUDELJ

Finansijska neovisnost
- U proteklih nekoliko godina, koliko traje pravosudna reforma, naglasak je bio na sudovima koji su danas materijalnotehni~ki, te kadrovski dobro opremljeni. Sada je vrijeme da se pomogne tu`iteljstvima. Danas imamo sve ~e{}u pojavu da tu`itelji `ele pre}i na sudove i sve je manje kvalitetnih kandidata koji `ele biti tu`itelji. Prije nekoliko godina pla}e tu`iteljima su smanjene i VSTV ula`e napore da se to promijeni kada se za to steknu uvjeti, izjavio je Novkovi}. Tako|er, istaknuo je kako }e uspostava financijski neovisnih sudskih institucija biti od presu-

SLABI KANDIDATI Danas imamo sve ~e{}u pojavu da tu`itelji `ele pre}i na sudove i sve je manje kvalitetnih kandidata koji `ele biti tu`itelji
uklju~eni predsjednici sudova, glavni tu`itelji i predstavnici VSTV-a. Tako bi, kada se usvoje bud`eti za 2011. godinu, primjerice, @upanijsko tu`iteljstvo u Mostaru to~no znalo koliko sredstava ima na raspolaganju i moglo bi samostalno raspolagati tim sredstvima, kazao je Novkovi}. Vr{itelj du`nosti direktora

Zagreb i Beograd
Dragan ^ovi} i dr. Bo`o Ljubi} najavili su danas sastanke u Zagrebu, a u kuloarima se pominjalo da }e i Dodik u Beograd. Bo`o Ljubi}, predsjednik HDZ-a 1990, optu`io je predstavnike “nekih stranaka“ da se pona{aju “kao da izbori nisu zavr{eni ili kao da se spremaju za izvanredne izbore“ . Predstoje}i sastanak lidera u PSBiH po njemu treba iskoristiti da se do|e do dogovora o ve}ini koja }e imati kapacitet da iznese potrebne reforme uklju~uju}i ustavnu, i koja }e “uklju~ivati ve}inski legitimitet svakog do tri konstitutivna naroda“ . Mladen Ivankovi} Lijanovi}, predsjednik NSRB-a, kazao je da nije dobio odgovore SNSD-a i SDS-a zbog ~ega bojkotiraju izbor rukovodstva Predstavni~kog doma PSBiH i tako ne dozvoljavaju nastavak konstituiraju}e sjednice.

Ni{ta od duha promjena
- Nakon sastanka koji je imao za cilj da poku{amo utvrditi da li su se stekli uslovi za nastavak konstituiraju}e sjednice Predstavni~kog doma, a oni se, o~igledno, nisu stekli, pouzdano mo`emo re}i da od novog duha i promjena u BiH nema ni{ta, kazao je predstavnik SBiH Beriz Belki}. Predstavnici stranaka iz FBiH okupljenih oko SDP-ove platforme za uspostavu vlasti SDA, NSRB i HSP, ~iji lideri su prisustvovali ju~era{njem sastanku, ponovili su poznati stav da je vlast nu`no formirati {to prije. - Stav SDP-a je da treba {to prije po`uriti s implementacijom izborne volje gra|ana i da nema razloga za opstrukcije u formiranju vlasti na svim nivoima vlasti u BiH, kazao je predstavnik SDP-a Denis Be}irovi}. Lider SDA Sulejman Tihi} izrazio je `aljenje {to lideri koji su prisustvovali sastanku dan ranije nisu pristali da do|u na ju~era{nji u PSBiH. - Zala`emo se za parlamentarnu ve}inu koja }e uklju~iti sve izborne pobjednike i podr{ku stranaka iz oba entiteta i osigurati adekvatnu etni~ku zastupljenost konstitutivnih naroda, kazao je Tihi}. On je naglasio da “ve}ina mora imati kvalitetnu etni~ku, ne samo

Ko je spreman, a ko nije
Drago Kalabi} iz SNSD-a je naglasio je kako su stranke iz RS-a spremne da odmah formiraju ve}inu, ali da “o~ito stranke iz FBiH nisu spremne na to” i da “ima jo{ mnogo nerije{enih pitanja me|u njima“ . Predstavnik HDZ-a BiH Niko Lozan~i} je upozorio da “odre|eni broj politi~kih stranaka nastoji da kon sti tu ira par la men tar nu ve}inu sa jednim brojem izbornih S. [e. gubitnika“.

V I J E S T I

Telefonska sjednica Vlade FBiH

Luka~u ~in glavnog generalnog inspektora
Na ju~era{njoj telefonskoj sjednici, federalna Vlada je dodijelila ~in glavnog generalnog inspektora policije Draganu Luka~u, novoimenovanom direktoru Uprave policijeFBiH. Luka~ je funkcijudirektora UPa preuzeo 6. decembra, a ~in glavnog generalnog inspektora dodjeljuje mu se od 7. decembra. Vlada je donijela uredbu o nastavku obavljanja pru`anja usluga u zra~noj plovidbi u okviru funkcija FBiH. Cilj uredbe je omogu}avanje federalnoj Direkciji za civilno zrakoplovstvo (FEDCAD) nastavak pru`anja usluga prilazne i aerodromske kontrole zra~nog prometa do uspostave agencije za pru`anje usluga u zra~noj plovidbi BiH (BH ANSA). Ova agencija na dr`avnoj razini jo{ nije uspostavljena, iako je Zakon koji regulira njezinu djelatnost na snazi od sedmog mjeseca 2009. - S obzirom na potrebu osiguranja predu-

vjeta za rad me|unarodnihaerodroma u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, Vlada FBiH je donijela uredbu koja ima privremeni karakter i na snazi }e biti do uspostave BH ANSA. Vlada je ju~er ujedno produ`ila primjenu Pravilnika o utvr|ivanju poslova u FEDCADu kojim se pla}e uposlenih uve}avaju zbog posebnih uvjeta rada i odgovornosti, saop}eno je nakon sjednice. Utvr|eni suprijedloziodluka o prihva}anju zadu`enja FBiH po kreditnom sporazumu izme|u BiH i UniCreditbankeAustria AG, u iznosu 3.229.012 eura za JU Op}a bolnica “Prim. dr. Abdulah Naka{“ ~iji dio }e koris, titi i KCUS, te po sporazumu o kreditu izme|u BiH i UniCredit Bank Austria AG, u iznosu 2.185.092 eura, za KJKP Rad Sarajevo koje mora potvrditi Parlament FBiH.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

U @I@I

3

Nakon potvrde izbora delegata iz Srednjobosanskog kantona

Konstitui{e se novi saziv Doma naroda
Konstituiraju}a sjednica novog saziva Doma naroda Parlamenta FBiH mogla bi se odr`ati posljednje sedmice januara (27. ili 28.). Ovo je za Oslobo|enje ju~er potvrdio Izmir Had`iavdi}, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH. Kako doznajemo, sa~ekat }e se da Centralna izborna komisija BiH izvr{i dodjelu mandata, a {to bi se trebalo desiti danas (srijeda) za {est delegata/izaslanika iz Srednjobosanskog kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji su te{kom mukom izabrani na sjednici skup{tine u ponedjeljak. Izabrana ve}ina u klubovima Tada bi u novi saziv Doma naroda Parlamenta FBiH bilo imenovano 36 od ukupno58 delegata/izaslanika, {to bi bilo dovoljno da se to zakonodavno tijelo konstitui{e. Ovo uprkos~injenici da procesizboradelegata/izaslanika jo{ nije ni zapo~eo u ~etirikantona- Hercegova~ko-neretvanskom, Posavskom, Zapadnohercegova~kom i Kantonu 10 (Livanjskom), odakle ukupno treba da bude imenovano 17 predstavnika u Dom naroda Parlamenta FBiH. S obzirom na to da u prvom kruguizbora u Tuzlanskomkantonunisu imenovana dva delegata iz reda ostalih jer ih nije bilo me|u izabranim poslanicima, isto kao i u Zeni~ko-dobojskom jednog iz reda ostalih i jednog iz srpskog naroda, te jednog predstavnika srpskog naroda iz Kantona Sarajevo njihov izbor }e se ponoviti. Ovih pet nedostaju}ih delegata bit }e izabrano, naime, nakon {to se okon~a proces izbora delegata i u preostala ~etiri kantona, a u kojim bude dovoljno njihovih predstavnika. Ina~e, prema dosada{njim re-

Sjednici koja bi se mogla odr`ati krajem januara bit }e prisutno 36 od ukupno 58 delegata/izaslanika ako u me|uvremenu - HNK, ZHK, PK i Livanjski kanton ne okon~aju proces izbora
silo odluke. Ne vidim razloga za{to bi FBiH bila talac onih koji su probili ustavne rokove za izbor delegata/izaslanika, ocijenio je Had`iavdi}. Odluke i sa tri glasa On je naveo kako ne bi bilo prvi put da se Dom naroda Parlamenta FBiH konstitui{e bez svih 58 delegata/izaslanika te podsjetio da su raniji sazivi formirani bez osam delegatasrpskognarodakoji su se biralinaknadno, u ponovljenom procesu. - Nema prepreka ni za dono{enje odluka u Domu naroda ParlamentaFBiH s obziromna to da se one donose ve}inom od ukupnog broja prisutnih delegata. Bilo je situacija u mandatu 2002-2006. u kojem smo usvajali akte sa ukupno 25 delegata i oni su bilivaljani s obzirom na to da je to bila dovoljna ve}ina. Odluka o reformi odbrane usvojena je sa samo tri glasa za delegata srpskog naroda i nijebilonikakvogsporenja oko toga. Samo kada se radi o pitanjima od vitalnognacionalnoginteresa, potrebna je ve}ina glasova predstavnika kluba. Dakle, u ovom slu~aju, niko od naroda ne bi bio o{te}en, zaklju~io je Had`iavdi}. Ina~e, ustavni rokovi za izbor delegata/izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH istekli su 23. novembra, odnosno prije skoro ~ak 40 dana, na {to je u vi{e navrata upozoravao i CIKBiH. Kantonalne skup{tine bile su obavezne u roku od 20 dana od dana objavljivanja rezultata op}ih izbora okon~ati ovaj proces, a to do sada jo{ nisu ne samo u~inili nego ni zapo~eli HNK, PK, ZHK i LK, {to se tuma~i kao najavljena blokada HDZ-a BiH, jer se upravo iz ovih kantona u Dom naroda bira ukupno jo{ osam izaslanika iz hrvatskog naroda. Almir TERZI]

IZBOR DELEGATA ZA DOM NARODA FBiH
Kanton Unsko-sanski kanton Posavski kanton
(jo{ nije izvr{en izbor)

Bo{njaci
Ekrem Pro{i} (SDP) Esad Ba{agi} (SDA) (2)

Hrvati
Elvira Abdi}-Jelenovi} (DNZ) (1)

Srbi
Mira Ljubijanki} (SDP) Mladen Loni} (SDP) (2)

Ostali (0)

Nedostaje/ nema poslanika

(0)

(1)

(1)
Ivo Divkovi} (SDP) (1)

(1)
Sla|an Ili} (SDP) Zoran Jovanovi} (SDP) (2)

(0) (2)

(2) ostali

Tuzlanski kanton

Sead ^au{evi} (SDP) Hajrudin Be}irovi} (SDP) Zahid Ba{i} (SDA) (3) Jasmin Smailbegovi} (SDP) Zeni~ko-dobojski Almedin Aliefendi} (SDA) kanton Adnan Jupi} (SBB) (3)

Janja Ivi} (SDP) Ivo Tadi} (HDZ BiH) (2)

Sretko Radi{i} (SDP) (1) Daliborka Milovi} (NSRB) (1)
Nikola Simi} (SDP) (1)

(1)

(1) Srbin (1) Ostali

BPK – Gora`de

Mustafa Kurtovi} (SDA) (1)
Salko Selman (SDA) (1)

Vesna Nemec-Klisura (SDP) (1)
Mirko Batini} (HDZ BiH) Radoje Vidovi} (HDZ BiH) Karolina Pavlovi} (NSRB) (3)

(0)

(0)

Srednjobosanski kanton (jo{ nije verificiran izbor) HNK (jo{ nije izvr{en izbor) ZHK (jo{ nije izvr{en izbor) Kanton Sarajevo Kanton 10

Amel Had`iabdi}(SBB) (1)

(0)

(1) (1)
HankaVajzovi} (SDP) Amir Zuki} (SDA) D`evad Rad`o (SBB) (3)

(3) (2)
Ivan Brigi} (SDP) (1)

(1) (1)
Mirjana Mali} (SDP) Branislav Crnogorac (SDP) Mira Juri} (SDP) Predrag Kojovi} (NS-NSP) (5)

(1) (0)
Segmedina Srna Bajramovi} (SDP) Esed Radelja{ (BOSS) (2)

(-) (-)
(1)Srbin

(1)

(2)

(1)

(0)

(-)

zultatima izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH (uklju~uju}i SBK, koji tek treba da se verificira) najvi{e delegata izabrano je u Klub bo{nja~kog naroda 13 (od ukupno 17), Klub srpskog naroda 11, a u Klub hrvatskog naroda devet, dok je od sedam iz reda ostalih imenovano njih tri. Najvi{e do sada izabranih delegata/izaslanika ima SDP i to 19 (osam Srba, pet Bo{njaka, ~etiri Hrvata i je-

dnog ostalog), te SDA koja ima {est delegata koji su svi Bo{njaci. HDZBiH ima do sada izabrana tri izaslanika (Hrvata), isto kao i SBB (dva Bo{njaka i jednog iz reda ostalih), dok NSRB ima dva delegata - po jednog iz hrvatskog i srpskog naroda. Po jednogdelegata/izaslanika do sada su priskrbili DNZ (Hrvat), Na{a stranka (Srbin), te BOSS (iz reda ostalih). - Predsjedavaju}i dosada{njeg

Doma naroda Stjepan Kre{i} (HDZ 1990) veoma je raspolo`en da se konstituiraju}a sjednica odr`i u novomsazivu. Mi }emoobavitikonsultacije sa CIK-om, nakon ~ega }emo odlu~iti o sazivanju sjednice. U skladu sa Poslovnikom Doma naroda Parlamenta FBiH, 36 do sada izabranih delegata je dovoljna, kvalifikovana ve}ina verificiranih mandata kako bi to zakonodavno tijelo bilo konstituisano, zasjedalo i dono-

Ivo Josipovi}

Izvje{taj MKG-a

Izetbegovi} - Moj`ita

Predsjedni{tvo BiH

Bez mije{anja u BiH Povla~enje Bosna i Hercegovina je prijateljska dr`ava Republike Hrvatske ~iju suverenost OHR-a u 2011?
Hrvatska apsolutno podr`ava. Hrvatska nema nikakvih ambicija mije{ati se u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine, re~eno je ju~er u Uredu predsjednika Republike Hrvatske za Sarajevo-x.com. “Politi~ke stranke i politi~ari Bosne i Hercegovine nose odgovornost za `ivot i rad u Bosni i Hercegovini i oni }e donijeti odgovaraju}e odluke. Ono {to Hrvatsku zanima je dobra suradnja i ono naravno o ~emu Hrvatska vodi ra~una je jednakopravnost hrvatskog naroda kao jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini“ sa, op}eno je iz predsjednikova Ureda.

Formiranje vlasti u interesu svih
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je ambasadora Slova~ke Republike u BiH Miroslava Moj`itu. Ambasador je ~estitao Izetbegovi}u izbor na du`nost ~lana Predsjedni{tva BiH te mu prenio pozdrave slova~kog ministra vanjskih poslova Mikula{a Dzurinde. Na sastanku je bilo govora o politi~koj situaciji u BiH, kao i potrebi unapre|enja odnosa BiH sa zemljama Vi{egradske ~etvorke. Sagovornici su se slo`ili da bi proces izgradnje koalicija na svim nivoima vlasti u BiH trebalo ubrzati jer je to u interesu svih, saop}eno je iz Izetbegovi}evog kabineta.

Radmanovi} s ambasadorima
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} primio je ju~er, u odvojenim susretima, ambasadora Ruske Federacije u BiH Aleksandra Bocan Har~enka, ambasadora Ma|arske u BiH Laszla Totha, ambasadora Gr~ke u BiH Prokopiusa Manzuranisa i ambasadoraCrneGore u BiH Dragana \urovi}a. Teme susreta bile su unutra{nje prilike u BiH, proces formiranja vlasti na svim nivoima u BiH, kao i evropski put BiH. Na sastanku s ruskim ambasadorom razmijenjena su mi{ljenja o radu PICa, neslaganju koje postoji unutar PIC-a, te o izdvojenom mi{ljenju Ruske Federacije.

^lanice EU treba da u~ine da 2011. budegodina kada }e vode}u me|unarodnu ulogu u BiH imati osna`ena delegacija EU umjesto OHR-a, kojitreba da se povu~e iz doma}epolitike, stav je Me|unarodne krizne grupe (MKG). U izvje{taju MKG-a pod naslovom “BiH: Evropskovrijeme za reagovanje“ navo, di se da je BiH prerasla OHR, ustanovljen1995. godine nakon Dejtonskog sporazuma i stvaranjePIC-a. - BiH je potrebna tehni~ka pomo} i politi~ko vo|stvo EU da bi postala pouzdan kandidat za ~lanstvo u evropskom bloku, a ne me|unarodni nadglednik, isti~e se u izvje{taju.

4

DOGA\AJI

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Svu energiju i vrijeme tro{imo na me|usobne podjele i konflikte

Bo{nja~ki veto pred Ustavnim sudom

Vlada RS-a na

~ekanju

Ukoliko se Ustavni sud oglasi nadle`nim za razmatranje pokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa, sav postupak odlu~ivanja mogao bi biti okon~an za oko mjesec i po

Igor Radoji~i}: Politi~ka blokada tavci Milan Bogdani} direktor uzaosnestale Instituta

DOBAR

LO[
IVO BANAC

ZAO

Povjesni~ar iz Zagreba po ko zna koji put poka zao je ka ko an ga`ira ni in te le ktu alac dje lu je: njegovi stavovi, svi|ali se kome ili ne, argumentirani su i odaju strate{ko promi{ljanje re gi ona.

Zajedni~ka komisija Vije}a naroda i Narodne skup{tine RS-a nije usaglasila stavove oko veta Bo{njaka na izbor novog premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a, te }e kona~nu rije~ dati Ustavni sud RS-a. Ukoliko se taj sud oglasi nadle`nim za razmatranje pokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa bo{nja~kog kluba, sav postupak odlu~ivanja mogao bi biti okon~an za oko mjesec i po.

dvi|en na~in te da nije ispo{tovana odluka o zastupljenosti konstitutivnih naroda, jer trenutno nijednu od {est funkcija na koja se vr{e imenovanja u RS-u ne zauzimaju Bo{njaci, iako je po Ustavu predvi|eno da se ravnopravno dijele izme|u konstitutivnih naroda.

Diskriminacija
Klub Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a ostao je i na sjednici Za je dni~ke ko mi si je odr`ane ju~er u Banjoj Luci pri stavu da se vr{i diskriminacija predstavnika tog naroda u RS-u, da su povrije|eni vitalni nacionalni interes i odredbe Ustava, jer niko od Bo{njaka nije imenovan na klju~ne funkcije u RS-u. Predsjednik bo{nja~kog kluba Mujo Had`iomerovi} istakao je da se radi o temeljnim ustavnim normama i ustavnom ure|enju RS-a koje nije ispo{tovano. Stav Kluba Bo{njaka je i da Vije}e naroda RS-a nije konstituirano na Pravilnikom pre-

MILORAD DODIK
Prvo je insistirao na sastanku pet parlamentarnih stranaka, pa potom pustio da svi ~ekaju njega: lider SNSD-a je i na ovaj na~in demonstrirao kako zami{lja dr`avnu vlast. Jednostavno - kao ured predsjednika RS-a.

STARA VLADA I dalje }e raditi stara Vlada, a o~ekujemo potvrdu Ustavnog suda RS-a. Mislim da je situacija apsolutno jasna, ali je ovdje rije~ o politi~kom obra~unu, tvrdi Radoji~i}
Predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije Igor Radoji~i} i dalje je ostao na stanovi{tu da primjedbe Bo{njaka ne stoje, jer osporavaju izbor dvojice Srba, te optu`io ih za politi~ki poku{aj blokiranja institucija RS-a. “Mislim da je rije~ isklju~ivo o politi~koj temi, blokadi, kako bi se pokazalo da i u RS-u

ne mo`e funkcionirati sve dok u drugom dvori{tu ne funkcionira ni{ta“, ustvrdio je Radoji~i} i najavio: “I dalje }e raditi stara Vlada, a o~ekujemo potvrdu Ustavnog suda RS-a. Mislim da je situacija apsolutno jasna, ali je ovdje rije~ o politi~kom obra~unu, jer je odlu ka o izboru predsjednika Vlade RS-a pojedina~ni akt za kojeg se mo`e postaviti pitanje da li o nje mu mo`e uop {te da odlu~uje Ustavni sud RS-a“, naglasio je Radoji~i}.

Bo{njak glavni tu`ilac?
Komentiraju}i optimisti~ne najave predsjednika Vije}a naroda RS-a Momira Mali}a, izre~ene prije sjednice Zajedni~ke komisije kako bi dogovor mogao biti postignut i bez arbitriranja Ustavnog suda RS-a, na na~in da neko od bo{nja~kih predstavnika bude imenovan na funkciju glavnog tu`ioca RS-a, Radoji~i} je naglasio da o tome ne odlu~uje ni izvr{na, ni zakonodavna vlast, ve} Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e BiH, ali da bi na tu funkciju mogao biti imenovan Bo{njak.
G. KATANA

KAMEN
Zdru`ena akcija bosanskohercegova~kih policijskih agencija na razbijanju automafije rezultirala je hap{enjem vi{e od 30 osoba, ali i zapljenom ukradenih automobila i falsificiranih dokumenata.

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

DO@IVLJAJI U BOJI
Izlo`ba Alje Smailagi}a “Do`ivljaji u boji“, postavljena u Narodnom pozori{tu, januarsko je osvje`enje za Sarajevo. Smailagi} je akademski slikar iz Crne Gore, sa 40 samostalnih i 270 grupnih izlo`bi.

Maska
Vi rus H1N1 ili, ka ko je, do du {e, sa stra hom zo vu nova gripa, sve vi{e uznemirava Bosnu i Hercegovinu. Uznemiravaju}e vijesti sti`u iz Sarajeva, Tuzle, Br~kog... tako da, zapravo, malo ko govori o onoj obi~noj gripi, koja nas napada svake godine. A ovo ga je ja nu ara na ro~ito te{ka. Doktori tvrde kako nema razloga za paniku, a za (makar) bolji osje}aj, odnosno ma nji strah pre po ru~uju masku.

VIJEST U

BROJU

beba ro|eno je u Doboju u pro{loj 2010. godini.

1.600

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

INTERVJU

5

Mujo Had`iomerovi}, predsjednik Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a

Dr`imo se samo Ustava
Razgovarala: Gordana KATANA

Nama se govori da smo ovdje do{li da uzimamo platu, a opstrui{emo Vladu RS-a i predsjednika Vlade, {to nismo `eljeli. Ali, desile su se stvari koje su nas na to prisilile
• Jedan od prvih koraka u formiranju vlasti u RS-a, izbor rukovodstva Vije}a naroda, doveo je, prema mi{ljenju predstavnika bo{nja~kog naroda, do naru{avanja ustavne prakse o jedankopravnoj podjeli klju~nih funkcija izme|u konstitutivnih naroda, po{to Bo{njacima nije pripala nijedna od {est pozicija koje podlije`u toj podjeli. Kona~nu ocjenu da li je taj princip naru{en da}e Ustavni sud RS-a, no ho}e li se to dovesti do zao{travanja me|unacionalnih i politi~kih odnosa u RS-u? - Prva stvar koju sam uradio nakon{to sam izabran za bo{nja~kog delegata u Vije}u naroda bila je da izu~im Ustav RS-a i Poslovnik o radu Vije}a naroda. Naravno, bilo je i konsultacija stranaka i dogovoreno je da predsjedavaju}i Vije}a naroda bude Bo{njak. Tih smo se dogovora u samom startu dr`ali, a Poslovnik o radu nam je, uz prethodne strana~ke dogovore, omogu}io da predlo`imo na{eg kandidata za predsjedavaju}eg Vije}a naroda i mi smo izabrali Mirsada \apu. Na samoj konstituiraju}oj sjednici Vije}a naroda ostali klubovi nisu podr`ali na{eg kandidata i predlagali su nam da predlo`imo nekog drugog. No, mi nismo pristali na te igre jer smo svjesni kvalitete na{eg prijedloga. U me|uvremenu, dva kluba konstitutivnihnarodai Klub iz redaostalih su predlo`ili kandidata iz redasrpskognaroda i takopo~elinaru{avati ustavnu normu o na~inu podjele {est vitalnih funkcija u Republici Srpskoj. Naravno, u Ustavu RS-a stoji da predstavnici jednog naroda i ostalih ne mogu obavljati vi{e od dvije funkcije, ali ne stoj ni nula. U dosada{njoj raspodjeli mi nemamo nijednog na{eg predstavnika i naravno da je time po~injena majorizacija nad Bo{njacima od ostalih klubova u Vije}u naroda i ustavna norma o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda u RS-u. Dakle, do{lo je da mi, kao najbrojniji narod u BiH, nemamo nijednog predstavnika na vitalnim funkcijama. sa izme|u SNSD-a i SDP-a BiH? - Ono {to je nama, kao delegatima Vije}a naroda, dostupno i ono sa ~im mi upore|ujemo odnose u Vije}u naroda, ne gledamo po dubini politi~kih odnosa me|u politi~kim partijama. Ono na {to mi ukazujemo jeste kr{enje Ustava RS-a ipovre|ivanje nas kao konstitutivnog naroda u Republici Srpskoj. • Lider SNS-a Milorad Dodik stao je uz prvog ~ovjeka HDZ-a BiH Dragana ^ovi}a kada su u pitanju primjedbe o na~inu izbora @elja Kom{i}a za hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH. Isto-

MAJORIZACIJA U dosada{njoj raspodjeli mi nemamo nijednog na{eg predstavnika i naravno da je time po~injena majorizacija nad Bo{njacima
• Niste mi odgovorili kako }e se to odraziti na politi~ke i me|una ci onal ne odno se u RS-u? - Ti odnosi su ve} naru{eni nakon {to smo na ovako grub na~in preglasani, ako nije po{tovan Ustav RS-a i poslovnik Vije}a naroda od strane onih koji su ga donijeli. Ali to je problem onih koji se tako pona{aju. vremeno, isti scenario se poku{ao realizirati u RS-u pri izboru bo{nja~kogpredstavnikana~elo Vije}a naroda RS-a. Kako to komentirate? - Naravno, ta politika nije dobra i mi smo ve} nekoliko puta kazali da se treba dr`ati stare izreke “{to ne `eli{sebi,ne ~inidrugome“ Da. kle, zaista je neprihvatljivo da ono {to predstavnici srpskog naroda tra`e kada su u pitanju odnosi u Federaciji BIH, to nama ovdje uskra}uju i to suprotnoonome{to su izglasali i u Ustavu RS-a i Poslovniku o radu Vije}a naroda RS-a. • Predsjednik RS-a Milorad Dodik prije nekoliko dana izjavio je da }e inicirati izmjene Ustava RS-a kojima bi se ukinulo

Vije}e naroda RS-a. Kako komentirate tu njegovu inicijativu? - Kako komentirati mogu}nost da se ukine ne{to {to je kategorija koja se crpi iz Dejtonskog miro vnog spo razu ma i koja je ugra|ena u Ustav RS-a. Na taj na~in demonstrira snagu svoje pozicije i to vi{e govori o njemu. Zaista nemam komentara na to, osim konstatacije da nam to nala`e dodatni oprez po pitanju gdje smo i u kakvom okru`enju `ivimo. Mi se maksimalno trudimo da ne dajemo povod za takve stvari, ali nam se govori da smo ovdje do{li da uzimamo platu, a opstrui{emo Vladu RS-a i predsjednika Vlade, {to nismo `eljeli. Ali, desile su se stvari koje su nas na to prisilile i mi samo tra`imo ono {to nam je u Ustavu re~eno da mo`emo tra`iti.

Zovko je po`urio
• Tokom proteklog mandata Klub bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a iznio je niz pri mje dbi na na~in ra da i odlu~ivanja Vije}a za za{titu nacionalnih interesa Ustavnog suda RS-a. I Vi ste ovih dana zamjerili predsjedniku Ustavnog suda RS-a Mirku Zovku da je u dva navrata, komenti-

Slu~aj Kom{i}
• Da li je bo{nja~kinarod u RSu, zbog odbijanja klubova naroda u kojima nezavisni socijaldemokratiimajuve}inu da se na ~elo Vije}a naroda izabere ~lan SDP-a Mirsad \apo, postao kolateralna{tetanerije{enihodno-

raju}i va{u odluku da pokrenete pitanje za{tite nacionalni interesa na izbor rukovodstva Vije}a naroda i premijera RSa, prejudicirao odluku Ustavnog suda. [ta, prema Va{em mi{ljenju, treba uraditi kada je u pitanju Poslovnik o radu Ustavnog suda RS-a? - Naravno, ja bih volio da se to rije{i kako je to i na dr`avnom nivou. Mi }emo poku{ati maksimalno koristiti ono {to nam omogu}avaju zakoni u RS-u. @ao nam je {to je predsjednik Ustavnog suda RS-a dao takvu izjavu i prije nego je dobio na{ podnesak i obrazlo`enje inicijative koja se prvobitno odnosila na konstituisanje Vije}a naroda kroz izbor predsjedavaju}e i potpredsjedavaju}eg iz reda bo{nja~kog naroda. Dakle, Ustavni sud RS-a morat }e dati svoje mi{ljenje da li je Vije}e naroda shodno ustavu konstituisano, da bi onda mogao razmatrati i pitanje povrede nacionalnih interesa i pri zboru predsjedavaju}eg Vije}a naroda i izbora predsjednika Vlade RS-a. Mi ulazimo u za~arani krug, a ne znamo kako iz njega iza}i. Ponavljam, predsjednik Ustavnog suda RS-a nije smio na takav na~in reagirati, ali i to je pokazatelj {ta se radi u ovom entitetu.

TAKORE]I... NERADNI DAN
U RS-u je 14. januar, prvi dan Nove godine po julijanskom kalendaru, neradni dan, saop{teno je ju~er iz Biroa Vlade RS-a za odnose sa javno{}u, prenosiOnasa. Vlada RS-a je na 204. sjednici, koja je odr`ana28. decembrapro{le godine, donijela zaklju~ak kojim je 14. januar 2011. proglasila neradnim danom. U skladu sa tim zaklju~kom, u RS-une}eraditi entitetski organi i organizacije, organijedinicalokalnesamouprave, javna preduze}a, ustanove i drugi koji 14. januar obilje`avaju po julijanskom kalendaru.

6

DOGA\AJI

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

NA[A TEMA

NOVO/STARO UDRU@ENJE

Milkica Milojevi}, predsjednica Udru

Ovo je doba int
Pomo} za 65 porodica
Udru`enje gra|ana Klisa iz Srebrenice ju~er je uru~ilo humanitarnu pomo} za najugro`enije ~lanove ovog udru`enja iz Bratunca i Srebrenice. Hiljadu KM Klisa je dobila od Ministarstva uprave i lokalne samouprave RSa, kao jednokratnu pomo}. Za taj novac kupljeni su prehrambeni artikli, a od Caritasa Biskupske konferencije BiH i Humanitarno-karitativne organizacije “Kruh Svetog Ante“ iz Sarajeva dobijena je izvjesna koli~ina madraca, obu}e, odje}e i sredstava za higijenu i to je uru~eno kao pomo} za 65 socijalno najugro`enijih katoli~kih porodica, ~lanova ovog udru`enja.

gra|anskih ini
Predsjednica “centralnog komiteta”, kako Udru`enje BH novinari naziva lider Republike Srpske Dragan Jerini}, za Oslobo|enje komentira nastanak osme
• [ta zna~i osnivanje Nezavisne unije novinara Republike Srpske, da li je to na neki na~in cijepanje Udru`enja BH novinari? - Ne bih rekla da se radi o cijepanju Udru`enja BH novinari. Prvo pitanje je kontinuiteta: s kojim argumentima kolege osniva~i NUN-a RS-a tvrde da su pravni ili idejni sljedbenici Udru`enja koje je 2004. godine bilo jedan od osniva~a BH novinara. Drugo, osniva~i NUN-a RS-a, i dok su formalno bili u Udru`enju BH novinari, nisu bili naro~ito aktivni, ni anga`ovani. Ne smatram da je osni va nje NUN-a RS-a skandal, niti da ono zna~i „ru{enje“ Udru`enja BH novi na ri, ili ~ak ne {to go re, kako to neki `ele da predstave. Ovo je slobodna, demokratska zemlja, bar bi takva trebala da bude, osnivanje udru`enja je demokratsko pra vo sva kog gra|ani na BiH, pa i svakog novinara i novinarke. [ta }e osnivanje NUN-a RSa zna~iti za novinarstvo u RSu i cijeloj BiH - vidje}emo. Bi-

Partneri, a ne neprijatelji
• Nije li svjetski presedan da mala zemlja kao {to je BiH ima ~ak osam novinarskih udru`enja? - Mislim da nije problem {to od ponedjeljka u BiH postoji osam novinarskih udru`enja ako djelujemo kao partneri, a ne kao neprijatelji, to ~ak mo`e biti dobro za profesiju. Mene mnogo vi{e boli novinarska nesolidarnost. Boli me kad novinara ili novinarku napadne neki silnik, a niko od kolega, ni iz jednog udru`enja, pa ~ak niko od onih neudru`enih koji tvrde da nijedno udru`enje nije dovoljno dobro, ne stane u odbranu, nego se svi smiju, kao da gledaju urnebesnu komediju. Sjetite se kad je SNSD zabranio ekipi ATV-a da u izbornoj no}i u|e u {tab ove stranke, kada se kolega Nenad Trbi} smrzavao pred njihovim vratima, niko se nije tada solidarisao. Niko nije reagovao osim Udru`enja BH novinari i redakcije EuroBlica i jedino je Milkica Milojevi} javno rekla da izborni {tab nije privatna `urka Mile Dodika i Rajka Vasi}a. Vidje}emo kako }e NUN RS-a reagovati u sli~nim situacijama. la bih sretna da oni koji su nezadovoljni radom Udru`enja BH novinara urade za profesiju - i, na kraju krajeva, za javnost i gra|ane - vi{e nego {to smo mi u Udru`enju BH novinari uradili. Nadam se da }e se kolege iz NUN-a RS-a baviti unapre|enjem profesionalnih stan dar da, a ne vri je|anjem i pljuvanjem kolega po medijima. • Koliko je politika utjecala na stvaranje NUN-a RSa i ~iji je interes da poku{a stvoriti novo udru`enje i tako pocijepa Udru`enje BH novinari, koje je stvoreno nakon godina strpljivog i mukotrpnog nastojanja da se formira tijelo koje }e zastupati interese novinara iz

Odbijena apelacija Milidragovi}a
Ustavni sud BiH ju~er je tokom redovne sjednice Vije}a od pet sudija rije{io 92 pojedina~ne apelacije. Sud je kao neosnovanu odbio apelaciju Slavi{e Milidragovi}a podnesenu protiv presude Vrhovnog suda RS-a od 18. decembra 2007. i presude Posebnog odjeljenja za organizovani i najte`e oblike privrednog kriminala Okru`nog suda u Banjoj Luci od 2. augusta 2007. Sud je zaklju~io da nema povrede odredaba Ustava BiH i Evropske konvencije u odnosu na pristranost suda u slu~aju kada je isti sudija u~estvovao u postupku protiv apelanta i donio odluku na bazi velikog broja provedenih dokaza, i nije se izuzeo zbog toga {to je prije toga u~estvovao u postupku protiv drugog lica - saoptu`enog, u kojem je donio odluku povodom sporazuma o priznanju krivice. U obrazlo`enju odluke napominje se da apelant sam nije zatra`io izuze}e sudije zbog nekog od razloga propisanih odredbama Zakona o krivi~nom postupku.

cijele BiH? - Svaki javni anga`man, pa i gra|anski, neka je vrsta politike. Ponavljam, ne mislim da je Udru`enje BH novinari pocijepano, a ko je ~ija marioneta, ne bih da naga|am. Znam da ja nisam ni~ija, kao ni moje kolege iz Upravnog odbora i Novinarskog vije}a ~asti Udru`enja BH novinari.

Pritisaka nije bilo
• Imate li informaciju koliko je ~lanova Udru`enja BH novinari u{lo u NUN RSa? Je li bilo pritisaka, lobiranja? - Nemam tu informaciju, uostalom, niko kolegama ne brani da budu ~lanovi dva, tri ili osam novinarskih udru`enja, koliko ih, ~ini mi se, u BiH ima. Ne znam da je bilo pritisaka, ako izuzmemo ranije povremene, pa, da budem pristojna, neukusne tekstove u novinama i pri~e na televiziji, dakle u medijima iz kojih dolazi gro ~lanstva NUN-a RS-a. Pritisaka, dakle, nije bilo, bar ne na moje kolege iz RS-a koji su ~lanovi upravnih tijela Udru`enja BH novinari. Lobiranja

Borka Rudi}, generalna tajnica Udru`enja BH novinari

Njihov stil su la` i destrukcija
Ahmeta{evi}u produ`en pritvor
Kantonalni sud u Biha}u produ`io je za dva mjeseca pritvor Senadu Ahmeta{evi}u, optu`enom za ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika za vrijeme rata u BiH. Sud je optu`nicu kantonalnog tu`ila{tva protiv Ahmeta{evi}a potvrdio 22. jula pro{le godine. Ahmeta{evi}u, kao pripadniku narodne odbrane autonomne pokrajine zapadna Bosna, stavlja se na teret da je za vrijeme rata u BiH 11. novembra 1993. iz automatske pu{ke ubio ratnog zarobljenika Hasana [ari}a, jednog od pet zarobljenih pripadnika 517. lake brigade Petog korpusa Armije BiH koji su se bezuslovno predali. - Pravno, za nas formiranje NUN-a RS-a ne zna~i ni{ta, jer je to samo jo{ jedno od mnogih udru`enja novinara u BiH. U ~lanstvo Udru`enja BH novinari se ula zi po je di na~no, sva ki novinar koji to `eli, ispuni pristupni listi} i postaje ~lanom. U tom kontekstu nema nikakvog zna~aja {to je NUN RS-a povukao odluku iz 2004. godine. Ovo je kontinuitet neuspjelih poku{aja da se uni{ti Udru`enje BH no vi na ri. Prvi takav udar je bio kada su dvi je Mi re (Ku smuk i Loli}-Mo~evi}), po nalogu vlasti u Banjoj Luci te vlasnika Nezavisnih novina i Glasa Srpske @eljka Kopanje i direktora Radio-televizije RS-a Dragana Davidovi}a, istupile iz Upravnog odbora Udru`enja BH novinari. Udru`enje je ostalo stabilno i normalno je nastavilo funkcionirati. Drugi poku{aj je bio kada su sarajevske kvaziintelektualce i kvazipromicatelje kulture dijaloga anga`irali da pi{u serije tekstova i la`u protiv Udru`enja BH novinari, ali ni to nije uspjelo. Tre}i poku {aj su bi li na pa di na Udru`enje BH novinari kada se anga`iralo u koaliciji za Rekom. Opet neuspjeh. Ovo sada je ~etvrti poku{aj, koji je jednako besmislen kao i pret ho dni, jer po~iva na la`ima, destrukciji i po ku {a ji ma svo|enja novinara samo na njihov politi~ki i nacionalni identitet. Sve optu`be koje dolaze od “novog predsjednika“ Dragana Jerini}a su dje~iji poku{aj da se njegova i njegovih kolega i kolegica politi~ka odanost Savezu nezavisnih socijaldemokrata imputira nama. Kada je odgovaralo Kopanji, Davidovi}u i Jerini}u, plus dvjema Mirama, da budu dio bh. koncepta i da se profesionalno udru`uju i organiziraju, oni su to uradili. Sada je nova politi~ka opcija i sada su drugi ciljevi. Nisu svi novinari iz RS-a istupili iz Udru`enja BH novinari, mislim da je NUN-u

RS-a pri{ao minoran broj od 120 ~lanova Udru`enja BH novinari iz RS-a. Mi smo u posljednjih ~etiri-pet godina dobili samo dva zahtjeva za izlazak iz Udru`enja BH novinari (opet dvije Mire). ^ak ni Jerini} formalno-pravno jo{ nije istupio iz Udru`enja BH novinari.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

DOGA\AJI

7

NOVINARA U RS-u

VIJESTI

`enja BH novinari

erneta i

cijativa
novoosnovane Nezavisne unije novinara (!) novinarske organizacije u BiH
jeste bilo, vrbovanja, nagovaranja, ali sve su to legitimne metode borbe za ~lanstvo. • Kakve su reakcije ~lanova Udru`enja BH novinari iz RS-a povodom formiranja novog udru`enja? - [ta ima kazati Udru`enje BH novinari }e objaviti u saop{tenju za javnost, i to }e biti stav kolega iz RS-a, Federacije BiH, Br~ko distrikta. [to se ti~e neformalnih razgovora, ima raznih naga|anja o osniva~ima NUN-a RS-a, ciljevima vaskrsnu}a ovog udru`enja, politi~koj pozadini... Ali, kao ozbiljni novinari, ne}emo se baviti naga|anjima. • Iz NUN-a RS-a tvrde kako je Udru`enje BH novinari radilo kao „centralni komitet za nadgledanje medija i za{titu isklju~ivo podobnih po ar{inima jedne male grupe ljudi i jedne stranke“. Vi ste, po toj definiciji, predsjednica „centralnog komiteta“ ... - Na to mogu samo da se nasmijem. Onako od srca, bez zlobe. Upravo u tim optu`ba ma pre po zna jem rje~nik, ne centralnog, nego okru`nog komiteta iz, recimo, 1965. godine. Ovo nije ‘65, ovo je tre}i milenijum, doba interneta i gra|anskih inicijativa. Na koju su stranku kolege u ovom slu~aju mislili, zbilja ne znam, niti na koju malu grupu ljudi. Mogu samo da ka`em da su na{i jedini ar{ini bili standardi profesije i za{tita ljudskih prava i slobode javnog govora te da smo sve va`ni je odlu ke, uklju~uju}i i izdavanje saop{tenja u Upravnom odboru Udru`enja BH novinari donosili konsenzusom. A mnogi od nas u `ivotu nismo se vidjeli dok nas Skup{tina Udru`enja BH novinari nije izabrala u Upravni odbor.
Milkica Milojevi}

Mujezinovi} nije jasan Softi}u
Predsjedavaju}i konstituiraju}e sjednice Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Safet Softi} je za danas sazvao sastanak Kolegija tog doma na kojem bi trebalo biti razmotreno pitanje termina odr`avanja sjednice na kojoj }e biti usvojena odluka o privremenom finansiranju FBiH. Usvajanje ove odluke neophodno je kako bi se, nakon okon~anja prethodne bud`etske godine 15. januara 2011, omogu}ilo funkcioniranje finansijskih tokova FBiH do dono{enja bud`eta za ovu godinu. Odluka o privremenom finansiranju omogu}uje neometano finansijsko funkcioniranje entiteta u slu~ajevima kad Parlament ne usvoji bud`et prije po~etka bud`etske godine, kao {to je to trenutno u FBiH, a odluka traje do 31. marta. Softi} je kazao da }e Kolegij razmotriti i zahtjev federalnog premijera Mustafe Mujezinovi}a da Parlament potvrdi Vladinu nedavnu odluku o dodjeli stana porodici Smajovi} iz vojnog fonda neprivatiziranih stanova u FBiH. Taj stan dodijeljen je u zamjenu za dio stana u kojem je smje{tena rezidencija kardinala Vinka Pulji}a, a koji je sudski pripao Smajovi}ima. - Nije mi jasan zahtjev premijera, pa }u prije Kolegija o tome obaviti razgoS. [e. vor s njim, kazao je Softi}.

skupova i pres-konferencija posve}enih za{titi prava novinara i unapre|enju profesional nih stan dar da. Za po~etak dovoljno, jer je Klub osnovan tek prije nekoliko mjeseci, a neke formalnosti u vezi sa njegovim konstituisa-

STANDARDI, PRAVA, SLOBODE Jedini ar{ini Udru`enja BH novinari bili su standardi profesije i za{tita ljudskih prava i slobode javnog govora
njem jo{ nisu ni okon~ane. • ^esto ste istupali u javnosti i tvrdili da Udru`enje BH novinari djeluje jedinstveno, da Upravni odbor odluke donosi jednoglasno. Da li je mo`da i to razlog da nekome nije odgovarao takav sistem rada? - Neke smo odluke donosili

Posao, a ne prepucavanje
• U okviru Udru`enja BH novinari, u Banjoj Luci djeluje Klub novinara. Kakvi su njegovi rezultati? - Klub novinara u Banjoj Luci, s kolegama Vladimirom [u{kom i Sini{om Vukeli}em na ~elu, tek treba da poka`e prave rezultate. Do sada je Klub organizovao nekoliko

jednoglasno, neke konsenzusom, uglavnom nije bilo „terora“ ve}ine nad manjinom, jer smatramo da takvametodadjelovanja nije dobra za dobrovoljnu profesionalnu asocijaciju pametnih i obrazovanih ljudi, ljudi sa stavom. Ipak, Upravni odbor Udru`enja BH novinari nije centralni komitet, nema tu mjesta partijskoj disciplini i demokratskom centralizmu. • Kakva }e biti reakcija Udru`enja BH novinari? - Izda}emo saop{tenje, re}i {ta mislimo, a onda nastaviti sa poslom koji smo zapo~eli. Imamo mnogo posla i nemamo vremena za kvazipoliti~ka prepucavanja. • Udru`enje BH novinari je ~lan Me|unarodne federacije novinara. Da li osnivanje NUN-a RS-a mo`e ne{to promijeniti na tom planu? - Mislim da ne mo`e, ali to, na kraju krajeva, ne zavisi ni od nas, ni od NUN-a RS-a, nego od Me|unarodne federacije novinara. Kao legalista i legitimista, vjerujem da ne}e biti neo~ekivanih obrta na tom planu.

Slabosti pravosu|a
Zastupnica Vije}a ministara BiH za saradnju sa Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Monika Miji} ocijenila je da presude ovog suda protiv BiH pokazuju sve slabosti doma}eg pravosudnogsistema. “^ak i kadana{isudoviocijenenekusituaciju kao opravdanu sa stanovi{taEvropskekonvencije, de{ava se da Evropski sud u svojimpresudamazauzme potpuno razli~it stav“ izjavila je Miji}eva. ,

Dragan Jerini}, predsjednik NUN-a RS-a

Principi, a ne Dodik
- Mi nismo formirali novo udru`enje, mi smo reaktivirali rad udru`enja koja su svojevremeno u~estvovala u formiranju BH novinara, jer smo nezadovoljni radom Udru`enja BH novinari. Sukob traje od po~etka, godinama, zbog raznoraznih afera koje su pratile BH novinare, ali i zbog na{e nemogu}nosti da iska`emo svoje stavove i da ti stavovi budu prezentirani u prihvatljivoj mjeri. Neki ljudi iz RS-a }e vjerovatno i ostati u BH novinarima. To ne zna~i da smo mi u sukobu s njima. Jedan od osnovnih razloga za{to smo odlu~ili napustiti Udru`enje BH novinari jeste {to smatramo da Udru`enje BH novinari nema pravo da novinare ili medije iz RS-a kvalificira kao re`imske, ove ili one politi~ke opcije. Svaki medij ima pravo na svoju ure|iva~ku politiku i niko nema pravo da je ocjenjuje kao dobru ili lo{u: tr`i{te }e cijeniti. Mi smo BH novinare formirali da bismo {titili dignitet profesije, a ne da bismo kreirali ure|iva~ke politike. To je jedan od klju~nih razloga, jer mi nismo `eljeli da nas kvalificiraju. ^itam izjave Borke Rudi} koja ka`e da je ovo sve ura|eno po nalogu Milorada Dodika. To nije ta~no. Ovo je stvar principa. Ako je @eljko Kopanja vlasnik medija i ako on ima svoj odnos prema Miloradu Dodiku, to ne zna~i da ja imam taj odnos prema Dodiku. Moji tekstovi su profesionalni. Mogu i ja re}i da Oslobo|enje pripada politi~koj opciji Zlatka Lagumd`ije, ja to vidim iz re~enica u Oslobo|enju. Gledam “60 minuta“ i ja, koji pla}am pretplatu, trebam da trpim one fotomonta`e i asocijacije da su svi iz Banje Luke fa{isti. Za{to? Ja sam siguran da ni Srbi ni

^ovi} na }irilici
Hrvati, u velikom broju, vi{e ne `ele pla}ati pretplatu, upravo zbog takvih asocijacija. Na{ cilj je, a to smo rekli na Skup{tini gdje se okupilo 140 novinara, da na pra vi mo je dno i je din stve no udru`enje novinara RS-a i to je na{ sljede}i korak. Naravno, bit }emo otvoreni za suradnju sa Udru`enjem BH novina ri, ako pre`ivi, i sa hrvatskim udru`enjima.
Pripremila: Vildana SELIMBEGOVI]

^ovi} potpis mijenja, ali namjere ne, u najkra}em, su{tina je reagovanja etni~ki naj kom pak tni je hrvat ske op}ine u BiH - Gruda. Naime Op}insko vije}e Grude usvojilo je inicijativu kojom se poru~uje da Dragan ^ovi}, koji se devedesete godine izja{njavao kao Jugosloven i potpisivao }irilicom, ni u kom slu~aju ne mo`e biti za{titnik hrvatskih interesa. Svojih - da, o njima najbolje govori rad tu`ila{tava, ali hrvatskih interesa u BiH - ne. U prilog tome navode i ~injenicu da je ^ovi} dogovorio koaliciju sa, kako navode, ~ovjekom koji je od Hrvata gotovo o~istio RS, Miloradom Dodikom, prenosi FTV.

8

DOGA\AJI

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Porast broja pacijenata zara`enih virusom H1N1

Zara`ena uposlenica

Op}e bolnice
Bo`i}ni prijem
U Domu Oru`anih snaga BiH ju~er je uprili~en prijem povodom obilje`avanja pravoslavnog Bo`i}a za sve pripadnike MO i OSBiH. Bo`i}ni prijem uprili~ili su zamjenik ministra odbrane BiH @ivko Marjanac, na~elnik Z[ OSBiH generalpukovnik Miladin Miloj~i}, te nastojatelj Kancelarije pravoslavnog du{ebri`ni{tva MOBiH jerej Sla|an Vlaji}. Prisutnima se obratio episkop zvorni~ko-tuzlanski Vasilije Ka~avenda tradicionalnim pozdravom “Mir Bo`iji, Hristos se rodi“ ko, ji je u prigodnom govoru istakao zna~aj zajedni{tva, mira i tolerancije u OS-u, kao i me|u narodima u BiH. Osim predstavnika MO i OSBiH prijemu su prisustvovali predstavnici politi~kog i javnog `ivota u BiH, predstavnici ambasada i me|unarodnih institucija u BiH, kao i vjerski i crkveni velikodostojnici.

Hospitalizirano deset pacijenata kod kojih je potvr|ena zaraza, a ve}i broj le`i i ~eka rezultate analize • Kada se jedna maska koristi u prevelikoj mjeri, ona mo`e da postane i rasadnik virusa
Po rast bro ja pa ci je na ta kod kojih je potvr|eno da su zara`eni virusom H1N1 nastavljen je i tokom ju~era{njeg dana. Tako je na Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu na Klinici za infektivne bolesti hospitalizirano deset pacijenata kod ko jih je pot vr|ena za ra za virusom H1N1 i dva pacijenta koja se nalaze u Jedinici internisti~ke terapije.

Sarajlija i Gora`danka `ivotno ugro`eni
U Jedinici internisti~ke terapije Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu smje{tena su dva pacijenta koja se nalaze u izuzetno te{kom stanju ve} nekoliko dana. Rije~ je o 43-godi{njem Sarajliji i 48-godi{njoj Gora`danki. „Obo je su `ivo tno ugro`eni. Ostali pacijenti su u stabilnom stanju“ , kazala je za Oslobo|enje portparolka KCUS-a Biljana Jandri}.

Maska stvara (samo) osje}aj sigurnosti

Sve manje mladih
Nepostojanje lokalnih omladinskih politika i nepo{tivanjeZakona o omladinskom organizovanju u zna~ajnom broju op{tina, dovodi do toga da je mladih u RSu sve manje, da se mladi iseljavaju i da je natalitet u opadanju, poru~ili su predstavnici Omladinskog savjeta RS-a. Predsjednik organizacije Bojan Grebenar rekao je da upravo zbog takvog stanja ne ~ude projekcije da }e 2057. mladih u RS-u biti upola manje. “Na{i prvi koraci bi}e inicijativa prema NSRS-u da se uputi preciznije tuma~enje zakona i instrukcija resornog ministarstva prema lokalnim zajednicama i da se ostavi odre|eni rok da se neke stvari pokrenu. Ukoliko ne bude rezultata, onda je na{e pravo i od toga ne}emo odustati - da tra`imo odgovornost onih koji nisu spremni da urade ne{to vi{e za mlade u svojoj lokalnoj zajednici“ rekao je Grebenar. ,

U Zavodu za hitnu medicinsku pomo} pove}an je broj osoba koje su se obratile ljekarima. „Postoji nekoliko pacijenata kod kojih je dokazano da su zara`eni H1N1 virusom. Virus H1N1 ove godine mo`emo smatrati sezonskom gripom jer smo ga imali i prethodne“ , naglasio je de`urni ljekar Tihomir Bera.

~ajeva i sada je veoma va`no da se ne stvara panika“, kazao je Bera. Kada je u pitanju preventiva i za{tita od svinjske gripe, Naka{ je istakao kako je najva`nije odr`avati higijenu. „Maske mogu smanjiti mogu}nost od zaraze, ali nikako je ne mogu u potpunosti eliminisati. Svaka maska ima svoj vijek trajanja i sve farma-

ko je za{titna maska dobra mjera kada se nalazimo u neposrednoj blizini zara`ene osobe, te da je ona samo psiholo{ki momenat koji u nama stvara ve}i osje}aj sigurnosti.

Ne dodirivati lice
Prema Naka{evim rije~ima, higijena je najbolja preventiva, a u slu~ajevima kada nismo u mo gu}nos ti da je odr`avamo rukama ne smijemo dodirivati lice. „Naravno da ve}ina stanovni{tva redovno odr`ava higijenu, ali postoje situacije kada to nije mogu}e. Recimo u vozilima gradskog prevoza ili sli~no. U takvim situacijama ne treba dirati lice“ istakao je , Naka{. Naka{ je naglasio i da je potrebno izbjegavati pu{enje jer rukama diramo cigarete koje stavljamo u usta. Bombone i `vaka}e gume tako|er nisu po`eljne u ovakvim situacijama.
S. HUREMOVI]

Smiriti situaciju
„Imamo dosta pacijenata koji le`e i njihovi nalazi se ~ekaju. Broj pacijenata pove}ava se i vidjet }emo razvoj situacije u narednim danima“ kazala je Biljana Jandri}, , portparolka KCUS-a. I u Op}oj bolnici “Dr. Abdulah Naka{“ potvr|en je jedan pa ci jent za ra`en vi ru som H1N1. „Rije~ je o na{oj uposlenici i ona se nalazi na ku}nom lije~enju“ istakao je Bakir Na, ka{, direktor Op}e bolnice.

SEZONSKA GRIPA Virus H1N1 ove godine mo`emo smatrati sezonskom gripom jer smo ga imali i prethodne, naglasio je de`urni ljekar Tihomir Bera
Prema Berinim rije~ima, rizi~ne skupine gra|ana vakcinisane su i potrebno je smiriti cijelu situaciju. „Broj pacijenata u jedinicama primarne za{tite pove}an je, ali to je dobro jer se ljudima sugeri{e da se jave ukoliko osjete probleme. Nismo ima li su mnji vih slu ceutske ku}e koje tvrde da imaju maske koje {tite po sedam dana, ja im poru~ujem da to nije ta~no. Da bi stvari bile i gore, kada se jedna maska koristi u prevelikoj mjeri, ona mo`e da postane i rasadnik virusa tako da mo`emo izazvati i kontraefekat“, pojasnio je Naka{, dodaju}i ka-

Zavr{ena odbrana Mom~ila Peri{i}a
Dokazni postupak odbrane penzionisanog generala Vojske Jugoslavije Mom~ila Peri{i}a, kojem se sudi po optu`nici za pomaganje i podr`avanje zlo~ina nad nesrbima u Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici 1993-95, okon~an je ju~er na su|enju pred Ha{kim tribunalom. Peri{i}ev branilac Novak Luki} ju~er je u sudnici kazao da odbrana nema vi{e svjedoka i da je zavr{ila izvo|enje dokaza, koje je trajalo od februara pro{le godine. Tu`ilac Mark Harmon najavio je da }e, u odgovoru na dokaze koje je izlo`ila odbrana, pred Sudsko vije}e uskoro izvesti jo{ jednog dodatnog svjedoka. Do kraja procesa ostaje da optu`ba i odbrana ulo`e zavr{ne podneske i odr`e zavr{ne rije~i.

U TK-u pove}an broj oboljelih
Na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetsko-klini~kog centra u Tuzli, od ju~er je hospitalizirano deset pacijenata Tu zlan skog kan to na i Br~kog, za koje se sumnja da su zara`eni virusom nove gripe H1N1. Podsje}amo, u petak je na tuzlanskom UKC-u preminuo F. S. (55) iz Doboja, kod kojeg je ura|en molekularni nalaz, te ustanovljeno da je bio zara`en virusom H1N1. “Radi se o pacijentima iz Tu zle, Lu kav ca, @ivi ni ca i

Hospitalizirano deset pacijenata zbog H1N1
Br~kog. To ne zna~i da nema vi{e oboljelih, jer se ovdje radi o ljudima koji su se javili u bolnicu. Za ove pacijente danas (ju~er) nismo dobili rezultate nalaza koji bi pokazali da li su zara`eni virusom H1N1“ , kazala nam je Amra Odoba{i}, glasnogovornica UKC-a Tuzla. Ona je dodala da je ovih dana pove}an priliv pacijenata u bolnicu, ali i da probleme predstavlja sezonska gripa, jer su simptomi isti kao i kod H1N1. S. K.

Oboljeli su iz Tuzle, Lukavca, @ivinica i Br~kog. To ne zna~i da nema vi{e oboljelih, jer se ovdje radi samo o onima koji su se javili u bolnicu

Pune ambulante

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

DOGA\AJI

9

Mirni protest Podrinjki u Tuzli

VIJESTI

Kako Dodika nije sramota?
Pa ja, on negira, a sve su nam pobili. Devet hiljada. Uzeli sve, ostala sam bez i~ega. Svijet je dozvolio da on ovako pri~a
“Jesi li ~ula {ta Dodik pri~a na ‘60 minuta’? Jesi li ga vidjela” , upitala je Rejha Deli} ju~er na mirnim protestima Podrinjki u Tuzli, svoju sugra|anku Nuru Mustafi}? “Ne znam, nisam gledala” , odgovara joj Nura.

Podr{ka povratku
Potpredsjednik RS-a Enes Suljkanovi} primio je ju~er u Banjoj Luci direktora iranske humanitarne organizacije Birds Muhameda Jarijanija, s kojim je razgovarao o trenutnim projektnim aktivnostima koje ta organizacija provodi na podru~ju RS-a i BiH. Jarijani je informisao Suljkanovi}a o aktivnostima kada je u pitanju razvoj poljoprivrede i razvoj ruralnog podru~ja RS-a i BiH. Razgovarano je i o projektima pomo}i i podr{ke odr`ivom povratku izbjeglih i raseljenih na podru~ju Prijedora, Kamenice i Tesli}a, te drugih dijelova BiH u pogledu ekonomskog ja~anja povratni~ke populacije i ostvarivanja bolje saradnje izme|u iranskog ministarstva poljoprivrede i Ministarstva poljoprivrede RS-a.

Ubili sve
Milorad Dodik, predsjednik RS-a je, po ko zna koji put, ponovio da se u Srebrenici nije desio genocid. Zbog toga, ju~er smo zamolili Rejhu da nam komentari{e ove Dodikove izjave, ali i da nam ka`e koga je izgubila u genocidu. “Ne mogu ja pri~ati. Nikad ne dajem izjave, jer odmah po~nemplakati. Izgubilasupruga Mustafu i sinove Jakuba i Teufika. I brata, i dva… ma sve”, odgovara nam Rejha, a suze naviru na o~i. Pri~a prestaje. I njenasugra|ankaNurarijetko pri~a, ali ju~er je otvorila du{u. Ubili su joj tri sina i mu`a. Danas sama `ivi u naselju Bajramovi}i kod Srebrenice.

pobili. Devet hiljada. Uzeli sve, ostala sam bez i~ega. Kako ga nije sramota? Ovo je sve svijet dozvolio da on ovako pri~a. Kako bi njemu bilo da mu neko otme dijete iz ruku i ubije?” , pita se Nura. Ina~e, na ju~era{njim tradicionalnim mirnim protestima Podrinjki, najvi{e se i govorilo o Dodikovim izjavama. Majke, supruge, sestre… uglavnom su ogor~ene i ljute.

Poto~ari
Memorijalni centar u Poto~arima sve dokazuje

“Vidite, nikog nemam. Ni unu~eta, ni{ta. I opet `ivim. Napravili su mi ne{to ku}e. Imala sam volju da se vratim tamo kud su moja djeca hodala. Mu`a sam ukopala pro{le godine. Dva sina sam prona{la, a trebam tre}e dijete da prona|em. Dvojicu }u ukopati, jer ne mogu vi{e moju djecu ~ekati u onim vre}ama” is, pri~ala nam je Nura.

Do{la je u Tuzlu da posjeti majku koja ima 87 godina, ali i da progovori sa svojim Podrinjkama, jer je one jedine razumiju. Ina~e, u rodnim Bajramovi}ima, kako ka`e, sama sebe tje{i. Vra}amo se na po~etak pri~e, pa pitamo Nuru da nam ona poku{a komentarisati Dodikovo negiranje genocida. “Pa ja, on negira, a sve su nam

“Pa ima presuda da se u Srebrenici desio genocid. Mi znamo da se u ~itavoj Bosni desio genocid nad Bo{njacima. Ali, evo vidite kakav je sud i svi, da niko ne reaguje. Ovo nas zaista boli. Me|utim, Memorijalni centar u Poto~arima sve pokazuje. A jo{ polovina `rtava tek treba da se prona|e. Pa zar ono nije genocid, izjavila je ju~er Hajra ]ati}, predsjednica Udru`enja @ene Srebrenice?
S. KARI]

Prepreke u ostvarivanju prava invalida
Ombudsmeni za ljudska prava BiH Jasminka D`umhur i Nives Juki} prisustvovale su u Zagrebu okruglom stolu o temi “Uloga pravobranitelja u promicanju i za{titi prava osoba s invaliditetom“ . Ombudsmeni BiH su prezentirali nalaze Specijalnih izvje{taja koje je sa~inila ova institucija, u kojima je ukazano na glavne prepreke u ostvarivanju ljudskih prava osoba sa invaliditetom. Istaknuto je da u BiH nema organizovanog i sistemskog pristupa kompleksnim statusnim pitanjima invalida i da je neujedna~ena praksa u postupanjima sa invalidima zbog podijeljene nadle`nosti izme|u entiteta i kantona u BiH. Tako|er, ukazano je da je jedna od manjkavosti cijelog sistema nepostojanje okvirnog zakona i podzakonskih akta u svrhu boljeg tretmana invalida.

Epilog afere [i{i} - Dudi}

Sekretarica lagala i krala
Ukupno je, prema navodima optu`nice, uzela 2.200 maraka. Priznala je u cijelosti izvr{enje djela pred tu`iocem
Kantonalno tu`ila{tvo Zenica podiglo je optu`nicu protiv 23-godi{nje Zeni~anke Amele Dudi}, nekada{nje sekretarice Saveza demobilisanih boraca Zeni~ko-dobojskog kantona, zbog kra|e novca. Ova djevojka javnosti je poznata iz afere izazvane objavljivanjem videosnimka sa mobitela (o njegovoj autenti~nosti jo{ postoje kontradiktorne izjave) u kojem joj predsjednik Saveza Mehmed [i{i} nudi korist ukoliko mu pru`i seksualne usluge. U saop{tenju Saveza demobilisanih boraca ZDK-a, uz informaciju o podignutoj optu`nici, tvrde da je Amela Dudi} sa odre|enim brojem sau~esnika montirala slu~aj [i{i}u, a da iza toga stoji Nijaz Hod`i}, koji je poku{ao da na nezakonit na~in smijeni [i{i}a i preuzme funkciju predsjednika federalnog SDB-a. Optu`nica tereti Dudi}evu da je u junu 2009. bez odobrenja sa ra~una Saveza demobilisanih boraca u vi{e navrata podigla i prisvojila novac. Ukupno je, prema navodima optu`nice, uzela 2.200 maraka. Priznala je u cijelosti izvr{enje djela pred tu`iocem.
Mi. D.

Mehmed [i{i}

Amela je nemoralna osoba
Ta djevojka je otu|ila 2.200 KM od bud`eta ODB-a ZDK-a koji je bio namijenjen za podjelu demobilisanim borcima i 560 KM od ~lanarine
Zbog navodnog zlostavljanja u slu`bi, u vezi s bludnim radnjama djevojke koja je radila kao sekretarica u ODB-u ZDK-a, Mehmed [i{i} je bio i u 24-satnom pritvoru u zeni~koj bolnici. “Ovdje se ne radi o klasi~nompritvoru. Do{lo je do nesporazuma od federalnog MUP-a, gdje je na zahtjev Munira Kari}a, Nijaza Hod`i}a i AmeleDudi}, povremene uposlenice - volonterke bio poku{aj namje{tanja meni jedne igre. Me|utim, kada se poslije utvrdilo od tu`ila{tva, nisam dobio ni{ta napisano da se protivmenevodibilokakav postupak. Izuzev izjave koju sam dao federalnim inspektorima, ni{ta drugo nije se desilo, niti sam bio saslu{avan, niti mi je odre|en pritvor” veli [i{i}. , katetera za dijalizu,ona je iskoristila {to sam zaboravio pe~at u kancelariji i podigla pare sa ra~una. Hod`i} koji je poku{avao jo{ 2007. da do|e za predsjednika i Kari} su iskoristili Amelu. Meneniko jo{ nijenikopozvao oko toga niti sa mnom razgovarao, a vjerovatno }e njihpozvatizbognamje{taljke i monta`e” isti~e [i{i}. , Ina~e, Amela Dudi} je po~etkom pro{le godine dobila nagradu “Du{ko Kondor“ za afirmaciju gra|anske hrabrosti “zato {to je, iako svjesna rizika kojem se izla`e u patrijarhalnom bosansko-hercegova~kom dru{tvu imala snage i hrabrosti da se odupre ‘mobingu’ od negativnog autoriteta, predsjednikaUdru`enjaboracaFederacije BiH u Zenici, sa kojim je radila” .

Sutra nastavak su|enja Karad`i}u
Su|enje Radovanu Karad`i}u bit }e nastavljeno u ~etvrtaknakontrosedmi~ne zimskepauze u raduMe|unarodnogakaznenog suda za biv{u Jugoslaviju. Prvi ovogodi{njisvjedokoptu`be bit }e britanski novinar Jeremy Bowen, izvjestitelj BBC-a tokom ratnih sukoba u BiH. Prije zimske stanke, 16. decembra, na su|enju Karad`i}u svjedo~io je Almir Begi}, ~iji je otac ]amil poginuo u napadu na Markale, 5. februara 1994, i norve{ki major Thorbjorn Overgard. Begi} je tvrdio da je na snimku poslije masakra prikazana protezanogenjegovog oca, {to je Karad`i} negirao, tvrde}i da je ona podmetnuta, kao i protezu, namjestila policija. Overgard, koji je bio u promatra~kojmisijiUNa od oktobra 1994. do maja 1995. u Hrasnici, rekao je da je `rtava bilo skoro svakodnevno, me|u njima civila i djece.

On tvrdi da je podignuta optu`nica i priznanje Amele Dudi} tu`iocu, dokaz da se radi o jednoj nemoralnoj osobi. “Ta djevojka je otu|ila 2.200 KM od bud`eta ODBa ZDK-a koji je bio namijenjen za podjeludemobilisanim borcima i 560 KM od ~lanarine. U junu 2009, kada sam bio u bolnicama u Zenici i Tuzli na ugra|ivanju

10

KOMENTARI

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Je li va`no {to je Josipovi} kazao ^ovi}u?!
FOKUS

U
Pi{e: Josip VRI^KO josip.vricko@oslobodjenje.ba

Otkud najedanput tolika intimnost na relaciji Josipovi} - ^ovi}, da ovaj drugi mrtav-hladan izmi{lja {to mu je onaj prvi kazao nakon {to je razgovarao s onim tre}im - Lagumd`ijom, u ovom slu~aju?! Jedini logi~an odgovor je da je sto`ernik dobro upamtio benevolentnost zagreba~koga mu novope~enoga prijatelja prema tre}em entitetu, te se malo opustio

Hrvatskoj je po~etkom tje dna raz mjer no sve~ano obilje`ena prva godina petogodi{njeg mandata predsjednika Ive Josipo vi}a. Ne na da no, ma da u ovom slu~aju - vidjet }e ~itatelj u daljem tekstu nismo prvi po~eli, i Bosna i Hercegovina je na stanovit na~in dala obol ovom doga|aju. Naime, sto`ernik Dragan ^ovi} je iz stolnoga grada Mostara obznanio kako ga je Josipovi} nazvao odmah nakon {to je iz Pred sje dni~kih dvo ra is pratio Zlatka Lagumd`iju, te ga izvijestio da je tomu socijaldemokratskom drugu ka zao da oba HDZ-a moraju biti dio (nove) bosanskohercegova~ke vlasti. Na {i su so ci jal de mo kra ti reagirali razmjerno `urno, te, ukrat ko, obja sni li da ^ovi} - la`e; hrvatski im je predsjednik, tvrde, javio s ~arobna hrvatskoga brijega Pantov~aka da se s hadezeovskim prvakom nije ~uo jo{ od Bo`i}a. Pa, da kle, nije s njim niti mogao sastavljati bosanskohercegova~ku vlast. Koju, kako stvari stoje, ionako ni dragi Bog sastaviti ne mo`e. No, je li uop}e va`no {to je - ~ak i ako jeste - Josipo-

M

vi} govorio ^ovi}u. Zapravo, je li - i za{to - bitno {to je raz go va rao i s La gumd`ijom pro te klog vi ken da?! Va`no je sa mo zbog jedne vrlo bitne epizode iz politi~kog djelovanja {efa hrvatske dr`ave koja je ovdje, zanimljivo (i znakovi to) igno ri ra na ~ak i od SDP-a. Josipovi} je, naime, ne da vno ka zao ka ko je i tre}i entitet svakako jedno od rje{enja, a ubrzo potom je i Vesna Pusi} stala iza svo ga pred sje dni ka. A, u biti, oboje su citirali mostarskoga sto`ernika. Iz Bosne ponosne ni mukajet! A i Hrvatska je {utjela. e|utim, kada je povjesni~ar Ivo Banac za Deutsche Wel le ka zao kako Ivo Josipovi} i Boris Tadi} zauzimaju pokroviteljski odnos prema BiH po uzoru na Franju Tu|mana i Slobodana Milo{evi}a, pre ko Sa ve je osno va na prva bojna sa samo jednim zadatkom - obraniti prvog poslije Mesi}a od - objeda. Pri ~emu je - ah, kako to objasniti - Pusi}eva ostala na vjetrometini. Argument Josipovi}evih novinskih odvjetnika je zbilja stamen: To je, vele, posljednji ~ovjek koji bi dijelio Bosnu. Slije-

I

dom ~ega bismo trebali vjerovati vi{e tom dojmu, negoli svojim o~ima koje su pro~ita le ka ko je do is ta hrvat ski pred sje dnik o hrvatskom entitetu govorio, u najmanju ruku, pomirljivo. zbog ~ega je, kako je to za Oslobo|enje primijetio Banac, vrlo popularan kod her ce gbo san skih fanatika - ljudi suodgovornih za lo{ polo`aj svih gra|ana BiH. [to je, zapravo, vrlo ~udno, znali se da je prije ne{to malo vi{e od godinu kada je tek pretendi rao uspe ti se na Pan tov~ak, u Hercegovini ljutoj anatemiran kao bezbo`nik (mada, u biti, tek agnostik), pa, jasno, onda i slab Hrvat. Uostalom, ^ovi}ev je HDZ svu raspolo`ivu logistiku stavio na raspolaganje Jo si po vi}evu pro tu kan di datu, a svome zemljaku Milanu Bandi}u. Pa, otkud onda najedanput tolika intimnost na relaciji Josipovi} - ^ovi}, da ovaj drugi mrtav-hladan izmi{lja {to mu je onaj prvi kazao nakon {to je razgovarao s onim tre}im - Lagumd`ijom, u ovom slu~aju?! Jedini logi~an odgovor je da je sto`ernik dobro upamtio benevolentnost zagreba~koga mu

K

novope~enoga prijatelja prema tre}em entitetu, te se malo opustio. Jer, ako je ve} - a jeste! - Josipovi} zagazio, da ne velim ugazio u tre}i entitet - onda mu se mo`e koja i dopisati. I kad smo ve} kod (krivih) koraka, a iz ove perspektive kada, zna~i, hrvatski novinari nemu{to brane svoga predsjednika od Banca, treba podsjetiti i na Josipovi}evo go to vo na pa dno dru`enje s Miloradom Dodikom i, dakako, u takvim si tu aci ja ma ne iz bje`nim Tadi}em. Hrvatski je predsjednik, mo`da i impresioniran {to je u Banjoj Luci progla{en osobom godine, komplimentirao eresovskome vo`du kazav{i kako je ~ovjek od rije~i. ada bih htio biti cini~an, mogao bih kazati kako nam Josi po vi}, za pra vo, prijeti. Jer, Dodik je ne jedanput rekao kako }e do odcjepljenja RS-a do}i kadtad. Ne dr`i ga, valjda, Josipovi} za rije~?! I za kraj jo{ malo Banca: Dodik je dio problema, a ne dio rje{enja. Neman ni{ta protiv toga da se razgovara i sa Kimom Jong-Ilom, ali moramo znati s kim razgovaramo.

Ni{ta bez Komiteje
N
i{ta se na ovim prostorima ne doga|a slu~ajno, pa tako ni formiranje novog (osmog po redu!) udru`enja novinara zvu~nog naziva Nezavisno udru`enje novinara Republike Srpske - nije “palo s ne ba“, ni ti je re zul tat (sa mo) ne~ijeg hira i `elje da bude predsjednik ne~ega, pa makar to bila esnafska or ga ni za ci ja pro fe si je ko ja sve dublje tone u tajkunske zagrljaje i vlastitu nemo}. Da odmah budemo na~isto: Dragan Jerini} i krug oko njega apsolutno ima ju pra vo or ga ni zi ra ti se u udru`enja (gra|ana, {ta god da to zna~ilo) i kru`oke. No, ekipi okupljenoj oko Ne za vi snih no vi na, Gla sa Srpske i Radio-televizije RS-a (a znamo, da se ne la`emo, ko je stvarni gazda ovog dru{tva odabranih koje rabi i naziv mediji) dabogda da je stalo do nezavisnosti i novinara, kako su to trijumfalisti~ki stavili u naziv. Da je nakana sasvim druga~ija, pokazuje retorika sa sjednice skup{tine NUN-a: sa ovog skupa je poru~eno (a Nezavisne no vi ne su to ure dno pre ni je le na prvoj strani) kako su “novi nezavisni“ napustili Udru`enje BH novinari budu}i da je to “centralni komitet za nadgledanje medija i za{titu isklju~ivo po do bnih po ar {i ni ma je dne ma le grupe ljudi i jedne stranke“. E pa, poru~i{e Jerini} i kompanija, neka to “sarajevska klika“ ubudu}e radi bez njih, oni }e sami sebi napraviti esnafsku organizaciju, s ciljem da formiraju jedinstveno udru`enje novinara RS-a. I ne treba sumnjati da }e u tome uspjeti, jer je to (jedinstveno udru`enje) “dr`avni“ interes, a zna se ko je na ~elu “dr`ave“. Upravo onaj ko je u zadnju godinu zagrabio u (“dr`avnu“) seharu i podijelio deset miliona maraka za “razvoj medija“. To {to su ogromnu ve}inu tog novca dobili Nezavisne novine, Glas Srpske i RTRS, to, jel’de, nema veze s (ne)zavisno{}u i (ne)podobnosti, nego s kvalitetom. No, na stranu sada `elje i namjere NUN-a RS-a, mene `ivo zanima za koju to stranku “nadgleda“ Udru`enje BH novinari. Da je doba “centralnog komiteta“, lako bi mi to bilo de{ifrirati, ovako moram vagati - Stranka demokratske akcije ili Socijaldemokratska partija BiH. (Izvinjenje ostalim strankama, ipak su one marginalne u odnosu na SDA - SDP dvojac). I {to vi{e kon tam, pri sje}am se ra da udru`enja ~iji sam ~lan ve} 17. godinu, sabirem i oduzimam, nikako da “prelomim“. A onda shvatim: ne misle Jerini} i dru{tvo na (broj~ano) jednu stranu, nego na (meni je to {ega

OSVRT

Ako ve} nema{ odrednicu bo{nja~ki, hrvatski ili srpski, onda stavi makar entitetski. Ona dr`avna ne pije vode, jer previ{e podsje}a na “centralni komitet“. Ili na “Komiteju“, kako je na 14. sjednici (blagopo~inuv{eg) Saveza komunista Jugoslavije govorio nezaboravni [tefan Koro{ec

Pi{e: Fuad KOVA^EVI] fuad.kovacevic@oslobodjenje.ba

i ho}e mi ne{to ru`no biti, ali moram napisati) nacionalni blok, koji mrsi ra~une “centralnom komitetu“ pod ~ijom su oni paskom. Poruka sa banjalu~ke sjednice skup{tine NUN-a RS-a je jasna: mo`e{ biti nezavisan novinar, ali ne mo`e{ biti “neopredijeljen“. Ako ve} nema{ odre dni cu bo{ nja~ki, hrvat ski ili srpski, onda stavi makar entitetski. Ona dr`avna ne pije vode, jer previ{e podsje}a na “centralni komitet“. Ili na “Komiteju“, kako je na 14. sjednici (blagopo~inuv{eg) Saveza komunista Jugo sla vi je go vo rio ne za bo ravni [tefan Koro{ec.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

11

Na osnovu potrebe utvr|ene Odlukom Uprave Dru{tva DD BH Telecom broj: 00.1-10.1-21217-4/10 od 21.12.2010. godine, a u skladu sa ~lanom 42. Pravlinika o radu - Prilog broj 1. Organizacija rada Dioni~kog dru{tva BH Telecom, Sarajevo, v.d. direktor Regionalne Direkcije Sarajevo - Dioni~kog dru{tva BH TELECOM Sarajevo, objavljuje: za zasnivanje radnog odnosa na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sarajevo - Regionalna direkcija Sarajevo u Sektoru za prodaju i podr{ku - Telecom centar Dobrinja, za radna mjesta kako slijedi: - [alterski radnik, SSS — 2 (dva) izvr{ioca, uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Potrebna zavr{ena gimnazija, ekonomska ili odgovaraju}a srednja {kola — IV stepen i najmanje 6 ({est) mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme. - [alterski radnik — blagajnik, SSS — 2 (dva ) izv{ioca, uz probni rad od 3 (tri) mjeseca. Potrebna zavr{ena gimnazija, ekonomska ili odgovaraju}a srednja {kola — IV stepen i najmanje 6 ({est) mjeseci radnog iskustva naistim ili sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme. I. Kandidati za prijem u radni odnos moraju ispunjavati slijede}e op}e uslove: - da ima op}u zdravstvenu i psihofizi~ku sposobnost za obavljanje tra`enih poslova (izabrani kandidat }e prije zaklju~enja ugovora o radu biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ne starije od 3 (tri) mjeseca. - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine II. Pored navedenih op}ih uslova, kandidati moraju ispunjavati i slijede}e posebne uslove: - zavr{ena potrebna stru~na sprema - SSS - IV stepen - gimnazija, ekonomska ili odgovaraju}a srednja {kola. - potrebno radno iskustvo na sli~nim poslovima nakon sticanja potrebne stru~ne spreme (6 ({est) mjeseci radnog iskustva). III. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): - biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, - svjedo~anstvo o sticanju potrebne stru~ne spreme, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu na sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme. IV. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u dnevnim listovima. V. Kandidati koji su dosad aplicirali za zasnivanje radnog odnosa u Direkciju Sarajevo potrebno je da se prijave na raspisani oglas i dopune dokumentaciju. Prijave sa svim tra`enim dokumentima (obavezno navesti radno mjesto za koje se aplicira) treba dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM Sarajevo REGIONALNA DIREKCIJA SARAJEVO Sa naznakom „prijava na oglas — ne otvarati“ Ulica Zmaja od Bosne broj 88. 71000 Sarajevo Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

OGLAS

12

CRNA HRONIKA
U saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er oko podne dogodila na Aleji Bosne srebrene u naselju SarajPolje lak{e je povrije|en RamizHamzi} (42) iz Sarajeva, koji je nakonzbrinjavanja u bolniciKo{evopu{ten na ku}no lije~enje. Kako smo nezvani~no saznali, do nesre}e je do{lo prilikom sudara fiata , koji je vozio Hamzi} i d`ipa ~iroki , kojim je upravljao penzionisani general Atif Dudakovi}. Dk. O.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Lak{e povrije|en voza~ fiata

Iz ku}e ukradeni novac i zlatni nakit

Zasad nepoznati provalnik ukrao je preksino} iz ku}e u vlasni{tvu O. Z. u mjestu Ro{~evina kod Kaknja odre|enu koli~inu novca i zlatnog nakita, saop}eno je iz MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona. Pri pa dni ci MUP-a ZDK-a su obavili uvi|aj i poduzeli mjere s ciljem dokumentovanja ovog krivi~nog djela, a o doga|aju je obavije{ten i kantonalni tu`ilac.

Dosada{nji rezultati policijske akcije Kamen u BiH i Srbiji

Prona|eno 36
Danas odluka o tome za koga }e biti zatra`en pritvor • U BiH prona|eno 21 ukradeno vozilo, a u Srbiji 15 • Zaplijenjena velika koli~ina dokaznog materijala, me|u kojima i dekoderi za kra|u skupocjenih vozila
Tu`ila{tvo BiH ju~er je zavr{ilo saslu{anje vi{e od 30 uhap{enih u prekju~era{njoj policijskoj akciji kodnog imena Kamen u BiH, koja je bila usmjerena protiv pripadnika me|unarodne automafije, a za najmanje 18 oso ba }e bi ti za tra`eno odre|ivanje pritvora, potvrdio je ju~er za Oslobo|enje glasnogovornik Dr`avnog tu`ila{tva Boris Grube{i}. On je kazao da su nakon saslu{anja na slobodu pu{tene dvije osobe. Kako smo nezvani~no saznali, me|u prekju~er uhap{enim su Goran Pe~aranin (29), [emsudin Hod`i} (30), Damir Ja`i} (42) i Enis Mandal (27) iz Sarajeva, @eljko Palac iz Gruda, Ivica Karamati}, zvani Ita, iz Posu{ja, Perko Musa iz [irokog Brijega, Admir Kova~evi} iz Mostara, Bo`o Nikoli}, Sr|an Nikoli} i Josip Ra{o iz Kiseljaka. Me|u privedenima je i pripadnik GP BiH u ~ijoj smjeni su vozila prebacivana iz BiH u Srbiju. Iz Dr`avnog tu`ila{tva ju~er je saop}eno da je u akciji Ka-

ukradenih vozila
Zaplijenjeni dokazi deponovani u Tu`ila{tvo BiH Foto: Tu`ila{tvo BiH

Sadik Ahmetovi}: Veliki udarac automafiji
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} istakao je da je zajedni~ka akcija Tu`ila{tva BiH i policijskih agencija veliki udarac na organizovane kriminalne grupe koje se bave kra|om i preprodajom automobila i da je provedena s ciljem za{tite imovine gra|ana BiH. „Akcija ima me|unarodni karakter, s obzirom na to da je jedan broj automobila zavr{avao van granica BiH, ta~nije u Srbiji gdje se, tako|e, provode aktivnosti na suzbijanju organizovanih kriminalnih grupa, {to je jo{ jedan u nizu pokazatelja efikasne saradnje policijskih agencija u BiH i Srbiji“, istakao je Ahmetovi}. On je naveo da zajedni~ka akcija pripadnika MUP-a RS-a, FUP-a, MUP-a KS-a, uz podr{ku policije iz TKa, SBK-a, HNK-a i ZHK-a u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa, predstavlja jednu od najve}ih akcija policija u BiH, saop{teno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
O~ekuje se rasvjetljavanje kra|e najmanje 60 vozila

men zaplijenjena ve}a koli~ina dokaznog materijala, me|u kojom se nalaze i specijalni dekoderi za kra|e vozila. Osim ovoga, policija je na teritoriji BiH do sada prona{la 15 ukradenih i odre|eni broj vozila ~ije se porijeklo jo{ utvr|uje, dok su pripadnici MUP-a Srbije koji su, tako|e, u~estvovali u akciji, prona{li 21 vozilo koje je ukra-

deno na podru~ju na{e zemlje. U akciji su prona|eni i alati kori{teni za kra|u motornih vozila, laptopi, kao i sofisticirani kompjuterski dekoderi, kori{teni za kra|u skupocjenih vozila novije proizvodnje, oprema za krivotvorenje i prekucavanje brojeva {asija, te drugi alati i materijali kori{teni za izvr{enje krivi~nih djela.

“Prona|eni dokazni materijal potvr|uje navode da su osumnji~eni posjedovali alate za kra|u vozila koja su imala alarmne i sisteme za{tite. Prema do sada realiziranim istra`nim aktivnostima, o~ekuje se da }e ovom akcijom biti rasvijetljena kra|a najmanje 60 auto mo bi la“, sa op}eno je iz Tu`ila{tva BiH.

Udru`ena akcija Kamen najve}a je policijsko-tu`ila~ka akcija u BiH u borbi protiv automafije. U njoj je sudjelovalo nekoliko stotina pripadnika MUP-a RS-a, Federalne uprave policije, MUP-a Kantona Sarajevo, a podr{ku u radu na terenu pru`ali su im pripadnici kantonalnih MUP-ova u FBiH.
Dk. OMERAGI]

Presuda za prouzro~enje bratove smrti iz nehata

Amaru Babi}u 14 mjeseci zatvora
Op}inski sud Sarajevo osudio je ju~er Amara Babi}a iz Sarajeva na 14 mjeseci zatvora zbog prouzro~enja smrti iz nehata svog brata Merdasa Babi}a, koje je po~inio 4. avgusta pro{le godine u stanu u sarajevskom naselju ^engi}-Vila. Babi}u je presuda izre~ena nakon {to je sa Kantonalnim tu`ila{tvom Sarajevo sklopio sporazum o priznanju krivnje. Amar Babi} je svog brata Merdasa usmrtio udarcem ~akijom u stomak. Kako je navedeno u izmijenjenoj optu`nici, Babi}i su se no} prije i u ranim jutarnjim satima u vi{e navrata verbalno i fizi~ki, guranjem i me|usobnim udaranjem sukobljavali. Amar je tada dr`e}i u ruci no` – ~akiju na preklapanje njom mahao i sva|ao se sa Merdasom. Zbog stanja bitno smanjene ura~unljivosti uzrokovane dugogodi{njom upotrebom heroina, te nesvjestan da mo`e brata usmrtiti, u momentu dok se Merdas nalazio ispred njega u hodniku stana Amar mu je zadao ubod stomak, nanijev{i mu povredu desne zajedni~ke crijevne arterije. Merdas je potom od posljedica iskrvarenja, a nedugo po pri je mu u Kli ni~ki cen tar Sa ra je vo preminuo. Dk. O.
Stan u kojem je smrtno stradao Merdas Babi}

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Slavko Tasi} (84) utopio se preksino} u rijeci Rzav, nakon {to se, idu}i pragovima uskotra~ne pruge u Dobrunu, okliznuo i sa podzida visokog oko ~etiri metra pao u rijeku, javila je Srna. Tasi} je u rijeku upao dok se vra}ao sa sahrane ro|aka Miroslava Tasi}a u selu Bijela kod Vi{egrada, a ju~er ujutro su ga prona{li rodbina i prijatelji, jer se njegovo tijelo zaka~ilo za `ile drveta.

13

Starac se utopio u Rzavu

Izgorjela sportska kladionica

Spor tska kla di oni ca Millenium u Ulici hrvatskih branitelja u Vitezu, vlasni{tvo Nike Mato{evi}a, izgorjela je u no}i izme|u ponedjeljka i utorka. Po`ar je policajcima ju~er u 2.40 sati prijavila `enska osoba. Vlasnik kladionice je novinarima ispri~ao da mu je pri~injena materijalna {teta od oko 30.000 KM, te da ne sumnja ni na koga.
D. P.

Ubistvo u selu Vlaji}i kod Tesli}a

Badnjakom nasmrt
Pedeset~etvorogodi{nji Niko Mihajlovi} iz sela Vlaji}i kod Tesli}a uhap{en je u ponedjeljak, zbog sumnje da je na Badnje ve~e usmrtio nevjen~anu suprugu Vukosavu Ili} (64) sa kojom je `ivio u zajedni~kom doma}instvu. Isti dan na lokalnom groblju sahranjena je `ena koju je brutalno usmrtio.

Saobra}ajna nesre}a u Sarajevu

Ozlije|en 80-godi{njak
Tvrtko Ivezi} (80) iz Sarajeva te{ko je povrije|en u udesu koji se ju~er u 13 sati dogodio na raskrsnici ulica Juki}eva i Alipa{ina u centru Sarajeva. Ovog starca, u trenutku dok je prelazio cestu, udario je automobil BMW registarskih oznaka LEV-AY84, kojim je upravljao 32-godi{nji B. K. iz Sarajeva. Povrije|enom je pomo} pru`ena u bolnici Ko{evo, gdje su doktori ustanovili da je slomio desni kuk. D. P.

pretukao suprugu
Vukosava Ili} je preminula usljed vi{estrukih lomova rebara, napuknu}a jetre i unutra{njeg krvarenja • Niko Mihajlovi} policiji lagao da je Ili}eva pala i povrijedila se
LOMOVI REBARA: Pretpostavlja se da je te ve~eri me|u nevjen~anim supru`nicima do{lo do sva|e, tokom koje je Ili}eva udarila Mihajlovi}a, nakon ~ega ju je on po~eo tu}i badnjakom. Kada je pala na zemlju Mihajlovi} joj je, najvjerovatnije, koljenima pritisnuo rebra te je Ili}eva zadobila vi{estruke lomove rebara
Kako se nezvani~no moglo saznati, Mihajlovi} i Ili}eva su na Badnji dan bili u posjeti njegovoj majci Savki Mihajlovi}, a zlo~in se desio nave~er, kada su se vratili ku}i. Savka Mihajlovi} kasnije je ispri~ala kom{ijama da je te ve~eri njen sin bio pijan. S obzirom na to da je Ili}eva bila agresivna, pretpostavlja se da je te ve~eri me|u ne vjen~anim supru`nicima do{lo do sva|e, tokom koje je Ili}eva udarila Mihajlovi}a, nakon ~ega ju je on po~eo tu}i badnjakom. Kada je pala na zemlju Mihajlovi} joj je, najvjero va tni je ko lje ni ma pritisnuo rebra te je Ili}eva zadobila vi{estruke lomove rebara s obje strane tijela, kao i napuknu}e jetre. Preminula usljed unutra{njeg krvare nja, a Mi haj lo vi} ju je smjestio u krevet, a ujutro, na Bo`i}, pozvao policiju i prijavio da mu je nevjen~ana supruga preminula. Policijski slu`benici PS Tesli} odmah su iza{li na mjesto doga|aja i obavili uvi|aj, zajedno sa ljekarom mrtvozornikom Doma zdravlja Tesli}, koji se na osnovu vanjskog pregleda le{a nije mogao izjasniti o ta~nom uzroku smrti Ili}eve. Obdukcijom tijela otkriveno je da je preminula, pored hematoma po rukama i glavi, imala je vi{estruke lomove rebara. Mihajlovi} je na upit in spe kto ra ka ko je Ili}eva zadobila povrede odgovarao da ne zna, govore}i da je ona imala epilepsiju i da je ~esto padala, te da je, navodno, 6. januara ~uo kako je jauknula dok je bila u {tali. Dodao je da je kasnije zaspao pa nije stigao upitati za{to je Ili}eva jaukala... Nakon saslu{anja, Mihajlovi} je pu{ten na slobodu, ali je kasnije ponovo uhap{en nakon ~ega je priznao da je nasmrt pretukao Ili}evu.

Bosanska Gradi{ka

Poku{ao zapaliti d`amiju
Petar Gvozden (26) uhap{en je ju~er zbog sumnje da je poku{ao zapaliti d`amiju koja se nalazi u Partizanskoj ulici u BosanskojGradi{ci. Kako se moglo saznati, Gvozden je podmetnuo po`ar ispred zadnjih vrata d`amije, tako {to je zapalio nekoliko novina. Me|utim, vatra nije zahvatila vrata, a po`ar je policiji prijavio hod`a. D. P.

Psihi~ki bolesnici
Mihajlovi} i Vukosava Ili} su, prema rije~ima njihovih kom{ija, imali odre|enih psihi~kih problema, no, niko od njih nije znao za{to je Mihajlovi} po~inio zlo~in. Ili}eva je nakon izlaska iz psihijatrijske bolnice, gdje se izvjesno vrijeme lije~ila, u maju do{la da `ivi sa Mihajlovi}em. Prije nego {to je do{la kod Mihajlovi}a, Vukosava Ili} je `ivjela sa Simom Savi}em u susjednom selu Buleti}i. U septembru 2006. Ili}evu je nakon jedne sva|e Savi} udario d`ezvom po glavi, a ona mu je uzvratila grabljama kojim ga je udarila po glavi i usmrtila.

Mjesto zlo~ina
Kom{ije Nike Mihajlovi}a ispri~ale su da su u ponedjeljak ujutro vidjele policiju, da oko Mihajlovi}eve ku}e postavlja `utu traku na kojoj je pisalo mjesto zlo~ina, {to ih je nemalo iznenadilo. Nakon izvr{ene kriminalis ti~ke obra de, Ni ko Mi hajlovi} je zajedno sa izvje{tajem o izvr{enom krivi~nom djelu predat u nadle`nost Okru`nom tu`ila{tvu Doboj.
D. P.

Doboj

Ocu dva puta podmetnuo po`ar
Policijska stanica Doboj podnijela je Okru`nomtu`ila{tvuizvje{tajprotiv D. N. iz MalogPrnjavora kod Dobojazbog sumnje da je podmetnuo tri po`ara. On je u naseljuMaliPrnjavor11. decembra pro{legodinezapaliopomo}niobjekat, vlasni{tvo njegovog oca M. N, a 25. decembrazapalio je i drugio~evpomo}ni objekat, kao i dva stogasijenakom{ije G. N, saop{teno je iz CJB-a Doboj. perista koji su bili locirani na obli`njim zgradama. Podsjetimo, za ubistvo Nedeljka ]uluma optu`en je 27-godi{nji Jovan Jo{ilo, a Nedeljkov brat Slavi{a ]ulum (26), te Dejan Kosti} (20) i Dejan ^aji} (24) optu`eni su za poku{aj Jo{ilovog ubistva. Do pucnjave je do{lo kada je 24. aprila plavi BMW preprije~io put terencukoji je vozio Jo{ilo. U BMV-u su se nalazili Nedeljko ]ulum i Dejan Kosti}. Tokom su|enja, Kosti} i Jo{ilo dali su opre~ne tvrdnje o tome ko je prvi po~eo pucati. U ovoj pucnjavi ispaljeno je 15 metaka iz ~e{ke zbrojovke, a pet iz automatske pu{ke, koji je koristio Slavi{a ]ulum i tri iz pi{tolja CZ M-88,koji je koristio Dejan Kosti}. Balisti~ar \or|e Od`akovi} ranije je utvrdio da je metak izva|en iz glave ubijenog Nedeljka ]uluma ispaljen iz ~e{ke zbrojovke koju je koristio Jo{ilo.
D. P.

Kod pumpe Parma trend pored autoputa Banja Luka - Kla{nice

Obavljena rekonstrukcija ubistva Nedjeljka ]uluma
Kod benzinske pumpe Parma trend, pored autoputa Banja Luka - Kla{nice, na mjestu gdje je 24. aprila 2010. ubijen Nedeljko]ulum(19), ju~er je obavljenarekonstrukcija doga|aja u kojem je ovaj 19-godi{njak izgubio`ivot. Rekonstrukcija je izvedena da bi se utvrdilo {ta se zaista desilo i ko je prvi zapo~eo pucnjavu. Rekonstrukciji su prisustvovali optu`eni i svjedoci, koji su ispri~alinjihoveverzije, a policijskiinspektori su glumiliu~esnikeovogdoga|aja i kretali se na osnovu iskaza svjedoka i optu`enih, te ozna~avali mjesta gdje su prona|ene~ahure. Cijelidoga|ajposmatrali su sudskivje{tacibalisti~ar\or|eOd`akovi} i patolog@eljkoKaran, ~ijenalazeOkru`ni sud u Banjoj Luci uskoro o~ekuje. Tokom rekonstrukcije, pred pumpu su dovezena i vozila u kojima su bili akteri doga|aja. Koliko je policija posvetila pa`nju bezbjednosti, govori podatak da je cijeli ovaj doga|aj obezbje|ivalo nekoliko desetina saobra}ajnih i sudskih policajaca, specijalci Sudske policije RS-a, kao i nekoliko snaj-

Inspektori glumili aktere sukoba

14

REGION

srijeda, 12. januar 2011. godine (Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

U raljama politike

Zabraniti radikale
Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) zatra`ila je da Ustavni sud Srbije zabrani rad Srpske radikalne stranke (SRS), javlja Blic. LSV je u saop{tenju za javnost o{tro kritikovao najave radikala da }e organizovati mitinge kako bi sprije~ili “odvajanje Vojvodine od Srbije po crnogorskom modelu“. “Ri je~ je o nas tav ku te ‘du {e bri`ni~ke’ politike SRS-a zbog koje su Vojvodinu napustile desetine hiljada pripadnika hrvatske i ma|arske nacionalne zajednice“ ocjenjuje se u saop, {tenju LSV-a. Ta stranka je podsjetila da su pripadnici SRS-a na mitinzima po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka ~itali spiskove nepodobnih koje treba nasilno iseliti iz Vojvodine.

Vukovarski branitelj Tihomir Purda (42), uhi}en u Bosni i Hercegovini na temelju tjeralice srbijanskog pravosu|a koje ga tereti za ratne zlo~ine, odlu~no se protivi izru~enju Srbiji. Ovo je potvrdio odvjetnik Dra`en Zubak. Prema rije~ima odvjetnika, Purda je dovoljno traumatiziran ~injenicom da je bio zato~en u srbijanskom logoru 1991/92. te ne vjeruje da bi ga u Srbiji o~ekivalo po{teno su|enje. O slu~aju vukovarskog branitelja Purde danas bi u Zagrebu trebali razgovarati ministri pravosu|a Hrvatske i Srbije. Kako se najavljuje, na ovom sastanku }e biti srbijanski tu`itelj za ratne zlo~ine i hrvatski glavni dr`avni odvjetnik. Trenutno nitko zapravo niti ne zna za {to se Purdu to~no tereti. To bi moglo postati jasno tek kada Srbija dostavi potrebnu dokumentaciju.

Vukovar ratne 1991. godine

Branitelji
bez za{tite
O slu~aju vukovarskog branitelja Purde danas bi u Zagrebu trebali razgovarati ministri pravosu|a Hrvatske i Srbije
AKCIJA Kako se doznaje iz hrvatskih izvora, rije~ je o ratnoj akciji u Vukovaru 5. novembra 1991. kada su arkanovci i tenkovi JNA probili crtu hrvatske obrane, pa su branitelji Vukovara, me|u kojima je bio i Purda, uzvratili. Akcija se dogodila 13 dana uo~i slamanja obrane grada koji je pao u ruke agresora 18. novembra 1991
znao preko svojih “privatnih ve za“. Ogor~en je da na dle`na tijela u Hrvatskoj braniteljima nisu proslijedila informaciju iz 2007. da su na srbijanskim tjeralicama, o tome da su “progonjene zvijeri“, kako je rekao. Bilo bi u suprotnosti s Ustavom RH da je Ministarstvo unutarnjih poslova reagiralo na tjeralicu iz 2007. jer po ustavnim odredbama ionako ne bi mogli izru~iti hrvatskog dr`avljanina, objavili su iz MUP-a RH. Purdu nisu morali obavijestiti da je na tjeralici, ka`u iz policije, pozivaju}i se na zakonske propise. Ljudi su ogor~eni i frustrirani. Pitaju se tko je sljede}i, koliko uop}e ima srbijanskih popisa, tjeralica, tko ih sastavlja i na osnovu ~ega. “Nastali su prilikom ispitivanja u logorima na teritoriju Srbije, a mora se znati da su ta ispitivanja provedena svakako samo ne zakonito“, izjavio je za HTV savjetnik predsjednika RH za braniteljska pitanja Predrag Fred Mati}. Nakon srpske okupacije Vukovara u logore na teritoriju Srbije deportirano je oko 20.000 Vukovaraca i 5.000 ljudi iz Iloka. Svi mu{karci s tog podru~ja, najmla|i je imao 14, a najstariji ne{to vi{e od 90 godina, zavr{ili su u logorima u Srbiji. Me|u njima bilo je i 2 posto `ena te oko 7.000 branitelja. Dosad su prikupljeni dokazi o postojanju 5 logora na teritoriju Srbije 1991/92: Staji}evo (3 km od Zrenjanina), Begejci (oko 10 km od Zrenjanina), Sremska Mitrovica, Ni{ i Beograd, a o ovim logorima svjedo~e pre`ivjeli hrvatski logora{i koji su ondje bili zato~eni. Tako|er, svjedo~e kako su ih u logorima tukli, zlostavljali i ispitivali tko je sudjelovao u akcijama u kojima je srpska strana imala poginule ili tko je uni{tavao tenkove JNA itd. Nakon torture logora{i su morali potpisivati iskaze.

Istraga
Srbijansko Tu`iteljstvo za ratne zlo~ine potvrdilo je ka ko se is tra`uje slu~aj hrvatskog dr`avljanina Tihomira Purde, uhi}enog u BiH, no ne navode za{to ga se optu`uje. Naga|a se da Purdu srbijanski tu`itelji terete za navodno namjerno ubijanje i nehumano postupanje s ranjenicima i bolesnicima. Prema neslu`benim izvorima, srbijanski istra`itelji sumnjaju da je Purda u novembru 1991. u Borovo Naselju pucao na ranjenike i ubio najmanje dva vojnika JNA. Kako je objavljeno iz beogradskog Tu`iteljstva za ratne zlo~ine, slu~aj je preuzet iz skupine vojnih predmeta s po~etka 90-ih od ta da{ njeg Voj nog su da u Beogradu, koji vi{e ne postoji, a nakon prve revizije smatra se da ima dovoljno osnovane sumnje da je Purda po~inio ratni zlo~in. Kako se doznaje iz hrvatskih izvora, rije~ je o ratnoj akciji u Vukovaru 5. novembra 1991. kada su arkanovci i tenkovi JNA probili crtu hrvatske obrane, pa su branitelji Vukovara, me|u kojima je bio i Purda, uzvratili. Borovo Naselje je predgra|e Vukovara, a akcija se dogodila 13 dana uo~i slamanja obrane grada koji je pao u ruke agresora 18. novembra 1991. Za tada{njim zapovjednikom ove akcije, vukovarskim braniteljem Petrom Janji}em Tromblonom Srbija je tako|er raspisala me|unarodnu tjeralicu zbog navodnih ratnih zlo~ina. Za razliku od uhi}enog Purde, Janji} je znao da je za njim raspisana tjeralica iz Srbije. Za lokalne medije izjavio je kako je ovu informaciju sa-

Biv{i ministri primaju plate
Ministri, koji se nakon rekonstrukcije Vlade Crne Gore i izbora Igora Luk{i}a za premijera nisu ponovo na{li u izvr{noj vlasti, imaju zakonsko pravo na platu {est mjeseci od dana prestanka funkcije, javlja Srna. Prema Zakonu o zaradama i drugim primanjima poslanika i funkcionera, predvi|eno je da ministar, po prestanku funkcije, ostvaruje zaradu koju je primio u posljednjem mjesecu pod uslovom da se ne mo`e vratiti u privredno dru{tvo, ustanovu, odnosno organizaciju u kojoj je privremeno prestao da radi. Ovo pravo biv{i ministri mogu da ostvaruju pola godine od prestanka funkcije, a izuzetno, jo{ {est mjeseci, ako u tom periodu sti~u pravo na penziju. Biv{i ministri ovo pravo ostvaruju na osnovu li~nog zahtjeva koji se podnosi najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije.

Protivno konvencijama
Pravnici tvrde da je ovakvo ispitivanje protivno konvencijama i da se ratne zarobljenike mo`e pitati samo nekoliko pitanja: za ime, jedinicu i ~in. Uhi}eni Tomislav Purda bio je zato~en u Staji}evu i Begejcima, gdje je deportiran nakon zarobljavanja. Uhi}en je pro{le srijede na grani~nom prijelazu u Ora{ju, kada je kao suputnik u automobilu poku{ao u}i u BiH. Trenutno je u zatvoru u Zenici, gdje ~eka da iz Beograda stigne slu`beni zahtjev da ga se izru~i Srbiji. Ve}ina udruga hrvatskih branitelja smatra da vlasti ne ~ine dovoljno u njihovoj za{titi.
Jadranka DIZDAR

Tro{kovi `ivota
Tro{kovi `ivota u Makedoniji u decembru 2010. godine bili su tri posto vi{i nego u istom mjesecu 2009. godine, pokazuju podaci makedonskog Dr`avnog zavoda za statistiku, prenosi Onasa. U decembru pro{le godine u odnosu na novembar cijene roba i usluga za li~nu potro{nju vi{e su za 0,7 posto. U prethodnom mjesecu, na mjese~nom nivou, zabilje`en je porast cijena u grupama transport za 1,8 posto, hrana i bezalkoholna pi}a za 1,2 posto, dok su tro{kovi odr`avanja doma}instva vi{i za 0,4 posto. Voda, struja i gas poskupili su u odnosu na novembar za 0,2 posto, navodi statistika.

Kosorka razgovarala sa Tadi}em
Premijerka Jadranka Kosor razgovarala je telefonom s predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em o rje{avanju slu~aja vukovarskog branitelja Purde. Zaklju~ili su kako razgovore o ovom slu~aju i svim ostalim pitanjima trebaju nastaviti ministri pravosu|a dviju zemalja. Koliko je poznato, predsjednik dr`ave Ivo Josipovi} nije telefonirao Tadi}u, ali je javno prozvao Dr`avno odvjetni{tvo i MUP RH {to nisu provjerili navode vezane za tjeralicu. Zbog uhi}enja branitelja iz Vukovara, uzavrela je hrvatska politi~ka scena.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION
Hrvatska

15

Ameri~ka TV stanica o najva`nijim utakmicama svih vremena

ME^ DINAMA I ZVEZDE 1990. promijenio je svijet
Jugoslavija je ve} bila na izdisaju i samo se ~ekalo kada }e sve eksplodirati, kada je Crvena zvezda gostovala Dinamu na Maksimiru
meri~ka TV stanica CNN objavila je na svom sajtu tekst o pet fudbalskih utakmica koje su promijenile tok istorije. Jedna od njih je i ona u Zagrebu koju su 1990. odigrali Dinamo i Crvena zvezda. CNN je, analiziraju}i politi~ko-istorijski uticaj koji su izvr{ile neke utakmice, u svoj Top 5 uvrstio i me~ sa Maksimira, nagla{avaju}i napad Zvonimira Bobana na jednog policajca, {to je, pi{u Amerikanci, bio posljednji signal da se sprema gra|anski rat. “Jugoslavija je ve} bila na izdisaju i samo se ~ekalo kada }e sve eksplodirati, kada je Crvena zvezda gostovala Dinamu na Maksimiru. Partije koje su se zalagale za nezavisnost pobijedile su na izborima u Hrvatskoj, ali su doga|aji od 13. maja 1990. bili zapravo uvod u najkrvaviji sukob u Evropi jo{ od poraza nacista 1945. godine. Budu}a zvijezda Milana Zvonimir Boban udario je tokom me~a jednog policajca koji je prije toga napao navija~a Dinama. Zatim je uslijedio veliki sukob izme|u zagreba~kih Bed Blu Bojsa i beogradskih Delija koje je predvodio Arkan. Zvonimir Boban naglasio je nekoliko godina kasnije da se na terenu osje}ao kao da radi istorijsku stvar za svoju zemlju, prenosi Blic online. “Nalazio sam se na terenu spreman da rizikujem svoj `ivot, karijeru i sve {to bi kasnija slava mogla da donese zbog jednog jedinog ideala - nezavisnosti Hrvatske“ go, vorio je Boban. Neven An|eli}, autor knjige “Bosna i Hercegovina: Kraj naslje|a“ rekao je da je , to bio najva`niji me~ u istoriji Jugoslavije. “Imao je politi~ke implikacije i bio je jasan predznak nasilja i rata“ istakao je , An|eli}. Ispred stadiona Maksimir i danas stoji statua grupe vojnika uz natpis: “Za navija~e kluba koji su 13. maja 1990. godine zapo~eli rat protiv Srbije.”

A

Tre}a `rtva
svinjske gripe
U Klinici za infektivne bolesti ‘’Fran Mihaljevi}’’ u Zagrebu je umrla jo{ jedna osoba od posljedica gripe, javlja Dnevnik.hr. Rije~ je o 46-godi{njem mu{karcu koji je bolovao od hroni~ne bolesti. Dosad je tako od gripe umrlo troje ljudi. Na intenzivnoj skrbi u Klinici za infektivne bolesti ‘’Fran Mihaljevi}’’ trenuta~no je ~etvero oboljelih s upalom plu}a kao posljedicom gripe, od kojih su dvije bolesnice priklju~ene na respirator. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je dosad klini~ki potvr|eno 376 slu~ajeva gripe, a s terena su stigli podatci o 500-njak oboljelih, iako je stvarni broj znatno ve}i, ka`e je epidemiolog dr. Bernard Kai}. Jedan kriti~an slu~aj zabilje`en je u Splitu kod 43-godi{njeg mu{karca. „On boluje od obostrane upale plu}a. Razbolio se jo{ prije {est, sedam dana i javio se svom lije~niku koji ga je poslao u Kliniku za infektologiju. Sada se nalazi na intenzivnoj u splitskom KBC-u“, rekla je za Dnevnik.hr dr. Zorana Kli{mani}, voditeljica Epidemiolo{kog odjela Zavoda za javno zdravstvo. Kli{mani} je dodala da je mu{karac u te{kom stanju. Broj oboljelih i dalje raste pa se vrhunac epidemije o~ekuje za nekoliko sedmica.

Dinamo -Zvezda: Tu~a navija~a

Preostale ~etiri
CNN je u ostalih pet najva`nijih utakmica svrstao slijede}e: 2. Sekretarijat - Predsjedni{tvo Engleske fudbalske asocijacije (1864) Prva zvani~na fudbalska utakmica prema dokumentima FA 3. Zapadna Njema~ka - Ma|arska (1954) Finale Mondijala u kojem niko nije davao {ansu Nijemcima, ali su oni na kraju pobijedili 3:2. 4. Rend`ers - Baks (1966) U vrijeme aparthejda, Nelson Mandela i Jakob Zuma pokrenuli su na ju`noafri~kom ostrvu Roben sa ostalim zatvorenicima fudbalsku ligu, a te godine su odigrali me~ protiv Rend`ersa. 5. Irak - Saudijska Arabija (2007) Nikada ira~ki narod nije bio toliko ujedinjen kao te godine kada su u finalu Azijskih igara pobijedili Saudijsku Arabiju sa 1:0.

16

SVIJET

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

Ameri~ki potpredsjednik Joe Biden

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 15.2.2011. godine u 14.30 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje LANE DELJKI] na temu: “JEDNAKOST STRANAKA U KRIVI^NOM PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE U KONTEKSTU EVROPSKIH STANDARDA” Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 14.2.2011. godine u 13 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje LEJLE HAIRLAHOVI] na temu: “JEZI^KA POLITIKA EVROPSKE UNIJE: PREDNOSTI I RIZICI ZAJEDNI^KOG JEZIKA UNIJE ” Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

Biden: Nemamo namjeru da vladamo Afganistanom

SAD spremne ostati u
Afganistanu i nakon 2014.
Ne}emo oti}i ako vi ne `elite da odemo 2014, izjavio je Biden na konferenciji za {tampu s predsjednikom Hamidom Karzaijem u Kabulu
SAD su spremne ostati u Afganistanu i poslije 2014. godine ako Kabul to zatra`i, izjavio je u utorak ameri~ki potpredsjednik Joe Biden u iznenadnoj posjeti ovoj zemlji, javlja Fena. Washington i njegove saveznice u NATO-u, koji broje oko 140.000 vojnika u Afganistanu, dogovorili su se pro{le godine da }e odgovornost za sigurnost cijele zemlje povjeriti afganistanskim snagama do kraja 2014. “Ne}emo oti}i ako vi ne `elite da odemo 2014. godine“ izjavio , je Biden na konferenciji za {tampu s predsjednikom Hamidom Karzaijem, poslije razgovora u predsjedni~koj pala~i u Kabulu.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 15.2.2011. godine u 11 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje LEJLE KABLAR - SARAJLI] na temu: “REFORMA PRAVOSU\A U BIH U KONTEKSTU USLOVA ZA PRISTUPANJE EVROPSKOJ UNIJI ” Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

POJA^ANJE Washington, koji razmi{lja da po~ne povla~enje svojih vojnika od polovine 2011, saop}io je 6. januara da }e poslati jo{ 1.400 marinaca na jug zemlje da “u~vrste napredak ostvaren tokom nedavnih ofanziva na jugu“
“Nemamo namjeru da vladamo Afganistanom ili da sami izgradimo naciju“ jer “to je , odgovornost afganistanskog

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 14.2.2011. godine u 14.30 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje MAJE RIBAR - [ARKINOVI] na temu: “LOBIRANJE U EVROPSKOJ UNIJI: MOGU]NOSTI I IZAZOVI ZA BIH ” Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

naroda“, dodao je ameri~ki potpredsjednik. Washington, koji razmi{lja da po~ne povla~enje svojih vojnika od polovine 2011. godine, saop}io je 6. januara da }e poslati jo{ 1.400 marinaca na jug zemlje da “u~vrste napredak ostvaren tokom nedavnih ofanziva na jugu“, upori{tu talibanskih vojnika. Biden i Karzai su razgovarali sat i 45 minuta u ~etiri oka. “Razgovarali smo o procesu tranzicije u 2014. i na koji na~in da joj pristupimo“ izjavio je Kar, zai na konferenciji za {tampu. Novinarima nije bilo dozvoljeno da postavljaju pitanja, zvani~no zbog potpredsjednikovog rasporeda.

Zbog skandala sa pedofilijom

Crkvu napustilo gotovo

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

90.000 Austrijanaca
U martu je u Austriji otkriven niz seksualnih zlostavljanja koja su po~inili redovnici nad djecom u katoli~kim ustanovama
Rekordan broj Austrijanaca okrenuo je le|a Katoli~koj crkvi pro{le godine zbog skandala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem u vjerskim ustanovama, prema zvani~nim podacima objavljanim u utorak, javlja Fena. Crkva je izgubila 87.393 vjernika u 2010, {to je za 64 posto vi{e u pore|enju s 2009. i najve}i broj od 1945. godine, javila je austrijska katoli~ka agencija na osnovu statisti~kih podataka iz biskupija, prenosi AFP. U martu je u Austriji otkriven niz seksualnih zlostavljanja koja su po~inili redovnici nad djecom u katoli~kim ustanovama. Krajem decembra 2010. godine, zemlja je brojala oko 5,45 miliona katolika od ukupno 8,4 miliona stanovnika. Svaki odlazak iz Crkve je “bolan“ reagirao je be~ki , nadbiskup Christoph Schoenborn u saop}enju. Odlasci iz Crkve su djelimi~no vezani za skandale, priznao je on, iako su uzroci dublji i povezani su s razvojem dru{tva, naveo je u saop}enju. Op}enito se privr`enost institucijama smanjila“ u , {ta spadaju i politi~ke stranke, naglasio je.

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 15.2.2011. godine u 12.30 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidata FAJI] MIRSADA na temu: “EVROPSKE INTEGRACIJE U OBRAZOVNIM SISTEMIMA: BIH I ZEMLJE ^LANICE EU” Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-11-000 015 U Gora`du, 11. 1. 2011. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN11-000 015, po zahtjevu Zuko Ha{ima, sin Ismeta, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 2543/03 K.O. Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 1969/5 zv. Naselje 1. maj, ku}a i zgrada 34 m2 i dvori{te 02 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnine upisa-

ne u P.L. 2543/03 K.O. Gora`de I je Zuko Ha{im, sin Ismeta sa 1/1 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

Be~ki nadbiskup Christoph Schoenborn: Svaki odlazak iz Crkve je bolan

Za Crkvu, koja je djelimi~no financirana doprinosima vjernika, to zna~i znatan nedostatak novca. Austrijska episkopska konferencija tra`i od vjernika da godi{nje uplate od 0,1 do 1,1 posto svojih prihoda Crkvi, prema bra~nom stanju i broju djece, {to predstavlja oko 350 miliona eura godi{nje.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Sud u Phoenixu odredio

Pritvor bez kaucije
osumnji~enom za pokolj
U istrazi je utvr|eno da je Loughner u oktobru 2010, zbog psihoti~nih ispada na predavanjima i odbijanja da prihvati psihijatrijsko lije~enje, izba~en s lokalnog koled`a, a u novembru je legalno kupio poluautomatski pi{tolj
Sud u Phoenixu u ponedjeljak je odredio pritvor bez prava na kauciju osumnji~enom za pokolj na skupu bira~a u Tusconu, u ameri~koj saveznoj dr`avi Arizoni, u kojemu je u subotu {estosobaubijeno, a 14 ranjeno, uklju~uju}i i kongresnicuGabrielle Giffords, prenosi Onasa. Optu`eni napada~, 22-godi{nji Jared Lee Loughner iz Tucsona, u sudnicu je doveden u narand`astomzatvoreni~kom odijelu, s lisicama na rukama i nogama, obrijaneglave, s posjekotinom na lijevoj arkadi.

VIJESTI

Mo}ni politi~ar u zatvoru zbog pranja novca
Biv{i ~elnik ve}ine u predstavni~kom domu ameri~kog kongresa republikanac Tom DeLay osu|en je na tri godine zatvora zbog uloge u pranju novca u kampanji za izbore u Teksasu 2002. godine, javlja Fena. DeLay (63), nekada jedan od najmo}nijih politi~ara u Washingtonu, u novembru je progla{en krivim za ilegalno prebacivanje 190.000 dolara korporativnog novca preko republikanskog nacionalnog odbora, kako bi pomogao izbor republikanaca u zakonodavna tijela Teksasa na izborima 2002. Prema teksa{kim zakonima, DeLay je mogao biti osu|en na kaznu do`ivotnog zatvora za pranje novca i optu`bu za urotu.

Oprezni optimizam
“Razroga~io je o~i ugledav{i novinare i ostale koji su ~ekali da ga vide, a potom kao da se skamenio. Kratko je odgovarao na sudijina pitanja“ , izvijestio je iz Phoenixa ameri~ki javni radio NPR. FBI je objavio njegovu fotografiju u zatvoreni~kom odijelu s osmijehom na licu, kojom su ameri~ke TV stanice zamijenile raniju mutnu fotografiju mladi}a bujne, kovr~ave kose. Na saslu{anju koje je trajalo 15 minuta Loughneru je odre|en pritvor bez prava na pu{tanje uz kauciju. On se nije izja{njavao o krivnji ve} su mu pro~itane optu`be, a sudac ga je pitao da li ih razumije, na {to je on odgovarao potvrdno. kandal s dioksinom u `ivotnim namirnicama u Njema~koj i dalje se {iri, a nadle`ne vlasti utvrdile su ju~e da je, osim jaja i `ivinskog mesa, i svinjsko meso s jedne farme u saveznoj pokrajini Donja Saksonija zaga|eno ovom izuzetno {tetnom supstancom, javlja Srna. “Po~etkom ove sedmice kao preventivna mjera, nakon {to je izbio skandal oko kontaminiranihjaja, ura|eni su testovi na jednoj farmi svinja u njema~koj saveznoj pokrajini Donja Saksonija“ izjavio je portparol mi, nistarstva poljoprivrede.
[est osoba ubijeno, a 14 ranjeno, uklju~uju}i i kongresnicu Gabrielle Giffords

Tereti ga se u jednoj ta~ki za poku{aj ubistva s umi{ljajem ~lana kongresa, u dvije ta~ke za ubistvo i u dvije ta~ke za poku{aj ubojstva. Rije~ je o saveznoj optu`nici u kojoj ga se tereti za ubistvaa i ranjavanje saveznih du`nosnika, a pred dr`avnim sudom Arizone bi}e podignute optu`be za ostale `rtve napada. Dodijeljena mu je odbrana po slu`benoj du`nosti, advokatica iz San Diega u Kaliforniji Judy Clarke, koja je ve} vodila poznate predmete, uklju~uju}i odbranu Unabombera Teda Kaczynskog i odbranu bomba{a iz olimpijskog parka u Atlanti Erica Rudolpha.

Lokalni advokati po slu`benoj du`nosti odbili su prihvatiti predmet, jer je me|u ubijenima savezni sudac John Roll. O~ekuje se da }e poslije u postupku, odbrana zbog istog razloga zatra`iti izuze}e svih sudaca u Arizoni.

Minuta {utnje
Na konferenciji za novinarelije~nici s odjela neurohirugije, Sveu~ili{nog medicinskog centra u Tucsonu, objavili su da je kongresnica Giffords koja je ranjena u glavu i dalje kriti~no. Mozak joj je i dalje ote~en, ali se pritisak nije pove}ao, kazali su dr. Michael Lemole i dr. Peter Rhee, izraziv{i oprezni optimi-

zam da }e Gifford pre`ivjeti. Amerikanci su u ponedjeljak minutom {utnje i sa zastavama na pola koplja odali po~ast `rtvama pokolja u Tucsonu, koji je potaknuo nacionalnu raspravu o ulozi zapaljive politi~ke retorike u poticanju nasilja, te o potrebi stro`ije provjere psihi~ke stabilnosti osoba koje kupuju oru`je. U istrazi je utvr|eno da je Loughner u oktobru 2010, zbog psihoti~nih ispada na predavanjima i odbijanja da prihvati psihijatrijsko lije~enje, izba~en s lokalnog koled`a, a u novembru je legalno kupio poluautomatski pi{tolj glock 19 kalibra 9 mm kojim je izvr{io pokolj.

Grani~ari ubili pet ljudi
Sjevernokorejski grani~ari ubili su pet i ranili dvije osobe koje su poku{ale da prebjegnu iz te komunisti~ke dr`ave u Kinu, javili su ju`nokorejski mediji. Ju`nokorejski dnevnik ^osun Ilbo pi{e da sjevernokorejski grani~ari nikada ranije nisu pucali na bjegunce kada pre|u kinesku granicu i ocjenjuje da je mogu}e da je vojska dobila nove instrukcije za rje{avanje ovog pitanja. List je prenio izjavu izvora iz mjesta ^angbaj u provinciji \ilin koji je rekao da je sedam osoba napustilo Hjesan u provinciji Janggang i da su pre{li preko zale|ene rijeke Jalu i u{li na kinesku stranu granice 14. decembra. Isti izvor je rekao da su grani~ari gonili bjegunce i da su ranjene vratili u Sjevernu Koreju.

S

Skandal s dioksinom u Njema~koj

Kancerogena materija

i u svinjskom mesu
Njema~ke vlasti najavile su da }e detaljno biti preispitan i izmijenjen sistem kontrole proizvodnje i prodaje sto~ne hrane
Pretpostavlja se da je dioksin u meso dospio iz sto~ne hrane u kojoj su bile pomije{ane zaga|ene industrijske masti koje je proteklihmjeseciisporu~uvala firma “Harles i Jen~“ . Na toj farmi su obavljenaispitivanja jer je kupila sto~nu hranu od njema~ke firme “Harles i Jen~“ a uzorci te masno}e su , sadr`ali vi{e od 70 puta vi{e dioksina od dozvoljenekoli~ine. Skandal sa dioksinom je izbio pro{le sedmice, kada su njema~ki istra`itelji otkrili u jajima i izvesnim koli~inama `ivinskog mesa prekomjerne koli~ine te materije, koja izaziva kancer. Vlasti pretpostavljaju da je ova firma isporu~ila raprete`no u Donjoj Saksoniji, zbog zaga|enosti sto~ne hrane dioksinom, zatvoreno330 farmi na kojima se gaje svinje, }urke i koke nosilje.

Kina: Probni let nevidljivog aviona
Kina je izvr{ila prvi probni let prototipa svog borbenog aviona stelt, naveo je jedan od vode}ih stru~njaka za kinesku vojsku, prenosi Onasa. Kineski avion J-20 letio je petnaestak minuta iznad aerodroma u ^engduu, na jugozapadu Kine, na kojem je pro{le nedjelje primije}en prilikom testiranja na pisti. Proba ovog aviona niskog radarskog odraza, zbog ~ega se zove jo{ i nevidljivi avion, podudara se vremenski sa drugim danom posjete Kini ameri~kog ministra odbrane Roberta Gejtsa. ^eng i drugi analiti~ari ocjenjuju da ta podudarnost pokazuje da Kina `eli da poka`e SAD-u i drugim zemljama da odgovara pozitivno na njihove pozive da bude transparentnija oko modernizacije svoje vojske i svojih daljih namjera u oblasti odbrane.

O{trije kazne
Pro{le sedmice je bilo vi{e od 4.000 farmi ~iji proizvodi nisu smjeli da idu u prodajnu mre`u. Njema~kevlastinajavile su da }e detaljnobitipreispitan i izmijenjen sistem kontrole proizvodnje i prodaje sto~ne hrane, kao i da }e biti uvedene o{trije kazne za one koji su odgovorni za prisustvo supstanci u `ivotnim namirnicama koje su {tetne po ljudsko zdravlje.

Sto~na hrana
On je dodao da je za sada utvr|ena izrazito uve}ana vrijednosti dioksina u mesu koje je proizvedeno samo na jednoj farmi, ali se ne isklju~uje mogu}nost da }e nepovoljne rezultate dati i testovi na drugim farmama. Ministar poljoprivrede te nema~ke pokrajine Gert Hahne izjavio je da je dioksin otkriven na farmi u okrugu Verden.

zli~itim kupcima oko 3.000 tona dioksinom zaga|enih industrijskih masti dobijenih u proizvodnji bio-dizela koje su potom pomije{ane sa do 150.000 tona sto~ne hrane. Trenutno je u Njema~koj,

18

OGLASI

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Op}inski sud u Biha}u Zemlji{noknji`ni ured Broj: 017-0-DN-10-002170 Biha}, 6. 1. 2011. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH (Slu`bene novine Federacije broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Biha}u

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu podnosioca zahtjeva Alagi} Nihada, sina Osmana, iz Biha}a, Kamenica br. 40, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovnom listu broj 384 katastarske op}ine Kralje ozna~ene sa: - k.~. br. 2560 “Barani“ ku}a i zgrada povr{ine 75 m2 i dvori{te povr{ine 308 m2 - k.~. br. 2561/1 “Barani“ njiva 3. klase povr{ine 248 m2 i - k.~. br. 2563 “Barani“ njiva 3. klase povr{ine 694 m2 Kao posjednici navedenih nekretnina ozna~eni su Alagi} Nihad, sin Osmana, i Hu{i} Red`o, sin Hasana, sa po 1/2 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Sifa Omerad`i}

Broj: 01-14/11 Datum: 11.1.2011. g. 7. safer 1432. h.g. Na osnovu odluke Upravnog/[kolskog odbora i Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a broj:05-02-40-11/11. od 7.1.2011. godine Kara|oz-begova medresa u Mostaru raspisuje za popunu upra`njenih radnih mjesta za sljede}e nastavne predmete I - na odre|eno radno vrijeme - do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva (najdulje do 15.7.2011. godine) 1. Profesor bosanskog jezika i knji`evnosti ....................................................1 izvr{ilac (8 ~asova) II - na odre|eno radno vrijeme — najdulje do 15.7.2011. godine: 1. profesor filozofije ........................................................................................1 izvr{ilac (4 ~asa) 1. profesor logike ............................................................................................1 izvr{ilac (1 ~as) III - na odre|eno radno vrijeme — do povratka zaposlenika sa funkcije (najdulje 15.7.2011) 1. profesor sociologije......................................................................................1 izvr{ilac (4 ~asa) Uz prijavu sa kra}om biografijom prilo`iti sljede}a dokumenta: - Diplomu o zavr{enom fakultetu, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Uvjerenje o neka`njavanju. Napomena: Pored zakonom predvi|enih uslova, kandidati trebaju ispunjavati i posebne uslove predvi|ene Pravilima Kara|oz-begove medrese kojima se tra`i da se nastavnik pona{a i `ivi u skladu sa temeljnim islamskim vrijednostima. Prednost u prijemu imaju kandidati koji su ranije bili anga`irani u ovoj i sli~nim {kolama na ovim radnim mjestima. Strogo }e se voditi ra~una o ~lanu 8. Kolektivnog ugovora za oblast srednjo{kolskog odgoja i obrazovanja HNK. Konkurs ostaje otvoren (osam) 8 dana od dana objavljivanja u listu „Oslobo|enje“. Sa svim kandidatima bit }e obavljen razgovor 21. januara 2011. godine u prostorijama Medrese (Stari most) sa po~etkom u 9 sati. Prijave na konkurs sa navedenim dokumentima slati u zatvorenim kovertama sa naznakom „Prijava na konkurs“ na adresu: Kara|oz-begova medresa, M. Tita 162, 88000 Mostar. Direktor: [efko Tinjak, profesor
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini — Kara|oz-begova medresa Adresa: 88000 Mostar, M.Tita 162; Bosna i Hecegovina, tel: 550-920, Tel-fax 0038736 550 921, e-mail kbmedresa@bih.net.ba

KONKURS

Op}inski sud u Biha}u Zemlji{noknji`ni ured Broj: 017-0-DN-10-002268 Biha}, 6. 1. 2011. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH (Slu`bene novine Federacije broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Biha}u

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu podnosioca zahtjeva Dupanovi} Edina, sina Mujage, iz Biha}a, Jablanska bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovnom listu broj 848 katastarske op}ine Lohovo ozna~ene sa: - k.~. br. 320/1 “To~ak“ njiva 3. klase povr{ine 2.618 m2 i - k.~. br. 320/2 “To~ak“ njiva 3. klase povr{ine 2.000 m2 Kao posjednici navedenih nekretnina ozna~eni su Dupanovi} Edin, sin Mujage, i Dupanovi} D`evad, sin Mujage, sa po 1/2 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Sifa Omerad`i}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A BROJ: MAL - 25157/05 Sarajevo, 14. 12. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Sandra Stare, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enih 1. BA[I] HATE iz Bosanske Krupe, ulica Branilaca grada broj 10, 2. GOLUBOVI] ZUHDIJE iz Bosanskog Petrovca, ulica Skendera Kulenovi}a broj 2 i 3. TREJI] ADISA iz Biha}a, ulica Irfana Ljubijanki}a broj 145, radi duga, v.s.p. 2.479,98 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a, objavljuje:

Na osnovu odluke broj: 103-02-12/2010 od 1.12.2010. godine, Upravni odbor JU KSIRC-a Had`i}i raspisuje

K O NK URS
za izbor i imenovanje direktora JU „KSIRC“ Had`i}i 1. direktor JU ''KSIRC'' Had`i}i ........................................................................1 izvr{ilac Pored op}ih uslova konkursa: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (prilo`iti: uvjerenje o dr`avljanstvu), - da je stariji od 18 godina (prilo`iti: ovjerenu kopiju LK ili izvod iz mati~ne knjige ro|enih) - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (prilo`iti: izjavu, potpisanu i ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa) - da se na njega ne odnosi ~lan IX. ta~ka 1. Ustava BiH - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (prilo`iti: izjavu, potpisanu i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa) - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (prilo`iti: izjavu potpisanu i ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa) - da nije ~lan organa zakonodavstva, izvr{ne ili sudske vlasti ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (prilo`iti: izjavu, potpisanu i ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa) - da nema privatni finansijski interes u instituciji u kojoj se kandiduje (prilo`iti: izjavu, potpisanu i ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa) - da se protiv lica ne vodi krvi~ni postupak, odnosno da nije osu|ivan za krivi~no djelo za koje po zakonu predstavlje smetnju za izbor i imenovanje na mjesto direktora JU (prilo`iti: uvjerenje suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od tri mjeseca) - da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti institucije u kojoj se kandiduje (prilo`iti: izjavu, potpisanu i ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa) - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja (prilo`iti: izvod iz mati~ne knjige ro|enih) kandidati trebaju ispunjavati i posebne uslove konkursa i to: - da ima visoku stru~nu spremu VSS (prilo`iti: ovjerenu kopiju diplome) - da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u struci, od ~ega najmanje 3 (tri) godine na rukovodnim radnim mjestima (prilo`iti: potvrdu, preporuku ili uvjerenje prethodnog poslodavca ili nadle`ne institucije) Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni prilo`iti kra}u biografiju i druge dokaze o ispunjavanju tra`enih uslova (op}ih i posebnih). Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Dokumentacija se vra}a samo na li~ni zahtjev. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: JU „KSIRC“ Had`i}i, An|elka La`eti}a bb, 71240 Had`i}i sa naznakom „Za konkurs“. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Predsjednica Upravnog odbora

OGLAS
Poziva se drugotu`eni GOLUBOVI] ZUHDIJA iz Bosanskog Petrovca, ulica Skendera Kulenovi}a broj 2, na ro~i{te za glavnu raspravu koja }e se kod ovog suda odr`ati dana UTORAK 22. 3. 2011. godine u 10 sati, soba br. 7/pr. Ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje (~l. 97. st. 3. ZPP-a). Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 97. st. 4. ZPP-a). Napomena: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. STRU^NI SARADNIK Sandra Stare, s.r.

UNIVERZITET U TUZLI raspisuje

KONKURS
za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme ''Vi{i stru~ni saradnik'' u Uredu za pitanja nau~noistra`iva~kog rada 1 izvr{ilac USLOVI: Pored op{tih uslova utvr|enih Zakonom kandidat treba da ispunjava i slijede}e posebne uslove: - VSS — svi smjerovi, sa dvije godine radnog iskustva u struci, poznavanje engleskog jezika i poznavanje rada na ra~unaru. Uz prijavu na konkurs kandidat je du`an prilo`iti slijede}u dokumentaciju: - kra}u biografiju, kontakt-telefon i adresu prebivali{ta; - diplomu o zavr{enom odgovaraju}em fakultetu; - uvjerenje o radnom iskustvu u struci (nakon sticanja potrebnog stepena stru~ne spreme); - fotokopiju radne knji`ice, uklju~uju}i i stranice sa podacima o radnom sta`u; - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru izdat od verifikovane institucije; - dokaz o poznavanju engleskog jezika izdat od verifikovane institucije; - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est mjeseci ili fotokopiju CIPS-ove potvrde prebivali{ta/boravi{ta;

- uvjerenje o neka`njavanju, ne starije od tri mjeseca izdato od nadle`ne policijske uprave MUP-a prema mjestu ro|enja kandidata. Prijavu na konkurs, kao i kra}u biografiju, kandidat je du`an vlastoru~no potpisati. Ukoliko kandidat pripada kategoriji lica iz ~lana 1. Zakona o pravima boraca/branitelja i ~lanova njihovih porodica, du`an je o tome prilo`iti uvjerenje nadle`nog organa. Dokazi o ispunjavanju tra`enih uslova moraju biti prilo`eni u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Izbor kandidata izvr{it }e se putem prethodne provjere radnih sposobnosti, kao i poznavanja rada na ra~unaru i engleskog jezika. Sa izabranim kandidatom zaklju~it }e se ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, uz obavezan probni rad u trajanju od 3 mjeseca. Izabrani kandidat, prije zaklju~ivanja ugovora o radu, du`an je pribaviti dokaz (uvjerenje) o op{toj zdravstvenoj sposobnosti. Opis poslova za radno mjesto po konkursu nalazi se na WEB stranici Univerziteta, www.untz.ba. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova iz konkursa dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu: UNIVERZITET U TUZLI, Ul. dr. Tihomila Markovi}a broj 1, 75 000 Tuzla, sa naznakom ''Prijava na konkurs na radno mjesto ''Vi{i stru~ni saradnik'' u Uredu za pitanja nau~noistra`iva~kog rada'' — ne otvaraj''. Rok za podno{enje prijava na konkurs je 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.
pekulacije oko spa{avanja Portugala su nastavljene, jer je ova sedmica za Portugal sudbonosna. U srijedu }e Portugal testirati finansijska tr`i{ta i poku{ati prikupiti izme|u750 miliona i 1,2 milijarde eura. Ples na rubu ponora i odluka o tome da li }e Portugal zatra`iti za{titu fonda za spa{avanje u zavr{noj je fazi, navodi Deutsche Welle. Dodatak za rizik za desetogodi{nje portugalske dr`avne obveznice u proteklih nekoliko dana postigle su nove rekordne vrijednosti. U ponedjeljak se stanjene{tosmirilo, jer je Evropska centralna banka nastavila s intervencijama na tr`i{tu i otkupila portugalske obveznice, pa nije do{lo do rasta kamata. Ve}ina analiti~ara ne o~ekuje trajno smirenje du`ni~ke krize. Upravo suprotno, jer Portugalnemadrugogizboraosim za nekoliko sedmica ili mjeseci zatra`iti od evropskog fonda za{titu, navode stru~njaci iz vode}ih evropskih banaka DeutscheBank, UniCredit, Citigroup, Reiffeisen International i Commerzbank. Na tr`i{tima je ranije i za Gr~ku i Irsku stanje bilo neizvjesno, sve dok na kraju Atina i Dublin nisuprihvatilestranupomo}. Za Lisabonvelikitestslijedi u srijedu. Portugal namjerava prodati obveznice s trogodi{njom i devetogodi{njim otplatom u vrijednosti izme|u 750 miliona i 1,25 milijardi eura. Portugal u 2011. godini mora na tr`i{tu refinansirati18 milijardieura, a tu su i kamate od 4,6 milijarda eura, a u prvom polugodi{tu na red dolazi veliki broj naplata. Ukoliko akcija prodaje obveznica u srijedu propadne, tada }e vlada u Lisabonu morati tra`iti hitnu pomo}. ^ak i u slu~aju da prodaja obveznica bude uspje{na, tro{kovi refinansiranja su previsoki. Kako bi prodao desetogodi{nje obveznice, Portugal mora investitorima ponuditi kamate od 7 posto, a prije samo pola godine kamate su iznosile 5,5 posto.

SVIJET FINANSIJA
Ples na rubu ponora

19

[

Odlu~uju}a sedmica za

BiH

EU

Portugal
U srijedu }e Portugal testirati finansijska tr`i{ta i poku{ati prikupiti izme|u 750 miliona i 1,2 milijarde eura

Ra zo~arenje u Bugarskoj i Rumuniji
Rumunija i Bugarska jo{ nisu punopravne ~lanice zone Schengena. Vlade u Bukure{tu i Sofiji su ulo`ile zahtjev za prijem. Ipak, nastupilo je ra zo~are nje ka da su Nje ma~ka i Francuska zaustavile ovaj proces. [engensku zonu trenutno ~ini 25 dr`ava. Norve{ka, [vicarska i Island su ~lanice te zone iako nisu ~lanice Evropske unije. Od dr`ava koje su ~lanice EU izvan zajedni~kih granica dobrovoljno su ostale Velika Britanija i Irska. Rumunija i Bugarska u svakom slu~aju imaju podr{ku za ulazak u privilegirano dru{tvo barem od Ma|arske, koja trenutno predsjedava EU. - Jedan od prioritetnih ciljeva na{eg predsjedavanja EU je pro{irenje zone Schengena na Rumuniju i Bugarsku u narednim mjesecima, ka`e ma|arski {ef diplomatije Janos Martonyi. Odre dni ca „u na re dnim mjesecima“ ipak nije ba{ precizna. Postalo je jasno da pro{irenje ne}e biti mogu}e najmanje do jeseni. Njema~ka

Lisabon

Pada i euro
Vrijednost eura u odnosu na dolar pala je na najni`i nivo u protekla ~etiri mjeseca, a direktor Deutsche Bank Josef Ackerman pozvao je vlade ~lanica eurozone da ovu krizu iskoriste kao priliku za tje{nju ekonomsku integraciju. On smatra kako je do{lo vrijeme da se produbi ekonomska i valutna unija, ali napominje da je za to potrebna jaka politi~ka volja. U ponedjeljak su Pariz i Berlin opovrgli da je na pomolu akcija pru`anja pomo}i Portugalu. Posmatra~e takvo pona{anje podsje}a na postupanje u slu~ajevima spa{avanja Gr~ke i Irske. Povjerenjeulaga~a u Portugal 2010. godine u potpunosti je potro{eno. CMA, jedan od najva`nijih privatnih ponu|a~a kreditnihpodataka, analizirao je razvoj rizika za ulaganja u Portugalu i u kojoj mjeri tr`i{te procjenjuje postotak vjerovatnosti ste~aja du`nika, a rezultat je porazan. Evropa je najrizi~nija regija na svijetu. Me|u deset zemalja koje imaju najve}u vjerojatnost ste~aja je ~ak pet ~lanica EU: [panija, Ma|arska, Gr~ka, Irska i Portugal. Najve}e pogor{anje pro{le godine bilje`i Portugal, a zatim Belgija. Zbogtoga je belgijskikraljAlbert II tehni~koj vladi dao nalog za izradu programa za jo{ ve}u {tednju.

i Francuska su se usprotivile ulasku Rumunije i Bugarske u zonu Schengena jer te dvije dr`ave jo{ nisu postigle zadovoljavaju}i napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Bio je to povod za ljutnju predsjednika Rumunije Trajana Basescua. - Ni je pro blem odu go vla~enje od nekoliko mjeseci, problem je zloupotreba mo}i. Ili smo partneri, ili nismo. Ovo je presedan da jedna dr`ava ~lanica ispunjava sve uslove, a da druga dr`ava ~lanica prakti~no ulo`i veto na ulazak u zonu Schengena bez ikakve pravne osnove. To je opasno. Danas to poga|a Rumuniju i Bugarsku, sutra mo`e nekog drugog, rekao je on. Evropska komisija, kojoj su Francuska i Njema~ka uputile zahtjev za odlaganje pro{irenja Schengena, ne `eli da ima ni{ta s ovim sporom. Upozorava kako ne donose odluku i ne procjenjuju da li su ispunjeni neki preduslovi te da svaka ~lanica EU mora donijeti odluku o tome na nacionalnom nivou.

Crna Gora: U blokadi 14.110 preduze}a
U Crnoj Gori je krajem decembra u blokadi bilo 14.110 preduze}a i gra|ana koji obavljaju djelatnost, {to je za 2,36 posto vi{e nego u novembru, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore. Krajem decembra evidentirano je 53.860 preduze}a i gra|ana koji obavljaju djelatnost, ili 0,47 posto vi{e nego u prethodnom mjesecu. Vrijednosni iznos duga po osnovu blokade iznosi 253,92 miliona eura i u odnosu na novembar pove}an je za 6,94 posto.
Podgorica

Protokol o liberalizaciji tr`i{ta
Potpredsjednik Vlade Srbije Mla|an Dinki} i evropski komesar za trgovinu Karel de Guht potpisali su u Bruxellesu bilateralni protokol o liberalizaciji tr`i{ta robe i usluga izme|u Srbije i Evropske unije, u okviru pristupanja ove zemlje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Ovi pregovori nisu vo|eni direktno, kao u slu~aju pregovora s drugim zainteresiranim ~lanicama STO, jer je Srbija ve} zaklju~ila s EU Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, odnosno prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima. Ovaj protokol zasniva se na ovim zaklju~enim sporazumi-

Koncentracija duga je relativno velika, tako da deset najve}ih du`nika, odnosno 0,07 posto ukupno evidentiranih, u~estvuje s ~ak 20,82 posto u cijelom dugu. Njihova blokada iznosi 52,88 miliona eura. milijardi eura. Taj novac dio je zajedni~kog programa pomo}i MMF-a, Evropske unije i Svjetske banke Rumuniji vrijednog ukupno20 milijardieurakako bi se lak{e nosila s posljedicama svjetskeekonomske i finansijske krize. Bukure{t je u zamjenu za pomo} morao obe}ati da }e bitno smanjiti javnu potro{nju.

MMF: Jo{ jedna tran{a za Bukure{t

Me|unarodnimonetarnifond odmrznuo je jo{ jednu tran{u pomo}i Rumuniji od 904,8 milionaeura. MMF je timeRumuniji do sada isplatio ukupno 12,44 milijarde eura u sklopu dvogodi{njegprogramapomo}i odobrenog u maju2009. godine. Rije~ je o sedmoj tran{i te pomo}i, ukupne vrijednosti 13,46

ma, s obzirom na to da su njima ve} regulirana sva relevantna trgovinska pitanja. Zavr{etak bilateralnih pregovora sa zainteresiranim ~lanicama STO je veoma bitan, jer, pored multilateralnih pregovora o uskla|enostispoljnotrgovinskog sistema s pravilima STO, ukupni pregovori o ~lanstvu se okon~avaju kada se zaklju~e svi bilateralni protokoli. STO kontrolira 80 posto svjetske trgovine, 90 posto finansijskih transakcija, 92 posto telekomunikacionih i informacionih tehnologija i 97 posto prava intelektualne svojine.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Uspje{an start homologacije u BiH

SCT-u otkaz na tunelu Vijenac?
Slovenska gra|evinska kompanija SCT mora do kraja ovog mjeseca ponovno po~eti radove na tunelu Vijenac, u sklopu koridora 5c, ili }e u suprotnom ostati bez posla na najve}em cestovnom projektu u BiH. Kako pi{u slovenske Finance, SCT u zadnje vrijeme, zbog velikih problema s likvidno{}u, ne izvodi ve}inu ugovorenih radova, pa tako niti ne gradi 2.960 metara dugi i 54 miliona eura vrijedni tunel. SCT nema novca niti za podizvo|a~e na projektima u Federaciji BiH. ^elnik firme Autoceste Federacije BiH Erdal Trhulj izjavio je da mu nije cilj otjerati Slovence sa gradili{ta, ali `eli da tunel bude zavr{en u planiranom roku, odnosno do 2. augusta 2013. godine. Iz federalne Vlade Federacije probleme SCT-a po ve zu ju s ne mo gu}no{}u navedene firme da osigura garancije za dogovorene poslove u Libiji.
Sa ju~era{nje konferencije za novinare u Sarajevu
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Automobili }e pojeftiniti
Uskla|ivanje s evropskim smjernicama doprinosi liberalizaciji tr`i{ta • Tra`i se serviser u Bosanskom Brodu i Bosanskom Novom
Sis tem pot vr|iva nja us kla|enosti vozila i dijelova automobila sa smjernicama Evropske unije (homologacija) u BiH primjenjuje se od 1. januara i potpuno funkcionira. Saop}avaju}i to ju~er pred novinarima, predstavnici Ministarstva prometa i komunikacija BiH kazali su da se provjera obavlja u 27 certificiranih servisa i da }e njihov broj ve} tokom ovog mjeseca biti pove}an. Homologacija se pla}a 150 KM i ne podlije`u joj vozila uvezena ili naru~ena prije 1. januara. Njenim uvo|enjem u BiH je omo gu}en uvoz automobila starijih od sedam godina ({to ranijim propisima nije bilo dozvoljeno), pod uslovom da motor zadovoljava euro III normu i ve}u od toga. Pomo}nik ministra u ovom ministarstvu Zoran Andri} kazao je da }e ova vrsta kontrole utjecati na smanjenje broja saobra}ajnih nesre}a i te`inu njihovih posljedica, a jedna od njih je da na na{im drumovima godi{nje gine oko 400 ljudi. Na pitanje Oslo-

VANJSKI DUG
5,66 milijardi KM
Vanjski dug BiH iznosi vi{e od 5,66 milijardi KM, od ~ega je oko dvije milijarde KM duga napravljeno do 1995, a od tada do oktobra 2010. godine BiH se zadu`ila sa jo{ 3,66 milijardi KM, Pariskom klubu duguje 834,8 miliona KM, Londonskom klubu 625,2 miliona KM, Svjetskoj banci 535,3 miliona KM i EUROFIM-u 7,3 miliona KM. Nova dugovanja BiH nastala poslije rata su 3,66 mi li jar di KM zaklju~no sa 30. septembrom 2010, a najve}i dug BiH je napra vi la za du`uju}i se kod SB-a sa 1,58 milijardi KM i kod Me|unarodnog monetarnog fonda sa 678,7 miliona KM. BiH Evropskoj investicionoj banci kojoj duguje 482,3 miliona maraka i Evropskoj banci za obnovu i razvoj 414,9 miliona KM. Ostala dugovanja BiH kre}u se u izno si ma od 432.000 KM do 78,2 KM.

150 KM PO VOZILU Homologacija se pla}a 150 KM i ne podlije`u joj vozila uvezena ili naru~ena prije 1. januara
bo|enja da li }e i u kojoj mjeri primjena sistema homologacije utjecati i na smanjenje kra|a i preprodaju otu|enih vozila, stru~ni saradnik u ministarstvu Igor Peji} bio je decidiran: - Naravno da ho}e. Njegova je ocjena da se na ovaj na~in pove}ava i liberalizacija uvoza automobila, {to u kona~nici treba zna~iti ve}u ponudu na tr`i{tu, a samim tim i ni`e cijene vozila. Cijeli proces homologacije za jedno vozilo traje oko jedan sat. Drago Talijan, predstavnik administrativnog tijela za njeno provo|enje i konzorcija certifikacijskih ku}a, odnosno servisa kojima je to povjereno, kazao je da je postupak zna~ajno informatiziran te da su isklju~ili mogu}nosti ve}ih kom pli ka ci ja. Za klju~io je

navodi se u izvje{taju o izvr{enju me|unarodnih obaveza BiH za devet mjeseci 2010. godine. Vanjski dug BiH krajem 2009. bio je 4,5 milijardi KM, a prema starom dugu, napravljenom do 14. decembra 1995. godine, BiH

tvrdnjom da „imamo najbolji sistem u regiji“. Mre`a servisa za homologaciju{irit}e se po cijeloj BiH. Trenutno je problem {to se za ovaj posao nije javio niti jedan servis u Bosanskom Brodu, odnosno Bosanskom Novom, a nema ih ni na putnom pravcu [iroki Brijeg - Travnik - Biha}, i Trebinje - Sarajevo - Rogatica. O onome {to u vezi s ovim radi Asocijacija uvoznika automobila pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, odnosno ASA Auto, kao najve}i uvoznik, informirao je Emgijad Be{lija. Izrazio je zadovoljstvo da je homologacija uvedena na inicijativu uvoznika te da }e ona u zna~ajnoj mjeri pozitivno utjecati na doga|anja i razvoj tr`i{ta automobila. Ju~er je najavljeno da }e homologacija za traktore biti uvedena sredinom godine. Novinari su tako|er informirani da su ispunjeni svi uslovi i za uvo|enje digitronskih tahografa na ~emu je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH tako|er radilo posljednjih mjeseci.
H. A.

VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO

Br~ko: Za podsticaje

OB AV JE [TE N J E
Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu branit }e se magistarski rad ^lanjak Enide, dipl. vet., pod naslovom: “Detekcija rezidua enrofloksacina u konzumnom pile}em mesu nakon eksperimentalne profilakti~ke i terapeutske aplikacije“ Odbrana }e se odr`ati 28. 1. 2011. godine sa po~etkom u 14 sati u sali 210 Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Sekretarijatu Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i na Univerzitetu u Sarajevu i isti je dostupan javnosti. IZ DEKANATA VETERINARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

pet miliona KM
Za podsticaje u poljoprivredi na podru~ju Br~kog prijedlogom bud`eta za 2011. godinu planirano je pet miliona KM, koliko i u pro{loj godini, izjavio je {ef Odjeljenja za poljoprivredu u Vladi distrikta Peja Mende{. On je rekao da osnovni obim poljoprivredne proizvodnje prevazilazi predvi|ena sredstva, pa ukoliko u kona~nom bud`etu ne do|e do pove}anja sredstava, morat }e biti smanjeni i pojedina~ni iznosi koji su do sada izdvajani za pojedine kulture. U pro{loj godini odobreno je ukupno 2.300 podnesenih zahtjeva za podsticaje. Mende{ je istakao da je podsticajima koji se u distriktu daju od 2002. godiBr~ko

ne u znatnoj mjeri unaprije|ena poljoprivredna proizvodnja na ovom podru~ju, a samo zasijane povr{ine posljednjih godina pove}ane su tri do ~etiri puta.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.
Nezaposlenost

BIZNIS I EKONOMIJA
Proizvodnja hrane

21

Rje{enje je u
podr{ci privredi
Od po~etka 2010. godine do 31. oktobra sa evidencije federalnog Zavoda za zapo{ljavanje zaposleno je 41.356 osoba, dok ih se po prestanku radnog odnosa na evidenciju prijavilo 40.647
Zvani~na stopa nezaposlenosti u Federaciji BiH, prema podacima slu`bi za zapo{ljavanje je oko 40 posto, dok realna stopa nezaposlenosti iznosi oko 22 posto. Jedan od na~ina da se rije{i problem ne za po sle nos ti, pre ma ri je~ima profesora sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikreta ^au{evi}a, organizirana je podr{ka dr`ave privredi na na~in na koji to rade i ostale dr`ave iz okru`enja, ali i svijeta. Najbolji primjeri za to su Japan, gdje preduze}a mogu dobiti kredite po vrlo niskoj kamatnoj stopi, ili Njema~ka, koja je tokom krize podr`avala svoju autoindustriju, te Evropska unija, koja tradicional no daje zna~ajnu podr{ku agroindustrijskom sektoru. Na taj na~in strana preduze}a postaju konkurentnija u odnosu na na{a preduze}a koja nemaju takvu podr{ku, {to svakako utje~e i na potrebe za radnom snagom doma}ih kompanija. Prema podacima federalnog Zavoda za zapo{ljavanje, od po~etka 2010. godine do 31. oktobra sa evidencije Zavoda zaposleno je 41.356 osoba, dok ih se po prestanku radnog odnosa na evidenciju prijavilo 40.647. Direktor Zavoda Miralem [ari} ka`e da je u ovom periodu vi{e osoba zaposleno nego {to ih je ostalo bez posla. - To je vrlo va`no i predstavlja ohrabruju}i signal da se
Farmeri tra`e bolje podsticaje

Semberci Savi okrenuli le|a
Lani za preradu uvezeno oko 5.000 tona (70 posto) sirovine, jer poljoprivrednici nisu predali ugovorene koli~ine tr`nih vi{kova Na~elnik Op{tine Bijeljina Mi}o NEDOVOLJNE Mi}i}izjavio je na sastankurukovodKOLI^INE stvaPrehrambeneindustrijeSavaBiU Savi bi bili jeljina s poljoprivrednim proizadovoljni ako bi im zvo|a~ima i organizatorima proiSemberci mogli zvodnje da Savapredstavljajedan od najboljih primjera dobre i uspje{ne isporu~iti minimalno privatizacije u Semberiji. 4.000 do 5.000 tona - Ovdje se radi u punom kapacisirovine, premda im je tetu, ali s obzirom na to da smo projasno da Semberija {le godine imali velikih problema u trenutno ne mo`e poljoprivredi, imali smo i manji broj poljoprivrednika koji su ugovaproizvesti sve koli~ine rali proizvodnju, rekao je on i dodao koje su Savi potrebne
da je zbogtogaSavamoralavi{euvoziti sirovine. Najavio je da }e iz Agrarnog fonda Op{tine Bijeljina svima koji su pro{le godine ugovorili proizvodnju, odnosnopredalisvojeproizvode, biti dati podsticaji kako bi i u 2011. godini pravili ugovore te na taj na~in imali obezbije|en plasman i dobre cijene. Prema rije~ima vlasnika firme Milorada Krsti}a, u obnavljanje proizvodnje ulo`eno je osam miliona KM i pred fabrikom je sada zadatak da korak po korak ostvari cilj od 20 tona prerade sirovine. Dodao je da je za pola godine iz Semberije u Savu pristiglo najmanje proizvoda, odnosno da se semberski poljoprivredni proizvo|a~i nisu odazvali saradnji u o~ekivanom obimu. - Vi{e od 70 odsto sirovine, ili oko 5.000 tona, morali smo da uvezemo, rekao je on i dodao da }e ove godine u fabriku sti}i nove ma{ine, s ciljem njene modernizacije. U Savi bi bili zadovoljni ako bi im Semberci mogli isporu~iti minimalno 4.000 do 5.000 tona sirovine, premda im je jasnoda Semberijatrenutno ne mo`e proizvesti sve koli~ine koje su Savi potrebne. Krsti} je najavio da }e ove godine u Njema~koj otvoriti jo{ jednu firmu - Sava AG, koja }e biti u funkciji distribucije proizvoda Save. DirektoricaSaveJagodaKrsmanovi} rekla je da }e, ukoliko bude realiziran dogovor s oko 300 poljoprivrednih proizvo|a~a s kojima je ovih dana razgovarano, biti obezbije|ena kvalitetna sirovina u mnogo ve}em obimu nego ranije. Poljoprivredni proizvo|a~ iz Crnjelova Mi}o @ivi}, koji se bavi povrtlarstvom, ocijenio je da }e 2011. godina biti veoma te{ka, zbog ~ega su neophodni dugoro~na strategija i subvencije po jednom hektaru, javila je Srna.

Zvani~na stopa nezaposlenosti 40 posto, realna 22 posto

200.000 NA CRNO Ukoliko se dislocira zdravstveno osiguranje, za nekoliko mjeseci stopa nezaposlenosti }e se smanjiti za oko 10 posto, odnosno za godinu izme|u 15 i 20 posto, a time bi se potvrdile i pretpostavke da u Federaciji BiH sigurno ima oko 200.000 ljudi koji rade na crno
doma}a privreda polako oporavlja od krize, posebno ako se u obzir uzmu podaci iz 2009. godine, kada je sa evidencije nezaposlenih zaposleno 45.027 osoba, ali su se po prestanku radnog odnosa na evidenciju prijavile 53.433 osobe, dodao je on. Na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje 31. oktobra bilo je registrirano 363.411 nezaposlenih osoba te 425.279 zaposlenih. Govore}i o stopi nezaposlenosti, [ari} ka`e da je razlog za toliko izra`enu razliku izme|u evidentirane i stvarne stope nezaposlenosti zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba koje se ostvaruje putem kantonalnih slu`bi za zapo{ljavanje. To je klju~ni problema zbog kojeg je stopa nezaposlenosti tako izra`ena, a {to se negativno odra`ava na javnost i dru{tvo uop}e, pogotovo na mlade ljude. Prema njegovim rije~ima, ukoliko se dislocira zdravstveno osiguranje, za nekoliko mjeseci stopa nezaposlenosti }e se smanjiti za oko 10 posto, odnosno za godinu izme|u 15 i 20 posto, a time bi se potvrdile i pretpostavke da u Federaciji BiH sigurno ima oko 200.000 ljudi koji rade na crno. J. Sa.

Virtuelno na sajmu u Kölnu
Na saj mu IMM Co lo gne, ko ji }e bi ti odr`an od 18. do 23. januara u Kölnu, pored {est bh. proizvo|a~a namje{taja koji }e izlagati, priliku da se predstave }e dobiti i druge bh. kompanije koje ne}e biti tamo prisutne i to putem virtuelnog sajma efair4u. Vanjskotrgovinska komora BiH je potpisala sporazum o saradnji s agencijom mBox iz Sarajeva koja je vlasnik fran{ize za BiH regionalnog projekta, virtualnog sajma, pod nazivom efair4u. Kompanijama iz BiH }e biti omogu}eno da na {tandu efair4 predstave svoju ponudu, a IMM Cologne je prvi u nizu svjetskih sajmova u 2011. godini na kojima }e efair4u pru`iti priliku doma}im kompanijama da se predstave na jedinstven i nesvakida{nji na~in s minimalnim tro{kovima. Na sajmu IMM Cologne izla`u: Arteco iz Te{nja, Rukotvorine iz Konjica, Zedex iz Zenice, Nova forma iz [amca, E}o Company iz Sarajeva, te Krivaja 1884 iz Zavidovi}a. Nastup bh. kompanija na sajmu IMM

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 007 - 12. 1. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

COLOGNE zajedni~ki je projekt VTK BiH (Agencija za promociju izvoza BiH i Grupacija drvne industrije VTKBiH), [vicarskog pro gra ma za pro mo ci ju uvo za u Evrop sku uni ju i USA ID - Si da FIR MA projekta.

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.485412 1.519543 26.344480 0.079458 0.261872 0.698661 1.812973 0.565032 0.252516 0.219849 1.556022 0.953306 2.345162 1.506751 0.049276 1.837371

1.955830 1.489135 1.523351 26.410506 0.079657 0.262528 0.700412 1.817517 0.566448 0.253149 0.220400 1.559922 0.955695 2.351040 1.510527 0.049399 1.841976

1.955830 1.492858 1.527159 26.476532 0.079856 0.263184 0.702163 1.822061 0.567864 0.253782 0.220951 1.563822 0.958084 2.356918 1.514303 0.049522 1.846581

SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 01. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 01. 2011 =

USD1.52365 BAM2.309542

22

OGLASI
JAV N I K O N KURS
za izbor ~lanova Uprave TRZ Had`i}i d.d. i to:

srijeda, 12. januar 2011. godine
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA Na osnovu ~lana 8. stav 2. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), ~lana 43. stav (2) Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Odluke o potrebi prijema u radni odnos zaposlenika broj: 04-34-2-17PD/11 od 10.1.2011. godine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine r a s p i s u j e

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 109 Statuta TRZ Had`i}i d.d. Nadzorni odbor TRZ Had`i}i d.d. raspisuje

1. Direktor - jedan izvr{ilac 2. Izvr{ni direktor tehni~kog sektora — jedan izvr{ilac 3. Izvr{ni direktor zajedni~kih slu`bi — jedan izvr{ilac Op{ti uslovi za sve pozicije: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine - da ima najmanje 5 godina iskustva u struci - da je zdravstveno sposoban/sposobna, - da nije pravomo}no osu|ivan/osu|ivana za krivi~no djelo, - da se protiv njega/nje ne vodi krivi~ni postupak, - da mu/joj nije izre~ena za{titna mjera u smislu Zakona o privrednim prestupima, - da se na njega/nju ne odnose ograni~enja propisana ~lanom 264 Zakona o privrednim dru{tvima - da ne obavlja politi~ku funkciju ukoliko bude imenovan/imenovana Posebni uvijeti: Pozicija 1 - Direktor - VSS, fakultet tehni~kog ili dru{tvenog smjera - Da ima ispoljene vje{tine, umije}e i reputaciju u poslovnom okru`enju - Da ponudi program rada TRZ Had`i}i Pozicija 2 - Izvr{ni direktor tehni~kog sektora - VSS, ma{inski fakultet Pozicija 3 - Izvr{ni direktor zajedni~kih slu`bi - VSS, ekonomski fakultet Uz prijavu na javni konkurs potrebno je prilo`iti sljede}a dokumenta 1. biografiju (sa adresom i brojem kontakt-telefona), 2. ovjerenu kopiju fakultetske diplome, 3. Potvrdu (uvjerenje) o tra`enom radnom iskustvu, 4. uvjerenje da nije pravomo}no osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od tri mjeseca), 5. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), 6. uvjerenje da kandidatu nije izre~ena za{titna mjera u smislu Zakona o privrednim prestupima, 7. ovjerena izjava da se na kandidata ne odnose ograni~enja propisana ~lanom 264 Zakona o privrednim dru{tvima, 8. ovjerenu izjavu da ukoliko bude imenovan/imenovana ne}e obavljati politi~ku funkciju 9. uvjerenje o dr`avljanstvu, 10. program rada TRZ Had`i}i za period februar 2011 - januar 2015. (za kandidata koji se prijavljuje na poziciju 1 - direktor) Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave na javni konkurs sa potrebnom dokumentacijom (koja se ne}e vra}ati kandidatima) dostavljaju se putem po{te na adresu: TRZ HAD@I]I D.D., 6. marta bb, 71 240 Had`i}i sa naznakom: „Prijava za javni konkurs za izbor Uprave TRZ Had`i}i „ Ne otvarati“. Na koverti je potrebno nazna~iti naziv pozicije za koju se kandidat prijavljuje. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

za prijem zaposlenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1. Referent za administrativno-tehni~ke poslove za Komisiju za koordinaciju pitanja mladih u BiH u Sektoru za nauku i kulturu ..................................................................................................1 izvr{ilac Opis poslova i zadataka: 1. Referent za administrativno-tehni~ke poslove za Komisiju za koordinaciju pitanja mladih u BiH u Sektoru za nauku i kulturu obavlja administrativne, tehni~ke i druge poslove za potrebe Komisije za koordinaciju pitanja mladih u BiH, kao i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca. Uslovi: Pored op}ih uslova propisanih ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, stariji od 18 godina, da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine i da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavio), kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e: Posebne uslove: Za radno mjesto pod 1. Referent za administrativno-tehni~ke poslove za Komisiju za koordinaciju pitanja mladih u BiH: - SSS/IV, zavr{ena gimnazija, ekonomska, birotehni~ka ili upravna {kola; - najmanje {est mjeseci radnog iskustva u struci; - polo`en stru~ni upravni ispit; - znanje rada na ra~unaru; - znanje engleskog jezika. Potrebni dokumenti koje su kandidati obavezni dostaviti: 1. Prijava na javni oglas; 2. Diploma o zavr{enoj srednjoj {koli; 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci); 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH (ne starije od {est mjeseci); 5. Uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca); 6. Izjava kandidata da se na njega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH (ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa); 7. Dokaz o tra`enom radnom iskustvu u struci; 8. Uvjerenje o polo`enom stru~nom upravnom ispitu; 9. Dokaz o znanju rada na ra~unaru; 10. Dokaz o znanju engleskog jezika; 11. Kratka biografija sa brojem telefona i adresom prebivali{ta. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Napomena za sve kandidate: Procedura izbora kandidata i prijem u radni odnos izvr{i}e se u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva civilnih poslova BiH. Svi kandidati koji se blagovremeno prijave i koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa podlije`u proceduri provjere osposobljenosti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje su se prijavili (testiranje), koju sprovodi Komisija za sprovo|enje javnog oglasa. O mjestu i datumu testiranja kandidati }e biti blagovremeno obavije{teni. Ne mo`e se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu `ivljenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu. Prije potpisivanja ugovora o radu, primljeni kandidat je du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je primljen, ne starije od 30 dana. Javni oglas se objavljuje u dnevnim novinama: «Oslobo|enje», «Dnevni list» i «Euroblic» i ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave na javni oglas sa kompletnom dokumentacijom dostaviti, neposredno ili putem po{te preporu~eno, na adresu: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Trg BiH broj 1, 71000 Sarajevo, sa naznakom: "Javni oglas za zaposlenike". Nepotpune i neblagovremene prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene, ne}e se razmatrati.

J A V N I

O G L A S

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA BH LINE MRE@E
Obavje{tavamo korisnike da }e 12.1.2011. godine, u periodu od 22.00 do 01.00 sat 13.1.2011. g. do}i do kratkih prekida i ote`anog rada za korisnike BH Line mre`e koji koriste numerativni opseg 035/634-xxx, 035/635-xxx, 035/636-xxx i 035/611-xxx, zbog radova na centrali. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju. BH Telecom

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.519,40
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 23
968,36
SASX-10

935,02

SASX-30

960,81

BIRS

1.606,56

FIRS

810,26

ERS10

Sa Banjalu~ke berze

Trgovanje na SASE

Najve}i promet akcijama

Modri~anka no3
Na ju~era{njem trgovanju na Banjalu~koj ber zi os tva ren je pro met od 688.021,56 KM, kroz 95 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama Nova banka a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 223.110,50 KM, po prosje~noj cijeni od 0,97 KM, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -3,00 posto. dova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 15.984,80 KM, po prosje~noj cijeni od 2,32 KM, {to predstavlja pad cijene za -20,00 posto. Akcije jednog fonda ostvarile su rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka (0,53 posto), i ovim akcijama se trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,76 KM. Akcije dva fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka (-20,00 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 2,32 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijama Modri~anka no3 a.d. Mo dri~a, trgo va lo se u izno su od 100.725,00 KM, po prosje~noj cijeni od 0,15 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu rast cijena akcija zabilje`ile su akcije samo jednog emitenta, a najve}i rast imale su akcije preduze}a ^ajavec a.d. Banja Luka (157,14 posto), i ovim akcijama se trgovalo po cijeni od 0,90 KM, u vrijednosti 4.784,40 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije 3 emitenta, od ~ega su akcije preduze}a Rafinerija nafte a.d. Brod ostvarile pad od -18,75 posto i trgovalo se po cijeni od 0,065 KM po akciji, u vrijednosti od 1.039,22 KM.
Promet na kotaciji 83.553,83 KM

U plusu dionice
Energoinvesta
obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 22.633,22 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 69.041,66 KM, u sklopu 32 transakcije prometovane su 4.343 dionice. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo u iznosu od 38.506,15 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 77,17 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 24.698,80 KM, u sklopu osam transakcija prometovane su 3.594 dionice. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta JP 9. Septembar Srebrenik u iznosu od 16.144,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 8,00 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo od 7,84 posto i dostigle su cijenu od 4,31 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent [ipad komerc d.d. Sarajevo od 7,55 posto i dostigao cijenu od 2,45 KM. Na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 177.294,29 KM. U sklopu 75 transakcija ukupno je prometovano 152.570 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 83.553,83 KM, u sklopu 35 transakcija prometovana su 144.633 vrijednosna papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 4.574,50 KM, u sklopu pet transakcija prometovane su 434 dionice. Na kotaciji kompanija najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama Bosna li jek d.d. Sa ra je vo u izno su od 3.392,50 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 14,50 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 12.031,18 KM, u sklopu deset transakcija prometovano je 3.165 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF CroBiH fond d.d. Mostar u iznosu od 5.766,90 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,70 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 66.948,15 KM, u sklopu 20 transakcija prometovane su 141.034 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 44.314,93 KM, dok je

Ju~era{nji promet 688.021,56 KM

Ukupan promet obveznicama iznosio je 162.917,11 KM. Od obveznica najvi{e se trgo va lo ob ve zni ca ma Re pu bli ka Srpska - stara devizna {tednja 3 u vrijednosti od 54.181,71 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je pad od 0,01 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fon-

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 11. januar/sije~anj 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Banjalu~ka berza Kursna lista za 11. januar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA 14,50 5,91 -0,02 -0,17 14,50 5,91 14,49 5,91 234 200 3.392,50 1.182,00 4 1

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Nova banka a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka 3,76 2,32 3,26(A) 3,19 3,31 3,11 0,53 -20 0 0 -8,06 0 3,85 2,32 3,26 3,19 3,31 3,11 3,7 2,32 3,26 3,19 3,31 3,11 1.264 6.890 20 78 100 31 4.750,00 15.984,80 65,20 248,82 331,00 96,41 0,489 0,489 0,97 1,4 1,52 0 4,04 -3 -0,71 8,57 0,489 0,489 0,971 1,4 1,52 0,489 600 0,489 1.508 0,97 230.000 1,38 3.758 1,4 88.472 293,40 737,41 223.110,50 5.254,80 134.300,56

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA I PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE SPARKASSE BANK DD BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA [IPAD KOMERC DD SARAJEVO JP 9. SEPTEMBAR D.D. SREBRENIK FAMOS D.D. SARAJEVO METALNO DD ZENICA MLINPEK-@ITAR D.D. JAJCE

3,42 4,70 1,35 4,04 3,80 40,00

-1,43 0,00 3,85 -3,81 0,00 -0,02

3,45 4,70 1,35 4,22 3,80 40,01

3,30 4,70 1,35 3,99 3,80 40,00

1.122 1.227 320 472 24 27.908

3.837,60 5.766,90 432,00 1.903,48 91,20 11.163,40

2 1 1 5 1 4

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bonel a.d. Banja Luka Cajavec FSU a.d. Laktasi Cajavec a.d. Banja Luka Rudnici Zeljezne rude Ljubija a.d. Prijedor TP Matex a.d. Banja Luka Modricanka no3 a.d. Modrica Nestro Petrol a.d. Banja Luka Poslovna zona a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Sanicani a.d. Prijedor Republika Srpska - stara devizna stednja 1 Republika Srpska - stara devizna stednja 2 Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,18 0,315(A) 0,9(A) 0,12 0,6(A) 0,15(A) 0,8 0,097 0,065 0,388 90,03 87 80,57 38 35,51 36,91 35,69 0 0 157,14 0 0 0 -0,12 -3 -18,75 0 -0,57 2,35 -0,01 -0,76 0 -0,97 -2,54 0,18 0,315 0,9 0,12 0,6 0,15 0,8 0,097 0,065 0,388 90,5 87 80,57 38 35,52 37 36 0,18 2.538 0,315 9.128 0,9 5.316 0,12 2.963 0,6 488 0,15 671.500 0,8 6.360 0,097 236.644 0,065 15.988 0,388 3.505 90,01 21.262 87 50.000 80,57 67.248 38 17.636 35,5 9.266 36,4 132.400 35,53 15.421 456,84 2.875,32 4.784,40 355,56 292,80 100.725,00 5.088,00 22.954,47 1.039,22 1.359,94 9.571,50 34.800,00 54.181,71 6.701,68 3.290,23 48.868,60 5.503,39

39,38 36,23 37,00 36,00 96,50 79,05 84,56

-0,11 -2,12 -0,03 0,00 0,52 0,00 -4,99

40,50 37,01 37,00 36,00 97,00 79,05 84,56

39,01 26.355 36,21 21.394 37,00 40.261 36,00 347 96,00 16.160 79,05 4.373 84,56 4.236

10.379,88 7.750,16 14.896,57 124,92 15.594,40 3.456,86 3.581,96

6 3 2 1 2 1 1

128,99 19,61 4,31 11,99 77,17

-0,01 128,99 -1,69 19,94 7,84 4,55 -0,08 12,00 2,97 79,99

128,99 19,52 4,00 11,99 74,00

2 797 2.007 205 499

257,98 15.631,38 8.657,60 2.458,05 38.506,15

2 6 5 3 13

17,00 14,00 2,45 8,00 3,00 8,00 1,10

-5,56 0,00 -7,55 0,00 0,00 0,00 -4,35

17,00 14,00 2,45 8,00 3,00 8,00 1,10

17,00 14,00 2,45 8,00 3,00 8,00 1,10

23 100 710 2.018 82 966 528

391,00 1.400,00 1.739,50 16.144,00 246,00 7.728,00 580,80

1 1 1 1 1 2 4

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

96,26

$ 0,59 %

4,37

$ 0,48 %

1.382,40

$ 0,60 %

29,47

$ 2,11 %

2,481

$ 0,24 %

773,75

$ 0,85 %

611,50

$ 0,74 %

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Iz Sarajevogasa pozivaju korisnike na oprez

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

^lanovi novog saziva Vlade Kantona Sarajevo

Tri stara imena i
U Vladi na ~ijem }e ~elu biti Fikret Musi} u naredne ~etiri godine sjedi}e: Velida Memi}, Dijana Tabori, Abid Jusi}, Muhamed Kozadra, Emir Suljagi}, Ned`ad Ajnad`i}, ^edomir Luki}, Haris Luli}, Ivica [ari}, Zlatko Vukovi}, Rusmir Sendi} i Muhamed Budimli}
Pi{e: Jelena MILANOVI]

pet doktora nauka
Prekid u napajanju traja}e od 9 do 16 sati

Nestanak gasa u Had`i}ima
Za vrijeme prekida isporuke gasa ne smiju se vr{iti nikakvi radovi na unutra{njim gasnim instalacijama, upozorava Salki}
Iz KJKP Sarajevogas obavje{tavaju korisnike prirodnog gasa da }e sutra, zbog radova na dijelu gasovoda prema op}ini Had`i}i, do}i do prekida redovne isporuke prirodnog gasa, na dionici od Mostarskog raskr{}a do Had`i}a, uklju~uju}i centar op}ine sa okolnim naseljima, za sve kategorije korisnika. Prekid isporuke prirodnog gasa traja}e od 9 do 16 sati. - Molimo sve potro{a~e iz kategorije privrede da u navedenom terminu pre|u na upotrebu alternativnog goriva i da zatvore ventile na svojim mjernim linijama, a potro{a~e iz doma}instava da zatvore ventile na svojim unutra{njim gasnim instalacijama ispred tro{ila, kazao je Adis Salki}, portparol Sarajevogasa, dodaju}i da se za vrijeme prekida isporuke gasa ne smiju vr{iti nikakvi radovi na unutra{njim gasnim instalacijama. Nakon ponovne uspostave dotoka prirodnog gasa, potrebno je otvoriti ventile ispred tro{ila i deblokirati regulator, uz po{tivaje svih sigurnosnih mjera. - Prilikom izvo|enja radova i uspostavljanjem ponovnog dotoka gasa, KJKP Sarajevogas }e osigurati prisustvo ve}eg broja ekipa na tom podru~ju, istakao je Salki}. U slu~aju bilo kakvih nejasno}a i eventualnih problema, iz Sarajevogasa apeluju na korisnike da se obrate na de`urne telefone KJKP Sarajevogasa 033/592 095 i 592 096, kako bi mogli dobiti pomo} stru~nih ekipa.
S. Hu.

Fikret Musi}, novi mandatar VladeKantonaSarajevo, dostavio je spisak ~lanova ovog tijela ~ija}e imenadanasna konferenciji za novinarepredstavitipredsjedavaju}aSkup{tine KS-aMir-

jana Mali}. Me|u njima je pet doktora nauka, te dva magistra. KadrovskakomisijaStrankedemokratske akcije je u ponedjeljak nave~er potvrdila kandidate za ministarska mjesta u Vladi Kantona, gdje }e u naredne ~etiri godine sjediti: Velida Me-

mi}, Abid Jusi}, Muhamed Kozadra, Ned`ad Ajnad`i}, ^edomir Luki} i Ivica [ari}. U resorima koji su pripali Socijaldemokratskojpartijinalazi}e se: DijanaTabori, ZlatkoVukovi}, Haris Luli}, EmirSuljagi}, RusmirSendi} i Muhamed Budimli}.

FINANSIJE
- Muhamed Kozadra ostaje na ~elu Ministarstva finansija, a na ovu poziciju je, podsje}amo, do{ao kao predsjednik Komisije za bud`et pri kantonalnoj Skup{tini, te pomo}nik direktora KJKP Sarajevogas za ekonomske poslove. Kozadra je diplomirani ekonomista, a obna{ao je i funkciju na~elnika Vogo{}e u periodu 1998 - 2000. godina. Kozadra je bio i poslanik u Parlamentu FBiH, kao i Skup{tini KS-a, a na mjesto ministra do{ao je u oktobru 2009. nakon ostavke Aide Haveri}.

BORA^KO
- Nakon Hajrudina Ibrahimovi}a, Ministarstvo za bora~ka pitanja vodi}e Ned`ad Ajnad`i}, direktor KJP ZOI ‘84 i docent na Fakultetu za javnu upravu. Ajnad`i} je Vojnu akademiju zavr{io u Beogradu, a specijalizaciju obavio na Mornari~koj vojnoj akademiji u Splitu. Magistrirao je, a potom i doktorirao na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu o temi “Politolo{ko-sociolo{ki aspekt i me|unarodnopravnipoliti~kizna~ajodbraneSarajeva1991-1995“ . U toku agresije na BiH obavljao je mnoge du`nosti od komandanta brigade do komandanta 1. sarajevskog korpusa ARBiH.

Crveni kri` Kantona Sarajevo

Zimovanje za 41 dijete u Vogo{}i
Crveni kri` Kantona Sarajevo organizirao je petodnevno zimovanje u Dje~ijem odmarali{tu CK-a u Vogo{}i za 41 dijete od sedam do 14 godina. Radi se o djeci koja su pobjednici op}inskih takmi~enja o svjesnosti o postojanju mina ili poti~u iz socijalno ugro`enih porodica. U to ku nji ho vog bo rav ka u odmarali{tu, do 15. januara, za njih }e biti organizirane brojne obrazovno-vaspitne i sportskore kre ati vne akti vnos ti, a ~eti ri va spi ta~a, je dan nas ta vnik i tri mla da vo lon te ra bri nut }e o nji ma.

OBRAZOVANJE
- Na ~elo Ministarstva nauke i obrazovanja dolazi Emir Suljagi}, svjedok genocida u Srebrenici, `urnalista i pisac. Izvje{tavao je za magazin Dani i londonski Institute for War and Peace Reporting (IWPR) iz Me|unarodnog tribunala za zlo~ine po~injene na teritoriji biv{e SFRJ u Den Haagu. Autor je knjige “Razglednice iz groba“. Na ministarsku poziciju dolazi sa mjesta savjetnika gradona~elnika za odno se sa ja vno{}u. Do kto ri rao je na Uni ver zi te tu u Hamburgu.

Novo Sarajevo

Sanirani kolovoz i plo~nici osam ulica
vla Luka~a u du`ini od 112 metara, tri kraka Ulice Ru|era Bo{kovi}a du`ine 450 metara, 186 metara Humske - ~ikme, 250 metara Bra}e Panjete, 150 metara ulica Fra Matije Divkovi}a i Skopljanska, te asfalt u Ulici Ru|era Bo{kovi}a ~ikma.

Na okretaljci u naselju Bistrik

U okviru realizacije projekta Vanredno odr`avanje cesta u op}ini Novo Sarajevo, u pro{loj godini sanirane su kolovozne konstrukcije i plo~nici u osam ulica. Radovi su izvo|eni u dijelu Novopazarske ulice, u du`ini od 400 metara, zatimPa-

Zapalio se krov trolejbusa
Krov tro lej bu sa ga ra`nog broja 4422 zapalio se ju~er oko 15 sati dok se vozilo nalazilo na trolejbuskoj okretaljci u na se lju Bis trik. U ovom po`aru nije bilo povrije|enih, a kako se mo glo sa zna ti, uzrok po`ara je kvar na elektri~nim in stalaci ja ma trolejbusa. Pripadnici Vatrogasne brigade Kantona Sarajevo brzo su intervenisali i ugasili po`ar. D. P. Vatrogasci brzo intervenisali

Isklju~enja struje
Odr`avanje energetskih postrojenja uzrokova}e danas prekid u napajanju elektri~nom energijom trafopodru~ja Safeta Zajke 3, Mrakovo 1, Mi{evi}i 3, Ljubini}i, Lje{evo 1, 2, 5 i 4, Lu`ani 1, ^ifluk, Adema Bu~e 6 i Balibegovi}i i to u periodu od 9 do 15 sati.

Isklju~enja vode
Zbog popravljanja kvarova na vodovodnoj mre`i danas }e u terminu od devet do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Mahmuta Bu {a tli je, Zi je Diz da re vi}a, Igmanska, Safeta Zajke, Nahorevska i Grabovine.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

SARAJEVSKA HRONIKA 25 Vukovi}, Tabori i Budimli}
ZDRAVSTVO - Primarijus doktor Zlatko Vukovi} preuze}e resor zdravstva, kao dosada{nji predsjednik Sindikata radnika KCUS-a i doktor na Otorinolaringolo{koj klinici Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. Poznat je po operaciji izvedenoj 2003. godine, kada je tek ro|enom dje~aku Nidalu Bezdrobu, uklonio tumor. Procjena ljekara o uspje{nos ti ovog ope ra ti vnog za hva ta iznosila je {est posto. PRAVDA I UPRAVA - Zlatka Mesi}a }e na mjestu ministra pravde i uprave Kantona zamijeniti magistar Di ja na Ta bo ri, sa vje tni ca za pravna pitanja u kabinetu hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a. MUP - Muhamed Budimli} doktori rao je na ma loljetni~koj delinkvenciji koja je posebno izra`ena u Kantonu Sarajevo, a u naredne ~etiri godine bi}e ministar unutra{njih poslova.
MUP

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI

PREMIJER
Fikret Musi} je osnovnu i srednju {kolu zavr{io u rodnom Sarajevu, kao i Fakultet politi~kih na uka. Pre d sje dnik je Kan to nal nog odbo ra SDP-a i ~lan Gla vnog odbora ove stranke, a od 2000. godine je poslanik u Skup{tini Kantona Sarajevo.

PROSTORNO
- Stari-novi ministar Vlade je Abid Jusi}, koji ostaje prvi ~ovjek prostornog ure|enja i za{tite okoli{a. Jusi} je prije dolaska na mjesto ministra bio prelazni na~elnik Op}ine Centar, zaposlenik Market banke, direktor Sektora pravnih, kadrovskih i op}ih poslova Raiffeisen banke, a potom i savjetnik u njenoj upravi. Diplomirani je pravnik.

KULTURA I SPORT
- Ministar kulture i sporta, nakon ~eti ri go di ne po vje re nja Emi ru Had`ihafizbegovi}u, ponovo je dobio Ivica [ari}, doju~era{nji zamjenik predsjedavaju}eg kantonalne Skup{tine. Bio je direktor Opere i Baleta Narodnog pozori{ta. [ari} je diplomirao solo pjevanje na Muzi~koj akademiji u klasi profesorice Brune [piler.

STAMBENO
- ^edomir Luki}, ministar stambene politike u Vladi od 2007. godine, ostaje na toj poziciji. Prije dolaska u ovo ministarstvo, Luki} je u kabinetu premijera KS-a bio savjetnik za integralno upravljanje prostorom, a bio je i uposlenik Urbanisti~kog zavoda BiH. Ina~e, Luki} je diplomirani in`injer arhitekture.

PRIVREDA
- Rusmir Sendi} u naredne ~etiri godine obna{a}e funkciju ministra privrede Kantona Sarajevo. Profesor je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. U novembru 2009. promovisan je u doktora ekonomskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

SAOBRA]AJ
- Haris Luli} zamijeni}e Mihajla Krmpoti}a na mjestu ministra prometa i komunikacija. Ro|en je u Sarajevu, gdje je zavr{io osnovnu i srednju {kolu te fakultet. Po obrazovanju ma{inski in`injer, Luli} je i magistar tehni~kih nauka i stalno je zaposlen na Ma{inskom fakultetu. Bio je kandidat SDP-a za na~elnika Starog Grada na posljednjim lokalnim izborima u BiH.

SOCIJALA
- Na ~elo Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, nakon Emine Dubravi}, dolazi Velida Memi}, dosada{nja uposleni ca Op}ine Ilid`a. Me mi} je u Op}ini obna{ala funkciju {efa Slu`be Op}inskog vije}a i op}inskog na~elnika, a po zanimanju je diplomirani pravnik.
8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sa-

PORODILI[TA

10 11

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Polasci iz Sarajeva:

AVIONI Polasci:

Beograd 6.29, 11.30 i 16.35, Cirih via Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15 i 14.45, [tokholm via Geteborga 9.30, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55 Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Minhen 12.25, Cirih via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45, Be~ 14.10 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Geteborg via [tokholm 17.15, Frankfurt 21

Dolasci:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI

Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u

ti, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15

sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 1.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim

26

KULTURA U Kamernom teatru 55

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izlo`ba crte`a Fuada Top~agi}a

Mala ljubavna pri~a

te{kih pitanja
Pisati o Srebrenici, zna~i kopati po `ivoj rani. Ta delikatna tema puna je zamki, opasnosti od op}ih mjesta, banalizacije ili jeftinog politiziranja, ka`e autor Zlatko Top~i}
U sarajevskom Kamernom teatru 55, sutra }e u 20 sati, biti odr`ana premijera predsta ve „Kro ko dil La cos te“, ra|ena po tek stu Zlat ka Top~i}a, u re`iji Sulejmana Kupusovi}a. Predstava govori o srebreni~koj tragediji, rekao je autor teksta i direktor Ka mer nog na ju~era{ njoj konferenciji za novinare: kojoj se samo kontekst zapravo ~ini u`asnim. Ova pri~a postavlja nekoliko te{kih pitanja, vrlo implicitno i diskretno, recimo pitanje kolektivne krivice. Ova predstava se vrlo jasno odre|uje prema tom pi ta nju u smi slu da odri~e postojanje kolektivne krivice. Najpozitivniji i najtragi~niji lik ovog komada je Marija, neumije{ana u tu|i grijeh, a kao {to nam je svima poznato iz iskustva, nevini prvi stradaju, pojasnio je Top~i}. Na konferenciji za novinare Maja Izetbegovi} govorila je u ime svog lika, „kada je neko protiv rata, a nije direktno involviran u njega, {to je iz moje privatne perspektive potpuno druga~ije jer sam bila u ratu“: - Marija je osoba u ~ije ime neko ne{to radi, a ona to ne `eli. To nam se i u privatnom `ivotu ~esto de{ava, ali su puno sitnije stvari u pitanju nego {to je slu~aj u ovom komadu kada neko ubija u njeno ime, a ona je potpuno protiv toga. Na generalnom planu se ne mo`e uraditi ni{ta samo na individualnom. Marija odlu~i da to promijeni, onoliko koliko ona mo`e i sa ljudima koji su njoj najbitniji, a to je njen otac i ljubav njenog `ivota – Salih. Cijela ekipa, a i ja sama imala sam potrebu da govorim o temi Srebrenice kroz svoj rad jer je to na{a bliska pro{lost i na{a je du`nost da je ne zaboravimo. Drago mi je bilo {to imam priliku govoriti iz druge perspektive. I Marija je `rtva, ali ne toliko koliko je Salih. Iz perspektive krvnika a ne `rtve. Marija bi nosila, da se ne desi to {to
Nakon Egipta i i Italije u Sarajevu
Foto: D. TORCHE

Odraz svih CIKLUSA
Radi se o zbiru svih radova, koji su nastali od 1992. do danas
U klubu Gradske galerije Collegium Artisticum ju~er je otvorena izlo`ba crte`a bh. akademskog skulptora Fuada Top~agi}a. Brojni ljubitelji likovnog stvarala{tva imali su priliku uvjeriti se u umjetnikovu svestranost, koji je oku javnosti ovaj put izlo`io oko dvadesetak crte`a. - Radi se o zbiru svih mojih radova, koji su nastali u periodu od 1992. do danas. Na neki na~in, to je odraz svih mojih ciklusa. Jednostavno, `elio sam znati kako izgle da ju oku plje ni na je dnom mjestu. I sve su to teme koje su me je obuzimale godinama, rekao je Top~agi}, isti~u}i da su nastali u njegovom pribje`i{tu - u prirodi. - Crno-bijeli crte`i govore sve o prirodi. Crte`i koji na sebi imaju i boje, oni seciraju moju du{u. Tako da publika ima priliku vidjeti {ta je sve iza{lo iz prirodnog i apstraktnog, dodao je Top~agi} isti~u}i da ima dosta ponuda iz galerija {irom BiH da postavi ovu izlo`bu, koju je ve} vidjela publika u Egiptu i Italiji. S obzirom na to da je Top~agi} prije svega skulptor, priprema nove skulpture kojima }e se u skoro vrijeme predstaviti sarajevskoj publici. Fuad Top~agi} ro|en je 1949. godine u Sarajevu. U Sarajevu je zavr{io Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek kiparstvo, u klasi profesora Alije Ku~ukali}a i Zdenka Grgi}a. Dugogodi{nji je ~lan Udru`enja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Voditelj je “Simpozija skulpture” u Internacionalnoj likovnoj koloniji u Po~itelju. Izlagao je na dvadesetak samostalnih izlo`bi i na brojnim kolektivnim izlo`bama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je i nekoliko nagrada za svoj umjetni~ki rad.
Mr. S.

Neumije{ana u grijeh
- Pisati o Srebrenici, zna~i kopati po `ivoj rani. Ta delikatna tema puna je zamki, opasnosti od op}ih mjesta, banalizacije ili jeftinog politiziranja. Ovo je poku{aj da se kroz malu, intimnu pri~u na|e klju~ za tu gotovo anti~ku tragediju. Ako se mi, ovdje, ne}emo baviti tom temom, ko }e onda, i kako, rekao je Top~i}. - To je mala ljubavna pri~a,

Me|unarodni sajam knjiga u Kairu

Predstavljanje romana „@rtvovanje vuku“
Na Me|unarodnom sajmu knjiga u Kairu, Egipat, koji }e trajati od 19. sije~nja do 13. velja~e, bh. knji`evnikuMirsaduSinanovi}u bit }e predstavljen roman „@rtvovanje vuku“ koji je objav, ljen u prijevodu na arapski jezik i objavljen u Izdava~koj ku}i „Dur-u-selam“ . Predstavljanje romana bit }e 26. sije~nja, a na arapski jezik je prevedenkoncempro{legodine. Prije ovog prijevoda, saznajemo od Sinanovi}a, roman mu jepreveden i na engleskijezik, a recenziju je napisao poznati novinar i dobitnik Pulitzerove nagrade Roy Gattman. Dokumentarni roman „@rtvovanje vuku“ objavljen je 2003. godine i do sada je imao pet izdanja, a za temu ima genocid u An. [. isto~noj Bosni.
Detalj iz predstave

Projekt “Knji`evnik u gostima“

Kazano kroz poeziju
U organizaciji Centra “S...” NVO altruista Svjetlo (Logavina br. 11) i u suradnji s Diogen magazinom za kulturu nastavlja se realizirati u studenom mjesecu pro{le godine zapo~eti volonterski projekt “Knji`evnik u gostima“. Tako }e ve~eras, s po~etkom u 19 sati, svoje pjesme predstaviti Sla|ana Sko~aji} - Drakovac, `ena ~ija je k}erka osoba s umanjenim sposobnostima i potpuno ovisna o brizi druge osobe. Dio pjesama koje }e Sko~aji} - Drakovac recitirati prikaz su `ivota i njezine borbe kao majke osobe s umanjenim sposobnostima. “Ono {to sam htjela re}i, rekla sam kroz poeziju“ navodi organizator knji`evne ve~eri ri, je~i Sla|ane Sko~aji} - Drakovac, ~ija je k}erka kada su donesene izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne za{tite FBiH, ostala bez prava na tu|u njegu i pomo}. Projekt “Knji`evnik u gostima“ ima za cilj pribli`avanje raznih knji`evnih formi neposrednoj percepciji kod mladih s umanjenim sposobnostima.
An. [.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
Nove knjige

27

Ljepota i dobrota
Kemal Coco: Slavuj iz Zlatne doline, Udru`enje pisaca Unsko-sanskog kantona, decembar 2010. godine
Svoju dvadeset petu knjigu Kemal Coco, knji`evnik i novinar iz Biha}a, posvetio je djeci. Rije~ je o bajci pod neobi~nim ali simpati~nim naslovom “Slavuj iz Zlatne doline“ Ko je . slavuj, a {ta Zlatna dolina, ~italac }e se brzo uvjeriti. Specifi~nim tematskim izborom Kemal Coco poku{ao je za djecu nezanimljivu dru{tveno-historijsku pro{lost staviti u kontekst op}e borbe dobra protiv zla i u tom smislu ovoj bajci se ni{ta ne mo`e oduzeti ni dodati. Zlatna dolina, ta vjekovna Bosna i Hum, odolijevala je svakom zlu i svim neda}ama. Slavuj, simbol za{tite, je njen narod, prkosan i mo}an. Silan kao zemlja. Coco vjeruje u ljude, u svoju Bosnu i njenu budu}nost. Bajka ima svoju poetiku utemeljenu na pi{~evim iskustvima i, naravno, u osnovnoj funkciji. Lijepo i dobro u bajkama pri~ama nije temeljno pitanje knji`evnosti. Ono je i filozofsko pitanje jer ljepota i dobrota nisu samo estetska vrijednost ve} i eti~ka. U svojoj biti, svaka pri~a i bajka Kemala Coce do sada napisana je anga`irana. Njegova poetika nije sekundarna, ve} naprotiv primarna. On jednostavno `eli da se nametne, da se svojom poetikom i sebi svojstvenim jezikom i stilom nametne mladim ~itaocima. On nije udaljen od djece, on u bajku unosi vrijeme, doga|aje i zami{ljene krajolike. Naslovna sintagma ove bajke priziva i pri`eljkuje blagostanje u neidentificiranoj dr`avi u kojoj se Utopija javlja kao podsvijest ili `elja pi{~eva da djeci podijeli neki bolji i ljep{i svijet /...Zlatna dolina niti ima cara, niti vojsku niti policiju. To je povr{ina na zemaljskoj kugli u kojoj ljudi `ive slobodni kao ptice, a vrijedni kao mravi. O po{tenju ne treba ni govoriti. Kakvo je njihovo po{tenje samo, ima zapisano samo u najstarijim knjigama. Nije Zlatna dolina zlatna samo po svojoj ljepoti nego u njoj `ive i zlatni ljudi.../ Coco zadr`ava elemente bajke: motive, osobenost likova, prozni ritam i na kraju poruku, me|utim, on unosi i svoj pozitivisti~ki odnos i nikada ne zaboravlja eti~nost koja se temelji na op}epoznatoj tezi vje~ite

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Foto: S. GUBELI]

se s njom desi cijeli `ivot breme krvnika, jer joj je to ostavio njen otac. Glumac Amar Selimovi} je kazao da su prepoznali su{tinu i kvalitet predlo{ka ovog dramskog teksta, sa redateljem Kupusovi}em na ~elu.

Emotivno uzdrmani
- Uvijek je praznik kada se pojavi doma}i tekst, jer mi nismo sredina koja se mo`e di~iti velikim brojem sjajnih dramskih tekstova, iako nam je historija dramati~na. Ovaj Top~i}ev tekst jedan je od najbolje napisanih poslijeratnih tekstova. Sa velikim odu{evljenjem sam prihvatio raditi ga. Sretna je okolnost da je ansambl upotpunjen sa ~etiri nova ~lana (Sa{a Petrovi}, Maja Izetbegovi}, Amar Selimovi} i Muhamed Had`ovi}) uz briljantnog Mirsada Tuku i odli~nu Jasnu Beri, rekao je Sulejman Kupusovi} i dodao da su radili kratko, od 1. decembra, „ali smo radili intenzivno i vrlo ozbiljno. Imali smo duple probe, sa ogromnom odgovorno{}u spram teme i pri~e, ne zato {to je direktor autor teksta, to se pokazalo na kraju, nego zato {to nas je tema obavezivala“. Kupusovi} je preporu~io predstavu i kazao: - Ne mogu obe}ati publici da }e se zabaviti. Bit }e im lijepo, bit }e im muka, bit }e emotivno uzdrmani... Prisustvovat }e jednom prekrasnom teatarskom ugo|aju sa veli~anstvenim gluma~kim kreacijama i sa sjajnim tekstom. To im garantiram. rim o rolama Koleta i Tome. Iskreno, bilo ih je te{ko. Shvatili smo da je najve}e blago ovog teksta {to je to mala ljudska pri~a. Nije pretenciozna. Nastaje ni iz ~ega. Jednostavno, dogodi se. Jasna Beri rekla je da joj je drago {to je opet u svom teatru i {to igra u ovako ozbiljnom projektu: - Svojim likom `elim poru~iti u kakvom korumpiranom dru{tvu mi `ivimo, tako da nije po{te|ena ni profesija doktorice koju igram. Ako u tome uspijem bit }e mi drago. Neki }e re}i dosta je tih tekstova i tema, ali ja mislim da ih nikad nije dosta. Treba da oprostimo, ali ne i da zaboravimo. Scenografiju i kostimografiju za ovu predstavu uradila je Vanja Popovi}. Uloge tuma~e Amar Selimovi}, Mirsad Tuka, Maja Izetbegovi}, Jasna Ornela Bery, Sa{a Petrovi} i Muhamed Had`ovi}.
Mr. SEKULI]

Veliko breme odgovornosti
- Prepoznali smo ozbiljnost i tragi~nost momenta u ovom dramskom tekstu, ali i tragi~nost momenta u kojem mi danas `ivimo sa velikim bremenom i odgovorno{}u na{e bliske pro{losti. Uspjeli smo da ne padnemo u patetiku i trivijalnost, nego da se odr`imo dostojanstveno kao ljudi, profesionalci i intelektualci, koji u svom radu barataju emocijama i iskustvom, a ipak uspi je va ju odr`ati ozbiljnu distancu da ne bi zapali u ki~, da ne bi omalova`ili samu tragediju i ljude koji danas `ive sa svije{}u o njoj. Za Muhameda Had`ovi}a lik Koleta bilo je te{ko utjeloviti: - Kada smo dobili tekst i kad smo se okupili na prvoj ~ita}oj probi bilo je te{ko. Trebalo je zaboraviti sve ono {to se zaista dogodilo i probati napraviti ne{to novo. Govo-

borbe dobra protiv zla i, naravno, pobjede dobra nad zlim. Otuda njegove poruke su sna`ne, jednostavnim jezikom kazane i jasno izra`ene, ~ine}i bajku privla~nom najmla|im ~itaocima. To je Cocin na~in da spozna valjano, da nasluti, i u odsustvu mudrosti, sve to {to misli djeci i ka`e /...Carstva ne dobivaju vojske nego `ene. Ja sam mislio da nema `ene na ovom svijetu za kojom bi se moj brat okrenuo, a vidite da ima.../ Coco se trudio da bude jasan. Za njega umjetni~ki nije vrijedno ono {to je nejasno. On kroz bajku pobje|uje svoj o~aj, lije~i du{u i, njegova retorika, po~iva na veoma sadr`ajnom govoru. Kada govorimo o Cocinom stilu, u bajci Slavuj iz Zlatne doline svakako mo`emo govoriti o izri~itoj autorovoj poruci na kraju bajke, ~ime je uslovno re~eno nizak stepen divergentnosti. Coco se nije ni trudio da prikrije ili u celofan uvije svoju poruku /... U Zlatnoj dolini smo se uvjerili da je ~ovjek sretan i zadovoljan kada ima veliki broj prijatelja, a ne kada ima veliko bogatstvo.../ Kroz lik slavuja Coco iznosi svoja razmi{ljanja o svijetu koji nas okru`uje. Slavuj je njegov “portparol” i kroz njegov lik pisac nastoji iskazati svoju sugestivnost /...Ovdje `ive mirni i po{teni ljudi koji i na znaju {ta je vojska i {ta je rat. Vratite se, po{tovani care, jer to {to `elite nikome ne donosi dobro. U svakom ratu, a vi to `elite, i pobjednici i pobije|eni su gubitnici.../
Senudin JA[AREVI]

Kameni spava~ u Italiji

Od Homera i Dantea do Dizdara
El-Hidrova knjiga Ned`ada Ibri{imovi}a

Svijet od slova, `ivot od ~itanja
Marguerite Yourcenar, prva francuska “besmrtnica“

Car Hadrijan i kraljevi} Marko

28

SCENA

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Najtra`eniji `enski maneken

Bosanac potresao modni svijet
Ro|en je u Tuzli, a zbog njegova izgleda ponovno aktualiziran pojam „femiman“ • Postao novo za{titno lice Marca Jacobsa
Novo za{titno lice Marca Jacobsa je model duge plave kose, dugih nogu, punih usana i predivna lica. Mu{karac je i zove se Andrej Peji}, a ro|en je u ljeto 1991. godine u Tuzli, te plijeni pozornost svojim ekstremno an dro gi nim iz gle dom, zbog kojeg mnogi tvrde da je trenuta~no najljep{i maneken u svijetu. Mediji i svjetska modna scena proglasili su ga najve}im otkri}em i modelom ~ije vrijeme tek dolazi, a dosada{nja kratka karijera pokazuje da ga uistinu ~ekaju godine pune anga`mana, editorijala i revija, pi{e jutarnji.hr. nama. Zatim su ga anga`irali i urednici Voguea u Japanu i Italiji, a na kraju i Marc Jacobs, koji ga je krajem 2010. uzeo za novo za{titno lice svog brenda. Andreja Peji}a je otkrio Matthew Anderson, vlasnik modne agencije Chadwick Models iz Melbournea, u koji je Andrej oti{ao s majkom i bratom kada je po~eo rat u Bosni. „Kada sam ga vidio prvi put, nisam mogao vjerovati da postoji mu{karac koji je tako nevjerojatno lijep. Naravno da nisam mogao biti siguran da }u s njim uspjeti ne{to napraviti, jer modna scena danas ipak vi{e preferira klasi~ne mu{ke modele. Nadao sam se da je svijet spreman za takvu vrstu mu{ke ljepote i nisam se prevario” izja, vio je Anderson u intervjuu za australske novine.
Andrej Peji}, koji se proslavio kada ga je anga`irao Jean Paul Gaultier

Mu{karac ili `ena
Andrej se proslavio kada ga je Jean Paul Gaultier anga`irao za svoju zavr{nu jesensku reviju u Parizu u lipnju pro{le godine, a na reviji je predstavljao muzu Yves Saint Laurenta, Betty Katru, i podsjetio ga je na nju, {to je zanimljivo jer ona ima mu{ke crte lica i dugu plavu kosu. Upravo je zbog Peji}eva izgleda, zbog kojeg se mnogi pitaju je li mu{karac ili `ena i zbog kojeg nikako ni je mo gao pro}i ne za pa`eno, ponovno aktualiziran pojam “femiman” . Nakon te revije se pokazalo koliko ga je te{ko ne primijetiti, pa ga je Carine Roitfeld, donedavna urednica francuskog Voguea, odabrala za editorijal posve}en transseksualnim iko-

Metroseksualnost
I dok mnogi jo{ ne vjeruju da je Andrej mu{karac, drugi navode da je njegov izgled logi~an nastavak metroseksualnosti te da je Andrej sa svojom, kako neki ka`u „apsurdnom ljepotom“ potresao modni svijet koji se u posljednje vrijeme vratio pravim mu{kim modelima. - Kada me vide fotografi i dizajneri, ~esto komentiraju moj izgled, ali jako im se svi|am. Kada sam se prvi put pojavio u Europi, modni skauti su mi rekli da je odli~no {to izgledam

Mercedes-Benz Fashion Week Berlin 2011.

Za{titno lice - Milla Jovovich
Ovogodi{nje za{titno lice njema~kog Mercedes-Benz Fashion Weeka Berlin 2011. je atraktivna glumica i manekenka Milla Jovovich, koja je nakon {to je odradila prva snimanja za kamapnju u Berlinu, {ale}i se, izjavila kako joj je ovo prvi put da dijeli svjetlost reflektora s automobilom. - Te{ko mi se suzdr`ati da se ne odvezem u ovom prekrasnom kabrioletu, ali mislim da }u uspjeti - komentirala je dalje {aljivo Milla. Osim Mercedesa, veliku pozornost je privukao i {e{ir koji je Jovovich nosila, a koji je posebno za ovu prigodu dizajnirao poznati britanski kitni~ar Philip Treacy i sastoji se od 300 raznobojnih pera. Milline fotografije snimio je fo to graf Mi les Al drid ge, a {e {ir je kre aci ja Phi li pa Tre acya, ko ji ve} go di na ma di zajnira {e{ire za modnu elitu i britansku kraljevsku obitelj, a ideja za njega mu je pala na pamet, kako je i sam kazao, u suradnji s fotografom Aldridge om, pi{e jutarnji.hr. Milla Jovovich, koja je proslavila 35. ro|endan, ka`e da stalno `onglira izme|u manekenske, gluma~ke i muzi~ke karijere, a otkrila je da }e uskoro izdati i novi album. Pro{le godine je glumila u sedam filmova, a najve}i uspjeh postigao je ~etvrti nastavak serijala “Resident Evil: Afterlife” sa zaradom od 300 milijuna dolara. Pri~a se da bi Milla uskoro mogla i peti put reprizirati ulogu Alice u popularnoj filmskoj fran{izi.

PREDSTAVLJAMO – AUDI A7

MOTOCIKLI

AUDI U NAJBOLJOJ FORMI
Kombinacijom najboljeg iz Audijevih limuzina, karavana i coupe modela, nastao je A7 - automobil prepoznatljivog dizajna, luksuznog enterijera i praktičnog prtljažnika... Str. 30

SUZUKI GSX-R1000 25 ANNIVERSARY

REPREZENT ČETVRT VIJEKA
POVODOM 25 GODINA POSTOJANJA SUZUKI JE PREDSTAVIO POSEBNU VERZIJU SVOG SUPERSPORTISTE GSX-R1000
Str. 35

Autosvijet
OSLOBO\ENJE
srijeda, 12. januar 2011. godine

PREDSTAVLJAMO

TEST - NISSAN QASHQAI 2.0 DCI ACENTA 4WD

VOLVO XC60

SIGURAN, JAK I OKU UGODAN
CROSSOVER VOZILO ATLETSKE GRAĐE SA VISOKIM RAZMAKOM OD TLA I VELIKIM TOČKOVIMA, TE SPORTSKOM COUPE LINIJOM KAROSERIJE, ČINI SVE ONO ŠTO VOLVO DUGI NIZ GODINA NIJE BIO...
Str. 34

SPREMAN ZA SVE IZAZOVE
Sprint do 100 km/h novi dizelski Qashqai 4WD obavio je za okruglo 10 sekundi, da bi za relativno kratko vrijeme ostvario i maksimalnu brzinu od visokih 197 km/h... Str. 32
NOVITET – BMW X3

NAJPRODAVANIJI BMW MODEL
Druga generacija BMW X3 razvijena je s ciljem da postane novo mjerilo u klasi po pitanju tehnologije, agilnosti, učinkovitosti i udobnosti... Str. 33

30

AUTOSVIJET
Predstavljamo – AUDI A7

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Promjene na čelu ASA grupacije

NIHAD IMAMOVIĆ SE POVUKAO
Nakon 15 godina uspješnog rukovo|enja ASA grupacijom Nihad Imamovi} je donio odluku da se sa pozicije generalnog direktora i predsjednika Uprave ASA Holdinga povu~e u penziju. Od januara 1996. godine Imamovi} je bio na ~elu grupacije koja je lider u autoindustriji Bosne i Hercegovine. Na tržištu prodaje novih automobila ASA ima u~eš}e od preko 40 posto. Kao podršku prodaji automobila, ASA je razvila finansijske usluge te vrlo ambiciozno ušla u bankarski sektor. Tokom ovog perioda Imamovi} je direktno u~estvovao u uspostavljanju mreže trgovaca, unapre|enju prodaje i kvaliteta usluga prema klijentima. Danas cjelokupan poslovni sistem, što uklju~uje firme ASA i Prevent grupaciju, ima oko 4.000 zaposlenih i godišnji promet od preko 600 miliona KM, a u novo razdoblje ulazi sa novim strategijama i inovacijama, na ~ijem razvoju vrijedno rade generacije budu}ih lidera. Na mjesto generalnog direktora i predsjednika Uprave ASA Holdinga je imenovan Peter Kroyer, dosadašnji direktor za korporativno upravljanje i ~lan Uprave.

Uspjeh SEAT-a

NAJPRODAVANIJI NA ŠPANSKOM TRŽIŠTU

Svestrani automo
Kombinujući najbolje što ima u svojim limuzinama, karavanima i kupe modelima Audi je napravio automobil prepoznatljivog kućnog dizajna, luksuznog enterijera i praktičnog prtljažnika. To bi mu uz najsavremeniju pogonsku i elektronsku tehnologiju, te povoljniju cijenu u odnosu na direktnu konkurenciju, trebalo omogućiti zapaženiji nastup u segmentu sve popularnijih kupe-limuzina...
Predstavljanje novog modela, koji logi~ki popunjava prazninu izme|u porodi~nog A6 (kra}i 4,2 cm) i poslovnog A8 (duži 16,8 cm), podiglo je puno medijske prašine. Svaki korak od gala premijere održane u Munichenu, preko prvog promotivnog videa, pa do slatkorje~ivog press materijala sa nizom biranih epiteta, potvrdio je velika o~ekivanja od A7 Sportbacka. Koncepcijski ovaj automobil je nastao po sistemu „tri u jednom“, te bi trebao da ponudi „sportsku eleganciju coupea, udobnost limuzine i prakti~nost karavana“, dakle sli~no kao i dva broja manji A5 Sportback, ali sa osjetno ve}im dimenzijama i profinjenijim luksuzom. Dva broja ve}i Sportback je duga~ak 4.969 mm, što je ~ak 25,8 cm duže u odnosu na manji model razvijen na osnovu kupea A5, tako da pri~a o unutrašnjoj konkurenciji pada u vodu. Koncepcija „tri u jednom“ aludira na svestranost, ali i na petovratnu karoseriju, koja donosi brojne prakti~ne prednosti, ali i dizajnerska ograni~enja. I dok A7 Sportback sprijeda nudi dizajn, koji je sa velikom single frame maskom i prodornim poravanoj Porsche Panameri nego najljepšoj kupe-limuzini današnjice Aston Martinu Rapid. Mada njema~ki dizajneri kategori~ki tvrde suprot-

SEAT je godinu svog 60-godišnjeg jubileja završio sa izvanrednim rezultatom. Tokom devet mjeseci u prošloj godini SEAT je bio najprodavanija marka na španskom tržištu, što se nije desilo od 1979. godine. Ukupan broj registrovanih vozila u 2010. godini iznosio je 982.015, što je za 3,1 posto više nego prethodne godine. U okviru toga, SEAT je prodao 89.392 automobila, što je za 6,7 posto više u odnosu na prošlu godinu. Time je španski brend jedini koji je ikad postigao tržišno u~eš}e ve}e od 9 posto. Najzna~ajnije pove}anje prodaje u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je kod modela Exeo i Alhambra. Pored ovih modela, zna~ajan doprinos prodaji dao je i novi model Ibiza ST.

MMI OS Touchpad podloga omogućava vozaču da jednostavnim „crtanjem“ jednog ili dva slova početne riječi pozove određenu komandu
LED svjetlima na tragu ostalih ku}nih modela, pogled s boka otkriva novine. Naime, krovna linija spuštena je veoma nisko, po uzoru na sportske modele i razvu~ena gotovo do kraja automobila, bez ijednog loma. Dizajn zadnjeg kraja je stao negdje napola izme|u limuzine i karavana. Takav potez je zaoblio A7 Sportback, ali i blago podigao peta vrata, ispod kojih je smješten raskošan prtljažnik od 535 litara. Jednostavnost linija donosi prakti~nost, ali oduzima djeli} atraktivnosti, pa je A7 Sportback izgledom pozadine bliži ~esto osno, opre~ne reakcije javnosti pokazuju da se ovaj put nisu uspjeli dodvoriti širokim masama.

Nissan u BiH povećao prodaju

U 2010. PRODALI 136 VOZILA
Nissan je sumirao svoje prodajne rezultate na bosanskohercegova~kom tržištu za 2010. godinu, te je završio sa ukupno 136 prodatih vozila, odnosno 119 putni~kih i 17 privrednih, što predstavlja pove}anje od skoro 135 posto u odnosu na 2009. godinu. Najbolji prodajni rezultat tokom protekle godine ostvaren je u novembru, kada je isporu~eno 27 automobila. Najprodavaniji model nesumnjivo je novi Qashqai, koji je u obje verzije (Qashqai i Qashqai +2) pronašao put do ~ak 70 novih vlasnika, te tako ~ini nešto preko 51 posto ukupne prodaje. Pored modela Qashqai, nastavku dobrih prodajnih rezultata Nissana u 2011. godini zasigurno }e doprinijeti i atraktivni gradski crossover model Juke, koji je u samo dva mjeseca komercijalizacije pronašao 12 kupaca.

Najbolje od Audija
Na ~vrstoj i veoma jakoj osnovi razvijen je jedan od najluksuznijih enterijera koje Audi danas nudi u svojim modelima. Osim upotrebe

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 12. januar 2011.
S-WRC šampionat

AUTOSVIJET

31

ŠKODA I RED BULL UDRUŽILI SNAGE

obil iz Ingolstadta

Nedugo poslije osvajanja ovogodišnjeg IRC šampionata Škoda je napravila još jedan veliki korak postaju}i dio Red Bull Škoda tima, koji predstavlja partnerstvo sa svjetskom top kompanijom Red Bull u saradnji sa privatnim timom BRR. Obje postave novoformiranog tima, prvaci u IRC takmi~enju Juho Hänninen i Mikko Markkula iz Finske, te nove mlade snage iz Njema~ke Hermann Gassner jr. i Katharina Wüstenhagen, u~estvovati }e u S-WRC šampionatu u 2011. godini. Raimund Baumschlager je profesionalni reli voza~ i istinska je reli ikona Austrije. Pod njegovim vodstvom Red Bull reli tim je koristio model Fabia Super 2000 u mnogim svjetskim takmi~enjima. Sjajni rezultati su postignuti, uklju~uju}i višestruke pobjede u sezoni 2010/2011. osvojene sa voza~em Patrick Sandellom, kojeg je podržao Škoda importer u Švedskoj.

Renault Trucks

PREDSTAVLJENA NOVA WEB STRANICA

probranih i finih materijala poput vrhunske kože, aluminijuma, kvalitetne gumirane plastike, te naprednih multimedijalnih sistema, kojima se upravlja preko Audijevog interaktivnog MMI operativnog sistema, Nijemci su u enterijeru ponudili i vrhunski vizuelni ugo|aj, koji se ogleda u jasno razdvojenim površinama instrument table, centralnog grebena i stuba mjenja~a. Posebnost enterijera A7 Sportbacka ogleda se i u mogu}nosti projektovanja najbitnijih informacija na vjetrobranu ispred voza~a, te MMI touchpad konzoli, koja oponaša „miš podlogu“, kakvu sre}emo kod laptop ra~unara. Ova novina omogu}ava voza~u da „crtanjem“ alfanumeri~kih znakova jednostavno zada komande MMI sistemu. Podsje}amo da je

ovaj element, osim u A7 Sportbacku, za sada dostupan samo u Audiju A8. Da je A7 Sportback poseban model u Audijevoj gami, da se zaklju~iti i prema ponudi agregata, koju ~ine ~etiri snažna V6 motora sa rasponom snage od 204 do 300 KS. Sve motore, ta~nije po dva benzinca i dizelaša, osim uzornih dinami~kih mogu}nosti odli-

modelima premijum segmenta neizostavan dio pogonske tehnologije bi}e standardni prednji i opcioni Quattro pogon na sve to~kove, sa dva automatska mjenja~a Multitro-

U skladu s novim identitetom marke RENAULT TRUCKS DELIVER Renault Trucks lansirao je novu web stranicu za Bosnu i Hercegovinu. Renault Trucks Hrvatska izmijenio je dizajn svoje web stranice u sklopu novog identiteta marke Renault Trucks. RENAULT TRUCKS DELIVER je mnogo više od slogana, to je angažman proizvo|a~a prema industriji kojoj želi povratiti ponos. Na novoj web stranici www.renault-trucks.ba mo}i }ete se upoznati sa Renault Trucks proizvodima i uslugama na bosansko-hercegova~kom tržištu, te pratiti novosti po pitanju lokalnih prodajnih akcija, sajmova, dana otvorenih vrata, demo vozila, itd.

Rekordi

ELEKTROMOBILOM OD ŠANGAJA DO PARIZA

kuje i uzorna ekonomi~nost, za koju proizvo|a~ tvrdi da je najbolja u klasi. Kao dokaz za istinitost ove tvrdnje navodi se prosje~na potrošnja novog 3.0 TDI agregata, ~ija 204 „konja“ se na 100 pre|enih kilometara zadovoljavaju sa 5,3 litre dizela, uz emisiju CO2 od 139 g/ km. Kao i u ostalim ku}nim

nicom za prednji i S-tronicom za 4x4 izvedbe. Dakle, proizvo|a~ iz Ingolstadta uspio je ponuditi vrhunski proizvod, nakrcan najsavremenijom tehnologijom, sa potentnim i štedljivim agregatima i profinjenim luksuzom, koji bi trebao biti osjetno jeftiniji od direktne konkurencije, iz Mercedesa i BMW. Pitanje je samo koliko }e ta ~injenica imati zna~aja pred bogatim kupcima, kojima cijena i nije najbitnija stavka pri kupovini ovakvog automobila.

Elektromobili, odnosno elektri~ni automobili, sve su prisutniji u našem svakodnevnom životu. Francuski par Géraldine Gabin i Xavier Chevrin u skoro serijskom automobilu Citroën Berlingo Electrique ‘powered by Venturi’ prošao je više od 14.000 km na putu od Šangaja do Pariza. Korištene su normalne ceste, a s obzirom na to da nisu imali nikakvih tehni~kih problema s vozilom, najviše glavobolje su imali s probušenim gumama, zbog o~ajnog kvaliteta saobra}ajnica u Aziji.

32

AUTOSVIJET

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Test - Nissan Qashqai 2.0 dCi Acenta 4WD

Za potpuni užitak u vožnji

Sa najjačim dizel motorom i bogatom opremom najpopularniji Nissanov SUV spreman je ugoditi i najprobirljivijim kupcima koji znaju cijeniti užitak u vožnji. U odnosu na prethodnika Qashqai je redizajnom dobio izražajniji prednji i uočljiviji zadnji kraj, novi putni kompjuter i kvalitetnije materijale u unutrašnjosti...
Predstavljen 2007. godine kao pionirska alternativa kompaktnim vozilima Nissanov crossover Qashqai gotovo trenutno je postigao izuzetan tržišni uspjeh, zbog kojeg i danas kotira kao lider u svom segmentu. Od evropske premijere u martu 2007. godine Qashqai je plasiran u više od 500.000 primjeraka, što je Nissanovom britanskom odjelu pomoglo da sa minimalnim gubicima prevazi|e još uvijek prisutnu ekonomsku recesiju. Da bi i dalje zadržao tržišne ambicije, Nissan je za prošlu godinu odlu~io da temeljno osvježi svoj trenutno najtraženiji model, koji se prodaje i na našem tržištu. Model koji smo testirali nosi oznaku 2.0 dCi Acenta 4WD, što zna~i da ga pogoni trenutno najja~i turbodizelaš sa 150 KS i 4x4 prenosom, te bogatim Acenta paketom opreme. minijumski naplaci, sa pneumaticima dimenzija 215/60R17. Osim ubjedljivijeg opti~kog nastupa, Nissan Qashqai je zahvaljuju}i no-

Udoban i aerodinamičan
Prve dizajnerske promjene najevidentnije su na prednjem dijelu, koji je oblikovan da istakne dinami~nost Nissanovog crossovera. Modifikovani odbojnik u kombinaciji sa novim svjetlima i poklopcem motora, te izražajnijim grilom sada tvori cjelinu, koja zra~i robusnoš}u tipi~nom za SUV vozila. Na zadnjoj sekciji oblik svjetlosnih tijela ostao je nepromijenjen, izuzmemo li izmijenjenu grafiku sada unaprije|enu sa 12 LED dioda, koje obezbje|uju bolju uo~ljivost. Uz novi dizajnerski kroj stigli su i novi 17-colni alu-

daleko od o~iju voza~a. Kombinacija analogno-digitalnih instrumenata gotovo je identi~na onoj na sada ve} prošlom modelu, a jedinu promjenu predstavlja modifikovani putni kompjuter sa LCD displejom, koji izme|u ostalog pokazuje prosje~nu potrošnju, vrijeme, te podešavanja tempomata. Selektor All Mode pogona na sve to~kove i dalje je pozicioniran na

MOTOR
U testirana Qasqai vozila bio je ugra|en najkapacitetniji common-rail dizelaš, koji pomo}u turbo punja~a sa hladnjakom vazduha iz 2.0-litarske zapremine pri 4.000 o/min izvla~i 150 KS. Najve}i obrtni moment od 320 Nm raspoloživ je pri 2.000 o/min, što zahvaljuju}i dobroj uskla|enosti motora i šestostepenog ru~nog mjenja~a garantuje veoma ugla|enu vožnju, bez ~este potrebe za izmjenama stepena prenosa. Ono što treba pohvaliti su prili~no miran, ugla|en rad, dobre vu~ne karakteristike i izražena ekonomi~nost. vim dizajnerskim rezovima postao i aerodinami~niji, jer je koeficijent otpora vazduha redukovan sa 0,34 na 0,33. Osvježavanje je samo djelimi~no zahvatilo i unutrašnjost, a najve}e promjene su uglavnom sakrivene centralnom tunelu, dok je ve}ina komandi ugra|ene opreme i dalje postavljena na centralnom grebenu. Prili~no bogati Acenta paket opreme zaslužan je za posebnu atmosferu, jer su voza~u i putnicima na raspolaganju automatski

dvozonski klimatizacioni ure|aj, fabri~ki audio CD MP3 sistem sa izmjenjiva~em diskova i šest zvu~nika, kožom opšiveni multifunkcionalni upravlja~ i ru~ica mjenja~a, kao i potpuno elektrifikovana stakla i retrovizori, te novo osvjetljenje u predjelu nogu. Elementi koji zaslužuju posebne pohvale su veoma udobna sjedišta, te ubjedljivija zvu~na izolacija, koja efikasno neutrališe ve}inu neugodnih zvukova i vibracija. U pogledu komocije Nissan Qashqai }e zadovoljiti ve}inu potreba jedne prosje~ne ~etvoro~lane porodice, a zbog svog iskoristivog i fleksibilnog prtljažnika zapremine od 410 do 1515 litara, povremeno }e dobro poslužiti i kao transporter.

Tri opcije za pogon
U tre}em dijelu testa fokusirali smo se na dinami~ke karakteristike našeg Qashqaia, s obzirom na to da je na papiru obe} avao i više nego uzbudljive performanse. Ugra|eni 2.0-litraš sa svojih 150 KS i 320 Nm obrtnog momenta nije imao ve}ih problema sa pokretanjem 1.715 ki-

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 12. januar 2011.
MOTOR: ZAPREMINA MOTORA: SNAGA: MAX. OBRTNI MOMENT: UBRZANJE 0-100 km/h: MAX. BRZINA: PROSJEČNA POTROŠNJA: MJENJAČ: 4 cilindra, turbodizel 1.995 ccm 150 KS pri 4.000 o/min 320 Nm pri 2.000 o/min 9,9 s 193 km/h 6,5 l eurodizel 6-stepeni, ručni

AUTOSVIJET

33

lograma teške karoserije, dok je ogibljenje u kombinaciji prednja osovina sa popre~nim ramenima i zadnji multilink, uspješno ispunilo sva o~ekivanja, bez obzira na vrstu podloge. Naime, pri laganijem off-roadu Nissan Qashqai u svakom trenutku demonstrirao je da bi izašao na kraj i sa izazovnijim terenskim iskušenjima, jer osim sposobnog All Mode pogona na sve to~kove i samo vješanje konstruisano je da se suprotstavi ve}ini delikatnih iskušenja.

Cijena Qashqai sa paketom opreme Acenta i 4x4 pogonom u našoj zemlji košta 47.000 KM
Sam All Mode pogon funkcioniše tako što se u normalnim uslovima snaga šalje samo na prednju osovinu, ali ~im sistem prepozna proklizavanje to~kova, u djeli}u sekunde se elektronski aktivira centralno kva~ilo u zadnjem diferencijalu i pogon se zatim raspodjeljuje izme|u prednje i zadnje osovine. All Mode operiše u tri opcije - 2H kao prednji, automatski i takozvani Lock, kada se obrtni moment izme|u osovina distribuiše u omjeru 57:43. Zahvaljuju}i ovakvom pogonu, snažnom motoru, te druga~ije podešenom ogibljenju, novi Qashqai 2.0 dCi je u stanju da ostvari i više nego

ubjedljive brzinske prosjeke, što dovoljno pokazuju i ostvarenja koja smo izmjerili tokom testiranja. Sprint do 100 km/h novi dizelski Qashqai 4WD obavio je za okruglo 10 sekundi, da bi za relativno kratko vrijeme ostvario i maksimalnu brzinu od visokih 197 km/h. Uzmemo li u obzir težinu vozila, te snagu agregata i prosje~na potrošnja od 7,4 litre je i više nego prihvatljiva, upravo kao i ABS disk ko~nice na svim to~kovima, na koje nismo imali prigovora.

Redizajnirani Nissan Qashqai dobio je ta~no onoliko izmjena koje ga ~ine još konkurentnijim na tržištu. Brojna elektronska pomagala, kao što su ESP program stabilnosti, potpun set vazdušnih jastuka, ~ine ga i jednim od najsigurnijih. Ovako opremljen model na našem tržištu nastupa po cijeni od 47.000 KM, što je svota koja mu garantuje da }e i dalje biti jedan od najpoželjnijih crossovera na evropskom automobilskom tržištu.

Novitet - BMW X3

Provjereni aduti za X3
Najprodavaniji model u BMW gami u drugoj generaciji ide korak naprijed, te donosi prepoznatljiv kućni dizajn, luksuzan enterijer i najsavremeniju pogonsku tehnologiju...
Prije šest godina BMW je predstavio model X3 i oživio tako koncept malog premijum Sport Activity vozila za zabavu sa solidnim off-road sposobnostima i izraženom dinamikom na asfaltnim površinama. I pored prili~no neodre|enog dizajna, te problema sa kvalitetom pojedinih elemenata u enterijeru, prva generacija je postala najprodavaniji model u BMW-ovoj gami, kako u SAD tako i na Starom kontinentu. Proizvedeno je ~ak 600.000 jedinica X3, što je bio više nego dobar uvod za razvoj nasljednika. Druga generacija BMW X3 razvijena je s ciljem da postane novo mjerilo u klasi po pitanju tehnologije, agilnosti, u~inkovitosti i udobnosti. Dizajnerski X3 i dalje ostaje najsuzdržaniji model BMW-ove X serije, bez previše originalnih detalja, sa kojima se mogu pohvaliti X1, X5 i X6 modeli. Prepoznatljiva maska hladnjaka sa dva “bubrega” masivni odbojnici, trapezodina prednja , svjetla, te poziciona u stilu ostalih ku}nih modela, mada potpuno nova, djeluju kao ve} vi|ena rješenja. BMW je sa novom X3 trojkom igrao na sigurnu kartu, bez želje za eksperimentisanjem. Što se ti~e dimenzija, novi model je u odnosu na prethodnika duži za 83 mm, 28 širi i 12 viši, a može se pohvaliti i sa 12 mm ve}im klirensom. Kako je druga generacija BMW-a X3 potpuno novo ugra|eni ekran visoke rezolucije u ovoj klasi vozila. Uzornu prostranost naglašava i prtljažnik, ~ija se osnovna zapremina od 550 litara preklapanjem zadnje klupe u omjeru 60:40 ili opciono 40:20:40, može pove}ati na odli~nih 1.600 litara. Od starta prodaje novi BMW X3 bi}e plasiran u dizelskoj verziji xDrive20d sa common-rail agregatom od 184 KS, te benzinskom opcijom xDrive28i, pogonjenom potentnim linijskim šestocilindrašem od 258 KS. U aprilu na tržište stiže kapacitetnija dizelska varijanta xDrive30d, koja }e isporu~ivati 258 KS. Svi modeli opremljeni inteligentnim xDrive pogonom na sve to~kove bi}e opremljeni cijelom armijom sigurnosnih elektronskih pomagala. Druga generacija BMW-a X3 proizvodi}e se u SAD, ta~nije u BMW-ovoj fabrici u Spartanburgu, a na evropskom tržištu }e debitovati sa cijenama koje }e se kretati od 42.900 eura, koliko je potrebno izdvojiti za po~etnu xDrive20d dizelsku varijantu.

Unutrašnjost Jedan od istaknutijih detalja je veliki ekran opcione satelitske navigacije
vozilo i me|uosovinski razmak pove}an je za 15 mm, te sada iznosi 281 centimetar. U unutrašnjosti je novi X3 tipi~an predstavnik premijum klase vozila, sa prvoklasnim materijalima, pedantnom završnom obradom i takozvanim trodimenzionalnim oblicima elemenata, koji mu podaruju poseban opti~ki nastup. Jedan od istaknutijih elemenata je i 8,8-in~ni ekran opcione satelitske navigacije, koji ujedno predstavlja i najve}i

34

AUTOSVIJET

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Predstavljamo - Volvo XC60 - modelska godina 2011.

Volvo od glave do pete
Volvo XC60 je hrabar, sportski nastrojen i mišićav izazivač u segmentu kompaktnih premijum SUV vozila, sa ukusno uređenim eksterijerom i enterijerom, te izraženom funkcionalnošću, a za modelsku 2011. godinu dobio je nekoliko novih detalja...
Volvo XC60 je nepogrešivo crossover vozilo atletske gra|e sa visokim razmakom od tla i velikim to~kovima, te sportskom coupe linijom karoserije, tako da nije bilo potrebe za dodatnim zahvatima. Izvajane zavodljive linije i široki bokovi daju osje}aj stamenitosti. Straga su primjetna upadljiva LED svjetla, a ponuda je oboga}ena novim 18-in~nim felgama sa šest dvostrukih krakova. XC60 je tako|e dobio i nove karoserijske boje: Flamenco crvena i boja morske školjke. odnosno u vidnom polju voza~a, kako ne bi previše skretao pogled sa ceste.

Integralni pogon za savršen kontakt sa podlogom
Volvo XC60 je opremljen AWD pogonom, koji uz elektri~no kontrolisano kva~ilo prenosi snagu na prednje i stražnje to~kove, dok Instant Traction funkcija prenosi snagu na to~ak sa najboljom kontaktnom podlogom. Osim toga, tu je i nova DRIVe verzija, koja u svrhu dodatnog smanjenja potrošnje i emisija posje-

Enterijer
Enterijer Volva XC60 u potpunosti je podre|en voza~u i osmišljen da stvori osje}aj dinami~nosti i harmonije, dok prakti~an prtljažnik sa dvostrukim dnom i stražnja klupa preklopiva u omjeru 40/20/40 predstavlja novu dimenziju prakti~nosti. Osim ru~no, poklopac prtljažnika se opcijski pokre}e automatski putem dugmeta u unutrašnjosti ili putem daljinske kontrole. Pored toga tu je i novi Infontainment sistem, predstavljen u Volvu S60 i V60, koji sve informacije audio-sistema, navigacije, mobilnog telefona i ostalih funkcija prikazuje na 5 ili 7-in~nom ekranu integrisanom u gornji dio centralne konzole,

Potrošnja DRIVe verzija sa 163 KS i samo prednjim pogonom u prosjeku troši samo 5,8 litara
duje pogon samo na prednju osovinu. U XC60 smjestili su se i Dynamic Stability i Traction Control (DSTC) sistem, koji konstantno registruje ponašanje vozila u krivinama i stabilizuje vozilo u slu~aju jakih lateralnih sila, zatim Hill Descent Control sistem kontrole vozila prilikom vožnje nizbrdo, kao i FOUR-C šasija koja nudi tri

moda rada ovjesa (Comfort, Sport i Advanced), te Trailer Stability Assist sistem, koji pojedina~nim ko~enjem to~kova pri brzini od 60 do 160 km/h koriguje neželjeno zanošenje prikolice.

ša) sa preciznim piezoelektri~nim injektorima goriva i adaptiranim turbopunja~em nudi 163 KS i 400 Nm obrtnog momenta. Svi motori koji se ugra|uju u XC60, zadovoljavaju Euro 5 normu, koja na snagu stupa 2011. godine.

Euro 5 norma za sve agregate
Volvo XC60 sada je dostupan sa obnovljenom ponudom benzinskih motora. T6 3.0-litarski šestocilindarski turbobenzinac sa 304 KS i 440 Nm, preuzet iz Volva S60, nudi vrhunska ubrzanja i glatku vožnju u svim uslovima. Poznati 3.2-litarski usisni benzinac je dobio novu radilicu i manju unutrašnju frikciju, te sada nudi 243 KS i 320 Nm obrtnog momenta. Da bi udovoljio SAD ekološkim normama, isti motor posjeduje i „smirenu“ verziju sa 231 KS i 300 Nm. XC60 je sada dostupan i sa 2.0-litarskim ~etverocilidarskim turbobenzincem sa direktnim ubrizgavanjem, koji razvija 203 KS i 300 Nm obrtnog momenta. Obnovljena je i ponuda dizelskih motora. Vrhunski D5 nudi 205 KS i 420 Nm obrtnog momenta, dok novi 2.0-litarski D3 petocilindarski turbodizelaš (izvedenica provjerenog 2.4-litarskog petocilindra-

Gomila tehnologije za bolju sigurnost
Poput svih Volvo proizvoda i XC60 posjeduje sigurnosna svojstva tipi~na za švedskog proizvo|a~a, po~evši od napredne strukture karoserije sa programiranim zonama deformacija i sistemom za pomo} pri bo~nom udaru i bo~nih vazdu{nih jastuka podesivih prema uzrastu putnika, preko poznatih sigurnosnih sistema kao što su City Safety (automatsko ko~enje), Collision Warning i Auto Brake (upozorenje na koliziju sa funkcijom automatskog ko~enja), Driver Alert (upozorenje na umor), Blind Spot Information System (prevencija mrtvog ugla), Lane Departure Warning (upozorenje na napuštanje idealne putanje) i Adaptive Cruise Control (adaptivno automatsko održavanje brzine), do Volvo onCall sistema pomo}i i RSC i ROPS sistema protiv prevrtanja vozila.

Volvo XC60 je od sada dostupan i sa Pedestrian detection (sistem detekcije pješaka), koji pomaže vozaču u blagovremenom izbjegavanju kontakta sa pješakom

OSLOBO\ENJE godine srijeda, 12. januar 2011.
Motocikli - Suzuki GSX-R1000 25 Anniversary

AUTOSVIJET

35

Model za kolekcionare
Suzuki je predstavio posebnu verziju svog supersportiste GSX-R1000 sa primarnim ciljem obilježavanja 25. godišnjice ovog uspješnog modela, koji je još 2009. pretrpio velike promjene u pogledu šasija, motora i ogibljenja...
Suzuki GSX-R1000 predstavlja referencu u Superbike šampionatu, a za modelsku 2010. godinu je unaprije|en nizom ekskluzivnih promjena, koje ga trenutno ~ine jedinstvenim modelom na tržištu. Prva stvar koja privla~i pažnju na GSX-R1000 su posebni amblemi, povodom obilježevanja 25. godišnjice postojanja, te nova boja okvira i zadnje viljuške. Oba to~ka i izduvni sistem prepoznatljivi su po laserski urezanom logu, koji }e ovu ekskluzivnu verziju krasiti u samo 1.000 primjeraka. Svaki primjerak bi}e prepoznatljiv i po posebnoj plo~ici na upravlja~u, gdje je utisnut serijski broj motocikla. Osim ovih, jubilarni GSX-R1000 standardno }e dolaziti i sa nekoliko upe~atljivih detalja, kao što su karbonski štitnici kva~ila, alŠto se ti~e mehanike, GSXR1000 je prošle godine dobio za 60 mm kra}i pogonski agregat sa pre~nikom klipova od 74,5 mm i hodom od 57,3 mm, što je resvidjeti, ali nikako se ne može pore}i ni njegova unikatnost, ovaj put naglašena i logotipom 25 Anniversary. U pogledu vješanja, isti~e se Showina Big Piston prednja viljuška, sa kojom je uparen potpuno podesivi zadnji amortizer. Kada se sve sabere, Suzuki GSX-R 1000 25 Anniversary izgleda svježije najprije zahvaljuju}i novoj šemi boja, koja je iskoriš}ena specijalno za ovaj model. I to je svakako dovoljno da se ljubitelji ovog legendarnog motocikla sada dodatno angažuju u pronalaženju jednog slobodnog primjerka u prodaji, iz prostog razloga što je Suzuki ovaj put lansirao pravi kolekcionarski model. Ako i na|u jedan slobodan motocikl, za njega }e na zapadnom tržištu morati izbrojati 17.199 eura.

Agregat Veći titanijumski ventili donose bolju izdržljivost za agregat pri maksimalnim opterećenjima
zultovalo i pove}anim omjerom kompresija, koja umjesto prethodnih 12,5 sada iznosi 12,8 bara. Istovremeno, novi agregat dobio je i ve}e titanijumske ventile, što bi trebalo donijeti bolju izdržljivost pri maksimalnim optere}enjima. Oblik titanijumskog izduvnog sistema ne}e se svima

ternatora i lanca, a tu je i takozvani Double Bubble displej te zadnji dio izra|en od kompozitnih materijala.

36

AUTOSVIJET

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Vremeplov - McLaren F1 20 godina

U svemu prvi i dalje najbolji
Iako je 2010. napunio 20 godina postojanja, McLaren F1 je još uvijek najbrži atmosferski automobil na svijetu i ostaće zapamćen po tome što je osvojio F1 Svjetsko prvenstvo, Indianapolis 500 i 24 sata Le Mansa...
U 1988. godini McLaren donosi odluku da se proširi iz Formule 1 i dizajnira i proizvede najljepši i najbolji sportski automobil koji je svijet ikada vidio. U martu 1990. prvi put se sastao tim koji je stvorio McLaren F1, koji je ve}ina automobilskih analiti~ara proglasila jednim od najboljih automobila svih vremena. Njegova ekskluzivnost, tehni~ke inovacije, trka}a orijentisanost, revolucionarna konstrukcija i izvanredno iskustvo u vožnji pretvorili su ga u istinsku ikonu autoindustrije. Samo dvije godine kasnije, ta~nije 28. maja 1992, u Monaku je sve~ano lansiran McLaren F1, a prvi serijski primjerak dostavljen je ponosnom vlasniku u decembru 1993. od kojih bo~ni izazivaju najviše pažnje. Sve to je naravno i koštalo, tako da je F1 lansiran po cijeni od 540.000 britanskih funti, odnosno nešto preko 640.000 eura. U 1994. i tokom sljede}e ~etiri godine izra|eno je 64 primjerka modela F1, verzija F1 LM svjetlo dana ugledala je u pet primjeraka i dok je ekskluzivni F1 GT produkovan u samo tri jedinice. Za potrebe trka izra|eno je i 28 modela F1 GTR, kao i dodatnih šest prototipova. govora Hondi je upu}en zahtjev za izradu potpuno novog 4.5-litarskog V10 ili V12 motora, ali Hondine ~elnike niko nije mogao uvjeriti da }e Mclaren F1 biti isplativ eksperiment. Tako je donesena odluka da se F1 opremi BMW-ovim motorom, ta~nije 6.1-litarskim atmosferskim monstrumom, ~ijih je 12 cilindara postavljeno pod uglom od 60 stepeni. Aluminijumski blok i glava, ~etiri bregaste osovitoplotni-reflektor: ni manje ni više nego zlatnu foliju. Za ovaj zadatak na svakom automobilu je bilo iskoriš}eno oko 25 g zlata. Same performanse ovog automobila mogle su se samo naslu}ivati, a prva mjerenja su potvrdila sve ono što su u McLarenu težili. McLaren F1 do 100 km/h je sprintao za samo 3,2 sekunde, da bi se zatim zaustavio tek na vrtoglavih 390 km/h.

Više od tri miliona eura Legenda je zaobišla Hondu
S obzirom na to da je McLaren F1 razvijan još dok je bolide F1 pokretao Hondin agregat, kreator McLarena F1 Gordon Murray vodio je opsežne pregovore sa Hondom, da bi od japanskog proizvo|a~a ne, ~etveroventilska tehnologija, te sistem podmazivanja suvim karterom, rezultovali su sa 627 KS postignutih pri 7.400 o/min. Identi~an agregat pokretao je BMW V12 LMR prototipove u periodu izme|u 1998. i 2000. godine. Godine 1994. McLaren razvija trka}e verzije F1 modela sa kojima }e se takmi~iti u FIA GT1 kategoriji u sezoni 1995. I pored toga što je dizajniran i razvijen u periodu od samo tri mjeseca, F1 GTR u svom debiju osvojio je ne samo GT1 prvenstvo, ve} i 24 sata Le Mansa. McLaren nije samo pobijedio, nego je dominirao kišom natopljenom stazom Le Mansa, završivši na 1, 3, 4, 5. i 13. mjestu. Pobijedio je F1 GTR, kojim je upravljala posada J.J. Lehto, Yannick Dalmas i Masanori Sekiya. Svakako, Mclaren F1 je i danas zasigurno najbolji automobil na svijetu, iz prostog razloga što poslije njega nije napravljeno ništa sli~no što bi donijelo toliko tehni~kih i tehnoloških novina. Do 1998. proizvedeno je ukupno 107 primjeraka McLarena F1, a koliko je ovaj automobil danas cijenjen, najbolje govori podatak da je u oktobru 2008. godine jedan model na aukciji prodat za 2.530.000 britanskih funti, odnosno mrvicu preko tri miliona eura.

Ograničena proizvodnja
U enterijeru McLaren F1 nije skrivao svoju povezanost sa najbržim cirkusom na svijetu. Najupadljiviji je svakako središnji položaj voza~a, koji osigurava vrhunsku vidljivost i beskompromisnu kontrolnu poziciju, a da bi se ispunili i zahtjevi za svakodnevnu vožnju, F1 je nudio i odli~nu ponudu prtljažnih odlagališta,

Zlato u pravom značenju
dobio adekvatan agregat. Sa Ayrtonom Sennom nekoliko puta je posje}ivao Hondin Tochigi razvojni centar, a isprobani su i neki od automobila, kao što je Honda NSX, ~ije su odre|ene karakteristike trebale biti implementirane i u novi McLaren F1. Pri tome se najviše mislilo na kvalitet vožnje i upravljivost. Tokom razIpak, nije bilo sve onako kako je Murray planirao, jer BMW-ov motor bio je 14 posto snažniji i 16 kg teži od originalne specifikacije. Naime karoserija od karbonskih vlakana i monocoque šasija zahtijevali su znatnu toplotnu izolaciju motora, a Murrayeva solucija je bila da na liniju motornog odjela postavi visokou~inkoviti

GENERALNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER KYB (Kayaba amortizera, opruga I ležajeva - zakretača) ZA BiH VELEPRODAJA DIJELOVA MOTORA ZA SVA PUTNIČKA I TERETNA VOZILA, KOČIONIH SISTEMA FERODO ZA SVA PUTNIČKA I LAKA KOMERCIJALNA VOZILA, VODENIH PUMPI I ELEKTRIČNIH PUMPI GORIVA “AIRTEX”

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SCENA
Shakira ponovno slobodna

37

Prekinula s Antoniom

nakon 11 godina veze
Shakira i Antonio de la Rua prekinuli su svoju vezu nakon {to su 11 godina bili zajedno, no nastavit }e sura|ivati jer je on njezin agent. Vijest o prekidu svoje veze popularna kolumbijska pjeva~ica i sin predsjednika Argentine objavili su u {panjolskim novinama El Pais. „Tijekom gotovo 11 godina veze voljeli smo jedno drugo veoma duboko, brinuli se jedno za drugo te bili jedni uz drugo. Tih 11 godina bile su najljep{e godine u na{im `ivotima. Zahvaljuju}i ljubavi i po{tovanju koje smo gajili jedno prema drugom, bili smo odli~ni ljubavnici i partneri. Mi }emo i dalje sura|ivati kao partneri, razvijati zajedni~ke poslovne projekte, sura|ivati i biti u stalnom kontaktu. Na{e prijateljstvo i razumijevanje jedno za drugo je neuni{tivo“ stoji u pismu. , Tako|er, u pismu jo{ stoji da su odlu~ili prekinuti u augustu pro{le godine, te da na to gledaju kao na privremeno vrijeme odvojenosti i da nastavljaju i dalje blisko sura|ivati na poslovnom planu.
Foto: AFP

Na velika vrata
Androginost se vratila u modu na velika vrata, i to zahvaljuju}i neobi~nom izgledu mladog Bosanca koji je oti{ao na drugi kraj svijeta usred ratnog vihora i postao megazvijezda u usponu. druk~ije, ali nisu mi mogli jam~iti da }u pro}i. Odnosno, mogao sam ili do`ivjeti velik uspjeh ili ne uspjeti - rekao je jednom Andrej, koji ne skriva da se, i kad ne radi, sam {minka i boji kosu. Ve} sa 13 godina po~eo je eksperimentirati s izgledom i priznaje da je bio pomalo ekscentri~no dijete. Ve} u tim godinama je sam bojio kosu i isprobavao {minku te su za njega ~esto mislili da je `ensko. Ali ga nikada nije bilo briga {to }e ljudi o njemu misliti. U Melbourneu je i{ao u vrlo liberalnu {kolu i nije imao problema zbog svog izgleda. Iako je, ka`e, ro|en kao mu{karac, nikada se tako nije osje}ao i odlu~io se pona{ati u skladu sa svojim unutarnjim, `enskim spolom.

Rade [erbed`ija, glumac s Istoka

Dobivena bitka

Michael Douglas pobijedio rak grla
Slavni ameri~ki glumac Michael Douglas u intervjuu za ameri~ku televizijsku ku}u NBC izjavio je da je uspje{no pobijedio rak grla. Priznao je kako mu je bolest otkrila pravu vrijednost dobrih prijatelja i obitelji s kojom }e provoditi vi{e vremena. - Tumor je u potpunosti nestao, a s obzirom na ono {to znam o toj vrsti raka, izgledno je da sam pobijedio bolest - rekao je sa smije{kom na licu 66-godi{nji Douglas, ~ija je bitka s bole{}u po~ela pro{le godine u augustu kada su lije~nici otkrili od ~ega boluje. Tako|er, Douglas je u intervjuu dodao i kako }e svaki mjesec obavljati pretrage ne bi li bio siguran da je rak zaista nestao.

Ostvario najve}u karijeru glume}i Ruse
Ra de [er bed`ija, je dan od naj bo ljih glu ma ca s po dru~ja biv {e Ju go sla vi je, od svih je glu ma ca s Is to ka ko ji su ka ri je ru oku {a li u Hollywoodu os tva rio naj ve}u i to glu me}i - Ru sa. Me|u likovima koje je otjelotvorio bio je i Aleksander Cirko, dr. Vladimir Nekhorvich, Ivan Tretiak, Nikita Sokoloff, Yuri Ivanov, Yuri Volkalov i to su samo neke od uloga koje je u posljednjih 15-ak godina dobio u Hollywoodu. Gledatelji u Hrvatskoj nedavno su imali prigodu vidjeti i jednu od njegovih posljednjih uloga u kojoj [erbed`ija glumi Rusa, onu u popularnoj seriji „CSI Miami“ (glumi Alexandera Sharova).

38 [TAMPA•TISAK•PRES
Pogledi sa strane

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Kiseo kupus
Da bi se kupus ukiselio, potrebno je oko ~etrdeset pet dana. Narod koji je „ukiseljen” petog oktobra i poslije deset godina se batrga u ba~vi kiselog kupusa politi~ke Srbije. Pa, kako da mu izraz lica bude druga~iji nego „kiseo”?!
Politika, Beograd Vozi me simpati~ni taksista sa ko jim „de ba tu jem” o na {oj uobi~ajenoj januarskoj katastrofi. Pro{le su silne slave, Nova go di na, Bo`i}, pre os ta ju is pra`njeni d`epovi srpskih `itelja. Me|utim, taksista me je iznenadio optimizmom ponudiv{i jednostavno re{enje za mesec mamurluka. – Ima „va|enje” – re~e, u januaru sti`e kiseli kupus, a on mo`e i bez mesa, koje je mislena imenica za na{u sirotinju i bedu u kojoj `ivimo. Setih se srednje generacije beogradskih „ma~o” tipova koji su se hvalili kako imaju sjajnu `enu, da su im decagenijalci, ali da sve to nije ni{ta u pore|enju sa kiselim kupusom koji poseduju u podrumu. uzi smornih prenosa iz srpske skup{tine. Pomenuti izraz lica ima samo posrednu vezu sa kiselim kupusom. Da bi se kupus ukiselio (znam pouzdano jer sam pripadao gorepomenutim tipovima) potrebno je oko ~etrdeset pet dana. Narod koji je „ukiseljen” petog oktobra i posle deset godina se batrga u ba~vi kiselog kupusa politi~ke Srbije. Pa, kako da mu izraz lica bude druga~iji nego „kiseo”!? Bo`iji nektar, sastavni deo kiselog kupusa, je rasol. Rasol po-

seduje glavni sastojak koji slu`i da se „ubije” mamurluk i da se ~ovek otrezni. Nemam leka, dajte narodu rasol.

Slamka spasa
Jedan dan u januaru bi zato u Srbiji mogao da bude „Dan rasola” Ali ne i raskola, po ugledu . na Srpsku pravoslavnu crkvu. Taj dan bi mogao da bude jedan od onih koji ne spadaju u praznike a kad ve}ina preduze}a ipak ne radi. Neradni dan u Srbiji ne zna~i ni{ta, jer smo zemlja u kojoj i KO RADI BOJI SE GLADI. Imam utisak da su nam vode}i ljudi prona{li umesto tople vode topli rasol koji je potekao kao miro iz predsednikove re~enice: „Srbija }e biti dr`ava znanja” . Ostao bih bez komentara, ali pouzdano znam da je pre vi{e od sto godina ~ika Jova Zmaj rekao: „Znanje je svetlost, znanje je mo}, u~ite deco i dan i no}” . Generacije i generacije mladih su poslu{ale ~ika Jovu, u~ile, u~ile i zbrisale iz ovakve zemlje

IZRAZ Primje}ujem da srpski narod sve vi{e ima „kiseo” izraz lica, naro~ito u momentima kada prima platu, penziju ili, ne daj bo`e, gleda srpski fudbal u pauzi smornih prenosa iz srpske skup{tine
gde se, i kada se radi, bude na ivici gladi. Treba da smo svesni da }emo, pre svega, biti dr`ava takvog znanja. Dr`ava znanja podrazumeva obrazovanje. I tamankada sam pomislio da sam i ja prona{aotoplirasol, pro~itah u „Politici” da je nedavni fizi~ki napad na profesorku gimnazije u Beogradu „posledica URU[ENOGobrazovnogsistema” . Izvinjavam se ~itaocima, jer moram da prekinem ovo pisanije da bih oti{ao do „slamke spasa” da preto~im kupus. ,
Zoran HRISTI]

Dan rasola
Prime}ujem da srpski narod sve vi{e ima „kiseo” izraz lica, naro~ito u momentima kada prima platu, penziju ili, ne daj bo`e, gleda srpski fudbal u pa-

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO FINANCIJA/ FINANSIJA I TREZORA

BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO FINANSIJA I TREZORA

Nakon izbora

BOSNIA AND HERZEGOVINA MINISTRY OF FINANCE AND TREASURY Na temelju ~lanka 8. stavak 2. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10) i ~lanka 41. Pravilnika o unutarnjem ustroju Ministarstva financija i trezora BiH, broj: 01-04-02-3-2050-1/10 od 25. 3. 2010. godine i Odluke o potrebi prijema uposlenika u radni odnos, broj: 04/1-34-2- 9292-1/ 10 od 25. 10. 2010. godine, ministar financija i trezora, raspisuje

za prijem uposlenika u radni odnos na odre|eno vrijeme Sektor za pravne, kadrovske, op}e i financijske poslove 1) Referent za poslove arhive - 1 (jedan) izvr{itelj

JAVNI OGLAS

I - Opis poslova: Uspostavlja, ure|uje i stara se o arhivskoj gra|i Ministarstva sukladno odgovaraju}im zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti arhivske i registraturne gra|e i arhivskog i uredskog poslovanja, vr{i popis registraturne i arhivske gra|e, formira fascikle predmeta za arhiviranje, arhivira rije{ene predmete i vodi ra~una o rokovima za njihovo ~uvanje, vodi arhivsku knjigu, po zahtjevu obra|iva~a predmeta i akata odlo`ene predmete dostavlja na kori{tenje, izdaje reverse, vodi propisane evidencije o uredskom poslovanju i arhiviranju, vodi i a`urira evidencije o rokovima ~uvanja predmeta i akata, za sve odlo`ene i arhivirane predmete i spise, izra|uje izvje{}a u vezi pohranjene i arhivirane gra|e, izra|uje godi{nje izvje{}e o predmetima, spisima kojima je istekao rok ~uvanja i predla`e njeno uni{tenje, obra|uje i koristi podatke na ra~unalu iz oblasti arhivske gra|e, sura|uje s referentom za vo|enje prijema i otpreme po{te i referentima za administrativno-tehni~ke poslove unutarnjih ustrojstvenih jedinica i obavlja i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. Za svoj rad odgovara pomo}niku ministra i {efu Odsjeka kome podnosi izvje{}e o radu. II - Uvjeti za obavljanje poslova i zadataka: Pored op}ih uvjeta utvr|enih Zakonom o radu u institucijama BiH (da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, stariji od 18 godina, da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX stavak 1. Ustava Bosne i Hercegovine, da nije pokrenut kazneni postupak protiv kandidata) kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete i to: - IV stupanj SSS - upravnog, ekonomskog, gimnazijskog ili drugog smjera; 6 mjeseci radnog iskustva u struci; polo`en arhivisti~ki ispit u roku od 6 mjeseci od dana prijema u radni odnos; polo`en stru~ni upravni ispit; poznavanje rada na ra~unalu. III - Potrebni dokumenti uz prijavu: - `ivotopis sa adresom i kontakt-telefonom, - svjedo~anstvo o zavr{enom IV stupnju SSS - upravnog, ekonomskog, gimnazijskog ili drugog smjera, - uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerena fotokopija osobne iskaznice, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, - ovjerena izjava kandidata da se na njega ne odnosi ~lanak IX stavak 1. Ustava BiH, - dokaz o radnom iskustvu u struci, - uvjerenje o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru. Dokumenti/isprave koje se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene fotokopije ne starije od tri (3) mjeseca od dana izdavanja od nadle`nog organa. Kandidat koji u vrijeme prijema u radni odnos nema polo`en stru~ni upravni ispit, du`an je taj ispit polo`iti najkasnije u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos u Ministarstvu financija i trezora BiH. IV - Procedura izbora: Procedura izbora kandidata i prijem u radni odnos izvr{it }e se sukladno odredbama Zakona o radu u institucijama BiH i Pravilnika o unutarnjem ustroju Ministarstva financija i trezora BiH. Kandidati koji ispunjavaju uvjete iz javnog oglasa i koji su se blagovremeno prijavili na javni oglas podlije`u provjeri osposobljenosti, koju provodi Povjerenstvo za izbor kandidata i provedbu javnog oglasa. Javni oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Prijave na javni oglas sa kompletnom dokumentacijom dostaviti, neposredno putem protokola Ministarstva financija i trezora BiH (Zgrada prijateljstva izme|u Gr~ke i BiH soba 1514) ili putem po{te preporu~eno, na adresu: Bosna i Hercegovina Ministarstvo financija i trezora, Trg BiH broj 1, 71 000 Sarajevo, sa naznakom: „Javni oglas za prijem uposlenika“ - ne otvaraj Napomena: Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Radni odnos se zasniva na odre|eno vrijeme do povratka uposlenika sa bolovanja/porodiljskog odsustva. Primljeni kandidat du`an je dostaviti ljekarsko uvjerenje, u roku od 10 dana od dana prijema.

Osu|eni na koalicije
Stvaranje dviju predizbornih koalicija, na lijevom i desnom centru, bit }e znak strana~kog pragmatizma, ali i zrelosti ~elnika stranaka
Vjesnik, Zagreb Vjerojatno svaki ~lan i HDZ-a i SDPa `eli da njegova stranka na izborima nastupi samostalno i ostvari takav rezultat koji im jam~i formiranje vlade bez potrebe ulaska u koaliciju. Ako bi se takva `elja svela u realne okvire, rezultirala bi samostalnim izlaskom obiju najja~ih stranaka na izbore i, u slu~aju uspjeha, sklapanjem poslijeizbornih koalicija s bliskim strankama radi sastavljanja vlade. To su 2000. napravili udru`eni SDP i HSLS, a 2003. i 2007. HDZ. Nakon posljednjih izbora, me|utim, bili smo svjedoci situacije u kojoj su se obje najja~e stranke smatrale pobjednicama zbog ~ega su poslijeizborni pregovori po~eli kasnije i trajali tjednima. Izbori 2007. pokazali su i da je trend bipolarizacije sve ja~i i da je razjedinjena oporba ipak dobila vi{e glasova od HDZ-a. Drugim rije~ima, da su oporbene stranke lijevog centra 2007. nastupile sa zajedni~kim listama, a ne se nadmetale tko ima boljeg premijerskog kandidata, HDZ bi zavr{io u oporbi. Stoga je dovoljno argumenata koji idu u prilog zajedni~kom oporbenom nastupu na izborima 2011., osim ako oporba ne `eli prokockati jo{ jednu {ansu koja joj se nudi. Oporbena je koalicija vi{e-manje dogovorena i predstoji tek operacionalizacija, a u tom slu~aju ni HDZ-u ne preostaje ni{ta drugo nego da prvi put na izbore za Sabor iza|e s koalicijskim listama - ako ra~una na tre}u uzastopnu pobjedu. Stvaranje dviju predizbornih koalicija, jedne na lijevom i druge na desnom centru, bit }e znak strana~kog pragmatizma, ali i zrelosti ~elnika stranaka. Put do toga ipak je jo{ dug. Velikima nije lako na vlastitu {tetu prepustiti mjesta na listama manjima i time riskirati unutarstrana~ke napetosti. Apetiti partnera uvijek iritiraju velike stranke, ali manje stranke ne ~ine ni{ta neuobi~ajeno, svjesne su da se bez veliki mogu pomiriti s oporbenim klupama. Isto tako, bez velikih manjima prijeti gubitak parlamentarnog statusa. Kona~na odluka o koalicijama na najja~im je strankama koje pritom moraju odgovoriti na pitanje je li im cilj izbora formiranje nove vlade ili uhljebljenje {to vi{e svojih ~lanova na zastupni~ka mjesta, makar i oporbena.
Marijan LIPOVAC

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

[TAMPA•TISAK•PRES 39
Stereotipi

Srce pod pritiskom

Podjele
Rekao bi onaj moj novinar s Marsa da ostali narodi ovoga svijeta `ive u bla`enoj slozi i svetom jednoumlju. [to naravno nije slu~aj. Sve podjele koje postoje me|u Srbima, postoje i kod drugih naroda
Danas, Beograd Kad god je neki belaj na sceni ili na vidiku, podgreva se ona bajata pri~a o srpskoj podeljenosti. Tako je bilo i ovoga puta. Krivica za rastu}i pesimizam preba~ena je na kletu srpsku podeljenost. Ta “podeljenost“ je sa mo je dan od izan|alih stereotipa o nacijama, poput onih o lenjim Crnogorcima ili {krtim [kotima. ^ovek bi rekao da je ta podeljenost srpski ekskluzivitet. Ima podosta delija koji se time pomalo i ponose. Kao bajagi, mi smo individualci, sjajni smo kao pojedinci, ali nam timski rad ne{to ne ide od ruke.

Ministarstvo radosti
Ve~ernje novosti, Beograd Stvarno smo nemogu}i, i nije lako sa nama! Ni{ta nam ne valja, i nikada nam ne}e biti po volji. Kratak opis ovda{nje kolektivne nesvesti sa`et je ovih dana u Galupovom najnovijem istra`ivanju po kome je ispalo da su Srbi me|u najve}im pesimistima na svetu. Ta~nije, ~etvrti smo na rang-listi najpesimisti~nijih nacija. Nezahvalni smo do daske, i, jednostavno, nema vi{e smisla da se tako pona{amo. Izme|u ostalog, i zato {to nam je predsednik Tadi} jo{ pre nekoliko meseci lepo poru~io da nije u redu da {irimo pesimizam - jer pesimizam odbija strane investicije. Da dodamo da je i premijer Cvetkovi} ovih dana lepo kazao da gra|ani treba da budu optimisti~ni i da veruju u sebe i svoje napore da obezbede bolji `ivot, a da }e se i Vlada truditi u tom pravcu. kad vidimo optimisti~na lica na{ih politi~kih optimista, koji nas izme|u paragrafa i upitnika, aktova o pridru`ivanju, krize i raznih uslovljavanja vode u Budu}nost? Mo`da ni oni nisu sre}ni i optimisti~ni, ali su zarad na{e sre}e, na{eg optimizma i op{teg dobrog raspolo`enja stavili maske ozarenosti na svoja zabrinuta lica? Jer, Budu}nost je obe}ana zemlja. Zemlja ka kojoj se putuje i u koju se nikada ne sti`e. Gorivo na tom beskona~nom putu je optimizam. Ka ko }emo u le p{u Bu du}nost ako u nju ne verujemo? Niko nam to nije eksplicitno rekao, ali nemojmo da se igramo! Evropa ne `eli smrknuta lica bez nade. Evropa ne trpi pesimizam! Malodu{ni - stop! Ali u zemlji u kojoj se ve} nekoliko godina na sva zvona udara da „nema alternative“, logi~no je klonu}e duhom. Tamo gde nema alternative, ima malodu{nosti. A malodu{ni ne mogu da pevaju „Odu radosti“. Iako je na{a sada{njost suvi{e uverljiva, nema smisla da ne ve ru je mo u le p{u bu du}nost, jer ona nema alternativu. To {to je sada beznade`no, samo zna~i da }e jednog dana biti lak{e. Su{tina optimizma le`i u zanemarivanju sada{njosti. Pesimizam zna~i cepidla~enje i nezahvalnost. Nije lepo da sada, kada nas je Evropa nekoliko puta pohvalila da napredujemo, izgubimo veru. Nije lepo da smrknutim facama i uga{enim pogledima do~ekamo sve napore na{ih politi~ara da

Ima li ijednog razloga da ne vjerujemo u ljep{u budu}nost kad vidimo optimisti~na lica na{ih politi~kih optimista koji nas vode u Budu}nost?
nas izvedu na pravi put. Jo{ samo deset godina deli nas od prolaska kroz kapiju iza koje postoji beskrajno plavetnilo i pregr{t `utih zvezdica. Majke mi, bajka. U tunelu, u sred mraka, sija zvezda petokraka, a mi se ovako brukamo! Nigde entuzijazma, optimizma i radosti, osim na ve~ernjim vestima, gde na{i politi~ari jo{ jedno stezanje kai{a najavljuju nekako optimisti~no i sa nadom. Poku{aj na{ih vlasti da nam apelima, opomenama i dekretima nekako uliju optimizam predstavlja veliki i te`ak zadatak, kome izgleda nisu dorasli. Zemlja mrguda ne mo`e preko no}i da postane zemlja veseljaka - otuda bi, mo`da, u ova {ugava vremena, najdelotvornije bilo napraviti veliku, sveobuhvatnu i glamuroznu reklamu za radost. Mo`da ~ak i ministarstvo za radost i bolje raspolo`enje.

Zla kob
Rekao bi onaj moj novinar s Marsa da ostali narodi ovoga sve ta `ive u bla`enoj slo zi i svetom jednoumlju. [to naravno nije slu~aj. Sve podele koje postoje me|u Srbima, postoje i kod drugih naroda. Eto, jadamo se da je rascep na ~etnike i partizane na{a zla kob. Ali ne treba i}i daleko, ne dalje od Soluna, pa videti da i na{a pravoslavna bra}a, Jelini, imaju isti problem. I u Heladi je, neposredno po zavr{etku Drugog svet skog ra ta, be sneo gra|anski rat izme|u komunista i monarhista. Nije se taj rat vodio u rukavicama. Daleko od toga. @estoko je i krvavo bilo. A opet, Helada se posle gra|an skog ra ta ne ka ko do zvala pameti. Onda su na vlast do{li zloglasni pukovnici. Taj re`im je po mnogo ~emu bio neuporedivo gori od, recimo, Milo{evi}evog (masovne likvidacije stvarnih i

KOMUNISTI I MONARHISTI Eto, jadamo se da je rascep na ~etnike i partizane na{a zla kob. Ali ne treba i}i daleko, ne dalje od Soluna, pa vidjeti da i na{a pravoslavna bra}a, Jelini, imaju isti problem. I u Heladi je, neposredno po zavr{etku Drugog svjetskog rata, bjesnio gra|anski rat izme|u komunista i monarhista
fiktivnih politi~kih protivnika); samo su Grci imali nesre}u, a pukovnici sre}u da im diktatura zapadne u vreme kada se druga~ije gledalo na ljudska prava i kada se niko nije me{ao u unutra{nje stvari dr`ava. Pod uslovom da ne prave probleme van svojih granica. Kako su do{li, pukovnici su tako i oti{li, a Gr~ka se ponovo konsolidovala i postala ~lanica EU. Evo, sada joj ta mrska Evropa vadi fianansijsko kestenje iz vatre. Suvi{no je i govoriti da i u Gr~koj postoji i levica i desnica, da se i tamo glo`e evroskeptici i evroentuzijasti, da i tamo ima konzervativaca i liberala. Ali Gr~koj, i tako srpski podeljenoj, iz nekog razloga ipak mnogo bolje ide nego nama. Uzeo sam primer Gr~ke iz prostog razloga {to je tamo{nji nivo politi~ke stabilnosti, ekonomskog prosperiteta i pravne efikasnosti najvi{e ~emu se mo`emo na da ti u ne koj neo dre|enoj budu}nosti. Ne treba previ{e od nas o~ekivati. [vedski standardi i sli~na bula`njenja najobi~nija su propagandna patka.

Slogan
Jer, `ivot je slogan, a sada{njost je i tako i tako samo trenutak. Mo`da nas je kolektivna depresija i preplavila upravo zato {to su nam toliko dugo slavili budu}nost negacijom - ako nema alternative, nema ni radosti ni optimizma. Treba da „Ima“, a ne da „Nema“. „Ima“ je znak optimizma, „Nema“ je jednostavno - nema. Na primer, primer - „Ima alternative“. Ili jo{ optimisti~nije - „Srbija ima alternativu“. Ima da ima, ina~e ima da ih nema.
Mirjana BOBI] - MOJSILOVI]

Fakat
Problem sa ovom pri~om je, nekako, religiozne prirode. Fakat, od nas vlast o~ekuje da verujemo. Da }e jednoga dana stvarno biti bolje. Da, kao u onom vicu, posle smrti ima `ivota. Da je neverovanje u lep{u budu}nost neka vrsta savremene blasfemije, da je malodu{nost politi~ki nekorektna i da je, sledstveno tome, upravo malodu{nost malog ~oveka onaj klip koji se zariva u to~kove na{eg napretka. Malodu{nost se, dakle, ne}e tolerisati u zemlji u kojoj je optimizam dr`avna religija ima li i jednog razloga da ne verujemo u lep{u budu}nost

ZADRTOST Zbog ~ega je na{a podjeljenost kobnija od gr~ke ili bilo koje druge? Zbog zadrtosti, gospodo. I u ve}ini ostalih zemalja, partikularni interesi nastoje da zagospodare javnim poslovima. Ali mi idemo korak dalje. Svaki od srpskih partikularnih interesa zdu{no radi na tome da elimini{e svaki drugi pogled na svijet

Zadrtost
Pa dobro, zbog ~ega je na{a podeljenost kobnija od gr~ke ili bilo koje druge? Zbog zadrtosti, gospodo. I u ve}ini ostalih zemalja, partikularni interesi nastoje da zagospodare javnim poslovima. Ali mi idemo korak dalje. Svaki od srpskih partikularnih interesa zdu{no radi na tome da elimini{e svaki drugi pogled na svet, svako drugo mi{ljenje i da se apsolutizuje kao bo`anski poredak. Samo {to se to ne zove “podeljenost“ nego totalitarizam.
Svetislav BASARA

40

POMO] U KU]I

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Roditelji `ele samo dobro

Za vi{e energije
Svaka peta `ena ima nizak nivo `eljeza. Konzumacija hrane bogate `eljezom ne}e puno pomo}i ukoliko va{e tijelo nije u stanju razgraditi tu hranu. @eljezo koje dolazi iz biljaka na{em tijelu je ~esto te{ko da razgradi, tvrde nutricionisti. Da `eljezo koje sadr`i slanutak ne bi propalo, olak{ajte svome tijelu razgradnju i dodajte malo crvene paprike. Upravo }e vitamin C iz paprike biti klju~an za lak{u apsorpciju `eljeza.

Stvari u kojima
mama ima pravo
Roditelji imaju `ivotno iskustvo i posebno u odre|enim situacijama bi ih bilo dobro poslu{ati. Majka ba{ uvijek ima pravo kad tra`i od vas da hodate ili sjedite uspravno. Kada djevojkama po~nu rasti grudi, a de~kima prve dlake po licu i na prsima, ~esto zbog srama i neugode po~nu savijati ki~mu da sve postane manje uo~ljivo. Ovaj savjet mo`e `ivcirati, ali za nekoliko godina, kada pubertet mine i prihvatite se kakvi jeste, bi}ete zahvalni za svoje ravno dr`anje koje ~esto zna~i i bolje samopouzdanje. Kad nas neko pohvali, ~esto ne znamo {ta bismo sa sobom. Sram, neugoda, a zapravo se samo trebamo sjetiti onog {to nas je mama u~ila re}i hvala. Odajemo da smo dobro odgojeni, da znamo prihvatiti pobjedu (ali i poraz kad se dogodi) i opet – da imamo samopouzdanja. Mame ~esto vole ponavljati ko vas kamenom, vi njega kruhom, iako djeca ~esto ne znaju o ~emu se radi. @ivot je borba, isku{enje i nerijetko se susre}emo s neugodnim, neljubaznim ljudima. Ako na uvredu kolutati o~ima kad vam mama ka`e da u ne~emu niste uspjeli, jer se niste dovoljno trudili i olako odustali. Ona ima pravo! Skloni smo ponekad stvari osu|ivati na propast, a da nismo ni prstom maknuli. Strah je za kukavice, a na kraju vi{e `alimo za onim {to nismo probali nego za onim {to jesmo pa nije uspjelo. Zato je poslu{ajte i kad vam ka`e da ne treba odustati. Na vama je odluka, ali ako poslu{ate majku kad vam ka`e da cigarete {kode, naru{avate zdravlje, smrdite po nikotinu, zubi i prsti vam postaju `u}kasti, ima}ete vi{estruke koristi, sad i kasnije u `ivotu. Najvi{e ovisnosti o cigaretama stvara se upravo u teen razdoblju i kasnije ih se i uz najbolju volju te{ko rije{iti. Izgled, odnosnoljepota je prolazna stvar. Ako mislite da vas majkasamotje{i kad vam govori da niste debeli, da }e bubuljicepro}i itd. u pravu ste. Tje{i vas, ali istinom! Za koju godinu bi}e vam smije{no da ste bili toliko nesretni zbog ne~ega {to niste moglipromijeniti i {to je jednostavno dio va{e pojave.

Za ja~anje imuniteta
Rijetko koja druga namirnica ima tolike zalihe zdravog A vitamina kao {to to ima slatki krompir. Me|utim, uno{enje A vitamina bez cinka ba{ i nije korisno. Tu nastupa piletina ili govedina koje, pored ostalog, obiluju cinkom. Cink je organizmu potreban da bi mogao kvalitetno razgraditi vitamin A.

Sokom protiv bolesti
Sok od mrkve smanjuje rizik obolijevanja od raka, ja~a imunitet jer sadr`ava velike koli~ine vitamina C, zahvaljuju}i vitaminu A poma`e u o~uvanju vida, a zbog vlakana potpoma`e probavu. Dovoljno razloga da ga ~e{}e pijete.

UTJEHA Ljepota je prolazna stvar. Ako mislite da vas majka samo tje{i kad vam govori da niste ru`ni i debeli, da }e bubuljice pro}i... u pravu ste. Tje{i vas, ali istinom
odvratite ljubazno{}u to }e za onog preko puta vas biti poput {amara. Skloni smo zaboravljati starije ljude, koji vape za dru{tvom, smijehom, lijepom rije~ju... nemojte da se to i vama desi i uvijek poslu{ajte mamu kad vam ka`e da se lijepo ophodite prema starijima, a i neka usluga koju im u~inite ne}e vas ubiti niti vam oduzeti i{ta od mladosti. Samo je mo`e ukrasiti. Trud se isplati. Najlak{e je di}i ruke i re}i: “Ja to ne mogu“ . @elite popraviti ocjenu? Zagrijte stolicu! @elite na}i de~ka, curu? Ne o~ajavajte. Nemojte

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

[treberski stil opet u modi
Stilkojimnogismatrajustaromodnimprakti~an je u mnogimprilikama, a istovremeno izra`avaeleganciju i mladost. Preppystil, koji je nastao u SAD-u 50-ih godina, u moduvra}a sve mu{karcekojipreferirajupomalo{treberskina~inodijevanja. Stil se razvio na ameri~kim univerzitetima, a pokrenuli su ga bogati studenti koji su se u privatnim {kolama (Prep Schools) pripremali za upis na Yale ili Harvard. [treberski stil danas je popularan me|u mladima koji stoje na po~ecima svojih karijera. Obavezno nosevelikecrne nao~ale, odijela, ko{ulje, veste na kop~anje, a kravata ili svilenamaramaneizbje`an je modnidodatak~ak i uz polo majicu. Moderni{treberinosemokasine i retrotenisice i to bez ~arapa. Brijanje je obavezno, kosa kratka i po~e{ljana na stranu. Optimalna kombinacija boja obuhva}a razli~ite tople pastelne tonove uz svijetlo plave, tamno-plave, tamno-crvene i sive odjevne predmete. Preppy stil potpun je uz tanki remenbijele ili sme|eboje te lijep sat. Stil je popularan jer istovremeno izra`ava eleganciju i mladost, a prikladan je u formalnim i neformalnim prilikama.

Tajna svje`eg lica
Ko`a dnevno proizvede vi{e od 30 miliona stanica. Otklanjanjem stanica na povr{ini ko`e koje dehidriraju i odumiru pospje{ujemo nastanak novih i olak{avamo ko`i da di{e. Zauzvrat, ona nas nagra|uje osvje`enim izgledom. Hemijski pilinzi prezahtjevni su za upotrebu u ku}noj radinosti jer sadr`e visoke koncentracije kiselina (npr. glikolne) i najbolje ih je prepustiti stru~njacima. Uklanjaju povr{inske nepravilnosti, zagla|uju fine bore i vidno pomla|uju lice, a po{to su agresivnijih od mehani~kih, preporuka je da se na njih odlazi u jesen i zimu, izbjegava izlaganje suncu i obavezno koristi krema s visokim za{titnim faktorom. Jednostavniji za primjenu u ku}i su mehani~ki pilinzi. Kako ih vr{imo energi~nim kru`nim po kre ti ma, po mo gu}nosti jednom sedmi~no prilikom tu{iranja, njima poti~emo cirkulaciju cijelog tijela pa su idealan anticelulitni tretman.

Brzi ~okoladni keksi
Potrebno:
200 gr ~okolade 400 gr bra{na ka{i~ica pra{ka za pecivo 200 gr margarina prstohvat soli 150 gr {e}era 1 vanilin-{e}er 2 jaja

Priprema:
^okoladu isjeckati i ostaviti na stranu. Bra{no, pra{ak i so u jednoj posudi zajedno sjediniti. Margarin, {e}er i vanilin sa mikserom ulupati. Jaja pojedina~no dodati, da se smjesa fino sjedini. Dodati bra{no u masu, sa spiralama malo mutiti, dodati ~okoladu i rukama fino umijesiti. Formirati kekse, oko 30 komada (okrugli ~etiri cm), a mogu i manji, dakle po `elji, stavljati ih na pleh oblo`en papirom za pe~enje. Na 200°C pe}i ih 15 minuta. Kad se ohlade, dr`ati ih u zatvorenoj posudi do upotrebe.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE Intel ~ipovi

KORAK NAPRIJED Asus Eee Pad Slider
Za korisnike koji `ele najbolje od onoga {to nude i tablet i tradicionalni laptop, kao stvoren je Eee Pad Slider. Ovaj ure|aj, pored 10,1“ IPS ekrana osjetljivog na dodir, posjeduje i kliznu QWERTY tastaturu, koja omogu}ava udobno i brzo kucanje. Pokre}e ga Nvidia Tegra 2, najnapredniji mobilni sistem koji uklju~uje procesor sa dva jezgra i NVIDIA GPU, {to obezbje|uje do sada nevi|eno iskustvo na mobilnim ure|ajima. Eee Pad Slider ima dvije kamere, jednu na prednjoj (1,2 MP) i jednu na zadnjoj (5 MP) strani. Uz sve to, Android 3.0 operativni sistem omogu}ava lako dijeljenje slika sa prijateljima, e-mailom ili putem socijalnih mre`a.

41

Toshibina muzi~ka ponuda
U skladu sa rastu}om potra`njom za digitalnom muzikom, Toshiba multimedijalni netbuk mini NB550D i mobilni muzi~ki ure|aj mini NB520 nude direktan i jednostavan pristup aplikaciji Toshiba Music Place. Ova paltforma za preuzimanje muzike, uz podr{ku 7digitala, nudi {irok izbor od vi{e od 10 miliona pjesama u MP3 formatu. Novi mini NB550D i mini NB520 imaju sna`ne harman/ kardon stereo zvu~nike koji garantuju savr{en kvalitet zvuka i u Evropi }e se na}i u prodaji u prvom kvartalu 2011. godine. Preuzimanje digitalne muzike nastavlja da zamjenjuje fizi~ku kupovinu nosa~a zvuka.

Plan USB 3.0
Kompanija Kingston daje ve}u podr{ku USB 3.0 tehnologiji u 2011. otkriv{iovajsvojplan na sajmu CES 2011. Kompanija Kingston }e ponuditi obiman paket rje{enja za USB 3.0 fle{ diskove kako bi odgovorila na potrebe korisnika na svim nivoima, budu}i da se ova tehnologija sve vi{e usvaja. Za entuzijaste i napredne korisnike kompanija Kingston }e predstaviti do sada najbr`i USB 3.0 drajv. DataTraveler HyperX 3.0 }e slu`iti kao referentni model i bi}e dio HyperXperience serije, porodice Kingston Flash proizvoda visokih performansi koja }e uklju~ivati SSD, USB i kartice, kako bi se zaokru`ila cjelina uz HyperX memorijske module namijenjene entuzijastima.

U trenutku kada dnevno biva prodato vi{e od milion kompjutera, Intel je predstavio novu, drugu generaciju Intel Core procesora na Sajma potro{a~ke elektronike. Kompanija Intel otkrila je nekoliko iznena|uju}ih karakteristika, usluga i partnerstava na osnovukojih}e bitiomogu}eno potpuno novo vizuelno iskustvo sa integrisanom procesorskom grafikom. O~ekuje se da }e svi ve}i proizvo|a~i {iromsvijetapredstavitivi{e od 500 desktop i laptop modela ra~unara tokom godine. Nove karakteristike obuhvataju Intel Insider, Intel Quick Sync Video i novu verziju Intel Wireless Display (WiDi) tehnologije, koja sada donosi 1080p HD i za{titu sadr`aja.

Motorola

Androidom 3.0
Motorola je predstavila svoj dugo o~ekivani tabli~ni ra~unar Zum (Xoom) sa ekranom od 25,6 cm (10,1 in~) i najnovijom verzijom operativnog sistema Android ranije poznatom pod nazivom Honeycomb - sa}e. Na tr`i{tu }e se pojaviti krajem marta u verziji koja omogu}ava 3G/Wi Fi povezivanje, sa nadogradnjom na 4G LTE u drugom tromjese~ju, kad }e se pojaviti model koji omogu}ava 4G LTE/Wi Fi. Ima dvije kamere, prednja od dva megapiksela slu`i kao veb kamera za video razgovore, a zadnja od pet megapiksela za snimanje slika i videa u rezoluciji 720p. Ekran osetljiv na dodir ima rezoluciju od 1280 x 800 piksela, a korisnici }e mo}i da gledaju video u rezoluciji 1080p i

Xoom sa
da ga po{alju na druge ure|aje preko HDMI priklju~ka. Adobe Flash Player sastavni je dio Zuma, {to omogu}ava gledanje videa na vebu. Dimenzije su mu 249,1 x 167,8, 12,9 mm i 730 grama. Dizajniran je da radi sa Google servisima, uklju~uju}i novu verziju Google Maps 5.0 sa 3D interakcijom, kao i prodavnicom e-knjiga Google eBooks te hiljadama aplikacija u Android Marketu. U njega su ugra|eni `iroskop, barometar, e-kompas i akcelerometar, kao i adaptivan izvor svjetlosti za razli~ite primjene. Memorijski kapacitet od 32 GB se mo`e pove}ati SD karticama, a ra dna me mo ri ja od 1 GB izvedena je u tehnologiji DDR2 DRAM ~ipova.

Baterija koja daje energiju ve} 60 godina

Karpenov stup ili kup
U Tehni~kom muzeju Dimitrie Leonida u Bukure{tu ~uva se neobi~na baterija, poznata kao Karpenov stup ili kup koja, navodno, neprekidno stvara energiju ve} 60 godina. Ure|aj sastavljen od dva serijski spojena galvanska ~lanka konstruirao je 1950. rumunski fizi~ar Nicolae Vasilescu Karpen i ustvrdio da }e njegov kup raditi vje~no. Na`alost, muzej nema dovoljno sredstava za njegovo pravilno odr`avanje pa ne mo`e biti izlo`en, analiziran i pra}en, {to mu umanjuje nau~nu vjerodostojnost. Prototip se sastoji od dva serijski spojena galvanska ~lanka koji napajaju maleni motor. Njegovo okretanje pokre}e polugu povezanu s prekida~em. Na svakih pola okreta poluga otvara strujni krug i ponovno ga zatvara na po~etku druge polovice. Vrijeme obrtanja tako je prora~unato da za trajanja prekida strujnog kruga kupovi dobiju dovoljno vremena da se napune i obnove polaritet. Jedna od elektroda napravljena je od zlata, a druga od platine. Obje su uronjene u sumpornu kiselinu visoke ~isto}e. Novinar rumunskog lista Ziua posjetio je direktora muzeja krajem februara 2006. i molio ga da mu poka`e ure|aj. Diaconescu je s police skinuo Karpenov kup, a stru~njaci su mjerenjem utvrdili da baterije jo{ imaju isti napon od jednog volta, kakav su imale i 1950. Karpenov kup predstavljen je na vi{e nau~nih skupova u Parizu, Bukure{tu i Bolonji. Iako su stru~njaci sa Univerziteta Brasov poku{ali da istra`e misteriju njegovog rada, nisu uspjeli do}i do zadovoljavaju}ih odgovora.

Mobiteli koje nestrpljivo ~ekamo

Bionic, Atrix, Optimus, Infuse
Gotovo svi pametni telefoni prikazani na CES-u bazirani su na operativnom sistemu Android. Me|u najzanimljivijim modelima svakako je Motorola Droid Bionic. Telefon je najavljen za ameri~ku mre`u Verizon, {to zna~i CDMAstandard, ali se pretpostavlja da }e se veoma skoro pojaviti i GSM verzija. Bionic je ogroman telefon s ekranom dijagonale 4,3 in~a kojeg }e pokretati Tegra procesor s dvije jezgre. Motorola je predstavila i model Atrix koji }e biti malo manja verzija Bionica jer dijeli gotovo sav hardver s njim, osim ekrana. Atrix ima ekran dijagonale ~etiri in~a i u originalu je zami{ljen kao GSM ure|aj. Ovaj pametni telefon bi se mogao pojaviti u Evropi ve} u drugom kvartalu ove godine. HTC je tako|er pokazao ure|aj s ekranom dijagonale 4,3 in~a, a radi se o modelu Thunderbolt. Na`alost, i on je napravljen za mobilnu mre`e Verizon, ali za HTC se mo`e sa sigurno{}u o~ekivati da }e se pojaviti i GSM verzija. Thunderbolt bi trebao naslijediti uspje{an EVO 4G. Drugi predstavljeni telefon je EVO Shift koji uz ekran

PAMETNI Consumer Electronic Show u Las Vegasu je pokazao da bi Android u 2011. godini mogao jo{ vi{e pove}ati svoj tr`i{ni udio me|u pametnim telefonima

osjetljiv na dodir nudi i tastaturu. I ovo je telefonnamijenjen~etvrtoj generaciji CDMA mre`a. O LG Optimusu 2X sve se ve} zna kao o prvom ~iji procesor nosi dvije jezgre. LG je Optimus 2X na sajmu imao spojen na veliki televizor ~ime je htio demonstrirati njegove mogu}nosti spajanja na vanjske monitore. LG je predstavio jo{ dva modela pametnih telefona baziranih na Androidu. Optimus Black se isti~e ku}i{tem debljine svega 9,2 milimetara, koji bi mogao ponovo pokrenuti stanjivanje telefona kao {to je

to jednom u~inila Motorola s RAZRom. LG Revolution, Android s punom QWERTY tastaturom namijenjen je 4G CDMA mre`ama. Samsung je pokazao Infuse, pametni telefon s dijagonalom ekrana od 4,5 in~a. Zanimljivo je da ga pokre}e ARM Cortex procesor takta 1,3 GHz. Sony Ericsson je nastupio sa Xperijom Arc ~ija je najdojmljivijaosobinaku}i{tedebelosvega8,3 milimetara u koje je poznati proizvo|a~ uspio uklju~iti objektiv za digitalnu kameru rezolucije osam megapiksela

42

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine srijeda, 12.

OSLOBO\ENJE

Plavi {ljemovi, crna pijaca (15)

Sarajevo (ni)je do`ivjelo

SUDBINU GROZNOG
Pi{e: Peter ANDREAS

Mada su Grozni i Sarajevo imali izrazito kriminalizirane ratne ekonomije, Grozni je bio daleko nepristupa~niji i opasniji po me|unarodne aktere. Pristupa~nost ratnog Sarajeva i propusnost opsade obja{njavaju za{to grad nije pretrpio istu sudbinu kao Grozni, kojeg su ruske snage na kraju pretvorile u ru{evine
napadi na dr`avljane Rusije i zapadnih zemalja u periodu izme|u 1996. i 1999. godine doprinijeli izbijanju sada{njeg rata.“ No, mada su Grozni i Sarajevo imali izrazito kriminalizirane ratne ekonomije, Grozni je bio daleko nepristupa~niji i opasniji po me|unarodne aktere. Pristupa~nost ratnog Sarajeva i propusnost opsade obja{njavaju za{to grad nije pretrpio istu sudbinu kao Grozni, kojeg su ruske snage na kraju pretvorile u ru{evine. „U osnovi, oni (Rusi) su grad raznijeli u parampar~ad“ komentira je, dan od rijetkih zapadnih reportera koji su uspjeli u}i u Grozni. On poredi razmjere razaranja s onima u Sarajevu: „U Sarajevu smo znali pomisliti da je dan lo{ ako padne par stotinagranata na grad. Tokom drugog dijela bitke za Grozni, Rusi su ponekad ispaljivali i preko 30.000 granata na ju`ni sektor. To je oblast manja od tre}ine Sarajeva. Dobar dio grada sravnjen je sa “ zemljom. Me|utim, za razliku od Sarajeva, ve}ina stanovni{tva GroOva knjiga govori o nametanju, odr`avanju i prekidanju opsade Sarajeva i o periodu nakon opsade. Ne fokusiram se na slu~aj Sarajeva samo zbog toga {to se radi o naro~ito fascinantnoj i va`noj historijskoj pri~i. Opsada je mo}an objektiv, kroz koji se mo`e detaljno promatrati odnos izme|u materijalnih i performativnih aspekata konflikta, me|unarodne intervencije i postratne obnove. Na izuzetno sku~enom geografskom prostoru, oko kojeg se vode `estoki sporovi, opsada predstavlja upe~atljivu ilustraciju me|uovisnosti podzemnog i nadzemnog svijeta, zvani~nog i nezvani~nog, pozornice i zakulisnog prostora, u oru`anim konfliktima i vanjskim intervencijama. U naj{irem smislu, ovo je knjiga o dinamici ratne ekonomije, pristupu medijskih i humanitarnih radniznoguspjela je pobje}i iz grada, tako da je to nesmiljeno bombardiranje bilo manje smrtonosno nego {to bi ina~e bio slu~aj. ka zonama sukoba te o politi~kim reperkusijama napisana kroz pri~u o Sarajevu. Preciznije re~eno, pitanja preusmjeravanja humanitarne pomo}i, kr{enja embarga, trgovanja s neprijateljem, ratnog profiterstva i paravojnih jedinica se, u slu~aju Sarajeva, presijecaju i kristaliziraju. U koncentriranoj formi, opsada rasvjetljava va`ne elemente politi~ke ekonomije savremenih konflikta i dileme, protivrje~nosti i neplanirane posljedice humanitarnog djelovanja. Ovako je ukratko opisao knjigu „Plavi {ljemovi, crna pijaca“ autor Peter Andreas, profesor politi~kih nauka i internacionalnih studija na univerzitetu Brown (SAD). Oslobo|enje }e prenijeti nekoliko poglavlja ove knjige, ~iji }e prevod u januaru objaviti sarajevska izdava~ka ku}a Rabic. Crvenog kri`a i francuski Ljekari bez granica - sve istaknute organizacije koje su operirale u Bosni u ratu - nisu imale radnike u ^e~eniji u jesen1999. godine, kada je drugi rat po~eo eskalirati. Razlog njihovog odsustva nije bila samo ~injenica da su ruske vlasti ograni~avale i protivile se

Beslan Gantemirov je, navodno, bio pronevjerio ve}i dio fondova za obnovu grada nakon prvog ~e~enskog rata. Lieven primje}uje da „Gantemirov i njegovi ljudi imaju dalekose`ne kriminalne veze s najistaknutijim figurama na strani ~e~enskog oru`anog otpora. To je, dijelom, upravo ono {to ga ~ini korisnim Rusima: on mo`e te kontakte iskoristiti da prodre u neprijateljske grupe, ali i da njihove vo|e nagovori da se nagode i predaju“ To se, me|utim, ispostavilo kao dvosjekli ma~. Naprimjer, u jednom slu~aju, to je podrazumijevalo osiguravanje sigurnog izlaza iz grada, a mo`da i garanciju budu}eg imuniteta „vode}im gangsterima/gerilskim komandantima na ~e~enskoj strani - od kojih su neki istog ~asa pokrenuli napade na ruske snage na drugim mjestima u ^e~eniji. ^ini se da u te ljude spadaju neki od vo|a najgorih kidnaperskih bandi, ~iji su

Otmice za otkup
Me|unarodno humanitarno prisustvo u Groznom i ostatku ^e~enijebilo je prakti~kiravnonu-

li. Kako su humanitarne misije bileprisutne u konfliktima{iromsvijeta devedesetih godina pro{log stolje}a, u Bosni, na Kosovu, Isto~nom Timoru i dijelovima Afrike, ^e~enija je str{ila kao najupe~atljivija iznimka. Naprimjer, UNHCR, Me|unarodni komitet spasa, Me|unarodni komitet

Nirnber{ki proces i njegovo naslije|e (5)

Iskustvo kao izvanredan primjer
Sud historije i Sud naroda donijeli su surovu, ali pravednu presudu po~initeljima rata i ideolozima fa{izma, nacizma te mr`nje izme|u naroda. Ta presuda je izvan vremena i ne mo`e biti revidirana
To nisu bili samo planovi i namjere. To je bila osnova i su{tina nacisti~ke ideologije, koja je inspirirala zvjerstva hitlerovca protiv naroda SSSR-a i drugih evropskih, a posebno isto~noevropskih zemalja. Ta ideologija je odlu~no osu|ena u Nirnbergu. Predstavnik tu`ila{tva SAD-a na Nirnber{kom procesu T. Tejlor u zavr{nom nastupu tokom sud skog pro ce su ira nja zlo~ina~kih organizacija Tre}eg Reicha priznao je da uporedno s djelovanjem nacista u Evropi „na Isto~nom frontu bezdu{an odnos njema~kog vojnog zapovjedni{tva prema kr{enju vojnih zakona, stradanjima i smrti stanovni{tva doveo do rezultata u istoj mjeri zlo~ina~kih, jer sve ovo je bilo u daleko ve}im razmjerima i jo{ u`asnije. Zvjerstva njema~kih oru`anih snaga i drugih organizacija na Istoku bili su toliko stra{na da je ~ovjekov razum jedva u stanju to shvati. (....) Ta zvjerstva su se de{avala kao rezultat bri`ljivo izra~unatih naredbi izdanih prije ili tokom napada na Sovjetski savez i predstavljaju povezan sistem“. Zadnjih pola stolje}a historijsko iskustvo Nirnber{kog procesa pri do ni je lo je ra zvo ju me|unarodnog prava, bilo je njegov oslonac, jer taj proces je bio prvi u povijesti. Me|unarodni vojni tribunal je stavio ta~ku za ne ka`nje nost za naj te`e me|unarodne zlo~ine. Presuda Nirnber{kog tribunala postala je generator izgradnje novog globalnog pravnog sistema. narodnog krivi~nog prava se odvijao pod neposrednim utjecajem Nirnber{kog procesa. Njegovi osnovni principi su bili razvijani u nizu me|unarodnopravnih akata. Upra vo Sta tut Me|una ro dnog vojnog tribunala je prvi put u okviru me|unarodnog prava svrstao u spisak zlo~ina pripremu, planiranje, po~injanje i vo|enje agresivnog rata, opovrgnuo je koncepciju „prava snage“ u me|unarodnom pravu, definirao princip neizbje`nosti kazne za me|unaro dne zlo~ine. Odlu ke Nir nber{kog tribunala predvi|aju li~nu od go vor nost vi so kih du`no sni ka za zlo~ine me|una ro dnog ka ra kte ra, odustajanje od priznanja pozivanja na ispunjavanje naredbi zapovjedni{tva kao okolnost koja ubla`ava ili opravdava krivicu zlo~inca. Nirnber{ki

Posebni tribunali u Haagu
Nir nber {ki pro ces imao je va`an utjecaj na me|unarodnopravnu praksu i razvoj savremenog me|unarodnog prava. U daljnjem periodu razvoj me|u-

Odluke donesene u Nirnbergu 1946. godine i danas su sa~uvale pravno i politi~ko zna~enje

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

FELJTON
baviti ovim slu~ajem. Tako|er, medijima je pristup bio puno ote`aniji i problemati~niji nego u ratnom Sarajevu. Ruska vlada je tokom prvog ~e~enskogratanametnulaslabe mehanizmekontrolemedija, ali je negativan odjek rata u ruskoj i me|unarodnoj {tampi doveo do stezanja uzice medijima u drugom.

43

812.

NA DANA[NJI DAN

Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili mir u Ahenu s frana~kim carem Karlom Velikim, nakon vi{e od decenije rata izme|u Vizantije i Frana~kog carstva. Jedan od uzroka rata bio je {to je rimski papa, potra`iv{i oslonac u Frana~kom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).

Grozni su Rusi sravnili sa zemljom

Umro Maksimilijan I, njema~ki kralj od 1493. i rimsko-njema~ki car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada su njema~ki kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habzburgovci su `enidbenim vezama postali najmo}nija dinastija u Evropi.

1519. 1628. 1829.

D`ek London

vanjskom uplitanju i posmatranju, ve} i to {to je kriminalizacija ~e~enske ratne ekonomije bila dosegla tako ekstremne razmjere da je ko~ila bilo kakvo zna~ajnije me|unarodno prisustvo na terenu. Ta je pojava poprimila naro~ito opasan i nasilan tok: rasprostranjenu praksu otmica za otkup, a mete su bili i me|unarodni akteri kao {to su humanitarni radnici i promatra~i ljudskih prava. [est radnika Crvenog kri`a ubijeno je 1996. godine nadomak Groznog, a 1998. godine direktor regionalnog ureda UNHCR-a je otet. Ekstremni fizi~ki rizici u ogromnoj mjeri ograni~ili su me|unarodno nadgledanje i pomo} u Groznom i ostatku ^e~enije. [tavi{e, Fred Cuny, najslavljeniji humanitarni radnik iz ratnog Sarajeva, nestao je u ^e~eniji. Ne{to vi{e od ~etiri godine kasnije grupa ^e~ena ponudila je Cunyjevo tijelo njegovoj rodbini za otkup. Kako bi ilustrirao opasnosti rada u ~e~enskoj ratnoj zoni,

antropolog Steve Sampson objavio je e-mail poruku koju mu je 1998. godineposlaojedan kolega: Steve, siguran sam da nisam prvi koji ti ovo govori, ali: NEMOJ I]I U ^E^ENIJU. Ja sam radio u Dagestanu, ~etverica mojih kolega su oteti u ^e~eniji. Bilo je to 106 lo{ih dana. Imao sam jednog dobrog prijatelja (Marc]), koji mi je rekao da ima „posebne aran`mane“ (da mu se ni{ta ne desi) pa ga nije bilo briga. Uhvatili su ga. Uspio se izvu}i, ali su mu otkinuli dva prsta. Onda sam sreo (Johna), koji je mislio da je izvan sfere operacija ~e~enskih bandita. Jo{ uvijek je u nekom podrumu, nakon devet mjeseci. Jo{ ne{to. Moje kolege su odvedene sa granice s Dagestanom, a pro{li su sve kontrolne punktove, kroz ~itavu ^e~eniju, bez ikakvih problema. Nisu to izolirane grupe bandita, ve} organizirane kriminalne mre`e s jakim vezama u politi~kim krugovima. To mi je postalo jasno kad sam do{ao u situaciju da se moram

Rizici za novinare
To je obuhvatalo„strogsistem akreditacije i pratnje. S vremena na vrijemereporterima je bio potpuno zabranjen pristup Groznom i svimmjestimagdje su se nalazileruskevojnesnage. Na“ dalje, postojali su zna~ajnirizici po li~nusigurnostnovinara, koji su ote`avalimedijskopokrivanje. Kako to obja{njavajedanizvje{ta~: „Otimanje novinara obja{njava zbog ~ega je rusko bombardiranje gradova i sela od kako je rat pro{log mjeseca ponovo po~eo zadobilo tako malopa`nje u ruskim i me|unarodnimmedijima. Tako je, zbog “ kombinacijedinamike na sceni (ruskerestrikcije) i zakulisnedinamike (visok rizik od otmice), vanjskipristup^e~eniji bio ozbiljno ote`an. Dijelom usljed ekstremnih opasnosti i ograni~enog pristupa ~e~enskoj ratnoj zoni, brutalna ruska opsada Groznog nije bila podvrgnuta istoj vrsti me|unarodnog posmatranja kao srpska opsada Sarajeva.
(Sutra: Falud`a - Sarajevo ira~kog rata)

1876. Ro|en ameri~ki pisac D`on Grifit, poznat kao D`ek London, jedan Ro|en francuski pisac [arl Pero, autor od naj~itanijih u ~uvene zbirke bajki “Vilinske pri~e“, koja prvoj polovini sadr`i {irom svijeta poznate bajke “Ma~ak u ~izmama“, 20. vijeka. Napi“Crvenkapa“, “Plavobradi“, “Uspavana ljepotica“. sao je oko 50 priUmro njema~ki pisac Fridrih fon [legel, najpovjedaka i rozna~ajniji teoreti~ar njema~kog romantizma. mana, me|u koS bratom Vilhelmom ure|ivao glavni romanti~arski ~asopis jima su najpo“Aneteum“. Pored radova o anti~koj knji`evnosti, pisao je znatiji “Zov diveseje, pjesme i pripovjetke, a u romanu “Lucinda“ propagiljine“ i “Bijeli ra romanti~arsku ideju slobodne ljubavi. Njegova “Istorija o~njak“.
stare i nove knji`evnosti“ jedan je od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature. Ro|en {vajcarski biohemi~ar Paul Herman Miler, koji se bavio istra`ivanjem za{tite biljaka. Godine 1939. otkrio je insekticidno djelovanje DDT. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1948.

1899. 1932. 1953. 1964. 1977. 1990. 1991. 1992. 1993. 1996. 1998. 1998. 2003. 2005.

Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, postala je prva `ena izabrana u Senat SAD-a.

Skup{tina FNR Jugoslavije usvojila novi ustav. Ukinuto Vije}e naroda i formirano Vije}e proizvo|a~a, ~ime je izgubljeno nacionalno obilje`je institu- Agata Kristi cionalne skup{tinske strukture. 1976. Umrla

Povodom 65. godi{njice pobjede nad fa{izmom, poku{ava se napisati nova povijest Drugog svjetskog rata, napraviti revizija njegovih rezultata, opravdati ili ~ak heroizirati naciste i njihove pomaga~e. U nametnom i me|unarodnoj zajednici politiziranom tuma~enju historije ~uju se tvrdnje o navodno jednakoj odgovornosti Hitlera i Staljina, nacizma i komunizma za po~etak Drugog svjetskog rata, zanemaruju}i o~iglednu razliku izme|u ideologije i prakti~ne politike Sovjetskog saveza i Tre}eg Reicha. Fakti~ki se na taj na~in poku{ava napraviti revizija nirnber{kog procesa, koji je jasno ozna~io inicijatore i krivce za ovaj rat, kada su definirani nacisti~ka ideologija i ozna~eni nacisti~ki zlo~ini. Historijsko-dokumentarni odjel Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije vratio se tom procesu i njegovim rezultatima, a Oslobo|enje }e u nekoliko nastavaka, zahvaljuju}i pomo}i ruske ambasade u BiH, objaviti najzna~ajnije detalje vezane za nirnber{ki proces. proces podsticao je kriminalizaciju genocida i usvajanje 1948. godine Konvenciji o genocidu. Organizacija UN-a tuma~i kon cep tu al ne odlu ke Nir nber{kog procesa kao principe poslijeratnog me|unarodnog humanitarnog i krivi~nog prava, koji postaju ~vrst pravni oslonac ja~anja mira i me|unarodne bezbjednosti, po{tovanja ljudskog dos to jan stva. Na kon zavr{etka Drugog svjetskog rata po~ela je realizacija ideje osni va nja stal nog me|unarodnog organa krivi~nog pra vo su|a, ko ji bi imao dovoljno punomo}i za predaju sudu me|unarodnih zlo~inaca. Odre|eni koraci su napravljeni nakon zavr{etka Hladnog rata, kada je Vije}e sigurnosti UN-a osnovalo posebne krivi~ne tribunale u Haagu i Arushi za biv{u Ju go sla vi ju i Ru an du. Me|una ro dna za je dni ca podr`ala je ideju osnivanja stalnog Me|unarodnog krivi~nog suda za ka`njavanje li caa ko ja su po~ini la me|unarodne zlo~ine.

Pravno i politi~ko zna~enje
Od 1. jula 2002. godine nova me|uvladina organizacija po~ela je s radom u Haagu. Statuti pomenutih sudova zasnivaju se na tezama iz

Statuta i presuda Nirnber{kog tribunala te razvijaju njihove principe, uzimaju}i u obzir savremene uvjete. U cjelini, iskustvo Nirnberga u{lo je u his to ri ju kao izvanredan primjer, kada su ci vi li zi ra ne dr`ave za je dni~kim naporima u~vrstile pobjedu mira i progresa nad glavnim fa{isti~kim zlo~incima i o~ito opovrgnuli izreku da historija nikoga ne u~i. Odluke donesene u Nirnbergu 1946. godine i danas su sa~uvale svoje pravno i politi~ko zna~enje te ostale orijentir za prevenciju agresivnih, {ovinisti~kih akcija, za predaju sudu zlo~inaca koji su po~inili najte`e zlo~ine, prekr{ili norme me|unarodnog prava te ljudska prava. Sud historije i „Sud naroda“ donijeli su surovu, ali pravednu presudu po~initeljima rata i ideolozima fa{izma, nacizma te mr`nje izme|u naroda. Ta presuda je izvan vremena i ne mo`e biti revidirana. I danas je bitno na sve na~ine razvijati njegove ideje i principe, podr`avati duh njegovih pravednih odluka u cilju poja~avanja autoriteta me|unarodnog prava kao neodvojenog i neophodnog temelja savremenog civiliziranog dru{tva.
(Kraj)

engleska knji`evnica Agata Kristi, ~uvena autorka kriminalisti~kih romana. Napisala je 79 Izraelci masovnim demonstracijama izrazili romana i zbirki protest zbog odluke Francuske da pusti na kratkih pri~a, slobodu Abu Dauda, vo|u palestinskih terorista koji su koje su prodate 1972. izvr{ili masakr nad izraelskim atleti~arima na Olimpiu dvije milijarde jadi u Minhenu. primjeraka {iRumunski predsjednik Jon Ilijesku saop{tio rom svijeta i preda je Komunisti~ka partija Rumunije stavljevedene na vi{e na van zakona. od 50 jezika, a njena drama Kongres SAD-a odobrio predsjedniku “Mi{olovka“, priD`ord`u Bu{u upotrebu vojne sile da bi prikazana prvi put silio ira~ku armiju da napusti Kuvajt. 1952, imala je Vlada Al`ira dan poslije ostavke {efa dr`ave preko 20.000 Bend`edida [adlija odgodila drugu rundu izvo|enja na parlamentarnih izbora, obrazlo`iv{i to “nemogu}no{}u londonskom nastavljanja izbornog procesa“. Na izborima je vodio islamVest Endu i najski Front nacionalnog spasa. Islamisti su se potom prihva- du`e je izvo|ena tili oru`ja i u narednim godinama ubijeno je vi{e desetina predstava na svihiljada Al`iraca. jetu.
U Zanzibaru mjesec nakon {to je zemlja stekla nezavisnost, zba~en s vlasti sultan i progla{ena republika s predsjednikom Abeidom Karumeom. ^etiri mjeseca kasnije, Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju. Visoki komeserijat UN-a za izbjeglice saop{tio da je 1992. u svijetu bilo vi{e od 18,5 miliona izbjeglica. Broj izbjeglica pove}an je za 3,5 miliona u odnosu na 1991, od ~ega je tri miliona raseljeno i izbjeglo s teritorije biv{e Jugoslavije. Prve ruske jedinice u sastavu IFOR-a stigle u BiH, u prvoj zajedni~koj vojnoj misiji s trupama SAD-a i ostalih zapadnih zemalja poslije Drugog svjetskog rata. Devetnaest evropskih dr`ava potpisalo dokument o zabrani kloniranja ljudskih bi}a.

Sajrus Vens

U Beogradu po~eo {trajk Gradskog saobra}ajnog preduze}a. Prvi put u stogodi{njoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije iza{lo nijedno vozilo GSP-a. [trajk je trajao {est dana. Umro biv{i argentinski vojni diktator, general Leopoldo Galtijeri, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva. Evropski parlament usvojio prvi Ustav Evropske unije, koji nije za`ivio jer je prijedlog tog ustava odba~en u Francuskoj i Holandiji. Ustav EU zamijenio je Lisabonski ugovor, koji je kreiran krajem 2009.

2002. U 82. godini umro Sajrus Vens, dr`avni sekretar u administraciji D`imija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

44

SPORT

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Fudbaleri Sarajeva po~eli trena`ni proces

Igra~i vje`baju sa velikom `eljom
Golman Dino Hamzi} smatra da se tim sa Ko{eva mo`e umije{ati u borbu za {ampionsku titulu sa kvalitetno odra|enim pripremama, a najva`nije je osigurati izlazak u Evropu
Fudbaleri Sarajeva po~eli su pripreme odradiv{i ju~e dva treninga na pomo}nom terenu ko{evskog stadiona sa plasti~nom travom. Prema rije~ima golmana bordo sastava Dine Hamzi}a (22), ve}ina igra~a spremna je u{la u trena`ni proces jer su vje`bali po svom programu i nisu se htjeli opustiti u zimskoj pauzi. „Tr~ali smo i igrali na dva gola. Narednih dana trenira}emo dva puta dnevno, a odmah smo krenuli vje`bati sa loptom. Evidentna je velika `elja kod fudbalera. Pripreme }emo tempirati za prvo proljetno gostovanje kod ^elika u Zenici. Samo }emo razmi{ljati o toj utakmici jer `elimo startovati pobjedom u proljetnom dijelu prvenstva“ rekao je Hamzi}. , ^uvar mre`e premijerliga{a sa Ko{eva smatra da je u~inak mogao biti bolji u jesenjoj polusezoni, ali i dodaje da je ona odli~no zavr{ena s obzirom na sve okolnosti koje su pratile ekipu. „Imali smo nekoliko kikseva u prvenstvu, a najve}i jeremi sa Drinom na doma}em terenu. Mogli smo osvojiti sva tri boda na gostovanjima kod Zvijezde i Rudara, gdje smo propustili puno {ansi i oba me~azavr{ena su nerije{eno. “ Protekle jeseni Hamzi} je postao standardni golman Sarajeva i opravdao povjerenje stru~nog {taba. Od ekipa iz na{eg elitnog dru{tvabordo tim je primio11 golova u 15 kola i poslije vode}eg Borca je sastav sa najmanje primljenih golova. Zasluge u tome ima i Hamzi}. „Dugo sam ~ekao priliku da stanem na gol. Bio sam u dobroj formi i iskoristio priliku.“ Nakon odlaska Muhameda D`akmi}a, ostalo je upra`njeno mjesto kapitena. „Alen Avdi} i Faruk Ihtijarevi} su najiskusniji fudbaleri u na{im redovima. Vjerovatno }e neko od njih dvojice biti novi kapiten, a o tome }e odlu~iti {ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi}.“ Pouzdanigolmanoptimista je u pogledunastavkaprvenstva. On je uvjeren da se FK Sarajevo mo`e umije{ati u borbu za {ampionsku titulusakvalitetnoodra|enimpripremama u turskoj Antaliji. „Mislim da prvo mjesto na koje uvijek pretendujemo nije nedosti`no. Najva`nije je da osi-

Dino Hamzi} (u sredini) na treningu bordo tima

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Priklju~ili se Arsenijevi} i Guti}
Branislav Arsenijevi} i Hilmo Guti} priklju~ili su se ju~e ekipi Sarajeva, sa kojom su trenirali. Sa ko{evskim premijerliga{om vje`bao je i Damir Had`i}, odradiv{i jutarnji trening, dok je u poslijepodnevnim satima vje`bao po posebnom programu za oporavak. Svi igra~i su u pogonu osim Jasmina ^ampare. On je van stroja zbog lak{e povrede koju je zadobio igraju}i na malonogometnim turnirima. Postoji mogu}nost da se u redove bordo tima vrati napada~ Emir Obu}a, koji je trenutno slobodan igra~.

guramo izlazak u Evropu. Nadam se da }e se finansijska situacija pobolj{ati sa dolaskom novog Upravnog odbora, a igra~i to trebaju rezultatski pratiti.“ Van stroja je odbrambeni fudbaler Anel [koro zbog problema sa bubrezima. Njemu predstoje dodatni ljekarski pregledi. „@ao mi je {to [koro ne mo`e trenirati sa nama. Sigurno je da bi nam on biopoja~anje za drugi dio prvenstva“ istakao je Hamzi}. ,
Z. RA[IDOVI]

Zasjedao Upravni odbor FK Sarajevo

Igra~ima i trenerima isplati}e se tri plate
Ostali zaposlenici dobi}e dvije plate, jednu zaostalu i januarsku, rekao je predsjednik UO bordo kluba Amir Rizvanovi}
Upravni odbor FK Sarajevo na ju~e odr`anoj sje dni ci u kom ple tnom sas ta vu ut vrdio je finansijsko stanje pod kojim je ova uprava preuzela odgo vor nost za vod stvo bor do kluba. Predsjednik UO ko{evskog premijerliga{a Amir Rizvanovi} istakao je da }e ove polazne osnove biti putokaz za dalji rad. „Analizirali smo zaostale obaveze prema igra~ima i odlu~ili da }e nji ma, tre ne ri ma u stru~nom {tabu prvog tima i trenerima u omladinskom pogonu ovih dana biti ispla}ene tri plate, i to dvije zaostale i januarska. Ostali zaposlenici dobi}e dvije plate, jednu zaostalu i januarsku“, rekao je Rizvanovi} i nastavio: „For mi ra ne su Ko mi si ja za marketing, koja }e kasnije biti pro {i re na, Ko mi si ja za do vo|enje igra~a i Ko mi si ja za analizu situacije u Omladinskom pogonu kako bismo donijeli odgovaraju}e odluke. Usvojen je Poslovnik o radu UO. Na na re dnoj sje dni ci ko ja }e se odr`ati u idu}i utorak razmatra}e se prijedlog nove organizacije i sistematizacije poslova. Posljedica ovog zaklju~ka bi}e raspisivanje konkursa za rukovode}a mjesta u klubu.“
Z. R.

Totti razmi{lja o odlasku iz Rome
Prema pisanju dijela italijanskih medija eskalacija nezadovoljstva Rominog kapitena Francesca Tottija statusom u klubu mogla bi rezultirati napu{tanjem ekipe. Il Corriere dello Sport tako pi{e da Totti razmi{lja zbog sukoba s trenerom Claudijem Ranierijem o napu{tanju Rome. Nezadovoljan je Totti tretmanom kojeg ima u sezoni, a posebice time {to mu je u posljednjem kolu {ef struke povjerenje poklonio u sudijskoj nadoknadi ogleda u kojem je, ina~e, vu~ica pora`ena 2:1 od Sampdorije. Dodaje se u tekstu da je Totti neuobi~ajeno tih i da je odgodio kolumnu koju pi{e u tim novinama. Totti je navodno uvrije|en izgubljenim statusom i `eli karijeru okon~ati kao standardni ~lan prve ekipe. La Gazzetta dello Sport tako|er tvrdi da je Totti nezadovoljan, ali time {to Roma nije do-

pustila Adrianu povratak u Brazil i tako smanjila gu`vu u napadu. Ina~e, Totti je Romin igra~ tokom cijele profesionalne karijere (od 1992.) i za klub ugovorno vezan do 2014. godine. Po njegovom zavr{etku trebao bi preuzeti jednu od direktorskih funkcija u klubu iz rodnog grada.

[ev~enko se vra}a u Chelsea?
Ukrajinski nogometni veteran Andrij [ev~enko (34), aktuelni ~lan kijevskog Dinama, mogao bi se vratiti u redove Chelseaja, aktuelnog engleskog prvaka ~ije je boje branio izme|u 2006. i 2009. godine. Iako je [ev~enko imao velikih problema u Chelseaju po transferu iz Milana, te nije u dresubluesapru`ao ni pribli`notakoimpresivnepartije kao u dresu rossonera prethodnih sedam godina, vlasnik kluba sa Stamford Bridgea Roman Abramovi~ zadr`ao je visoko mi{ljenje o njemu. Navodi se da se [ev~enko ne bi u Chelsea vratio u ulozi igra~a, ve} kao dio stru~nog trenerskog tima, ili u ulozi ambasadora kako bi promovirao ugled kluba na istoku Evrope. Abramovi~u je `elja do kraja sezone rekonstruirati klupsku strukturu, a mogu}e su promjene od direktorske do trenerske pozicije.

UO formirao tri komisije: Amir Rizvanovi}

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

45

anchester City ju~er je novinarima i zvani~no predstavio svoje novo poja~anje Edina D`eku, kojeg su, podsjetimodoveli iz Wolfsburga za 27 miliona funti. D`eko je u obra}anju novinarima istakao kako se njegove ambicije i ambicije Citya u potpunosti poklapaju, te da je to glavni razlog za{to je izabrao Manchester, ~iji su navija~i odu{evljeni na{im napada~em.

M

Na{ napada~ i zvani~no predstavljen kao igra~ Citya

D`eko je za Mancinija savr{eno potpisivanje
Do{ao sam u veliki klub, jer sam shvatio kako se pravi ekipa koja }e zna~iti mnogo u Evropi. Ja sam ambiciozan igra~, a Manchester je trenutno najambiciozniji klub u Evropi i mislim da mnogo toga mo`emo napraviti zajedno, kazao je D`eko • Mancini: D`eko je najbolji napada~ u Evropi
i jedva~ekam12. februar“ naglasio , je D`eko, koji je istakao i to da je veoma zadovoljan {to je postao novi gra|anin Manchestera. “Do{ao sam u veliki klub, jer sam shvatio kako se pravi ekipa koja }e zna~iti mnogo u Evropi. Ja sam ambiciozanigra~, a Manchester je trenutno najambiciozniji klub u Evropi i mislim da mnogo toga mo`emo napraviti zajedno“ kazao je D`eko, ko, ji se osvrnuo i na Wolfsburg. “U Njema~koj sam proveo tri i pol predivne godine i imao sam mnogo uspjeha. Po prvi put u istoriji kluba osvojili smo naslov prvaka Njema~ke i postao sam najbolji strijelac Bundeslige. Me|utim, `elio sam promijeniti sredinu, probati ne{to novo, bolje i to je razlog za{to sam ovdje.” O D`eki je na pres-konferenciji govorio i menad`er Citya Roberto Mancini, koji je istakao da je bh. internacionalac veliko poja~anje za Manchester. “Jako sam sretan {to je klub kupioD`eku, s obzirom na to da je on veoma va`an za budu}nost ovog kluba. Htjeli smo ga dovesti jo{ u ljetnim mjesecima, jer smo znali da je savr{en igra~ za nas. On je druga~iji od ostalih igra~a koje imamo i sada napokon imamo dobar mix. Iskreno, nadam se da }e D`eko i u Cityu zadr`ati formu iz Wolfsburga“ kazao je Mancini i , priznao da je prvi put interesovanje za D`eku pokazao prije {est mjeseci. “Razmatrali smo mogu}nosti da ga kupimo u ljetnom prelaznom roku, ali nismo uspjeli. Me|utim, doveli smo ga u januaru, {to i nije lo{e, s obzirom na to da imamo superpoziciju na tabeli. S igra~em poput njega mo`emo pobolj{ati na{e {anse za osvajanje Premiershipa i Evropske lige.”

Ambicije
Naime, Edin D`eko se odmah zbli`io s navija~ima Manchester Citya izjavom kako je ~uo da je grad naseljen prete`no navija~ima gra|ana, a ne, njima omra`enog, Manchester Uniteda, a priznao je i to kako je uzbu|en {to }e biti dio tima koji }e poku{ati nakon niza godina napokon osvojiti naslov prvaka Engleske. “^uo sam mnogo o navija~ima Citya i znam da ve}ina stanovnika Manchesteranavija za ovajklub. Ne znam puno o rivalstvu, ali sam ~uo da je derbine{toposebno

Edin D`eko i zvani~no je predstavljen engleskim novinarima

Iskustvo
Mancini je dodao i to kako D`eko ima dobarstav, dobarmentalitet, te da je uprkos ~injenici da ima samo 24 godine, igra~ sa mnogo iskustva. “On je jak igra~ i ima iskustva, iako je mlad. To su sve stvari koje su vrlo va`ne za klub. Ako jedan napada~ ima takve rezultate u Njema~koj ili Italiji, onda o~ekujemo da ih ima i u Engleskoj. Naravno, Premiership je mnogo druga~iji, ali siguran sam da }e D`eko nastaviti sa golgeterskim u~inkom. Za mene, on je jedan od najboljih napada~a u Evropi i sa ostalim igra~ima koje imamo City bi mogao imati najbolji napad u Evropi“ smatra Mancini, koji je , potvrdio kako }e D`eko priliku za debi imati 15. januara protiv Wolverhamptona. J. LIGATA

MANCINI O D@EKI Ako jedan napada~ ima takve rezultate u Njema~koj ili Italiji, onda o~ekujemo da ih ima i u Engleskoj. Naravno, Premiership je mnogo druga~iji, ali siguran sam da }e D`eko nastaviti sa golgeterskim u~inkom. Za mene, on je jedan od najboljih napada~a u Evropi i sa ostalim igra~ima koje imamo City bi mogao imati najbolji napad u Evropi

Dijamant ubrzao prodaju ulaznica
za Wolverhampton
Dolazak Edina D`eke izazvao je pravu euforiju kod navija~a Manchester Citya, koji su, prema tvrdnjama oficijelne veb-stranice gra|ana (mcfc.co.uk) prodali mnogo vi{e ulaznica za, ne tako atraktivan me~, protiv Wolverhamptona nego su o~ekivali. Naime, nakonpotpisaD`eke, za ovaj me~ prodato je vi{e od hiljadusjedala, {to je premaizvje{tajuManchesterCitya, duplo bolje od o~ekivanog. “Prodaja ulaznica ide bolje od o~ekivanog, jer svi `ele vidjeti na djelu novo poja~anje Manchester Citya. Edin D`eko nije bio spreman za nastup protiv Leicestera u FA Cupu, pa se o~ekuje da debituje protiv Wolverhamptona, kada }e na{i navija~i imati priliku vidjeti desetku Citya na djelu“ , stoji u saop{tenju Manchestera na njihovoj veb-stranici. Ina~e, ulaznice za me~ Manchester City - Wolverhampton odrasle osobe }e morati platiti 20 funti, osobe starije od 65 godina i one u dobi od 18 do 21 godine pla}aju 18 funti, 13 funti }e morati izdvojiti oni sa 16 i 17 godina, dok }e osobe mla|e od 16 godina kartu mo}i kupiti za 5 funti. J. Li.

Baro{ zamjena za

bh. napada~a?
Njema~ki bundesliga{ Wolfsburg u potrazi je za novim napada~em koji }e zamijeniti bosanskohercegova~kog nogometnog reprezentativca Edina D`eku koji je novi igra~ Manchester Citya. Wolfsburgov direktor Dieter Hoenes navodno je bacio oko na ~e{kog napada~a Galatasaraya Milana Baro{a, pi{e Transfermarkt.de. Rije~ je o 29-godi{njaku koji je ugovorom vezan za istanbulski klub do 2013. godine i kojem se vrijednost procjenjuje na 9,5 miliona eura. Wolfsburgu novca svakako ne manjka, pogotovo nakon {to }e za D`ekin transfer zaraditi oko 35 miliona eura. Baro{ je pro{le sezone zabio 11 golova u 17 prvenstvenih nastupa, a ove je dosad zatresao mre`u {est puta u osam susreta turske Superlige.

46

SPORT

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U intervju za Sport.co.uk Emir Spahi} otkrio

[iroki Brijeg se sprema za nastavak sezone

@elim u Arsenal
Ukoliko Arsenal ponovo poka`e interesovanje ne bih mogao re}i NE, kazao je kapiten bh. selekcije Emir Spahi}
U ekskluzivnom intervjuu za engleski portal Sport.co.uk kapiten nogometne selekcije BiH i stoper Montpelliera Emir Spahi} otkrio je kako u januarskom prelaznom roku `eli postati novi igra~ Arsenala, kojeg mu~e problemi sa povredama odbrambenih igra~a. Spahi}, koji je otkrio i to kako bi mogao napustiti Francusku u januarskom prelaznom roku. Podsje}anja radi, na{ kapiten je ka`njen sa nevjerovatnih pet utakmica suspenzije, jer je neoprezno startovao na napada~a Bresta Nolana Rouxa.

Chevrot, Dalibor [ili} i Marciano na treningu ekipe sa Pecare

MARCIANO I CHEVROT
nova imena
Emir Spahi}: Karijeru bi mogao nastaviti u Engleskoj

Mogu}e je da }e Renato morati na operaciju trbu{nog zida ~ime bismo ostali sa samo tri stopera, izjavio je {ef struke Ivo I{tuk
Nogometa{i [irokog Brijega po~eli su u ponedjeljak pripreme za nastavak sezone. Na prozivci se pojavilo 26 igra~a, od ~ega su dva nova imena Brazilac Marciano, povratnik u ekipu sa Pecare i Argentinac Chevrot. [ef struke Ivo I{tuk raspolagao je ovim kadrom na prozivci: Dejan Bandovi}, Nikola Mari}, Robert Mikuli} - golmani, Dino ]ori}, Josip Topi}, Ivica D`idi}, Slavko Brekalo, Renato Alves Gomindes, Josip Bari{i}, Vlado Hrka}, Danijel Ko`ul, Mario Ljubi}, Hrvoje Mi{i}, Jure Glavina, Jure Ivankovi}, Dalibor [ili}, Goran Zakari}, Maximiliano Chevrot, Marciano Jose do Nascimento, Juan Manuel Varea, Mateo Roskam, Ante Pinjuh, Ivan Kvesi}, Mario Kvesi}, Ante Hrka} i Nikola Matas. Brazilci Diogo i Wagner priklju~ili su se ju~e treninzima nakon opravdanog ka{njenja na prozivku. [irokobrije`ane je napustio Toni Marki}, koji }e nastaviti karijeru u Zrinjskom. Strateg ~etvrtoplasirane ekipe bh. prvenstva i polufinaliste Kupa I{tuk suo~io se sa problemima u zadnjoj liniji jer je Brazilac Renato po~eo pripreme sa povredom trbu{nog zida koju vu~e iz jesenje polusezone. „Mogu}e je da }e morati na operaciju ~ime bismo ostali sa samo tri stopera. Dovo|enjem Marcijana, planirani smo prekomandovati Renata u odbranu“ izjavio je I{tuk. , Prvi dio priprema I{tukovi izabranici odradi}e u Hercegovini, a sudjelova}e na Memorijalu Andrije Ankovi}a u Gabeli, 21. i 22. januara, na kojem }e u polufinalu odmjeriti snage sa Splitom. Na ovom turniru }e jo{ igrati doma}in GO[K i zagreba~ki Dinamo. Ugovorena je provjera sa Zagrebom, 29. januara u Me|ugorju i gostovanje kod be~ke Austrije, 5. februara. U zavr{noj fazi priprema ekipa }e vje`bati u Makarskoj, gdje }e odigrati kontrolne utakmice sa Hrvatskim dragovoljcem i jo{ jeE. M. dnim protivnikom.

Menad`er topnika Arsene Wenger priznao je kako je zabrinut zbog povreda Sebastiena Squillacija, te Thomasa Vermaelena, koji }e jo{ nekoliko sedmica biti van pogona, pa je tako ponovo aktueliziran dolazak Spahi}a na Emirates. “Arsenal se za mene interesovao jo{ tokom ljeta i kada sam prvi put ~uo za to bio je to poseban osje}aj za mene. Bio sam po~astvovan, ali na`alost, dogovor nije postignut. Ostao sam u Montpellieru, a gospodin Wenger je kupio nekog drugog igra~a. Takav je nogomet i nisam se razo~arao“, priznao je rema izra~unu Instituta za no go me tnu is to ri ju i sta tis ti ku (IF FHS) Pre mijer liga BiH nalazi se na 97. mjes tu po ja~ini u svi je tu. Ovaj put u izra~un je uze to 125 no go me tnih li ga, a ne 100 kao i ra ni je, ka da smo za uzi ma li pre tpo slje dnje mjes to. Ran king IF FHS-a, ko ji od 1991, na temelju rezultata koje klubovi posti`u u nacionalnim prvenstvima i kupovima te me|unarodnim takmi~enjima pravi listu, u izra~unu gleda rezultate pet najboljih klubova lige ~iji se zbroj bodova pos ti gnut u svim ta kmi~enji ma mno`i s ko efi ci jen tom,

“Trenutno nemam nikakvih informacija o novom interesu Arsenala, ali znam da je za moje usluge zainteresovano nekoliko drugih klubova iz Premiershipa. Zapravo, i ja ~ekam {ta }e se desiti. Ukoliko Arsenal ponovo poka`e interesovanje ne bih mogao re}i NE. Montpellier me ljetos nije `elio prodati, jer menad`er nije htio oslabiti ekipu, ali ja se nadam da }e se u narednih 7-10 dana i to promijeniti. Ukoliko bi pre{ao u Arsenal, to bi za mene bilo ne{to posebno“ , rekao je Spahi} u intervjuu za Sport.co.uk.
J. Li.

P

Od 125 svjetskih liga

Premijer liga BiH tek 97. po ja~ini
Od Premijer lige BiH bolje su sve lige u regionu, osim Crnogorske
koji svaka od liga ima prema svom rankingu. Najboljom ligom na svijetu, tako se, mogu pohvaliti [panci, koji su sa trona svrgnuli Engleze, dok je tre}eplasirana i dalje italijanska Serija A, koju slijede brazilska Serija A i njema~ka Bundesliga. Od Premijer lige BiH bolje su sve li ge u re gi onu, osim Crnogorske. IFFHS, Top 10 najja~ih liga svijeta, dr`ave: 1. [panija 1.092 boda, 2. Engleska 1.039, 3. Italija 1.021, 4. Brazil 982, 5. Njema~ka 932, 6. Francuska 884, 7. Argentina 861, 8. Portugal 789.5, 9. Holandija 787.5, 10. Ukrajina 709... ...37. Hrvatska 398,.. .39. Srbija 382.5,.. .48. Slovenija 34,.. .75. Makedonija 268,5,.. .97. Bosna i Hercegovina 206,.. .104. Crna Gora 184,5...
J. Li.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.
Po~ele pripreme Zrinjskog

SPORT

47

Prioritet je popraviti plasman
Plemi}e poja~ali Duro, Stojki}, Kutalija i Marki}, a sa ekipom trenirao i kapiten Ivankovi}, s kojim je postignut usmeni dogovor o produ`etku ugovora do kraja sezone
Nakon ne{to manje od dva mjeseca odmora Zrinjski je startovao sa pripremama za nastavak Premijer lige BiH, u koji ulazi sa 14. pozicije i sa slabijim izgledima za visok plasman. [ef stru~nog {taba Slaven Musa raspolagao je sa 30 igra~a na prvom treningu na stadionu pod Bijelim brijegom, a me|u njima su ~etvorica prinova, Samir Duro, Pero Stojki}, Levan Kutalija i Toni Marki}. Sa ekipom je vje`bao i kapiten Mario Ivankovi}, s kojim je postignut usmeni dogovor o produ`etku ugovora do kraja sezone. Za plemi}e je va`no da }e najbolji strijelac u prvom dijelu sezone Ivan Lendri} ostati u njihovim redovima jer je sa njim pro{log ljeta dogovorena jednogodi{nja posudba iz splitskog Hajduka. Dosad su ekipu iz Mostara napustili Mirza Rizvanovi} i Alek \uri}, dok je na izlaznim vratima i Suvad Grabus, koji ima klupsko odobrenje da promijeni sredinu. Van stroja je Damir D`idi} nakon {to je prije vi{e od mje-

VIJESTI

Jasmin Me{anovi} na probi u Dinamu
Jasmin Me{anovi}, 18-godi{nji napada~ tuzlanske Slobode na kojeg su oko bacili i Dinamo i Hajduk, priklju~io se pripremama juniora zagreba~kog kluba, na kojima }e poku{ati dokazati da se radi o materijalu za redove hrvatskog prvaka. Za zagreba~ki klub je u ponedjeljak Me{anovi} odradio lak{i trening, te }e u idu}im danima biti odlu~eno ho}e li ostati u plavom dresu. “Bit }u na testiranju nekoliko dana“ , rekao i onda }emo vidjeti {ta dalje. I Lokomotiva je jedna od opcija. No, tek sam stigao, a `elim se dokazati i potom ostati ovdje“, rekao je Me{anovi}. Me{anovi}ev menad`er potvrdio je i interes iz Splita. “Razgovarao sam s predsjednikom Nadzornog odbora Hajduka Petroslavom Sapunarom i on me bio zamolio da Jasmina ne vodim u Zagreb te da pri~ekam Gorana Vu~evi}a da se vrati sa zimovanja. Me|utim, ve} ranije sam dogovorio sastanak u Zagrebu i to }u po{tovati“, rekao je Ado Husari}. Jasmin Me{anovi} najbolji je strijelac juniorskog prvenstva BiH - u 18 utakmica postigao je 19 golova.

Zrinjski obavlja uvodne treninge pod Bijelim brijegom

sec pod vgrnut ope ra ci ji gle`nja i nalazi se na rehabilitaciji u Zagrebu. „Prvenstvene utakmice pokaza}e da li smo pogodili sa dovo|enjem poja~anja. Duro }e nam sigurno pomo}i iskustvom, Kutalija je provjereni igra~, Stojki} rje{enje za lijevi bok, dok sam o Marki}u ~uo pozitivno mi{ljenje u raz-

govoru sa nekada{njim trenerom [irokog Brijega Tonijem Kara~i}em“, kazao je Musa. Predsjednik Zrinjskog Ante Vida~ak istakao je da je prioritet anga`ovanje kvalitetnog igra~a na mjes tu de snog bo~nog. „S obzirom na to da prelazni rok jo{ nije ni po~eo, nema razloga da `urimo u do-

vo|enju desnog boka. Ciljevi na prolje}e su da popravimo plasman i stvorimo ekipu za narednu sezonu”, dodao je Vida~ak. Zrinjski }e trenirati do 20. januara u Mostaru, poslije ~ega bi nastavio pripreme u Neumu. Dogovorena je utakmica sa Zagrebom, 26. januara.
L. D.

F

udbalski reprezentativac BiH Senijad Ibri~i} mo gao bi ubrzo otputovati u Rusiju, po{to je zanimanje za veznjaka Hajduka pismeno potvrdio moskovski Lokomotiv. Ovo je ozbiljna najava transfera jer su u splitskom klubu dobili zvani~nu ponudu za svog najboljeg igra~a. Ibri~i}ev menad`er An|elko Jurki} potvrdio je da postoji konkretno interesovanje ruske ekipe za veznog igra~a na{e najbolje selekcije, ali nije htio iznositi detalje. Ve} odranije je poznato kako se vrijednost Hajduku po`eljnog obe{te}enja za Ibri~i}a vrti oko 6 miliona eura, ~ime bi klub bio finansijski miran {to se ti~e proljetnog dijela sezone. Realno je pretpostaviti kako }e se Lokomotiv dr`ati ovog iznosa jer su za Ibri~i}a zanimanje pokazali i u Engleskoj, premda neslu`beno. Iako se jo{ ne spominje koliko su ~elnici Lokomotiva spremni platiti za na{eg reprezentativca, hrvatski mediji navode da se radi o transferu vrijednom 6 miliona eura, od ~ega bi 5,2 miliona pri pa lo Haj du ku, dok bi Ibri~i} dobio 800.000 eura. Ukoliko se ovaj transfer ostvari Ibri~i} }e biti drugi najskuplji igra~ koji je oti{ao iz Hajduka. Za prelazak Nikole Kalini}a u Blackburn,

Hajduk ostaje bez najboljeg igra~a

Lokomotiv poslao ponudu za Ibri~i}a
Hrvatski mediji navode da se radi o transferu vrijednom 6 miliona eura, od ~ega bi 5.2 miliona pripalo Hajduku, dok bi bh. reprezentativac Ibri~i} dobio 800.000 eura

Milan `eli Van Bommela
Prema pisanju italijanskog dnevnika Tuttosporta uprava Milana razmi{lja o dovo|enju holandskog defenzivnog veznjaka Bayerna Marka van Bommela (33). Milan je u potrazi za poja~anjem u veznom redu, posebno uslijed problema s ozljedama Massima Ambrosinija i Andree Pirla, a trener Massimiliano Allegri navodno vidi Van Bommela kao idealno poja~anje u svojim redovima. Van Bommelu aktuelni ugovor s minhenskim Bayernom isti~e na kraju sezone, a trenutno su u toku pregovori oko produ`enja. Holan|anin, koji je osim za Bayern igrao i za Fortunu Sittard, PSV i Barcelonu, ve} je ranije rekao da bi razmislio o transferu ukoliko dobije pravu ponudu, a ona od velikana poput Milana svakako spada u tu kategoriju.

Ronaldinho potpisao za Flamengo
Brazilac Ronaldinho novi je ~lan nogometnog kluba Flamengo. Barem tako tvrde slu`bene stranice brazilskog nogometnog kluba na kojima pi{e da je Ronaldinho potpisao ugovor na tri i po godine. Milanu }e biti upla}eno tri miliona eura, a sam Ronaldinho zara|ivat }e 130 hiljada eura sedmi~no. ‘’Navija~ima obe}avam puno ljubavi s moje strane. Od mene mogu o~ekivati samo najbolje izvedbe. Nisam do{ao pozirati, ve} osvajati trofeje’’, kazao je Ronaldinho.

Blizu odlaska u moskovski Lokomotiv: Senijad Ibri~i}

Hajduk je inkasirao 5.5 miliona eura. Rusi navodno `ele transfer odmah, jer ne `ele da im ne ko dru gi uzme Ibri~i}a, a klubova koji su za-

interesovani za njegove usluge je mnogo. Ibri~i} je stigao u Hajduk u ljeto 2008. godine za 1.8 milion eura, a kroz ugovorne

obaveze ispla}eno mu je oko 400.000 eura. Odluku o tome ho}e li ponuda Lokomotiva bi ti pri hva}ena do ni je}e Nadzorni odbor Hajduka.

48

SPORT

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sve~ano obilje`en jubilej vogo{}anskog rukometa

Pola vijeka ponosa
Revijalni dio uveli~ali su sportski prijatelji iz Igmana sa Ilid`e, Olimpika, bh. {ampiona Bosne BH gas i zeni~kog ^elika • Na sve~anoj akademiji dodijeljene plakete i zahvalnice
U ne dje lju je u Vo go{}i sve~ano obilje`eno pedeset godina rada i postojanja Rukometnog kluba Vogo{}a. Klub je formiran sredinom pedesetih godina pod ime nom Par ti zan, a ubrzo mijenja ime u Rukometni klub Unis. Prve nastupe u republi~kim ligama bilje`i od 1960. godine. Nakon agresije reaktiviran je rad u klubu 1999, a posljednjih deset godina je RK Vogo{}a stabilni prvoliga{, uvijek pri samom vrhu tabele i vrlu blizu plasmana u najvi{i rang. Revijalni dio sve~anosti uveli~ali su sportski prijatelji iz Igmana sa Ilid`e, Olimpika te bh. {ampiona Bosne BH gas, koja se u duelu sa Vogo{}anima pojavila u najja~em sastavu. Najvi{e aplauza, ipak, pobrali su veterani Vogo{}e koji su u susretu sa veteranima ^elika iz Zenice pokazali da jo{ uvijek nisu zaboravili kako se igra rukomet. Ce re mo ni jal ni dio bi la je sve~ana akademija, odr`ana u kino-sali KSC Vogo{}a, na kojoj su dodijeljene plakete i zahvalVeterani Vogo{}e pokazali da nisu zaboravili igrati

Nikada ne}e biti zaboravljeni: Cvije}e na spomenik poginulim borcima

Uru~ene plakete i zahvalnice zaslu`nim za afirmaciju rukometa

nice mnogima koji su tokom proteklih godina u~estvovali i pomagali u radu i afirmaciji rukometnog sporta u Vogo{}i. Dobitnici plaketa za doprinos u radu i afirmaciju rukometa u Vogo{}i u proteklih pedeset godina su: Midhat Vladovi}, Mir sad Haj ru di no vi}, Se jad @ero, Jusuf Spahi}, Senad [koro, [ahmo Me{i}, Mirza Efen-

di}, Franjo Sarta, Ivan Perleta i Ljubomir Batovanja (posthumno), kao i BH Telecom, Lutrija BiH, Aba Com mer ce, Hi drom Vogo{}a, slasti~arna Flora, RTV Vogo{}a, KSC Vogo{}a, Op}ina Vogo{}a, Jovan Kantor, Izet Arnautovi}, Milorad Gra~anin, Mensur Hajrudinovi}, Nijaz Me{i}, Ha{im Zuki}, Adem Kanti}, Emir Garagi},

Elvir Kitu{a i Nada [u}ur. Zahvalnice Rukometnog kluba Vogo{}a uru~ene su rukometnim klubovima Igman sa Ilid`e, Olimpik i Bosna BH gas, veteranima Vogo{}e i ^elika iz Zenice, te Branku Jugovi}u, Zdravku Perleti, Ivanu Livaji}u, Mustafi D`onlagi}u, Harisu Omerbegovi}u, D`ebrailu [i{i}u, Samiru Me{i}u, Fuadu Abaspahi}u, Azi-

zu Hod`i}u, Nedimu Kr{i, Edinu Mehi}u, Ismaru Had`i}u, Edinu [ahinovi}u, Bakiru Mehi}u, Semiru [kobalju, Fetahu Kadri}u, Enveru Kresi, Hajrudinu [umanu, Muhamedu Softi}u, Elviru Halilovi}u, Asimu Sarajli}u, Rukometnom savezu Bosne i Hercegovine, Agenciji Scutum i Fakultetu za javnu upravu Sarajevo. E. H.

Reli Dakar, osma etapa

Promjene na klupi Ragbi kluba ^elik

Alen Tica novi trener
Dosada{nji trener najboljih ragbija{a ^elika, zbog privatnih i poslovnih obaveza, radi}e sa kadetima
U nedjelju na Kamberovi}a polju u Zenici izvr{ena je prva prozivka ragbija{a ^elika {to je ujedno bio i po~etak priprema za no vu se zo nu. Na prvom okupljanju predsjednik Ragbi kluba ^elik, Tarik Sarajli}, upoznao je prisutne o odlucio UO o imenovanju Alena Tice za novog trenera seniorske ekipe, dok }e dosada{nji trener Safet ]erim biti uklju~en u rad sa kadetima. “Rad sa seniorima zahtjeva puno vremena, kojeg ja u ovom momentu, zbog privatnih i poslovnih obaveza, nemam. Radit }u ubudu}e sa mla|im kategorijama i, naravno, spreman sam da pomognem u radu sa seniorima koliko mi to okolnosti budu dozvoljavale“, naglasio je Safet ]erim u svom obra}anju odboru na ukazanom povjerenju te predstavio svoj plan i program priprema sa akcentom na fizi~ke pripreme. “Veliki posao je pred nama, trebamo se {to bolje pripremiti, kako za prvenstvo BiH tako i za Regionalnu ligu. Da nam se ne bi ponavljale pro{logodi{nje povrede, koje su, po meni, rezultat nedovoljne fizi~ke pripremljenosti igra~a, insistirat }u na maksimalnom zalaganju na tre ninzima. Svjestan sam te{ke financijske situacije u klubu ali }u zahtijevati od Uprave da nam u skladu da svojim mogu}nostima obezbjedi {to bolje uslove za rad. Uvjeren sam da }emo se dobro pripremiti i da }emo ove godine imati puno vi{e razloga za zadovoljstvo“ re, Mi. D. kao je Alen Tica.

Al-Attiyah pretekao Sainza u pijesku Copiape

Reuters

Al-Attiyah pretekao Sainza
Drugom uzastopnom i veoma uvjerljivom pobjedom u osmoj etapi Relija Dakar, katarski voza~ Volkswagena Nasser Al-Attiyah je na prvom mjestu ukupnog poretka pretekao Carlosa Sainza. Tre}a etapna pobjeda Al-Attiyah ove godine dogodila se u ponedjeljak koju su takmi~ari vozili ~ileanskom rutom du`ine 508 kilometara od Antofagaste do Copiapa. Kataranin je za pobjedu je potro{io pet sati, 16 minuta i 30 sekundi, a [panjolac Sainz, timski kolega u Volkswagenovu Touaregu i branitelj naslova iz pro{le godine, zaostao je {est minuta i 36 sekundi, te time u ukupnom poretku pao na drugo mjesto s osjetnih pet minuta i 14 sekundi zaostatka. Sainz je vodio i velikom dijelom osme etape, pedesetak kilometara prije njezina kraja bio je ~itave dvije minute ispred Al-Attiyaha, ali je tada nastupila dionica po pje{~anim dinama kod Copiapa, na kojoj se Al-Attiyah, u svojevrsnome doma}em okru`enju, daleko bolje sna{ao. U kon ku ren ci ji mo to ci klis ta Marc Coma ostvario je tako|er tre}u etapnu pobjedu nadma{iv{i francuskog rivala i lanjskog pobjednika Cyrila Despresa za minutu i 55 sekundi. Reli Dakar, 8. etapa, terenci: 1. Al-Attiyah (Kat) 5 sati 16 minuta 30 sekundi, 2. Sainz ([pa) +6:36, 3. De Villiers (JAR) +17:22... Ukupni poredak: 1. Al-Attiyah (Kat), 2. Sainz ([pa) +05:14, 3. De Villiers (JAR) +48:45, 4. Peterhansel (Fra) +1h33:30... Motociklisti, 8. etapa: 1. Coma ([pa) 6;05:02, 2. Despres (Fra) +1:55, 3. Lopez ([pa) +4:21... Uku pni po re dak: 1. Co ma ([pa), 2. Despres (Fra) +9:19, 3. Lopez ([pa) +22:48...

Alen Tica: Pred nama je veliki posao

okupljenim igra~ima. Na prozivku se odazvalo vi{e od 30 igra~a. Tica Alen, dosada{nji trener juniorske ekipe sa kojom je pro{le godine osvojio titulu prvaka Bosne i Her ce go vi ne se u svom obra}anju zahvalio Upravnom

Jo{ nema odluke za Contadora
[panski biciklisti~ki savez (RFEC) jo{ je jednom odgodio donijeti odluku vezanu uz pozitivan dopin{ki nalaz trostrukog pobjednika Tour de Francea Alberta Contadora. [panski biciklista bio je pozitivan na klenbuterol na kontroli obavljenoj tokom pro{logodi{njeg Toura, na kojem je proslavio svoj tre}i naslov. Vijest o Contadorovom pozitivnom nalazu objavljena je krajem augusta pro{le godine, no RFEC ni nakon vi{e od ~etiri mjeseca istrage nije spreman donijeti kona~nu odluku. Kao razlog za novu odgodu, ovog puta do 24. januara, naveli su potrebu za dodatnim pravnim i antidopin{kim savjetima.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.
NBA Rocketsi {okirali Celticse

SPORT

49

Miami preuzeo
Garnetta, najvi{e poena je postigao Marquis Daniel, 19 uz sedam skokova, dok je u redovima raketa najbolji bio Aaron Brooks sa 24 uba~ena ko{a. Ovo je bio deveti poraz Bostona u sezoni sa kojim su pali na drugo mjesto Istoka. Devet poraza ima i vode}i Miami, ali i pobjedu vi{e. Upisali su ih trideset. Derrick Rose i Carlos Boozer kombinirano su ostvarili u~inak od 56 poena i 16 skokova u pobjedi Chicago Bullsa protiv Detroit Pistonsa 95:82 za koje je Richard Hamilton ostao bez uba~aja iz igre, a Ben Wallace odigrao sa mo dvi je mi nu te zbog i{~a{enja gle`nja. Rezultati: Boston - Houston 102:108, Charlotte - Memphis 96:82, Chicago - Detroit 95:82.

LIGA 13: Slavija

do~ekuje Leotar
U Isto~nom Sarajevu }e danas biti odigrana zaostala utakmica 15. kola izme|u Slavije i Leotara. Nakon 13 odigranih utakmica Slavija je na posljednjem mjestu sa omjerom 2-11, dok je tim iz Trebinja osmi sa sedam pobjeda i {est poraza. Utakmica po~inje u 18.30.

vodstvo na Istoku
Porazom od Houstona 102:108, Boston pao na drugo mjesto Isto~ne konferencije
Porazom Bostona u svom TD Gardenu od Houstona 102:108, prvo mjesto u Isto~noj konferenciji preuzela je ekipa Miami Heata. Pobjedom su Rocketsi prekinuli niz od pet poraza na parketu na kojem se to ba{ i nije o~ekivalo, a pogotovo zato {to su i igrali bez vode}eg strijelca Kevina Martina. Ipak, zanimljiv je podatak da Houston ve} tri uzastopne godine slavi kod Bostona i to bez nominalno svojih najboljih pojedinaca. Prije dvije godine to im je po{lo za rukom bez Tracya McGradya, a pro{le bez Yao Minga, Trevora Arize i Martina, a sada su im opet nedostajali kineski centar, Brad Miller i najbolji strijelac. Za kelte, koji su ponovo igrali bez povrije|enog Kevina

Sa teniskih terena

Juan Ignacio Chela

ATP Sydney (372.500 dolara)
Prvo kolo: Juan Ignacio Chela (Arg) - Radek [tepanek (^e{) 4:6, 6:0, 6:3, Guillermo Garcia-Lopez ([pa/7) Chris Guccione (Aus) 7:6(5), 7:5, Potito Starace (Ita) - Julien Benneteau (Fra) 6:7(6), 6:3, 6:4, 5), Ric hard Gasquet (Fra, 6) - Matthew Ebden (Aus) 6:4, 6:3, Andreas Seppi (Ita) - Denis Istomin (Uzb) 6:1, 6:0.

Paul Pierce u akciji: Boston pora`en u TD Gardenu

Reuters

NLB: Pobjede Partizana i Crvene zvezde
U posljednje dvije utakmice 15. kola regionalne ko{arka{ke NLB lige pobjede su ostvarili Partizan i Crvena zvezda, pred kojima su pali He mo farm, odno sno Bu du}nost. U derbiju kola aktuelni prvaci su u Vr{cu savladali Hemofarm 71:64 i tako do{li do ~etvrtog uzastopnog slavlja. Ova ih je pobjeda pomakla na tre}e mjesto tabele (omjer 9-6). Najbolji strijelac crno-bijelih bio je Nathan Jawai sa 14 uba~enih ko{eva. Crvena zvezda je na svom parketu savladala Budu}nost 63:55, {to joj je peta pobjeda u sezoni sa kojom su i dalje posljednja ekipa tabele. Doma}ina je predvodio ameri~ki dvojac Ricardo Marsh Jahmar Young sa 19, odnosno 18 poena. Tim iz Podgorice je na ~etvrtom mjestu sa omjerom 96, a jedini dvocifreni igra~ bio je Marko Simonovi} sa 17 poena i ~etiri skoka.

Caroline Wozniacki

WTA Sydney (618.000 dolara)
Drugo kolo: Dominika Cibulkova (Slk) - Caroline Wozniacki (Dan/1) 6:3, 6:3, Li Na (Kit/8) - Virginie Razzano (Fra) 6:4, 1:6, 6:4, Alisa Klejbanova (Rus) - Maria Jose Martinez Sanchez ([pa) 6:2, 6:4, Kim Clijsters (Bel/3) Barbora Zahlavova Strycova (^e{) 6:1, 6:4, Viktorija Azarenka (Bug/7) - Shahar Peer (Izr) 7:5, 6:3, Flavia Pennetta (Ita) - Vera Zvonareva (Rus/2) 7:5, 7:5, Svetlana Kuznjecova (Rus, 4) - Samantha Stosur (Aus) 3:6, 6:3, 6:4, Bojana Jovanovski (Srb, Q) - Aravene Rezai (Fra) 7:6(4), 7:6(4).

Nathan Jawai: Najbolji u redovima aktuelnog prvaka

Uspjeh bh. teniskih juniora

Tri titule na ITF turniru u Beogradu
Mladi bosanskohercegova~ki teniseri Dario Ra~i} i Damira Muminovi} pobjednici su me|unarodnog ITF ju ni or skog tur ni ra Ju ni or Open 2011. u Beogradu. Oba na{a predstavnika u finalnim me~evima singla savladali su prve nosioce turnira - Ra~i} je u me~u za titulu bio bolji od Cahita Kapukirana iz Turske (186. juniora svijeta) sa 2:1 (4:6, 6:1, 6:2), dok je uspje{an nastup na turniru upotpunio i trijumfom u konkurenciji dublova. ^etrnaestogodi{njoj Damiri Muminovi}, kojoj je ovo tek drugi juniorski turnir u karijeri, trebala su samo dva seta da okon~a finalni me~ protiv prve favoritkinje, 16-godi{nje Makedonke Line Gor~eske, (191. juniorke svijeta) sa 2:0 (7:6(1), 6:1). Nakon dvostrukog trijumfa u Beogradu, Ra~i} }e na ITF listi napredovati ~ak do oko 335. pozicije, na prvoj ovogodi{njoj rang-listi je bio 510. Mu mi no vi} je go di nu za po~ela kao 1.328. ju niorka svi je ta, a na kon ovog tri jumfa bit }e oko 780. pozici je, {to je skok od sko ro 550 mjesta.

ATP Auckland (355.500 dolara)
Prvo kolo: Thomaz Belluci (Bra/7) Michael Russell (SAD) 6:4, 6:7(4), 7:5, Victor Hanescu (Rum) - Kevin Anderson (JAR) 7:6 (7), 6:7(3), 6:4, Marcel Granollers ([pa) - Bobby Reynolds (SAD) 6:4, 6:3, Adrian Mannarino (Fra) - Juan Monaco (Arg/5) 6:4, 6:3, David Nalbandian (Arg/6) - Fabio Fognini (Ita) 7:6(3), 6:4, Philipp Petzschner (Njem) - Thiemo de Bakker (Hol) 6:1, 6:7(5), 7:6(3), Tobias Kamke (Njem) - Pere Riba ([pa) 6:3, 6:4, Robin Haase (Hol) - P Cuevas (Uru) 3:6, 7:6(3), 7:6(3), Ar na ud Cle ment (Fra) - Xavier Malisse (Bel) 4:6, 6:2, 7:5.

Sjajan nastup Damire Muminovi}

50

OGLASI

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PONUDA
POSLOVNI prostor 65m2, u Centru, pogodan za ljekarske ordinacije, notare, predstavni{tva i sl. Mob. 061/344-365. IZDAJEM namje{ten stan sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Tel. 061/928-632. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru 250KM + re`ije, Ul. Bjelave. tel. 061/356-535. U NAJ^ISTIJEM i najmirnijem dijelu Sarajeva, izdajem stan (dvije jednokrevetne sobe i soba dnevnog boravka), zaseban ulaz, cen. grij. i druge pogodnosti. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u stambenoj zgradi, Kova~i — Ba{~ar{ija, studentici. Mob. 061/511-102. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. tel. 061/573-640. IZDAJEM stan u Ul. Kolodvorska. Tel. 061/520-352. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centar, kod Katoli~kog {kolskog centra ul. Nikole Ka{ikovi}a. Mob. 061/130-194. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan zaposlenoj `enskoj osobi ili studentici, blizu Katedrale. Mob. 062/625-163. DVOSOBAN stan u ul. Kolodvorska. Mob. 061/520-352. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM dvosoban, komplet namje{ten stan, Dobrinja III, 350 KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM trosoban, ekstra sre|en stan, Centar, \i|ikovac. Mob. 061/205-235. IZDAJEM moderno namje{ten trosoban stan na Marijin dvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj br. 15 — Marijin dvor (kod UNISA). Tel. 202-556. IZDAJEM jednosoban stan u Vogo{}i, strancima. Mob. 061/724-574. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, centralno grijanje, 650KM. Tel. 061/170-461. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, ul. Kulina bana, I sprat, svi priklju~ci za internet, video nadzor, klimatizirano. Mob. 061/573-640. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. GARSONJERA u centru, povoljno, za jednu ili dvije osobe, komforna, lijepo namje{tena, plinsko grijanje, telefon. Mob. 061/869-396. IZDAJEM pos. prostor, plato Skenderija C-36 18m2, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788. CENTAR, dvosoban namje{ten stan, eta`no grijanje, 600 KM. Tel. 810-716. IZDAJEM sobu kod Socijalnog, cen. grij. kab. TV. Tel. 659-895, 062/943-021. DOBRINJA C-5, dobro namje{ten stan 86m2, et. grij. izdajem stancu. Mob. 061/146-298. IZDAJEM namje{ten stan, Alipa{ino polje-A faza. Mob. 062/961-144. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, centar. Mob. 061/206115 poslije 15 sati. IZDAJEM studentici konfornu sobu blizu medicinskog fakulteta. Mob. 061/530-077. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377196. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan,f na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998 i 062/139-085. IZDAJEM poslovni prostor 12m2, mokri ~vor, Karingtonka, ul. Te{anjska. Tel. 033/442-998 i 062/139-085. CENTAR strogi, izdajem poslovni prostor 110m2, eta`no grijanje, renoviran, II kat, cijena po vi|enj. Mob. 061/350-448. IZDAJEM ve}i namje{ten dvosoban stan kod po{te Malta. Mob. 061/019-313. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214868. TROSOBAN, namje{ten stan, cen. grijanje+garsonjera, za mu{karca, blizu bolnice Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM gara`u, Ko{evsko brdo, M. Mikuli}a. Mob. 061/232-816. IZDAJEM opremljen ugostiteljski objekat, Stari Grad. Mob. 061/173-835. IZDAJEM namje{tenu sobu, Kova~i}i, {um. fak. upotreba kuhinje, kupatila, inter. Mob. 062/942-982. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samici ili bra~nom paru. Mob. 061/358-772. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na grbavici. Mob. 061/865158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel. 061/381-918. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. GARA@A 14m2, Kranj~evi}eva 25, 80 KM mjese~no. Tel. 659243, 062/845-839. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kab. Tel. 652293. VOGO[]A, nenamje{tena garsonjera, novogradnja, plin, lift, ostava, 150 KM. Mob. 061/252918. ^. VILA-Kvadrant, stan 6040m2 pos. prostora, biro-predstav. i sl. sve u sklopu stana. Mob. 061/074-131. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615544. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studenticama u blizini medicinskog fakulteta. Tel. 213-958.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
smrtov n sje}an ice, ja...) tel/fax : ++387 (

OGLAS NA SL (mali oglasi, U@BA:

Had`eli bb, Had`i}i

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

MARS d.o.o.
0)33-2 05-93 8

Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM stan dvostrano orjentisan, centralno grijanje, II sprat, 2 balkona, 63m2, Ul. Asima Ferhatovi}a. Tel. 062/156882. PRODAJEM stan 38m2, vp na Ko{evkom brdu, fiksno 72.000KM. Tel. 062/110-722. PRODAJEM M.M. Ba{eskije, 53m2, prizemlje pogodno za ordinacije, plin u stanu. Tel. 062/156-882. ASIMA Ferhatovi}a 63m2, 2 sprat, dvoiposoban, cen. grijanje, 2 balkona, dvostrano orijentisan. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 55m2, II sprat, Ul. Titova. Tel. 061/225164. PRODAJEM manju ku}u, 150m2 oku~nice, bli`e centru. Mob. 061/358-772. POVOLJNO prodajem ku}u sa oku}nisom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka br. 122. Mob. 061/201-700 PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u N. Sarajevu 92m2, III kat, Grbavica. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2 i 90m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizova 57m2, 62m2, 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u u S. Gradu 200m2 na 300m2 placa Kova~i. Tel. 061/299-911. JEDNOSOBAN stan 35m2 + 2 lo|e, lift, centar kod pivare, 110.000 KM. Mob. 062/461-305. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM stan u centru 83m2, 77m2 Ciglane. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Gabelina 83m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Hrasnom 53m2, 82m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru M. Tita 121, 147m2. Tel. 061/299911. VELE[I]I, novogradnja 48m2, prizemlje (klasi~no stanje) RauBau), 50.000 KM, nije uknji}eno. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 56m2, u centru grada, ul. ko{evo br. 5. Mob. 062/814-279. JEDNOSOBAN stan 36m2, Ko{evsko brdo, II sprat, lift, isto~na strana, balkon. Mob. 061/926051. PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, idelana za poslovni prostor. Tel. 061/215033. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM stan, Obala Kulina Bana, 59m2, III sprat, potpuno adaptiran, zgrada nema lifta, cijena 135.000KM. Tel. 062/156882. PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079751. DOBRINJA II, prodajem ili mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan, 91m2, IV sprat, 140.000 KM. Mob. 062/606-831 i 033/450-976 NOVO Sarajevo, dvosoban stan 56m2, 2 balkona, 1 sprat, plin, useljiv. Tel. 619-736. FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12 sa oku~nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{}anicu. Bob. 061/304-599 i 033/665-419. CENTAR, prodajem pos. prostor 157m2, prizemlje, parking, pogodno za sve namjene. Mob. 061/304-599, 665-419. PRODAJEM jednosoban stan, 31m2, VP, Vi{njik. Mob. 066/125-453. KOMFORAN trosoban stan 75m2, na Vojni~kom polju. Mob. 065/726-993. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. RAKOVICA, 1.400m2 zemlje, cijena 25.000 KM. Mob. 066/680100. NED@ARI]I, novogradnja, stan delux sa klimom 50 i 60m2, cijena povoljna. Mob. 061/072-815. KU]A sa ba{tom prodajem ili mijenjam za stan, Sarajevo, Stari Grad. Mob. 062/213-753. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, renoviran, blind. vrata, 115.000 KM. Mob. 061/203-346. PRODAJEM-mijenjam ku}u 140m2m2, u Donjim Brelima kod Makarske. Mob. 062/752598. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 1016h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. PRODAJEM jednosoban stan u centru. Tel. 201-875, 062/204717. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM ve}i stan na Grbavici I, sa gara`om. Mob. 066/848420. PRODAJEM zemlju i {umu. Mob. 062/688-855. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. Grad. Mob. 062/855544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. GARSONJERA 30m2, Alipa{ino polje, cen. grij. sun~ana, 46.500 KM. Tel. 542-446. CENTAR, Ciglane, ~etverosoban stan 94m2, 1 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/928-526. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869-396. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. GRBAVICA I, Kapu}ino, trosoban stan 72m2, 11 sprat, cijena po dogovoru (jeftino). Mob. 061/893-105. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649-602.

PRODAJA
PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. PRODAJEM parcele u Sreseru — Pelje{ac. Pogodno za prikolice ili kontejnere. Tel. 00385 98 593105. BREKA, nova, trosoban stan 77m2, u vlasni{tvu, cijena 180.000 KM. Mob. 062/053-136. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77 m2, za 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM 6 dunuma zemlje, gra|evinske, sve komunalije, Mojmilo, Autobuske stanica ispod rezervoara. Tel. 036/780776. PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573640. PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640. PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zeemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573-640. NA Ba{~er{iji prodajem ili izdajem poslovni prostor 30m2. Mob. 061/745-525. PRODAJEM dvosoban, top-renoviran stan, gornje Ciglane, II sprat, PVC, 48m2+balkon, 60.000 eura. Mob. 061/486-739. PRODAJEM stan-ku}u. Ilid`aLu`ani u nizovima, dvoeta`na sa gara`om, ba{tom naprijed i pozada. Mob. 061/222-465. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, novogradnja, Skenderija, 2 sprat, eta`no grijanje, ogra|en veliki balkon. Mob. 061/352-112. PRODAJEM ku}u na Ilid`iOtes, 450m2 oku~nice, gra|evinska dozvola. Tel. 033/538-364, 062/527-254. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. KU]E: Vasin-Han, Vratnik (Hendek-d`amija) Gazin-Han i Bjelave, vikend ku}e: Pale (Potoci, Kriva}e, Gornji Pribanj, Centar, zemlji{te: Kasindo-4.000m2, Ilid`a 6 dunuma. Mob. 061/375787. DOBRINJA-49, 55, 68m2, Mojmilo-68m2, Mejta{-54m2, Alipa{ino polje-53, 59, 77m2, ^engi} Vila-64m2, Isto~no S-55m2, Marindvor-39 i 121m2, Grbavica54m2 i 131m2, Hrasno 59m2. Mob. 066/488-818. PRODAJEM stan u Beogradu — Kara|or|eva, 42m2, II kat, 60.000 eura, bez posrednika ili mijenjam. Tel. 00381 61 2446181.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed i fotelju u kompletu boja sme|a, 150KM. Tel. 450-940. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

TEHNIKA
PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM plinsku pe} Maju. Tel. 440-727, 061/740-293. PRODAJEM fritezu elektri~nu 2x5 l, gril i dupli duboki sudoper, idealno za ugostiteljstvo. Mob. 061/439-693.

VOZILA
PRODAJEM kuke za auto, dva komada, polovne. Tel. 033/610151. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran za 15.000 KM sa rezervnim djelovima. Tel. 058/483561. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801.

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. GROBNO mjesto — Sv. Marko sa spomenikom. Mob. 061/548-351. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM patent kojim se sprje~avaju poplave nastale izljevanjem rijeka i potoka. Tel. 061/511-149, 070/207-261. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. VRLO povoljno prodajem grobno mjesto na Barama. Mob. 061/905-156. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM kadu sa postoljem koje se sklopi za kupanje bebe, 20KM. Tel. 062/320-034. PRODAJEM 200 ~asopisa Sam svoj majstor, prijaratno izdanje. Mob. 061/032-110. PRINT ma{ina Rodin Sulvent 6184 A {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. NERC bunda, tel. 221-308. PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM ugostiteljski iventar, se}ije sa stolovima, drvene stolove sa klupama, kuhinjska oprema. Mob. 061/570-891. PRODAJEM crijep, Mob. 065/696-132. jeftino. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657914. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904. KUPUJEM trakice Bayer. Tel. 461-002. contour KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, isplata odmah. Mob. 061/836657. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. KERAMI^ARSKE usluge, profesionalno i kvalitetno, sa garancijom. Mob. 061/083-369. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256376. MOLERSKI i parketarski radovi, povoljno, uredno i ~isto, po dogovoru. Mob. 062/918-201, Ismo. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 065/733-400, 061/073-285. TEPSER s.o.d. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita) Mob. 061/524-461, 200003. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718405, 061/156-728. NAJEFIKASNIJE i najpovoljnije uni{tavamo `ohare, stjenice, mrave i mi{eve, dolazak na adresu. Mob. 063/693-201. DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacije windowsa, ~i{}enje virusa. Mob. 062/654140. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i. el. pe}i, bojlere, osigura}e, instalacije. Tel. 062/180-021. MATEMATIKA profesionalno. Tel. 061/800-259. NJEMA^KI jezik instrukcije osnovccima i srednjo{kolcima. Tel. 061/181-542. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. VR[IM adaptaciju stanova. Tel. 061/256-132. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ELEKTRI^AR vr{i opravke {poreta, bojlera, TEA pe}i, ve{ ma{ina, itd. Mob. 063/155-868. ISTRA@UJEMO {tete na~injene potro{a~ima gasa u Sarajevu. Vidi:www.gas-gangrena.com ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis bojlera, el. pe}i, itd.). Mob. 061/132-149. ZA |ake i studente instrukcije iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973, 446-056.

53

VOZILA
NOV kombi, Citroen - jamper metalik, 8+1, registrovan, dizel, kasno osiguran. Mob. 061/817141. PRODAJEM hitno i povoljno Opel Astra GTC 2008. god sportcupe 1.6 115ks. Tel. 061/173-947. D@IP mitcubishi pajero pinin 1,8,4+4, registrovan, 2000. god. cijena 10.400 KM. Mob. 061/102888. KPT mjera~ kompresije za benzince i novu bo{ pumpu za vozilo fap 1616/1620. Mob. 061/820252. KAMION korpa 12m, iveco 3510, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. RENAULT clio 3, benzin, 100 ks, registrovan do 11/2011. god. servisiran, gara`iran, cijena 12.000 KM. Mob. 062/605-978. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

VODOINSTALATER-elektri~ar, popravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, el. pe}i, osigura~a, itd. Mob. 061/180-120. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika na planine i sve destinacije. Mob. 062/214-690 i 033/220-402. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno kombi Iveco, nosivost 1,5 T na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764, 061/108-779. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374-458. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. PROFESORICA hemije daje instrukcije iz hemije, studentima i u~enicima. Mob. 062/331-174. ^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob. 061/374-458. MOLERSKE usluge nudimo gletovanje, moleraj, stolarija, radijatore, tapete i sve po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219-768. PROF. Francuskog, ovla{teni sudski tuma~, prevodi tekstove s francuskog na bosanski i obrnuto s ovjerom. Tel. 061/480-069. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007522. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465.

ZAPOSLENJE
POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644178 i Mob. 061/225-424. POTREBNA kuharica za rad u restoranu, hitno. mOB. 061/534379. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214405. KUPUJEM pos. prostor u Novom Sarajevu do 50m2 prizemlje ili I sprat. Tel. 061/573-640. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM akcije obveznice devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM obveznice ratne od{tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM vozila havarisana, strane table, neispravna. Mob. 061/820-000. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob. 061/533-792. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM vozila ni`e vrijednosti, havarisana, na stranim tablama i sl. Mob. 061/758-217. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640.

USLUGE
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. TEPSER s.o.d. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita) Mob. 061/524-461, 200003. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350688. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. VKV stolar, vr{i oprevke vrata, prozora, kau~a, kuhinja, ormara, monta`u istih. Mob. 061/863740. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore. Mob. 062/688-855. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.

PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM sliku Petra Tije{i}a 21x26cm, ulje, 900 KM. Mob. 061/709-593. PRODAJEM sliku Milene [otre 40x60 cm, ulje, 500 KM. Mob. 061/709-593. PRODAJEM vuneni crni {tofmoher 2,5 m, 25 KM. Tel. 210736.

OSTALO
RASPRODAJA drvenog i kamenog uglja, po cijeni na vagu. Do|ite i prisustvujte vaganju i utovaru. Mob. 063/544-343.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Jedanaestog januara 2011. godine navr{ilo se ~etrdeset tu`nih dana otkako je prestalo da kuca srce na{eg dragog deda, svekra, oca i supruga
IN MEMORIAM

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

na plemenitu i voljenu majku

Dvanaestog januara 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od tragi~ne smrti

MEHO (SULJA) MRAV

SMILJKU GRISOGONO
12. 1. 2003 - 12. 1. 2011.

DEJANA (DRAGE) ZGONJANINA
Dragi sine i brate, oti{ao si od nas u cvijetu mladosti. Iza tebe je ostala samo bol, patnja i suze u o~ima. Vje~no }e{ ostati u na{im mislima i srcima gdje }e{ biti vje~no voljen i nikad zaboravljen. Tvoji: majka Rada, sestre Selma i Ai{a, brat Hari. Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da }emo dvanaestog januara 2011. godine posjetiti njegov grob na gradskom groblju Bare u 12 sati, poslije ~ega }emo se sastati u ku}i `alosti, Ul. grada~a~ka br. 28/8.
291

Te{ko je shvatiti da te vi{e nema. Te{ko je tra`iti utjehu i snagu za svaki dan `ivota bez tebe. U ti{ini vje~nog mira neka te prati na{a ljubav i sje}anje. Molimo Allaha d`.{. da ti podari sve d`ennetske ljepote. Tvoji najdra`i: unuka Emina, snaha Azemina, sin Selim, supruga Safija
294

Na dana{nji dan ugasio se njen `ivot, ali sje}anje na blagi i dragi lik ostaje u na{im srcima. Tog dana posjetit }emo njen grob i polo`iti cvije}e. Sa ljubavlju i po{tovanjem, sin Petar Nenad, k}er Svjetlana i zet Branko
AX

USLUGE
POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551035. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 061/359-500. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. TELEFAX servis V&R, popravljamo telefakse, telefone, telefonske instalacije, baterije, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 570350. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109970.

TU@NO SJE]ANJE

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI SELAM ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Dvanaestog januara 2011. navr{ava se 15 godina od smrti na{eg tate

Nakon kra}e i te{ke bolesti napustila nas je i preselila na ahiret 10. januara 2011. godine na{a draga sestra i tetka

D@EMKA BEBA (MUSTAFE) NIK[I] prof. ENISA SPAHALI]
1934 - 2011.

BOGOLJUB GLIGOREVI]
10. 8. 1927 - 12. 1. 1996.

12. 1. 05 - 12. 1. 11.

D`enaza i tevhid obavljeni u Brezi na mezarju Mahale i u d`amiji u Mahali. O`alo{}ene: sestre Rabija i Azra sa porodicom Nik{i} i Dedi}
284

S ljubavlju te se sje}aju i u srcima uspomenu nose tvoja djeca, Goga, Nada i Mi{o sa porodicama
300

TU@NO SJE]ANJE

Mama, uvijek si s nama... Sela Ekme~i} - Tecilazi} s porodicom
290

Dvanaestog januara 2011. navr{ava se 5 godina otkako sa nama nije na{

AMER (RASIMA) BE]IROVI]
Dobri moj prijatelju, prolaze godine, a ono {to si bio, svima nama koji te po dobru pamte, vrijeme stoji. Neka ti je vje~ni rahmet. Tvoj Avijati~ar
299

ESAD KULENOVI] KULEN
Uvijek }e{ biti u na{im mislima i sje}anju. Tvoji: D`enana, Hitko, D`enita sa djecom
298

Dvanaestog januara 2011. navr{ile su se 3 godine od smrti dragog nam prijatelja

SJE]ANJE

na na{eg dragog
MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475. IZ GU BLJEN ru~ni sat (Ra ke ta), dra ga uspo me na, mo lim po {te nog na la za}a da se ja vi na tel. 522-357, 061/438-950, sli je di na gra da.

JUNUZA KUR[UMLI]A
Od zaborava ~uvamo sve trenutke provedene s tobom. S du`nim po{tovanjem, porodica Markovi}
DM

RAZNO
POTREBNA pozajmica od 6.000 KM vra}am 7.000 KM za 7 dana, garancija kombi sa termoking hla|enjem vrijedan 12.000 KM. Mob. 063/214-617.

BRA^NE PONUDE
FON DA CI JA za bo lji `ivot tra`i sro dne du {e za sve slo bo dne dje voj ke, da me i mu {karce zbog dru`enja i bra ka. Mi smo tu da nis te sa mi. tel. 066/655435.

MI]U
12. 1. 1998 - 12. 1. 2011.

S ljubavlju, Braco i @eljka
293

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
U srijedu, 12. januara 2011. godine, navr{avaju se pedeset dva dana otkako je na bolji svijet - ahiret preselio na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

VAHIDA KOLAR, ro|. GORU[ANOVI]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 10. januara 2011. godine. D`enaza }e se klanjati u srijedu, 12. januara 2011. godine, poslije podne-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 13 sati na bakijskom mezarju Faleti}i. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.30 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: suprug Fadil, sestre Mirsada i Saliha, zaova Azra, te porodice Kolar, Goru{anovi}, Selimovi}, Vukovi}, Hamzi}, ^olpa, Kapo, Prozorac, Spahi}, D`elep~i}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u Kuvajtskoj d`amiji na ^engi}-Vili. Ku}a `alosti: Ul. Ferde Hauptmana br. 34/III.
002

dr. had`i SENAD (NED@IB) GU[MIROVI]

Utjehu u vremenu te{ko je na}i, a pogotovo za one iz ~ijeg si naru~ja istrgnut na bolji svijet. Olak{avao si nam kad nam je bilo te{ko, a kada smo se radovali, radost si nam uve}avao. Plijenio si dobrotom, bri`no{}u i plemenito{}u. Odazvao si se svome Gospodaru i molimo Milostivog, Samilosnog da na{em rahmetliji olak{a, podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet plemenitoj du{i. Zahvaljujemo svima koji svojim posjetama, rije~ima utjehe i sje}anjima na dobrotu i plemenitost na{eg rahmetlije svakodnevno upu}uju na sabur, olak{avaju porodici i iskreno u~estvuju u zajedni~koj `alosti. Hatma-dova }e se prou~iti u srijedu, 12. januara 2011. godine, u 17.30 sati u stanu na adresi Odoba{ina br. 49. Porodica Gu{mirovi}
297

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

U neutje{noj tuzi povodom smrti mog supruga

Dvanaestog januara 2011. navr{avaju se 52 dana od preseljenja na ahiret mog dragog brata

HAMIDA (HUSO) BA[I]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 10. januara 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 12. januara 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sestre D`emila i Ramiza sa porodicom, zet Murta, te porodice Ba{i}, Voglidolar, Zenula, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13 sati, Ul. bosanska 7/XII. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

prof. dr. DU[ANA JOVANOVI]A

predivnog i plemenitog ~ovjeka, `elim da od sveg srca zahvalim u ime svog sina i mene svima onima koji su mu odali posljednju po{tu: prije svega kolektivu Arhitektonskog fakulteta, njegovim kolegama profesorima i prijateljima, te biv{im studentima, koji su na komemoraciji, te na posljednjem po~ivali{tu svojim prisustvom i govorima uvjerili me da nije bio zaboravljen. Neizmjerno sam zahvalna i svima onima koji su li~no, putem oglasa i telegrama, brojnim telefonskim pozivima, izrazili svoju su}ut. Kolektivu Srednje muzi~ke {kole, kolektivu [umarskog fakulteta, brojnoj rodbini, prijateljima mog supruga, sina, sestre i mene. Posebno `alim zahvaliti svojim dragim kom{ijama koji su u velikom broju do{li u ku}u `alosti i na posljednji ispra}aj. Supruga Ranka Ceci} - Jovanovi} sa sinom Vladimirom
288

dr. had`i SENADA GU[MIROVI]A
Po dobru }emo te pamtiti, sa ljubavlju spominjati i trajno ~uvati tvoj plemeniti lik u na{im srcima. Molimo, dobri moj braco, dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Sestra Salminka ^abaravdi} sa porodicom
297

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

JURE (PETRA) GRIZELJ
12. 1. 1990 - 12. 1. 2011.

~lanu Savjeta SABNOR-a BiH

S ljubavlju i po{tovanjem }emo ~uvati uspomenu i sje}anje na tvoju dobrotu, ljubav i plemenitost koju si nam podario i poklanjao. Obitelj Grizelj
289

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je 10. januara 2011. umrla u 89. godini

MUHAMEDU NUHI]U

POSLJEDNJI POZDRAV

NATALIJA FERZANOVI], ro|. ^ABAK

Osta}e nam u trajnom sje}anju kao ~astan ~ovjek, antifa{ista i borac za humanisti~ke ideale i domovinu Bosnu i Hercegovinu. SAVEZ ANTIFA[ISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILA^KOG RATA U BOSNI I HERCEGOVINI

voljenoj majci, svekrvi i baki

000

NATALIJI FERZANOVI], ro|. ^ABAK

Sahrana }e biti obavljena u srijedu, 12. januara 2011. godine, na groblju Zbilje - Visoko. Polazak ispred ku}e `alosti u 14 sati. O`alo{}eni: sin Milorad, unuk Dragomir, snaha Du{ka, sestre Tankosava i Joka, brat Ne|o, porodice Ferzanovi}, ^abak, El~i}, Radi}, Rodi}, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Zbilje 31.
295 295

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVO
Kompletne pogrebne usluge za sve konfesije. Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i na grobljima {irom BiH. Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata. Obavljamo ekshumacije i kremiranje. Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{e mrtva~nice. Kada Vam je najte`e, mi smo tu da Vam pomognemo! Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-010
26410

Voljeni nikada ne umiru. Tvoji: Milorad, Du{ka i Dado

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi majci na{eg Adnana

srijeda, 12. januar 2011. godine
POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

[EFKIJA (HUSO) LUKA^
preselio na ahiret u ponedjeljak, 10. januara 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 12. januara 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Abida, k}erka Nermina, sin Nedim, bra}a ]azim i Ismet, sestre Rabija i Hedija, zet Ned`ad, unuci Adnan, Elma, Edna, Darman, Hana, Miron i Arman, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Luka~, Kruho, Peco, Kapi}, [aban, Tahmaz, Darman, Herenda, Kraljevi}, ^engi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 13 sati u Bakijskoj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SUVAD MEHA (AHMED) MEHANI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 10. januara 2011, u 48. godini. D`enaza }e se klanjati u srijedu, 12. januara 2011. godine, poslije ikindija-namaza (14 sati) u haremu d`amije Hrasnica, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: otac Ahmed, sin Sanel, k}erka Amina, supruga Medina sa sinom Tahirom i k}erkom Amrom, brat Bajro, snaha Amela, brati} Kenan, brati~na Hana, tetka Fatima sa k}erkama Selmom i Elmom, amid`e Zulfo i [a}ir, daid`a Bajro sa porodicom, strine Selma, Mulija i Di{a, tetak Fadil, amid`i}i Almir i Mirza, amid`i~na Azra, {ura Asim, bad`e Elvir i Sead, svastike Aldijana i Elvedina, prijatelji Halid i Behija, te porodice Mehani}, Mehanija, Me{i}, Oru~evi}, Kadri}, ^ovi}, Hubijar, Krupalija, Mulaomerovi}, Mulaosmanovi}, Dudo, Baru~ija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MENSURI KULENOVI]
Adnanovi i Almini prijatelji iz Pariza
276

SJE]ANJE

Moja draga mama, baka i punica

prof. dr. FAHRUDIN HRASNICA
12. 1. 1971 - 12. 1. 2011.

REJHANA HRASNICA, ro|. MA[I]
18. 10. 1987 - 12. 1. 2011.

MILKA MOGOROVI], ro|. [TIKOVAC

...za ovaj terenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
279

umrla je 6. januara 2011. u Norve{koj u 83. godini. O`alo{}eni: k}erka Mirjana (Mica), unuka Ina, zet Ilko Nikoli}, familije [tikovac, Nikoli}, Bubalo, ]azi} i prijatelji
250

SULEJMAN (BEGAN) ALI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 10. januara 2011, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 12. januara 2011. godine, u 15 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: k}erka Samija, sinovi Red`o, Began i Izet, snahe Fatima, Semiha, D`ehva, Dada, Senada i Emira, zetovi Selim, Zahudin, Enver, Hamid, Mehemed i Miki, unu~ad Adisa, Mediha, Adis, Nermin, Mirnes, Senada, Salem, Enisa, Amsal, Jasmin, Mirsad, Meho, Mevlida i Vehida, praunu~ad Hana, Tayra, Hamza, Hana, Nedim, Mustafa, Adnan, Mirza, Sadmila, Nedim, Benjamin, Adela i Minela, brati}i Jusuf i Junuz sa porodicama, brati~na Fata sa porodicom, te porodice Ali}, Zuko, Kundo, Perla, Sarajki}, Kljuno, Guta, Meki}, Duran, Hubijar, [ahovi}, Osmankovi}, Tatli}, Krupalija, Mehinovi}, Tunti}, Pobri}, Zekovi}, Kru{~ica, Grabovica, Bajrovi}, Heselji}, Mehi}, Borovina, Potura, \uderija, \ozo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u mesd`idu Cicin Han.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

AJI[A KI^EVI], ro|. HIDI]
udova Mustafe Krvavca

IN MEMORIAM

[ERIF (FAHRUDINA) HRASNICA
12. 1. 2000 - 12. 1. 2011.

preselila na ahiret u nedjelju, 9. januara 2011, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 12. januara 2011. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Alma i Aida, zetovi Izet Ibi{evi} i Mladen Vasiljevi}, unu~ad Emir, Adin, Anja i Nina, sestra Hasnija, zet Mustafa [urkovi}, snahe Mevzeta, Hajrija i Fehma, brati}i, brati~ne, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Hidi}, Ibi{evi}, Vasiljevi}, Krvavac, [urkovi}, Sulejmanovi}, Kukuljac, Hamzi}, Belki}, Honi}, Rizvi}, Karovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Behd`eta Muteveli}a br. 20/I stan Ibi{evi} - Grbavica.
000

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Brat Mehmed sa porodicom
279

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

IN MEMORIAM

na{em dragom bratu i daid`i

Danas se navr{ava {est mjeseci od smrti na{eg dragog taje

[ERIF (FAHRUDINA) HRASNICA
12. 1. 2000 - 12. 1. 2011.

MLADEN (MIHOVIL) REMETA
12. 7. 2010 - 12. 1. 2011.

TU@NO SJE]ANJE

Dvanaestog januara 2011. navr{ava se trideset godina od smrti na{e drage majke

VESELINKE [KRAMI]
Sa puno ljubavi i po{tovanja, sestra Nazifa Hrasnica, Kenan, Sanja, Nino i Selma Hasandedi}
279

Zauvijek }emo pamtiti tvoje savjete i tvoju strpljivost. Supruga Jasna, k}erka Andrea i sin Tomislav
282

S ljubavlju, tugom i po{tovanjem nose je u srcu i mislima njeni najmiliji.
239

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

Jedanaest je godina otkako nije s nama na{ dragi i plemeniti zet i bad`o Dvanaestog januara 2011. navr{ava se jedanaest godina od smrti

ing. [ERIF HRASNICA
12. 1. 2000 - 12. 1. 2011.

Zahvalni za sretne i lijepe godine koje smo s njim pro`ivjeli. Emira i Ahmed [ahinpa{i}
97

TU@NO SJE]ANJE

Danas se navr{avaju ~etiri godine od smrti na{eg dragog

[ERIFA (FAHRUDIN-BEGA) HRASNICE
dipl. ing. tehnologije

BAHRIJE (TEUFIK) [E]ERKADI]A
12. 1. 2007 - 12. 1. 2011.

Uspomenu na na{eg [eru, ~ovjeka izuzetnih ljudskih dimenzija, dragocjenog saradnika i stru~njaka posebnog formata, ~uva}emo u sje}anju sa zahvalno{}u i po{tovanjem. Ostavio je trajan pe~at na razvojni put, rezultate Bosnalijeka i njegovu viziju. Kolektiv Bosnalijek d.d.
281 001

Po dobru }emo ga pamtiti i sa puno ljubavi spominjati. Njegove: Mensura, Lejla i Dunja sa porodicama

Voljenom suprugu, tati i deki

Dvanaestog januara 2011. navr{ava se jedanaest tu`nih i bolnih godina od kada nije s nama na{ voljeni suprug, otac, djed i svekar

MILAN GRUJI]
12. 1. 1998 - 2011.

Prof. dr. ESAD KULENOVI]
dipl. ing. geologije

[ERIF HRASNICA
12. 1. 2000 - 12. 1. 2011.

S ljubavlju, Bilja, Dado, Vlado, Dejo, Nikola, Ivana
253

12. 1. 2010 - 12. 1. 2011.

Bez tebe sam, ali uvijek uz tebe. Vrijeme ne lije~i... Voli te,

SJE]ANJE

SJE]ANJE

Zauvijek s tugom, ljubavlju i ponosom,
272

na

tvoja Nerka

na dragog brata i dajkana
TU@NO SJE]ANJE

Nada, Mustafa, Halid, Farah, Amar, Alyana Nadia, Alma i Cristina
97

na na{u milu

EKREM (MURTO) @EP^AN
12. I 1993 - 12. I 2011.

SJE]ANJE

na dobrog i plemenitog ~ovjeka

SLAVKA (STEVE) PANTI]A
12. I 2007 - 12. I 2011.

ROZALIJU NIKOLAJEV, ro|. DOLIN[EK
12. 1. 2004 - 12. 1. 2011.

ing. [ERIFA HRASNICU
2000 - 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Minka s porodicom
259

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Ljiljana sa djecom
119

Godine prolaze, tuga nikada. Po~ivaj u miru Bo`ijem. Tvoja djeca: sin Viktor, k}erka Marija
142

Muhamed Gavranovi}
243

58

PREDAH

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Va`no je da ispo{tujete dogovore i da ostanete dosljedni u svojim izjavama. Nema potrebe da ~inite nove prekr{aje koji mogu da vas kompromituju u dru{tvu saradnika. Partner insistira na zajedni~kim promjenama, morate imati dovoljno razumijevanja. Nepotrebno se optere}ujete emotivnim sumnjama, jasno vam je da ne mo`ete promijeniti ne~iju odluku. Prija}e vam boravak u prirodi. Ukoliko previ{e vjerujete u ne~iju pri~u, o~ekuje vas nova zamka ili poslovno-finansijski proma{aj. Sa~uvajte mjeru opreza u nepoznatim situacijama, budite umjereniji u o~ekivanjima prema saradnicima. Stalo vam je da rije{ite nesporazum sa voljenom osobom, ali pribojavate se komplikacija. Ne budite suvi{e strogi prema partneru. Va`no je da se nalazite u pozitivnom okru`enju. Nalazite se pred novim poslovno-finansijskim izazovom i neko vas ohrabruje da prihvatite rizik. Dobro procijenite svoje mogu}nosti u odnosu na realne uslove, ponekad velike `elje ne mogu da se ostvare na lagan na~in. Pri`eljkujete vi{e interesantnih doga|aja u ljubavnom `ivotu i smi{ljeno kreirate odre|ene situacije u ne~ijem dru{tvu. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Zainteresovani ste za ne~iju poslovnu ponudu ili za kombinaciju koja obe}ava dvostruki dobitak. Prije nego {to donesete kona~nu odluku, saslu{ajte ne~iju pri~u i prihvatite koristan savjet. Pridajete preveliko zna~enje novim emotivnim doga|ajima, ali stvari mogu da se posmatraju i na druga~iji na~in. Razgovarajte iskreno sa voljenom osobom. Sa~uvajte optimisti~ko raspolo`enje. Nema razloga da donosite va`ne odluke u afektu ili na osnovu prvog impulsa. Neko od saradnika pa`ljivo analizira va{e pona{anje i donosi ocjenu o va{im postupcima ili rezultatima. Prihvatite dvosmjerni saradni~ki odnos, ali ne po svaku cijenu. Potrudite se da uljep{ate ne~ije raspolo`enje ili da obradujete partnera. Budite ma{toviti u idejama i odlu~ni u namjerama. Va{i saradnici imaju dobru poslovnu strategiju, stoga prihvatite nove ideje ili savremenija rje{enja koja vode prakti~nim rezultatima. Potrebno je da osjetite sigurnost prije nego {to prihvatite ne~iju ponudu. Zanemarili ste ne~ija osje}anja, glas savjesti vas podsje}a na izvinjenje. Razmislite kako da se iskupite pred voljenom osobom za neke nehoti~ne propuste koje ste u~inili. Ukoliko nemate dovoljno interesovanja da se dodatno anga`ujete u nekim poslovnim situacijama, budite iskreni i nemojte davati lagodna obe}anja. Va`no je da korektno ispunite svoj dio obaveza. Bez obzira na popularnost koju u`ivate kod suprotnog pola, izbjegavajte koketiranje sa jednom izazovnom osobom. Pokaja}ete se ako precijenite svoje mogu}nosti ili neka ograni~enja. Ponekad sve djeluje relativno ili neobi~no. Stoga nemojte donositi zaklju~ak na osnovu prvog utiska ili bez prethodne konsultacije sa bliskim saradnicima. Poslovne prilike izgledaju druga~ije kada se posmatraju sa razli~itih aspekata. Va`no je da iskreno odgovorite na ne~ija pitanja. O~ekuje vas sjajno raspolo`enje u dru{tvu voljene osobe. Usmjerite misli u pozitivnom pravcu, opustite se. Optere}eni ste obavezama, ali okolina o~ekuje da rje{avate pitanja od zajedni~kog interesa i da djelujete efikasno. Potrebno je da podvu~ete jasnu crtu, jer nemate energije da se anga`ujete na paralelnim stranama. Imate utisak da voljena osoba ne razumije va{e namjere. Svako od vas je pri~a za sebe. Povjeravanje i razgovor imaju pozitivan uticaj na va{e psihi~ko stanje. Ne vjerujete u ne~ija ponovljena obe}anja, stoga tra`ite ubjedljive dokaze ili dodatnu garanciju za poslovni dogovor. Budite promi{ljeniji pred saradnicima. Nema razloga da se pona{ate strogo prema osobi koja ima dobre namjere. Partner ne mo`e da vam do~ara sve ono {to biste `eljeli. Na`alost, ostajete uskra}eni za razli~ite potrebe koje pri`eljkujete. Ve~ernje sate planirajte da provedete u opu{tenoj atmosferi. Ukoliko vam je te{ko da ostvarite poslovne namjere, nemojte o~ekivati nemogu}e re{enje, ve} zatra`ite ne~ije dodatno razumijevanje. Nema razloga da prikrivate istinu o stvarima koje postaju o~igledne. Potrebna vam je partnerova podr{ka. Ne~ija pitanja u vama sve ~e{}e podsti~u emotivnu nelagodnost ili lo{ predosje}aj. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju. Bez obzira na snala`ljivost u poslovnim susretima, postoje stvari koje se ne uklapaju u va{u po~etnu procjenu. Potrebno je da korigujete prvobitne stavove u dogovoru sa bliskim saradnicima. Brinete bez razloga, partner trenutno ne `eli da vam povjerava neke planove. Budite strpljivi i takti~ni, prije ili kasnije shvati}ete kako mo`ete da rije{ite problem koji imate.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: stalak, terasa, ilinij, sejo, a, atalik, kinira, na na{eg psa, kas, nitar, l, o, anica, epe, marisati se, alast, imeri, ra~a, uzalud, benisa, ite, sav, namotaj, amiton, dinja, ma}uhica, en.

Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije OGLASNA SLU@BA: nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u Tel/fax: 205-938 izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu UNICREDIT BANK DD, "za zajedni~ki rad novinara razli~itih transakcijski ra~un broj: nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" 3383202250044019, fondacije Alfons Komin (Barselona), SPARKASSE BANK DD Sarajevo, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" transakcijski ra~un broj: Kluba evropskih rektora, nagradu za 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za transakcijski ra~un broj: slobodu {tampe" Udru`enja turskih 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja filijala Sarajevo, transakcijski ra~un novina (FIEJ), Nagradu “Premio broj: 5715000000017279 Giornalistico Paolo Borsellino” koju Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” listovima koji se bore za istinu Zorica Pand`i}, {ef DTP-a dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom [tampa: Unioninvestplastika dd, “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu Semizovac bb i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Vije}e za {tampu Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom u Bosni i Hercegovini predsjednika Tita odlikovano Ordenom Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a za {tampu u BiH www.vzs.ba 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji tel/fax: +387 33 272 271 progla{eno za list godine u svijetu. Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas umjereno obla~no, na istoku obla~no sa slabom ki{om. Uve~er u Posavini i Hercegovini smanjenje obla~nosti. Puha}e slab do umjeren sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 0 do 8, maksimalna dnevna od 5 do 13 stepeni C. U ~etvrtak i petak umjereno obla~no, u petak poslije podne razvedravanje. Za vikend prete`no sun~ano. U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne obla~no, povremeno sa slabom ki{om. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 1, maksimalna dnevna 6 stepeni C.

Danas }e prete`no sun~ano biti na Pirinejskom i Apeninskom poluostrvu. Obla~no sa ki{om u zapadnoj i jugoisto~noj, a sa snijegom u sjevernoj Evropi. Najhladnije }e biti u Finskoj od -12 do -2, a najtoplije u Portugalu od 11 do 17 stepeni C. Na Balkanu umjereno obla~no, u Albaniji, Makedoniji i Gr~koj obla~no sa ki{om. Prete`no sun~ano bi}e samo na sjevernom Jadranu. Maksimalna temperatura od 5 do 15 stepeni C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

srijeda, 12. januar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

ZENICA

BIHA]

UMJETNI^KA BIH
avantura, fantastika, re`ija: Michael Apted, uloge: Georgie Henley, Skandar Keynes, Ben Barnes... po~etak u 13, 15.15, 17.30 i 19.45 sati. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338186.

KINA
MEETING POINT
BO@I]NA PRI^A
drama, porodi~ni, re`ija: Robert Zemeckis, uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara... po~etak u 21 sat.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MUMIJEVI I ZVIJEZDA PADALICA
3D, animirani, re`ija: Maria Lindberg, glasovi: Max von Sydow, Alexander Skarsgard. Stellan Skarsgard, Mads Mikkelsen... po~etak u 11 sati.

KINA
UNA
OSTAVLJENI
drama, re`ija: Adis Bakra~, uloge: Mira Furlan, Tony Grga, Mirsad Tuka, Mirela Lambi}, Zijah Sokolovi}, Dragan Marinkovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

MEGAUM
animirana avantura, re`ija: Tom McGrath, glasovi: Will Ferrell, Brad Pitt, Tina Fey... po~etak u 14.15 i 16.15 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

OSTAVLJENI

BANJA LUKA

KINOTEKA

SLADAK @IVOT
re`ija: Federico Fellini, uloge: Marcello Mastroianni, Alain Cuny, Anouk Aimee... po~etak u 19 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI. drama, re`ija: Adis Bakra~, uloge: Mira Furlan, Mirela Lambi}, Mirsad Tuka, Dragan Marinkovi}, Vilim Matula, Zijah Sokolovi}, Ejla Bav~i}-Tarak~ija, Meto Jovanovski... po~etak u 20.40 sati.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 15 i 17 sati.

CINEMA CITY
TURIST

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

TERMIN

KINA
MULTIPLEX PALAS
GULIVEROVA PUTOVANJA
3D, avanturisti~ka fantazija, re`ija: Lob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet... po~etak u 15.30, 17.15 i 19 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.Izlo`ba fotografija Alije M. Ak{amije, u saradnji Bo{nja~kog instituta i Bo{nja~ke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagreba~ku `upaniju, otvorena je za posjete do sredine januara 2011.

POZORI[TA
akcioni triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany... po~etak u 18 i 20.10 sati.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Michelle Monaghan, Jamie Foxx, Juliet te Lewis... po~etak u 18, 20 i 22 sata. doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 16.45, 19.30, 21.15 i 22.15 sati.

MLADI

KOKO[KA
autor: Nikolaj Koljada, re`ija: Admir Glamo~ak, dramaturgija: Aida Pilav, scenografija i kostimografija: Lejla Hod`i}, igraju: Mario Drma}, Alen Muratovi}, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Damir Kustura,po~etak u 20 sati.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 12, 13.40, 14.25, 15.50, 16.30 i 18.35 sati.

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirani, avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i}, po~etak u 12, 14 i 16 sati.

TURIST
triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bettany...po~etak u 19.15, 20.45 i 22.45 sati.

GALERIJE
BORIS SMOJE
Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temuPORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

MURJACI S KLUPE

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BELVEDERE
drama, re`ija: Ahmed Imamovi}, uloge: Sad`ida [eti}, Nermin Tuli}, Minka Muf ti}... po~etak u 20.30 sati.

MEGAUM
3D, animirani, re`ija: Tom McGrath, glasovi: Will Ferrell, Brad Pitt, Tina Fay... po~etak u 15.15 i 17.15 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
GOSPO\A MINISTARKA
autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Milica Kralj, scenografija: Milica Baji}, kostimografija: Vesna Teodosi}, igraju: \or|e Markovi}, Svetlana Bojkovi}, Sla|ana Zrni}, Boris [avija, Aleksandar Stojkovi}, Goran Joki}, Vlastimir Stojiljkovi}, Gordana Milinovi}... po~etak u 20 sati.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u u 16.30, 18.30 i 21.15 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
akciona komedija, re`ija: Adam McKay, uloge: Will Ferrell, Mark Wahlberg, Derek Jeter, Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Dwayne Johnson... po~etak u 18.15 i 20.30 sati. Izlo`ba crte`a Fuada Top~agi}a, dugogodi{njeg ~lana Udru`enja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine i voditelja “Simpozija skulpture“ u Internacionalnoj likovnoj koloniji u Po~itelju.

TRON: NASLJEDSTVO
3D, SF spektakl, re`ija: Joseph Kosinski, uloge: Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde... po~etak u 18.50 sati.

UMJETNI^KA BiH
Retrospektivna izlo`ba Koste Bogdanovi}a pod nazivom “Uzvi{eno u senci“, za posjete je otvorena do 14. januara.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MUMIJEVI I ZVIJEZDA PADALICA
animirani, re`ija: Maria Lindberg, po~etak u nedjelju u 111.50 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba povodom 111 godina ro|enja Isaka Samokovlije. Autor izlo`be je Eli Tauber, a za posjetioce je otvorena do 20. januara, od 15 do 19 sati svakog dana osim subote.

TUZLA

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA
3D, animirani, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Yuri Lowenthal, Melanie Grif fith, Isabelle Fuhrman, Anthony Anderson... po~etak u 13 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Berine [u{~evi} “Svjetlonosci i no}obdije“, otvorena za posjete do 23. januara 2011. godine.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5.

MUZEJI
GRADA ZENICE

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Pra{njavo srce“ autora Sini{e Tomi}a, posve}ena 30 godina banjalu~kog rokenrola. Za posjete izlo`ba je otvorena do 30. januara 2011.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u 13.30, 15.40, 17.50 i 20 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi},

KRONIKE IZ NARNIJE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA

Izlo`ba slika Alme Zild`i} “Refleksije“, za posjete je otvorena do 16. januara 2011. godine. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 12. januar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Spajdermen 2
SF AKCIJA
Re`ija: Sam Raimi Uloge: Tobey Maguire, Kirsten Dunst, James Franco

HIT
DANA

21.00
FTV

22.00
PINK

Piter Parker postaje veoma nesretan mladi}: nakon dvije godine borbe protiv kriminala kao ~ovjek-pauk, njegov li~ni `ivot po~inje da se raspada: djevojka za koju je zaru~en se udaje za drugoga, nije u stanju da zadr`i nijedan posao, a povrh svega, jedan novinar ga svakodnevno surovo napada, tvrde}i da je Spajdermen kriminalac... u me|uvremenu briljantan, ali zao nau~nik doktor Oto Oktavijus, postaje Doktor Oktopus nakon incidenta kojim dobija jo{ ~etiri dodatna mehani~ka pipka, kao ruke koje }e izvr{avati sve njegove sulude naredbe.

Stranac me|u nama
TRILER
Re`ija: John Schlesinger Uloge: Melanie Griffith, Matthew Modine, Michael Keaton, Nobu McCarthy, Laurie Metcalf, Carl Lumbly...

KOMEDIJA

Sex, partijski neprijatelj no.1
akcija je povezana sa nekom ljubavnom avanturom, jer je njegova ljubav prema `enama mnogo ja~a od ljubavi prema partiji. Njegova se sudbina nastavlja na isti na~in i nakon rata, pa zahvaljuju}i svom neumornom ljubavni~kom entuzijazmu on sretno prolazi i kroz mra~ni period rezolucije informbiroa. Ekranizacija istoimenog romana Du{ana Szabe.

Re`ija: Du{an Szabo Uloge: Branko Vidakovi}, Bata @ivojinovi}, Mi{a Janketi}, Danilo Bata Stojkovi}, Vojka ]ordi}, Predrag Ejdus, Gorica Popovi}, Jasna Beri, Petar Kralj

00.10
NOVA

Dogodov{tine mladog {najderskog {egrta, skojevca, koji ide iz jednog ratnog podviga u drugi kao junak. Svaka od tih

Mladi bra~ni par kupuje veliku ku}u u ekskluzivnom kvartu New Francisca, koju planira renovirati i iznajmiti dva stana kako bi pokrili tro{kove. U jedan od stanova useljava se uspje{an ~ovjek, no ne ~ini se idealnim sustanarom. Ne pla}a najamninu i maltretira druge stanare zgrade te sustavno uni{tava `ivote vlasnika. Ispo~etka se on ~inio kao savr{en podstanar, no kada ga zamole da ode, nastanu problemi.

SERIJE

Optu`ena
TRILER
Re`ija: Jonathan Kaplan Uloge: Kelly McGillis, Jodie Foster, Leo Rossi.

1.001 no}
[eherezada ostane bez rije~i kada od Hakana sazna da Onur ima dijete s drugom `enom, no jo{ je vi{e zasmeta {to joj je sve vrijeme lagao i skrivao Nilufer od nje. Onur se trudi objasniti {to se dogodilo, no [eherezada odlu~i oti}i iz njegove ku}e zajedno s Kanom. Burhan i Nadida su izvan sebe od brige zbog nestanka Buket i Umuta...

Gorko - slatko
Ciccio ubje|uje Michelea da opere Carmelov auto. Dok je policajac Rashid u zagrljaju lijepe Claudije, u policijsku stanicu dolazi njegov otac. Cosimo vidi Veronicu kako se strasno ljubi sa Carmelom u jednom restoranu...

Gospo|a Barbara
Melendez ima okrutne namjere prema Mariseli, a ona ga promatra u strahu dok joj se okre}e `eludac. Barbara je sigurna da Melendez ne{to smjera protiv Santosa. Santos je bijesan na Gonzala jer je doveo Mariselu u opasnost. Vojnici prisile Antonija da ode. Santos uspije prikriti bijeg.

20.00 MRE@A

17.00 BHT

12.15 FTV

00.00
PINK

Optu`ena nam predstavlja, na sna`an na~in, ljudsku prirodu, moralnu savjest i sudski proces koji `rtvu predstavlja kao kriminalca. Jodie Foster igra vrijednu, radnu nezavisnu Sarah Tobias, koja je silovana od ~lanova bande u jednom baru. Ali to je tek po~etak njene no}ne more. Nakon silovanja, ona mora da se izbori sa pravnim sistemom i to ne jednom ve} dvaput, dok ona i njen advokat Kelly McGillis jure za njenim napada~ima i onima koji su bili svjedoci zlo~ina, a ni{ta nisu u~inili da to sprije~e, ~ak su i navijali…

FILMOVI

Ubij me nje`no
TRILER
Re`ija: Kaige Chen Uloge: Heather Graham, Joseph Fiennes, Natascha McElhone, Ulrich Thomsen, Ian Hart

22.10
NOVA

Opsadno stanje
TRILER
Anthony Hubbard je agent FBI-ja na ~elu antiteroristi~ke jedinice u New Yorku. Njegova je desna ruka Libanonac Frank Haddad koji mu poma`e u rje{avanju najnovijih slu~ajeva teroristi~kih napada koji zapo~inju nakon {to Amerikanci zarobe jednog {eika. Teroristi postavljaju eksplozivne naprave i uzimaju taoce po cijelom New Yorku tra`e}i njegovo osloba|anje. U istrazi poma`e Elise Kraft, agentica CIA s izvrsnim vezama u ira~kom podzemlju...
Re`ija: Edward Zwick

Teretnjak za Afriku
20.40 HRT2
DRAMA
Re`ija: Roger Cantin

Alice je mlada londonska dizajnerica veb-stranica koja odlu~i prekinuti vezu sa svojim de~kom nakon {to se upusti u opasnu i opsesivnu avanturu. Novi mu{karac koji je u{ao u njen `ivot je nao~it i tajnovit planinar Adam. Nakon {to je zaprosi, Alice misli da njenoj sre}i nema kraja, no uskoro po~inje dobivati upozoravaju}a pisma i pozive...

Sada ve} sredovje~ni Norbert, umoran i ne vi{e zdrav, nekada{nji buntovnik i revolucionar, vratio se u Kanadu nakon dvadesetogodi{njeg egzila u Africi. Tek je stigao i ve} se `eli vratiti u Afriku: birokracija je troma, dr`avni imigracijski slu`benici do~ekuju ga sumnji~avo, gazdarica kod koje unajmi stan pona{a se netolerantno, novca nema, posao }e te{ko na}i... Uza sve, u torbi skriva malenog majmun~i}a kapucina, kojega je nazvao Trocki...

23.30 HRT2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, 100. epizoda (r) 10.00 Vogo{}a: Prijevremeni izbori za na~elnike op}ina - Predstavljanje kandidata Program za djecu 10.15 Kako to 10.25 Mekanike u misiji 10.40 Fantasti~na ~etvorka, 7. epizoda 11.05 Villa Maria, 32. ep. (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, 101. ep. 13.05 Hard Ball, film /RP/ 14.50 Zelena panorama 15.15 Vijesti 15.25 Crna hronika, 83. i 84. ep. /RP/ 16.25 Mali lete}i medvjedi}i, crtana serija 16.50 Pingu, crtani film 17.00 Federacija danas 17.30 Villa Maria, 33. ep. 17.50 Dnevnik, najava

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.05 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Nodi, crtana serija 09.25 Mala princeza, crtana serija 09.35 Mimo i ^arli, crtana serija 09.40 Ru`no pa~e i pripreme za Bo`i}, crtani film 11.00 Karmelita, serija 11.45 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, hronika 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu 13.00 Zdravlje je lijek 13.30 Ne gnjavi!, film 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Dolina sunca, serija 16.00 Re.publika, Sarajevsko-romanijska regija 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas

HAYAT
08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Timmy, crtani film, 12.ep. 09.10 Iron kid, crtani film 09.35 Fifi, 51. i 52. ep. 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10: Alien force, crtani film, 18. ep. 10.55 WINX, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 112. ep. 13.00 Pali an|eo, serija, 96. ep. 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Hayat production show, zabavno-muzi~ki program 15.10 Bioclinica 15.20 Top shop 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 116. ep. 16.50 Indija, serija, 117. ep. 17.50 Doma}ica Ovako 18.00 Biometeorolo{ka prognoza

OBN
06.15 06.35 06.55 07.20 07.45 08.00 09.00 09.15 10.00 10.45 11.15 11.55 12.10 13.00 13.45 14.05 15.00 15.30 16.50 16.55 Iron Man, crtani film Oggy i `ohari, crtani film Johnny Test, crtani film Metajets, crtani film Gusarska akademija, crtani film Ludo srce, serija Top Shop A la Carte, kulinarski show Bilo jednom u Turskoj, serija Stol za 4, kulinarski show Mu}ke, humoristi~ka serija OBN Info Dejana talk show: Od `iranata do siromaha!, talk show Skrivena kamera Top shop C.S.I: Las Vegas, krim. serija Top Shop Gümüs, serija OBN Info A la Carte, kulinarski show

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Danijela, serija 08.00 Crvena zemlja, film 09.30 Udri mu{ki, talk show 10.30 Super staza Deda Mraza, interaktivni kviz 11.00 Valentina, serija 11.50 Turist point 12.00 Info top 12.10 Film 14.00 Info top 14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info top

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Be Ha Te bebe 09.10 Ozie Boo, animirana serija 09.15 Sander, drama 09.30 Muzi~ki program 09.45 Nau~na postignu}a, obrazovna serija, 11/47 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, igrana serija, 261/313 11.00 Moja mala kuhinja (r) 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 42/130 12.00 BHT vijesti 12.15 Crta, politi~ki magazin (r) 13.15 Eliot Nes protiv Al Kaponea, strani dokumentarni program (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 12/230 (r) Program za djecu i mlade 15.00 Be Ha Te bebe 15.05 Ozie Boo, animirana serija 15.10 Robot Robi, animirana serija, 15/52 15.25 Mini school 15.40 Bakine pri~e, 11/20 15.50 Intermeco 16.00 Euroimpuls, magazin (r) 16.30 Mini portreti slikara: Affan Rami} 17.00 Gorko-slatko, igrana serija, 13/230 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Chicago iz prve ruke, dokumentarni film 20.45 Nerije{en slu~aj, emisija o kriminalu 21.45 BHT vijesti 22.00 Caroline Neuber, snimak predstave 23.50 Chicago iz prve ruke, dokumentarni film (r) 00.35 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Villa Maria
SERIJA

17.30

Upitnik

KVIZ 19.05

Jesen sti`e Dunjo moja SERIJA 21.00
18.02 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski tv show, 31. ep. 18.20 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski tv show, 32. ep. 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Top Meblo 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija, 117. ep. 21.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, serijski program, 7. ep. 21.30 Jesen sti`e, Dunjo moja, serijski program, 8. ep. 22.00 ZMBT profili 22.20 Lo{a sre}a, igrani film 00.20 Seks i grad, serija, 79. ep. 01.00 Sport centar 01.05 Autoklub Reprizni program Hayat TV-a 01.30 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski tv show, 32. ep.

Exkluziv
MAGAZIN

Udri mu{ki
TALK SHOW

19.00

09.30

18.20 Na{a mala klinika, igrana serija, 8. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz 19.20 Pingu, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 60 minuta, special 21.00 Sex partijski neprijatelj no. 1, film /Z/ 21.30 Dnevnik, najava 22.30 Dnevnik 3 Finansijske novosti 22.50 Vogo{}a: Debata Prijevremeni izbori za na~elnika op}ine 23.30 Ameri~ki top model, reality serijal, 7. epizoda 00.15 Umjetnik i zavi~aj: Rizah [teti}, dok. program 00.40 Federacija danas (r) 01.10 Dnevnik 3

16.55 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, hronika 17.05 Karmelita, serija 17.52 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina 17.55 Rajko Petrov Nogo, dokumentarni program 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Moj biznis, obrazovni reality show 21.00 Dovi|enja, kako ste?, dokumentarni film 22.00 Naslovi 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Cirkus, serija 23.50 Rezovi, serija 00.10 Ne gnjavi!, film 01.30 Dovi|enja, kako ste?, dokumentarni film 02.15 Naslovi 02.40 Dnevnik 2 03.10 Re.publika, sarajevsko-romanijska regija

17.25 Stol za 4, kulinarski show 17.55 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.55 OBN Info 19.00 Exkluziv, dnevni magazin 19.55 Gümüs, serija 21.15 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 22.15 Vox populi 22.20 Kraljice otoka, film 00.00 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 00.00 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 00.50 Playboy Girls, holivudska pri~a 01.20 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a 01.50 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 02.40 Rat bendova, muzi~ki spektakl 04.40 ^uvari planeta, dokumentarni program

16.00 Valentina, serija 17.00 Super staza Deda Mraza, interaktivni kviz 18.00 No}i u bjekstvu, film 19.50 Info top 19.55 Turist point 20.00 Kursad`ije, humoristi~ki program 21.00 Grand parada, muzi~ki program 22.00 Spajdermen 2, film 00.00 Optu`ena, film 02.00 Grand parada, muzi~ki program

RTS
09.00 09.44 10.00 10.05 10.35 11.00 11.05 12.00 12.15 12.25 12.30 15.00 15.10 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.24 18.25 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.05 22.50 23.55 00.10 02.45 Bolji `ivot, serija 2 U zdravom tijelu Vijesti Trag, dok. program Rockovnik (r) Vijesti Beograd u muzi~kim Dnevnik Sport plus Vrijem Evronet Vijesti Vi i Mira Adanja Polak (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Najava Dnevnika 2 Oko, info Srbija na vezi Dnevnik Bela la|a, serija Svjedok, dok. program Vijesti 48 sati-svadba Vijesti Dnevnik Evronet (r) Svjedok, dok. (r)

RTCG
12.00 12.05 12.35 13.00 13.35 14.35 15.00 15.20 15.30 15.45 16.30 17.00 17.15 17.55 19.05 19.20 19.30 20.00 20.30 21.30 22.00 22.30 22.45 22.50 23.00 23.30 23.50 00.00 Vijesti Obrazovna emisija Muzi~ki mix Dok. emisija Etno Emisija za djecu Studio sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Obrazovna emisija Kola` - muzika manjina u CG Lajmet Vaterpolo, Jadranska liga: Budva-Primorac, direktno Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Dok. program Sat TV Stil Obrazovni program Muzi~ki mix Studio sport Kalendar Dnevnik 3 TV Sat Sat spot Crna Gora - u`ivo (r)

FOX LIFE
07.50 Svita, serija 08.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.15 Dr Haus, serija 10.00 Privatna praksa, serija 10.50 Ko `iv ko mrtav, serija 11.40 Svita, serija 12.40 Razvedeni Gari, serija 13.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 13.30 Sta`isti, serija 14.15 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 15.05 Ko `iv ko mrtav, serija 15.55 Ulica sje}anja, serija 16.45 [kola za parove, serija 17.35 Ko je Samanta?, serija 18.00 Svita, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Sta`isti, serija 20.25 Razvedeni Gari, serija 20.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 21.10 Privatna praksa, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.50 Ko je Samanta?, serija 23.15 Dr Haus, serija 00.05 Privatna praksa, serija 00.50 @enske pri~e, serija 01.40 Ko `iv ko mrtav, serija

UNIVERSAL
06.10 Sudija Ejmi, serija 07.10 McLeudove k}eri, serija 09.10 Erika, serija 11.10 Sudija Ejmi, serija 12.10 Ne{ Brid`iz, serija 13.10 Skriveni zlo~ini, film 15.00 Ubistva u Midsomeru: An|eo uni{tenja, film

TV1000
06.00 Prije i poslije, film 08.00 Baskijat, film 10.00 Ulice Malibua, film 12.00 Velika bijela nada, film 14.00 Pekar, film 16.00 Zlodjela, film

EUROSPORT
08.35 Watts 08.45 Ekstremni sportovi 09.00 Reli, Dakar 09.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, ~etvrtfinale, live 13.15 Alpsko skijanje, SK, Austrija 14.00 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka, live 16.00 Snuker, London, UK, live 18.00 Snuker, London, UK 19.00 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka 20.15 Reli, Dakar, live 20.45 Snuker, London, UK, live 23.00 Reli, Dakar 23.30 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka 01.00 Reli, Dakar

Ubistva u Midsomeru SERIJA 15.00
17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 00.50 01.50 Dobra `ena, serija Zakon i red, serija Ne{ Brid`iz, serija Dobra `ena, serija Kazanova, serija Zakon i red, serija Ukradena nevinost, film 03.40 Ubistva u Midsomeru: An|eo uni{tenja, film

Zlodjela
FILM

16.00

18.00 Bostonska bra}a, film 20.00 Savr{en plan, film 22.00 Vorlok, film 00.00 Lezbejke 4. erotski dnevnik, film 02.00 Heteroseksualac 3 gre{ne no}i, film

srijeda, 12. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
08.25 Lagodan `ivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (10/39) 08.50 [kolski program: Multimedija u {koli Ciak Junior: Mali oglasi, hrvatski film Kako nastaje: [kola medijske kulture 09.35 Paulino ljeto, serija (r) 10.05 Tvoja sam sudbina, serija (r) 10.50 Proces (r) 11.20 Paralele (r) 11.50 Jelovnici izgubljenog vremena: Mahunarke starog i novog svijeta (r) 12.10 Eko zona (r) 12.40 Euromagazin (r) 13.10 Potro{a~ki kod (r) 13.40 Glas domovine (r) 14.10 Mala TV (r) TV vrti}: Ri`a (r) Patuljkove pri~e, crtani film (r) Mala princeza: Ja ho}u moje zube, crtani film (r) 14.40 [kolski program: Multimedija u {koli (r)

63
^etiri `ene, serija (r) Bestseller TV Hit dana Iz dana u dan... Vijesti Bestseller TV Vrata tajne, serija Iz dana u dan... Bestseller TV Hit dana Vijesti u 16 Pop corn ^etiri `ene, serija Suveniri Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vijesti Film Dnevnik (r)

NOVA
08.00 Bumba, crtana serija 08.15 Graditelj Bob, crtana serija 08.30 Roary, crtana serija 09.30 Slomljeno srce, serija (r) 10.20 Gumus, serija (r) 11.50 Asi, serija (r) 13.10 IN magazin R 13.50 Zauvijek zaljubljeni, serija 14.45 Slomljeno srce, serija 15.40 Najbolje godine, serija (r) 16.40 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Gumus, serija nastavak 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.00 Asi, serija 22.10 Ubij me nje`no, film 23.55 Ve~ernje vijesti 00.10 Stranac me|u nama, film 01.55 Bra~ne vode, serija 02.20 Na rubu zakona, serija 03.10 Ezo TV, tarot show 04.10 Grad nasilja, film (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Gumenko, crtani film 07.17 Obla~i}i, crtani film 07.23 Veseli autobusi, crtani film 07.30 Melo Korigen, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Veseli autobusi, crtani film 08.30 Kapri, serija (r) 09.30 Svjedo~anstva o genijima (r) 10.30 Toyotin svijet divljine (r) 11. 00 Biznis vijesti 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 12.00 Vijesti plus 12.20 Edgemont, serija (r) 13.10 Direktno, dijalo{ka emisija sa Adisom Ru`di} (r) 14.30 Toyotin svijet divljine (r) 15.30 Svjedo~anstva, obrazovni igrani serijal 17.00 Vijesti plus 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 17.50 Edgemont, serija 18.00 Biznis vijesti 18.25 Kapri, serija 19.30 Dnevik tv1 20.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em 21.10 TV1 ordinacija (r) 21.00 Biznis vijesti 22.00 Dnevik u 22 22.40 Princess Diana, dokumentarni film (r) 00.00 Vijesti plus 00.45 Reprizni program

TVSA
07.00 10.00 10.02 10.15 10.40 10.50 11.00 11.05 11.35 12.00 13.00 13.15 14.10 15.00 15.15 15.30 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.02 19.15 19.40 20.00 20.50 21.00 21.30 22.00 22.30 23.30 00.00 02.00 Sarajevsko jutro, u`ivo Vitaminix (r) Noody (r) Grimove bajke (r) Barimba (r) Bajke iz cijelog svijeta Vijesti TVSA Crna Guja, serija (r) Frej`er, serija Igrana serija (r) Vijesti TVSA @ivot i zdravlje, infoprogram (r) Obavezan smjer (r) Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, serija Dobre vibracije, u`ivo Vijesti TVSA Nastavak emisije dobre vibracije, u`ivo Crna Guja, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Vitaminix Noody Grimove bajke Barimba Avanture u arhitekturi, BBC dok. program Tarih, dok. serijal (r) Javni agent 033, zabavni program Sarajevdisanje Ve~ernje vijesti Igrana serija Glas Amerike Igrani film Reprizni program

TV TK
09.00 09.55 11.10 11.55 12.00 12.10 12.15 13.55 14.00 14.10 16.00 17.30 18.00 18.45 19.00 19.30 21.30 21.45 00.00

08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.08 ZABA - 90 sekundi, (r) 09.10 @ivot u Africi, serija (1/13) (r) 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz pti~je perspektive: Za{titimo vodu kako bismo o~uvali `ivot (1.), dok. serija (3/16) 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.16 TV kalendar (r) 12.30 More ljubavi, serija 13.20 Puna ku}a Raftera 1, serija 14.05 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.18 Rije~ i `ivot: Jedan Bog vi{e Crkava, religijski program 14.55 Moja obitelj 7b, humoristi~na serija (6/9) 15.25 Alpe Dunav Jadran 16.00 Hrvatska u`ivo 16.58 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 17.20 HAK - Promet info 17.25 8. kat: ^e`nja za roditeljstvom, talk show 18.08 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.21 Dnevnik plavu{e: [to mu{karci `ele, emisija pod pokroviteljstvom 18.30 Tvoja sam sudbina, serija (7/106) 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi 20.10 Braniti svoju djecu: Pri~a o Julie Posey, ameri~ki film 21.40 Policijske pri~e 3: Pogre{ka, dok. serija 22.15 Dnevnik 3 22.40 Sport 22.43 Vrijeme 22.45 Vijesti iz kulture 22.55 Drugi format: Budu}nost javnih prostora 23.45 Retrovizor: Kraljevi, serija 00.25 Retrovizor: Ksena princeza ratnica, serija (r) 01.10 Retrovizor: Dragi Johne 1, humoristi~na serija (r)

MRE@A PLUS
09.00 09.10 09.30 10.00 10.25 10.55 11.20 12.00 13.00 15.49 15.50 16.50 18.20 20.00 22.20 00.20 01.00 Timmy, crtani film Iron kid, crtani film Fifi, crtani film Bakugan, crtani film Ben 10 alien, crtani film Winx, crtani film Sirene, crtani film Indija, serija Pali an|eo, 94. ep. Sport centar 1001 no}, serija Indija, serija Sasuke, ninja ratnici 1001 no}, 117. ep. Lo{a sre}a, film Seks i grad, serija Sport centar

Paulino ljeto
SERIJA ZA DJECU

09.35

Zauvijek zaljubljeni
SERIJA

13.50

15.30 15.45 17.15 17.30 17.50 18.15 19.00

19.50 19.57 20.00 20.40 22.35 23.20 23.30

Ciak Junior: Mali oglasi, hrvatski film (r) Kako nastaje: [kola medijske kulture (r) @upanijska panorama Teretnjak za Afriku, kanadski film (r) Cocco Bill, crtani film (r) Hannah Montana 2, serija za mlade (12/30) Dva i pol mu{karca 6, humoristi~na serija Puna ku}a Raftera 1, serija (r) Iz pti~je perspektive: Za{titimo vodu kako bismo o~uvali `ivot (1.), dokumentarna serija (r) Hit dana Ve~eras... Dobra `ena, serija Ciklus akcijskih filmova: Opsadno stanje, ameri~ki film (r) CSI: Miami 7, serija Dnevnik plavu{e: [to mu{karci `ele (r) Teretnjak za Afriku, film

TV MOSTAR
09.00 Timmy, crtani film 09.10 Iron kid, 33. ep. 09.30 Fifi, 44. i 45. ep. 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10 alien, crtani film, 40. ep. 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, 40. ep. 12.00 Indija, 112.ep. 13.00 Pali an|eo, 94. ep.14.00 Bistro, 20. ep. (r) 14.30 Sasuke, ninja ratnici15.00 Sportski magazin 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, 113. ep. 18.00 Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.00 1001 no}, serija 21.00 Blaga prirode, snimka 22.20 Lo{a sre}a, film 00.20 Seks i grad, 79. ep. 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
14.00 Svijet tajni, serija 14.30 IC sport 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Pensacola, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Melodije orijenta 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Ads kviz 21.30 Autoshop magazin 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC r. 00.10 Pensacola, serija

RTV USK
14.30 Vijesti 14.35 Dugo putovanje do {kole, dok. program 15.00 Pantheon program, dok serijal 16.00 TV intervju (r) 16.40 Veterani danas (r) 17.10 Pls, samo ples, serija (r) 18.10 Moje dijete, savjetovali{te za roditelje (r) 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.10 Prijevremeni izbori - izborna hronika 20.15 Biografije, dok. serija 20.55 TV Liberty 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ples, samo ples, serija 23.00 Ruski zatvori Nekad i sad

TV SLON
16.02 Vijesti, informativni program 16.10 SMS centrala, muzi~ki program 16.30 Da sam ja neko, dokumentarni program 17.00 Top 7, muzi~ki program (r) 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto, muzi~ka emisija 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.30 Sredinom sedmice 21.10 Sto~ar, 95/130 22.05 Folk-top 10 23.00 Slon extra info

TV ZENICA
14.10 Dokumnetarni program (r) 15.00 Vijesti 15.10 Klinika, serija 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Razglednica (r) 17.00 Discovery 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas Ze sport plus 19.30 Muzi~ki spotovi 19.50 Obavje{tenja 20.00 Zdravlje, konrakt program 21.00 Sfera 21.30 TV izlog 22.00 Plima `ivota, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Zdravlje, kontakt program (r) 00.30

RTV VOGO[]A
13.30 U pokretu, omladinski program 14.00 Pret~as 14.30 Bajke iz cijelog svijeta 15.00 ^etiri `ene, telenovela (r) (12) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.25 Izbori 2011 - neposredna obra}anja 18.30 SMS music, 19.30 I.R.I.B. 20.00 Magazin Plus, sedmi~na hronika Viso~ke regije 20.40 Lokalno je primarno 21.00 ^etiri `ene, telenovela (12) 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Istina, emisija o povratku 23.00 Sedam dana u Maglaju TV Maglaj 23.30 Glas Amerike

RTV BN
08.35 Sesil i Pepo, dje~iji program 09.05 Nezaboravne biblijske pri~e 9.20 UMS 10.00 Novosti 10.05 TV shop10.20 Kradljivac srca, serija 11.10 Grom u raju, serija 12.00 Podnevne novosti 12.15 Nata{a, film 14.00 Novosti 14.05 Kamiond`ije, serija 15.00 Jelena, serija TV shop16.00 Dnevnik 1 16.10 Otac na slu`benom putu, film 18.00 Danas u Srpskoj 18.25 Muzi~ki show Halida Muslimovi}a 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Kumovi, specijalna emiisja 22.30 Dnevnik 3 23.00 No} prije, film

ATV
10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben Ten, crtani film 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Kulinarski letopis 18.20 Sasuke, Nind`a ratnici, zabavni program 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Dokumentarni program 22.00 Ve~ernje Vijesti 00.20 Sex i grad, serija 01.00 Sport centar

EUROSPORT 2
07.30 Snuker, London, UK 09.00 Odbojka, Italijanska liga 10.00 Fudbal, Asian Cup Katar: Irak - Iran 11.00 Freestyle skijanje, SK Alpe d,Huez, Francuska, live 12.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, ~etvrtfinale 14.15 Fudbal, Asian Cup Katar: Uzbekistan - Kuvajt, live 16.15 Fudbal, Asian Cup Katar: Irak - Iran 17.15 Fudbal, Asian Cup Katar: Kina - Katar, live 19.15 Ko{arka, EuroLeague: Beretta Famila Schio (Italija) - Nadezhda (Rusija) (@) 20.15 Snuker, London, UK live 21.00 Ke~eri 22.30 Tenis, WTA Sydney, Australija, ~etvrtfinale 00.30 Fudbal, Asian Cup Katar: Kina - Katar 02.00 Ko{arka, EuroLeague: Beretta Famila Schio, (Italija)- Nadezhda, (Rusija)

SPORT KLUB
06.30 09.30 10.00 11.00 13.00 14.45 15.00 15.30 16.00 Hopman cup finale Uskijavanje FullTilt Poker Svjetska Liga - Boks: Baku - Icheon Barca TV: Deportivo Barcelona NBA Live Fudbal mondijal magazin Portugol - Pregled portugalske lige Carling Cup: West Ham Birmingham, polufinale NBA Live Premier League News Splendid boks Carling Cup, polufinale: Ipswich - Arsenal, direktno NBA Live FullTilt Poker Coppa Italia: Inter Genoa Premier League News Coppa Italia: Palermo - Chievo NBA Live Klupske TV

DICROVERY
06.00 Trgovci automobilima na putu 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Kako to funkcioni{e tehni~ka dostignu}a 07.45 Kako to rade? 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Razorna laboratorija 10.00 Pre`ivljavanje 10.55 Oru`je budu}nosti 11.50 Auta po mjeri 2008. 12.45 Generalka 13.40 Prljavi poslovi 14.35 Oru`je budu}nosti 15.30 Pre`ivljavanje 16.25 Gra|evinske intervencije 17.20 Razotkrivanje mitova 18.15 Pograni~na policija SAD 19.10 Kako to funkcioni{e tehni~ka dostignu}a 19.40 Kako to rade? 20.05 Pre`ivljavanje 21.00 ^ovjek, `ena, divljina 21.55 Amjeri~ke drvosje~e 22.50 Pograni~na policija SAD 23.45 Auta po mjeri 2008.

N. GEOGRAPHIC
11.00 Upoznajte domoroce: Epizoda 2 12.00 Ekipa za o~evid grabe`ljivaca: Napad kita ubojice 13.00 Megagra|evine: Singapurski Vegas 14.00 Rat za Atlantik: Na rubu poraza 15.00 Smrtonosno ljeto 16.00 ^udovi{ni krokodili 17.00 Zato~eni u inozemstvu: Bijeg iz pakla 18.00 [apta~ psima: Luna i policijski psi 19.00 Ekipa za o~evid grabe`ljivaca: Osveta slonova? 20.00 Drevne tajne: Biblija lovca na vje{tice 21.00 Deset biblijskih po{asti: Kona~ne muke 22.00 Zato~eni u inozemstvu: Venecuelanski blues 23.00 Drevne tajne: Biblija lovca na vje{tice 00.00 Deset biblijskih po{asti: Kona~ne muke 01.00 Ekipa za o~evid grabe`ljivaca: Osveta slonova?

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 08.30 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 Sicilijanske mumije Tajm tim godina X Ljubavni problemi Misterije istorije Potraga za sjeverozapadnim prolazom Bler Kako je umjetnost stvorila svijet Gospodar Sipana Lovci na naciste Sicilijanske mumije Tajm tim godina X Vrt Agate Kristi - ubistvo i misterije u Devonu Lov na Careve krstarice Gospodari rata Carstvo mora Azijski mu{karci na platnu i ekranu Biblijske zagonetke Tajm tim godina X Vrt Agate Kristi ubistvo i misterije u Devonu Lov na Careve krstarice Gospodari rata Carstvo mora Azijski mu{karci na platnu i ekranu

ANIMAL PLANET
08.10 Neobi~ne `ivotinje - 2 epizode 09.05 @ivotinjski vodi~ za re`ivljavanje 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 Policija za `ivotinje 12.45 RSPCA 13.10 Veterinari sta`isti 13.40 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 14.30 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 15.00 Divlja planeta 15.30 Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom 16.25 Najgori britanski ljubimac - 2 epizode 17.20 ^udna stvorenja Nika Bejkera 18.15 Bjekstvo u raj za {impanze 18.40 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 19.10 Sve o psima 20.05 Veterinar za cio svijet 21.00 Brzina `ivota 21.55 Lepota zmija 22.50 Divlje i bez cenzure

17.45 18.00 18.15 20.45 22.45 23.00 00.00 01.45 02.00 03.45 04.00

Fudbaleri Sarajeva po~eli trena`ni proces

Igra~i vje`baju
sa velikom `eljom
Kako su mediji pratili izbornu kampanju
Analiti~ari Davor Marko, Lejla Tur~ilo i Tatjana Ljubi} analizirali su od 3. septembra do 3. oktobra medijsko pra}enje predizborne kampanje. Uz dnevnike Javnog RTV sistema, pra}eno je i pisanje Oslobo|enja, Dnevnog avaza, Dnevnog lista, Ve~ernjeg lista BiH, Nezavisnih novina, Glasa Srpske i EuroBlica.
44. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
srijeda, 12. januar 2011. godine

Zvijezde
Dodik i Silajd`i}
U Sarajevu su ju~er predstavljeni rezultati analize Media Plan Instituta o pra}enju izbora u {tampanim medijima na teritoriji BiH, te u dnevnicima BHT-a, FTV-a i RTRS-a

Alarmantno aerozaga|enje
Koncentracijesumpordioksida i lebde}ih~estica, mjerenefiksnim i mobilnimmjernimstanicamapostavljenim na tri lokacije u Zenici, ponovo su po~etkomgodinebileiznimnovisoke i u nekolikonavrataprelazile su nivo na osnovu kojeg se progla{avajualarmantnastanja, javio je dopisnikOnase. Dnevniprosjeci koncentracija sumpordioksida od 27. decembra 2010. do 3. januara 2011. prekora~ili su {est danavrijednost od 240 mikrograma po kubnommetruzraka, {to se, prema federalnimpropisima,ne smijedesitivi{e od sedamdana u tokucijele godine.

Najslikaniji HDZ
“Dnevnik RTRS-a je davao zna~ajnu podr{ku vlastima u RS-u, dok je dnevnik FTV-a dio svojih sadr`aja zasnivao na kritici tih vlasti, {to je pomalo u suprotnosti sa ~injenicom da je rije~ o javnom servisu drugog entiteta. BHT je, pak nastojao da balansira“ ka`e u , uvodu urednik analize Radenko Udovi~i}. Kad je rije~ o pojedina~nim gostovanjima u dnevnicima, zvijezda je definitivno bio Milorad Dodik sa 46 pojavljivanja, od kojih je 26 bilo na RTRS-u. Dodik je bio i zvijezda printanih medija u kojima se pojavio 204 puta, a slijedi ga Haris Silajd`i} sa 136 pojavljivanja. Najvi{e je Dodika bilo u Glasu Srpske i Oslobo|enju, s tim da je u Glasu prikazan bez ijednog negativnog uklona, dok u Oslobo|enju analiti~ari bilje`e da nije bilo pozitivnog izvje{taja o njemu. Glas Srpske, Nezavisne novine, EuroBlic i Dnevni avaz za glavnog su negativca imali Ha-

Poo{trene kontrole
Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH DragoNedi}ocijenio je da nema razloga za zabrinutost gra|anate potvrdio da su na granici BiH poo{trene kontrole svih po{iljki s namirnicama`ivotinjskogporijekla iz Njema~ke. Kontrole su poja~ane nakon afere s dioksinom u jajima i mesu u Njema~koj, a Nedi} ka`e da su preduzete sve mjere kako bi se sprije~ilo da te namirnicedospiju na na{etr`i{te. “Po{iljke seobaveznozaustavljaju, moraju se uzetiuzorci da bi se iskontrolirali na dioksin. Takve po{iljke ne mogu se upotrebljavati dok se ne dobiju rezultati analize“ kazao je Nedi}. ,

risa Silajd`i}a sa 70 posto negativnih tekstova od ukupnog pojavljivanja. @eljka Kom{i}a najvi{e su kritikovali Dnevni list i Glas Srpske. Dnevni avaz je najnegativniji bio prema kandidatima SDA, pa potom Stranke za BiH, najslikaniji su bili kandidati HDZ-a sa 292 nastupa

u novinama od ~ega 154 puta u Ve~ernjem listu BiH, dok su ~la no vi DNZ-a ima li zna~ajan broj pojavljivanja u Glasu Srpske i Nezavisnim novinama.

Nesimpatije Oslobo|enja
Prema analizi, EuroBlic je imao “stenogramsko i sele-

GLAS I AVAZ Glas Srpske, Nezavisne novine, EuroBlic i Dnevni avaz za glavnog su negativca imali Harisa Silajd`i}a sa 70 posto negativnih tekstova od ukupnog pojavljivanja

ktivno pra}enje kampanje“ , Nezavisne novine bile su “i kvantitativno i kvalitativno na strani vladaju}e partije“ Glas , Srpske “za Dodika i RS” Mar. tin Ragu` u Dnevnom listu bio je “centralna izborna figura“ u Ve~ernjem listu BiH za, bilje`ena je “apsolutna dominacija HDZ-a BiH” a u Dne, vnom avazu “`estoka kritika ‘vlasti’ i promocija Saveza za bolju budu}nost“ dok je Oslo, bo|enje kampanju pratilo “sa neskrivenim nesimpatijama prema Radon~i}u“ .
F. B.

LOTO
3
JOKER 1 JOKER 2

4. KOLO

10 12 23 26 32
0 8 3 5 2 1 6 0 3 0 2 8

POSLJEDNJE VIJESTI
ZAPLIJENJENA DROGA - Na grani~nom prelazu u blizini Trebinja ju~er je zaplijenjen kilogram marihuane-skank, a de`urni tu`ilac Tu`ila{tva BiH naredio je detaljan pretres motornog vozila u kojem je droga prona|ena. Vozilo u kojem je droga prona|ena je u BiH do{lo iz pravca Crne Gore, a voza~ i suvoza~ su dr`avljani BiH. Vi{e detalja o ovoj zapljeni bi}e priop}eno danas. (Dk. O.) TUNIS: VI[E OD 50 MRTVIH U SUKOBIMA U Tunisu ne jenjavaju nemiri izazvani nezadovoljstvom ljudi zbog velike nezaposlenosti i lo{eg `ivotnog standarda, a u posljednja tri dana poginulo je vi{e od 50 ljudi. Najte`a sitacija bila je u gradu Kaserine. Snajperisti pucaju sa krovova zgrada, dok policija puca na pogrebne povorke, a u gradu se plja~kaju radnje. Vlasti su zatvorile sve {kole i univerzitete kako bi sprije~ili okupljanje omladine koja u~estvuje u neredima. POVRIJE\ENA PJE[AKINJA - U Ulici Hamze Hume u Sarjevu ju~e u 16.55 sati pje{akinju U.M. (1985) udarilo je vozilo BMW kojim je upravljao T.^. Pje{akinja je zadobila te{ke tjelesne povrede, a zbrinuta je u Klini~kom centru Ko{evo, saop}ili su iz MUP-a KS-a.

Daniel Serwer upozorava na manjkavosti izvje{taja ICG-a

Dodika treba shvatiti ozbiljno
Me|unarodna krizna grupa u objavljenom izvje{taju tra`i neku vrstu jednostranog udara EU kako bi preuzeli me|unarodne uloge u BiH, napisao je na svombloguDanielSerwer, analiti~ar Ameri~kog instituta za mir (United States Institute for PEace) i jednog od osniva~a ovog respektabilnog think-tanka. Serwer podsje}a kako ICG tra`i da se u 2011. uloga me|unarodne zajednice u BiH treba da se promijeni od Ureda visokog predstavnika ka oja~anoj Delegaciji EU.

SUMNJE Problem je {to sumnjam da Evropa mo`e u~initi i{ta sna`no i jasno, i ni{ta u ICG-ovom izvje{taju me ne ubje|uje u suprotno
tni uslovi za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika napustili ili odgodili te da bi snaga me|unmrodne zajednice se usmjerila ka pitanjima ~lanstva u Evropskoj uniji, bez izvr{nih ovlasti za specijalnog izaslanika EU. Nekako }e uvjeti za ~lanstvo EU biti mnogo efikasniji, kredibilitet me|unarodne zajednice ne}e biti reduciran samo zato {to je posljednji set bio ignoriran, i OHR mo`e

Na dnu prioriteta
“Uz slabu preporuku za koordinacijom sa SAD-om, ICG tvrdi kako je BiH prerasla OHR, vrhovnog tuma~a Dejtonskog mirovnog sporazuma, i da }e biti sasvim uredu ukoliko bi se trenu-

biti ostavljen uredno sa nedovr{enim poslom i - izdahnuti“ , pi{e Serwer. Ovaj analiti~ar priznaje ozbiljne dvojbe spram ICG-ov prijedloga. SerwersmatrakakoWashington ima previ{e pitanja nakupljenih danas kako bi se “rje{avanje ostataka iz devedesetih preporu~ilo kao dobrodo{lo“ , prenosi Sarajevo-x.com. “BiH nikad nije bila vitalni interes SAD-a. Kao porezni obveznik evropsko preuzimanje glavne uloge smatrao bih velikim plusem“ ka`e Serwer, ali... , “Problem je {to sumnjam da Evropa mo`e u~initi i{ta sna`no i jasno, i ni{ta u ICG-ovomizvje{taju me ne ubje|uje u suprotno. Izvje{taj ICG-a jednostavno ignorira mnogobrojne prijetnje Milorada Dodika koje ~ini u smjeru osamostaljenja RS-a,

kao da ih ne treba uzeti zaozbiljno. Izvje{taj posmatra mnoge akte nipoda{tavanja kao pravedna te sve poku{aje me|unarodne zajednice da ih sprije~i ili otupi, kao despotske, pogre{ne ili nepravedne“ kazao je , Serwer. Njegov najve}i strah je da }e Evropa, ostavljena svojim konfuznim napravama, po~eti da pregovara o ~lanstvu u Evropskoj uniji zasebno sa RSom, koji }e rado volontirati bez pomo}i iz Sarajeva.

Ni{ta bez SAD-a
Na koncu, zaklju~uje Serwer da nikakav plan koji jednostavno isklju~uje Amerikance iz ukupne slike, ili ignorira lokalni politi~ki kontekst, kao {to to ~ini ICG, ne mo`e uspjeti. “BiH jo{ uvijek treba SAD, kao i Evropa“ smatra Serwer. ,

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->