P. 1
Pedagogija I

Pedagogija I

|Views: 2,407|Likes:
Published by Dijana_Elezovi_5396

More info:

Published by: Dijana_Elezovi_5396 on Jan 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/05/2015

pdf

text

original

Najopstija i uobicajena definicija pedagogije je da je ona nauka o vaspitanju.

Pedagogija se cesto odredjivala kao nauka o vaspitanju, obrazovanju i nastavi cime se u centar stavlja organizovani proces vaspitanja u skoli.(skolsko obrazovanje,posebno nastava). Krulj,Kacapor i Kulic smatraju da nauku o vaspitanju treba tretirati kao socijalnu nauku, koja vaspitanju, pa i prakticno vaspitno obrazovnom radu, prilazi intedisciplinarno.Pedagogija je slozena nauka koja se oslanja na tri bitna elementa-antropoloski (u okviru kojeg se ukazuje na vaspitanje kao na fenomen primjeren i neophodan covjeku ), teleoloski ( koji se odnosi na utvrdjene ciljeve i zadatke vaspitno obrazovnog rada ) i metodoloski ( koji se odnosi na metode,oblike i sredstva usvajanja vaspitnoobrazovnih sadrzaja).Predmet proucavanja pedagogije se nalazi u neprestalnom mijenjanju,razvijanju i redefinisanju. Nova ljudska saznanja i pojava pisma usloznjavaju vaspitanje ,te se tako pojavljuju i prve institucije ( vise milenijuma prije nove ere u doba vavilonskog carstva, Asiriji, Kini, u Srednjem egipatkom carstvu, a vaspitaci su bili posebno odabrani svestenici ). Malo je zapisa is tog doba, a najvise ih je iz anticke Grcke iz doba procvata filozofije. Kasnije u carskom Rimu, u prvom vijeku nove ere javlja se prvo posebno djelo posveceno vaspitanju `Vaspitanje govornika` od Kvintilijana. U 19om vijeku pedagogija je konstituisana kao samostalna drustvena nauka.Rijec pedagogija je grckog porijekla i njena upotreba potice iz antickog doba.Sastavljena je od dvije rijeci pais,paidos-dijete,djecak i ago,agein-voditi.Dakle, osnovno znacenje jeste voditi dijete.. (pedagog=paid-agogos tj onaj koji vodi dijete).Kasnije u antickom Rimu pedagog postaje onaj koji vodi ,usmjerava,potpomaze i omogucava cjelokupan ( fizicki i duhovni ) razvoj licnosti djeteta,dakle onaj koji vaspitava dijete.Pedagogoija je nauka o zakonitostima vspitanja I obrazovanja.Svaka nauka,pa tako i pedagogija da bi bila validna i samostalna nauka mora da zadovolji odredjene kriterijume:1.predmet(objekat)proucavanja;2.metodologiju sa svojom aparaturom,pomocu koje proucava i bavi se putevima vaspitanja.;3.sistematizovano znanje i iskustvo tj mora da posjeduje naucna saznanja,4.svoju terminologiju,leksiku i jezik,i da se po tome razlikuje od drugih nauka.Vaspitanje je process izgradjivnja,formiranja i samoformiranja licnosti. Pedagozi kazu da je vaspitanje cilj,process i sredstvo,cilj je svestran razvoj licnosti a njega postavlja drustvo,zajednica,drzava,vaspitanje je proces zato sto traje dok je covjek ziv tj od rodjenja pa do kraja zivota i vaspitanje je sredstvo jer pomocu vaspitanja vaspitac djeluje na vaspitanika.

Cinioci razvoja licnosti su nasledje ( bioloski factor ).NATIVIZAM precjenjuje ulogu nasledja. skola.mislim da mogu tvrditi da od 10 ljudi koje susrecem 9 njih je ono sto jesudobri ili zli.sistem obrazovanja.Prevaspitavanje je specifican vid procesa vaspitanja koje se primjenjuje onda kada se kod jedne licnosti ispoljavaju odredjene osobine koje nisu u skladu sa ciljem vaspitanja.kompjuter itd ) odredjena znanja.vrijednosti. Vaspitanje je najsiri i najsveobuhvatniji pedagoski pojam i proces.navike i umijenja.radio. posredstvom drugih sredstava (stamapa. drustvena sredina ( socijalni factor). vec samo u vidu odredjenih mogucnosti I dispozicija.samoizgradjivanje i samoformiranje sopstvene licnosti.a tvoja stvar je da toj savitljivoj prilagodljivoj masi das najbolju formu.skolski sistem.obrazovanje i nastava ).Nastavom su uvijek obuhvacena 3 cinioca ( tkzv didakticki trougao-ucenik.Kategorije su osnovni.DZON LOK.Razni pedagozi su potcjenjivali ulogu i moc vaspitanja precjenjujuci ulogu naslednih faktora i obrnuto.moralno vaspitanje itd.KANT-covjek moze postati covjekom samo putem vaspitanja.ERAZMO ROTERDAMSKI –priroda ako ti je podarila sina nije ti dala nista drugo do sirovu masu .Iz navedenih pedagoskih kategorija ( vaspitanje i obrazovanje ) izvedeno je vise osnovnih pedagoskih pojmova:samovaspitanje je proces nastojanja i aktivnost usmjerena na samorazvijanje.najopstiji pojmovi jedne nauke ( u pedagogiji su to vapitanje.EPIKUREJCI I STOICI su govorili o sudbinskoj predodredjenosti covjekove licnosti i nasledjem.sistem vaspitanja i svjesna stvaralacka aktivnost vaspitanika.a potcjenjuje ulogu vaspitanja ( iver ne pada .nastavnik i nastavni sadrzaj ).Samoobrazovanje je poseban vid obrazovanja i njegov osnovni smisao je da sama individua bez neposrednog i stalnog prisustva drugih lica ( nastavnika ) usvaja.korisni ili stetni za drustvo-postalo putem vaspitanja koje su imali.Nastava je posebno organozovan planski i sistemastki process ostvarirvanja zadataka vaspitanja i obrazovanja u skoli.Obrazovanje je srz i jezgro cjelokupnog procesa vaspitanja. Nasledje je proizvod dosadasnjeg razvoja zivota ljudi i ono obezbjedjuje putem gena preduslove koji su osnova daljeg razvoja licnosti.Pored navedenih postoje i mnogi drugi vazni osnovni pojmovi u pedagogiji: ucenje.VELIKANI HUMANIZMA I RENESANSA su bili opijeni vjerom u svemoc vaspitanja i preobrazaja svijeta putem vaspitanja. ne u vidu gotovih i nepromjenljivih sposobnosti i karakteristika licnosti.cilj vaspitanja.E.On nije nista drugo do ono sto iz njega ucini vaspitanje.

niz situacija u kojima se neko ponasa dosledno. tj licnost okrenutu ka sebi karakterise sklonost razmisljanju.kolericki(jaka osjecanja.Jedna od najcesce pominjanih tipologija licnosti u istoriji psihologije je Hipokratova podjela temperamenta: 1.Olport je predlozio tri mjerila za odredjivanje crta licnosi odredjene osobe: 1.STERNOVA TEORIJA KONVERGENCIJE o pomirenju nativista i empirista je vjestacko pomirenje jednostranih teorija. osjecanja slaba i tesko se ispoljavaju. flegmaticki ( reaguje rijetko i sporo. EMPIRISTICKE TEORIJE precjenjuju ulogu sredine i vode nas u zabludu o svemoci vaspitanaj i iskustva (vaspitanje je svemocno.vaspitanje nas cini onim sto smo). postoje dva osnovna nacina reagovanja a to su: ekstravertni. sto znaci da savremena pedagogija vaspitnaje shvata aktivisticki. melanholicki ( rijetko reaguje.preovladjuju osjecanja tuge i zabrinutosti ).Po njemu.stalozen.intenzitet reakcija u odredjenoj situaciji ( intenzitet obicnih uzbudjenja ili fobija ).daleko od klade ).Medju psiholoski najvrijednije tipologije spada ona koju je predlozio Jung. 3.slabija osjetljivost.osjetljivost na .Olport-licnost je dinamicka organizacija onih psihofizickih sistema unutar individue koji odredjuju njeno karakteristicno ponasanje i njen karakteristican nacin misljenja.Rotlicnost je jedinstvena organizacija osobina koja se formira uzajamnim djelovanjem organizma i socijalne sredine ( uzajamno djelovanje ).sklonst vedrom raspolozenju.crte koje se odnose na temperament jedne osobe a pod tim se podrazumijeva nacin i ntenzitet emocionalnih reakcija.4.karakterisu otvorenost ponasanja. 2. spremnost na neposrednu akciju.Ipak postoji saglasnost da crte licnosti treba klasifikovati 4 grupe:1.N.tj okrenuti ka spolja prema stvarnosti i ljudima . osjecanja intenzivna i dugo traju. 2.zatvorenost.Savremena pedagogija je odbacila ove tri teorije a prihvatla MULTIFAKTORSKU TEORIJU koja pored nasledja i sredina uzima u obzir ulogu covjekove aktivnosti u vlastitom oblikovanju.2.sangvihicki (lako mijenja raspolozenja.crte karaktera koje ukazuju na tipicne nacine reagovanja jedne osobe u medjuljudskim odnosima.crte koje se odnose na sposobnosti neke licnosti.crte konstitucije kojim najcesce opisujemo tjelesni oklop jedne osobe.3.lako resavanje na akciju.povrsnost emocija).povucenost.slabo osjetljiv i slabo pokretljiv covjek ). realisticnost I lako socijalno prilagodjavanje i drugi introvertni.ucestalost sa kojom neko lice prihvata odredjeni tip prilagodjavanja (snalazljivost ).3.uzdrzljivost u ispoljavanju emocija. jer na indirektan nacin shvata licnost vaspitanika kao pasivnu i nebitnu u citavom procesu razvoja.razdrazljivost I sklonost agresivnm reagovanju).

Futuroloska funkcija. Obezbjedjuje neophodni nivo organizovanosti I koordiniranosti vaspitne djelatnosti.socijalno glediste.primjeni metoda I sredstava vaspitanja. .tempu razvoja vaspitanika. Nije samo norma I ideal. Funkcije cilja vaspitanja su veoma brojne i znacajne: Njegovim formulisanjem civjek postaje svjesniji svojih namjera u vaspitanju.2. jer je okrenut buducnosti.oblika rada.U udzebinicima pedagogije prije prvog svjetskog rata razlicita gledista o cilju vaspitanja su razvrstana u 4 grupe: 1. Motivaciona funkcija ideala kome se tezi. vec I osnova za razradu zahtjeva I odgovornosti u odnosu na ucenike vaspitnog procesa I one koje obezbjedjuju neophodne uslove.3. emotivnog i voljnog. Dva osnovna nacina formulisanja I edfinisanja cilja vaspitanja su cilj kao gotova staticna I udaljena slika I cilj kako odlika I svojstvo samog procesa kojim se dolazi do njega.moralisticko. Covjek pripada tipu.Tako se osnovna podrucja razvoja licnosti obicno dijele na kognitivni. Cilj obicno sadrzi smisao djelatnosti vaspitanja.hedonisticko. afektivni i psihomotorni razvoj. te okupiranost vlastitim mislima i dozivljajima.cini ga promisljenim I racionalnim procesom.redji i slabiji kontakt sa ostalim ljudima.utilitaristicko.4. Realizaciju pojedinih ciljeva I zadataka vaspitanja prate i objedinjuju 3 etape: racionalnog. Dva osnovna nacina formulisanja i definisanja cilja vaspitanja su – cilj kayo gotova staticna i udaljena slika i cilj kao odlika i svojstvo samog procesa kojim se dolazi do njega. Cilj vaspitanja vodi racuna o kontinuitetu I adekvatnosti razvoja vaspitanika I planiranih aktivnost. On je pretpostavka planiranja I predvidjanja optimalnih rjesenja u izboru i redosledu sadrzaja.on ga ne posjeduje.kritiku. Njime se odrzava odredjeni kontinuitet ideja I vrednosnih sistema oko njih se okuplja I ujedinjuje odredjena socijalna grupa.

zelje I potrebe. . 3. ideoloska i politicka shvatanja. prema programskim cjelinama pa sve do konstatovanja ciljeva i zadataka jednog nastavnog casa pri obradi odredjene nastavne jedinice) 1.Zadaci vaspitanja koji se odnose na osnovne komponente vaspitanja. prema nastavnim predmetima i programima.sistem vrijednosti. personalna tj vezane za licni zivot.slobodno vrijeme i permanentno obrazovanje. i druga da niko van same licnosti nema pravo da odredjuje ciljeve vaspitanja i da su ciljevi vaspitanja u samoj licnosti. drustvene svjesne aktivnosti i emocionalne veze. 5. Savremeno vaspitanje obuhvata sledece bitne komponente. prema stranama vaspitanja.drustvena zajednica.prakticnih i izrazajnih) i vaspitni (komponente) 4. moralno. radno i fizicko vaspitanje. drustvena tradicija. Dvije tendencije pri odredjivanju cilja vaspitanja: -insistiranje na jasnom i preciznom formulisanju ciljeva vaspitanja koji svi moraju postovati i iz kojih sve institucije treba da izvode svoje zadatke vaspitanja.radon. Zadaci vaspitanja koji se odnose na strukturu psihickog zivota.Konkretizacija ciljeva i zadataka vaspitanja se sprovodi na svim nivoima i svim pdrucijima vaspitnog rada ( prema nivou drustvene kompetentnosti.psihomotoricki.mas mediji.To znaci da vaspitanje treba da ispuni 5 osnovnih zadataka. 2. Zadaci vaspitanja koji se zasnivaju na vaspitnim vrijednostima: genericke ili opste ljudske vrijednosti.razvijenost pedagoske nauke i sistema vaspitanja (skolstva). Zadaci vaspitanja koji se odnose na sistem vaspitanja i obrazovanja: porodica. grupa vrsnjaka.estetsko. skola. interesi i ambicije samih licnosti na koje se vaspitanje odnosi. prema vrstama skola.Zadaci vaspitanja koji se odnose na zadatke nastave: materijalni( nastavna materija). funkcionalni (psihomotoricko podrucje tj razvijanje brojnih i raznovsrnih sposobnosti: senzorskih.estetsko i fizicko vaspitanje.afektivni.Vaspitanje treba da ispuni 3 bitna zadatka: kognitivni.intelektualno.Determinante cilja i zadataka vaspitanja su ( sta sve uslovljava cilj vaspitanja? ). saznanja o covjeku i njegovoj licnosti.intelektualno. vrtic.moralno.

2.racionalnosti i jedinstva teorije i prakse.Intelektualno vaspitanje podrazumijeva izbor.Ono povezuje teoriju i praksu i prevazilazi formalizam u znanjima ucenika. tj podsticanja samostalnog misljenja ucenika.mnogostranosti.razvnijanje motivacije za ucenike 4.razvijanju pozitivnih moralnih osobina licnosti U ostvarivanju ovih zadataka znacajnu ulogu imaju porodica. intelektualnog i drugog rada.navika.budjenju i razvijanju interesovanja.preradu i usvajanje vrijednosti u formi sistema znanja.osposobljavanje ucenika za samostalno sticanje znanja.umjetnickog i filozofskog znanja.razvijanje intelektualnih sposobnosti 3. Radno vaspitanje je planski .Pedagoski pravlino odabrani I realizovani sadrzaji radnog vaspitanja treba da doprinesu ostvarivanju sledecih zadataka radnog vaspitanja: 1.naucnog.Ono obuhvata dvije dimenzije.umijenja i sposobnosti koje omogucuju i usmjeravaju intelektualni razvoj. za samoobrazovanje i razvijanje kultura i tehnika. potreba i sposobnosti 5. .informativnu i formativnu. Tako Djovani Bertin istice vaznost svestranosti intelektualnog vaspitanja sa komponentama istorijskog.razvijanje radne i tehnicke kulture 2.radne organizacije i mas mediji. ekonomicnog i visoko produktivnog rada 3 ovladavanje radnim vjestinama i navikama 4.Umjesto cistog memorisanja.individualizacije. predskolske ustanove.produktivnom i stvaralackom bicu.usvajanje odgovarajucih znanja o principima savremene organizacije rada i pretpostavkama racionalnog.umijenja i navika i formiranje osnove za pogled na svijet.profesionalnom informisanju i usmjeravanju ucenika 6.usvajanje naucnih znanja.Zadaci intelektualnog vaspitanja: 1.sistematski i cjelishodno organozovan process razvoja culture mladih koji je usmjeren na sticanje znanja.vjestina i navika i razvijanje sposobnosti neophodnih svakom covjeku kao radnom.U ostvarivanju zadataka radnog vaspitanja neophodno je dosledno postovanje sledecih principa:prakticne svrsishodnosti.logicko pamcenje.Sadrzaj obrazovanja treba shvatiti ne samo kao odredjenu sumu gotovih znanja.Intelektualno vaspitanje – americki psiholog i didakticar Dzerom Bruner istice da nije toliko bitan obim znanja koliko razvijena snaga razuma i svjesna sposobnost ponasanja.knjizevnog. vec kao instrument trazenja i istrazivanja.skole.

Estetsko vaspitanje.vaspitni i rekreativni.V.vaspitanje u kolektivu.zivotu i radu.formiranje sposobnosti dozivljavanja lijepog 3. Ono podstice tjelesni razvoj.norme.Potreba za lijepim je jedna od osnovnih potreba i vrijednosti covjeka.vrednovanja i stvaranja lijepog u umjetnosti.usavrsava motoriku. aktivni karakter moralnog vasptianja. metoda slobodnog izrazavanja i estetske analize. svijest o znacaju fizickog vaspitanja i potrebi njegovog unapredjivanja.Moralno vaspitanje je uvijek i drustveno vaspitanje jer priprema pojedinca za zajednicki zivot u zajednici.razvnijanje stvaralackih.sposobnost vrednovanaj lijepog 4.razvijanje moralne volje.Osnovni zadaci su: 1. dozivljavanja .oslanjanje na pozitivno.uvazavanja interesovanja ucenika .Sistem moralnog vaspitanja principa cine:kompleksni prilaz vaspitanju. .razvijanje sposobnosti uocavanja lijepog 2.normi i principa opstedrustvenog morala.Zadaci su zdravstvenohigijenski.poput istine i dobrote.u procesu e. posebno su znacajni principi kvalitetnosti estetskih sadrzaja i sredstava. U moralnom vaspitanju zadaci obuhvataju:usvajanje odgovarajucih etickih znanja.vrijednosti.estetskih sposobnosti U ostvarivanju zadataka estetskog vaspitanja najcesce se koriste metoda posmatranja.V. socijalizacije i moralnog razvoja maldih. ima sire znacenje od umjetnickog vaspitanja jer je usmjereno na razvoj svestrane licnosti.odgovorno ponasanja kao i formiranje moralnog lika pojedinca kao clana drustvene zajednice putem prakse moralnog ponasanja. E.individualizacije i aktivnosti. Fizicko-zdravstveno vaspitanje-pravilan tjelesni razvoj i zdravlje cine pretpostavku i prirodnu osnovu cjelovitog i svestranog razvoja licnosti.Moral obuhvata principe.slobodu moralnog izbora.pripodi.pravila i zahtjeve koji odredjuju i regulisu ponasanje ljudi u svim oblastima drustvenog i licnog zivota.jedinstvo zahtjeva i postovanje licnosti ucenika.uvazavanje individualnih i uzrasnih osobenosti. planski i sistemski se razvijaju sposobnosti uocavanja.Ono je znacajan cnilac preventivne medicine.Za E.Potreba za razlicitim vidovima fizickih aktivnosti spada u red osnovnih ljudskih potreba.v.obrazovni.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->