Riječ urednika

Cijenjeni čitaoci... tržišta EU na svojim proizvodima –

U ovom broju predstavljamo svjetske
trendove u oblasti energije. Velike
svjetske potrebe za energijom i
energentima dovele su u nekoliko
poslednjih godina do porasta cijena
nafte i plina, što je ponovo dovelo ugalj
u poziciju primarnog energenta. S druge
strane evidentne klimatske promjene
nalažu smanjivanje emisije stakleničkih
plinova i drugih polutanata, što sve
skupa, ide u prilog zagovaranju veće
zastupljenosti obnovljivih izvora energije
i pojave novih trendova razvoja modernih
energetskih postrojenja, kao i potrebe
gradnje savremenih «zdravih» zgrada
u cilju racionalizacije iskorištenosti
energije. Također predstavlamo i
uspješne realizacije domaćih kompanija
koje su adekvatno odgovorile postojećim
izazovima kao i niz drugih zanimljivih
tekstova.
Privredne organizacije moraju puno više
ulagati u svoje kadrove u smislu dodatne
edukacije. Zadovoljenje tehničkih
propisa EU, predstavlja za svaku
novu članicu EU najveću društvenu i
privrednu reformu. Stoga, najveći posao
ipak očekuje privredne organizacije
koje moraju da primjene zahtjeve
uz odgovarajuće dokaze (certifikate,
izvještaje o ispitivanju i sl.). Kjučno u
ovom procesu je svakako permanentna
edukcija kao osnovni preduslov za
adekvatnu pripremu. Pogotovo, dodatna
edukacija tehničara-inžinjera kojima su
potrebna znanja iz oblasti kao što su
projektmenadžment, soft skills, zatim
znanja o naprednim sistemima kvaliteta
i sl. S druge strane, postavlja se pitanje
da li imamo potrebnu infrastrukturu za to,
i da li su ovim organizacijama i u ovakvim
uslovima dostupni odgovarajući seminari, Benjamin DURAKOVIĆ
konsultantske usluge i sl. Ovaj časopis, dipl.ing.maš.
redovno će o ovom pisati i na taj način
dati svoj doprinos.
Za kraj, zahvaljujemo se svima koji
su svojim prijedlozima sugestijama
doprinijeli poboljšanju kvaliteta časopisa.
Također žalimo što nismo u mogućnosti u
ovom broju objaviti sve pristigle tekstove,
za koje ćemo rezervisati prostor u nekim
od narednih brojeva. Razmišljamo
o budućnosti, slušamo savjete,
prilagođavamo se novim prilikama.
Pažljivo slušamo, Vas dragi čitaoci, vaše
želje i potrebe, jer vi ste naši najbolji
savjetnici. Bez Vas ne bismo postojali.

IMPRESSUM Stalni saradnici Saradnici u ovom broju

Tarik KADRISPAHIĆ dipl.ing. prof.dr Hazim BAŠIĆ dipl.ing.maš

Ekspert® Ensar MULAOSMANOVIĆ dipl.ing. prof.dr Miroslav BOBREK dipl.ing.
Izdavač Nihad AHMIĆ dipl.ing. doc.dr Samir ĐUG dipl.bio.
OPTICON INDUSTRY doo Adnan SELMANOVIĆ dipl.ing. Fuad ŠIŠIĆ dipl.ing.
Sarajevo Samir TURKOVIĆ prof. bio. Samir SELIMOVIĆ dipl.ing.
info@opcon.ba Etem BAJMAK dipl.ing. Halima HADŽIAHMETOVIĆ dipl.ing.
Direktor Adnan HODŽIĆ dipl.ing. Edin MUDERIZOVIĆ dipl.ing.
Mesud RAMIĆ dipl.ing. Eldin HADŽIĆ dipl.ing. Hadis BAJRIĆ dipl.ing.
mesud.ramic@ekspert.ba Adem ĐONKO dipl.ing. Edin KADRIĆ dipl.ing.
Arijana Amina MUHIĆ dipl. mat. Malik ŠIŠIĆ dipl.ing.
Glavni urednik Elida TALJIĆ dipl. žurnalist
Benjamin DURAKOVIĆ dipl.ing.
benjamin.durakovic@ekspert.ba Fuad MAHMUTOVIĆ dipl.ing.
Mehmedalija BEGIĆ dipl.ing.
Administracija Hamza MUAMER ing.
Jasmina RAMIĆ
DTP i lektura
Redakcija
Hamdije Čemerlića 2/IX Hamo PINTOL
71000 Sarajevo
tel/fax. +387 33 70 35 54 Štampa
redakcija@ekspert.ba Unioninvestplaska dd
www.ekspert.ba SARAJEVO
Godišnja pretplata za tekuću godinu 20 KM. Časopis izlazi dvomjesečno. Rukopisi, slike
i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Sva prava zadržava časopis Ekspert ISSN 1840-3026.
ekspert br. 02/07- sv. 1 3
 industrija i menadžment savremene tehnologije

• Intervju sa prof. dr. Miroslavom Bobrekom 5 • Dizajn i konstrukcija novih

• Biznis plan 8 proizvoda i project
• Upravljanje ljudskim resursima 10 management 20
• Poslovanje se može usavršava • Produkvnost i kako je
• Strategijski menadžment kao uslov uspješnos poveća 23
poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini 14 • Virtualna kompenzacija
• Ciljana podrška izvozu 18 distorzija upotrebom
metoda konačnih elemenata 24
• Osak prsta – Zašto smo
tako osjetljivi? 25

tehničko opremanje građevina

• Zdrave i energetski iskorištene zgrade 36

• Zašta od kamenca i higijena u instalacijama pitke
vode 40
• Tehničko opremanje samoodrživih zgrada –
moderni koncept 42
upravljanje kvalitetom • REHAU INSULPEX 43

• Međunarodni standard EN ISO/IEC 17025

opći zahtjevi za kompetentnost ispitnih i
kalibracionih laboratorija 26
• Koncept šest sigma sistema 29
• Kulvira stav; radi bolje, a ne teže 32

okolinsko upravljanje

• Stalne provjere i poboljšanja 68

• Vodeni prečistač dimnih gasova 71
• Principi i metode mjerenje automatskih uređaja za
energija okolinski monitoring 72
• Hidroelektrični projek 76
• Principi ESCO operacija 48 • Osnovi prečišćavanja
• Industrija solarnih ćelija 51 otpadnih voda 78
• Ocjena iscrpljenos materijala visokoopterećenih
komponen kotlovskog postrojenja (2. dio) 54
• Ugalj – sirovina za proizvodnju olefina 58
• Tehnologije termoelektrana i trendovi razvoja 61

4 ekspert br. 02/07- sv. 1

 industrija i menadžment

Intervju sa prof. dr. Miroslavom Bobrekom

Razgovarali:
Benjamin DURAKOVIĆ i
Mesud RAMIĆ

P
rof. dr. Miroslav Bobrek jedan je od osnivača Asocijacije
za kvalitet BiH (AQBiH), trenutno je do/podpredsjednik
Upravnog odbora i do/podpredsjednik Asocijacije AQBiH.
Dekan je Mašinskog fakulteta u Banjoj Luci (MFBL), gdje drži
predavanja iz predmeta upravljanje kvalitetom. S prof. Bobrekom
razgovarali smo o aktuelnim temama iz oblasti kvaliteta kod nas
i u svijetu, te o ulozi i poziciji mašinstva i mašinskih inžinjera u
domaćem privrednom okruženju.
Ekspert: Za početak, možete li nam dati kratak pregled
stanja iz područja kvaliteta, odnosno, gdje je pozicija BiH u
tom segmentu?
Šta tu reći, da bude neka vrsta kratke slike o kvalitetu i
organizacijama koje se bave kvalitetom u BiH. Malo je teško, ovako
na “blic” odgovoriti, jer, to je pitanje koje ima svoju složenost i
svoju strukturu. Ono što je najbitnije, i što mislim da je najbolje,
a što se tiče trendova u BiH, jeste da je privreda, praktično u
potpunosti, prihvatila evropski koncept kvaliteta. Jako veliki broj
preduzeća uključen je u te evropske koncepte.
Da preduzeća intenzivno rade na implementaciji
međunarodnih standarda, ustvari, standarda kvaliteta poznatih
pod oznakom ISO 9000 koji je i najpopularniji, ali tu su i standardi
14000 vezani za zaštitu sredine, standardi 18000 vezani za zaštitu
zdravlja i bezbjednosti. I sva ta aktivnost je intenzivno prisutna u
privredi, preduzećima, malim i srednjim, prije svega onim koji žele
da budu konkurenti na evropskom tržištu. To od nijh traži tržište, i
oni u potpunosti razumiju tu potrebu. Međutim, sama preduzeća
nisu sposobna da u potpunosti usvoje sve te nove koncepte
kvaliteta. Potrebna je podrška državnih organa iz oblasti privrede
i potrebna je podrška organa institucija koje se bave obukom i
razvojem kadrova.
Ja sam, sticajem okolnosti, u oblasti obrazovanja na Mašinskom
fakultetu u Banjoj Luci, i moja je uža oblast, i u nauci i u struci,
i u obrazovanju, upravo sistemi kvaliteta u industriji i u drugim
oblastima društva.
Ono što sam htio još da dodam, uloga tih organizacija, koje Mislim da je tu možda i najmanje urađeno. Ja bih rekao, da je to
se bave obrazovanjem, jeste da u svojim programima treba da kao i u svim drugim oblastima u BiH najveći problem. Zašto je to
ugrade programe koji su vezani za kvalitet i za međunarodnu problem? Država mora imati institucije koje su akreditovane od
standardizaciju i za postupke prilagođavanja poslovnih, međunarodnih tijela i organizacija. I tu postoje tzv. “sheme” koje
proizvodnh procesa i uopće, samih proizvoda prema zahtjevima moraju biti uvezane u međunarodni sistem akreditacijskih tijela i
međunarodnih standarda. Tu mislim da postoji jedan veliki stručnih organizacija koje podržavaju kvalitet i sisteme kvaliteta.
prostor za djelovanjem organizacija koje se bave obukom. Prije Ekspert: Je li jedna od takvih organizacija i AQBiH i kakva
svega univerziteta, ali i srednjih škola, stručnih i općih srednjih je njena uloga?
škola, u kojima, mislim, da je jako malo zastupljeno te oblasti. Asocijacija za kvalitet BiH je jedna organizacija koja obuhvata
Mislim da tu postoji jedna potreba djelovanja struktura koje utiču sve ove oblasti koje sam napomenuo: obrazovanje, pomoć
na program srednjoškolskih i univerzitetskih nivoa, da se ova privredi i pomoć državi. Znači, Asocijacija za kvalitet BiH je
tema više ugradi. Treća oblast koja je vezana za oblast kvaliteta, nevladina organizacija, kako se to kod nas popularno zove. Ona
ovako globalno da je posmatrano, to su državne institucije. ima status udruženja građana. Njena uloga je da objedinjuje sve

ekspert br. 02/07- sv. 1 5


te pokrete za kvalitet na svim oblastima i da daje stručnu, ali i
afirmativnu, moglo bi se tako reći, jednu popularističku podršku
pokretima za kvalitet u jednoj ekonomskoj zajednici, državi.
Tako da Asocijacija za kvalitet u BiH ima izuzetan značaj, jer
putem te asocijacije za kvalitet moguće je na jednostavaniji način
da se integriše polje kvaliteta sa evropskim tokovima.
Asocijacija za kvalitet u zemljama, tako da kažem, nacionalne
asocijacije za kvalitet, one su uvezane u Evropsku asocijaciju za
kvalitet i na taj način prenose sve te politike, namjere, trendove,
koje se u toj oblasti dešavaju na evropskom nivou na područje
nacionalnih ekonomija.
Tako da je, moglo bi se reći, Asocijacija za kvalitet u BiH jedna
vrsta integratora svih tih tokova. I u tu asocijaciju su uključeni
ljudi koji se i profesionalno bave tim pitanjima, i koji su ljudi iz
privrede koji su zainteresovani, u smislu ekonomske koristi, a
svakako i ljudi koji možda najviše doprinose, koji kvalitet shvataju
kao jednu kulturu života. Kao jedan put prema napretku, prema
ukupnom društvenom razvoju, što se pokazalo u razvijenim
zapadnim zemljama da je put kvaliteta jedini put za razvoj
društvene zajednice.
Ekspert: Da li standardizacija za naše okruženje predstavlja
problem? Banalan primjer, je li potrebno, da čak npr. i izgled
“banane” bude standardizovan? Ovo svakako više poređenja
radi.
Vi postavljate pitanje koje se često postavlja u širokim
krugovima ljudi koji žive na našim prostorima, pa i ljudi koji se
već bave nekakvom proizvodnjom, pa im sad ta standardizacija
pravi problem. Zašto? Jer se mora prilagođavati nečemu što je
tamo neko drugi smislio.
6 ekspert br. 02/07- sv. 1
Princip menadžmenta u svim malim kompanijama je
“jedan čovjek”. On je vlasnik, menadžer, on ima političke
veze, ima ekonomske veze, tradicionalne veze sa svojima
prijateljima i čitav koncept menadžmenta se vrti oko tog
jednog čovjeka. To je moguće u malim firmama, a već
u srednjim to nije moguće. To u srednjim firmama koči
njihov razvoj. Tako da je moja preporuka svim ljudima
koji vode kompanije, koji se bave menadžmentom, da
izgrade sistem menadžmenta, koji je u saglasnosti sa
međunarodnim standardima.
Međutim, postoji jedna zakonitost, jedan princip današnje
epohe, koji se zove globalizacija. To pitanje, koje ste Vi postavili,
i ako želimo da damo odgovor, na taj način da banana i ne mora
da bude žuta i da ne bude standardizovana, onda se to može
prevesti, u smislu odgovora, da mi ne želimo da pripadamo tom
procesu globalizacije.
Ja zaista mislim da je prirodna potreba čovjeka, a i nekog
njegovog okruženja, prije svega mislim na porodice, društvo,
lokalnu zajednicu da zadrži svoju tradiciju, svoj način života. Da
ima svoje neke principe, koji su mu bliži, nego neki principi koje
neko drugi zahtjeva. To je potpuno prirodno. I mi kao pripadnici
takve zajednice treba da se odlučimo, da li želimo da zadržimo
našu “truhlu” bananu, tako da kažem ili “moramo” prihvatiti tu
standardizovanu.
Prenešeno na ekonomski jezik, ta priča ustavri izgleda tako
da je ekonomija danas globalna i to je posljedica tehnologije
koja je uvedena u ekonomske sisteme, koja je u momentu stigla
posljedice sadašnjeg nivoa tehničko-tehnološkog razvoja. Znači,
danas je i informatičko doba, i Vi ako želite da poslujete s nekom
svjetskom organizacijom, ne morate da s tim direktorom sjedite
u kafani i dogovarate poslove, nego to radite preko interneta,
ili preko nekih drugih informacija o toj firmi i o toj njihovoj
ponudi.
Ako želite da sklopite ugovor s tom firmom, vi ipak trebate da
na neki način vjerujete da je ta firma korektna i da neće prekršiti
ugovor. Upravo je ta standardizacija jedan od oblika garancije
da ako preduzeće ima sistem menadžmenta koji je u skladu
sa kvalitetom, opće poznatim međunarodnim standardima,
onda je to za vas, kao potencijalnog klijenta te organizacije,
garancija da ćete imati dobru uslugu, i da nećete imati probleme
u poslovanju. Upravo iz tih razloga je i interes, kako globalnih
velikih organizacija, koje žele kod nas da ulažu u određene svoje
poslove, da ovdje imaju partnere koji su certifikovani prema
međunarodnima standardima, koji rade prema međunarodnima
standardima, i na taj način vjeruju da će ti partneri biti pouzdani
partneri u njihovom poslovanju.
Svakako da to ima posljedice na naše lokalne običaje i što
se nama ne dopada. Ali htjeli mi to ili ne htjeli, ako želimo da
živimo, ako želimo da se razvijamo to je jedini put razvoja, da
se uvežemo u svjetsko ekonomsko tržište, svjetski ekonomski
poredak, preko Evrope svakako, a da bismo to mogli, moramo
raditi na onaj način kao što to radi Evropa.
Ekspert: Prisutno je mišljenje u vezi standardizacije, npr.
uvođenjem sistema HACCAP, “ćevapi” više ne bi bili “ćevapi”
ako bi se napravili po standardu, to znači promijenilo bi se
tradicionalno jelo?
Nije tako, jer vi možete da proizvodite ćevape, u Sarajevu su
poznati sarajevski, u Banjoj Luci banjalučki, i to je poznato... Šta
je standard? HACCAP ne ulazi u to koliko ćete dodavati pojedinih
struktura mesa, ili nekakvih aditiva u taj vaš proizvod, nego ulazi
u to da vi obezbjedite da taj proizvod ne naruši ljudsko zdravlje.

Znači, to morate obezbjediti. Vaši ćevapi ne smiju biti pokvareni,
ne smije biti staro meso. Ako garantujete sastav, onda morate
znati od koje ste životinje uzeli to meso, da li je životinja bila
zdrava, da li je hrana kojom je se ta životinja hranila bila biološki
ispravna i td.
To je ustvari HACCAP – obezbjeđenje da se očuva zdravlje ljudi.
A ne znači to da gubimo svoje karakteristike, na kojima trebamo
graditi brend i svakako treba da postanemo vrlo konkurentni u
svijetu.
Takvi proizvodi daju autentičnost određenog područja, ali
ako želimo takve proizvode da industrijski proizvodimo, onda
moramo obezbjediti da taj proizvod uvijek bude takav kakav mi
nudimo tom globalnom tržištu, i to je suština standardizacije.
Ekspert: Evidentna je nedovoljno izgrađena svijest o
kvalitetu (upravljanje kvalitetom), jer u prosjeku vlada
mišljenje kod domaćih privrednika u smislu “eh sad imam
certifikat”, a procesi se odvijaju po starom načinu. Šta
je potrebno u tom segmentu uraditi da bi se takva svijest
promjenila, i inače, šta će biti s takvim kompanijama?
Kompanije koje prevare svog poslovnog partnera, to može da
se uradi jednom, ali na taj način ta kompanija prekida poslovni
odnos sa tim kojeg je prevarila, ali i sa svim onim potencijalnim
partnerima, koji su u vezi sa tom prevarenom kompanijom. Znači,
to je izgradnja “lošeg” imidža. I danas je to najopasnije za bilo
kojeg preduzetnika.
Kupovina certifikata je prisutna pojava, ne samo u BiH, nego i u
drugim zemljama. Prije svega u zemljama tranzicione ekonomije,
ali slobodno se može reći i u zemljama razvijenog svijeta.
Sam certifikat ne daje garanciju da je ta firma potpuno
ispravna, nego garanciju poslovanja daje njena pozicija na tržištu,
koju ona izgrađuje vremenom. Šta je tu osnovni problem u BiH?
Upravo iz razloga što na državnom nivou nemamo izgrađenu
infrastrukturu, koja je primjerena tim potrebama. Znači, prije svega
državno akreditaciono tijelo formalno postoji. To akreditaciono
ekspert br. 02/07- sv. 1
Da bismo se mogli takmičiti u ligi šampiona
“evropska liga kvaliteta”, moramo imati svoje
šampione. Tako da mi u okviru Asocijacije
za kvalitet pripremamo teren da se u okviru
nacionalnih takmičenja, dođe do nacionalnih
šampiona.
tijelo ima ovlaštenje, odnosno ono bi trebalo da daje akreditaciju
za certifikacione kuće, certifikaciona tijela koja će certificirati
preduzeća.
Tu postoje prekidi, tako da su na našem tržištu prisutna razna
certifikaciona tijela, koja iznad sebe nemaju kontrolu. Oni imaju
kontrolu u svojim centrima, ali ako neka certifikaciona kuća ima
svoju centralu u Njemačkoj i ima svoju organizacionu jedinicu
u BiH, ona se ipak ponaša dosta slobodno i bez nekih velikih
kontrola, i sa popustima ili čak bez postojanja određenih uslova
izdaje certifikate.
Tu postoji jedna borba tih certifikacionih kuća za ulazak
na tržište BiH koje su intenzivno tu prisutne. Dakle, mnoge
međunarodne certifikacione kuće su tu, ali ne postoji adekvatna
kontrola njihovog rada.
To akreditaciono tijelo BiH, ono bi trebalo da daje certifikaciju
i za vanjske certifikacione kuće, a i za, eventualno, domaće
certifikacione kuće u BiH. Imam informaciju da su se neke već
počele organizirati, ali još uvijek je to početak.
Međutim, tu postoji ta tržišna borba između certifikacionih
kuća, koja ima svoje legalne, a i nelegalne metode i postupke.
Mi smo, nažalost, zbog neuređenosti i nepostojanja adekvatne
državne podrške kvalitetu, tako da kažem, privredna žrtva takvih
borbi međunarodnih certifikacionih kuća.
Tu je jedna od glavnih uloga Asocijacije za kvalitet. I u
programima rada Asocijacije za kvalitet postoje namjere da se
uvede više reda u to područje, i evo krajem godine, mislim, da
će se organizirati konferencija Asocijacije za kvalitet, gdje će
jedno od osnovnih pitanja biti pitanje poslovne izvrsnosti u BiH.
Odnosno, uvođenje nekih drugih kriterija vrednovanja kvaliteta u
kompanijama.
7

intervju
Ekspert: Koji su to kriteriji, da li je to uvođenje npr.
naprednih sistema kao što je šest sigma?
Između ostalog, jeste, jer već imamo dosta kompanija imaju
ISO 9000, sada bi među njima trebalo napraviti konkurentnu borbu,
ona već postoji, ali treba uspostaviti mehanizme vrednovanja te
konkurentne borbe, koji su zaista lideri u kvalitetu, a koji samo
imaju papire, odnosno certifikat.
Također, postoji evropski sistem koji je koncipiran u evropskom
fondu za kvalitet tzv. “nagrada” za kvalitet i ona najviše liči na,
u poređenju sa evropskim takmičenjem u sportu, znači liga
šampiona naprimjer, to je evropska liga kvaliteta.
Da bismo se mogli takmičiti u ligi šampiona, moramo da
imamo svoje šampione. Tako da mi u okviru Asocijacije za kvalitet,
pripremamo teren da se u okviru nacionalnih takmičenja, dođe
do nacionalnih šampiona.
Ekspert: Na šta biste posebno skrenuli pažnju privrednicima
u BiH i kojim pitanjima bi trebali posebno da se bave kada su
aspekti kvaliteta u pitanju?
Mi smo sad u situaciji da je nakon transformacije privrede,
znači kada su se neki od sistema raspali, pojavile su se male i
srednje kompanije, gdje su neke od srednjih izrasle u velike
kompanije. Međutim, princip menadžmenta u svim tim
kompanijama je “jedan čovjek”. On je vlasnik, menadžer, on
ima političke veze, ima ekonomske veze, tradicionalne veze sa
svojima prijateljima i čitav koncept menadžmenta se vrti oko tog
jednog čovjeka. To je moguće u malim firmama, a već u srednjim
to nije moguće. To u srednjim firmama koči njihov razvoj. Tako
da je moja preporuka, svim ljudima koji vode kompanije, koji se
bave menadžmentom, da izgrade sistem menadžmenta, koji je u
saglasnosti sa međunarodnim standardima.
Znači, ja sad nisam spomenuo pitanje kvaliteta, već sistem
menadžmenta koji je provjeren i sa naučne strane i sa stručne
strane, a i sa stanovištva iskustava razvijenih zemalja.
Kompanije koje žele da budu uspješne, one moraju imati
sistem menadžmenta, za koji se zna od čega se sastoji, gdje je
poznato ko je za šta ovlašten i ko za šta ima prava da radi u
određenoj organizaciji. Mi to zovemo organizacijom po nekom
ranijem konceptu. Međutim, u međunarodnim standardima tu je
ključna riječ sistem menadžmenta. To se odnosi i na ISO 9000,
kada je u pitanju kvalitet i na ISO 14000, kada je u pitanju zaštita
životne sredine, i na ostale aspekte menadžmenta, uključujuči
interne ciljeve, interne politike, interne aspekte menadžmenta
unutar neke organizacije.
Znači, onaj ko izgradi sistem koji može samostalno da
funkcioniše i bez tog ključnog čovjeka, to su kompanije sa
budućnošću.
Ekspert: Nešto što smatrate važnim, a bilo bi korisno
dodati, a da nismo Vas upitali?
Iznenađuje me Vaš koncept, afirmativno me iznenađuje. Mislim
da oblasti informisanja, oblast marketinga, oblast izdavačke
djelatnosti stručnih časopisa, da je to nešto što može značajno
doprinijeti ukupnom razvoju, pogotovo u ovim pitanjima o
kojima smo razgovarali. Ja se zaista nadam, da će Vaš časopis,
kojeg ste tako pretencioznao nazvali, udovoljiti tom nazivu, a iz
razgovora sa Vama, vidim da vi znate šta hoćete i ja Vam želim da
to što hoćete i ostvarite.
Nastavak teksta na 21. strani...
8 ekspert br. 02/07- sv. 1
Zašto je potreban i kako napraviti biznis plan?
B
iznis plan je instrument procesa planiranja kojim se
kvalitativno i kvantitativno izražava zadatak preduzeća koji
treba da se ostvari u budućem periodu. To znači da se biznis
planom ciljevi preduzeća razrađuju u zadatke koji služe kao osnova
za preuzimanje akcija i za kontrolu ostvarenih rezultata preduzeća.
Biznis plan je potreban da bi sagledali sve faze poslovanje kao i
nedostatke samog biznisa tj. da se provjeri isplativost biznisa, on
omogućava da se sagledaju sve mogućnosti koje se pružaju, da
se otkriju eventualni rizici, te da se minimiziraju ili otklone prije
nego se oni stvarno pojave. Pomoću njega se mogu jednostavno
provjeriti odstupanja urađenog od predviđenog plana te da se
urade eventualne korekcije istog. Dobro urađen plan omogućava
da se obezbjede neophodna finansijska sredstva od investitora.
Osnovna svrha biznis plana je da identificira i obezbjedi
finansijsko investiranje za biznis, tražeći direktne investitore,
poduzetnički kapital, donatorsku pomoć, komercijalne ili privatne
kredite, ili aranžmane zajedničkih resursa. Traženje investicija
može se sprovoditi u bilo kojem periodu razvoja životnog ciklusa
biznisa – na početku kao plan za početak, u toku faze ekspanzije,
ili u toku promjene poslovnih ciljeva ili fokusa. Biznis plan se
takođe može koristiti za zapošljavanje. Može se razviti poslovni
plan u cilju da se privuku novi visokokvalitetni menadžeri ili članovi
Odbora Direktora. Ozbiljni, visokokvalifikovani pojedinci žele da
u potpunosti razumiju biznis i ciljeve i planove menadžment
tima prije nego pristanu da se uključe. Solidan biznis plan može
pomoći pri ubjeđivanju da se priključe nastojanjima kompanije.
Biznis plan je također koristan i za samu poslovnu organizaciju.
Može poslužiti kao plan aktivnosti ili kao smjernica za rast i
ekspanziju, na taj način pomažući menadžment timu da ostane
fokusiran na poslovnim ciljevima. Mijenjanjem i razvojem biznisa
mijenjat će se i biznis plan, a planovi iz prošlosti mogu poslužiti
kao zapis o rastu organizacije.
Biznis plan služi za:
• Provjeru poslovne ideje/mogućnosti
• Saglasnosti o poduhvatu
• Pripremu dokumentacije za investitore i preduzeće
• Kao vodič za kasnije poslovanje
• Trening
Iako izvori relevantnih informacija mogu biti različiti u
zavisnosti od vrste biznisa kojim se kompanija bavi, postoje neki
opći izvori informacija i tehnike koje se mogu uskoro početi da
koriste. Neki primjeri su:
• privredni izvještaji
• istraživanje (formalno i neformalno)
• generalni ekonomski podaci
• vodiči poslovnog planiranja i istraživanja na internetu
• životno iskustvo
Nekoliko savjeta za pripremu biznis plana će pomoći da
se počne raditi na projektu, kao i da se razviju realni ciljevi i
očekivanja.
Treba biti spreman na potrošnju puno vremena radeći na biznis
planu. Početno razvijanje plana će zahtjevati značajnu količinu
istraživanja, brainstorminga, i diskusije sa vašim poslovnim
partnerima ili savjetnicima. Prvi nacrti će biti pregledani,
revidirani i onda opet čitani. Ponekad, poslije nekoliko sedmica
ili mjeseci rada može se odlučiti da treba početi ispočetka u cilju
da se odrede i isprave slabosti koje su otkrivene tokom procesa
pripreme poslovnog plana. Nema „zlatnog pravila“ za dužinu
biznis plana. Ne treba previše razmišljati o broju stranica – cilj
poslovnog plana treba biti da sadrži sve potrebne i relevantne
informacije u što je moguće manje stranica. Ako je plan kraći od
10 stranica vjerovatno su neke važne informacije izostavljene,
a ako je veći od 30 stranica, neka poglavlja možda imaju više
detalja nego što je potrebno. Treba postojati spremnost da se
razgovara sa mnogo ljudi i da se mnogo čita tokom istraživanja
za biznis plan. Kada se radi istraživanje, treba postaviti pitanje
“Šta treba znati da bi se ubijedili drugi da je to dobra ideja?”
Biznis plan
• Baziran na viziji i poslovnoj strategiji
• Obuhvata sve poslovne akcije u određenom vremenskom periodu
• Projicira sve poslovne performanse u određenom vremenskom periodu
Postoje softverski programi koji mogu biti korisni, jer nude korak
po korak način pisanja plana, pitanja koja treba uzeti u obzir i
odgovore u toku razvijanja plana. Oni pružaju tabelarne obrasce
kao pomoć u pripremi finansijskog dijela poslovnog plana, kao i
obrasce za prezentaciju koji obezbjeđuju da plan bude uočljiv i
da izgleda profesionalno. Biznis plan treba raditi tako da obuhvati
sljedeće predložene segmente, odnosno faze:
Rezime biznisa i svrha ulaganja
• Svrha i cilj (otkud ideja, razlog za uspjeh, misija, ciljevi na
kratak i dug rok, spisak poslova i akcija koje treba obaviti u ovoj
fazi, pretpostavka o početnoj količini novca, lista najvažnijih
početnih troškova)
• Opis biznisa (naziv i zašto baš taj naziv, potrebno znanje i
iskustvo za taj biznis, ko će sve da radi i potrebna znanja i iskustva,
nacrt organizacione strukture i odgovornosti za te funkcije, koja
znanja i kadrovi nedostaju i kako to popuniti, motiviranost i
lojalnost osoblja, potrebni savjetnici/računovođe, pravnici, pravna
forma trgovine i zašto se za nju odlučilo, ako biznis daje efekte –
koji su to efekti)
• Opis proizvoda usluge (da li se već on može kupiti, ako ne
šta treba uraditi i koliko treba sredstava za to, da li treba pravna
zaštita, patenti i sl., šta taj proizvod razlikuje od drugih, garancija
i servis za proizvod)
Istraživanje tržišta
• Klijenti (geografski prostor tržišta, potrebe, lista klijenata,
segmenti tržišta, dokazi o zadovoljenju potreba, ko su inovatori,
faktori za odluku kupca o kupovini, uzlazna ili silazna linija tržišta,
koliki udio se želi postići)
• Konkurenti (opis konkurencije, njihova veličina, profitabilnost,
metode i mjere, snaga i slabost, koji su kritični faktori konkurencije,
prednost u odnosu na njih)
• Plan istraživanja tržišta (informacije koje postoje o klijentima,
konkurenciji, tržištu, šta se može uraditi u kancelariji, a šta na
terenu, koliko je novca i vremena potrebno za to, ko je odgovoran
za koji dio i kad će se imati ključne informacije o istraživanju)
Konkurentska strategija
• Cijene (navesti troškove marketinga i proizvodnje, izračunati
fiksne i varijabilne troškove za novi proizvod, na osnovu troškova
i očekivanog profita izračunati optimalnu cijenu proizvoda,
sagledati cijenu konkurenata, mogućnost za diferencijaciju cijena
na različitim tržištima)
• Oglašavanje i promocija (sačiniti letak koji glavnim klijentima
objašnjava proizvod ili uslugu, napisati izjavu za štampu, nabrojati
medije, napraviti plan reklamiranja i promocije za cijelu godinu:
šta se očekuje, kolika je korist, koja poruka će se koristiti, koji
mediji, kako će se to kontrolisati, koliko novca će se potrošiti)
• Poslovni prostor i distribucija (potrebni tip i veličina prostora,
lokacija, zašto i koje prednosti su, prostor u našem vlasništvu –
vrijednost, kreditno stanje, mjesečne otplate, prostor iznajmljen,
cijena zakupa, datumi plaćanja, period obnove zakupa, kolika
zakupnina je prihvatljiva, osiguranje, koji se kanali distribucije
koriste i zašto)
ekspert br. 02/07- sv. 1
Nihad AHMIĆ dipl.ing.
Krivaja-Žepče d.d.
Prodaja/funkcionisanje
• Operativni plan (ko će prodavati – mi ili neko drugi, koje
metode prodaje, prodajni materijal-leci/brošure, upravljanje,
praćenje i kontrola prodaje, objasniti proces prodaje, da li se
kupuje poluproizvod ili se proizvodi u sopstvenoj režiji, kakav
pogon i opremu, materijal i usluge koristiti i gdje ih nabaviti, koji
profil zaposlenih i kako ih angažovati, opis posla, plate i dnevnice,
način isplate, zamjena menadžmenta u odsustvu, proučavanje
pravnih problema i problema u vezi sa osiguranjem)
Predviđanja i prognoze
• Prodaja (proučiti detalje o svakoj direktnoj narudžbi, o svim
kupcima i očekivanu prodaju prema njima, uporediti podatke iz
istraživanja tržišta sa prognozom, prognozirati prodaju po obimu
i vrijednosti za grupe proizvoda, to potvrditi sa primjerima iz
sličnih poslova, procijeniti tržište za ovu prognozu)
• Pro-forma bilans (napraviti primjer bilansa na dan početka
prodaje, nabrojati i objasniti pretpostavke u vezi sa finansijskom
prognozom)
• Pro-forma profit i utvrđivanje gubitka (napraviti račun o
profitu i gubicima za 5 godina, zbir ovih računa za ukupan period,
navesti ključne pretpostavke ovoga, lista procentualnih odnosa,
dokument o prilivu gotovine)
• Granica pozitivnog poslovanja (napraviti analizu pozitivne
nule za prvu godinu rada koristeći brojeve iz osnovnog računa
profita i gubitka, procijeniti efekat svake od sljedećih tačaka i
pozitivnu nulu: 10% rast/pad u obimu prodaje, 10% rast/pad u
prodaji jedinice prizvoda, 10% rast/pad u varijabilnim troškovima,
10% rast/pad u fiksnim i u to sve uključiti koliki je obim potreban
u prvoj godini da se dođe do pozitivne nule)
• Potrebna finansijska sredstva (koliko treba novca, ukupno
potrebna količina novca, kako obezbijediti sredstva koja
nedostaju, rasporediti novac po potrebi, procijeniti vrijednost
dionica, osiguranje u vezi sa kreditom i njegova vrijednost)
Kontrola poslovanja
• Kontrola finansija (kakav je sistem knjigovodstva i
računovodstva izabran, ko vodi knjige i pravi račune)
• Prodaja i marketing (kontrola prodajnih aktivnosti)
• Ostale kontrole (šta još kontrolirati i zašto)
Rizik
• Opisati bilo koje potencijalne rizike koji bi se mogli pojaviti
u proizvodnji ili marketingu proizvoda (nedostatak kvalifikovane
radne snage, nedovoljno snadbjevanje osnovnim sirovinama,
nepovoljni propisi o izvozu, vremenske prilike, ozbiljna fluktuacija
cijena, jaka konkurencija, tehničke ili proizvodne poteškoće) i
objasniti moguću zaštitu od rizika.
Biznis plan mehanizam za kontinuirano praćenje svakog
biznisa. Za to treba odvojiti posebno vrijeme, pažnju i angažiranost
kako bi svaki detalj mogao biti definiran, praćen i prema potrebi
korigovan. Mnogi biznis planovi se mogu pronaći na internetu, ali
to ne znači da je ta dostupnost i garant da će prekopirani biznis
plan dovesti do uspjeha biznisa
9
Pravi broj pravih ljudi na pravom mjestu u pravo vrijeme
Upravljanje ljudskim
resursima
U
pravljanje ljudskim resursima, odnosno već prihvaćeno
Human Resource Management (u daljnjem tekstu HRM,
op.a.) polahko, ali sigurno, kuca na vrata kompanija
u Bosni i Hercegovini. Još uvijek je to većinom na nivou
objašnjavanja zašto je to investicija, a ne trošak, ali mnoge
kompanije već su prepoznale te vrijednosti u većem ili manjem
obimu.
Za početak, pozabavimo se pojmom i definicijom HRM-a.
Najpoznatija definicija HRM-a: “sve menadžerske odluke i
aktivnosti koje na bilo koji način reguliraju odnose između
organizacije i zaposlenih”, Beer M. To jeste suština i koncizno
odražava srž HRM-a, egzaktno, ali malo suhoparno.
Ipak, tu se radi o ljudima i upada u oči činjenica da u samom
nazivu postoji riječ resursi koja implicira generalan pristup,
naime, ljudi ne mogu biti tretirani kao finansijska ili materijalna
dobra – ‘resursi’ i mišljenja sam da će se u budućnosti naći
humaniji naziv. Sve to, opet, ukazuje da se osim poslovnog
definiranja, HRM-u mora prići i sa druge, humanističke strane,
a tu se moramo vratiti u prošlost i potražiti korijene HRM-a.
Dakle, idemo na istok. Istočnjačka filozofija je rano prepoznala i
cijenila važnost ljudi u kreiranju uspješnog posla. “Blago vrijeme,
naklona retencija i složnost među ljudima” – u ovoj izreci to
je i sažeto, a znači da su šansa, mjesto i ljudi ključni da bi ste
bili uspješni. Preneseno u poslovni svijet – ljudi su jedan od
krucijalnih faktora u kreiranju uspješne organizacije.
Da biste razvili kompaniju u izuzetno kompetitivnom
okruženju morate da imate ljude koji razmišljaju i rade zajedno
sa vama da bi ste dostigli svoje poslovne ciljeve. Naći i,
posebice, zadržati takve ljude je, teniskim rječnikom: drugi set
loptica i zaista nije nimalo lahko. To je samo jedan od razloga
zbog kojeg menadžer mora HRM-u posvetiti posebnu pažnju,
kao i svim ostalim elementima menadžmenta kompanije
naravno, ali na kraju dana na koga da se kladite: na ljude ili na
strategije?
Vlasnici/menadžeri se često bore da sastave kompetentne,
posvećene timove koji su k tome nabijeni entuzijazmom. HRM
odjeli u mnogim kompanijama su reducirani na zapošljavanje,
razvoj i zadržavanje takve radne snage. A dva su razloga tome:
• Vlasnik ne razumije ili pogrešno razumije ulogu i funkciju
HRM-a;
• Vlasniku nedostaje alat potreban da se identificiraju HRM
problemi i iznađe rješenje.
I pri tome ne vidi da, kako to reče jedan od direktora
IBM-a: “Možete pogriješiti gotovo u svemu i imat ćete šansu
to popraviti, ali ako zabrljate čak i malo u upravljanju ljudima,
gotovi ste. Tu je ili vrhunski rezultat ili ništa”.
10
Dakle, u HRM-u postoji mnogo elemenata koji se
mogu gledati kroz izrazito filozofski aspekt, no vječita HRM
dilema, pitanje: HRM – kontroliranje troškova ili upravljanje
investicijom?, nas uvodi u sasvim novo polje, područje gdje
filozofija prelazi u nauku, a to je ono gdje većina menadžera i
želi da bude. Exactitude...
Nazad na definicije. Kako definirati HRM nauku? Koje
su odlike HRM-a i koje tačke ga povezuju sa kojom vrstom
nauke? HRM sam po sebi zahvata široko područje i zato
zahtjeva konstantno istraživanje koje se zatim usmjerava
na razumijevanje, predviđanje, mijenjanje i razvoj ljudskog
ponašanja i potencijala u socijalnim institucijama, odnosno
organizacijama.
HRM kao nauka ima mnogo karakteristika. Prvo, društvena
je nauka, ima interdisciplinarno područje istraživanja, a obzirom
da se HRM saznanja, modeli i metode primjenjuju u rješavanju
konkretnih problema i poboljšavaju funkcioniranje kompanija
i organizacija, čini ga i primjenjenom naukom. Na kraju, HRM
je i eklektička nauka (grčki: eklego=biram, vidim – deriviranje
i integracija spoznaja nastalih induktivnim i deduktivnim
istraživanjima niza drugih nauka: antropologija, psihologija,
sociologija, filozofija, ekonomija, medicina rada i druge).
HRM je vrlo važan faktor u današnjem poslovnom
okruženju. Ako imate vješte i posvećene uposlenike, ne trebate
se brinuti o tome hoćete li imati visoko kvalitetne proizvode
koje ćete isporučiti vašim klijentima. Dobar HRM plan i strateški
HRM će vam to i olakšati. Planiranje ljudskih potencijala je
proces kojim se organizacijske strategije, poslovni planovi i
ciljevi pretvaraju u procjene potrebne količine i kvalitete ljudi za
njihovo uspješno sprovođenje, postizanje željene organizacijske
uspješnosti i razvoja u budućnosti, a u isto vrijeme strateški
HRM označava sistemsko i promišljeno razvijanje ljudskih
resursa usmjereno na postizanje i razvijanje organizacijskih
sposobnosti i osiguravanje relevantne konkurentske prednosti u
svrhu ostvarivanja strateških ciljeva poslovanja.
Sve to da bi dobili zlatno pravilo HRM-a:
• Pravi broj
• Pravih ljudi
• Na pravom mjestu
• U pravo vrijeme
Nakon upoznavanja sa ovim postulatima HRM-a, u
sljedećim brojevima pisat ću segmetirano o tehničkim detaljima
elemenata HRM-a u kojima ću pokušati dati fokusirani presjek
HRM aktivnosti koje bi se trebale provoditi u organizacijama___
O nama:
Recognita je HRM kompanija čiji su klijenti regionalne
kompanije visokih performansi, kompanije koje spremaju
poslovno širenje i povećanje izvoznog ili poslovnog
potencijala.
Razvili smo pristup upravljanju ljudskim resursima koji
poboljšava vašu konkurentnost na tržištu kroz motiviran
tim izvrsnih karakteristika.
ekspert br. 02/07- sv. 1
 RECOGNITA nudi sljedeće usluge:

• (HRM Audit) analiziranje poslovnih potreba i

praksi u okviru HRM-a te pružanje preporuka;

• (Zapošljavanje) pomoć u procesu traženja,

odabira i zapošljavanja kandidata;

• (Obučavanje) pružanje trening usluga iz

oblasti HRM-a;

• (Consulting) pružanje savjetodavnih usluga iz

oblasti HRM-a.

Recognita doo
Hamdije Čemerlića 2/11
71000 Sarajevo
Tel: +387 33 703 582
Fax: +387 33 703 583
www.recognita.net
Alija PANDUR
alija.pandur@recognita.net

3. Konferencija i sajam
sigurnosti i zaštite
Novembra 8. i 9. 2007. u organizaciji Udruženja
menadžera sigurnosti u Bosni i Hercegovini je
u Business centru Unitic u Sarajevu održana „3.
Konferencija i sajam sigurnosti i zaštite”. Podršku
ovogodišnjoj konferenciji dalo je Ministarstvo
sigurnosti Bosne i Hercegovine, a partneri
projekta su bili Udruženje banaka BiH i Udruženje
privatne zaštite u Bosni i Hercegovini.
Prisutnima su se obratili gospoda: Tarik Sadović –
ministar sigurnosti BiH, Kemal Kozarić – guverner
Centralne banke BiH, Muhidin Alić – ministar
unutrašnjih poslova FBiH, Dragomir Keserović –
predsjednik Komisije za sigurnosnu problematiku
Udruženja banaka BiH, Mirsad Ćatić – Udruženje
privatne zaštite u BiH i Mahir Hodžić, predsjednik
Udruženja menadžera sigurnosti BiH.
Na ovogodišnjem sajmu i konferenciji također
su predstavljene eminentne domaće i inozemne
kompanije koje svoje poslove zasnivaju na
kvalitetnom pružanju usluga i proizvoda iz oblasti
zaštite i sigurnosti.
Cilj ovogodišnje konferencije i sajma je bio da se u
potpunosti podrži kreiranje boljeg imidža, tržišnog
statusa, proizvoda i usluga institucija i kompanija
koje djeluju u sektoru javne i privatne sigurnosti.e.
Na konferenciji se govorilo o sljedećim temama:
- „Uloga i značaj zaštite u savremenom poslovanju”
- „Information Security Management (ISO 27001) „
- „Uvođenje i primjena identifikacijskih sistema u
korporativnoj sigurnosti i praksi”
- „DVC PROJECT - napredne tehnologije za kompleksna
rješenja videonadzora”
- „Položaj i uloga menadžera sigurnosti”
- “Sigurnost sljedeće generacije – objedinjavanje
sigurnosnih sistema”
- “Business Continuity Management - BS 25999 Standard,
svjetska premijera nove verzije standarda”
- “Sintezo FS 20XX System and Danger Management
System”
- “Rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o
agencijama za zaštitu ljudi imovine FBiH i RS, te
mogućnosti donošenja jedinstvenog zakona na nivou
BiH”

ekspert br. 02/07- sv. 1 11

 industrija i menadžment
Kako reagovati na povišenu osjetljivost klijenta na cijene
Poslovanje se može
usavršavati
M
nogi mali dobavljači (mala i srednja
preduzeća) u raznim industrijama (oni
sa jasnom vizijom i strategijom) žele da
se razviju u partnere za sistematsko rješavanje
problema svojih klijenata i teže da se diferenciraju
od drugih konkurenata. Jedan od načina jeste
da npr. grade proizvođački i servisni portfolio.
Međutim, trenutna situacija u većini malih i
srednjih kompanija nije pogodna da bi se one
razvijale u takve partnere. Često zbog nedostatka
strategije, same organizacije kompanije i
nedostatka kvalificiranog kadra. Poslovođama
nedostaje potrebna kompetencija za upravljanje i
rukovođenje projektima i sistematskim poslovima,
a s druge strane vlasnici ne žele da određene stvari
u poslovanju prepuštaju kompetentnim osobama.
U najčešćim slučajevima su vlasnici i direktori i
vode prodaju i... Na taj način oni sebi zagorčavaju
život, noseći previše nepotrebnog tereta, umjesto
da jačaju kadrove unutar svoje kuće.
Klijentu A nedostaju kompetentni inžinjeri.
Klijent B stoji pred iskušenjem skraćivanja
prolaznog vremena. Klijentu C troškovi izmiču
kontroli. Kako su različite firme, tako su najčešće
različita i iskušenja pred kojima stoje. Shodno
tome su različiti i zahtjevi isporučiocima, kako u
pogledu njihovih proizvoda, tako i servisa. Jedno
od pitanja, za koje vrijeme sigurno dolazi, a vlasnici
malih i srednjih preduzeća mogu sebi već sada
postaviti, jeste: „Kako ponuditi našim klijentima,
osim standardnih proizvoda, i kompetentna
rješenja svih mogućih problema?“
Nedostatak analitičkih i
konceptualnih sposobnosti
Jedan od poduzetničkih ciljeva mnogih
proizvođača mogao bi biti njihov razvoj od
jednostavnog dobavljača proizvoda do sistemskog
partnera svojih mušterija. Pojednostavljeno,
preduzeća se ne žele više zadovoljiti samo uslugom
dobavljanja. Aktivna podrška svojih klijenata u
njihovim naporima i radovima, kao recimo, da
preuzmu određene zadatke na sebe, kao što je
ugradnja isporučenih dijelova ili nešto slično.
Naravno, ovo se ne bi radilo bez sopstvene koristi,
već da bi postigli veću i intenzivniju saradnju,
odnosno vezu, sa svojim klijentima, a time i veću
potražnju klijenata za njima, ali i da bi postali
interesantniji i atraktivniji novim klijentima i da bi
lakše preuzeli klijente od drugih firmi koje se bave
sličnim ili istim poslovima kao i oni sami.
To je strategija. U svakodnevnom poslovanju
12
Mesud RAMIĆ
dipl.ing.maš.
mesud.ramic@ekspert.ba
mnogo toga trenutno izgleda drugačije. Često
saradnicima malih i srednjih proizvođača i
industrijskih dobavljača te serviserima nedostaje
potrebna kompetentnost za pregled individualnih
potreba potencijalnih klijenata i samim tim
mogućnost odgovarajućih reakcija, odnosno,
djelovanja. Osim toga, mnogi se prodavači ne
snalaze kada je u pitanju profesionalno upravljanje
i rukovođenje kompleksnim poslovnim projektima.
Ovim se jako često susreću odgovorne osobe malih
i srednjih preduzeća. Realnost je da mnoge naše
male kompanije koje nude industrijske proizvode
i servise nemaju jasnu strategiju i da nisu svjesne
da bi se njhova orjentacija ka proizvodu trebala
polahko mijenjati u orjentaciju ka kupcima. To im
treba još bolje pojasniti i objasniti. Pa i ako postoje
slučajevi sa iskazanom željom da se određene
kompanije fokusiraju na potrebe kupca postavlja
se pitanje da li postojeće snage u poslovanju mogu
iz željene strategije da izvuku potrebne operativne
ciljeve i korake – između ostalog, jer im nedostaju
analitičke i konceptualne sposobnosti. Drugim
riječima, treba im više inžinjera. Kao posljedica Da bi postali
ovoga, rukovodstvo (u najčešćem slučaju jedan rješenje
čovjek) ne može da prenese svojim radnicima problema
ciljeve i koncepte prodaje, širenja i strategije,
niti da im razvije potrebne sposobnosti, što se mušterija,
negativno odražava na izvedbu radnika. Mnogi su isporučioci
ubjeđeni da se njihova prodavačka kompetencija moraju djelovati
ukupno mora povećati, ali ne čine mnogo na tome.
Zato treba kvalificirati svoje radnike kada se radi orjentirano ka
o upravljanju i rukovođenju određenim poslovnim klijentima.
projektima.
Napolje iz negativne spirale cijena
Na osnovu skiciranih deficita, male i srednje
kompanije moraju sebi postavljati pitanja koja
trebaju da budu ključna za budući uspjeh njihovih
preduzeća:
Kako da reagujemo na povišenu osjetljivost
naših klijenata na cijene?
Da li ćemo uspjeti našim klijentima ponuditi
individualna rješenja za potencijalne probleme?
Oba pitanja zavise od sljedećeg i jednostavnog:
Kad preduzeća ne mogu da ponude svojim
klijentima ništa više nego druga konkurentska
preduzeća, recimo zbog individualnih i inovativnih
rješenja problema koja nude konkurentska
preduzeća, onda automatski padaju pod pritisak
cijena. Zašto bi im klijenti plaćale više, kada isti
posao mogu dobiti od drugih i jeftinije? Tokom
vremena nijedan kupac ne može sebi opravdati
ekspert br. 02/07- sv. 1
plaćanje većih cijena. Osim ako postoji samo jedan
dobavljač. A takvih situacija je sve manje, jer je
naše tržište u porastu i svakodnevno se javljaju
neke nove kompanije koje nude isti proizvod za
nižu cijenu.
Pokušavajući da se odupru spirali cijena koja
vuče na dolje, većini preduzeća bi bilo korisno
fokusirati se na jače održavanje veza sa klijentima
i pravljenje ponuda raznih novih servisa. Tako
mogu izjednačiti procentualni gubitak marže
konsekventnijim crpljenjem potencijala sa
stalnim kupcima i sticanjem novih mušterija u
postavljenim ciljnim segmentima, da bi na taj
način povećali realne doprinose. Faktički mali
proizvođači i industrijski isporučioci i nemaju
nekih drugih strategijskih opcija. Dodatno, postoji
mogućnost i sljedećeg. Uzmimo u obzir dobavljače
u automobilskoj industriji. Ako ovi dobavljači žele
da rastu, bez ekspanzije u nova poslovna područja
ili kupovine konkurentskih preduzeća, imaju
samo jednu strategijsku opciju: moraju prodavati
više auto-proizvođačima, kojih nema puno širom
svijeta. Znači, ili moraju povećati isporuku stalnim
klijentima ili moraju svojim konkurentima oduzeti
klijente. Ovo posljednje im po pravilu uspjeva
ako se pokažu kao bolji partner u odnosu na
konkurentsko preduzeće. Sa samom cijenom kao
instrumentom kod novih klijenata i rukovođenjem
dodatnim zahtjevima se ne može baš daleko doći.
Izuzetak su proizvodi i servisi veoma jednostavne
prirode, koji nisu baš relevantni za jačinu preduzeća.
Recimo, preduzeću je sasvim svejedno ko mu
isporučuje vijke samo ako je cijena odgovarajuća.
U sličnoj situaciji kao i isporučioci u automo-
bilskoj industriji nalaze se isporučioci u mnogim
drugim branšama. Uzmimo primjer proizvođača
nekih dijelova (proizvoda) za industriju unutar koje
postoji mali broj potencijalnih kupaca njihovih
proizvoda. Ova situacija će se još više zaoštriti jer
se broj potencijalnih klijenata na mnogim tržištima
smanjuje, često zbog preuzimanja i spajanja
preduzeća, ali i zato što se preduzeća fokusiraju
na glavnu djelatnost i zatvaraju druga poslovna
područja. Ovo ne vrijedi samo za globalna, već i za
nacionalna i regionalna tržišta.
U poslovanju se često razmišlja
previše orjentirano na proizvod
Mnoga preduzeća bi profitirala donoseći
strateške odluke u vezi ovog. A za to treba izgraditi
potrebnu stručnu kompetentnost. Ta osnovna
strateška odluka bi mogla da bude na liniji razvoja
u partnera za rješavanje problema klijenata. Da to
ne bi ostala puka želja iz razloga da ih klijenti i dalje
smatraju samo malim dobavljačem proizvoda, i ne
vjeruju da su dobavljači kompetentni za rješavanje
kompleksnijih zadataka, treba jačati sistem
menadžmenta i treba upošljavati kompetentne
osobe. Poslovne ekipe mnogih isporučioca rade
po sistemu da je preduzeće samo isporučilač robe.
To počinje već kod rukovodstva ( jedan čovjek –
svi poslovi). Pa i ako postoji poneki rukovodilac
koji svojim radnicima propiše ciljeve prometa, on
ne analizira s njima s kim i kako da ih postigne.
Pogotovo ne priča s njima o strategijskim i
ekspert br. 02/07- sv. 1
Stresna situacija: Mnogi poduzetnici su
preopterećeni sistematskim poslovima.
taktičnim postupcima, ako uopće postoje. To
znači: rukovodioci dogovore sa svojim radnicima
najčešće kvantitativne ciljeve poslovanja, ali ne
razviju s njima planove prodaje koji im pokazuju
puteve uspjeha. Često previde da se u projektnom
poslovanju kvartalnim razmišljanjem ne može
daleko doći. Već danas bi se poslovni uspjeh trebao
planirati za dvije, pet, pa čak i deset godina.
Za to je potreban razvoj. Ako ništa drugo,
potrebna je početna odluka da se želi razvijati.
Donoseći poslovnu strategiju može se jasnije
raditi na orjentaciji ka ciljevima preduzeća.
To podrazumjeva pored ostalog i ulaganje u
edukaciju. Jače diferenciranje od ostalih, da bi se
moglo odgovoriti zahtjevima različitih (djelimičnih)
ciljnih grupa. Prevedeno, ovo znači: ne samo
proizvodi nego i poslovne strategije moraju biti
jače orjentirane djelimičnim ciljnim grupama, pa
čak i samim pojedinačnim klijentima.
Zaključak
Kakva je korist preduzeću ako i dalje rade
po “shemi“ da su orjentirani ka proizvodima, a
ne ka klijentima? Odgovor može glasiti: korist
je kratkoročna. Za dugoručnu korist treba novi
koncept. Kompanije, navikle na prodaju orijentiranu
ka proizvodima, ne mogu same da naprave ovaj
preokret. Potrebna im je podrška sa strane, kroz
edukaciju i treninge. Kultura u poslovanju mora biti
još jače orjentirana ka klijentu, i poslovanje mora
biti još jače shvaćeno kao rješavatelj problema. A
za to treba vremena i mnogo edukacije. Cjelokupna
organizacija se mora shvatiti kao neko ko rješava
probleme i onaj ko pruža uslugu, a za to treba imati
lakši pristup specijalistima. Često prodizvođači
sa trenutnim kadrovima ne bi mogli ubjedljivo
predstaviti stručnjacima među mušterijama koje
bi prednosti određeni koncepti i rješenja imali za
njihovo preduzeće. Za takve situacije bi morali
praviti poslovne timove zajedno sa ekspertima (koje
bi izgradili) iz sopstvene organizacije, da bi mogli
uspjeti u projektnom i sistemskom poslovanju. A
za takve timove treba vremena i ulaganja
13
 industrija i menadžment

Strategijski menadžment
Pregled
studije
poslovnih sistema
Hadis BAJRIĆ dipl.ing.maš.
Katedra za industrijski
inžinjering i menadžment
bajric@mef.unsa.ba

I
straživanje pod nazivom “Strategijski menadžment kao uslov
uspješnosti poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini”, finansiran
od strane Međunarodnog foruma Bosna, imao je za cilj istražiti
vezu između strategijskog menadžmenta i performansi poslovnih
sistema u BiH. U tom kontekstu posmatrano, strategijski
menadžment i top-menadžeri kao nosioci procesa strategijskog
menadžmenta su tretirani kao nezavisna varijabla, a organizacijske
performanse su tretirane kao zavisne varijable. Istraživanjem se
željelo pokazati sljedeće:
- Dokazati da je poslovna uspješnost bh firmi u dugom roku
moguća samo ako se primjenjuje osmišljen pristup strategijskom
menadžmentu;
- Analiza performansi poslovnih sistema u BiH (definiranje
koncepta uspješnosti);
- Analiza stepena i načina primjenjivosti koncepta strategijskog
menadžmenta u bh poslovnim sistemima.
Istraživanje je vršeno anketiranjem upitnikom na čitavoj
teritoriji Bosne i Hercegovine. Kao referentna industrijska grana
uzeta je grana drvne industrije. Istraživanje je utemeljeno na
naučnoj osnovi i obavljeno visokosofisticiranim metodologijama
naučnog istraživanja. Iz rezultata se može izvesti mnogo
sugestija i preporuka koje mogu poslužiti kao primjer na koju
vrstu dodatne edukacije i osposobljavanja treba obratiti pažnju
kod menadžera. Već sami rezultati istraživanja imaju edukativni
karakter za menadžere firmi u drvnoj industriji.
Centralna hipoteza cjelokupnog istraživanja jeste da su
uspješni poslovni sistemi u BiH oni poslovni sistemi čiji top-
menadžeri na osmišljen način pristupaju aktivnostima strategijskog
menadžmenta. Upravljajući poslovnim procesima, top-menadžeri
obavljaju širok spektar najrazličitijih poslovnih aktivnosti. Srodni
poslovi se grupiraju u tzv. menadžerske funkcije. Ovo grupiranje
ima prevashodno za cilj razumijevanje posebnih sadržaja
menadžerskih funkcija. Sagledavajući skup poslovnih aktivnosti
koje menadžeri obavljaju u organizacijama, uloga strategijskog
menadžmenta jeste da kroz proces strategijskog promišljanja
osmisli organizacijsku viziju, misiju, te definira poslovnu strategiju
koja će rezultirati ostvarenjem vizije i misije. Kroz ovaj postupak
oblikuje se ono što organizacija želi da bude (vizija i misija), te
načini dolaska u željeno stanje, odnosno poslovna strategija.
Prevođenje vizije i misije u materijalne ciljeve putem slova i
brojeva predstavlja proces (strategijskog) planiranja, gdje se
definira akcioni i performansni plan.
Drvna industrija predstavlja jednu od najvažnijih, ako ne

14 ekspert br. 02/07- sv. 1

 industrija i menadžment

kao uslov uspješnosti

u Bosni i Hercegovini
Edin KADRIĆ dipl.ing.maš.
Katedra za industrijski
inžinjering i menadžment
kadric@mef.unsa.ba

i najvažniju industrijsku granu na kojoj Bosna i Hercegovina

gradi svoj industrijski razvoj i razvoj nove vrijednosti. Mjerenje
perfomansi ove grane je realno s obzirom na veliku aktivnost
ove grane industrije. Ona, također, predstavlja i granu industrije
na kojoj Bosna i Hercegovina realno može graditi komparativnu
prednost u odnosu na zemlje okruženja, ali u budućnosti i u
odnosu na visokorazvijene zemlje Evropske Unije.
Razmotrena je uloga menadžmenta i pokušano razotkriti
razloge za trenutno teško stanje u industriji s ciljem unaprijeđenja
poslovanja. Menadžment je taj koji je odgovoran za efikasno i
efektivno poslovanje firmi. Samim tim, korigiranjem određenih
aspekata u strategijskom promišljanju i osmišljavanju, moguće
je osigurati opstanak firmi, njihov rast, ali i privlačenje stranih
investicija.

Literatura
Pregled literature je vršen s ciljem istraživanja i proučavanja
literature koji će pomoći definiranju i oblikovanju metoda i
modela za provođenje istraživanja pod nazivom “Strategijski
menadžment – uslov uspješnosti poslovnih sistema u Bosni i
Hercegovini”. Pretraživani su i proučavani radovi koji obrađuju
teme vezano za teoretsko definiranje problema i radovi koji
definiraju metode i oblike kako kvalitativnog tako i kvantitativnog
istraživanja. Pregled literature je vršen pretraživanjem EBSCO
baze, korištenjem ključnih pojmova: strategija, menadžment,
organizacija, performanse, analiza i benchmarking. Pretraživanja
su vršena u sljedećem EBSCD bazama:
• Newspaper Source
• Academic Search Premier
• Business Source Premier
• Regional Business News
• MasterFILE Premier
Oblasti u kojima je izvršen pregled literature su ekonomija,
menadžment i organizacija. Rezultat pretrage EBSCO baze je
37 radova 17 navedenih oblasti. Sprovedenim pretraživanjem i
proučavanjem literature nisu pronađeni radovi koji u potpunosti
odgovaraju projektom definiranom problemu (istraživanju).
Međutim, pregled literature, prezentiran u ovom istraživanju,
daje nam ideje za moguće pravce, načine i metode koje se
mogu koristiti u ovom istraživanju, a na osnovu istraživanja
sličnih našem. Dakle, može se slobodno reći da se zaista radi o
originalnom istraživanju koje do sada nije provođeno.

ekspert br. 02/07- sv. 1 15

 industrija i menadžment
Metodologija istraživanja i upitnik
Na osnovu određivanja metodološkog okvira i istraživanja
literature pristupilo se formiranju upitnika za empirijsko
istraživanje. Upitnik je strukturiran tako da se sastoji od više
dijelova relevantnih za prikupljanje statističke građe i podataka.
Po našoj procjeni za popunjavanje upitnika potrebno je 15 do 20
minuta menadžerskog vremena. Opći dio se odnosi na podatke
o anketiranoj firmi. Na samom početku upitnika je napomena da
upitnik ispunjava direktor (top menadžer) firme. U prvom dijelu
općeg dijela su osnovni podaci o firmi (naziv, adresa, telefon i sl.),
kao i datum ispunjavanja upitnika. U drugom dijelu općeg dijela
upitnika sadržani su osnovni finansijski pokazatelji (ukupan prihod
u 2003. godini i profit ili gubitak u 2003. godini, vrijednost aktive),
te broj zaposlenih u firmi. Također u ovom dijelu je potrebno bilo
odgovoriti na pitanja o obliku organizovanja, strukturi vlasništva,
te stepenu prerade drveta i osnovnom proizvodu firme. Za
navedeni dio je bilo potrebno odgovoriti zaokruživanjem broja
ispred jednog od ponuđenih odgovora. Ovaj dio je koncipiran
tako da osnovne relevantne podatke iz kojih je vidljiva opća slika
o anketiranoj firmi, njena veličina, osnovni finansijski pokazatelji i
proizvodni program. Drugi dio upitnika se odnosi na podatke koji
su relevantni za samo istraživanje. Sastoji se od šesnaest pitanja.
Potrebno je bilo zaokružiti samo jedan od ponuđenih odgovora,
to je jasno i bilo naznačeno u upitniku. Pitanja su zatvorenog tipa
i za svako pitanje je ponuđeno pet mogućih odgovora. Odgovori
su dati na principu Likartove linearne skale sa odgovorima
poredanim od jedan do pet.
Prvih osam pitanja su vezani za strateški menadžment.
U ovom dijelu su jasno postavljena pitanja na osnovu kojih je
vidljivo u kojoj mjeri su primjenjeni osnovni principi iz strateškog
menadžmenta i u kojoj mjeri menadžment daje važnost ovom
pitanju. Primjenjen je teorijski relevantan metodološki okvir
baziran na logici designschoola i learning modela. Ponuđena
pitanja su trebala da daju odgovore o razumijevanju i postojanju
vizije i misije firme. Tu su i pitanja o prepoznavanju poslovnih
šansi i praćenju stanja industrije, prepoznavanja sopstvenih snaga
i slabosti, prilika i prijetnji koje se pojavljuju. Davanjem odgovora
o segmentiranju tržišta i prepoznavanju konkurentskih prednosti
je zaokružena grupa pitanja o menadžerskom sagledavanju
stvari i pogledu koje postoji kod istih. U sljedećih osam pitanja
potrebno je bilo dobiti sliku o performansama firme. Stoga se
ovaj dio odnosio na uspješnost poslovanja firme. Metodološki
okvir mjerenja performansi dat je na osnovu Norton Kaplanovog
modela koji daje odgovore na četiri osnovna pitanja kojima se
mjere performanse organizacije:
• kako nas vide klijenti – perspektiva klijenta;
• kako izgledamo vlasnicima (dioničarima) – finansijska
perspektiva;
• možemo li nastaviti da stvaramo i unaprjeđujemo
vrijednost koju nudimo – perspektiva učenja i inovativnosti;
• u čemu moramo biti izvrsni – interna poslovna perspektiva.
Na osnovu nabrojanog u upitniku su se našla pitanja o
prihodima, likvidnosti i odvijanju poslovnih procesa u firmi.
Također, tu su i pitanja o klijentima firme i mjerenju njihovog
zadovoljstva, platama i edukaciji uposlenih.
Ovih šesnaest pitanja su poslužila kao varijable na osnovu
kojih se dobila veza između osmišljenog provođenja strateškog
menadžmenta i shodno tome odraza na uspješnost poslovanja
firme (njenih performansi). Ukrštanjem odgovora dobivenih
ponuđenim pitanjima dovodi se u relaciju zavisnost korištenja
elemenata strategijskog menadžmenta u poslovnim sistemima u
BiH na performanse organizacija u drvoprerađivačkoj industriji.
Određivanje uzoraka i slanje upitnika
Prikupljanje podataka je sprovedeno slanjem upitnika putem
16
pošte, faksom i elektronskom poštom. Za potrebe istraživanja
napravljena je baza podataka sa 683 poslovna subjekta u
drvoprerađivačkoj industriji u Bosni i Hercegovini. Za pripremu
baze podataka korišteni su podaci:
- Federalnog Ministarstva energetike, industrije i rudarstva,
- Ministarstva industrije i tehnologije Republike Srpske,
- izvještaj JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine
registrovanim korisnicima električne energije ove grane,
- registri privrednih komora Bosne i Hercegovine,
- podaci Udruženja BH drvo, Sarajevo,
- baza podataka dioničkog društva za projektovanje i
inžinjering Šumaprojekt Sarajevo,
- podaci dostupni sa interneta.
Na osnovu ove baze podataka određene su karakteristike
uzorka da bi isti bio reprezentativan za provedeno istraživanje.
Na osnovu slijedećih karakteristika izvršen je odabir uzorka
(STRATE):
• Oblik organizovanja (d.d., d.o.o., S.Z.R., i sl.)
Određen je broj firmi po obliku organiziranja koje su uzete za
uzorak za slanje upitnika. Uzorak se sastojao od 51,25% firmi koje
su organizovane kao d.o.o., 21,25% organizovanih kao d.d., 6,25%
organizovanih kao S.Z.R. i za 21,25% uzorka nije bilo podataka o
obliku organizovanja.
• Broj uposlenih
Za 49% firmi iz baze podataka nije bilo podataka o broju
uposlenih. Uzorak je određen na osnovu raspoloživih podataka
i to 27% firmi je imalo do 30 uposlenih, 8% firmi od 30 do 100
uposlenih 7,5% je imalo preko 100 uposlenih. Za ostalih 57,5%
firmi nije bilo podataka o broju uposlenih.
• Stepen prerade (obrade) drveta
Po stepenu obrade uzorak se sastojao od 50% firmi sa
primarnim stepenom obrade i 30% firmi sa finalnim stepenom
obrade. Za ostalih 20% uzorka nisu postojali podaci o stepenu
prerade drveta.
• Struktura vlasništva (privatno, državno ili mješovito)
Uzorak za istraživanje se sastojao od 80% privatnih firmi,
10% firmi u mješovitom vlasništvu i za 10% uzorka nisu postojali
podaci o strukturi vlasništva.
• Geografska rasprostranjenost kapaciteta
Upitnik je upućen na 189 adresa u Federaciji BIH i 118
adresa u Republici Srpskoj. Pri slanju upitnika se vodilo računa
o ravnomjernoj geografskoj rasprostranjenosti svih anketiranih
subjekata (kantoni, istočni i zapadni dio Republike Srpske). Ukupan
broj poslanih upitnika iznosi 307. Broj prikupljenih odgovorenih
upitnika iznosi 104 ili u procentima 33,87%. Uzorak je tako
određen da predstavlja izbalansirani reprezent drvoprerađivačke
industrije u cijeloj Bosni i Hercegovini.
ekspert br. 02/07- sv. 1

Rezultati istraživanja i zaključak
Pitanja u upitniku od broja 1 do broja 8 odnosila su se
na osmišljenu upotrebu koraka strateškog menadžmenta u
oblikovanju poslovne strategije posmatranih preduzeća, dok su se
pitanja od broja 9 do broja 16 odnosila na mjerenje performansi
preduzeća.
Procentualni prikaz odgovora na pojedina pitanja iz upitnika
prikazani su ispod:
1. 45% preduzeća nema viziju preduzeća u narednih pet
godina;
2. samo 5% preduzeća ima pisanu izjavu o misiji;
3. 20% top menadžera nema uvid i ne prati stanje u drvnoj
industriji;
4. 51% preduzeća prepoznaje svoje poslovne šanse koristeći
intuiciju, politiku i površne poslovne analize, dok 51% preduzeća
svoje poslovne šanse prepoznaje isključivo na osnovu temeljitih
poslovnih analiza;
5. 38% preduzeća snage i sposobnosti svoje organizacije
uopće ne procjenjuju ili procjenu vrše na osnovu intuicije ili
osjećaja, dok 62% preduzeća vrše analtičku procjenu snaga i
sposobnosti svoje organizacije;
6. 41% preduzeća slabosti svoje organizacije ne procjenjuju ili
procjenu vrše na osnovu intuicije ili osjećaja, dok 59% preduzeća
vrši analitičku procjenu slabosti svoje organizacije i probleme
otklanjaju uglavnom sa zakašnjenjem;
7. 33% preduzeća svoju konkurentsku prednost grade na način
da su kvalitetniji ili jeftiniji od konkurencije, dok 67% preduzeća
nastoje da zadovoljavaju potrebe i da brinu o kupcu, da budu
inovativni i da stalno nude nešto novo;
8. 22% preduzeća je usmjereno na jedan segment kupaca,
dok je 78% preduzeća usmjereno na veliki broj segmenata;
9. kod 22% preduzeća prihod u posljednje tri godine opadao
je po stopi 5% i više, kod 26% preduzeća je bio na istoj razini, dok
je kod 46% preduzeća rastao po stopi od 5% i više;
+ izdavanje magazina Ekspert
+ prevođenje tehničke dokumentacije
+ organizacija seminara za tehničare
+ izdavaštvo stručne literature
+ investiciono planiranje i projektovanje
Opticon Industry d.o.o. - Hamdije Čemerlića 2/IX - 71000 Sarajevo - tel./ fax. +387 033 703 554
ekspert br. 02/07- sv. 1
10. 77% preduzeća nema dovoljno gotovine za poslovanje,
dok 23% preduzeća uglavnom imaju dovoljno gotovine za
normalno poslovanje;
11. kod 33% preduzeća poslovni proces se odvija sa
problemima i sa čestim ili povremenim zastojima, kod 35%
preduzeća sa problemima ali bez kašnjenja, i kod 32% preduzeća
poslovni proces se uglavnom odvija bez problema i kašnjenja,
mada postoji prostor za unaprjeđenje;
12. 29% preduzeća ima nestabilne dobavljače i u potpunosti
su nezadovoljni, 55% preduzeća ima stabilne dobavljače kojima su
djelimično zadovoljni i kod kojih postoji prostor za unaprjeđenje
saradnje, 16% preduzeća je zadovoljno dobavljačima;
13. 94% preduzeća ima uglavnom zadovoljne kupce;
14. kod 20% preduzeća broj kupaca se znatno smanjuje, kod
17% preduzeća broj kupaca se neznatno smanjuje, dok se kod
63% preduzeća broj kupaca svake godine povećava;
15. kod 18% preduzeća plate zaposlenih u posljednje tri
poslovne godine su opadale po prosječnoj stopi od 5% i više,
kod 55% preduzeća plate zaposlenih su bile na približno istoj
razini, dok su kod 27% preduzeća plate zaposlenih u posljednje
tri poslovne godine rasle po prosječnoj stopi od 5% i više;
16. 36% preduzeća, u prethodne tri poslovne godine, uopće
nisu investirala u edukaciju i obuku zaposlenih, dok je 64%
preduzeća u datom periodu investiralo u edukaciju i obuku
zaposlenih.
Detaljnom analizom odgovora na pitanja od broja 1 do broja
8, samo za preduzeća koja su u upitniku navela da su prehtodnu
poslovnu godinu završili sa ostvarenim profitom, i njihovim
dovođenjem u vezu sa odgovorima na pitanja od broja 9 do broja
16, kroz mjerenje koeficijenata korelacije, može se uočiti da ta
preduzeća koriste korake strateškog menadžmenta za oblikovanje
svoje poslovne strategije, koji rezultiraju i zadovoljavajućim
poslovnim rezultatima preduzeća.
Drugim riječima, kod preduzeća koja u oblikovanju svoje
poslovne strategije koriste korake strateškog menadžmenta
ukupan prihod preduzeća rastao je po stopi većoj od 5%
godišnje, preduzeće je na raspolaganju imalo dovoljno gotovine
za poslovanje, proizvodni procesi su se odvijali onako kako su
i planirani, kupci su zadovoljni proizvodima preduzeća i svake
godine se povećavao broj kupaca, plate zaposlenih su uglavnom
rasle ili u najgorem slučaju ostale na približnoj razini, i ovakava
preduzeća su uglavnom ulagala značajna sredstava u edukaciju
i obuku zaposlenih.
Međutim, ono što je zajedničko i karakteristično, kako za
preduzeća koja su prethodnu poslovnu godinu završila sa
gubitkom tako i ona koja su poslovala sa profitom, jeste činjenica
da su dobavljače naveli kao jedan od svojih najvećih problema i
smetnji u poslovanju
Reference
1. A. Šunje, M. Pašić, E. Karić, E. Kadrić, Strategijski menadžment
kao uslov uspješnosti poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini,
Međunarodni forum Bosna, Sarajevo, 2004.
17
 industrija i menadžment

Uspješan ulazak na tržište Evropske Unije

Ciljana podrška izvozu

Centar za promociju uvoza iz zemalja u razvoju – CBI (Centre for the Promotion of Imports from developing
countries) – se bavi onim što njegov naziv sugeriše: pomaže preduzetnike iz zemalja u razvoju u prodaji na
evropskom tržištu. Za ovu svrhu je razvio širok izbor programa podrške mnogim industrijskim oblastima. CBI
takođe podržava lokalne organizacije za podršku poslova, recimo, asistirajući im u obukama i istraživanju
tržišta. CBI-ov rad finansira holandska vlada, što znači da su troškovi učešća ograničeni. Njegovo dugogodišnje
iskustvo i intenzivna međunarodna mreža čine CBI jednim od najvažnijih ekspertnih centara za promociju
izvoza iz zemalja u razvoju. Centar je formiran 1971. godine i i ustvari je agencija pri holandskom Ministarstvu
inostranih poslova.

Z
a međunarodne preduzetnike je Evropa potencijalno jedno
od najprofitabilnijih tržišta u svijetu. Istovremeno je vrlo
kompleksno, dinamično i konkurencijsko tržište. Njegove
strukture se konstantno mijenjaju i motivi kupaca su danas
drugačiji nego prije pet godina. Izvoznici se stalno susreću sa
novim pravilima i tržišnim standardima, pogotovo u odnosu na
sigurnost, kvalitet, pakovanje i okolinu. Izvoznici koji žele pristup
na EU tržište moraju se pripremiti oprezno i temeljito. Ali vrijeme
je zrelo za izvoznike. Povećani troškovi proizvodnje prisiljavaju
mnoge evropske firme da nabavljaju van EU i uvoz je doživio
veliki porast u proteklim godinama. Ovo znači da postoje dobre
prilike za težnje izvoznika. Jedino pitanje koje se postavlja jeste:
kako ih pretvoriti u profitabilne poslove? Da bi vam pomogli
da izvozite na evropsko tržište ili da poboljšate vašu poziciju u
izvozu, CBI je razvio veoma praktičan program obuke o izvozu
tehničkih proizvoda. Program provode nezavisni savjetnici
čije intenzivno znanje i umrežavanje širom Evrope garantuje
visoki kvalitet, specijalizovani i ažurirani sadržaj. Kao isprobani
učesnik, vi dobijate individualnu podršku u vidu jednostranog
savjetovanja, planova obuka, tržišnih informacija, učešća
na sajmovima i business-to-business aktivnosti. U zavisnosti
od specifičnih potreba i vaša firma može dobiti podršku u
polju poboljšanja proizvoda i proizvodnje, kontrole kvaliteta,
izvoznom marketingu i ulazu na tržište. Na drugoj strani
pregovaračke table, ovaj program je opremljen da pomogne EU
kupcima da steknu nove izvore nabavki u zemljama u razvoju.
Cilj programa obuke o izvozu tehničkih proizvoda
Tehnički proizvodi (komponente):
• pogoni i prijenosi (pogoni, prijenosi, zupčanici, ležajevi);
• oprema i sistemi za upotrebu;
• hidraulika;
• pneumatika;
• mašinska obrada.
Snažan program za razvoj
Novi program obuke o izvozu tehničkih proizvoda je
zamišljen za ambiciozne proizvođače i izvoznike u oblasti
tehnike, koji su željni da izvoze svoj rad u EU. Program je
pristupačan za preduzeća koja zadovoljavaju sljedeće kriterije:
• do 200 zaposlenih;
• saglasnost ili voljnost da se zadovolje zahtjevi EU tržišta;
• internacionalno akreditovan ISO certifikat;
• konkurencijske cijene i dovoljan kapacitet proizvodnje;
• voljnost i mogućnost investiranja u prilagođavanje, recimo,
asortimana proizvoda i procesa proizvodnje, ako i kako to EU
tržište zahtjeva.
Za više informacija o ovim kriterijima možete pročitati
na internet stranici: www.cbi.eu (à exporters à export
development à view the criteria).
Jednostavna procedura
Svaki CBI-ov program obuke o izvozu je jednostavan za
slijediti. Ovi programi uključuju određene standardne sadržaje,
ali su također fleksibilni i krojivi prema individualnim potrebama
učesnika.
Različite etape
Program za tehničke proizvode sastoji se od sljedećih etapa:
• Etapa 1. Predselekcija
Bazirano na ulaznom aplikacijskom obrascu, CBI savjetnici
prave predselekciju preduzeća koja zadovoljavaju kriterije za
pristup i koji su podobni za učestvovanje. U obzir se uzimaju
faktori kao što su iskustvo u izvozu, razvoj proizvoda, sistem
osiguranja kvaliteta, kapacitet, proizvodi, resursi za proizvodnju i
marketinški know-how (znati kako).
• Etapa 2. Tehnička podrška
Kad vam je preduzeće jednom selektovano, CBI savjetnik vas
posjećuje da bi napravio takozvani pregled izvoza i da bi razvio
ključne faktore, kao što su vaši resursi proizvodnje i kapacitet,
organizacija proizvodnje i izvoza, cijene, pakovanja, marketing,
menadžment, proizvodi, internacionalna natjecanja, certifikati,
okoliš, sigurnost, kvalitet i pravila zdravstva potrošača, kao
i uslovi rada. Sljedeći ova istraživanja radi se SWOT1 analiza.
Savjetnik istovremeno nudi tehničku podršku i savjete u poljima
koja se razvijaju.
Savjetnikova posjeta, koja standardno traje dva do tri dana,
rezultira u akcionom planu kojim se opisuju problemi, mjere
koje se zahtjevaju i rokovi. Dok vi implementirate ovaj plan,
CBI prikazuje dugoročnu asistenciju i obuku. U ovoj etapi se
sužava selekcija potencijalnih učesnika: na osnovu savjetnikovih
pronalazaka, CBI definitivno određuje da li – i ako, kojom
brzinom – vaša kompanija treba da prođe kroz program.
Preduzeća koja prođu ovu etapu savjetnik posjeti i po drugi put.
• Etapa 3. Obuka o marketingu izvoza
U trećoj etapi, učesnici su pozvani da prisustvuju
takozvanom
EXPRO seminaru u Roterdamu, Nizozemska. Seminar se
sastoji od predavanja, diskusija, studije slučajeva i praktičnih
zaduženja u polju marketinga izvoza, menadžmenta i specifičnih
tema za oblasti. U toku seminara učesnici također mogu
posjetiti evropski tržišni sajam i vodećeg kupca, a mogu imati i

18 ekspert br. 02/07- sv. 1

 Između karijere i privatnog života
individualno savjetovanje. Prije seminara, CBI koristi internet za pripremne lekcije
elektronskog učenja. Mnogi ljudi se žale da posao utiče na njihov
• Etapa 4. Pristup tržištu odnos s partnerom. Oni zbog količine posla
Podržani od strane CBI, bit ćete ohrabreni da prisustvujete velikim sajmovima i vremena koje provedu na poslu imaju sve
kao što su Motek, Hanoverski sajam industrije, Ahema ili slično. Ovdje imate manje vremena za svog partnera.
priliku ne samo da sklapate lična poznanstva, već i da steknete dublje iskustvo Zbog ovakvih sve učestalijih pojava, časopis
iz prve ruke o tržištu. Da bi vam pomogli da izvučete najveću korist, CBI vas Management Team je napravio jedno
opskrbljuje: istraživanje. Rezultati:
• publicitetom i pozivima preko pošte ili telemarketinga; • 67,6% ispitanika osjeća negativan uticaj
• štandom od 9 do 12 m2; posla na svoju vezu.
• obukom prvenstveno o posljednjim razvojima tržišta; • Skoro 39% se barem jednom bojalo da
• savjetima o najboljem pristupu tržištu; će se veza prekinuti ako svoj posao ne
• profesionalnom pomoći u pripremanju vaše prezentacije; organizuju drugačije.
• savjetovanjem u toku izlaganja. • Više od 77% ima velikih teškoća pri
U principu, učesnici mogu biti tri puta pozvani da prisustvuju ovakvim kombinovanju posla i privatnog života.
sajmovima. Kroz Etapu 4, vaše preduzeće je aktivno uključeno u druge be-to-be • 64% se zbog toga svađa s partnerom.
aktivnosti koje provodi CBI. Evo i još lošijih vijesti. 35,8% ispitanika je već
• Etapa 5. Jačanje jednom moralo birati između veze i karijere.
U toku godine CBI vam pomaže da nakon svakog učešća učvrstite i proširite Ne baš lagan izbor, jer 40% ispitanika smatra
vaše poslovne veze. karijeru i vezu jednako važnima. Od onih
iz grupe koja je već jednom morala birati,
Troškovi učestvovanja 39,2% je izabralo karijeru. Iznenađujuća je
razlika između muškaraca i žena: žene prije
CBI je organizacija za razvoj koja radi u ne-komercijalnom tržištu i ne zahtjeva biraju karijeru (60,9%), dok muškarci prije
od učesnika da u njihovim programima pokrivaju sve troškove. Učesnici u biraju vezu (63,8%).
programu obuke o izvozu plaćaju učesničku proviziju od 1000 eura. Provizija Ovi podaci se prilično poklapaju sa
se prikuplja čim CBI odredi da je preduzeće prikladno za upis. Ovo znači da statističkim podacima koji su poznati kod
je postignut dogovor između CBI i preduzeća o mjerama koje treba da budu razvoda. Iz ovih podataka se vidi da 60 do
preduzete, pomoći koju će CBI pružiti kroz program i očekivanim rezultatima. 70% razvoda potražuju žene.
Obično je ovaj dogovor formulisan nakon što je CBI-ov savjetnik ispunio Zašto su žene spremnije na bacanje peškira
takozvanu misiju tehničke pomoći u preduzeću (u toku etape 2.). Osim ove u ring? Zato što muškarci kod razvoda imaju
“upisne provizije” preduzeća ne moraju da plate usluge CBI-a. Međunarodni više za izgubiti, tvrde iz Management Teama.
troškovi puta nastali kod učesnika koji prisustvuju obukama u Evropi mogu biti Većina muškaraca se još uvijek ne brine o
parcijalno nadoknađeni. Ako CBI aranžira prevoz, smještaj i hranu, onda učesnici sebi, bez obzira na činjenicu da žena radi van
nisu nikako opterećeni. Ovaj dogovor vrijedi i ako CBI provodi aktivnosti i obuke u kuće. Veza koja loše funkcioniše zbog toga
vašem regionu. Regularne troškove koje napravi CBI u toku programa također ne za muškarca ne mora biti razlog za prekid.
snose učesnici. Druge troškove koji ovdje nisu pomenuti moraju snositi učesnici. On još uvijek ima ono što traži: komfor.
Izlagači na sajmu koji po prvi put izlažu u sklopu CBI-ovog programa imaju Posljedica toga je da se žene prije pitaju “šta
potpuno opremljen, besplatan štand u CBI paviljonu. Izlagači koji po drugi put ja imam od ove veze“, nego muškarci.e.
izlažu u sklopu CBI-ovog programa plaćaju prostor koji koriste, dok oni koji po
treći put izlažu u sklopu CBI programa plaćaju i dodatnih 75 eura po kvadratnom M.D. Vdab.be
metru prostora koji koriste za troškove nastale usljed rasta i izgrađivanja.
Prekinuti ovisnost o fosilnim
Reference gorivima
CBI provodi mnogobrojne uspješne programe obuka o izvozu dugi niz godina Guardian se pita da li je rekordno visoka
u raznim oblastima, kao što su elektro-komponente, cjevovodi, odvodi i dovodi, cijena nafte prilika da svijet prekine svoju
mobilna oprema, dijelovi motora i medicinska sredstva. ovisnost o fosilnim gorivima. Pravi problem
Više informacija o CBI, programu obuke o izvozu tehničkih proizvoda ili sa cijenom nafte nije to što je previsoka, već
prijavnom obrascu možete naći na ranije pomenutoj web adresi www.cbi.eu, gdje što je još preniska, konstatira Guardian...
možete provjeriti da li je država kvalificirana za ulaz u program.e. Svijet mora da koristi manje fosilnih goriva
i jedan od načina da se ta promjena
Poštanska adresa: podstakne je da se cijena nafte dramatično
PO Box 30009 poveća.
3001 DA Rotterdam Ukoliko do toga dođe, potrudićemo se da
The Netherlands pronađemo i investiramo u alternativne
Telefon: + 31 10 20 13 423 / 34 izvore energije: solarnu, nuklearnu, energiju
Telefax: + 31 10 41 14 081 vjetra...
e-mail: cdieleman@cbi.eu / cbi@cbi.eu Bilo bi smiješno i pomisliti da bi do toga
www.cbi.eu moglo da dođe preko noći, obnovljivi vidovi
energije zadovoljavaju tek 0,5 posto svjetskih
Adresa kancelarija: potreba i fosilna goriva će biti dominantna
Beurs WTC 5th floor još vrlo dugo.
Beursplein 37, 3011 AA Rotterdam S druge strane, najozbiljnije ovisnike o
The Netherlands drogama ponekad je potrebno staviti na
drastičnu terapiju.
Možda je vrijeme da razmislimo i o tome,
zaključuje Guardian.e.

ekspert br. 02/07- sv. 1 19

 savremene tehnologije
Dizajn i konstrukcija novih
proizvoda i project management
Definicija i osnovni principi project
management-a
P
rojekt menadžment (project management) je, uprkos
činjenici o starosti projekta kao pojma, relativno mlada
grana koja je svoje priznanje i uspon počela doživljavati
početkom 50-tih godina prošlog vijeka prvo u industriji,
inžinjeringu i konstriukciji.
U osnovi, projekt menadžment predstavlja upravljanje
i organizovanje resursa i troškova na takav način da bi
se projekat završio u zadatim vremenskim, kvalitativnim,
opisanim i finansijskim okvirima. Ova definicija je u manje ili
više različitih oblika sveprisutna u literaturi vezanoj za projekt
menadžment.
Međutim, ova definicija posmatra projekat kao finansijski
zabetoniranu konstrukciju sa stanovišta troškova i dobiti.
U praksi ovo nikako nije slučaj i projekt menadžer u svakoj
kompaniji ima zadatak da ne samo umanji troškove projekta,
kao obavezu, već i uveća dobit projekta prebacujući tako “vruć
krompir” u ruke klijenta, agresivno nastupajući prema svakom
pokušaju promjene ugovora ili opisa oblasti djelovanja
ugovora projekta i svih njegovih klauzula.
Svaki projekat ima svoj cash-flow. Projekat se može
zamisliti kao privremeno preduzeće osnovano unutar
postojeće strukture kompanije i kao takav finansijski ne samo
da mora da bude održiv, već i profitabilan.
S druge strane, dizajn i konstrukcija, te R&D modernih
kompanija imaju sve manje dodira sa klijentima jer projekt
menadžer je taj koji pregovara sa klijentom o svim aspektima
ugovora i njegovog provođenja. Kakav je onda značaj
konstrukcionih i dizajnerskih odjeljenja u kompaniji pri
ispunjenju ugovora i njegovoj naplati?
Ugovori i uslovi u globalnim projektima
Sve više ugovora pri projektima u svijetu nosi klauzule
pri kojima se naplata i do 10% ugovora uslovljava predajom
dokumentacije projekta u formatu i sa informacijama koje je
postavio klijent.
To stvara ogroman pritisak na konstrukciona odjeljenja.
Javljaju se dva velika i osnovna problema koja su sve više
izražena što je projekat veći:
konstrukciona odjeljenja moraju da izlaze iz standardiziranih
formata i oznaka i prilagođavaju se klijentima čiji standardi su
uveliko različiti;
stalne izmjene dokumentacije u toku projekta, kroz nove
revizije i dodatke na dokumentaciji stvaraju dodatni pritisak
na ova odjeljenja, koja nastoje da što prije završe sa jednim
projektom da bi se posvetili drugom. Stalno vraćanje na
stari projekat uz tačku 1. stvara ogroman prostor za greške i
gubitke informacija unutar dokumentacije.
Ova problematika otvara pitanje spremnosti odjeljenja
da se suoče sa aktivnim i dinamičnim projektima u svakoj
kompaniji. Samo odjeljenje projekt menadžmenta se obično
nalazi unutar komercijalnog odjeljenja radi bolje komunikacije
sa aspekta ugovora i ponude. U određenim slučajevima riječ je
o odvojenom odjeljenju koje prati projekat sa svoje izdvojene
pozicije i koordinira odjeljenje prema projektu. Naravno,
uloga ovog odjeljenja je kao i prema definiciji da vrlo pažljivo
20
Malik ŠIŠIĆ dipl.ing.maš.
prati ugovor i iskoristi svaku priliku u cilju
uvećanja dobiti istog.
Dakle, u cilju rješavanja gore
navedenih problema neophodno je da
projekt menadžer ima stalnu komunikaciju
i koordinaciju sa konstrukcionim
odjeljenjima. Ovaj vid pristupa
problemu vodi do prirodnog razvoja
rješenja problema: organiziranje malih
specijalističkih odjeljenja konstrukcije
unutar odjeljenja projekt menadžmenta
koja bi preuzela dokumentaciju od konstrukcionih i dizajnerskih
odjeljenja i vodila računa da se ona drži standarda i formata klijenta
kao i o tempu revizija svakog crteža. Ovaj pristup bi doveo do
specijalističkog načina rješenja problema. Ovakva odjeljenja bi bila
sačinjena samo od po jednog stručnjaka iz oblasti djelovanja koji
bi se isključivo bavili revizijama i malim izmjenama, a konstrukcije
cijelog projekta bi i dalje ležale na inžinjering odjeljenju kompanije.
Drugi korak ide još dalje pa bi ovakvo još manje (ili nazovimo
ga mikro-odjeljenje) bilo organizirano za samo jedan ili nekoliko
geografski susjednih projekata. Ova mikro-odjeljenja bi bila još manja
i bavila bi se istim poslom kao i prethodna, ali s razlikom da bi ona
bila opravdana samo kod vrlo velikih klijenata sa vrlo komplikovanim
procedurama dokumentiranja i online projekt-centrima koji zahtjevaju
vrlo komplikovane matrice unošenja podataka.
Treće olakšanje je organizovanje istih tih projekt-centara za svoje
dobavljače, i pritisak na njih da odmah u samom početku oni budu
ti koji bi poštovali dokumentacione principe i formate kompanijinih
klijenata, te na taj način praktično rade posao odjeljenja. Ovaj način
je također ograničen sa više uslova o kojima treba voditi računa.
Naravno, pri ovim uslovima treba imati u vidu i vremensku
dimenziju, jer za obezbjeđenje cash-flow-a cijelog projekta izuzetno
je bitno da tih uslovljenih 10% sredstava stignu na račun projekta
što prije.
Mogući pravci razvoja rješenja
Jedan od sigurnih pravaca rješavanja ove problematike bit će
uvođenje novih dostignuća u postojećim konstruktorskim softverima.
Generiranje crteža i dokumentacije u multi-formatnim primjercima,
koji bi automatski uzimali oblike oba formata, bi uveliko olakšala
dokumentiranje i standardiziranje crteža.
Ovaj pristup bi stvorio hibridnu bazu dokumenata pogodnu i
za klijenta i za projektni biro, paralelno i sa minimalnim gubljenjem
vremena
ekspert br. 02/07- sv. 1
 savremene tehnologije
Nastavak intervjua sa 8. strane...
Bez svježeg kapitala, nema novog
tehnološkog razvoja
Ekspert: Obzirom da je MFBL nedavno instalirao
robota za zavarivanje, kakve su mu mogućnosti i svrha,
odnosno kakve pogodnosti će dobiti MF, a kakve studenti
i privreda?
Naš fakultet je, zbog poznate ekonomske situacije, došao
u jednu novu poziciju. Ne mislim samo naš, već vjerovatno i
svi drugi fakulteti, pogotovo fakulteti tehničkih struka.
Svi fakulteti tehničkih struka, u ranijem ekonomskom
sistemu, su bili vezani za neke od velikih industrijskih
sistema.
Znam da je Mašinski fakultet u Sarajevu bio vezan za
Energoinvest, za UNIS, mi smo ovdje u Banjaluci bili vezani za
Čajevec, za Jelšingrad, i sav taj praktični dio nastave i obuke
studenata smo mogli da provodimo u takvim sistemima.
Ti su sistemi imali šta da pokažu studentima, imali su
razvojene centre, imali su savremene tehnologije. I na taj
način smo mogli da osposobimo kompetentnog inžinjera.
Danas je sasvim druga situacija, ti sistemi ne postoje, a ta
mala i srednja preduzeća, koja su u razvoju ne posjeduju te
tehnologije, nego imaju tehnologije koje su na nivou potrebe
da se proizvede neki proizvod.
U današnjem privrednom sistemu nemamo razvojnih
institucija, razvojnih centara, razvojnih biroa. Tako da su
tehnički fakulteti, uključujući i naš fakultet, primorani da
nabavljaju opremu, koja će biti savremenija od one koja će biti
u privredi i koja će služiti u obuci studenata, a i implementaciji
ekspert br. 02/07- sv. 1
novih tehnologija u preduzećima.
Robot je namijenjen najviše za obuku. Prije svega, za
obuku studenata, ali i instruktažu i predstavljanje novih
tehnologija predstavnicima privrede, ljudima kojima bi takvi
ili slični roboti mogli da poprave produktivnost u njihovim
proizvodnim procesima. Na taj način tu ekipu koja radi u tim
oblastima možemo da iskoristimo kao konsultantsku ekipu za
razvoj takvih automatizovanih procesa u našim proizvodnim
uslovima, te da razvijamo jaču saradnju sa malim i srednjim
preduzećima koja rade na ovim prostorima.
Ekspert: U čemu/gdje vidite priliku za MFBL, sa svim
njegovim smjerovima, nastavnim kadrovima, i sl. i koje su
mu prednosti u odnosu na druge MF u BiH?
Mašinski fakultet u Banjaluci, evo sad je u poziciji da ima
šansu, jer to je, ista situacija i sa drugim Mašinskim fakultetima
u BiH, svaki je naslonjen na lokalnu privredu, na kadrove
koji su u toj regiji prisutni, mislim na potencijalne studente,
srednjoškolce koji imaju ambiciju da upišu Mašinski fakultet. I
jedan generalni problem u BiH, a i u drugim zemljama bivšeg
jugoslovenskog korpusa je da nakon raspada privrede, nakon
nestanka poslova vezanih za proizvodnju, nestala je potreba i
za mašinskim inžinjerima. Ali evo već sada se osjeća potreba
u privredi za mašinskim inžinjerima.
Ja bih rekao, ne eksplicitno za mašinskim inžinjerima,
nego za inžinjerskim strukama, za inžinjerskim profilima. I mi
osjećamo tu potrebu, jer ne prođe ni tri-četiri dana da neko
21
ne zove dekana ili profesore, pita imate li nekog mašinskog inžinjera,
mi bismo ga zaposlili. Mi imamo već studente završnih godina, koji
već počinju da rade u preduzećima, prije nego što su i završili. Znači,
evidentno je da potreba postoji, i to je šansa mašinskog fakulteta.
Međutim, mislim da je suština u privredi, razvojem privrede javlja
se potreba i za razvojem ovih kadrova. Mi smo se na Mašinskom
fakultetu, znajući za taj momenat, pripremili dosta dobro za tu novu
situaciju i mi smo napravili pet novih studijskih programa, kako se to
sad zove po bolonjskim terminima.
Prve dvije godine su praktično iste, a već u trećoj, mogu da se
usmjeravaju u studijski program proizvodnog mašinstva, zatim,
studijski program energetskog i saobraćajnog mašinstva, studijski
program industrijskog inžinjerstva i menadžmenta, studijski program
mehatronike i studijski program zaštite na radu.
To su u osnovi inžinjeri, koji su u trećoj godini usmjereni ka tim
specijalnostima i nakon tri godine oni dobivaju diplomu bachelora, sa
kojom mogu da idu u praktično rješavanje u privredi.
Nakon toga, ukoliko žele mogu da nastave na drugom stepenu
obrazovanja, s ciljem sticanja diplome Mastera.
I sa ovim informacijama smo išli u sve srednje škole, u svim
regijama, gdje žive naši potencijalni studenti koji su blizu Banjaluke,
uključujući područje Bihaća, Jajca, Doboja. Tako da smo za ovu godinu,
s takvim marketinškim aktivnostima, ostvarili dobar rezultat. Upisali
smo 110 novih studenata u prvu godinu, i to učenika sa odličnim i
vrlo dobrim uspjesima.
Ekspert: Šta bi država trebala da uradi po tom pitanju a šta
privredni subjekti, jer deficit inžinjerskog kadra je sve izvjesniji?
Naša država je prepustila tržišnu privredu, i to je ono što je ona
uradila. Ali je to uradila na jedan pogrešan način, a to možemo
svakodnevno vidjeti iz sredstava za informisanje, jednostavnim
promoviranjem slobodnog tržišta BiH, ipak smo došli u situaciju da
nam strane kompanije prodaju svoj proizvod na našem tržištu. A naše
kompanije nisu, još uvijek, osposobljenje da konkurišu tim stranim
kompanijama.
Tako da bi tu mogla da bude uloga države, da određenom
regulativom postavi domaće proizvođače u povoljniji položaj, da
22
oni mogu da rade i da se razvijaju. To je onda prostor i za
inžinjere, a i za ostale struke koje će u tim kompanijama raditi,
na jedan savremen i stručan način. To je ono što je ključno,
kada je u pitanju država.
Drugo, što se tiče privrede i kompanija, mislim da sam već
to rekao, da treba napustiti poslovnu praksu; “ja imam svog
kolegu”, “svog prijatelja”, pa ću preko njega napraviti biznis.
Treba pustiti mladim ljudima da se na stručan način uključe u
proces i da vode te procese.
Ekspert: I na kraju ovog razgovora, zamolili bismo Vas
za komentar o tehnološkom stanju domaće indusustrije, i
nivou opremljenosti. Kakvi su, po Vašem mišljenju, izgledi
da u neko skorije vrijeme dođe do značajnijeg napretka
ovog segmenta, i u kontekstu toga, u kom pravcu se kreće
naučno-istraživački rad na MFBL?
Kada je u pitanju tehnološki razvoj, pogotovo u privredi,
on zahtjeva investicije. I mislim, da je tu također uloga
države, odnosno, onih zakonskih regulativa koje su vezane
za privatizaciju i za privlačenje stranog kapitala. Bez svježeg
kapitala, nema novog tehnološkog razvoja. Mislim, da mi
tu nemamo dovoljno sredstava, nemamo dovoljno para. A
postoje interesi stranih investitora da ulažu u naš prostor, i
mislim, da bez takvih koncepata, da se stranim investicijama
dozvoli slobodan ulazak, neće biti brzog razvoja. Prema tome
u toj politici i strategiji privatizacije, postoje bolji koncepti
nego što su kod nas, i da je to pretpostavka tehnološkog
razvoja. Što se tiče naučnog razvoja, tu imamo jezgro koje
na Univerzitetu čine naši kadrovi. Mislim da znam stanje na
Mašinskom fakultetu, poznajem stanje na Univerzitetu u
Banja Luci, ali mi je poznato stanje i na drugim Univerzitetima
i mislim da imamo kompetentne kadrove za naučni razvoj.
Pogotovo mlađi kadrovi koji su sad stali na noge, ljudi od 30
do 40 godina, profesori na Univerzitetima, oni su sposobni
i kompetentni, mnogi od njih su prošli strane Univerzitete i
strane kompanije, njima treba pustiti da rade na razvoju
ekspert br. 02/07- sv. 1
Produktivnost i kako je
povećati
D
a bi izra-
da radnog
komada bila eko-
nomski opravdana, troškovi
izrade moraju biti manji od cijene
koštanja mašinskog dijela. Troškovi
izrade zavise od različitih faktora i uslova,
na koje možemo manje ili više utjecati.
Generalno gledajući, rast troškova na tržištu
uzrokuje i rast cijena gotovih proizvoda. Međutim, da
bi ostvarili konkurentsku prednost na tržištu, rast cijena ne
prati rast troškova, tj. cijene sporije rastu od troškova. Tu se
javlja problem za proizvođače koji na svaki način moraju srezati
troškove izrade, a da pritom ne izgube na zahtjevanom kvalitetu
izrade. Troškove izrade možemo podijeliti na fiksne troškove
(troškovi koji se ostvaruju čak i ako nema proizvodnje: plate
radnicima, troškovi energenata, administracije i sl.) i varijabilne
troškove (troškovi koji zavise od komponenti koje se proizvode:
troškovi sirovog materijala, troškovi alata, potrošnog materijala
i sl.). Fiksni troškovi čine oko 80% ukupnih troškova i na njih
gotovo nikako ne možemo utjecati. Jedini način smanjenja
troškova izrade ostaje redukcija varijabilnih troškova. Međutim,
i tu postoje određena ograničenja. Uštedama u cijeni koštanja
alata od 30% ili pak u produženom trajanju vijeka alata do 50%
troškovi se mogu smanjiti za 1 do 3%. Jedan od načina smanjenja
troškova je povećanje produktivnosti. Pojam produktivnosti
se može definisati na više načina i jako je teško naći definiciju
koja bi zadovoljila kompletan opis pojma. Generalno rečeno,
produktivnost predstavlja odnos izlazne i ulazne vrijednosti.
Posmatarano u procesu proizvodnje, povećanje produktivnosti
u procesu izrade bilo bi povećanje broja gotovih komada u
jedinici vremena. To se može ostvariti na više načina, u zavisnosti
od vrste proizvodnje. U proizvodnji vrijeme mašine možemo
podijeliti na dva dijela: vrijeme kada mašina nije u funkciji zbog
praznika, vikenda, rada u smjenama i sl. i vrijeme proizvodnje.
Vrijeme proizvodnje opet možemo podijeliti na: vrijeme izrade
radnog komada (alat u zahvatu sa radnim komadom), vrijeme
zamjene alata, vrijeme zamjene radnog komada, umjeravanje i
namještanje alata, kvarovi i zastoji. Na neka od ovih vremena ne
možemo utjecati (vrijeme zastoja i kvarova npr.), dok pravilnim
izborom tehnologije i alata možemo izvršiti značajne uštede u
vremenu, što dovodi do povećanja produktivnosti i generalno
gledano do smanjenja troškova izrade.
Pri mašinskoj obradi veća produktivnost znaći i veća količina
strugotine u jedinici vremena. Pri obradi struganjem količina
strugotine (Q) se može izračunati kao umnožak parametara
obrade: dubine rezanja (ap), posmaka (fz) i brzine rezanja (vc),
dok kod glodanja količina strugotine se računa kao umnožak
dubine rezanja (ap), širine zahvata glodala sa radnim komadom
(ae) i brzine posmaka stola (vf ). Povećanjem parametara obrade
povećavamo količinu uklonjene strugotine, ali parametre obrade
ne možemo neograničeno povećavati. Svako povećanje nekog od
parametara utječe na proces obrade na različit način. Povećavanje
ekspert br. 02/07- sv. 1
Adnan SELMANOVIĆ dipl.ing.maš.
dubine
rezanja je
ograničeno
geometrijom i
dimenzijama rezne
pločice, kao i snagom
stroja. Veća dubina rezanja
neće bitno utjecati na trajnost alata,
ali iziskuje veću snagu radne mašine,
kao i bolje stezanje radnog komada. U
protivnom može doći do vibracija koje utiču
na stabilnost kompletnog procesa obrade, kvalitet
obrađene površine, dimenzije izrade, a mogu izazvati
i lom alata. Povećan posmak ima veći utjecaj od dubine
rezanja na trajnost alata. Povećavanje posmaka utječe na veću
visinu neravnina tj. na lošiji kvalitet obrađene površine. Najveći
utjecaj na trajnost alata ima brzina rezanja. Povećanjem brzine
rapidno se skraćuje životni vijek alata.
Dakle, produktivnost pri obradi rezanjem možemo povećati
na više načina. Optimiziranjem tehnološkog procesa i pravilnim
odabirom tehnologije, može se izvršiti smanjenje vremena
rezanja, kao i vremena za izmjenu i umjeravanje alata. Vrijeme
rezanja može se smanjiti na više načina: izborom optimalne
geometrije rezne pločice zavisno od vrste obrade i operacije,
izborom oblika pločice u zavisnosti od vrste obrade i operacije,
izborom kvaliteta presvlake rezne pločice u zavisnosti od
materijala, izborom optimalnih režima obrade.
Uštedama u vremenu, tj. povećanjem produktivnosti u procesu
obrade rezanjem moguće je ostvariti smanjenje troškova izrade
i do 15%, ali se mora voditi računa o ograničavajućim faktorima,
koji bi mogli narušiti stabilnost procesa. Ako naprimjer povećamo
režime obrade, i time uštedimo na vremenu, to za posljedicu može
imati lošiji kvalitet obrađene površine, kao i drastično smanjen
vijek trajanja alata, što opet za posljedicu ima gubitak vremena,
potreban za izmjenu alata. Stalnim optimiziranjem procesa i
korištenjem sve kvalitetnijih alata koji omogućuju rad sa većim
dubinama, posmacima i brzinama, moguće je ostvariti uštede u
vremenu, koje značajno utječu na sniženje troškova izrade radnih
komada i time daju konkuretsku prednost na tržištu
23

Virtualna kompenzacija distorzija
upotrebom metoda konačnih
elemenata
U
današnoj industrijskoj proizvodnji
kao i u svakodnevnom životu veliki
broj proizvoda napravljen je od
komponenti izrađenih od tankih limova.
Šasije autimobila, ultra lahke konstrukcijske
komponente u građevinarstvu, limovi
za izradu krovova hala, kućišta različitih
uređaja, samo su neki od široko korištenih
prodizvoda napravljenih od tankih limova
koje svakodnevno srećemo. Karakteristika
komponenti izrađenih od tankih limova
su da su njihove dvije dimenzije – dužina
(a) i širina (b) – znatno veće od treće
dimenzije – visine (h), te se zbog toga u
inžinjerskim analizama mogu posmatrati
kao dvodimenzionalne (2D) površi u
trodimenzionalnom (3D) prostoru uz uslov
da se pretpostavi i u analizama uzme u
obzir visina komponente (h).
Tanki limovi dobiveni su plastičnom
deformacijom gdje se poluproizvod u
obliku ploča, hladno ili toplo valja između
valjaka i gdje se u više koraka vrši redukcija
početne debljine poluproizvoda na konačnu
debljinu gotovog proizvoda. Valjanjem
metala mijenja se kristalna struktura
komponente. Nakon rekristalizacije,
moguća je pojava zaostalih napona ili
uslova pogodnih za pojavu zaostalih
napona. Nakon toga limovi idu u proces
obrade gdje plastičnom deformacijom
dobivaju oblik gotovog proizvoda. Kako se
radi o vrlo tankim komponentama ovakvi
radni komadi su podloži pojavi distorzija,
odnosno odstupanja dimenzija i oblika,
koje mogu nastati usljed različitih faktora
i u različitim koracima njihove ugradnje
u konstrukciju. Neki od mogućih uzroka
nastanka deformacija su zaostali naponi
iz procesa proizvodnje, unos toplote,
sile stezanja i pozicioniranja i td. Također,
distorzije mogu nastati nakon procesa
proizvodnje komponente, prilikom
ugrađivanja ili nakon samog ugrađivanja
komponente u konstrukciju tzv. spring
back effecta. Zato je potrebno izvršiti
kompenzacije distorzija kako bi bila
moguća ugradnja ovih dijelova. Zavisno od
stepena distorzije, neke od njih mogu biti
kompenzirane u toku procesa ugradnje. Ove
distorzije se kompenziraju silama ugradnje.
Međutim, procesom kompenzacije
distorzije, mogu se pojaviti deformacije na
mašinskom dijelu koje izazivaju gubljenje
funkcionalnosti mašinskog dijela. Zbog
toga se vrši mjerenje radnih komada na
kojima je izvršena kompenzacija distorzija.
Mjernje se vrši na taj način sto se radni
24
savremene tehnologije
Eldin HADŽIĆ dipl.ing.maš.
komad opterećuje silama koje simuliraju
opterećenja i ugradne sile i on se mjeri u
toku ovog procesa simulacije.
Danas je proces mjerenja baziran na
manuelnoj simulaciji procesa ugradnje
mašinskih dijelova i manuelnoj kompenzaciji
zaostalih napona. Proces mjerenja ima
šest koraka. Prvi korak je uzimanje radnog
komada. U drugom koraku radni komad se
pozicionira na radni sto i priprema se za
mjerenja. U sljedećem koraku radni komad
se vezuje vijcima i vrši se kompenzacija
distorzija. Vijci obezbjeđuju pozicioniranje
radnog komada u traženom položaju.
Četvrti korak je mjerenje radnog komada.
Mjerenje se vrši kontaktnom metodom.
U petom koraku veze se uklanjaju i radni
komad se u šestom koraku uklanja sa
radnog stola. Ako dimenzije i oblik radnog
komada zadovoljavaju traženi kvalitet, radni
komad može biti ugrađen. Svih šest koraka
čine manuelni i porces traje jako dugo.
Zbog toga je potreban novi pristup
mjerenju koji bi omogućio uštede u
vremenu. Novi pristup se zasniva na
virtuelnoj, kompjuterski pomognutoj,
simulaciji nekih koraka mjernog procesa.
Mjerenje se izvodi optičkim senzorima koji
su pogodni za mjerenje radnih komada od
tankih limova. Ovi senzori daju podatke o
radnom komadu kao dvodimenzionalom
objektu u obliku “oblaka” tačaka, gdje
svaka tačka ima koordinate u prostoru.
Ovi rezultati se koriste za pravljenje 3D
mrežnog modela koji će biti upotrebljen za
kompjutersku simulaciju procesa montaže.
3D mrežni model se učitava u program
za analizu metodom konačnih elementa
(MKE), a zatim se podvrgava virtuelnoj
kompenzaciji distorzje. Nakon toga se
provjeravaju rezultati analize. Proces
mjerenja optičkim senzorom je kraći,
trodimenzionalna slika radnog komada
dobiva se u realnom vremenu. Izbjegnuto
je pozicioniranje radnog komada, vezivanje
radnog komada, otpuštanje veza i uklanjanje
radnog komada, što u praksi, ponaročito
ako se radi o dijelovima složenijeg oblika,
oduzima puno vremena.
Zavisnosti od kompleksnosti programa
za analizu metodom konačnih elemenata,
moguće je izvršiti različite simulacije
realnih uslova ugradnje komada. Osim
sila vezanja i ugradnje radnog komada
i mehaničkih osobina tijela u dodiru,
moguće je simulirati uslove interakcije sa
ostalim dijelovima konstrukcije, uslove na
dodirnim površinama komada u dodiru,
uslove okoline i sl. Ovisno od korištenog
softvera za MKE, moguć je različit prikaz
rezultata analize: grafički, tabelarno, 3D
model komponenti i sl.
U industriji tankih komada kompenzacija
distorzija je od velike važnosti. Ukoliko je
primjenom graničnih uslova moguće ukloniti
postojanje distorzija da bi radni komad
mogao biti ugrađen u gotov proizvod,
kažemo da su distorzije kompenzirane.
Korištenje optičkih senzora i analize
kompjuterskim softverima za MKE, ostvaruju
se ogromne uštede u vremenu predviđenom
za mjerenje i kontrolu komponenti
napravljenih od tankih limova. Optički
senzori su pogodni za automatizaciju, i
moguće ih je montirati iznad proizvodne
trake. Također je moguće napraviti baze
podataka o rezultatima mjerenja, koji će
biti iskorišteni da bi kompjuter, koristeći
specijalizirani softver, mogao “odlučiti” da
li je radni komad ispravan ili ne. To znači
da kompjuter poredi trenutne rezultate
mjerenja sa podacima koji su već pohranjeni
u baze podataka. Zatim na osnovu ranije
definiranih kriterija vrši selekciju radnih
komada u zavisnosti od rezultata mjerenja.
Mjerenje, kontrola i selekcija se vrše u
realnom vremenu. Uz uštede u vremenu
koje ova metoda omogućava, moguće je
izvršiti i uštede u ulaganju u mjernu opremu.
Optički senzori, u zavisnosti od konstrukcije
ne koštaju mnogo, a računarska oprema ne
zahtjeva posebne eksterne uređaje.
Razvojem optičkih digitalnih uređaja,
kao i računarske opreme i softvera za
analize MKE, ova metoda će u budućnosti
sigurno naći masovniju upotrebu u
industriji komponenti napravljenih od
lahkih ultratankih limova
ekspert br. 02/07- sv. 1
 savremene tehnologije

Otisak prsta – Zašto smo

tako osjetljivi?
Prednosti biometrijske tehnologije su jasne – jednostavniji, tačniji i
praktičniji način identifikacije. I da, postoje neke brige... Ali nekako,
kada pogledamo na rizike, ne izgledaju baš najjasniji. Koliko su st-
varni?
teško vidjeti bilo kakvu stvarno prijetnju ili rizik po
društvo. Ukoliko neko smisli scenario zloupotrebe
Edin Muderizović otiska prsta, molim da nam javi.
I prije nego što uđemo dublje u argumentiranje
direktor Špica Systems doo društvenih odgovornosti, dozovimo se zdravom ra-
zumu. Da li neko stvarno vjeruje da se nečiji identitet

B
iometrijska tehnologija polahko, ali značajno
ulazi u naše živote. Ovdje ne govorimo o
geometriji vena, prepoznavanju irisa oka, pre-
poznavanju glasa ili drugim egzotičnijim biometri-
jskim metodama. Čini se da je samo metoda otiska
prsta dostigla razinu masovnije upotrebe. Čitači
otiska prsta su kompaktni, jednostavni za upotrebu,
pouzdani i cjenovno prihvatljivi. Potencijal njihove
upotrebe je ogroman. No, kako ispada, tehnologija
je opet stigla ranije nego je društvo spremno prih-
vatiti.
Čitači otiska prsta nisu stigli preko noći. Prošle su
skoro dvije decenije od pojavljivanja prvog upotre-
bljivog produkta na tržištu. Ovo izgleda kao puno
vremena, ali očigledno, za neke je bilo prebrzo. Otisci
prsta mogu biti savršeni za svakodnevnu upotrebu,
ali javnost i dalje ima problema sa prihvatanjem.
Postoje dva glavna razloga zbog kojih su stvari
takve kakve jesu. Najočitija je forenzička upotreba
identifikacije otiska prsta. Zadnjih stotinu godina,
otisci prsta su korišteni isključivo od strane policije
za kriminalne istrage. Otisci prsta su povezivani sa
kriminalnim podacima i žig je ostao.
Drugi razlog je taj što je otisak prsta povezivan sa
totalitarističkom vrstom vladine kontrole. Svi znamo
o američkom bimetrijskom pasošu, engleskoj ličnoj
karti i drugim sličnim inicijativama vlada širom svije-
ta. Puno ljudi, posebno u Sjevernoj Americi i Zapad-
noj Evropi ne prihvataju ideju da vlada manipuliše
njihovim identitetom.
Sve ovo je podstaklo puno kontroverznih priča. I
pošto su umiješana i velika pitanja kao što su ljudska
prava i terorizam, sve postaje politika. Nakon toga
se umiješaju i mediji pa mišljenja postanu drama-
tizirana, činjenice zamagljene i iskrivljene i cijela st-
var dobije veće razmjere nego što bi trebalo. Kako
dim postaje gušći, tako je sve teže vidjeti činjenice
da su strahovi i brige oko masovnije upotrebe otis-
ka prsta više psihološke i kulturalne. Jednostavno je
može ukrasti uzimanjem njegovog/njenog otiska
prsta? Ukoliko je to istina, ubrzo ćemo vidjeti puno
ljudi koji nose rukavice.
Upravo zbog gore navedenih činjenica postoji i
ta odbojnost upotrebe otiska prsta i u industrijske
svrhe, kakve su npr. kontrola prolaska i evidentiranje
radnog vremena.
Mada zaista nerazumljivo – za sve nas koji se ba-
vimo biometrijskim tehnologijama.
Zašto? Zato što, jednostavno rečeno, ne pos-
toji mogućnost nekakve zloupotrebe otiska prsta u
takvim industrijskim aplikacijama. Općenito se misli
da:
1. postoji baza otisaka prstiju zaposlenika, koji se
registruju na biometrijski način;
2. da se može iz te i takve baze rekonstruisati
nečiji otisak prsta i upotrijebiti ga u kriminalne
svrhe.
Odmah da kažemo – niti jedno niti drugo
nije tačno!
A ako želite znati šta je zaista tačno javite se na
telefon 033/612-978 ili e-mailom na: info@spica.
ba. U sljedećem broju ćemo napraviti izvještaj sa
Poslovnog seminara Biometrija 2007. koji je održan
15.11.2007 u prostorima Avaz Bussiness Centra
Bit će nam drago da razjasnimo misterij
zvani “Otisak prsta!”

ekspert
eksper
ert br
br. 02/07-
02/0
02/07- sv.
/0 s 1 25

Što je više direktorica,
bolji rezultati
(Catalyst: New York) – Prema nedavnom Catalystovom
izvještaju ‘’Konačni ishod: Rezultati kompanije i
zastupljenost žena u upravi’’, za 500 najuspješnijih
kompanija sa najvećom zastupljenošću žena u upravi
postiglo je u prosjeku značajno bolje finansijske rezultate
nego one kompanije sa najmanjom zastupljenošću. Osim
toga, izvještaj pokazuje vidljivo veće rezultate od prosječnih
u kompanijama sa tri ili više žena u upravi kompanije.
Ovo istraživanje, koje je ujedno i drugo istraživanje u
okviru Catalyst izvještaja, je uzelo u obzir očekivani
prinos na dionički kapital (return on equity – ROE),
prinos od prodaje (return on sales – ROS) i povrat na
investirani kapital (return on invested capital – ROIC) i
poredilo rezultate kompanija sa najvećom zastupljenošću
žena u upravi sa onim kompanijama sa najmanjom
zastupljenošću.’’ Jasno je da su finansijski rezultati izrazito
bolji u onim kompanijama u kojima su žene u upravi’’, kaže
Ilene H. Lang, predsjednica Catalysta. Ova Catalystova
studija pokazuje da postoji veoma velika korelacija između
finansijskih rezultata kompanije i spolne razlike u upravi
kompanije.
Izvještaj je pokazao znatno poboljšanje finansijskih
rezultata u okviru tri bitne stavke za kompanije sa većom
zastupljenošću žena u upravi kompanija:
• ROE: Kompanije sa najvećom zastupljenošću
žena u upravi su nadmašile one kompanije sa
najmanjom zastupljenošću u prosjeku za 53%.
• ROS: Kompanije sa najvećom zastupljenošću
žena u upravi su nadmašile one kompanije sa
najmanjom zastupljenošću u prosjeku za 42%.
• ROIC: Kompanije sa najvećom zastupljenošću
žena u upravi su nadmašile one kompanije sa
najmanjom zastupljenošću u prosjeku za 66%.
Ova studija također navodi da postoji korelacija između
spolne razlike u upravi i rezultata kompanije i u drugim
privrednim granama, gdje mjere finansijskih rezultata
variraju u zavisnosti od privredne grane.
Catalyst je vodeća američka neprofitna organizacija koja
se bavi savjetovanjem u biznisu i njegovim promjenjivim
potrebama. Vodeći je izvor informacija i podataka o
ženama na radnom mjestu.e.
Više informacija na: www.catalystwomen.org
26
M
eđunarodni standard EN ISO/IEC 17025: opći
zahtjevi za kompetentnost ispitnih i kalibracio-
nih laboratorija, u prvoj verziji donesen je 1999.
godine od strane Međunarodne organizacije za standar-
dizaciju ISO (International Organization for Standards)
i Međunarodne komisije za elektrotehniku IEC (Interna-
tional Electrotechnical Commission). Standard obuhvata
sve zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni od strane ispitnih
i kalibracionih laboratorija svih vrsta s ciljem dokazivanja
njihove tehničke kompetentnosti, valjanosti dobijenih re-
zultata mjerenja kao i provođenja sistema upravljanja.
Ispitni laboratoriji obavljaju ispitivanja i mjerenja radi
određivanja datih svojstava i utvrđivanja sigurnosti indus-
trijskih proizvoda, sigurnosti i kvalitete hrane, zaštite zdrav-
lja građana, zaštite potrošača i zaštite okoliša.
Kalibracioni laboratoriji obavljaju kalibraciju (umjera-
vanje) mjerne i ispitne opreme.
Institucije (tijela) koje se bave priznavanjem kompe-
tentnosti ispitnih i kalibracionih laboratorija obavezne su
uzeti standard ISO/IEC 17025 kao osnovu za akreditiranje.
Akreditacija je postupak kojim akreditacijsko tijelo vrjednu-
je određenu instituciju i potvrđuje da je stručno i tehnički
osposobljena za rad u skladu s međunarodno prihvaćenim
pravilima.
U prvom izdanju se standard EN ISO/IEC 17025 pozivao
na standarde serije ISO 9000, dok je kod njegovih novijih
izdanja to prisutno samo na određenim mjestima. Labo-
ratorije koje zadovoljavaju zahtjeve ovog standarda is-
tovremeno rade i u skladu sa ISO 9000 pri čemu obrnuta
situacija ne važi. Naime, standard ISO 9000 ne obuhvata
zahtjeve koji se postavljaju u pogledu tehničke kompe-
tentnosti laboratorija.
Okosnicu standarda ISO/IEC 17025 čine poglavlja koja
se bave zahtjevima vezanim za upravljanje (poglavlje 4) i
tehničkim zahtjevima (poglavlje 5).
Zahtjevi u vezi sa upravljanjem
Ovo poglavlje standarda EN ISO/IEC 17025 u velikoj
mjeri odgovara duhu standarda serije ISO 9000. Sistem
upravljanja u kalibracionim i ispitnim laboratorijama mora
obuhvatati rad u stalnim objektima laboratorije kao i na
privremenim, pokretnim i pomoćnim objektima. Također,
utvrđuje se odgovornost ključnog osoblja koje je uključeno
ili ima utjecaj na djelatnost laboratorije pri čemu ovo oso-
blje ne smije biti izloženo nikakvim vrstama unutrašnjih ili
vanjskih, poslovnih ili finansijskih pritisaka.
Kada su u pitanju zahtjevi u vezi sa upravljanjem, labo-
ratorij mora uspostaviti, provoditi i održavati sistem up-
ravljanja koji je usklađen sa djelatnošću laboratorije. Izjava
o politici kvaliteta koju daje najviše rukovodstvo mora biti
dokumentovana. Isto tako, moraju biti uspostavljene pro-
cedure za kontrolu svih dokumenata (propisi, standardi i
dr. normativni akti, crteži, softveri, uputstva, priručnici i dr.)
koji čine sistem upravljanja.
U nastavku ovog poglavlja standarda opisani su zahtje-
vi vezani za podugovaranje kalibracija s drugim laborato-
rijama, nabavku usluga i proizvoda te definiranje odnosa
s kupcima i kontrola neusklađenosti poslova ispitivanja i
kalibracija. Potom slijedi opis zahtjeva vezanih za kontrolu
ekspert br. 02/07- sv. 1
 upravljanje kvalitetom
Međunarodni standard EN ISO/IEC 17025
opći zahtjevi za kompetentnost ispitnih i
kalibracionih laboratorija prof. dr. Hazim BAŠIĆ
zapisa, preventivne i korektivne akcije i interni audit. Treba
naglasiti da se pod preventivnom akcijom smatra proces
vezan za prepoznavanje prilika za poboljšanje, a ne kao
reakcija na identifikovane probleme.
Tehnički zahtjevi standarda EN ISO/IEC 17025
Kako je poznato, na ispravnost i pouzdanost mjerenja ili
ispitivanja utječe veliki broj faktora među koje spadaju:
• utjecaji okoline;
• metod mjerenja/ispitivanja;
• korištena mjerna oprema;
• izvršioci;
• mjerna sljedivost;
• način uzorkovanja i dr.
Obzirom na broj ovih faktora i značaj njihovog utjecaja
na rezultate mjerenja, u standardu ISO/IEC 17025 je čitavo
jedno poglavlje posvećeno tehničkim zahtjevima, po čemu
se sadržaj ovog standarda i najviše razlikuje od standarda
serije ISO 9000. U poglavlju Standarda u kojem se obrađuju
tehnički aspekti rada ispitnih, odnosno kalibracionih labo-
ratorija detaljno su razrađeni zahtjevi vezani za navedene
faktore koji utječu na konačnu mjernu nesigurnost.
Kalibracioni laboratoriji koji obavljaju kalibracije za
vlastite potrebe također moraju posjedovati procedure za
procjenu mjerne nesigurnosti za sve kalibracije. Sva oprema
koja se koristi za mjerenje odnosno ispitivanje (uključujući i
opremu za pomoćna mjerenja), a koja ima značajan utjecaj
na tačnost rezultata, mora biti kalibrirana.
Tabela 1. Akreditirane laboratorije u BiH i Hrvatskoj
ekspert br. 02/07- sv. 1
Mašinski fakultet Sarajevo
Ispitni laboratoriji obavljaju ispitivanja i mjerenja radi
određivanja datih svojstava i utvrđivanja sigurnosti
industrijskih proizvoda, sigurnosti i kvalitete hrane,
zaštite zdravlja građana, zaštite potrošača i zaštite
okoliša.
Kalibracioni laboratoriji obavljaju kalibraciju
(umjeravanje) mjerne i ispitne opreme. U Bosni i
Hercegovini trenutno je prema standardu EN ISO/
IEC 17025, akreditirano ukupno 17 laboratorija, od
čega je 12 ispitnih i 5 kalibracionih.
Konačno, certifikati o kalibraciji moraju sadržavati re-
zultate mjerenja uz koje je navedena i pripadajuća mjerna
nesigurnost. U tom slučaju se za laboratoriju kaže da se
nalazi u stanju metrološkog jedinstva.
Akreditirane laboratorije u Bosni i Hercegovini
Od 2000. godine tijelo za akreditiranje u BiH je na os-
novu Zakona o akreditiranju Institut za akreditaciju – BATA.
Područje djelovanja BATA-e je ocjenjivanje, akreditiranje i
nadzor laboratorija za ispitivanje i kalibracije, kao i tijela za
certificiranje inspekcijskih tijela. Također, u aktivnosti BA-
TA-e spada i organizacija međulaboratorijskih poređenja
i drugih djelatnosti kojima se osigurava kvalitet rezultata
ispitivanja i mjerenja, s ciljem stvaranja povjerenja i sigur-
nosti krajnjih korisnika.
Vrsta laboratorije Hrvatska BiH
Ispitni 59 12
Kalibracioni 8 5
Ukupno 67 17
27
 upravljanje kvalitetom
Kao tijelo za akreditiranje, u skladu sa Standardom ISO/
IEC 17011, BATA je odgovorna za:
• razvoj pravila i procedura za akreditiranje;
• nadzor nad akreditiranim tijelima;
• proširivanje i sužavanje akreditacije, te uslova pod
kojima se akreditacija može suspendirati i opozvati;
• vođenje postupka akreditiranja laboratorija za ispi-
tivanja i kalibracije, tijela za certificiranje koja certificiraju
proizvode, usluge, sisteme upravljanja i osoblje, te in-
spekcijskih tijela koja obavljaju inspekciju i slične aktivnos-
ti;
• učešće u radu evropskih i međunarodnih organizacija
za akreditiranje i u njima zastupanje interesa BiH.
U Bosni i Hercegovini trenutno je prema standardu
EN ISO/IEC 17025 (koji je u cijelosti preuzet), akreditirano
ukupno 17 laboratorija (www.bata.gov.ba), od čega je 12
ispitnih i 5 kalibracionih. Radi poređenja, u tabeli 1. dat
je broj akreditiranih laboratorija u Hrvatskoj (www.akredi-
tacija.hr).
Uočljiva je velika disproporcija u broju akreditiranih la-
boratorija. Struktura akreditiranih ispitnih laboratorija pre-
ma oblasti akreditacije data je na dijagramu na slici 1. Može
TEHNIČKI PROIZVODI RAZLIČITE NAMJENE OD GUME,
PLASTIKE I METALA
A G U M doo
Proizvodnja firme AGUM zasnovana je na
bazi porodične tradicije prerade elastomera
koja je započela 1930. godine.
Uspješna primjena proizvoda od gume i
metala, naročito u tehnici brtvljenja,
zasniva se na velikom broju različitih
zahtjeva kupaca i stalnom razvoju znanja i
iskustava firme AGUM. U sklopu tehnike
brtvljenja razvijeno je konstruisanje i
izrada brtvenih sklopova u cjelini.
28
se primijetiti da BiH, nažalost, još uvijek nema akreditiranih
laboratorija iz oblasti zaštite okoliša i zaštite od zračenja.
Kada je u pitanju oblast elektrotehnike, određena
područja ( jednosmjerne i niskofrekventne elektromagnet-
ne veličine (napon, struja, snaga i otpornost) zastupljene
su unutar područja akreditacije laboratorije ‘’AD za proiz-
vodnju i remont ORAO’’ iz Bijeljine.
Kada su u pitanju oblasti građevinarstva te proizvodnja
hrane i pića, obzirom da se radi o industrijskim granama
koje su dosta zastupljene u BiH, također se može konsta-
tovati relativno mali broj akreditovanih laboratorija iz ovog
područja.
Konačno, valja napomenuti da u BiH na različitim
fakultetima i institutima egzistira određeni broj labora-
torija koje posjeduju odgovarajuće prostorne i kadrovske
kapacitete i koje se pretežno nalaze u funkciji nastave. Ove
laboratorije, uz odgovarajuća ulaganja u uvođenje sistema
kvaliteta prema standardu EN ISO/IEC 17025 (i ponegdje u
modernizaciju opreme), brzo mogu prerasti u akreditirane.
Na ovaj način bi se ublažio nedostatak akreditovanih labo-
ratorija u raznim oblastima, a i ujednačila njihova prostorna
raspoređenost
TEHNIKA BRTVLJENJA
Ahmeda Rizve 7
Vogošća - Sarajevo
Tel. +387 33 43 26 49
Fax. +387 33 42 44 90
agumdoo@yahoo.com
ekspert br. 02/07- sv. 1

O sposobnosti procesa i indeksima sposobnosti pisat ćemo u narednim izdanjima časopisa Ekspert
Koncept šest sigma
sistema
Š Kada greške prođu cijeli ciklus proizvodnje, dopunjuju se novim
est sigma (SS) je aplikacija naučnih
metoda za dizajniranje i funkcioniranje
sistema upravljanja i poslovnih proce-
sa koji omogućuju kompaniji da isporučuje
veću vrijednost kupcima i vlasnicima. Ovaj
metod funkcionira na sljedeći način:
1. Proučavanje nekih važnih tržišnih as-
pekata.
2. Izgradnja pokusnog pojašnjenja, ili
hipoteza, u skladu sa zapažanjima.
3. Na osnovu hipoteza izvršiti pred-
viđanje.
4. Testiranje predviđanja sa izvođenjem
eksperimenta ili dalje vršiti pažljivo pro-
matranje. Bilježiti zapažanja. Modificirati
hipoteze u skladu sa novim činjenicama.
Ukoliko postoji odstupanje, upotrijebiti
statističke alate za pomoć pri odvajanju
“signala od šuma”.
5. Ponavljati korake 3 i 4 sve dok postoji
neusklađenost između hipoteza i rezultata
eksperimenta ili zapažanja.
Ova teorija, koja se sastoji iz prethodnih
5 koraka, je snažan alat kojeg je moguće
koristiti u svrhu predviđanja.
Koncept šest sigma
Šest sigma je poslovna strategija koja teži
za efikasnim organiziranjem proizvodnih
procesa, kako bi se osigurala konstantna
produkcija skoro savršenih proizvoda i us-
luga, u cilju uklanjanja barijera za profit-
abilnost organizacije. To je teorijski pristup
koji zahtjeva efektivno korištenje podataka
za analizu poslovnih problema. Na vebsa-
jtu ASQ-a (American Society for Quality) se
navodi da “najjednostavnija defin-
icija za SS je eliminisanje troškova
i grešaka, te sigurni procesi koji
kreiraju vrijednosti za kupce”. Oni
opisuju SS kao “poslovnu strategi-
ju fokusiranu na smanjenje odstu-
panja i eliminisanje grešaka”. ASQ
navodi da SS daje metod za učenje
o procesima, na taj način što je iz-
vore odstupanja moguće identifik-
ovati i eliminisati, čime je konačno
3,4 ppm
omogućeno da organizacija pre-
baci kupčeva očekivanja.
U statističkom smislu, sigma (σ)
predsavlja mjeru rasipanja proc- 0,002 ppm
esa. Procesi se realizuju na različite za centriranu krivu
ekspert br. 02/07- sv. 1
upravljanje kvalitetom
Benjamin DURAKOVIĆ dipl.ing.maš.
greškama, tako da mogućnost dorade proizvoda opada, a moralni
gubitak klijenta i nepouzdanost proizvoda rastu geometrijskom
progresijom.
načine, prema tehnološkoj shemi, a na njih
utiče sve: materijal, mašina, okruženje, sub-
jektivni faktori i metod.
Po definiciji, SS je manje od 3,4 greške
na milion mogućnosti (DPMO – Defect per
Million Opportunities ili PPM – Part per Mil-
lion) ili drugim riječima 99,99966 % tačnosti.
Pod pojmom greška podrazumjeva se bilo
šta što je izvan kupčevih očekivanja, npr.
od greške na proizvodu pa do pogrešnog
računa kupcu ili zakašnjele isporuke. SS
je definirana kao set tehnika baziranih na
statističkoj kotroli procesa (Statistical Pro-
cess Control – SPC) koji može pomoći orga-
nizacijama da ostvare značajno poboljšanje
kvaliteta proizvoda. Eksperti kažu da orga-
nizacije koje su prihvatile i implementirale
SS, kao dio njihove poslovne strategije, im-
aju zapažen veliki uticaj na njihov konačni
rezultat poslovanja preko njihove sposob-
nosti da smanje troškove i povećaju efikas-
nost.
Stoga, cilj svih kompanija trebao bi biti da
parametri svakog procesa imaju vrijednost
indeksa sposobnosti (preciznosti, potenci-
jala) Cp = 2 ili vše, (tj. da je odnos raspona
specifiranih granica i prirodnih/kontrolnih
granica procesa jednak vrijednosti dva ili
više) jer to odgovara SS nivou kvaliteta.
Na slici 1 tom uslovu odgovara central-
na kriva. Strogo rečeno, ove dvije cifre ne
Donja specifirana
granica (LSL)
Slika 1. Koncept šest sigma
odgovaraju jedna drugoj, jer ova vrijed-
nost indeksa sposobnsti procesa (Cp = 2)
ukazuje na nivo defektnosti od 2 promila
(dvije greške na milijardu proizvoda), što
predstavlja kratkoročnu sposobnost proc-
esa i prestavljeno je u tabeli 1. Ovaj nesklad
se objašnjava činjenicom da, u granicama
SS, dolazi do pomjeranja centra krive nor-
malne raspodjele za ± 1,5σ što predstavlja
dugoročnu sposobnost procesa (slika 1). To
je prirodna nestabilnost procesa ustanov-
ljena eksperimentalnim putem.
Kompanije tradicionalno kao normu pri-
hvataju tri ili četiri sigma nivo kvaliteta,
uprkos činjenici da ovako kreirani procesi
daju između 6.200 i 67.000 grešaka na mil-
ion mogućnosti (slika 2). SS daje 3,4 greške
na milion mogućnosti, što predstavlja
rješenje/odgovor na povećanje kupčevih
očekivanja i povećanje složenosti moder-
nog proizvoda i procesa.
Prelazak sa tri sigma (3σ) na šest sigma
(6σ) je veliki poduhvat. Tako na primjer,
prelaz sa četiri sigma (4σ) na pet sigma (5σ)
zahtjeva oko 30× poboljšanja performansi.
Pomjeranje sa pet sigma (5σ) na šest sigma
(6σ) zahtjeva dodatnih 70× poboljšanja.
Neke od mjera
U tabeli 1 su navedene osnovne mjere u
Gornja specifirana
granica (USL)
3,4 ppm
29
 upravljanje kvalitetom

kojima se izražava SS nivo kvaliteta, i u

kojoj su također prikazane vrijednosti
kratkoročne i dugoročne sposobnosti
procesa.
Kratkoročna sposobnost – je sposob-
nost procesa u kratkom vremenskom
razdoblju bez bilo kojeg uzroka koji
utječe na varijaciju, npr. jedna smjena,
jedan operator, jedna šarža materi-
jala, jedna mašina i jedno podešavanje
mašine. Ovo se često uzima kao na-
jbolja slika sposobnosti i služi za
ocjenu uslova rada mašine, a vrši se na
uzorku od najmanje 50 do 100 jedinica
proizvoda.
Dugoročna sposobnost – je spo-
sobnost procesa sa svim mogućim
uzrocima koji utiču na varijaciju (vari-
jacija u dugom vremenskom periodu)
uključujući, npr. svaku smjenu, svakog
operatora, svaku šaržu materijala i
dobavljače, svaku mašinu i podešavanje
mašina. Varijacija u ovom slučaju će biti
Zašto šest sigma? veća jer, kako je navedeno, postoji više
Za Motorolu, kao izvor šest sigma (SS), odgovor na pitanje “zašto SS” bio je izvora koji doprinose povećanju vari-
jednostavan: opstanak. Motorola je došla na ideju uspostave SS sistema zato što je jacije. Ovo se često uzima kao najlošija
bila, dosljedno rečeno, ”potučena” na tržištu od stranih konkurentskih firmi koje su slika sposobnosti, za koju postoje
bile sposobne proizvesti kvalitetnije proizvode sa nižom cijenom. Konačno, u drugoj odgovarajuće vrijednosti PPM za ovo
polovini osamdesetih godina, Motorola je ozbiljnije odlučila baviti se poboljšanjem stanje procesa, koje je pomjereno
kvaliteta, tako da je kasnije tajna njihovog uspjeha postala javna spoznaja i SS revo- za 1,5σ od kratkoročne sposobnosti.
lucija pripada njima. Dugoročna kontrola i određivanje spo-
Bila bi greška razmišljati o SS kvalitetu na “tradicionalan” način. Kvalitet, definiran sobnosti su od najvećeg značaja za
kupce jer odražavaju ukupan kvalitet
na tradicionalan način podrazumjeva prilagođavanje unutarnjim potrebama. SS
proizvoda koji dobivaju.
pomaže organizaciji da uštedi više novca. Za SS, definicija kvaliteta je kao dodana vr- Uoliko prikupljeni podaci pripadaju
ijednost pored proizvodnih nastojanja. Kvalitet dolazi u paru s dvije osobine [ 1 ]: po- kratkom vremenskom razdoblju, onda
tencijalni kvalitet i aktuelni kvalitet. Potencijalni kvalitet je poznatiji kao maksimalna slika PPM može pripadati kratkoročnoj
moguća dodana vrijednost po jedinici inputa. Aktuelni kvalitet je trenutno dodana sigma bez ikakvog pomaka. Ako pri-
vrijednost po jedinici imputa. Razlike između potencijalnog i aktuelnog kvaliteta je kupljeni podaci pripadaju dugom vre-
trošak. SS se fokusira na prevenciju grešaka, smanjenje vremena izrade i smanjenje menskom razdoblju, onda slika PPM
troškova. Za razliku od “nepažljivih” programa za eliminaciju troškova koji smanjuju mora imati pomak od 1,5σ
vrijednost i kvalitet, SS identificira i eliminiše troškove koji se kroz pogrešan proiz-
vod/usluge dostavljaju kupcu. Literatura
Za organizacije koje nemaju uveden SS sistem kvaliteta, ovi troškovi su često 1. Pyzdek, T. (2003.), The six sigma
ekstremno visoki. Te organizacije posluju u tri ili četiri sigma nivou, i u pravilu troše handbook: A complete guide for
između 15 i 25 % njihovih prihoda na sanaciju problema. Ovo je poznatije kao greenbelts, blackbelts, and managers
at all levels, McGraw-Hill, NY.
troškovi kvaliteta, ili tačnije kao troškovi lošeg kvaliteta. Organizacije koje posluju
2. Juran J.M. i Godfrey A. B., (1999.),
u SS sistemu troše oko 2 % njihovog prihoda na sanaciju defekata (o troškovima Juran’s Quality Control Handbook,
kvaliteta bilo je detaljnije govora u prethodnom izdanju ovog časopisa). McGraw-Hill, NY.
Ako se nedozvoljena odstupanja procesa identifikuju ranije, smanjuju se troškovi 3.http://www.isixsigma.com
naknadne obrade i dorade defektnih proizvoda. 4. www.asq.org

Troškovi lošeg Bez pomaka od 1,5σ Sa pomakom od 1,5σ

Indeks (kratkoročna sposobnost) (dugoročna sposobnost)
kvaliteta
Sigma nivo sposobnosti
(COPQ)
Cp Vjerovatnoća DPMO/ Vjerovatnoća
[%] DPMO/PPM
[%] PPM [%]
1σ 0,33 ~ 68,27 317300 30,23 697700
2σ 0,67 50 95,45 45500 69,13 308700
3σ 1 25 99,73 2700 93,32 66810
4σ 1,33 15 99,9937 63 99,3790 6210
5σ 1,67 5÷6 99,999 943 0,57 99,976 70 233
6σ 2 1÷2 99,999 999 8 0,002 99,999 660 3,4
Tabela 1. Ekvivalentni pokazatelji za pojedine sigma nivoe

30 ekspert br. 02/07- sv. 1

 upravljanje kvalitetom

Predstavljamo:
Osnovi metrologije i obrade rezultata
mjerenja Autori: prof.dr. Edhem Seferović, prof.dr. Hazim Bašić

Recenzenti:
prof.dr. Stjepan Marić, Mašinski fakultet Sarajevo
prof.dr. Rasim Bajramović, Mašinski fakultet Sarajevo
prof.dr. Smail Klarić, Mašinski fakultet Mostar

Knjiga je izvorno namjenjena studentima dodiplomskog i post-

diplomskog studija na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Obim ruko-
pisa je 220 stranica u koje je uključeno 34 stranice priloga. Materija
je izložena u 10 poglavlja.
Izlaganje materije u knjizi započinje pojašnjenjem temeljnih pojmo-
va iz oblasti metrologije, zatim međunarodnog metrološkog ustrojst-
va, te kratkim osvrtom na djelatnosti međunarodnih metroloških
organizacija. Potom slijedi problematika vezana za mjernu sljedi-
vost i SI sistem mjernih jedinica s kratkim historijatom definiranja
osnovnih jedinica SI sistema. U nastavku se ulazi u područje
statističke obrade rezultata mjerenja, vrste i načina proračuna
mjernih grešaka i regresionu analizu. Završno poglavlje posvećeno
je proračunu mjerne nesigurnosti – oblasti koja danas u zakonskom
mjeriteljstvu zauzima vrlo značajno mjesto.
Na kraju udžbenika dat je i određeni broj korisnih priloga iz oblasti
SI sistema mjernih jedinica, zatim tablice za pretvaranje nekih
mjernih jedinica i statističke tabele.
Stoga, ovaj udžbenik može korisno poslužiti kako studentima tako
i inžinjerima ne samo mašinske struke, nego i ostalih tehničkih
struka, kao i stručnjacima iz prirodnih i biotehničkih oblasti. Isto
tako, neka od poglavlja ove knjige mogu koristiti i institucije koje se
u svom stručnom i naučnom radu bave obradom eksperimentalnih
rezultata, kao što su različite vrste laboratorija, zavoda i dr.e.

Izdavač: Mašinski fakultet Sarajevo

Štampa: Grafika Šaran
Tiraž: 500

Ekspert

STRUČNO-INFORMATIVNI I
EDUKATIVNI MAGAZIN

ekspert br. 02/07- sv. 1 31

 upravljanje kvalitetom
Zlo na svijetu ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, već oni koji kažu više nego što znaju.
Kultivirati stav; raditi bolje, a ne teže
Promjene koje su posljednjih godina donijele
sofisticirane tehnologije i informatička pove-
zanost svjetskog tržišta otvaraju toliko mnogo pi-
tanja da čovjek ostaje zadivljen i zbunjen istovre-
meno, a ako želi sve to pratiti (a ako ne prati, to
je put u nestanak organizacije sa tržišta) treba
mnogo više vremena nego što ima na raspo-
laganju. Stoga je ovo hrabar pokušaj, da kroz
nekoliko tematskih cjelina pomognemo, ili ba-
rem pružimo priliku menadžerskim strukturama
(gornji, srednji i niži menadžment) kako bi se up-
oznali sa temeljnim vrijednostima kojima stremi
uspješan poslovni svijet, sa potrebnim aktuelnim
znanjima i vještinama, tehnikama i alatima kako
bi uspješno kreirali svoje procese, i uspješno
vodili organizaciju i njene dijelove.
Kultivirati svoje držanje
ve je više naučnih teorija o uspješnim postavka-
S ma organizacije, potrebi definiranja vizije, misije
i ciljeva, njihovoj strukturi i procesima, te alatima
koje bi savremeni rukovodioci trebali koristiti u svom radu.
Postoje različite metode edukacije u tom smislu i one se
provode, ili na skupim seminarima, ili na odvojenim preda-
vanjima unutar organizacija. Vjerujem da su mnogi imali
priliku prisustvovati nekima od tih sesija, i u pravilu, prisut-
nima je izloženi koncept izgledao logičan, potreban i prih-
vatljiv. Organizacija je mogla upisati još jednu provedenu
edukaciju i spremnost rukovodioca da o novospoznatim
terminima i alatima govore kao dobro upućeni kada god
bi o tome neko otvorio raspravu. Bilo kada i bilo gdje. Is-
tovremeno će se vratiti u svoj odjel, svoju službu ili sektor,
i nastaviti po starom. U najboljem slučaju, moguće je da će
nešto od toga biti i primjenjeno u novoj formi, ali suštinski
se ništa neće promijeniti.
Nisam još vidio da je neko bio spreman otvoriti pitanje
kako je u vezi sa novom teorijom u konkretnom slučaju
organizacijski učinak definiran! Da li je fokus organizaci-
je primarno na kratkoročne rezultate ili na dugoročnu
održivost i rast? Ima li više unutrašnje konkurencije za
resurse nego vanjske konkurencije za tržišnim učešćem.
Stvari lijepo izgledaju dok se o njima priča, ali biseri vri-
jednosti jesu u praktičnoj primjeni, i ako to nismo u stanju,
onda imamo ozbiljan problem. Kada Sokrat kaže da ljudi
nisu namjerno zli, nego iz neznanja, te nastavlja da treba
znati šta je dobro da bi dobro činili, onda tu sjajnu izreku
možemo primjeniti i u našim organizacijama. Ljudi ne rade
namjerno loše, nego iz neznanja, pa nedostatak znanja
32
Fuad ŠIŠIĆ dipl.ing.maš.
Izvršni direktor
Marketing i prodaja MHBA, Tešanj
često pokušavaju namiriti težim radom, a ne boljim.
Etika i filozofija kvaliteta
Ako integriramo upravljački pravac kroz okvir integ-
riranih biznis procesa, rezultat bi mogao biti konzistentnost
akcija i veći organizacijski učinak. Mora postajati jasna,
transparentna i konzistentna definirana matrica prefor-
mansi kroz organizaciju, koja ima konzistentno razumije-
vanje i očekivanja, akcije, i povezanost na svim nivoima
organizacije da bismo dobili veću sinergiju i podršku
zajedničkom cilju. Kritična tačka je razumijevanje, poseb-
no rukovodilaca organizacije, unutrašnjih odnosa i pravila
te vrijednosti koju svaki pojedinac donosi organizaciji. Sve
to skupa nije dovoljno ako se istovremeno ne razumijeva
kako su ova struktura i procesi povezani u kreiranju vrijed-
nosti za kupca. Na kraju krajeva, sav novac dolazi od ku-
paca, i za platu direktora kao i za platu čistačice. Svakome
je poznato njegovo diskreditaciono pravo da platu koju do-
bije može potrošiti gdje on želi. To isto pravo diskrecije im-
aju kupci, oni mogu poslovati sa našom organizacijom, ali
Mišljenje „mi imamo kvalitetan proizvod“,
odavno je postalo nedovoljno kao vrijednost u
očima kupca. Čak šta više, cijena – iako jako
važna, dugo vremena nije kralj na tržištu. Da-
nas je istinska stvar etika i filozofija kvaliteta (ne
samo kvaliteta proizvoda), od dna do vrha, u
pojedinačnom poštovanju kroz svaku dimenziju
organizacije. Poslovni svijet je mnogo više zain-
teresiran za integritet korporacije koji proizilazi
iz organizacijske etike i filozofije.
mogu i sa nekom drugom. Novac koji daju neće dati onome
od koga dobivaju manje. Mišljenje “mi imamo kvalitetan
proizvod“, odavno je postalo nedovoljno kao vrijednost u
očima kupca. Čak šta više, cijena – iako jako važna, dugo
vremena nije kralj na tržištu. Danas je istinska stvar etika i
filozofija kvaliteta (ne samo kvaliteta proizvoda), od dna do
vrha, u pojedinačnom poštovanju kroz svaku dimenziju or-
ganizacije. Poslovni svijet je mnogo više zainteresiran za
integritet korporacije koji proizilazi iz organizacijske etike i
filozofije. Zvučna etika i filozofija osposobljavaju i ohrabru-
ju ljude da donose prave i dobre odluke, da rade prave
i dobre stvari. To je pitanje morala, pažnje, uvažavanja,
odgovornosti – biti fer i korektan. Profit je u redu, ali nije
ekspert br. 02/07- sv. 1
 upravljanje kvalitetom
pohlepa, nagrada je poželjna, ali nije gramzi-
vost, razmjena je očigledno neophodna,
ali nije eksploatacija. U naravi ljudi je da se
ravnaju sa moralnim vrijednostima. Najbolje
osoblje, dobavljači i kupci isto tako gravitiraju
prema organizacijama sa jakim kvalitetima
filozofije. Stoga je važno dobro postaviti jasnu
etičku filozofiju, i široko je razraditi te dalje
pustiti ljudima da znaju kako organizacija uvi-
jek stremi da radi pravu stvar. To je snaga koja
se pojavljuje u ljudskim najdubljim osjećajima.
U toj priči nema mjesta objašnjenjima da
nešto radimo, jer to tako mora biti, jer je to
neko tražio... Uvijek mora postojati razložno
objašnjenje koristi koje doprinosi zajedničkom
cilju. Krajnji rezultat je da smo kupcima ispunili
ono što smo obećali, ili više od toga. Nikako
manje. Nema mjesta pozivima kupaca kako bi dobili in-
formaciju sa naše strane – mi uvijek prvi zovemo kupce.
Dajemo im informacije, obećanja, i to ispunjavamo. Kako
je to moguće? Onda kada izgradimo takav unutrašnji am-
bijent. Ne možemo stajati i čekati da nas neko zove i pita
kada će biti ono što smo dužni napraviti. Moramo ići poslu
u susret, interesirati se, gurati informaciju prema drugom,
a ne da je drugi čupaju od nas.
Promjene su nužne
To nije lahko. Potrebne su promjene. Nije stvar u tome
da imamo aktivnog pojedinca u skladištu gotove robe, koji
će otići mnogo puta u pogon i provjeriti da li je još neki
proizvod završen, kako bi kupac dobio što više od onoga
što je tražio. Mora postojati svijest o tome da je napraviti
proizvod veoma važno, ali smo došli u situaciju u kojoj
isti stepen važnosti ima i činjenica da to bude ono što je
planirano da se uradi, u kvalitetu i količini koja je tražena.
I to nije sve. Proizvodi nisu potrebni organizaciji. Oni su
potrebni onima koji ih koriste. Vlasnici procesa i izvršioci
trebaju se okrenuti izlazima, a moraju biti servisirani ulaz-
ima. Promjena je psihološka kategorija i ona je nužna u
glavama ljudi. Onima koji se plaše promjena znači pri-
jetnju da bi stvari mogle krenuti lošije, dok je drugima to
prilika da stvari mogu biti bolje. Imati povjerenje u to je
inspiracija, jer izazov postoji da bi se stvari radile bolje.
Neke promjene će se uvijek događati i bez nas, ali ne one
potrebne koje želimo. Stoga je daleko bolje planirati up-
ravljanje promjenama sistematski, nego reagirati na svaki
problem koji se javlja. Neposredni izvršioci će svakako
reagirati na svaki problem, ako vidi defekt na proizvodu
– naravno da će to odmah otkloniti, ali ako imamo 30 %
defekata onda pojedinačne intervencije nemaju smisla.
Potrebna je promjena procesa, mjerenja, nadzora ili samih
izvršioca. I nužna je puna svijest o tome da auto vozi samo
jedan šofer – dva ne mogu. Svi se dogovaramo kuda da
idemo, možemo usaglasiti brzinu kretanja, pauze, ali samo
jedan može dodati gas, stisnuti kočnicu ili okrenuti volan.
Istina je, možemo se mijenjati na mjestu vozača. U jed-
noj organizaciji je mnogo auta kojima putujemo, stoga je
trening vozača od suštinske važnosti kao i cijela priča sa
početka ovog teksta.
ekspert br. 02/07- sv. 1
Povjerenje ili nepovjerenje
Da li imamo svijest o važnosti posla kojeg obavljamo ili
možda važnost u poslu odajemo, i na taj način pripisujemo,
sebi? Međusobna komunikacija, neovisno o poslu kojeg
obavljamo, ima dominantan utjecaj na rezultat. Odavno je
poznato da nijedan problem nije ravan problemu što ga
može proizvesti naš odnos u njegovom rješavanju. Stoga
smo u prilici svakodnevno komentarisati nečiji stav, a ne
Vlasnici procesa i izvršioci trebaju se okre-
nuti izlazima, a moraju biti servisirani ulazima.
Promjena je psihološka kategorija i ona je
nužna u glavama ljudi. Onima koji se plaše
promjena, znači prijetnju da bi stvari mogle
krenuti lošije, dok je drugima to prilika da stvari
mogu biti bolje. Imati povjerenje u to je in-
spiracija, jer izazov postoji da bi se stvari radile
bolje.
način kojim neko rješava problem. Nesumnjivo je pitanje
povjerenja od prioritetne važnosti. Ako imate povjerenje
u nekoga, onda u istoj mjeri prihvatate i otvorena pitanja
s druge strane kao pitanja koja treba rješavati, bila ona
iznesena kao činjenica ili kritički iskaz. Ali povjerenje se
ne stiče lahko, niti se ono može zahtjevati ili nametnuti.
Povjerenje ili nepovjerenje je ogledalo naših odnosa u
prošlosti, naše dosljednosti da ono što obećamo i ispuni-
mo, ili se u najmanju ruku za to transparentno zalažemo,
naše spremnosti da više slušamo nego što pričamo, naše
spremnosti da se ljudi oslone na nas i spremnosti da ne
zloupotrebljavamo tuđi oslonac. To uključuje donekle pi-
tanje časti i poštenja u mjeri u kojoj se o ovim vrlinama ne
može ni govoriti bez punog poštovanja suvereniteta svake
osobe, svačijeg prava, imovine i slobode koje bi i inače
svako htio za sebe osigurati. Kada želite da radite poslove
timski, želite timski ambijent, ali ga nikada nećete postići
time što ćete kazati kako smo mi tim, mi treba da radimo
kao tim! To je samo iskaz potrebe, ili shvatanja da je timski
rad potreban, ali bez znanja o tome kako se gradi tim i am-
33
 upravljanje kvalitetom

vještina, te implementaciji stabilnih procesa koji će donijeti

zadovoljstvo kupca i korist organizaciji.
Ambijent unutar organizacije je pretpostavka uspjeha.
Pozitivan ambijent sam po sebi ne garantuje uspjeh, ali
izostanak tog ambijenta ga sprječava. Stoga, prije nego
budemo govorili o konkretnim menadžerskim alatima,
vještinama i znanjima, nužno je promisliti o iznesenom. Ne
na način da se iz navedenog nešto mnogo nauči, nego da
potakne na razmišljanje prije bilo koje akcije

bijent u kojem svi članovi tima imaju svijest o tome, nikada
nećete imati stvarni timski ambijent.
Ipak, u nekoj jednačini povjerenja koju bismo mogli
postaviti, najsnažnija varijabla koja proizvodi nepovjeren-
je je uočljiv stepen samoorijentacije bilo koga u našem
međusobnom odnosu. Ako se fokusiram na samog sebe
– bilo iz straha da sakrijem nepoznavanje neke stvari ili iz
želje da pokažem koliko znam, iz želje da budem u pravu,
ili čak iskrene želje da pomognem drugome da posmatra
na problem sa moje tačke gledanja, rezultat je isti – per-
cepcija koja dominira motivima mog sopstvenog interesa.
Umjesto takve percepcije odnosa sa drugima moguće
je prenijeti fokus pažnje sa sebe na drugog, na način da
drugom postavim pitanje u vezi sa problemom, da dokučim
njegovu tačku gledišta kako bi kod drugog razvio osjećaj
brige, želje za saradnjom i motivirao na zajednički put ka
efikasnom rješavanju stvari. Kao što odnosi neke kom-
panije i njenih kupaca nisu samo zbir svih transakcija tako
i naši međusobni odnosi nisu samo zbir pitanja i odgo-
Certifikati se, na žalost, još uvijek kupuju, jer
ih ovlaštene agencije prodaju za novac onima
koje ocjenjuju, dok pitanje iskrenih odnosa,
efikasnih i efektivnih procesa, ispunjenja
obećanja i očekivanja kupaca nije moguće kupiti
– to se mora zaraditi.
vora. Ali u tom odnosu moraju biti uključene obje strane
(ili više njih) na istim principima saradnje, uvažavanja i
međusobnog poštovanja. Tu nema mjesta licemjerstvu
veličine tragu crnog mrava u tamnoj noći jer će to izazvati
nepovjerenje. To će otvoriti pitanje poštivanja prioriteta i st-
vari uvijek vraćati na neki početak u kome stanuje osjećaj
beznađa da se stvari mogu promijeniti nabolje. Ne postoji
certifikat svjetskog standarda kvaliteta, okačen na zidove
prostorija da pokazuje drugima napredak, koji osigurava da
se međusobno ne lažemo i ispunjavamo očekivanja naših
kupaca. Ali ovo drugo će osigurati integritet kompanije i
vrijednost u očima drugih bez bilo kakvih certifikata. Raz-
lika između ovog je očigledna, certifikati se, na žalost, još
uvijek kupuju jer ih ovlaštene agencije prodaju za novac
onima koje ocjenjuju, dok pitanje iskrenih odnosa, efikas-
nih i efektivnih procesa, ispunjenja obećanja i očekivanja
kupaca nije moguće kupiti – to se mora zaraditi. Ovo nije
iskaz protiv certifikata, naprotiv – certifikati u današnjem
poslovnom svijetu su nužni, ali ovdje potcrtavam potrebu
da oni dobiju stvarnu snagu kroz sticanje novih znanja i
Literatura:
1. www.successcare.com
2. www.dynastymartialarts.ca/images/fist-large
3. www.bournemouthhypnotherapy.co.uk/confidence_
self_esteem
4. “Corporate culture”, by Edgar Schein
Coca-Cola: “
Ponovo je
upotrijebi ili izgubi”
(Coca-Cola: Atlanta) – Nedavno su iz Coca-Cola
Corp. najavili da će uložiti više od 60 miliona dolara
kako bi podržali recikliranje u SAD-u i izgradili
najveću svjetsku tvornicu za recikliranje plastičnih
flaša. Ova ulaganja su samo dio njihovog cilja da
recikliraju ili ponovo upotrijebe 100% tvorničkih
(polyethylene terephthalate – PET) plastičnih flaša
u SAD-u. ‘’Postavili smo ambiciozan cilj da reciklira-
mo ili ponovo upotrijebimo sve plastične flaše koje
koristimo na američkom tržištu’’, kaže Sandy Doug-
las, predsjednica Coca-Cole za Sjevernu Ameriku.
Coca-Cola Corp. i United Resource Recovery Corp.
će izgraditi najveću svjetsku tvornicu za recikliranje
plastičnih flaša u Spartanburgu u Južnoj Karolini.
Tvornica će proizvoditi oko 45.359.702 tone recik-
lirane PET plastike koja se koristi u industriji ishrane
za ponovnu upotrebu svake godine, što je jednako
proizvodnji oko 2 milijarde Coca-Cola flaša od pola
litra.
Nova tvornica u Spartanburgu na površini od 12.14
ha bit će otvorena 2008. godine, a u potpunosti
spremna za rad 2009. Coca-Cola je također do sada
uložila u postrojenja za recikliranje u Švicarskoj,
Meksiku, Austriji i na Filipinima. Reciklaža plastike
donosi novčane beneficije, zahtjeva manje en-
ergije nego kod proizvodnje flaša od neobrađenih
materijala i smanjuje otpad i ispuštanje gasova. U
narednih 10 godina očekuje se da će Spartanburg
tvornica za reciklažu zaustaviti ispuštanja milion
tona CO2, što je jednako uklanjanju 215.000 auto-
mobila sa ceste.e.
www.thecoca-colacompany.com

34 ekspert br. 02/07- sv. 1

 Kako uštedjeti na
grijanju kada se
grijanje naplaćuje
po površini stana
Na internetu je moguće pronaći mnoštvo savjeta
kako uštedjeti na grijanju i oni su uglavnom
primjenjivi za kućanstva, a daleko manje primjenjivi
za one koji žive u stanovima. U starijim zgradama
sa stanovima priključenim na toplovodnu mrežu
ili sa zajedničkom kotlovnicom na koju obično
postoji licenca od strane nekog od dobavljača
energenata, obično se radi o naplati grijanja na
temelju površine stana. U tom slučaju, držali se mi
mjera energetske efikasnosti ili regulirali grijanje
otvaranjem prozora jednako ćemo platiti, što nije
nimalo poticajna klima.
Nažalost, ovome problemu se ne nazire rješenje
osim u činjenici da ćemo kroz dogledno vrijeme
morati uskladiti zakonodavstvo s legislativom
Evropske unije u kojoj je problematika individualne
potrošnje s ciljem ne samo pravedne naplate
nego i ukupnih procjenjenih ušteda potrošnje
energenata za grijanje od 30% koje bi se postigle
disciplinom potrošača. Kod nas, međutim, zbog
neodržavanja sistema toplovoda, loše izolacije
i zastarjelih kotlovnica gubici su drastični, a s
porastom cijena energenata, cijene grijanja idu
gore bez ulaganja u infrastrukturu. Isto tako,
svijest potrošača je na vrlo niskoj razini, a kako
nije stimulirana stvarnim obračunom potrošnje, ne
postoji način da se ona mnogo promjeni.
Uvođenjem individualnog mjerenja, pomoću
kalorimetara i razdjelnika mogla bi se postići
pravedna naplata grijanja, no uvođenje drugačijeg
sistema naplate može se postići tek uz saglasnosti
svih stanara i saradnjom s dobavljačem energenta
potrebnog za zagrijavanje prostorija. Tu važnu
ulogu imaju upravitelji zgrada i predstavnici
stanara koji bi trebali prvo steći uvid u postojeće
stanje, ugovore i licence dobavljača, potom skupiti
pristanak svih stanara i dobavljača za ugradnju ILKE ING doo
sistema individualne naplate, realizirati finansijsku
konstrukciju kako nabaviti i ugraditi pojedinačne
Kiseljak
sisteme naplate, te pokrenuti sistem. Nažalost, Klokoti bb
na svakom od pojedinih koraka može doći do • oprema za zavarivanje tel. 030 594 304
problema, što zbog inertnosti i nezainteresiranosti • zaštitna oprema fax. 030 594 305
stanara ili dobavljača, a tako i do nemogućnosti • prodaja plinova za industriju i
zatvaranja financijske konstrukcije.e. domaćinstvo
• projektovanje i inžinjering poslovi
• rješenja za primjenu tehničkih plinova
kompanija sa najiskusnijim stručnjacima
za tehničke plinove

ekspert br. 02/07-

ek 02 7- sv. 1 35
 tehničko opremanje građevina
Zdrave i energet
iskor
O
d ukupne potrošnje energije u zemljama EU,
40% otpada na zgrade, bile one privatne ili
javne. Ovo govori ko su najveći potrošači
energije u EU. Ako se pogleda sa stanovišta štednje,
potrošnja se može umanjiti na sljedeće načine: da
građevinski materijal koji se koristi doprinosi uštedi
energije, da se pri projektovanju i gradnji vodi računa
o uštedi energije, ali ne na račun smanjenja grijanja,
hlađenja, ventilacije i da održavanje i funkcionalnost
zgrada ne doprinosi gubicima energije.
Sa stanovišta korisnika zgrade, potrebno je da
prostor boravišta zadovoljava njihove potrebe i da
nije uzrok povećanja mogućnosti razboljevanja ili
povreda. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
(WHO) “Zdravlje je stanje fizičkog, mentalnog i
društvenog opstojanja pri odsutnosti bolesti ili
slabosti.” Nezdravo boravište dovodi do smanjenja
produktivnosti zaposlenih i povećanja odsutnosti.
Problem sa kojim se susrećemo pokazuje da je
stanje velikog broja zgrada daleko od idealnog.
Korisnici mogu ostvariti zdravije boravište
kontrolom izvora zagađenja, boljim ventiliranjem i
održavanjem ugodnih fizičkih uslova odgovarajućom
temperaturom, vlažnošću i svjetlom.
Vezano za gore navedeno može se reći da
postoji potencijalan “konflikt” između strategije da
se reducira potrošnja energije i da se stvore zdraviji
uslovi za stanovanje. Naprimjer, pojedini materijali ili
proizvodi imaju takve karakteristike da se smanjuju
gubici energije, ali sa druge strane dovode do
nezdravih emisija ili stepen ventiliranja može biti
umanjen da bi se uštedila energija, ali koncentracija
zagađivača se povećava, a time i izlaganje istim.
Da bi se mogli ispuniti zahtjevi Evropske komisije,
vezanih za sporazum u Kjotu od smanjenja CO2 i
emisija drugih gasova za 8% u periodu od 2008-
2012., potrebno je iskoristiti sve pogodnosti da bi se
racionalizirala iskorištenost energije u zgradama.
Definicija i kriteriji za određivanje zdravih i
energetski iskorištenih zgrada
“Zdrava i energetski iskorištena zgrada” je ona
koja ne uzrokuje ili ne dovodi do pogoršanja bolesti,
osigurava visoki stepen komfora, štedi energiju
postižući istovremeno željene boravišne uslove,
koristi najsavremeniju tehnologiju.
Kriteriji obuhvataju grupu mjerodavnih
parametara koji se odnose na stepen zagađenosti
36
zraka ili fizičkih karakteristika boravišnog prostora. z
Ti parametri treba da osiguraju, računajući na visok stepen
tačnosti, prihvatljive karakteristike zgrada i prostora unutar njih.
Zadane vrijednosti selektiranih parametara koje je potrebno
ostvariti postavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Npr. zadane vrijednosti za hemijske zagađivače zraka pokazane
su u tabeli 1.
Klasifikacija zgrada u odnosu na zdravlje je bazirana na
analizi riziko faktora sa liste podataka o karakteristikama
zgrada, sistema i upotrebe kao i pitanja povezanosti
zdravlja i komfornosti.
Zdravstveni rizici su podjeljeni u tri grupe, a akutni
simptomi zgrada evaluirani su kroz BSI-Building
Symptom Index, numeričkim indikatorom koji prati
učestalost simptoma povezanih sa Sick Building
Syndrome – SBS, primjećenog od strane korisnika.
Rizici zdravlja i rizici komfora podjeljeni su u
tri klase bazirane u odnosu na nivo zdravstvene
zaštite:
Klasa 1 – Rizikofaktori koji mogu dovesti do
smrti ili visokorizičnih bolesti koje mogu biti
fatalne (npr. rak pluća): azbest, radon, duhanski
dim, velika koncentracija karbon-monoksida;
Klasa 2 – Rizikofaktori koji mogu
prouzrokovati bolesti, pretežno disajnih
organa: ozon, nitrogen oksid, infektivni
agensi (u samoj zgradi ili od stanara),
kućna prašina (važi samo za zgrade za
stanovanje), gljivice, različite vrste alergija,
mala koncentracija karbon-monoksida;
Klasa 3 – Rizikofaktori koji utječu
na pojavu ne tako opasnih bolesti ili
uzrokuju neugodnosti: buka, preveliko
osvjetljenje, vrućina, hladnoća i td.
Energetska iskorištenost
je određena pomoću tzv.
energetskog indeksa (godišnja
potrošnja ukupne energije u
odnosu na površinu na koju
djeluje). Bazirano prema analizi
uštede energije, a koristeći
energetski indeks, zgrade su
klasificirane kao optimalne,
srednje optimalne i loše.
Optimalne: <150 kWh/
m2 – zgrade sa malom
potrošnjom energije;
srednje optimalne:
<250 kWh/m2 –
zgrade koje imaju
ekspert br. 02/07- sv. 1
 tehničko opremanje građevina
etski
orištene zgrade
značajnu uštedu energije, s tim da je potrebno dalje praćenje; loše:
<500 kWh/m2 – neophodnost provođenja mjera za optimizaciju
potrošnje energije.
Da li su zgrade koje štede energiju energetski iskorištene
Multikriteriji korišteni za analizu zdravlja, komfora i
energije u 67 poslovnih zgrada i 97 zgrada za stanovanje,
u 9 zemalja EU, predstavljeni su kroz HOPE projekat kao
uzorci na osnovu kojih su se dobili rezultati projekta.
Približno 75% zgrada koje su uzete u projektu kao
uzorak pokazalo se da imaju uštedu energije, a da
su i dalje zadržale dobre energetske performanse.
Ukupna godišnja isporuka energije raspodjeljena
najvećim dijelom na zgrade uzeta je kao
indikator energetske učinkovitosti. I drugi
indikatori kao što je ukupna energija po
osobi, se takođe može iskoristiti, jer nije
velika razlika u konačnom rezultatu.
Godišnja potrošnja energije u
stambenim zgradama u zemljama
koje spadaju u OECD (Organizacija
za ekonomske veze i razvoj)
grupu zemalja prosječno je
150-230kWh/m2. U zemljama
istočne i srednje Evrope
potrošnja za potrebe
grijanja je 250-400kWh/
m2 godišnje i to je 2-3
puta više nego u
zemljama zapadne
Evrope.
ekspert br. 02/07- sv. 1
Srednja vrijednost potrošene energije upotre-
bljene u HOPE projektu je 140kWh/m2 za stambene
zgrade i 200kWh/m2 za poslovne zgrade. Potrošnja
energije rapidno se mijenja od zgrade do zgrade.
U praksi se pokazalo da zavisi više od planiranja,
dizajniranja i organizacije nego od klime, tipa zgrade
ili HVAC sistema.
Zdravstveni status zgrada sa mjerama uštede
energije u odnosu na zgrade bez uštede energije
U prosjeku, zgrade sa malom potrošnjom energije
mogu biti komfornije u odnosu na zgrade sa većom
potrošnjom, kao što je ilustrirano u tabeli 2.
Takođe, poslovne zgrade sa manjom potrošnjom
energije mogu biti zdravije nego one sa većom.
Međutim, kod stambenih zgrada postoji određena
razlika. Ona nije ekstremno velika, ali je prisutna.
Naravno, postoji zdravih i komfornih zgrada koje
koriste više energije, kao i onih koje imaju mali
utrošak, ali nisu ni zdrave ni komforne. Ta k o đ e r
je značajno napomenuti da zdrava zgrada ne daje
potpunu sliku “zdravlja” zgrade. Neke karakteristike
zgrade, prisutnost azbesta ili radona i sl. mogu
biti opasne, ali ne toliko da bi dovele do akutnih
simptoma. Koristeći analizu rizikofaktora HOPE
projekta, može se doći do preliminarne ocjene npr.
rizik postoji, moguća prisutnost ili odsutnost rizika i
sl.
Daljim ocjenjivanjem, posebno stambenih
zgrada, može se pokazati da nema veze između BSI
i rizika klase 1 i klase 2. Zajednički problemi koji su
primjećeni i u zdravim i u nezdravim stambenim
zgradama je velika koncentracija gljivica i sitnih
čestica, preslaba ventilacija i pregrijavanje.
Za zdrave poslovne zgrade, zdravlje korisnika je u
korelaciji sa kvalitetom boravišnog prostora, izraženo
prisutnošću malog broja rizikofaktora. Potrebno je
naglasiti da rezultati ispitivanja, bilo koje vrste, među
uposlenicima koji rade u poslovnim zgradama su
pouzdaniji, u poređenju sa stanovnicima stambenih
zgrada zbog većeg postotka odziva. Glavni problemi
nezdravih poslovnih zgrada je slaba ventilacija,
previsoka temperatura i velika koncentracija čestica.
To se pripisuje visokom procentu vanjskih utjecaja,
npr. vrlo često položaj blizu puteva sa gustim
saobraćajem.
37
38 ekspert br. 02/07- sv. 1
 tehničko opremanje građevina

Kako osigurati da su zgrade zdrave Ekonomske prednosti visoko kvalitetnih poslovnih

i energetski iskorištene
Namjera vlasnika zgrade kao i dizajnera je da dobiju
kvalitetan objekat,a dobar dizajn je suštinski da bi
se dobio kvalitetan objekat. Ako osoba koja planira,
konstruira i organizuje pravilno rasporedi utrošak
energije i boravišni prostor, rezultat će biti zgrada sa
malom potrošnjom energije i kvalitetnim boravišnim
rasporedom. U suprotnom dovoljan je samo jedan
pogrešan korak, npr. loše planiranje ili loša organizacija,
da kvalitet ne bude na zadovoljavajučem nivou.
Ono što karakteriše zgrade sa malom potrošnjom
energije je primjena modernih tehnika. Suštinsko za
ovaj segment je bezprjekorno funkcionisanje tih sistema
i mogućnost podešavanja da bi se postigli odgovarajući
uslovi. Pravilnim puštanjem u funkciju zgrada kao
i sistema kontrole povećava njenu energetsku
učinkovitost kao i njenog boravišnog prostora.
Treba naglasiti dva važna principa o kojima treba
voditi računa pri projektovanju kvalitetnih objekata:
dati prednost, koliko god je to moguće, pasivnom
(arhitektonskom) prema aktivnom (tehnološkom)
načinu da se osigura komfor u zgradama i dizajnirati
onako kako odgovara korisniku objekta. Posebno
mogućnost prilagođavanja unutrašnjeg prostora
potrebama korisnika.
Mogućnost otvaranja prozora, zbog odsutnosti
opasnosti od buke, zagađenja, krađa, ostavlja pozitivan
dojam na zgradu. U stambenim objektima posebno bi
trebalo voditi računa o ventilaciji u kuhinjama.
Kada usporedimo razlike između dobro i slabo
učinkovitih zgrada, uvjeravamo se da noviji objekti su
bolji od onih starijih što je i normalno. Međutim, suština
je u tome da ako iskoristimo mogućnost renoviranja
možemo doći do dobrih poboljšanja starijih zgrada.
zgrada je ne samo manja potrošnja energije, nego i veća
produktivnost radnika. HOPE projektom je pokazano da tokom
ljetnih visokih temperatura, produktivnost radnika opada u
zgradama koje su izložene takvim uticajima. Ali istovremeno
u dobro opremljenim poslovnim objektima stepen odsutnosti
(bolovanja) je značajno manji.
HOPE projekat je pokušao prikazati da li postoji konflikt
između strategije da se reducira potrošnja energije, s jedne
strane, i strategije da se napravi zdrava zgrada. Rezultati su
pokazali da ne postoji ta vrsta konflikta te da je moguće
povezati te dvije stvari u jednu cjelinu.
Dakle, za zdrave i komforne zgrade nije neophodna velika
potrošnja energije, tako da to predstavlja pozitivan uticaj na
naše životno okruženje.
References
• World Health Organization, Regional Office for Europe (2001):
Air quality guidelines for Europe 2000. – Second Edition. WHO
Regional Publications, European Series, N. 91;
• Directive 2002/91 of the European Parliament and of the
Council of, 16.12.2002 on the energy performance of buildings.
Official Journal of the European Communities, January 2003.;
• EU Directive 89/106 0f 21.12.1988 on the approximation
of the laws, regulations and administrative provisions of the
Member States relating to construction products;
• Bluyssen, P.M., et al., 1995, European Audit project to
optimize indoor air quality and energy consumption in office
buildings, final report, contract JOU2-CT92-002, March, Delft,
The Netherlands;
• Bluyssen, P.M. (2004). A clean and energy-efficient heating,
ventilating and air-conditioning system. Delft, TNO Bouw;
• Balaras, C., Droutsa, K., et al.(2000). Potential for energy
conservation in apartment buildings. Energy and Buildings,
31, p. 143-154

OPTICON INDUSTRY d.o.o.

Hamdije Čemerlića 2/IX

71000 Sarajevo
tel./ fax. +387 033 703 554
www.opticon.ba

ekspert br. 02/07- sv. 1 39

 tehničko opremanje građevina

Zaštita od kamenca i higijena u

instalacijama pitke vode
Taloženje kamenca nastaje posebno
pri povećanju tvrdoće vode ili
temperature. Posljedice za kućnu
instalaciju, grijače i kućne aparate
mogu biti oštećenja na vodovodima
i zakočenja u cijevima, veća
potrošnja energije usljed naslaga
na grijačima, kao i skupe popravke
na osjetljivim kućnim aparatima

J
avni opskrbljivači vodom isporučuju
pitku vodu koja ispunjava sve zatjeve
s hemijskog i higijenskog aspekta.
Uprkos tome jako pametna, pa čak i
poželjna, može biti dodatna pažnja oko
vode u kućama. S jedne strane, talozi
kamenca vode ka smanjenju radijusa cijevi,
pa time i smanjenju funkcionalnosti, kao
i oštećenjima tehničkih sprava, a s druge
strane, može doći i do utjecaja na higijenu
pitke vode usljed nedostataka pri gradnji ili
postavljanju vodoinstalacija u kući.
Za određivanje kvaliteta vode važnu
ulogu ima njena tvrdoća. Pod ukupnom
tvrdoćom vode podrazumjeva se količina
kalcijum i magnezijum jona u njoj. Često se
izražava u milimolovima po litru [mmol/l],
ali se često upotrebljava i “stepen njemačke
tvrdoće” [˚dH]. Pri tome 1˚dH odgovara
količini od 10 mg kalcijumoksida ili 7,14
mg magnezijumoksida u litri vode. Tvrdoća
vode je različita od oblasti do oblasti i
može se po zakonima koji važe za sredstva
za pranje podijeliti u nekoliko područja.
Vidi tabelu 1.
Joni u vodi rastvorenog krečnjaka
(Ca2+ + HCO3) su bitni u ishrani, ali u
nerastvorenom obliku kao kalcijumkarbonat
(CaCO3) mogu izazvati velike štete u
tehničkim spravama i cjevovodima. Ovo
se stanje stvari da predstaviti sljedećom
jednakošću:
Ca2+ + 2HCO-3 ⇔ CaCO3 ↓ + CO2 +
H2O
Prelaz iz rastvorivog u nerastvorivi oblik,
odnosno, pomjeranje ravnoteže jednakosti
na desnu stranu, pospješuju sljedeća tri
faktora:
• visoka koncentracija zemljanih metala
(tvrda voda)
• povišenje temperature – nestajanje CO2
iz sistema
• povećanje pH-vrijednosti – povećanje
koncentracije karbonata HCO-3 + OH −
⇔ CO2-3 + H2O
Taloženje kamenca nastaje posebno pri
povećanju tvrdoće vode ili temperature.
Posljedice za kućnu instalaciju, grijače
i kućne aparate mogu biti oštećenja
na vodovodima i zakočenja u cijevima,
veća potrošnja energije usljed naslaga
na grijačima, kao i skupe popravke
na osjetljivim kućnim aparatima. Za
onemogućavanje taloženja kamenca
mogu se hemijski, koristeći razmjenu jona,
odstraniti tvari za očvršćavanje iz sistema,
a može i kreč/kamenac biti stabiliziran u
pitkoj vodi. Ovo je moguće dodavanjem
stabilizatora čvrstoće kao što su polifosfati
ili pravljenjem kristala. Ovi kristali se prave u
vodi, ali joj se ne dodaju nikakve pomoćne
tvari (soli ili fosfati) niti oduzimaju sastavne
tvari.
Mikrobiološka opterećenja
Pored dejstva na samu vodu radi
onemogućavanja taloženja kamenca,
nepovoljni uslovi za rad i tehničku
ispravnost kućnih instalacija mogu dovesti
do mikrobioloških opterećenja, koja opet
mogu voditi ka dodatnim dejstvima na
vodu. Nije moguće u potpunosti izbjeći
da uvijek prisutni mikroorganizmi u
mrežama za opskrbljivanje pitkom vodom
dospiju u malim i prvobitno bezazlenim
količinama u cjevovode zgrada. Dozvoljena
količina bakterija u pitkoj vodi je određena
odredbama o pitkoj vodi. Ovim se osigurava
da je isporučena voda higijenski ispravna.
Međutim, odgovornost preduzeća za
isporučivanje vode vezano za kvalitet vode
završava u momentu isporuke primaocu.
Vlasnici kuća ili kućna uprava moraju
voditi računa da zakonima određene
vrijednosti unutar instalacija u zgradi se
zadrže u granicama sve do kućnih česmi.
Upravo u zgradama, zbog nedostataka
u instalacijama, nepovoljnim tehničkim i
termičkim utjecajima i uslovima, često se
mogu naći bakterije, čije povećanje broja
ponekad može imati i velikog utjecaja na
zdravlje.
Legionele
Posebno kritična su područja instalacija
pitke vode u kojima temperatura stagnira
izmedju 30˚C i 40˚C. Ovakva područja
se mogu naći ne samo u ohlađenim
vodovodima tople vode, već i kod loše
izolovanih vodovoda hladne vode, kod
predimenzioniranja ili pogrešne postavke
smicanjem cijevi. Ovdje su optimalni uslovi
za život mnogih vrsta bakterija, a posebno
legionela.
Legionele su štapićaste bakterije koje su
sastavni dio slatkih voda. Na temperaturama
između 30˚C i 45˚C se masovno
razmnožavaju. Iznad 50˚C zaustavlja se

40 ekspert br. 02/07- sv. 1

njihov rast, iznad 60˚C polaganu izumiru,
dok iznad 70˚C brzo izumiru. Infekcija
legionelama kod čovjeka nastupa isključivo
preko vodenih kapljica (aerosola) u plućnim
kanalima, odnosno, preko dišnih puteva.
Ove aerosole mogu nastupiti u radu tuševa,
bazena sa krčkanjem vode (whirlpools)
ili aparata za regulisanje klime. Legionele
mogu uzrokovati dva različita stanja
bolesti kod čovjeka: Pontijak-temperatura i
takozvana legionarska bolest. Dok se kod
pontijak-temperature radi o bolesti sličnoj
gripi, kod legionarske bolesti se radi o težem
obliku upale pluća, koja bez pravovremene
dijagnoze i terapije može završiti i smrtnim
slučajem, pogotovo kod starijih ljudi i ljudi
s oslabljenim imunitetom.
Za sanaciju već zaraženih sistema
služe različite mjere. Ovome pripadaju
razne građevinske i tehničke mjere, kao i
različiti postupci dezinfekcije. U zavisnosti
od slučaja, dovoljna je provedba jednog
postupka, ali često tek kombinacijom
različitih postupaka dolazi do dugoročnog
rješenja, odnosno, dugoročne, uspješne
sanacije.
Osim toga, pitkoj vodi se mogu dodati
tvari za ubijanje bakterija, da bi se spriječila
zaraza legionelama. Vrsta i količina ovih tvari
koje se dodaju, kao i postupci dezinfekcije,
određeni su zakonom o pitkoj vodi.
Tehnika u borbi protiv kamenca i
bakterija
Biostat-Combi ili Biostat-Combimat
marke Judo je tehničko rješenje koje stoji
na raspolaganju, a koje po podacima
proizvođača uklanja ne samo neželjeni
kamenac već i onemogućava razmnožavanje
bakterija.
Funkcija zaštite od kamenca Biostat-
Combi/Combimat-a radi na principu gradnje
elektrolitskih kristala. U aparat su ugrađene
dvije elektrode, a glavni dio za tretman čini
patentirana okrugla četka od plemenitog
metala, koja je uključena kao katoda. Čim
poteče voda, uspostavlja se pulsirajući
ujednačeni napon na obje elektrode,
tako da se uspostavlja slabo strujno kolo
među njima. Ovo uzrokuje povećanje pH-
vrijednosti, pa time i koncentracije karbonata
u katodnom području. Kao posljedica toga,
formiraju se u ovom području mnogobrojni
mikroskopski mali krečni kristali. Kako
četkasta katoda ima veliku površinu, tako
nastaje mnoštvo kristala. Mikro kristali
lebde i transportuju se do kućnih instalacija
tekućom vodom. Tamo se prekomjerni sprava za djelovanje na vodu uklanja i porodica
kamenac taloži na kristale, a ne na površine
grijnih tijela ili cijevi. Kristali, zajedno sa Tvrdoća [˚dH]
spojenim kamencem, se izbacuju iz sistema
preko tekuće vode. Time što se prekomjerni
kamenac taloži na kristale, ostaju ostale
površine, od cjevovoda ili bojlera, zaštićene
od taloženja kamenca.
Talozi kamenca koji se prave direktno
ekspert br. 02/07- sv. 1
na katodnoj četki se uklanjaju s njene
površine s vremena na vrijeme uz pomoć
posebnih “skidača”, a onda se, nakon
njihove sedimentacije, otklanjaju iz sistema
preko ventila za ispiranje. Nasuprot
korištenom postupku promjene polova za
uklanjanje kamenca, kod ovoga postupka
čišćenja ostaje katoda dugoročno zaštićena
od taloženja kamenca. Osim toga, ne
čineći promjenu polova, ostaju elektrode
zaštićene, čime se produžava i njihov vijek bakterije, kao što su, recimo, legionele, i
trajanja. sprječava njihovo razmnožavanje. Ovo se
Čišćenje katodne četke može biti dešava pomoću provjerenog postupka
izvedeno ručno koristeći ručni točak (Biostat- oksidacije na anodi.
Combi) ili sasvim automatski koristeći Uspostavljanje higijene u ovim spravama
elektromotor (Biostat-Combimat). U vrši se uz pomoć elektrode prevučene
zavisnosti od tvrdoće vode, vrši se i čišćenje mješavinom oksida plemenitih metala kao
ove četke, ali bi trebalo biti dovoljno čistiti dodatne, posebne anode i elektronskog
je jednom mjesečno. Kod automatskog upravljača. Čim dođe do protoka vode,
postupka izaziva Biostat-Combimat na ovoj anodi se pomoću uspostavljenog
automatski elektronsko upravljanje malog napona iz same vode proizvodi
procesom čišćenja u zadatom vremenskom aktivni oksigen bez ikakvih dodavanja bilo
intervalu. Elektromotor pokreće četke od kakvih hemikalija, koji zatim male količine
plemenitog materijala koje onda skidaju u vodi prisutnih klorid-jona elektrolitski
taloge sa svojim metalnim dlakama. Drugi pretvara u klor.
elektromotor otvara ventile za ispiranje, Količina proizvedenih aktivnih
koje onda i zatvara po završetku ispiranja. čestica (oksidanata) se reguliše pomoću
Za odstranjivanje vode, kod automatskog električnog upravljača preko uspostavljene
postupka mora postojati poseban izlaz za struje. Ugrađeno mjerilo vode obuhvata
to, dok se kod ručnog postupka može kao količinu vode na koju treba djelovati.
alternativa koristiti i neka posuda. Dodatno se elektronski provjerava prirodna
Upravljanje postupkom odstranjivanja koncentracija klorid-jona u pitkoj vodi.
kamenca sa Biostat-Combi/Combimat- Okrugla četka od plemenitog materijala,
om u zavisnosti od kvaliteta vode i njenog koja se mehanički može čistiti, služi ne
protoka se vrši automatski uz pomoć samo kao katoda za zaštitu od kamenca
mikro-procesora i ugrađenog mjerila vode. već i za održavanje higijene. To što nema
Ovo garantuje optimalan postupak. promjene polova štiti i osjetljive anode,
Funkcija zaštite od kamenca Biostat- čime produžava vijek njenog trajanja u
Combi/-Combimat-a je naučno dokazana zavisnosti od potrošnje vode i na tri godine.
ispitivanjima po DVGW radnom listu W Promjena anode može jednostavno i brzo
510. Visok učinak dejstva se postiže velikom izvesti bilo koja mjesna servisna jedinica.
površinom katodne četke zajedno sa malim Pomoću kontrolnih lampica se stalno
naponom koji se uspostavlja, čime se kontroliše stanje aparata.
obilno stvaraju kristali, odnosno, optimalno
dejstvo.
Pored visokog učinka dejstva, Biostat-
Sažetak
Combi/Combimat ima i drugu prednost,
Ovdje predstavljena sprava za dejstvo na
a to je da samo mali dio kamenca, koji se
vodu predstavlja ustvari tehničko rješenje
nalazi u vodi, se odstranjuje preko ventila za
koje spaja mogućnost zaštite od kamenca
ispiranje, dok većinski dio kamenca ostaje
i održavanja higijene u vodi. Elektrolitski
u pitkoj vodi stabiliziran pomoću kristala.
generator kristala štiti od naknadnog
Ovo pak znači da se kvalitet vode ništa ne
taloženja kamenca bez dodavanja ikakvih
mijenja. Ne dodaju se nikakve pomoćne
tvari ili soli, a higijena se održava takođe na
tvari, a neophodni minerali ostaju prisutni.
elektrolitskoj osnovi djelovanjem direktno
u vodi, čime sprječava razmnožavanje
Higijena bakterija. Biostat-Combi/Combimat je na
raspolaganju u tri veličine Tip15, Tip 25 i Tip
Osim što ima funkciju zaštite od kamenca, 50, za potrebe jednočlanih do četveročlanih
Tvrdoća [mmol/l] Područje tvrdoće
0 - 7 0 - 1,3 1 (mehko)
7 - 14 1,3 - 2,5 2 (srednja tvrdoća)
14 - 21 2,5 - 3,8 3 (tvrdo)
> 21 > 3,8 4 (veoma tvrdo)
Tabela 1.
41
 tehničko opremanje građevina
Grundfos i u
virtualnom svijetu
Danski proizvođač pumpi i pumpnih sistema Grundfos
objavio je kako ulazi u virtualni svijet, Second Life. Pritom
se ističe kako su razlozi za to “nove ideje, prilike za
pozivanje korisnika za učestvovanje, dijalozi koji prelaze
državne granice, inovacijska snaga i velika količina
znatiželje”, no osnovni razlog je, u svakom slučaju, učenje.
Naime, Grundfos želi ispitati sve mogućnosti računarski
stvorenih svjetova. Kako je za Grundfos prirodno
usmjeravanje na održivi razvoj, odlučio je u virtualnom
svijetu izgraditi svoj vlastiti otok na kojem će sve biti
posvećeno ekologiji i potrošnji energije. Time se očekuje
da će podrška projektu u virtualnom svijetu za posljedicu
imati inicijative u stvarnom svijetu. Primjerice, korisnici
Second Lifea moći će kupovati virtualne instalacije SQ
Flex čime će učestvovati u donacijama stvarnih instalacija
SQ Flex za vodosnabdjevanje afričkih zemalja.e.
Predložen novi
postupak provjere
sistema grijanja
Udruženje njemačke privrede za centralno grijanje (VdZ)
u saradnji sa svojim partnerima razvilo je postupak
provjere sistema grijanja. Radi se o standardiziranom
postupku za cjelovitu provjeru sistema koji obuhvata
energetske provjere izvora topline, razvoda i ogrjevnih
tijela, te bi njihovim vlasnicima i korisnicima trebao
ukazati na energetske deficite. Smatra se kako će se time
u budućnosti ostvarivati grijanje na inteligentniji način, pri
čemu će se nakon ciljano provedenog osavremenjavanja
moći smanjiti potrošnja energije i troškovi za grijanje.
Inače, prije nego što se novi postupak predloži na
saveznom nivou, provest će se probne provjere na
području pokrajine Hessen koje su započele početkom
jeseni ove godine. Inače, novi će postupak moći provoditi
jedino školovano osoblje i temelji se na zahtjevima i
direktivama EU-a.e.
42
Razvijeno sa
korisnicima
Firma Data Design System (DDS) predstavila je na sajmu
ISH 2007 jedan vrlo moćan softver. Dvadeset pet godina
iskustva u trodimenzionalnom CAD-razvoju i tijesna
saradnja sa preko 10.000 korisnika širom Evrope dovela
je do novog softvera kućnih tehnika. Programski paket
sadržava integrisane baze podataka o objektima koji se
odnose na proizvođače, kao i TGA-preračune, pa korisnik
može svoje planove značajno optimizirati preko online
simulacija. Nova verzija CAD 6.4 raspolaže i jedinstvenim
integrisanim prevodiocem, koji automatski prevodi
proizvodni kod proizvođača izabranoj veletrgovini. Ovi
podaci zatim mogu biti dalje proslijeđeni.
Novim CAD programom firmi DDS je uspjelo da snizi
cijene iako se radi o visoko kvalitetnom proizvodu. Za
premijernu cijenu od 980 eura korisnik dobiva lahko učivi,
inteligentni alat za planiranje zgrada. Nacrti mogu biti
učitani preko IFC, DXF, DWG, JPG, BMP, i td. Jednostavno i
brzo proračuni mogu biti trodimenzionalno napravljeni za
prostorije, uređenja i cijele zgrade, uključujući i krovove,
Gauben, solarne i PV uređaje.e.
Dalji razvoj modela
komfora
Swegon nastavlja uspješan razvoj modela komfora.
Parasol EX se može naći u tri varijante: za dotok zraka, za
dotok zraka i hlađenje, za dotok zraka, hlađenje i grijanje.
“Uređaj omogućava primarno strujanje zraka od 180
m³/h, pruža wasserseitiges kapacitet hlađenja od 1.000 W
i grijanja do 2.000 W”, pojašnjava Horst Buschmann, šef
prodaje u Swegonu. Svojim visokim kapacitetom i malim
mjerama (690x690 mm i 1290x690 mm sa visinom od
samo 230 mm) može mirno zamijeniti druge proizvode,
koji zauzimaju znatno više prostora. Četverostrani
raspršivač zraka u kombinaciji sa Swegonskim Anti-
Draught-Control II omogućava maksimizaciju mješanih
zona i tako minimizira rizik od pojave promahe.
Jedinstvenom kombinacijom blago na gore usmjerenim
raspršivanjem zraka i brzim mješanjem dovedenog
zraka sa sobnim zrakom, ovaj model omogućava zdravu
i lagodnu unutrašnju klimu. Na više blago usmjereno
raspršivanje zraka vodi k tome da su uređaji nezavisni od
Coanda-efekta.e.
ekspert br. 02/07- sv. 1
 tehničko opremanje građevina
Tehničko opremanje samoodrživih
zgrada – moderni koncept
Z
amislimo da se nalazimo u najboljoj, najljepšoj
zgradi, opremljenom najboljim tehničkim sredstvima,
sa najsavremenijim svjetlosnim efektima i sl.
Iznenada, nestane svjetla, ventilacija i grijanje prestane da
radi, liftovi i eskalatori se zaustave i ostave putnike na pola
puta od njihovog odredišta, ozvučenje zamre, napajanje
strujom se isključi kao i sigurnosni sistem. Najednom tišina,
muk, hladnoća, mrak, tjeskoba, neugodnost. Šta sad?
Sve što se nalazi unutar zgrade, što je čini sigurnom
i komfornom pod “budnim okom” je sistema kojeg
nazivamo tehničko opremanje zgrada. Zgrada, kada joj se
ugrade svi oni elementi koji je čine udobnom, sigurnom,
mjestom življenja, mjestom gdje se dostižu snovi i planovi,
nije samo puki objekat za zaštitu od kiše, snijega, vjetra i
drugih nepogoda.
Tehničko opremanje, u stvarnosti, doprinosi da zgrada
živi zajedno sa svojim korisnicima. To je multidisciplinarna
oblast koja obuhvata:
• snabdijevanje strujom, gasom;
• grijanje i ventilacija;
• vodovodni i kanalizacioni sistem;
• prirodno i vještačko osvjetljenje;
• liftovi i eskalatori;
• telekomunikacije, IT mreža;
• sigurnosni sistem;
• zaštita od požara i dr.
Ljudi provode nezanemariv dio vremena u zgradama
u odgovarajućim aktivnostima. Moderne zgrade treba da
zadovolje sigurnosne i zdravstvene uslove, uslove komfora,
funkcionalnosti. Krajnji rezultat je zadovoljan korisnik i
zgrada sa vrijednostima.
Jedna od funkcija koju bi trebalo da ispunjava sistem
tehničkog opremanja je i stalna edukacija svojih članova
u skladu sa najnovijim dostignućima u ovoj oblasti. To
podrazumjeva seminare, radionice, simpozije, izložbe i sl,
ali i učestvovanje u objavljivanju različitih publikacija ili
pisanju određenih članaka vezanih za aktuelne probleme
u oblasti u kojoj su prisutni. Praćenje zahtjeva korisnika i
rješavanje njihovih problema ne samo na terenu nego i
kroz institucije od javnog interesa. Na kraju i promoviranje
i stvaranje pozitivne slike o njegovoj ulozi. Osim edukacije
sopstvenih članova sistem tehničkog opremanja treba
da se bavi i edukacijom korisnika servisa. Znači, samih
stanovnika zgrada u kojima obavlja svoju funkciju.
Sistem tehničkog opremanja treba da uskladi troškove
sa potrebama vanjske okoline kao i svih potrebnih
elemenata koji utiču na komfor i funkcionalnost korisnika
i prostora koji održavaju. Također, važno je naglasiti da
ima i vrlo važnu ulogu u osavremenjivanju sistema koji
se upotrebljavaju, istovremeno vodeći računa o upotrebi
prirodnih resursa, samoodrživih, i zaštite prirodnog
okruženja. Pod ovim podrazumjevamo svu opremu i
materijale korištene za grijanje, osvjetljenje, ventilaciju,
pripremu zraka, električne energije, vodosnadbjevanja,
zaštite od požara, liftova, zvuka i dr.
Povećanjem standarda gradnje istovremeno rastu i
zahtjevi samih korisnika za efikasnijom ulogom, ne samo
ljudi koji su direktni izvršioci zahtjeva nego i opreme
i sredstava kojima se oni služe. Zbog toga, razvijajuća
tehnološka dostignuća pokazuju da je oblast tehničkog
opremanja jedno od najbrže rastućih. Istovremeno,
ova oblast je i pred izazovom osiguravanja i uvođenja
ekspert br. 02/07- sv. 1
Ensar MULAOSMANOVIĆ dipl.ing.
energetski iskoristivih zgrada da bi se reducirala
potrošnja prirodnih bogatstava kao i minimizirale emisije
zagađivača.
Energetski izvori još uvijek mogu podmiriti svjetske
potrebe u desetljećima koja dolaze. Međutim, problemi
se javljaju onoga trenutka kada cijene energije postanu
drastično veće i kada dovode do političke nestabilnosti.
Naučnici, arhitekti, inžinjeri koji se bave tehničkim
opremanjem zgrada kao i vladine institucije nude
interesantna rješenja koja se tiču samoodrživosti zgrada
kada je riječ o energetskim potrebama ili održavanju
okoliša. Potpuna samoodrživost će zahtjevati tehnološka
poboljšanja i inovacije, usmjeravanje i nova rješenja od
strane onih koji su na bilo koji način uključeni.
U Sjedinjenim Američkim Državama javila se težnja
za izgradnjom zgrada koje bi ujedno koristile što više
prirodnih resursa, a pritom što manje štetile okolini.
Trend je da do 2030. godine građevine postanu
samoodržive. To su tzv. pametne građevine koje koriste
solarnu energiju u funkcionalne svrhe objekta, a pri tome
ne štete okolini.
Na nedavno održanom predavanju o održivoj gradnji
u Zagrebu je gostovao i Jan Martin Bang iz Norveške.
Bang je iskoristio prigodu da promovira svoju knjigu o
održivoj gradnji u ekoselima. “Jutros sam se probudio i
pio kafu na tarasi u zagrebačkom predgrađu, gdje sam
smješten. Komšije do mene grade kuću i zgrozio sam
se kada sam vidio onolike količine stiropora i ostalog
industrijskog otrova koji se stavlja u kuću. Upravo je
takva pretjerana betonizacija i industrijalizacija i dovela
do ekoloških katastrofa kakvima danas svjedočimo. Prije
stotinu godina radile su se kuće prema načelima ekosela,
od materijala koji se mogu iskoristiti i kasnije”, rekao je
gost iz Norveške.
Postojeća tehnika izgradnje i tehničkog opremanja
imaju velike zasluge za ekološku i energetsku krizu.
Analiza je pokazala da prirodni materijali na kojima je
počivala tradicionalna gradnja i tehničko opremanje
imaju po konceptu održivog razvoja brojne prednosti.
Međutim, pogrešno je misliti da je “čista” i “prirodna”
tehnika primitivnija. Ekološka (prirodna) tehnika
je ona kojoj bi se ubuduće trebalo obraćati, ne
pravi veliku razliku između metoda tradicionalnog
i industrijalizovanog građenja, a cijena je gotovo
zanemariva u odnosu na efekte ekološke efikasnosti.
S druge strane, insistiranjem na sistemu samoodrživih
zgrada ne smije se otići u jednu drugu krajnost koja se
odnosi na svojevrsno nametanje u smislu da “sa stanja
doma za sebe pređemo na stanje kuće prema okruženju”.
Ne smije se dozvoliti da toplinu intimnosti doma
zamijeni trka za “intimnosti” sa okruženjem. Potrebno
je da se uspostavi sklad sa okruženjem, prvenstveno
prirodom.
Potreba za štednjom energije koja se dobiva iz
konvencionalnih i konačnih izvora, kao i oslanjanje
na one alternativne i obnovljive izvore, u velikoj mjeri
samo po sebi se nameće gradnji. Već po izvoru energije
koji kuća može da koristi razlučuju se i principi njene
materijalizacije, konstrukcije i oblikovanja. Povezuju
se sa štednjom energetskih i sirovinskih resursa, zaštitom
preostalog kapitala prirode na “neodređeno vrijeme”, u
ime solidarnosti sa generacijama koje dolaze
43
 tehničko opremanje građevina

REHAU INSULPEX
REHAU INSULPEX
sistem fleksibilnih, predizolovanih PE-Xa
cjevovoda sa izolacijom od PUR-pjene,
difuzionom barijerom i LD-PE zaštitnim
plaštom sa λ = 0,024 W/mK

INSULPEX je sistem predizolovanih cjevovoda koji je

specijalno dizajniran za efikasan transfer tople/hladne vode
u toplovodima, tople/hladne pitke vode, te rashladnog ili
procesnog medija.
Kao fleksibilna alternativa krutim čeličnim cjevovodima,
INSULPEX se odlikuje jednostavnošću instalacije
kombinovanom sa uveliko dokazanim karakteristikama
REHAU Pe-Xa cijevi.
Glatki unutrašnji zid REHAU Pe-Xa cijevi obezbjeđuje idealan
protok i postojan vodeni pritisak, a pritom je antikorozivno
i antibakterijski postojan i ne dolazi do stvaranja naslaga po
njegovoj površini.

Slika 2. Difuziona barijera

Manja debljina izolacije – uporedba sa drugim sistemima

Na sljedećoj slici data je uporedba izolacije INSULPEX sistema

sa drugim sistemima. Vidi se da λ-vrijednost 0,024 W/mK
kod INSULPEX sistema omogućuje najmanji ukupni prečnik
predizolovane cijevi.

Slika 1. INSULPEX DUO, predizolovana cijev za pitku vodu

Sistem se sastoji od:

• medijumske cijevi od umreženog polietilena (PE-Xa), prema

DIN 16892, sa difuzionom barijerom u crvenoj boji (EVOH)
(kod cijevi za grijanje), prema DIN 4726;
• izolacije od kontinualno proizvedene, fleksibilne
poliuretanske tvrde pjene, bez freona;
• difuzione barijere između tvrde pjene i PE spoljašnjeg
omotača; Insulpex 32/75 Drugi sistem Drugi sistem 32/160
• spoljašnjeg omotača od crnog, glatkog, bešavno Kompaktni 32/90 Nekompaktni sistem
ekstrudiranog polietilena (PE-LD); sistem Kompaktni sistem λ- vrijednost 0,040 W/mK
• odgovarajućih fazonskih komada i fitinga za spajanje sa λ- vrijednost λ- vrijednost 0,027
REHAU tehnikom spajanja sa pomičnom navlakom. 0,024 W/mK W/mK

44 ekspert br. 02/07- sv. 1

 tehničko opremanje građevina

Značaj sprječene difuzije

Između omotača cijevi i tvrde pjene nalazi se specijalno izrađena

folija za sprječavanje difuzije izolujućih gasova iz INSULPEX
predizolovanih cijevi koja osigurava postojanu izolacionu
vrijednost tokom cijelog životnog vijeka cijevi.

Spajanje pomičnom navlakom

Tehnika spajanja sa pomičnom navlakom je razvijena i

patentirana REHAU metoda za brzo, sigurno i trajno zaptivajuće
spajanje INSULPEX cijevi. Sastoji se od fitinga i pomičnih navlaka
za sve prečnike od 20 do 160 mm. Odmah nakon izrade spoja
sistem je spreman za puštanje u rad, a na mjestima gdje se ovaj
spoj izvodi u zemlji nije potrebna izrada revizionih šahtova.

Slika 3. Spoj sa pomičnom navlakom

INSULPEX UNO i DUO cijevi

INSULPEX predizolovane flexsibilne cijevi mogu biti izvedene

kao Uno ( jedna medijumska cijev) i Duo (dvije medijumske
cijevi).

Kao medijumska cijev za slučajeve upotrebe INSULPEX

predizolovanih cijevi u aplikacijama sa pitkom vodom koristi
se REHAU RAUTITAN HIS cijev, dok se za slučaj grijanja
koristi REHAU RAUTHERM-S cijev. Pritom maksimalna radna
temperatura iznosi 95 °C, a maksimalni radni pritisak je 6 bara.

ekspert br. 02/07- sv. 1 45

 tehničko opremanje građevina
Metoda paralelnog priključivanja:
fleksibilno planiranje, jednostavno predpolaganje u zemlju,
Tehničke karakteristike INSULPEX predizolovanih mogućnost naknadnog priključenja na glavni cjevovod
sistema:

• maksimalna radna temperatura od 95°C i maksimalni radni

pritisak od 6 bar-a;
• specifični koeficijent toplotne provodljivosti λ= 0,024 W/
mK;
• cijevi su samokompenzujuće zahvaljujući posebnom
međusobnom spajanju komponenti (medijumska cijev,
izolacija, omotač) koje sprječava stvaranje sila u podužnom
pravcu; polimerni materijali imaju veći koeficijent izduženja
od čelika; zahvaljujući niskom E-modulu u polimernim
materijalima mogu nastati samo manji unutrašnji naponi,
koji se unutar ispune kanala u koji je položena cijev lahko
neutrališu; zbog relaksacije polimernih materijala unutrašnji
naponi se smanjuju vremenom, zbog pojave puzanja; fiksne
tačke i kompenzatori potrebni su samo na mjestima prelaza
na krute čelične cjevovode; Metoda serijskog priključivanja:
• posebnom ćelijskom konstrukcijom poliuretanske pjene izbor željene dužine INSULPEX-cijevi omogućava potpuno
onemogućava se prodor vode u podužnom pravcu usljed izbjegavanje spojeva i račvi u zemlji. INSULPEX-cijevi se
eventualnog oštećenja spoljašnjeg omotača cijevi, tako polažu od jedne do druge zgrade i nazad. Nema spajanja u
da je prodor vlage, a samim tim i gubitak toplote lokalno zemlji.
ograničen.
• spajanje cijevi sa fitinzima se vrši Rehau tehnikom sa
pomičnom navlakom – trajno dihtujuća veza prema DVGW –
radni list W 534 i DIN 4726;
• fiting za spajanje INSULPEX cijevi: dimenzije 20-63 –
specijalni mesing otporan na koroziju cinka prema DIN EN
12164 do 12168, dimenzije 75-160 – crveni liv Rg7, prema
DIN 1705;
• isporuka u koturu (do Ø110) ili u šipkama dužine 12m (od
Ø125 do Ø160).

Prednosti INSULPEX-a:

a) Trenutno najmanji koeficijent prolaza toplote za pjenu

i difuzionu barijeru (λ=0,024 W/mK) na svijetu.
b) PE-Xa REHAU medijumska cijev.
c) REHAU – provjerena tehnika spajanja pomičnom Odvajanje sa čeličnih predizoliranih cijevi
navlakom za polaganje u zemlji bez revizionih na INSULPEX-cijevi moguće je sa odgovarajućim prelaznim
šahtova. komadima što omogućava priključak nove mreže ili
d) Otpornost na prodor vlage u podužnom pravcu – pojedinačnog objekta.
posebna tehnologija izrade.
e) PUR-izolacija lokalno ograničava prodor vlage u
slučaju eventualnog oštećenja spoljašnjeg omotača
cijevi, što sprječava njeno širenje duž trase cijevi, kao
i prodor vlage u objekat. Na ovaj način se lokalizuju
i gubici toplote i obezbeđuje sigurno snadbjevanje
objekta toplotnom energijom i termovizijska detekcija
tog mjesta.
f) Jednostavno i brzo polaganje cijevi zbog isporuke u
koturu.
g) Mogući mali radijusi savijanja (0,7-1,4m).
h) Jednostavno zaobilaženje prepreka na trasi.
i) INSULPEX je moguće polagati i metodom bušenja
sa ispiranjem kada se cijev sajlom provlači kroz
napravljenu rupu
j) Mala težina – moguće je manuelno polaganje – nisu
potrebni teški i glomazni uređaji za montažu. Za sva Vaša pitanja REHAU tim Vam stoji na raspolaganju.
k) Uski i plitki rovovi (iskopi) skraćuju rokove gradnje i
smanjuju troškove iskopavanja.
REHAU d.o.o. Sarajevo,
l) Duple cijevi u koturu do D 63.
m) Nije potrebno termičko prednaprezanje u otvorenim Semizovac bb, BiH
kanalima (kod čelika značajan udio u troškovima i 71321 Semizovac
produženju vremena montaže). Tel: +387 33 475-500
Fax: +387 33 475-529
www.rehau.ba
sarajevo@rehau.com

46 ekspert br. 02/07- sv. 1


Mašinsko inžinjerstvo je pokretačka
sila svijeta
M
ašinsko inžinjerstvo je pokretačka sila svijeta,
široko rasprostranjena tehnička disciplina koja
obezbjeđuje bazu za skoro sve industrijske grane:
metaloprerađivačku industriju, energetiku, rudarstvo,
brodogradnju, te automobilsku, avio, hemijsku, prehrambenu
industriju, poljoprivredu i sl. Sa svojom profesijom mašinski
inžinjeri nalaze zaposlenja u širokoj lepezi djelatnosti, od
istraživanja i razvoja, preko projektovanja proizvoda i tehnologija
do upravljanja proizvodnjom i održavanja tehničkih sistema.
Posljednjih godina kod nas i u svijetu su aktuelne teme o novom
načinu školovanja inžinjerskog kadra. Svaki čovjek želi izabrati
poziv koji će mu u životnom vijeku osigurati sigurnu egzistenciju
i koji neće značajno podlijegati historijskim, socijalnim i
političkim promjenama, a to je bez sumnje poziv inžinjera.
Ali, kako to zaista izgleda?
Sasvim sigurno sve industrijske zemlje proživljavaju strukturne
promjene. Pored serijske i masovne proizvodnje, na sceni je
i takozvana mršava proizvodnja (lean production). Posljednja
recesija primorala je mnoge kompanije na ekonomičnije
poslovanje, pa se tako pojavio i privremeni višak inžinjerskog
kadra. Kod nas je ta pojava dobila naglašene razmjere zbog
ratnog razaranja, poratne stagnacije i propadanja domaće
industrije. U svijetu je poznato da se u vrijeme stagnacije
i privredne recesije najviše ulaže upravo u razvoj novih
tehnologija i školovanje kadrova. Danas imamo situaciju
da zbog smanjenja broja studenata u svim inžinjerskim
disciplinama dolazi do deficita inžinjerskog kadra, posebno
u ekonomski razvijenim zemljama koje su nosioci naučnog
i tehnološkog razvoja. Nedavno je Vlada Njemačke oglasila
potrebu za 30.000 inžinjera svih profila. Taj otvoreni poziv vrijedi
i za građane drugih država i još nije ni izbliza popunjen. Dakle,
potražnja za inžinjerima novog tipa je počela.
I kod nas se stanje na tom planu popravlja. Građevinska
izgradnja je kao i poslije svakog rata prva pokrenuta. Time
su angažovani inžinjeri građevinarstva i arhitekture, ali i
inžinjeri mašinstva za poslove poput grijanja i klimatizacije,
vodovodnih armatura, čeličnih konstrukcija, pratećih metalnih
proizvoda i sl. Osjeti se i napredak u razvoju novih privatnih
metaloprerađivačkih preduzeća, gdje se u cilju uspješnog
poslovanja zahtjeva angažovanje stručnog inžinjerskog kadra.
Neki od velikih proizvodnih sistema imaju izglede da prežive. U
skorije vrijeme oni neće moći osvojiti vlastite nove proizvode,
ali će početi poslove kooperacija sa razvijenim, zbog čega će
morati izvršiti popunu sa novim, modernim inžinjerskim kadrom.
Sve u svemu, i u našem okruženju ubrzano rastu potrebe za
inžinjerima novog tipa.
Šta je novi tip inžinjera?
Ubuduće čisto profesionalno znanje samo po sebi neće biti
dovoljno. Sposobnost za timski rad i širok spektar raspoloživih
informacija, specijalno o oblastima poput elektronike,
informatike, računarstva, mehatronike i sl. biće značajni budući
zahtjevi za uspješno zaposlenje kreativnih kadrova.
Ekonomska globalizacija i jedinstveno tržište će od budućih
inžinjera zahtjevati mobilnost, fleksibilnost i poznavanje stranih
ekspert br. 02/07- sv. 1
energija
jezika. Sa munjevitim razvojem računarskih mreža pojavljuju se
i takozvane virtualne korporacije. One se formiraju po potrebi,
u distribuiranim uslovima, uvezujući stručnjake sa različitih
krajeva svijeta u jedinstvene projektantske timove. Za uključenje
u takve globalne timove pored fundametalnog znanja o
mašinskom inžinjerstvu treba i visoko znanje o informacionim
tehnologijama. Ti su zahtjevi postavljeni pred inžinjere novog
tipa. Mi na Mašinskom fakultetu smo svjesni tih zahtjeva i
činimo sve da profilišemo takvog budućeg inžinjera.e.
Potrebno 20.000
inžinjera
I
ndustrija vapi za stručnjacima i mi tu moramo nešto
učiniti, kaže njemački ministar privrede. Političari vladajuće
Demokršćanske unije CDU/CSU zatražili su otvaranje
njemačkog tržišta rada za stručnjake iz novih članica Evropske
unije kao i za visokokvalificiranu radnu snagu iz zemalja koje
nisu članice EU.
- Ja sam za to da se granice za stručnjake iz novih članica EU-a
otvore prije predviđenog roka, izjavio je ministar privrede u
vladi Angele Merkel, Michael Glos (CSU). On se u razgovoru za
državnu TV stanicu ARD istovremeno zauzeo za olakšavanje
pristupa njemačkom tržištu rada i za stručnjake iz zemlja koje ne
pripadaju EU-u.
- Industrija vapi za stručnjacima i mi tu moramo nešto učiniti,
rekao je Glos.
Njegovo mišljenje podržava i glasnogovornik demokršćanskog
zastupničkog kluba u Bundestagu, Laurenz Meyer. On je
od ministra privrede tražio da “što prije” počne pregovore
s koalicijskim partnerom, Socijaldemokratskom strankom
Njemačke (SPD) kako bi se riješio problem “uvoza” stranih
stručnjaka.
Njemački sindikati i SPD oštro se protive otvaranju njemačkog
tržišta rada za strane stručnjake te traže nove mjere i sticanje
dodatnih kvalifikacija za više od četiri miliona njemačkih
nezaposlenih. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK)
objavila je podatke po kojima njemačkim preduzetnicima
trenutno nedostaje više od 20.000 inžinjera i visokokvalificiranih
stručnjaka, posebno informatičara. Situacija je kritična i po
pitanju mašinskih inžinjera.
Početna plata 40.000 eura
DIHK također traži sniženje granica zarade koje je vlada
postavila kao uslov za sticanje radne i dozvole za boravak
stranim stručnjacima. DIHK smatra da je granica od 80.000
eura brutto godišnje nerealna, posebno za strane studente
koji nakon završenog studija u Njemačkoj mogu računati na
početna primanjima od oko 40.000 eura. Oporavak njemačke
privrede naglo je otvorio potrebu i za niže kvalificiranom
radnom snagom u području uslužnih djelatnosti i zdravstva.e.
47
 energija
Principi ESCO operacija
I
mplementacija programa energetske efikasnosti može dove-
sti do značajnih potencijalnih smanjivanja radnih troškova
u preduzećima i institucijama. Ipak, pritom treba istaknuti
tri glavne barijere u pogledu realizacije aktivnosti upravljanja
potrošnjom energije:
• nedostatak dovoljne menadžerske ekspertize, ili vremena,
kako bi se koncentrisalo na upravljanje potrošnjom energije;
• nedostatak sigurnosti da će resursi koji će se utrošiti pri up-
ravljanju potrošnjom energije stvarno i ostvariti finansijsku ko-
rist;
• poteškoće u pogledu nabavke potrebnih sredstava za im-
plementaciju projekata upravljanja potrošnjom energije.
Nekoliko decenija unazad, pogotovo u Sjevernoj Americi i Za-
padnoj Evropi, počele su se pojavljivati određene kompanije koje
su se specijalizirale za rad sa klijentima radi savladavanja tih bari-
jera koje se suprotstavljaju razvoju i provedbi energetski efikas-
nih programa. Te kompanije, koje se bave uslugama na području
energije (Energy Service Companies – ESCO), krenule su s namje-
rom da postanu jednom od najvažnijih karika u poboljšanju po-
tencijala štednje energije za preduzeća i institucije.
ESCO koncept nudi klijentima sljedeće inovacijske elemente:
• razvoj projekata koje podržava treća osoba (ESCO);
• garancije radne efektivnosti;
• implementacije na temelju normalnog godišnjeg budžeta;
• prilagođavanje finansija koje bi se mogle voditi kao izvan-
bilansne stavke.
ESCO kompanije postaju sve uobičajenije, pa se time i taj ter-
min počinje koristiti sve učestalije. Ova kratka definicija sadrži dva
bitna elementa, po kojima se ESCO kompanija razlikuje od bilo
koje uobičajene kompanije – konsultanta za energiju. To su:
• davanje integriranih rješenja;
• povezivanje plaćanja s izvršenjem projekta.
Integrirana rješenja
Možda i najatraktivijniji aspekt ESCO modela sa stanovišta kli-
jenta, jest činjenica da klijent sarađuje samo s jednim preduzećem
za sve dijelove projekta, tokom svih faza projektnog ciklusa, a ne
s nekoliko institucija, kao što je to projektantski biro, preduzet-
nici, isporučioci energije, proizvođači opreme, finansijske insti-
tucije, državna tijela. Ova karateristika “sve-na-jednom-mjestu” u
velikoj mjeri smanjuje troškove transakcije sa stanovišta klijenta,
koji su često najznačajnija smetnja kod implementacije energets-
ki efikasnih projekata.
Analiza i revizija potrošnje energije
Jedan od bitnih elemenata paketa usluga koje nudi ESCO
je provedba detaljne analize i revizija potrošnje energije. Bez
te analize bi bilo nemoguće identifikovati potencijalne uštede
u troškovima koji se odnose na energiju, na čemu ESCO bazira
svoj prihod. Dok bi jedan tipični konsultant za energiju smatrao
analizu energije konačnim proizvodom, ključna karakteristika
ESCO kompanija je uvjerenje kako je ta analiza samo prva faza u
implementaciji projekta.
Upravljanje potrošnjom energije
Usluga koju ESCO nudi svom klijentu je ponekad ograničena
menadžmentom za upravljanje potrošnjom. Vanjski menadžment
energije omogućava klijentu, kompaniji ili organizaciji, korištenje
48
ESCO - kompanija koja nabavlja integ-
rirana rješenja za postizanje smanjenja
energetskih troškova i gdje se plaćanje
povezuje s izvršenjem implementiranih
rješenja.
Proizvođači
Poduzetnici
opreme
Projektantska
Vlada
kuća Klijent
Isporučioci Finansijske
energije institucije
Slika 1.
vanjskog stručnjaka za tu funkciju, bolje nego da se u tu svrhu
upotrijebe vlastiti resursi. Tako se klijentova kompanija može
koncentrirati sa svojim menadžmentom na ono što radi najbolje
– svoju osnovnu djelatnost. Usluge upravljanja potrošnjom en-
ergije najvjerovatnije zahtjevaju određene troškove, ali će se,
zahvaljujući poboljšanom stepenu upravljanja, postizati veće
uštede nego što bi se to postiglo instalacijom nove opreme.
Dizajn i implementacija projekta
U mnogim slučajevima se odnos između jednog ESCO-a i
klijenta događa oko jednog specifičnog inžinjering projekta koji
je identificiran kao potencijalan, zbog velikih energetskih ušteda.
Tipičan primjer bi bio zamjena ili rekonstrukcija sistema za gri-
janje/toplu vodu u okviru zgrade, ili obnavljane sistema rasvjete
ili izgradnja kogeneracije. Za tu vrstu projekta ESCO bi obično
preuzeo odgovornost u pogledu dizajniranja projekta, kao i speci-
fikacije, nabavke i instalacije nove opreme. ESCO obično i nadg-
leda funkcionisanje – operaciju nove opreme tokom određenog
vremenskog perioda.
Olakšanje tradicionalnog načina finansiranja
Jedna od važnih uloga koju trenutno ima ESCO jeste djelo-
vanje na razvoju jednog prilagođenog mehanizma finansiranja za
implementaciju projekta. Čak i ako ESCO ne igra nikakvu formal-
nu ulogu u samom sporazumu o finansiranju (garancija se daje
za bilans klijenta, ne ESCO-a), sama činjenica da su spremni ući
u takav ugovor za izvršenje projekta može probuditi povjerenje
banke u predloženi projekt. Paket finansiranja o kojem pregovara
ESCO obično je vrlo konvencionalan po svojoj pirodi i sastoji se
od kombinacije samofinansiranja iz klijentovih vlastitih sredsta-
va, uz klasično kreditiranje od strane neke finansijske institucije.
Ova vrsta posudbe nije rezervisana za neku posebnu vrstu pro-
jekta, već se pojavljuje u bilansu klijentovog preduzeća. U sva-
ekspert
eksp
ek sper
spertt br.
er br. 02/07-
02/0
02 /07- sv. 1

kom slučaju, uključenje ESCO-a u razvoj i pregovore o kreditu
može dovesti do povoljnijih uslova pod kojima se kredit odo-
brava, nego što bi to bio slučaj da sam klijent podnese zahtjev na
uobičajeni način.
Finansiranje od trećih strana
Za razliku od tradicionalnih modela finansiranja, kod finansir-
anja od trećih strana (TPF – Third Party Financing), ESCO ne samo
da razvija prilagođene mehanizme finansiranja, već daje i nabav-
lja veći dio finansija potrebnih za implementaciju projekta, bilo
putem investiranja vlastitih sredstava, bilo putem pozajmljivanja
od neke finansijske institucije. Očekivana garancija koja se daje fi-
nansijskoj instituciji dolazi ili od strane same vrijednosti projekta,
ili iz bilansa ESCO-a. Od klijenta se može, ali i ne mora, očekivati
davanje manje investicije iz vlastitih sredstava, pa je klijent tako
efikasno zaštićen od bilo kakvog finansijskog rizika koji se odnosi
na izvršenje projekta. Kako bi se projekat osigurao od bilo kakvog
propusta od strane klijenta, ESCO će, vjerovatno, zadržati neku
vrstu prava (hipoteka) nad opremom projekta za vrijeme trajanja
ugovora. Tako, tamo gdje je ESCO isporučilac/proizvođač opreme
(ili je pomagač kod takvih isporuka) TPF aranžman postaje ustvari
sporazum o leasingu kapitala.
e Kontrola i procjena ušteda
S obzirom na to da će se isplaćivanje ESCO-a na izvjestan način
povezati s izvršenjem projekta, djelatnosti monitoringa i evalu-
acije treba sprovoditi kontinuirano, kako bi se utvrdila činjenica
da se postiže očekivana ušteda i da će ESCO biti u stanju izvršiti
naplatu svoje usluge od klijenta (ili ga kompenzirati, zavisno o
vrsti izabranog ugovora), na osnovu stvarnih rezultata projekta.
Ugovorni modeli
Druga krucijalna komponenta u definiciji ESCO-a je pov-
ezanost ESCO-ve naplate s izvršenjem projekta. Ovu vezu pred-
stavlja ugovor o izvršenju projekta sklopljen između ESCO-a
i klijenta. Ugovor o izvršenju može se shvatiti kao ugovor o
vršenju usluga gdje ESCO daje djelimičnu ili cijelu uslugu s ciljem
Proizvođači
opreme
Klijent
Vlada
Poduzetnici
ESCO
Finansijske
institucije
ESCO - Usluge
Analiza energije
Instalacija opreme
Projektantska
Finansiranje kuća
Kontrola rezultata
Garancija izvršenja
Isporučioci
energije
ekspert br
br.. 02/07-
02/0
02/07-
/0 7- sv.
sv. 1
energija
realizacije uštede u jednoj zgradi ili preduzeću, uz garanciju da
će energetska ušteda koja rezultira iz projekta biti dovoljna za
kompenzaciju ESCO-a tokom određenog vremenskog perioda.
Ovaj period je obično između 3 do 10 godina, iako, u principu, tu
nema ograničenja, prekratak vremenski period ne bi omogućio
ESCO-u da nadoknadi svoje troškove. Važno je shvatiti da ovakvo
izvršenje projekta nadilazi jednu običnu garanciju kojom se ga-
rantuje korektno funkcionisanje neke opreme. Tim više, ovakva
garancija nosi sa sobom činjenicu da će mjere upravljanja pro-
cesima koje preporučuje i implementira ESCO, dati prilično veliku
uštedu u troškovima. Nivo troškova ušteđenih na taj način, a koje
ESCO garantira, više je nego dovoljan za pokriće svih investicijskih
troškova projekta, plus dobit/honorar koji se isplaćuje ESCO-u.
Na taj način klijent je zaštićen i može biti siguran da će troškovi
početi padati istovremeno sa implementacijom projekta.
Garantovana ušteda
U skladu sa ugovorom kojim se garantuje ušteda po izvršenju,
ESCO garantuje da će mjere koje će se poduzeti s ciljem efikasnih
instalacija štednje energije, dati dovoljnu uštedu, koja je u sva-
kom slucaju viša od jednog određenog nivoa. Projekt je obično
zamišljen i dizajniran tako da je finansijska vrijednost garanto-
vanih ušteda iz energije veća od iznosa dobiti/honorara ESCO-a
plus otplata bilo kakvog kredita u vezi s projektom. Na taj način
klijent odmah realizira određenu gotovinsku pogodnost i to od
trenutka kad je projekt kompletiran, iako će ta ušteda, eventu-
alno, biti relativno mala tokom prvih godina implementacije, dok
se troškovi projekta još uvijek otplaćuju. Naravno, kad ugovor,
sklopljen izmedu ESCO-a i klijenta, istekne, gotovinska pogod-
nost koju klijent uživa postaje sve veća. Ukoliko štednja energi-
je ne dostigne onaj nivo koji je specificiran ugovorom, ESCO
je odgovoran za naknadu razlike i to na način da se ta razlika,
do garantovanog nivoa, isplati klijentu. U slučaju da energetska
ušteda nadilazi garantovani iznos, efekat dodatne uštede pripa-
da ESCO-u. Stoga će svrha, a i rezultat, ugovora o garantovanoj
uštedi zaštititi klijenta u cjelini od bilo kakvog rizika u izvršenju
projekta. S obzirom da ESCO, u skladu sa modelom garantovane
uštede, snosi cijeli rizik implementacije projekta, normalno je da
neće snositi i veći dio kreditnog rizika. Stoga nije uobičajeno da
se ugovor garantovanog izvršenja projekta veže sa aranžmanom
finansiranja od treće strane. Ukoliko se koristi model ugovora ga-
rantovane uštede po izvršenju projekta, za finansiranje projekta
obično je odgovoran klijent.
Podjeljena ušteda
Ugovor o podjeli uštede koja proizlazi iz izvršenja projekta
je, kao što mu i samo ime kaže, ugovor kojim se dijeli ušteda
energije između ESCO-a i klijenta u skladu s jednom, prethodno
utvrđenom, formulom. Ukoliko projekat ostvari veću uštedu nego
što se očekuje, i klijent i ESCO dobivaju ekstra pogodnosti; obr-
nuto, ukoliko ušteda energije ispadne manja od očekivane, i ESCO
i klijent će biti na gubitku. S obzirom na to da u tom slučaju klijent
snosi dio rizika izvršenja projekta, dakle, rizik nad kojim ima samo
ograničenu kontrolu, ne bi bilo normalno da se od njega očekuje
da snosi i finansijski rizik. Ugovor o podjeli uštede po izvršenju
projekta je zato često povezan s finansiranjem od treće strane,
odnosno, jednom kombinacijom između finansiranja iz bilansa
klijenta i bilansa ESCO-a. Ukoliko je ESCO kompanija odgovor-
na i za finansiranje jednog važnijeg dijela projekta, dio stečene
uštede će biti vrlo visok (npr. 90%) kako bi se osigurala činjenica
da se mogu pokriti svi zahtjevi iz dužničke usluge. Relativno mali
udio iz uštede koji pripada klijentu može, bez obzira na to, pred-
stavljati ipak vrlo visoku stopu dobiti, obzirom na to da je sama
investicija u projekat bila mala. U nekim slučajevima se ugovor
može strukturirati na takav način da se udio u štednji, nakon što
49

je dug vraćen, prilagodi jednom nivou koji je pogodniji
za klijenta.
Chauffage
Jedan od ekstremnih oblika menadžmenta energije je
aranžman chauffage, gdje ESCO preuzima kompletnu
odgovornost za klijenta u pogledu nekog energetskog
sistema (npr. grijanje prostora, rasvjeta itd.). Tamo gdje je
tržište energije kompetitivno, ESCO, u aranžmanu grijanja,
također preuzima i punu odgovornost za kupovinu gori-
va/električne energije. Honorar koji klijent plaća u takvom
aranžmanu obračunava se na temelju postojećeg utroška
energije, minus postotak uštede (što je često u dometu od
5-10%). Na taj se način klijentu garantuje trenutna ušteda
u odnosu na dosadašnji račun. ESCO preuzima odgovor-
nost za davanje na raspolaganje određenog nivoa ener-
getske usluge – i ukoliko se to može uraditi efikasnije i
jeftinije, tim su zarade veće.
Potencijalni ESCO klijenti
ESCO može, u principu, raditi s klijentima iz bilo kojeg
sektora ili tržišta. No u praksi se pokazalo da postoje
određene barijere koje se za svaki sektor moraju uzeti u
obzir.
• Individualne stambene zgrade: obično se smatra teškim
tržištem za ESCO radi malih ugovora koji se rade za svako
domaćinstvo posebno. Transakcijski troškovi pregovaranja
zbog velikog broja malih ugovora može vrlo lahko djelo-
vati sprječavajuće.
• Višestambene zgrade:
zanimljivo tržište koje se sastoji od zgrada sa više stano-
va i apartmana. Ukoliko stanar direktno plaća energiju
u okviru zakupnine i prema skali koja nije proporciona-
lna stvarnoj potrošnji, biće teško uspostaviti mehanizam
kojim će se vratiti troškovi zahvaljujući dovoljnoj uštedi
energije.
• Institucionalno i javno tržište:
vrlo zanimljivo za ESCO radi niskog finansijskog rizika,
velikog broja zgrada i visokog potencijala energetske
uštede koja se može ostvariti na institucionalnom i
javnom tržištu. Uz nastojanje da se smanji nacionalni dug
i provede racionalizacija djelatnosti vlade, koncept ugo-
vora izvršenja projekta postaje vrlo atraktivan mehanizam
kojim bi se vladi omogućila redukcija njihovog budžeta
u pogledu energetskih operacija (nabavka eksternog iz-
vanbilansnog zapisa koji ne utječe na dug vlade, ali doz-
voljava renoviranje vladinih zgrada kako bi se povećale
ekonomske aktivnosti i stvorila nova radna mjesta).
• Komercijalno tržište:
velike poslovne zgrade, velika područja i hoteli atraktivni
• Ekspert stoji na raspolaganju Vama,
kompetentnima i sa provjerenim imidžom
• Stručnost i umijeće su Vaši i naši argumenti
50
energija
su radi njihovog velikog potencijala energetske uštede, ali
i radi toga jer vlasnicima nedostaju kompetentni tehnički
stručnjaci sposobni za realizaciju projekta. Jedna od bari-
jera u pogledu ESCO intervencije jeste finansijska krhkost
njihovih klijenata, radi visokog nivoa zaduženja u poslo-
vanjima s nekretninama, te velike količine raspoloživih
područja u nekim gradovima.
• Industrijsko tržište:
u većini zemalja čini se da bi velike industrije bile najide-
alniji klijenti. No, ta preduzeća su obično dovoljno velika
da imaju vlastite specijaliste za upravljanje potrošnjom.
Stoga će za ESCO biti bolje da se obrati malim i srednjim
preduzećima i industrijskom sektoru jer ovi obično nem-
aju interne tehničke i menadžmentske resurse za imple-
mentaciju programa energetske efikasnosti.
U našoj zemlji nema ESCO-aktivnosti, koncept je slabo
poznat i nijedna postojeća firma nije pokušala ponuditi
ESCO-usluge, osim što postoje inicijative nekolicine kom-
panija kao npr. Narodno grijanje i UNIS Energetika iz Sa-
rajeva, kao i posebna inicijativa Trigeneracije u Sarajevu.
U BiH postoje tri velike kompanije, dvije u Federaciji BiH
(Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB), te jedna u
Republici Srpskoj (Elektroprivreda RS). Kompanije su u
državnom vlasništvu i proizvode i distribuiraju električnu
energiju. Oba entiteta su prihvatili akcioni plan restruk-
tuiranja i privatizacije elektro-energetskog sektora, što
znači i privatizaciju proizvodnog i distribucijskog sektora
tih firmi. Situacija u sektoru komunalnog grijanja nije za-
vidna. Postoji oko 10 firmi u Federaciji BiH i 10 u Republici
Srpskoj koje trenutno funkcioniraju. Te firme su uglavnom
u općinskom vlasništvu i primaju općinske subvencije. Tek
nekoliko je privatizirano ili se nalaze u procesu privatizaci-
je. Te firme isporučuju grijanje samo za stanove i tercijarne
prostore, te industrijsku paru. Ne postoje sistemi tople
vode za domaćinstva i tercijarni sektor. Neke od tih firmi
distribuiraju paru iz termocentrala, ili uzimaju sa proizvod-
nih peći i koriste je za domaćinstva i tercijarno grijanje.
Oko 10 firmi za usluge grijanja ne radi zbog nedostatka
investicija i neprihvatljivih cijena uglja i nafte. Naša zemlja
još nije osjetila pogodnosti od strane EBRD multiprojek-
tnog programa za podršku uspostavljanja ESCO-a, niti
je dio IFC/GEF Efficient Lighting Initiative. U BiH nema
nikakvog aktivnog multilateralnog ESCO razvojnog pro-
grama, nema programa energetske efikasnosti, niti fonda
za smanjenje emisije stakleničkih gasova. Općinske finan-
sije se vrlo strogo kontroliraju, pri čemu se veliki dio sred-
stava alocira centralno, u skladu s troškovima. Vremensko
razdoblje budžeta je samo u trajanju od jedne godine, pa
općinski menadžeri energetike imaju malo mjesta za neke
dugotrajnije planove. e .
ekspert br. 02/07-
02/0
/07-
7- sv.
v. 1
 energija

Analiza jedne od najprogresivnijih grana industrije u svjetskoj energetici

Industrija
solarnih ćelija
Muamer HAMZA

T
reći milenij treba da razvija nauku koja će pomoći
spašavanju života i produženju ljudske egzistencije na
našoj planeti, potakne odanost moralnim vrijednostima
i etičkim standardima, razvija svijest o narastajućim potrebama
da se zaštiti okolina. Nove tehnologije u transformaciji sunčevog
zračenja u razne vidove energije, pa i u električnu energiju, treba
da doprinesu većim stepenima efikasnosti, održivom razvoju i da
omoguće energetsku transformaciju tamo gdje to nisu u stanju
izvesti konvencionalni sistemi.
Industrija solarnih ćelija (fotonaponskih ćelija, eng. PV –
PhotoVoltaic cells) je danas jedna od najbrže rastućih industrija.
U 2006. godini proizvedeno je solarnih ćelija ukupne vršne snage
2520,7 MW, što je porast od 41,1% u odnosu na prethodnu godinu
(tabela 1.). Po proizvodnji prednjači Japan gdje je proizvedeno
926,9 MW, zatim Evropa (EU) s 678,3 MW. U posljednjih pet
godina prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje iznosila je oko
41%.
Uzrok takvog porasta proizvodnje je s jedne strane tehnološki
napredak u istraživanju materijala, novih koncepata i procesa
proizvodnje, a s druge snažna politička podrška izražena kroz
poticaje za ugradnju fotonaponskih sistema i raznolika tržišna
primjena. Tržišna vrijednost solarnih ćelija isporučenih u 2006.
godini iznosi preko 7 milijardi eura. Bez obzira na tako snažan
napredak, tehnologiji solarnih ćelija treba još 20 do 30 godina
ovakvog agresivnog rasta ako želi zauzeti značajniji udio u
proizvodnji električne energije. Kako je ukupna proizvodnja
solarnih ćelja najvažniji element komparacije, skoro podjednako
je važna i njihova tržišna primjena preko raznih tipova instalacija.
U tabeli 2. naznačene su najvažnije primjene fotonaponskih ćelija
u svijetu.
Zbog komplikovane političke situacije u Evropi i različite
politike svake od država članica, ne postoji usaglašen pristup
obnovljivim izvorima energije. Uprkos tome, Evropska Unija je
postavila cilj da do 2010. godine 12% ukupne i 20% električne
energije bude proizvedeno iz obnovljivih izvora energije.
Postavljen je cilj da se ukupno ugradi 3000 MW fotonaponskih
sistema do 2010. godine, što je povećanje od sto puta u odnosu
na 1995. godinu. Pripadajuća godišnja proizvodnja električne
energije je između 2,4 i 3,5 TWh, ovisno o lokaciji na kojoj je
sistem ugrađen. U tabeli 3. prikazane su snage proizvedenih
fotonaponskih ćelija u EU po proizvođačima, i to sa osvrtom na
nekoliko posljednjih godina. Vidljivo je da prednjače njemački
proizvođači, a ova država također prednjači i u pogledu snage
i veličine instaliranih fotonaponskih sistema. U ovoj državi je na
snazi veoma poticajan zakon o obnovljivim energijama (EEG),
koji po određenoj cijeni (zavisno od vrste i veličine postrojenja)
garantuje otkup el. energije u mrežu.
Silicij kao osnovni materijal za izradu solarnih ćelija apsolutno
dominira s udjelom 97,3% i to pretežno tehnologija kristaliničnog
silicija s 93,4% udjela u ukupnoj proizvodnji. Sve do 2000. godine
prevladavala je tehnologija proizvodnje monokristaliničnog silicija
dobivenog tzv. Czochralskijevim postupkom ili tehnologijom
lebdeće zone (eng. float zone). Proizvodnja monokristaliničnog
silicija je skuplja, ali efikasnost ćelija je veća. Danas ta tehnologija
sve više gubi korak u poređenju s tehnologijom multikristaliničnog
silicija (Mc-Si). Prednosti multikristaliničnog silicija su manja
kapitalna ulaganja za proizvodnju vafera, veća iskoristivost silicija
zbog korištenja četvrtastih vafera koji daju veću aktivnu površinu
modula u poređenju s okruglim ili kvazi-okruglim oblikom
monokristaliničnog vafera. U Mc-Si tehnologiji lakše se proizvode
ćelije većih površina (veličina 150×150 i 200×200 mm), što
pojednostavljuje njihovu ugradnju u module. Dominacija Mc-

Regija
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2006 vs. 2005
[MW]
SAD 75.0 100.3 120.6 103.0 138.7 154.0 201.6 30.9%

Japan 128.6 171.2 251.1 363.9 601.5 833.0 926.9 11.3%

Evropa EU 49.8 73.9 122.1 200.2 311.8 476.6 678.3 42.3%

Ostali 23.4 40.6 53.3 81.3 141.5 322.5 714.0 121.4%

Ukupno 276.8 386.0 547.1 748.4 1193.5 1786.1 2520.7 41.1%

Tabela 1. Ukupna proizvodnja solarnih PV ćelija za period 2000-2006. (MW DC) [1]

ekspert br. 02/07- sv. 1 51

 energija

Si tehnologije s udjelom od 47% u ukupnoj proizvodnji

solarnih ćelija u 2006. godini vidljiva je u tabeli 4.
Trakasti silicij ima prednost što je u njegovom procesu
proizvodnje izbjegnuta potreba rezanja vafera, čime se gubilo i do
50% materijala u procesu pilanja. Međutim, kvalitet i mogućnost
proizvodnje nije takva da bi ova tehnologija preuzela vodstvo u
bliskoj budućnosti. Najveći tehnološki nedostatak kristaliničnog
silicija je svojstvo da je poluprovodnik s tzv. indirektnim
zabranjenim pojasom zbog čega su potrebne relativno velike
debljine aktivnog sloja kako bi se u najvećoj mjeri iskoristila
energija sunčevog zračenja. U tehnologiji tankog filma primjenjuju
se poluprovodnici s tzv. direktnim zabranjenim pojasom i njihove
debljine mogu biti znatno manje, uz značajno manji utrošak
materijala, što obećava nisku cijenu i mogućnost proizvodnje
velikih količina ćelija. Nažalost, iako dugo najavljivane, tehnologije
solarnih ćelija u tankom filmu s amorfnim silicijem, CIS, CdTe
i druge, zbog cijene, niske efikasnosti, stabilnosti modula ili
okolišne prihvatljivosti još uvijek nisu pokazale svoju tržišnu
sposobnost i trebat će značajna ulaganja da postanu konkurentne
kristaliničnom siliciju. Udio tehnologija tankog filma (amorfni
silicijum, CdTe, CIS), uprkos značajnim naporima uloženim u Slika 1. Procentualno učešće u proizvodnji PV ćelija 2006. god.
istraživanja ostao je vrlo skroman, oko 6,6% tržišta u 2006. godini. u svijetu (MW DC) [1]
Međutim, snažan rast proizvodnje sunčanih ćelija s kristaliničnim
silicijem može prouzrokovati porast cijene i nestašicu sirovog
silicija pa je moguć i veći proboj ovih tehnologija u budućnosti. Literatura
Eksponencijalan rast proizvodnje dijelom je omogućen snažnim
ulaskom japanskih proizvođača koji su se u posljednjih osam 1. PV News, Annual Review of the PV Market 2007
godina nametnuli kao najveći proizvođači solarnih ćelija i drže 2. Joint Research Centre of the Directorate General of the European
oko 45% ukupne svjetske proizvodnje (slika 2.). Commission: PV Status Report 2006, September 2006
Tržište solarnih PV ćelija će zasigurno nastaviti sa rastom, 3. Energy for the Future: Renewable sources of energy – White
kao i politički i socijalni aspekti ove tehnologije. Vjerujemo da će Paper for a Community Strategy and Action Plan, COM(97)599
industrija i tržište PV ćelija ući u jedan višedekadni marketinški final (26/11/97)
bum i da će PV ćelije postati prepoznatljiva komponenta svjetske 4. www.pvenergy.com
energetske arhitekture. Dvije stvari su sigurne u vezi sa tržištem 5. www.renewable-energy-world.com
PV ćelija: nastavit će sa ubrzanim rastom i biće fascinantno vidjeti
kako će se prilagoditi mogućim prednostima i preprekama

Slika 2. Prvih 15 svjetskih proizvođača PV ćelija u toku 2006. god. [1]

52 ekspert br. 02/07- sv. 1

 energija

Tržišna primjena (procjena) [MW] 1996 1998 2000 2002 2004 2005 2006
Individualna 22 30 40 60 75 80 90
Van mreže - ruralni dijelovi svijeta 23 34 53 85 110 125 140
Komunikacije/signal 23 31 40 60 80 90 100
Van mreže - na komercijalnoj osnovi 12 20 30 45 55 60 70
Umreženi - na komercijalnoj osnovi 7 35 120 270 700 1375 1600
Veliki sistemi (>500 kW) 2 2 5 5 20 30 100
Ukupno (MW/god) 89 152 288 525 1040 1550 2200
Prosječna cijena investicije (US$/W) 4 4 3.5 3.25 3.25 3.5 3.75
Tabela 2. Globalna tržišna primjena PV ćelija po sektorima [4]

Kompanija 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 06 vs. 05

Q-Cells (DE) - - 8 28 75 166 253.1 52.5%
Shell Solar (DE) 10 16 24.5 38 53 82 83 1.2%
Isofoton (ES) 9.5 18 27.4 35.2 53.3 53 61 15.1%
Deutche Solar/Shell (DE) 3.3 7.5 9 42 38 55 51 -7.3%
Ersol (DE) - - 9 9 16 20 40 100%
Sunways (DE) - - 4.5 4.5 11 16 30 87.5%
Scancell (NW) - - - - 5 10 27.5 175%
Photowatt (FR) 14 14 17 20 22 24 24 0%
Photovoltech (BE) - - - - - 12 20 66.7%
Ever-Q (DE) - - - - - - 15 n/a
BP Solar (DE) 9.2 12.2 16.7 16.5 23.5 16.8 12.3 -27.1%
Soalera (CH) - - - - - - 12 n/a
Soalrwatt (DE) - - - - - - 8 n/a
Antec (DE) - - - - 7 8 8 %
Helios (IT) 1.5 2.2 3 3.5 4 5 5 0%
Würth Solar (DE) - - - - - - 2.4 n/a
Ostali 13.2 16.5 16 13.7 11.6 14 15 11.1%
Ukupno 49.8 73.9 122.1 200.2 311.8 472.8 657.3 39%
Tabela 3. Proizvodnja PV ćelija u Evropi za period 2000-2006. (MW DC) [1]

Tehnologija proizvodnje 2003 2004 2005 2006

MonokristaliničniSi 200 370,9 506,9 957,8 (38%)
Multikristalinični Si 457,8 641,6 996,4 1174,4 (47 %)
Trakasti Si 20,3 41 53 68 (2,6 %)
Ostali kristalinični 41,5 78,5 121,2 149,9 (5,8 %)
Amorfni Si 23,8 46,1 71,3 97,7 (3,9 %)
CaTe 2 12 31 68 (2,6 %)
CIS/CIGS 3 3 4,5 4,9 (0,1 %)
Ukupno (MW) 748,4 1193,5 1786,1 2520,7 (100 %)
Tabela 4. Ukupna snaga različitih tehnologija proizvodnje solarnih ćelija isporučenih u periodu od 2003-2006. god. [4]

ekspert br. 02/07- sv. 1 53

 energija

Teoretska analiza degradacije visokoopterećenih komponenti parnog kotla usljed iscrpljenosti

Ocjena iscrpljenosti materijala

visokoopterećenih komponenti
kotlovskog postrojenja (2. dio)
Parni kotao je osnovni element rada brojnih postrojenja. Za njegov efikasan i
dugotrajan pogon, potrebno je da materijali iz kojih je izrađen podnesu teške
mehaničke, toplotne, hemijske i druge napore. U ovom tekstu je data procjena
degradacionih procesa usljed iscrpljenosti kotla dugotrajnim radom pod veli-
kim opterećenjima, pogotovo njegovih najizloženijih dijelova. Pored puzanja i Halima
niskocikličnog zamora, kao dva osnovna procesa degradacije, na kotao utječu HADŽIAHMETOVIĆ
i brojni drugi korozioni, abrazioni i erozioni procesi. Kao podloga analizama dipl.ing.met.
korišteni su TRD propisi (njemački tehnički propisi za parne kotlove). Energoinvest d.d.

Uzroci nastanka degradacije osobi- na slici broj 5. Nakon početne elastične de- ja dislokacije svojstvene samom materijalu
formacije puzanje prolazi kroz tri stadijuma se brzo kreću i dolazi do njihovog nagomi-
na materijala kotlovskih potrojenja do konačnog loma. Početno opterećenje lavanja, na različitim barijerama. Kao rezul-
Materijal visokoopterećenih kompo-
nenti parnih kotlovskih postrojenja u toku
eksploatacije je izložen dejstvu visokih
temperatura i pritiska, odnosno različitih
agenasa u tečnoj i parnoj fazi, što dovodi
do degradacije njegovih osobina, odnos-
no oštećenja. U normalnim uslovima ek-
sploatacije postrojenja, oštećenja nastaju
kao rezultat statičkih naprezanja (puzan-
je) i kao posljedica djelovanja promjen-
jivih opterećenja. Dinamička opterećenja
izazivaju tzv. niskociklični zamor prvenst-
veno kao posljedica zaustavljanja i puštanja
u pogon postrojenja. Oštećenja mogu nas-
tati i kao rezultat korozionih procesa, ero-
zije, abrazije kao i drugih nedostataka koji
su vezani za stanje materijala, tehnologiju
izrade pojedinih komponenti postrojenja ili
primjenjenih projektnih rješenja.
Oštećenje materijala usljed
statičkih opterećenja (puzanje)
U toku dugog perioda eksploatacije
metalni materijali moraju da izdrže statičke
napone. Utvrđeno je da pod takvim uslo-
vima eksploatacije dolazi do postepene
trajne deformacije konstrukcionog dijela.
Ovaj fenomen spore deformacije materijala
pod opterećenjem koji dovodi do trajne
promjene oblika se označava kao puzanje.
Puzanje se pojavljuje pri svim tempera-
turama i smatra se da je pojava dovoljno
izražena tek za temperature veće od 0,4
vrijednosti temperature topljenja (Tt) pos-
matranog materijala. Pri povišenim tem-
peraturama puzanje se može okarakteri-
sati pojmovima i parametrima kao što je
to prikazano pomoću dijagrama puzanja
dovodi do trenutne elastične deformacije
(tačka E na dijagramu puzanja), koja se sa
povišenjem temperature povećava usljed
smanjenja modula elastičnosti.
U daljem toku opterećenja dolazi do
pojave plastične deformacije što odgo-
vara oblasti između tačaka E i P na dijag-
ramu puzanja. Brzina deformacije se u ovoj
oblasti smanjuje usljed deformacionog
ojačavanja. Oblast se označava kao primar-
no ili prijelazno puzanje. Pri nižim tempera-
turama ovaj proces može da traje praktično
beskonačno dugo. Međutim, pri povišenim
temperaturama ovaj stadijum će dovesti do
stabilizacije, odnosno momenta kada brzi-
na deformacije ostaje konstantna i nezavis-
na od veličine deformacije. Za oblast, koja
se označava kao sekundarno ili stabilno
puzanje, odgovara područje između tačaka
P i S na dijagramu puzanja. Mada sekun-
darno puzanje može dovesti do značajnih
deformacija, konačni lom nastupa nakon
prelaska u područje tzv. tercijalnog puzanja
kojem na krivoj puzanja odgovara oblast
između tačaka S i X. U ovoj oblasti dolazi
do naglog povećanja brzine deformacije,
a konačni lom nastupa usljed redukcije
presjeka, tj. posmatrani dio ili epruveta ne
može da izdrži postojeće opterećenje.
Osim temperature, ključni parametar
koji određuje karakter puzanja je i sam
iznos statičkog opterećenja, odnosno na-
pona. Kao što je to predstavljeno krivama
na slici broj 6., pri povećanju vrijednosti
statičkog napona vrijeme trajanja pojed-
inih stadija u razvoju puzanja se skraćuje.
Sa aspekta mikrostrukturnih promjena me-
hanizam procesa puzanja se može objasniti
pomoću dislokacione teorije i klizanja duž
granice zrna. U području primarnog puzan-
tat termalne aktivacije neke od dislokacija
uspjevaju da savladaju te barijere, pri čemu
se proces vremenom usporava, tako da se
brzina puzanja smanjuje. Na temperatura-
ma većim od 0,5 Tt termalna aktivacija daje
mogućnost odvijanja procesa tzv. ‘’penjanja
dislokacija’’, što dovodi do stvaranja novih
ravni klizanja i smanjenja brzine deforma-
cionog ojačavanja.
Sekundarno puzanje karakteriše pro-
ces u kojem je deformaciono ojačavanje
uravnoteženo sa termičkim omekšavanjem,
što dozvoljava da dođe do produžetka
klizanja. Nasuprot tome, na niskim tem-
peraturama ne postoji mogućnost opo-
ravka usljed nedovoljne termičke aktivacije,
tako da nekompenzovano deformaciono
ojačavanje smanjuje brzinu puzanja na
veoma malu vrijednost. Pored plastične de-
formacije, kao rezultat kretanja dislokacija u
području sekundarnog puzanja, deformaci-
ja nastaje djelimično i to kao rezultat kli-
zanja po granicama zrna. Ova klizanja vode
do stvaranja vakansija koje omogućavaju
‘’penjanje dislokacija’’. U prilog ovakvom
gledanju na mehanizam procesa puzanja
ide činjenica da sitnozrnasti čelici na višim
temperaturama imaju izraženiju tendenciju
na puzanje u odnosu na čelik istog sastava,
ali sa krupnijim zrnima (grubozrnasti čelik).
Istovremeno, na niskim temperaturama
sitnozrnasti čelik je otporniji na puzanje. U
području tercijalnog puzanja usljed kretanja
dislokacija, a u pojedinim slučajevima i pos-
tojanja samih vakansija dolazi do formiran-
ja mikropukotina po granici zrna iz kojih se
razvijaju makropukotine. Na makro planu,
na ovako stvorenim slabim mjestima dolazi
do redukcije presjeka, što dalje povećava
napon opterećenja i na kraju dovodi do

54 ekspert br. 02/07- sv. 1


loma.
Puzanje se obično karakteriše
vrijednošću graničnog napona puzanja
(trajna čvrstoća), koji se definiše kao na-
pon na datoj temperaturi ispod kojeg se
ne može registrovati puzanje. S obzirom
da granica registracije zavisi od osjetljivosti
mjerne opreme, a poznato je da mjerljiva
vrijednost puzanja postoji na svim tempera-
turama i naponima, danas se koriste i druge
primjerenije veličine za karakterizaciju pu-
zanja materijala. Najčešće se kao pokaza-
telj otpornosti materijala na puzanje koristi
napon koji proizvodi unaprijed definiranu
brzinu puzanja u području sekundarnog
puzanja. Za ispitivanje na puzanje koriste
se epruvete slične onima za ispitivanje na
zatezanje i uređaji koji imaju vazdušne
električne peći sa termostatskom kontro-
lom i mogućnošću pouzdanog održavanja
zadate temperature (obično do 1000°C) u
toku perioda ispitivanja.
Za opterećavanje epruvete obično se
koristi jednostavan sistem na bazi poluge, a
za registraciju deformacije posebni eksten-
ziometri ili mjerači deformacija (zatezan-
jem) pri čemu se mjerenje vrši na osnovu
unaprijed zadatih vremenskih intervala.
Oštećenja materijala usljed
promjenjivih opterećenja
(niskociklični zamor)
Do drugog svjetskog rata niskociklični
zamor nije bio predmet ozbiljnijih istraživanja
i sva pažnja i rezultati su se odnosili na tzv.
visokociklični zamor. Ustanovljeno je da
kod nekih komponenti izloženih promjenji-
vim opterećenjima, koje su sastavni dijelovi
parnih kotlovskih postrojenja, projektila,
aviona i slično, vrijeme zamora materijala je
vrlo kratko.
Pojava da pod dejstvom ponovljivih,
odnosno promjenjivih opterećenja dolazi do
oštećenja materijala naziva se zamor materi-
jala. Zamor materijala se smatra najčešćim
uzrokom havarija postrojenja. Zamor ma-
terijala je proces stalne, progresivne i lokal-
C (visoka temperatura
i/ili visoki napon)
deformacija
S zamaranja materijala sa mikroskopskog
P svim realnim materijalima koji se danas
E3
P fekata. Ti defekti uključuju slaba mjesta kao
E2 A (niska temperatura i/ili niski napon)
E1
Slika 6. Promjena brzine puzanja u zavisnosti od napona i temperature
ekspert br. 02/07- sv. 1
energija
tercijarno
puzanje
primarno
deformacija
puzanje sekundarno puzanje S
X
P
E
početna elastična deformacija
vrijeme
Slika 5. Tipična zavisnost deformacije od vremena (krive puzanja)
sa tri stadija puzanja pri visokim temperaturama
izovane mikrostrukturne degradacije u ma- ciklusu (RA), a donja granica dinamičkom
terijalu nastao kao posljedica promjenjivih naponu tečenja (RDA). Na krivoj zamora
napona i deformacija koji može rezultirati se dalje razlikuju oblast tzv. niskocikličnog i
pojavom pukotina i konačnim prelomom visokocikličnog zamora i prijelazna oblast.
nakon dovoljnog broja ciklusa. Zamorni Uobičajeno je da se veličina cikličnog na-
prelomi su izazvani simultanim dejst- pona izražava preko nadnapona u odnosu
vom cikličnih napona, napona istezanja i na trajnu dinamičku čvrstoću (granica zamo-
plastične deformacije. Ukoliko bilo koji od ra). Broj cikličnih opterećenja koje kompo-
ova tri elementa nije prisutan neće doći do nenta može da izdrži pri maloj vrijednosti
stvaranja pukotine, odnosno njenog daljeg nadnapona je vrlo velik i zato se ova oblast
napredovanja. označava kao oblast visokocikličnog zamo-
Proces zamaranja materijala se može ra. Nasuprot tome, u slučaju velikih vrijed-
podjeliti u tri stadija. U prvom stadiju nosti nadnapona broj ciklusa koje materijal
ciklično opterećenje usljed zamornih može da izdrži je daleko manji što opred-
oštećenja dovodi do nukleacije i stvaranja jeljuje da se ova oblast naziva niskociklični
pukotine. Zatezno opterećenje u sljedećem zamor. Uslovna, ali općeprihvaćena granica
stadiju izaziva napredovanje pukotine. U između niskocikličnog i visokocikličnog
posljednjem stadiju preostali presjek kom- zamora je 104 i 105 ciklusa.
ponente ne može da podnese opterećenje U praksi je ipak prikladnije napraviti
i dolazi do naglog loma. razliku između ove dvije vrste zamora na
Na slici broj 7. prikazana je potpuna kri- osnovu udjela elastične i plastične defor-
va zamaranja kod čeličnih materijala i može macije u ukupnoj deformaciji materijala.
se podijeliti u četiri oblasti. Prvoj oblasti Pri tome oblast u kojoj dominira elastična
odgovara kvazistatički prelom, odnosno deformacija odgovara visokocikličnom, a
velike vrijednosti cikličnih opterećenja, oblast u kojoj dominira plastična defor-
tako da je dovoljan vrlo mali broj ciklusa macija niskocikličnom zamoru. S druge
da bi došlo do preloma. Gornja granica ove strane, za razliku od visokocikličnog zamo-
oblasti odgovara naponu loma u jednom ra, gdje je zbog same prirode deformacije
stanje površine materijala vrlo bitno pošto
do stvaranja pukotine dolazi na samoj
B površini, kod niskocikličnog zamora priro-
da deformacije je elasto-plastična, tako da
samo stanje površine nije toliko bitno, a do
stvaranja pukotine dolazi u dubini materi-
S jala. Savremeno objašnjenje mehanizma
stanovišta polazi od činjenice da je skoro
koriste u praksi svojstveno postojanje de-
posljedica stanja strukture materijala, stanja
površine i slaba mjesta nastala u toku same
izrade komponente. Slaba mjesta u materi-
jalu su granice zrna, segregacija, uključci,
čestica sekundarnih faza i druge nepravil-
nosti nastale u toku proizvodnje materi-
vrijeme jala. U toku same izrade komponente slaba
mjesta recimo kao posljedica zavarivanja
55
 energija

mogu biti ogrubljeno zrno u zoni spoja,

kraterske pukotine nastale pri prekidu i us- R
postavljanju luka, nepotpuna penetracija ili
vezivanje, pojedinačna i grupna poroznost i B
drugi nedostaci i nepravilnosti u zavisnosti RA A Kvazistatički lom
od primjenjenog postupka zavarivanja.
Pod dejstvom spoljašnjeg opterećenja, us- C
ljed lokalne plastične deformacije, u vrhu Oblast visokocikličnog
defekta nastaju linije klizanja, odnosno zamora
dolazi do nukleacije pukotine. Nukleacija
pukotine u kombinaciji sa mjestimičnim
lokalnim preopterećenjem izaziva defor- D
maciju rešetke i veličina zateznog napona E RD
Prelazna oblast P
je dovoljna da dovede do stvaranja mik-
ropukotine. Pojava mikropukotina je prvi F
znak degradacije mikrostrukture i zanim-
ljivo je da prema empirijskim saznanjima
nastaju već poslije 1 do 10 % od ukupnog Oblast
broja ciklusa koji dovode do loma. U daljem niskocikličnog
toku dolazi do razvoja mikropukotine i st- zamora
varanja makropukotine istim mehanizmom
koji je doveo i do stvaranja mikropukotine.
Utvrđeno je da prerastanje mikropukotine
Rd G H
u detektibilnu makropukotinu traje i do
90% ukupnog broja ciklusa koji dovode do Nkr
loma. Kod visokocikličnog zamora rezultati
ispitivanja materijala se najčešće predstavl-
log N
jaju zavisnošću napona od broja ciklusa koji
dovode do loma. Slika 7. Tipična zavisnost dinamičke čvrstoće materijala od broja ciklusa
Izračunavanje veličine i raspona mak- (kriva zamora materijala)
simalnog napona se može relativno jed-
nostavno izvršiti s obzirom da se naponi
nalaze u granicama elastičnog ponašanja Δεe Δεp
materijala. U slučaju niskocikličnog zamora,
odgovarajuće ponašanje, odnosno rezultati
ispitivanja pri uobičajenim uslovima kon-
stantne deformacije je dato na slici broj 8.
Pri početnom opterećenju kriva na-
pon-deformacija je oblika OAB. Nakon B
rasterećenja potreban je odgovarajući
pritisni (kompresioni) napon kako bi se
nulirala zaostala deformacija. U daljem
naizmjeničnom opterećenju ili rasterećenju A
dobiva se karakteristična histerezna kriva Δσ
___
zavisnosti napona od deformacije. Ova kri- 2
va se karakteriše rasponom deformacije i
rasponom napona . Ukupna deformacija
se sastoji od elastične e = /E i plastične
komponente deformacije p. Širina his-
terezisne petlje direktno zavisi od veličine
ciklične deformacije. Pri ispitivanjima sa
konstantnim rasponom deformacije ra- 0 ε
spon napona se mijenja sa povećanjem
broja ciklusa. Δε
___ Δε
___
Propušteni čelični materijali pro- 2 2
laze pri tome kroz ciklično deformaciono
ojačavanje, tako da raste sa povećavanjem Δσ
___
broja ciklusa i ustaljuju se nakon dostizanja
2
granice od oko 100 ciklusa. Pri tome, što je C
veći raspon deformacije veće je i povećanje
u rasponu napona. Nasuprot tome, hladno
prerađeni čelični materijali prolaze kroz
ciklično deformaciono omekšavanje tako
da se smanjuje sa povećanjem broja cik-
lusa opterećenja. Uobičajeno je da se ra-
spon plastične deformacije p izražava u
zavisnosti od broja ciklusa opterećenja N. Slika 8. Histerezisna zavisnost napona od deformacije pri konstantnoj
U oblasti gdje je plastična deformacija deformaciji kod niskocikličnog zamora
dominantna potvrđeno je postojanje ste-

56 ekspert br. 02/07- sv. 1

 energija

pena zavisnosti raspona deformacije od

broja ciklusa pri čemu je stepen blizak 1/2
za veliki broj metala i legura. Ova zavisnost
je poznata kao Coffin-Manson zakonitost.
Za karakterizaciju niskocikličnog zamo-
ra, pored navedenih raspona deformacije i
napona, koriste se i druge veličine kao što
su maksimalna, minimalna i srednja vrijed-
cm3
_______
nost deformacije, odnosno napona, kao i
veličine koje su odnosi ovih veličina. 100gЄ
γ δ
Niskociklični napon može nastupiti kao
posljedica, odnosno rezultat različitih vrsta
promjenjivih opterećenja kao što su zatez-
no-pritisno opterećenje, savijanje, uvijanje
i sve moguće njihove kombinacije. U ispiti- α
vanju na zamor, u zavisnosti od predvidivih
realnih opterećenja, koncipira se i sam pro-
gram ispitivanja, odnosno koristi prikladna
mašina za ispitivanje. U praksi se najčešće Slika 9. Rastvorivost vodika u željezu
susreće ispitivanje na promjenjivo zatez-
unutrašnji zid, a najčešće se manifestuje visokoopterećenih komponenti složene
no-pritisno opterećenje, a odgovarajuće
u zazorima ili mjestima ograničene cirku- geometrije. U toku montaže kotlovskog
mašine se nazivaju pulzatori.
lacije. Lokalna koroziona oštećenja u ovom postrojenja neki nedostaci u zavarivanju,
slučaju su neposredno posljedica gal- sniženju zaostalih napona ili postavljanju
Druga oštećenja i nedostaci vanske sprege, tako što je mali dio površine ukruta (fiksator), mogu značajno umanjiti
unutrašnjeg zida postao anodan u odnosu eksploatacioni vijek neke visokoopterećene
Pored puzanja i niskocikličnog zamora na na preostali dio. Na mjestima koja su post- komponente.
eksploatacioni vijek neke visokoopterećene ala anodna kiseonik može oksidirati fero- Vodik je element čiji su atomi relativ-
komponente parnog kotlovskog postrojen- jon u feri-jon, tako da formirani korozioni no malih prečnika, zbog čega je njegova
ja direktno ili indirektno mogu utjecati produkt (hematit) zbog svoje rastvorljivosti sposobnost difuzije u čeliku veoma velika.
i druga oštećenja, odnosno nedostaci. dovodi do stvaranja rupica na unutrašnjem Koeficijent difuzije vodika, u odnosu na
Ova oštećenja su posljedica korozionih, zidu. U tom smislu za kotlovsko postrojenje druge elemente (npr. C, N), znatno je veći,
abrazivnih i erozionih procesa uključujući su posebno opasni duži periodi zastoja što je posebno izraženo na nižim tempera-
stanje materijala kao i nedostatke u sa- kada je neophodno preduzeti odgovarajuće turama. Vodik se u čeliku do temperature
mom projektnom rješenju ili montaži. Kada mjere zaštite kako bi se izbjeglo stvaranje oko 200°C, odnosno po drugim izvorima
su u pitanju koroziona oštećenja ona se uslova za pojavu tačkaste korozije. oko 100°C, nalazi u obliku jona, odnosno
mogu podijeliti na koroziona oštećenja Za pojedine feritne čelike karakteristična protona, koji ima 104x manji radijus od
unutrašnjeg i vanjskog zida komponente. je i pojava naponsko-korozionih pukotina, samog atoma. Ipak, rastvorivost vodika
Korozija metala je razaranje izazvano elek- koje se mogu pojaviti na pojedinim kom- naglo pada pri prelasku metala zavara
trokemijskim dejstvom spoljašnjih faktora ponentama usljed simultanog dejstva ko- iz tečne u čvrstu fazu, tako da jedan dio
na površinu metala. rozionih agenasa iz vodene pare i zaostalih vodika difundira u zonu utjecaja toplote
Kao što je poznato, dobra koroziona napona nastalih u toku izrade, montaže ili (ZUT) na osnovni metal. Daljim sniženjem
otpornost feritnih kotlovskih čelika je same eksploatacije. Erozijska i abrazijska temperature rastvorivost vodika sve više
posljedica formiranja tankog magnetitnog oštećenja su obično u sprezi sa korozionim pada, kao što se može vidjeti sa slike broj
sloja koji nastaje interakcijom željeza sa oštećenjem. Kao što je navedeno, usljed ve- 9., dok se prilikom faznih transformacija u
neutralnom ili slabo alkalnom pregrijanom likih brzina pregrijane vode, odnosno pare, čvrstom stanju javljaju skokovite promjene
vodom (parom) bez prisustva kiseonika: dolazi do odnošenja spoljnog zaštitnog rastvorivosti. Sa slike br. 9. se vidi da PCK
3Fe+4H2O=Fe3O4+4H2 magnetitnog sloja, što je manifestacija ero- rešetka ( - faza) ima veću rastvorivost od
Zaštitni oksidni film se sastoji od dva zionih oštećenja. VCK rešetke ( i faze) na bliskim tempera-
sloja pri čemu je potvrđeno da dolazi do S druge strane, na pojedinim mjestima turama. Nasuprot tome, koeficijent difuzije
rastvaranja vanjskog sloja, koji se dalje taloži kao što su zone uz zavarene spojeve dolazi vodika u fazi je znatno veći od koeficijenta
zajedno sa drugim korozionim produktima do povećane turbulencije što može utje- difuzije u fazi, kod iste temperature.
u drugim dijelovima kotlovskog postrojenja cati na povećan nivo erozijskih oštećenja. Zbog svega navedenog dolazi do difuz-
sa višim termičkim opterećenjima. Isto tako, već je ukazano na mogućnost ije vodika iz metala zavara u ZUT, odnosno
U toku eksploatacije debljina ovog erozijskih oštećenja u uslovima formiranja osnovni materijal. Naime, vodik u metalu
sloja se povećava, a njihova zaštitna višekomponentnog zaštitnog sloja, koji zavara nije ravnomjerno raspoređen, on
svojstva mogu biti narušena kao posljedi- je zbog različitosti sa aspekta termičkih difundira istovremeno sa deformacionim
ca neadekvatnog tretmana napojne vode dilatacija pojedinih naslaga manje otpo- procesom u metalu zavara, a zatim i sa
što može dovesti do korozionih oštećenja ran na eroziju, a kao posljedica dolazi do faznim transformacijama
kao što su tačkasta korozija i vodonična povećanja nivoa čestica u void, odnosno
oštećenja. Priroda ovih oštećenja uveliko pari. Povećana koncentracija ovih čestica Literatura:
zavisi od vrste nataloženih korozionih age- stvara uvjete za oštećenje usljed abrazion-
nasa u naslagama na unutrašnjem zidu og dejstva. • B. Lošić, D. Hodžić: “Istraživanja stepena
komponente. Od nedostataka, kao rezultat projek- iscrpljenosti materijala u termoenergets-
Tačkasta korozija, za koju se ponekad tnih rješenja koji mogu utjecati na životni kim postrojenjima” Metalurški institut “Ke-
koristi i engleski termin piting, je vrsta loka- vijek komponente, najčešće su u stari- mal Kapetanović”, Zenica, 2001. god.
lnih korozionih oštećenja koja nastaju kao jim kotlovskim postrojenjima izražena • Omer Beganović: “Nastanak pukotine u
rezultat djelovanja kiseonika (smanjena oštećenja nastala kao posljedica neuziman- zavarenom spoju”, Metalurški institut “Ke-
pH vrijednost) iz vode, odnosno pare na ja u obzir velikih termičkih naprezanja kod mal Kapetanović” Zenica, 2003. god.

ekspert br. 02/07- sv. 1 57

 energija
Metanol kao važan procesni korak u pretvaranju uglja u razne petrohemikalije
Ugalj – sirovina za
proizvodnju olefina
U
galj se dugo vremena koristio kao sirovina za hemijsku
proizvodnju. Proces za proizvodnju acetilena je poznat
primjer tehnologije proizvodnje hemikalija iz uglja. Procesi
gasifikacije uglja kojima se proizvode gas, ugljeni katran, amonijak
kao i energija su također izuzetno dobro profilisani.
Ipak, kako je era velikih količina jeftine sirove nafte i zemnog
gasa, i kako su tehnologije za pretvaranje tih vrsta ugljikovodonika
kao sirovine u hemijske proizvode postale uobičajene, većina
hemijskih/petrohemijskih proizvođača je odbacila ugalj kao
primarnu sirovinu.
Ugalj se vratio
Vrijeme i ekonomski uslovi su izmijenili petrohemijsku/
hemijsku proizvođačku industriju. Ugalj se vratio tj. ponovo
se prihvata kao primarna sirovina za petrohemijsku/hemijsku
proizvodnju. Ova promjena je vođena raznim faktorima uključujući
i:
• nagli porast u energetskim potrebama na svjetskom nivou;
• rast cijena sirove nafte i gasa čine procese za proizvodnju
hemikalija iz uglja ekonomski sve konkurentnijim;
• pojava novih jeftinijih tehnologija za postrojenja prerade
uglja u hemikalije velikih proizvodnih kapaciteta;
• strateški ciljevi zemalja bogatih ugljem u smanjivanju svoje
zavisnosti od uvoza sirove nafte;
• mogućnost kompanija da posjeduju rudnike uglja čime
obezbjeđuju sirovinu na duže vrijeme uz predvidivu cijenu.
Države bogate ugljem
Dugi niz godina Južna Afrika je bila jedina zemlja sa
komercijalnom proizvodnjom tečnih goriva i drugih produkata iz
uglja. U posljednje vrijeme SAD, inače bogata nalazištima uglja
intenzivno radi na razvijanju ovih tehnologija, kao i Kina koja je
također izuzetno bogata nalazištima uglja, a nema rezervi sirove
nafte. Tako ne čudi da Kina u posljednje vrijeme ima vodeću ulogu
u korištenju uglja u proizvodnji hemikalija i tečnih goriva. Kineske
kompanije već implementiraju i razvijaju nekoliko procesnih
postrojenja baziranih na tehnologijama koje koriste ugalj kao
sirovinu, u kojima će se kao produkt dobivati, između ostalog, i:
• metanol,
• dimetileter (DME),
• olefini,
• benzin,
• tečna goriva putem Fischer-Tropsch (FT) sinteze,
• tečna goriva putem direktnog ukapljivanja.
Prva četiri procesa proizvode metanol, bilo kao finalni produkt
ili kao međuprodukt, obzirom da je metanol ključna karika u
prevazilaženju jaza od sirovog uglja do petrohemijskih proizvoda
široke potrošnje. Ugalj se može konvertovati u hemikalije dvjema
odvojenim putanjama što je prikazano na slici 1.
Ovdje ćemo se fokusirati na putanju pretvaranja uglja u olefine
preko singasa i metanola. Na slici 2. je prikazana opća procesna
shema tj. dijagram toka postrojenja za proizvodnju poliolefina iz
uglja.
58
Adem ĐONKO dipl. ing.
Petrolinvest d.d.
Gasifikacija
Gasifikacijom se uz pomoć oksigena ugalj pretvara u sintetički
gas ili singas. Postoji veliki broj procesa gasifikacije. Naravno,
kvalitet i osobine uglja su ključni faktori u izboru odgovarajuće
tehnologije za gasifikaciju.
Izmjena CO i odstranjivanje kiselog gasa
Za namještanje odnosa hidrogen-ugljik u gasu za optimalnu
proizvodnju metanola, dio ugljenmonoksida (CO) se prebacuje
ili mijenja u ugljendioksid (CO2) pri čemu se dobiva dodatna
količina hidrogena. Ovo se obično radi koristeći “kiseli” ili “prljavi”
katalizator za izmjenu. CO2 se iz singasa obično odstranjuje
korištenjem sistema ispiranja rashlađenim metanolom. Ovaj
proces ispiranja također odstranjuje kisele primjese, nečistoće
kao što je sumpor iz singasa koji bi u protivnom u nastavku
procesa onesposobio katalizator za sintezu metanola.
Jedinica za metanol
Prečišćeni singas se dalje kompresuje do 80 bara i kao takav
šalje na katalizator na bazi bakra gdje se kovertuje u metanol.
Zavisno od toga koja se tehnologija za olefine primjenjuje, sirovi
metanol se koristi ili direktno ili se dalje rafinira.
Jedinica za olefine
Metanol se dalje šalje u jedinicu za olefine gdje se konvertuje
u mješavinu lakih olefina u reaktoru-regeneratoru koristeći
molekularna sita. Laki olefinski produkt se suši i CO2 se uklanja
prije nego se pridruži u tokove propilena i etilena.
Poliolefinska jedinica
Za proizvodnju polietilena (PE) i polipropilena (PP) se nadalje
koriste konvencionalne poliolefinske tehnologije. Naravno,
upotreba PE i PP je veoma raznovrsna i pruža široke mogućnosti
primjene.
Budući trendovi u proizvodnji petrohemijskih/
hemijskih proizvoda iz uglja
Velika količina uglja kao i velike svjetske potrebe za energijom
i petrohemijskim/hemijskim proizvodima će itekako utjecati na
način daljnje eksploatacije njegovih rezervi. Postoje predviđanja
da će se eksploatacija uglja nastaviti i kada se iscrpe rezerve nafte.
Debata o tome koji je najbolji način da se ovaj resurs iskoristiti
će se i dalje nastaviti. Naravno, proizvodnja toplotne i električne
energije će i dalje imati veliki utjecaj, ali porast konverzije u
hemikalije/petrohemikalije postaje sve atraktivnija opcija.
Kao što je već rečeno, Kina zauzima vodeće mjesto u svijetu u
korištenju uglja kao primarne sirovine u hemijskoj/petrohemijskoj
proizvodnji. Prema očekivanjima eksperata iz ove oblasti i mnoge
ekspert br. 02/07- sv. 1
 energija

CO

H2 Olefini

Metanol Sirćetna kiselina

Singas (CO+H2) Formaldehid

DME

Amonijak Urea

Ugalj
Amonijum nitrat

Koks Kalcijum karbid Acetilen VCM

BDO

Slika 1. Dvije odvojene putanje konverzije uglja u hemikalije. VAM

Izvor: Nexant Chem Systems

Akrilna kiselina

druge zemlje, u prvom redu one bogate nalazištima uglja, ali i
druge, će se vrlo brzo pridružiti trendu ponovne upotrebe uglja
u te svrhe. Kina je nedavno objavila da planira izgradnju četiri
pogona za proizvodnju olefina iz uglja, čiji se start očekuje
negdje između kraja 2008. i 2010. godine. Radi smanjenja rizika
u investicijama ostala postrojenja neće dobiti zeleno svjetlo dok
ova četiri ne dostignu puni proizvodni kapacitet.
Bosna i Hercegovina je također zemlja bogata nalazištima
uglja, te bi projekti bazirani na uglju kao sirovini omogućili
između ostalog i stratešku dobit kroz smanjenje ovisnosti BiH od
uvoza nafte i naftnih derivata, a svakako bi pozitivno utjecali i na
državni izvozni debalans.
Neke studije pokazuju da su troškovi proizvodnje kod
proizvodnih pogona manjeg kapaciteta izuzetno visoki što ih
čini nerentabilnim. Ali, kod velikih kapaciteta ova postrojenja
čak pokazuju malu prednost spram konvencionalnih tehnologija
baziranih na etanu. Dva su razloga za to: niska cijena uglja i
neuobičajeno visoka cijena propilena.
Izazovi koji se moraju riješiti
Naravno da s jedne strane postoji veliki potencijal industrijske
proizvodnje hemikalija iz uglja, ali u isto vrijeme postoje i izazovi
koji se još uvijek mogu nazvati negativnošću. Neke od njih su:
• tip uglja itekako utiče na efikasnost i ekonomičnost
gasifikacije;
• čak i male nečistoće u uglju koje nemaju neki uticaj u
proizvodnji električne energije na primjer, mogu imati veliki
utjecaj pri hemijskoj proizvodnji;
• kontrolni sistem koji bi mogao upravljati procesom pri

Jedinica za Proizvodnja Polietilen

CO2 Etilen
oksigen polietilena

O2

Ugalj Gasifikacija Odvajanje Sinteza

“Kiseli” Proizvodnja
uglja katalizator kiselog gasa metanola olefina

H2S
Proizvodnja Polipropilen
Tretman Propilen
polipropilena
sumpora

Slika 2. Dijagram toka za procesnu rutu prerade uglja u poliolefine.

Izvor: Hydrocarbon Processing

ekspert br. 02/07- sv. 1 59

 energija
promjenama u sastavu singasa usljed promjene sastava sirovine
tj. uglja, ili različitim zahtjevima krajnjeg proizvoda još uvijek nije
dovoljno razvijen;
• ekonomičnost same Fischer-Tropsch tehnologije također
zavisi kako od zahtjeva krajnjeg proizvoda tako i od odnosa
hidrogena i ugljika u singasu;
• zaštita okoline kroz kontrolu i upravljanje ispuštanja CO2 i
teških metala utječu na isplativost gasifikacije;
• paralelno korištenje različitih sirovina kao što su ugalj i
biomasa zahtjeva dodatni razvoj.
Tokom gasifikacije uglja dolazi do generisanja viška ugljika,
što za rezultat ima veće izdvajanje i ispuštanje CO2 iz postrojenja.
Obzirom na sve jače zahtjeve za smanjenjem emisije CO2 u
atmosferu radi zaštite okoline, za očekivati je da će uvođenje
tehnologija vezivanja tog CO2 uslovljavati porast primjene
tehnologije prizvodnje hemikalija iz uglja.
BiH i trendovi
Da li i BiH može pratiti trendove i pristupiti proizvodnji nekih
od petrohemijskih proizvoda široke potrošnje i da li bi to bilo
isplativo? Uzmimo za primjer Njemačku koja je prije više od
šezdeset godina uspjela dostići dnevnu proizvodnju tečnih goriva
iz uglja kao sirovine od nekih 142.000 barela ili oko 6.5 miliona
litara u 25 proizvodnih pogona.
Imajući u vidu veliki potencijal BiH kako u rezervama
sirovine tako i u postojećim hemijskim postrojenjima nije
daleko od realnosti razmišljanje da BiH iz uglja može proizvoditi
petrohemijske produkte kao što su benzin, sintetičko gorivo ili
neke vrste plastičnih masa od kojih bi se mogli praviti proizvodi
široke potrošnje od dječijih igračaka do dijelova za automobile.
LIM trgovina
Vodomaterijal
Umihane Čuvidine 35
Sarajevo - Ilidža
Ekspert je:
Elektromaterijal 033 515 838
glasilo pametnih ideja i uspješnih realizacija
Alati izlog
i okoviza prvake i one koji ih prate
mjera sređenosti iskazana jezikom dokazanih
Boje i lakovi
60
Pa uporedimo šta je vrjednije: npr. tona uglja, u narodu rečeno
ćumura, ili plastični rezervoar na novom automobilu, koji je uz to
još i pun goriva.
Ekonomska zbivanja u BiH su takva da se rudnik uglja može
kupiti za 1 KM, odnosno 1€. Takvom jednom kupovinom, bez obzira
na visinu preuzetog duga koji sa sobom nose rudnici, moguće je
dugoročno obezbjeđivanje jeftine sirovine i to u kratkom roku, pa
je za očekivati da za privatizaciju rudnika interesovanje pokažu i
neki drugi investitori, a ne samo proizvođači električne energije.
Zaključak
Širom svijeta se prave veliki projekti sa ovom vrstom
tehnologije. Jasno je da se nova era za kompanije licencirane za
hemijsku proizvodnju kao i procesne tehnologije materijalizuje
u “ugljenoj hemiji”, i one uveliko rade na razvoju procesa i
katalizatora koji će ovu vrstu proizvodnje učiniti primamljivijom
i manje štetnom za okolinu. Da li se i našem ćumuru smiješe
svjetliji i čišći dani, ostaje da se vidi
Ključne riječi:
• olefini – alkeni, nezasićeni hemijski spojevi koji sadrže
barem jednu dvostruku vezu ugljik-ugljik. Opća formula je CnH2n,
a najprostiji je etilen C2H4.
• singas – sintetički gas tj. gasna mješavina koja sadrži
nejednake količine ugljenmonoksida i hidrogena.
Literatura:
• Hydrocarbon Processing, Gulf Publishing July 2007
• Perry’s Chemical Engineers’ Handbook, 7th edition McGraw-
Hill 1997
ekspert br. 02/07- sv. 1
Trenutno stanje tehnologija i trendovi kod razvoja, gradnje i pogona modernih termolektrana
Tehnologije termoelektrana
i trendovi razvoja
I
ako se u svijetu čine veliki napori da se upotrijebe razne
alternativne vrste energije, i u predstojećem periodu će fosilna
goriva predstavljati kičmu pokrivanja energetskih potreba.
Zbog toga se pored fronta za razvoj upotrebe alternativnih
goriva paralelno uspostavio front za unaprjeđivanje tehnologija
konvencionalnih izvora energije i njihovu što efikasniju
upotrebu. Osim toga, mnoge države su nakon nedavnih kriza
sa snadbjevanjem i cijenom nafte i plina odlučile da se ponovo
okrenu domaćim resursima, kao što je npr. ugalj. Upravo se na
osnovu korištenja uglja za proizvodnju el. energije i čine najveći
napori kod razvoja novih tehnologija. Samo u skladnoj kombinaciji
upotrebe sva tri pomenuta fosilna izvora može se obezbjediti
efikasno i stabilno tržište el. energije.
Zahtjevi za termoelektrane na fosilna goriva su se u svijetu
drastično promijenili u posljednjih dvadesetak godina. Dok su
se konvencionalne elektrane na ugalj ili naftu koristile za bazna
opterećenja, a gasne turbine veoma rijetko, i to uglavnom za vršna
opterećenja, dotle se danas uglavnom govori o kombinovanim
elektranama. Kod ovih elektrana se spreže rad gasne i parne
turbine pomoću jednog izvora energije. Razloga za ovakav pristup
ima mnogo, najznačajniji su međutim manji specifični troškovi
postrojenja, kraće vrijeme gradnje i dobivanja dozvola, veća
ekonomičnost (efikasnost), veća fleksibilnost i manji utjecaj na
okolinu. Ovakav razvoj događaja je još više pojačan prelazom sa
klasičnih državnih snadbjevača energijom na tržišno orijentirane,
privatne i decentralizirane kompanije. Upravo zato su se krajem
90-ih godina prošlog stoljeća uveliko promijenili zahtjevi za
proizvođače elektrana i prateće opreme u pravcu jednostavnijih,
optimiranijih i fleksibilnijih stalnih rješenja. Gasne i kombinovane
elektrane su zbog toga dostigle i preko 50% udjela kod gradnje
novih termoelektrana u svjetskim razmjerama. Svjetski relevantne
institucije prognoziraju da bi se do 2020. godine udio svjetske
proizvodnje iz ovakvih elektrana mogao popeti i do 49%, zavisno,
prije svega, od cijena prirodnog gasa. Za elektrane na bazi uglja
predviđaju se udjeli od 22-36% od ukupne svjetske proizvodnje. To
govori da značaj elektrana na ugalj ostaje praktično nepromjenjen,
pogotovo za zemlje koje su slabo pokrivene gasnom mrežom i
koje posjeduju značajne prirodne resurse, tj. nalazišta uglja. Jedna
od ovakvih zemalja je i Bosna i Hercegovina, pa i gotovo cijeli
region jugoistočne Evrope.
Međutim, da situacija nije tako jednostavna, potvrđuju
najnoviji primjeri gdje industrijski razvijene zemlje planiraju
ekspert br. 02/07- sv. 1
Tarik KADRISPAHIĆ dipl.ing.
značajan povratak domaćim resursima, prije svega uglju. Jedan od
takvih primjera je i Njemačka, u kojoj vlada pravi bum planiranja
i izgradnje elektrana na ugalj, bilo da je riječ o domaćem, bilo
uvoznom uglju. Glavni razlozi za ovakvo opredjeljenje su
enormno povećanje cijena nafte i plina, s jedne, i eskalacija krize
oko uvoza ruskog plina, s druge strane. To znači da mnoge zemlje
uviđaju da trebaju nastaviti sa korištenjem uglja, kako iz razloga
ekonomičnosti, tako i iz razloga energetske nezavisnosti.
Upravo zbog toga je značajno, da pored sve većeg uvođenja
kombinovanih elektrana u upotrebu, konvencionalne elektrane
na ugalj budu obogaćene tehnologijama koje će doprinijeti
većem stepenu iskorištenja primarnog nosioca energije. Dva
glavna pravca razvoja tehnologija po ovom pitanju su ciklusi sa
gasifikacijom uglja i ciklusi sa sagorijevanjem u fluidiziranom
sloju. Da nije riječ samo o glavnoj ulozi tehnologije u tržišnom
udjelu pojedinih izvora energije, jasno je iz činjenice da će
ove udjele u velikoj mjeri određivati cijena nafte i plina, cijena
certifikata za ispuštanje CO₂, kao i razvoj situacije oko smanjenja/
povećanja upotrebe nuklearnih izvora energije. Ako se tome još
doda i predviđanje o značajnom udjelu korištenja obnovljivih
izvora energije u narednih 10 godina, jasno je da nove tehologije
eksploatacije fosilnih izvora energije moraju pružiti i dodatne
pogodnosti, kao npr. fleksibilnost, decentralizovanost, manji
utjecaj na okolinu, i td.
U ovom tekstu ćemo kratko opisati ključne tehnologije po
kojima rade savremene termoelektrane, kao i najvjerovatniji pravci
njihovog razvoja s ciljem poboljšanja. Te tehnologije, tj. elektrane,
svrstane su u 5 glavnih grupa, a to su:
• parne elektrane;
• gasne elektrane;
• kombinovane gasno-parne elektrane;
• kombinovane gasno-parne elektrane sa gasifikacijom uglja;
• elektrane sa sagorjevanjem u fluidiziranom sloju.
Parne elektrane
Radi se o klasičnoj tehnici konverzije energije goriva (ugalj,
plin, nafta, nuklearna energija) u el. energiju, po kojoj rade
gotovo sve starije termoelektrane. Kao energent služi uglavnom
ugalj, iz čije energije se samo jedan dio pretvori u električnu.
Stepeni efikasnosti su relativno niski u poređenju sa drugim
ciklusima, i sadašnje stanje tehnike kod modernih elektrana je
61
 energija

efikasnost od 43% za mrki ugalj i 45% za kameni ugalj. Iako se elektrane. U slučaju da se para podigne na temperature veće od
ulažu značajni napori na povećanju efikasnosti, to ide vrlo teško, 374 °C i pritiske veće od 221 bara, dolazi se u tzv. nadkritično
kako zbog ograničenja koja nameću principi termodinamike, područje, u kojem voda momentalno isparava bez trajanja faze
tako i zbog nepostojanja materijala koji bi odgovorili ekstremnim prelaza u parno stanje. Upravo je kod modernih elektrana cilj
zahtjevima. da se postigne ovakvo isparavanje, tako da se gotovo sve nove
Parne elektrane rade na termodinamskom principu poznatom parne elektrane planiraju sa ovakvim isparavanjem. S druge
strane su investicioni troškovi mnogo veći, kao i opasnost od
kao Clausius-Rankinov ciklus. Parni kotao, parna turbina (slika 1.),
generator i kondenzator su najznačajniji elementi parne elektrane. havarije. Današnja komercijalna ultranadkritična postrojenja
U parnom kotlu se pomoću energije goriva generiše para visokog postižu temperature od oko 600 °C i pritiske od oko 280 bara,
pritiska i temperature, npr. 550-600 °C. Ova para pogoni parnu što daje stepen efikasnosti od oko 45%. Poređenja radi, elektrana
turbinu, koja je spregnuta sa generatorom el. energije. Turbina sa temperaturom pare od 550 °C i pritiskom od 170 bara postiže
obično posjeduje svoj visokotlačni, srednjetlačni i nikotlačni efikasnost od 42%. Treba naglasiti da se ovoliki stepeni efikasnosti
dio. Nakon što je turbini predala rad, para niskog pritiska odlazi uglavnom postižu na većim elektranama, snage oko 1 GW, dok su
u kondenzator u kojem se hladi, npr. na 40 °C i kondenzuje. oni kod manjih elektrana za nekoliko procenata niži.
Glavni smisao kondenzacije jeste da se radni fluid pumpa na Upravo se iz ovih pokazatelja vidi koji su glavni pravci razvoja
visoki pritisak, a ne komprimira, jer se tako utroši mnogo manje i poboljšanja ciklusa parne elektrane. Većim temeperaturama i
energije za podizanje fluida na visoki pritisak. Pumpa, dakle, pritiscima pregrijavanja postiže se mnogo veći stepen efikasnosti.
podiže vodu na visok pritisak, npr. 220 bara, i šalje je u parni Tu su, međutim, glavna ograničenja izdržljivost postojećih
kotao na ponovno isparavanje. Hlađenje u kondenzatoru obavlja materijala, tako da se ovakvi parametri mogu postići samo razvojem
se uglavnom rashladnom vodom, koja se hladi vanjskim izvorom, i upotrebom novih materijala. Na planu poboljšanja materijala
npr. u rashladnom tornju. Značajnije komponente parne elektrane ulažu se veliki napori, tako npr. već postoje probna postrojenja
su i postrojenja za pripremu uglja i sagorjevanje, trakt za odvod u kojima se postiže para temperature od oko 700 °C i pritiska
i prečišćavanje dimnih plinova, postrojenja za odvod šljake i od oko 320 bara, što daje stepen efikasnosti od oko 51%. Osim
pepela, i td. toga, ispuštanje npr. CO₂ bi se reduciralo za oko 25% u odnosu
Pored osnovnog ciklusa parne turbine koji je opisan, na današnje prosječno stanje. Jedno takvo testno postrojenje je
postignuta su i značajna poboljšanja zbog povećanja efikasnosti. trenutno u pogonu u elektrani Scholven, E.ON Kraftwerke GmbH,
Tako se jedan dio pare oduzima turbini nakon što ekspandira u Njemačkoj. Projekt se realizuje pod pokroviteljstvom Evropske
djelimično, i šalje ponovo u kotao na međupregrijanje. Ovim se Unije, a u njemu učestvuju mnogi proizvođači postrojenja, kao
povećava efikasnost ciklusa, a ujedno se osigurava da para na i energetske kompanije. Cilj projekta je da testni pogon dokaže
izlazu iz turbine ima manju vlažnost koja može škoditi turbini. dugoročno postizanje performasi, nakon čega elektrane od 50%
Drugo veliko poboljšanje je regenerativni zagrijač vode. U njemu efikasnosti treba da uđu u komercijalnu upotrebu.
se voda koja dolazi iz kondenzatora miješa sa parom koja je Drugi značajan napor na poboljšanju efikasnosti parnih
oduzeta turbini na nekom mjestu, te se tako sa temperature elektrana ulaže se kod razvoja same turbine. Turbina je srce parnog
konenzacije, npr. 40 °C, zagrijava gotovo do tačke isparavanja, postrojenja, pa se na ovom planu nastoji poboljšati dizajn lopatica,
npr. 250-300 °C. Ovim se smanjuje količina goriva koju treba gubici kroz procjepe i zaptivače, i td. Pritisnute strogom zakonskom
utrošiti u kotlu da bi se generisala para određene temperature, tj.regulativom zbog zagađivanja okoline, elektrane moraju i na
povećava se efikasnost. Moderne termoelektrane posjeduju pet, ovom planu značajno poboljšati svoje performanse. Glavni pravci
pa i više regenerativnih zagrijača. razvoja trenutno su oko postrojenja za odsumporavanje, razvoja
Razliku se podkritične, nadkritične i ultranadkritične parne naprednijih filtera za polutante, kao i za odvajanje CO₂ iz ispušnih
gasova. Ipak, najveći doprinos zaštiti okoline osigurat će
Slika 1. Konstrukcija rotora moderne parne turbine (Siemens PG) se povećanjem stepena efikasnosti, jer to znači da se ista
količina el. energije dobija sagorjevanjem manje količine
goriva, tj. manjim ispuštanjem polutanata.
Veliki nedostaci ovakvih elektrana su visoki troškovi
investicije (500 $/kW za velike snage do 1.600 $/kW za
male) i pogona, tromost postrojenja, relativno nizak
stepen efikasnosti, česti ispadi i kvarovi zbog držanja
materijala na granici izdržljivosti, potreba za vakuumom u
kondenzatoru, i td. Ipak, i pored toga one će i u budućnosti
predstavljati značajan faktor na tržištu energijom,
pogotovo sa povećanjem efikasnosti, kao i u sprezi sa
drugim ciklusima i postrojenjima.

Gasne elektrane
Gasne elektrane kao glavnu pogonsku mašinu koriste
gasnu turbinu, a cijeli proces se odvija po ciklusu poznatom
kao Joule-Braytonov ciklus. Ciklus je relativno jednostavan,
a njegov pojednostavljeni shematski prikaz dat je na slici 2.
(ako se posmatra samo krug gasne turbine). Vazduh uzet
iz okoline komprimira se pomoću kompresora na visoki
pritisak, nakon čega odlazi u komoru za sagorjevanje. Tu
se dodaje gorivo, najčešće nafta ili plin, koje sagorjeva u
struji vazduha podižući značajno njegovu temperaturu,
npr. na 1200 °C. Ovakav fluid se pušta u gasnu turbinu
pogoneći je i predajući dio svoje energije. Turbina s jedne
strane pogoni kompresor, što predstavlja nekoristan rad,

62 ekspert br. 02/07- sv. 1

 energija

a s druge strane generator el. energije. Nakon ovoga, vazduh na

atmosferskom pritisku odlazi ili u okolinu, ili u predgrijač vazduha
ispred komore sagorjevanja. Naime, na izlazu iz turbine vazduh
ima relativno visoku temperaturu, npr 500-650 °C, pa je vrlo
značajno iskoristiti ovu toplotu. Predgrijavanjem vazduha prije
sagorjevanja postiže se ušteda kod potrošnje goriva, tj. povećava
se efikasnost elektrane. Pored opisane, otvorene varijante gasne
elektrane, postoji i zatvorena varijanta koja se koristi mnogo
rjeđe. Razlika je da vazduh cirkuliše u zatvorenom krugu, a
umjesto komore za sagorjevanje koristi se kotao ili izmjenjivač
toplote. Nakon ekspanzije u turbini, vazduh se hladi, također u
izmjenjivaču toplote.
Pored opisanog poboljšanja efikasnosti gasne elektrane,
korištenjem regenerativnog predgrijavanja vazduha pred
sagorjevanje, postoji još nekoliko poboljšanja ovakvog postrojenja.
Jedan od njih je međuzagrijavanje, tj stepenasta ekspanzija. Kako
materijali na sadašnjem nivou razvoja ne mogu podnijeti veće
temperature, ovdje se nakon djelimične ekspanzije, tj. pada
temperature, vrši ponovno zagrijavanje. Tako se za dati odnos
pritisaka ispred i iza turbine povećava efikasnost. Drugi sličan
efekat poboljšanja je međuhlađenje, tj. stepenasta kompresija. Slika 2. Princip rada kominovane gasno-parne elektrane
Nakon djelimične kompresije, tj. povećanja temperature, vazduh
se hladi, nakon čega se ponovo komprimira, i tako redom.
Kao i kod parnih elektrana, i kod gasnih elektrana je za
povećanje efikasnosti ključno da se povećaju krajnje temperature
i pritisci ciklusa na ulazu u turbinu. Da bi se to postiglo, potrebno
je poboljšavati postojeće i razvijati nove materijale, npr. koriste
se materijali na bazi keramike. Pored toga, iznalaze se i sve
bolji načini hlađenja turbina, tj. lopatica. Još jedan od važnih
zadataka je i smanjenje gubitaka na trenje i kroz procjepe
turbine i kompresora. Današnji nivo temperatura vazduha nakon
sagorjevanja je oko 1300 °C, što daje stepene efikasnosti do 40%
kod većih postrojenja. Druga mjera je snižavanje temperature
vazduha na ulazu u kompresor, pa se značajni napori ulažu za
njegovim što efikasnijim hlađenjem.
Iako ciklus gasne elektrane ne postiže visok električni stepen
efikasnosti, njegov značaj leži u činjenici da je postrojenje relativno
jednostavno, brzo se pušta u pogon, niži su troškovi investicije
i vođenja, gabariti su manji, fleksibilnost je velika, i td. Tako se
npr. relativni troškovi investicije kreću od 300 $/kW za velike do
900 $/kW za male elektrane. Često se ovakve elektrane koriste za
pokrivanje vršnih opterećenja, tj. koriste se najčešće u periodima
dana i godine kada je velika potreba za el. energijom. Ovo nije
slučaj sa zemljama koje posjeduju značajne resurse nafte ili plina,
i one najveći dio svojih energetskih potreba pokrivaju kroz gasne
elektrane. Ipak, njena najveća prednost je da se toplota vazduha
nakon napuštanja turbine može korisno upotrijebiti u brojne
druge svrhe, npr. za proizvodnju pare koja bi pogonila parnu
turbinu. Ova činjenica dovodi gasnu turbinu na prvo mjesto Slika 3. Osnovna shema rada tipične elektrane sa gasifikacijom goriva
kada su u pitanju kombinacije sa drugim ciklusima, kao i ostalim Pojednostavljena shema jedne tipične kombinovane elektrane
industrijskim postrojenjima. Također, ovakva elektrana je veoma (CCGT – Combined Cycle Gas Turbine ili CCPP – Combined Cycle
pogodna za paralelno generiranje el. i toplotne energije. (CHP – Power Plant), sa paralelnom upotrebom toplotne energije ili pare,
Combined Heat and Power ili Kogeneracija) data je na slici 2.
Gasna turbina najčešće proizvodi oko 2/3 el. energije. Umjesto
Kombinovane gasno-parne elektrane parnog kotla koristi se kotao utilizator (HRSG – Heat Recovery
Steam Generator), u kojem vreli gasovi gasne turbine predaju
Vreli gasovi na izlazu iz gasne turbine mogu se jednostavno svoju toplotu vodi/pari. Kako je gasna turbina glavni element
izbaciti u atmosferu, a mogu se i upotrijebiti za neke korisne ovakve elektrane, njenim izborom su određeni i gotovo svi
svrhe. Jedan od najboljih načina upotrebe jeste da se njihovom parametri parnog ciklusa. Gasna i parna turbina mogu biti spojeni
toplotom generira para koja će pokretati parnu turbinu i tako na isti generator, a mogu biti i odvojeni. Moderna kombinovana
proizvoditi el. energiju. Upravo je to glavna stvar kod sprezanja elektrana ima stepene efikasnosti 58-60%, a u toku je realizacija
gasnog i parnog u kombinovani ciklus. Temperatura gasova nekoliko projekata koji imaju za cilj da u narednih 10-tak godina
na izlazu iz gasne turbine iznosi najčešće 550-650 °C, tako ovaj stepen podignu na 62%.
da se može proizvesti pregrijana para temperature niže za Prednosti kombinovanog ciklusa sa brojne. Pored odlične
oko 50-100 °C. Sami gasni i parni ciklusi funkcionišu na istom efikasnosti, i relativna cijena investicije je vrlo povoljna (i do 350
principu kao da rade pojedinačno (uz neke modifikacije), samo $/kW za velike snage, do oko 1000 $/kW za manje snage), a niski
što se kombinacijom povećava ukupno iskorištenje goriva. su i relativni troškovi održavanja i pogona. Fleksibilnost i brzina

ekspert br. 02/07- sv. 1 63

 energija
Slika 4. Pojednostavljena shema elektrane sa sagorjevanjem u fluidiziranom sloju pod pritiskom
puštanja u pogon su također značajne karakteristike. Kako se
u ovim elektranama kao gorivo najčešće koristi plin, postiže se
njegova ravnomjernija potrošnja tokom godine, jer ta potrošnja
više ne zavisi samo od godišnjeg doba. Utjecaj na okolinu je
također mnogo niži nego kod drugih vrsta goriva za elektrane.
Ovakvo postrojenje se vrlo dobro uklapa u kombinovanu
proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), pri čemu se
iskorištenost goriva može popeti i na 95%. Ova činjenica ide
u prilog korištenju kombinovanog ciklusa kod industrijskih
energana ili u gradskim središtima kao elektrana-toplana. U
takvim sredinama se potražnja za određenom energijom ili
njenom količinom mijenja vrlo brzo, tako da fleksibilnost ove
elektrane čini najboljim rješenjem. Sve ove pogodnosti dovele
su do velikog komercijalnog uspjeha kombinovanih elektrana
na tržištu. Iako se ove elektrane često koriste za pokrivanje
vršnih opterećenja, sve značajnija je njihova uloga kao elektrana
srednje snage u gradovima ili industrijskim parkovima. Treba ipak
spomenuti da će u budućnosti sudbina ovih elektrana biti uveliko
vezana za cijenu prirodnog plina, pa i nafte.
Kada je riječ o pravcima razvoja, sve što je rečeno za
elektrane sa parnim i gasnim ciklusom odražava se istovremeno
i na kombinovane elektrane. Neke od specifičnih aktivnosti oko
poboljšanja efikasnosti su sniženje temperaturnih razlika između
gasova i vode/pare u kotlu utilizatoru, uvođenje što optimiranijeg
nadkritičnog parnog procesa, ubrzanje ulaska u pogon parnog
kruga, povećanje fleksibilnosti, rad sa više goriva, i td.
Kombinovane gasno-parne elektrane sa
gasifikacijom uglja
I u buduće će ugalj biti jedan od najvažnijih primarnih nosioca
energije, ali je on kao gorivo za elektrane izložen sve strožijim
zahtjevima u pogledu ekonomičnosti i zaštite okoline. Alternativu
već pomenutim parnim elektranama predstavlja upotreba uglja
kao goriva u tzv. kombinovanom ciklusu sa gasifikacijom (IGCC –
Integrated Gasification Combined Cycle). Ovaj se koncept bazira
također na upotrebi i gasne i parne turbine, kojima prethodi
64
proces gasifikacije goriva, tj. transformiranje goriva iz čvrstog ili
tečnog u gasovito stanje. Ostatak procesa je uglavnom isti kao kod
običnog kombinovanog ciklusa, tj. gorivo sagorjeva i ekspandira
u gasnoj turbini, a produktima sagorjevanja se generiše para
koja pogoni parnu turbinu (slika 3). Prije sagorjevanje obavljaju
se odgovarajuće pripreme i prečišćavanje gasificiranog goriva, tj.
sintetskog gasa (Syngas). Tehnologija sa gasifikacijom uglja spada
u tzv. tehnologije čistog uglja (CCT – Clean Coal Technology).
Gasifikator je glavna prednost ovakvog postrojenja, a radi na
principu zagrijavanja uglja ili drugog goriva na visoku temperaturu
uz prisustvo oksidansa, ali mnogo manje nego što je potrebno za
potpuno sagorjevanje. Neki od najčešćih gasifikatora su Chevron-
Texaco (GE), SCGP (Shell), GSP/Noell (Simens), Lurgi, i td. Kao
gorivo se u ovom procesu pored uglja može koristiti nafta, naftni
derivati i nusproizvodi, biomasa, čvrsti otpad, i td. kao i njihova
kombinacija. Kako nusproizvod javlja se mineralni ostatak u
čvrstom ili tečnom stanju. Kako se već prije sagorjevanja iz goriva
mogu izdvojiti CO₂, SOx, a prije sagorjevanja se dodaje azot da bi
se izbjeglo/umanjilo formiranje NOx, elektrane sa gasifikacijom
su mnogo manje štetne po okolinu od konvencionalnih elektrana.
Trenutno je stepen efikasnosti ovakvih elektrana oko 47%,
dok se u bliskoj budućnosti planiraju mjere za dostizanje 55%.
Fleksibilnost elektrane je velika, kako kod upotrebe raznih vrsta
i količina goriva, tako i kod mogućnosti proizvodnje toplotne
i el. energije. Osim toga, zbog odvijanja hemijskih procesa pri
gasifikaciji, ove elektrane su vrlo pogodne za rad i nadopunjavanje
u hemijskoj industriji. Sve ove prednosti, uzimajući u obzir i nagli
rast cijena nafte i gasa, kao i težnju za energetskom nezavisnošću,
dovode elektrane sa gasifikacijom u poziciju da nastave efikasno
korištenje ogromnih zaliha uglja širom svijeta.
Za sada je cijena ovakvih elektrana po jedinici instalirane
snage prilično velika (1000-1400 $/kW), tako da je sniženje ove
cijene jedan od glavnih zadataka proizvođača opreme. Pored
povećanja efikasnosti, fleksibilnosti i okolinske podnošljivosti, u
planu je i razvoj nekoliko modifikacija ovog postrojenja. Jedna
od njih je da se u gasnoj turbini koristi mješavina produkata
sagorjevanja i pare nastale u gasifikatoru, dok se parna turbina
ne bi nikako koristila.
ekspert br. 02/07- sv. 1

Elektrane sa sagorjevanjem u fluidiziranom sloju
Kao još jedna od tehnologija efikasnije upotrebe uglja
za proizvodnju el. energije, razvijene su elektrane koje rade
sa sagorjevanjem uglja u fluidiziranom sloju. Fluidizirani sloj
može biti na atmosferskom pristiku, tada se koristi samo parna
turbina. Međutim, u posljednje vrijeme se efikasnijom pokazala
tehnika sagorjevanja u fluidiziranom sloju pod pritiskom (PFBC –
Pressurized Fluidized Bed Combustion). Tehnologiju je u posljednih
nekoliko decenija razvila kao prvo kompanija ABB. Kao radne
mašine koriste se i gasna i parna turbina, a jednostavna shema
postrojenja sa sagorjevanjem u fluidziranom sloju pod pritiskom
data je na slici 4.
Kotao za sagorjevanje i prateća oprema su kod ove elektrane
smješteni u jednu posudu pod pritiskom. Cijela posuda ima
mnogo manje dimenzije nego kotao istog kapaciteta u klasičnim
elektranama. Ugalj sagorjeva u sloju na temperaturama znatno
nižim nego u klasičnim termolektranama (npr. 850 °C), tako da
su opterećenja materijala i formiranje NOx znatno niža. U daljem
postupku obezbjeđuje se redukcija i SOx također. Fluidizacija se
ostvaruje preko nastrujavajućeg vazduha pod pritiskom. Prilikom
sagorjevanja u posudi se direktno generira para, temperatura npr.
550-600 °C, koja odlazi u parnu turbinu, pogoneći je.
Produkti sagorjevanja iz posude odlaze nakon prečišćavanja
u gasnu turbinu. Nakon ekspanzije, dio toplote izduvnih gasova
se koristi za predgrijavanje vode parnog kotla ili sl., te se nakon
toga ispuštaju u atmosferu. Ostali dio gasnog i parnog kruga je
gotovo identičan klasičnim postrojenjima.
Još uvijek se čeka na značajniji proboj ove tehnologije
na energetskom tržišu, kao i gradnju elektrana veoma velike
snage. Stepen efikasnosti iznosi preko 40%, zagađivanje okoline
je mnogo prihvatljivije nego kod klasičnih elektrana (Clean
Coal Technology), fleksibilnost u upotrebi različitih goriva je
značajna (npr. biomasa, čvrsti otpad, i td), gabariti postrojenja
su neuporedivo manji. Veliki nedostak je još uvijek visoka cijena
investicije, koja se može kretati od 1300 $/kW za velike, do 3000
$/kW za male elektrane.
Pored uobičajenih napora na razvoju postrojenja parne i gasne
turbine, na polju elektrana sa sagorjevanjem u fluidiziranom sloju
su u toku brojni projekti s ciljem razvoja. Kako je tehnologija
prilično mlada, u gotovo svim segmentima postoji prostor za
poboljšanje, kao npr. efikasnosti, utjecaja na okolinu, brzine ulaska
u pogon, i td. Razvijaju se i modifikacije kao npr. sagorjevanje u
cirkulirajućem fluidiziranom sloju, koje radi na principu gasifikacije
uglja. Iz ovog primjera je također vidljivo da, ako se već kod
jednog ciklusa ne mogu postići značajnija poboljšanja, onda je
svrshishodno pristupiti njihovoj kombinaciji.
Ostale karakteristike
U tabeli 1. dat je uporedni osvrt na stepene efikasnosti i
specifične troškove investicije pomenutih vrsta termoelektrana.
Pored ovih za tržište najvažnijih performansi, moderne elektrane
moraju pokazivati dobre rezulate i u pogledu utjecaja na
okolinu, bržeg ulaska u pogon i održavanja. Na polju smanjenja
zagađivanja okoline, najveći napori se ulažu u odstranjivanju
Trenutni max. el.
Tehnologija
stepen efikasnosti
Parna elektrana 43-45%
Gasna elektrana 38-40%
Kombinovana gasno-parna elektrana 58-60%
Elektrana sa gasifikacijom goriva 45-47%
Elektrana sa sag. u fluidiziranom stanju 40-42%
Tabela 1. Pregled performansi tehnologija termoelektrana
ekspert br. 02/07- sv. 1
energija
sumpornih i azotnih oksida, ali isto tako i CO₂, koji je staklenički
plin i ima utjecaja na globalno zagrijavanje. Tako se u ovom
trenutku istražuju tri različite tehnike za izdvajanje CO₂, i to:
• pre-combustion, izdvajanje CO₂ pod pritiskom prije
sagorjevanja, npr. u gasnoj turbini,
• post-combustion, izdvajanje CO₂ poslije sagorjevanja, npr u
parnom kotlu ili gasnoj turbini, i
• oxyfuel postupak, izdvajanje CO₂ poslije sagorjevanja
pomoću čistog kisika.
Kod pogona modernih elektrana napravljeni su veliki pomaci
u posljednje dvije decenije. Dok je još tokom 80-ih godina u
velikim elektranama radilo nekoliko stotina osoba, dotle se
u savremenim kombinovanim elektranama iste snage može
raditi sa nekoliko desetina osoba ukupno. Naravno, za ovu
racionalizaciju najzaslužniji su visoki stepeni automatizacije,
ali i pomaci u pogledu servisa i održavanja. Veliki proizvođači
opreme za elektrane tako nude čitav niz koncepata za održavanje
i remonte, koji pokrivaju rad elektrane i do dvadeset godina. Neki
od tih koncepata su:
• standard – rezervni dijelovi i podrška na licu mjesta;
• change mode – lizing najopterećenijih i najvrjednijih
komponenti elektrane sa garancijom;
• Operating Plant Service Agreement – paket proizvoda i
usluga za dijelove, popravke i nadzor agregata bez obzira na
potrebne količine, ali po tržišnim uslovima;
• Long Term Maintance Program – dugoročno održavanje
definiranog obima svih ugovorenih komponenti, podjela rizika i
garancija, potpuno vođenje projekata;
• Full Scope Maintanance – isto kao i prethodno, ali još i
svakodnevno održavanje i garancija raspoloživosti postrojenja;
• Operation and Maintanance – potpuna usluga vođenja i
održavanja elektrane uključuje daljinski nadzor iste.
Na dereguliranom tržištu energije ispostavilo se da je
fleksibilnost elektrane i brzina ulaska u pogon od ključne važnosti,
pogotovo za pokrivanje vršnih opterećenja. Na ovom polju su
također u toku značajni razvojni zahvati. Mnogi proizvođači
opreme nude svoje koncepte, prije svega za što fleksibilniji rad
parnog dijela kombinovanih elektrana. Tako je jedan od velikih
proizvođača opreme izašao sa koceptom Fast Cycling, pri čemu
je na svakom od važnih komponenti postrojenja razvijena
mjera ubrzanja ulaska pod puno opeterećenje i prelazak na
niža opterećenja. U optimizaciju rada elektrana se u velikoj
mjeri uključuju i softverski paketi, od upravljanja i regulacije, do
programa koji simuliraju predstojeće potrebe za el. energijom i
tako pomažu elektranama u planiranju proizvodnje
Literatura:
• Šemso Hadžiefendić, Alija Lekić, Emin Kulić, “Kogeneracija i
alternativne tehnologije u proizvodnji električne energije”, Bosna
S Oil Services Company, Sarajevo, 2003.
• Rukes, B.; Balling, L.: “Entwicklung, Bau, Service und Betrieb
von Krafwerken” BWK, Br. 1-2 2007.
• US DOE, National Energy Technology Laboratory, Report
number 22, “Clean Coal Technology” 2003.
Ciljni el. stepen Specifični investicioni
efikasnosti troškovi [$/kW]
51% 500-1600
42% 300-900
62% 350-1000
55% 1000-1400
47% 1300-3000
65
 energija

Energija vjetra na goriva, metoda držanja hidrogena, kao i od

neophodne infrastrukture koja bi podržala
Ivan Sedlu ovakav koncept. Kompanija naglašava da
po ovom pitanju sarađuje sa japanskom Japanske inovacije
vladom, energetskim kompanijama i
M ašinski fakultet Sarajevo instalirao ostalim uključenim organizacijama.e.
je u septembru mjernu stanicu za
istraživanje energije vjetra na lokalitetu
N a ovogodišnjem sajmu obnovljivih
energija u Japanu, istraživači iz ove
zemlje su predstavili nekoliko kreativnih
Ivan Sedla na nadmorskoj visini od 1027 inovacija.
m. Potencijali energije vjetra odredit će Nekoliko proizvođača prezentiralo je mikro-
se matematskim modeliranjim nakon
perioda od jedne godine mjerenja, nakon
Ploveća hidroelektrane, koje mogu generisati el.
energiju iz npr. odvodnih i kanalizacionh
čega će stanica mjeriti potencijale drugih
lokacija. Kompletnu izradu tehničke
vjetroelektrana cijevi za vodu. Kompanija Tepesco obećava
10-30 kW el. snage kod brzina vode od 0,05
dokumentacije vodio je MFS, a uz podršku do 0,2 m/s.
Termoelektrane Kakanj, Općine Hadžići i S iemens Power Generation izvjestio
je kako je s norveškom energetskom
Hidrometereološkog zavoda izvršena je kompanijom Hydro dogovorio saradnju
Istraživački institut željezničke kompanije JR
East predstavio je nagaznu dasku za ulaze
montaža opreme. na razvoju ploveće vjetroturbine. Hydro u tramvaje i metroe, koja dobiva struju kad
Fakultet je iz budžeta projekta ADEG je pritom razradio cijeli koncept, dok na nju nagaze noge pješaka. Za ovaj efekat
(Advanced Decentralized Energy Generation) će Siemens isporučiti vjetroenergetsku su ispod površine daske ugrađeni mali
Evropske Unije nabavio dvije mjerne stanice opremu, a pilot-postrojenje bi trebalo biti piezo-električni prekidači, koje proizvode
za ispitivanje vjetro-energije, proizvođača izgrađeno uz norvešku obalu (Hydro za el. energiju pritiskom ljudskih stopala.
Ammonit. Mjerne stanice postavljene su na sada ima dozvolu za postavljanje pokraj Iz domena vjetroenergije kompanija
stub visine 32 m, i to na visinama od 10 i otoka Karmoy u jugozapadnoj Norveškoj). Mecaro je lobirala za jednu vjetroelektranu,
30 m. Odgovarajućim modemima mjereni Ploveće vjetroelektrane mogle bi se koja se ne sastoji iz tri propelera, kako je
parametri prenose se putem GMS-mreže postavljati tamo gdje je more duboko ili uobičajeno, već iz pet spiralnih lamelama
do računara na MFS-u, nakon čega se pokraj morskih postrojenja za istraživanje obuhvaćenih cijevi. Ovaj proizvod razvijen
vrši obrada i analiza podataka. Na osnovu nafte i plina.e. u saradnji nekoliko univerziteta nazvan je
ovih analiza odredit će se performanse “Spiral Magnus”, jer počiva na tzv. magnus-
potencijalne vjetroelektrane ili farme www.siemens.de efektu, otkrivenom od strane njemačkog
vjetrolektrana. naučnika Heinricha Gustava Magnusa.
Fakultet planira u saradnji sa ANU BiH, Umjesto da uznemirava okolinu svojim
Centrom za obnovljive izvore energije huktanjem propelera, ova vjetrolektrana
Mostar i Hidrometereološkim zavodom je gotovo bešumna, a osim toga može
izraditi različite analize s ciljem utvrđivanja
kapaciteta potencijalnih vjetrolektrana na
Zajednički razvoj generisati 30 MWh struje godišnje pri brzini
vjetra od 6 m/s. Proizvođači su čak spirale
području BiH.e. odvajanja CO2 obojili u zeleno, tako da elektrana vizuelno
ne odudara mnogo od okoline.e.
www.mwfunsa.ba
N jemačka energetska kompanija RWE
Power dogovorila je sa firmama BASF
i Linde Group razvoj novog postupka
www.heise.de/tr

izdvajanja CO2 iz termoelektrana.

Toyota – novi Saradnja predviđa izgradnju i pogon
testnog pilot-postrojenja na lokaciji
15. konferencija
automobil na RWE-ove termoelektrane na mrki ugalj
“Niederaussen”. U elektrani će se isprobati
ICPWS
hidrogen novorazvijene tehnologije i hemikalije
BASF-a za odstranjivanje CO2, tzv. pranje

H ibridno vozilo marke Toyota uspješno

je okončalo testnu vožnju dugu 560
CO2. Linde je zadužen za inžinjering i
izgradnju pilot-postrojenja. U Berlinu će se 07-11. septembra 2008.
održati 15. Internacionalna konferencija
za osobine vode i pare (ICPWS – International
U postrojenju se trebaju testirati razvijena
km sa jednim punjenjem hidrogena. Put od sredstva za rastvaranje u uslovima Conferences on the Properties of Water and
Osake do Tokija pređen je sa cijelo vrijeme dugoročne kontinuirane proizvodnje, a sve Steam). Druga obavijest i poziv za radove
uključenim klima-uređajem i bez potrebe da bi se dobili procesni i tehnički parametri objavit će se u oktobru 2007. god., a sažetci
za bilo kakvim zaustavljanjem. Toyota za optimizaciju tehnike odvajanja CO2. se trebaju poslati do 1. decembra.
Motor Corporation saopćila je da je vozilo Cilj je da ovaj postupak odvajanja CO2 do Ova konferencija nastavlja svoju dugu
sa gorivim ćelijama korišteno u ovom testu 2020. god. uđe u komercijalnu upotrebu tradiciju, koja datira još od 1929. god.
25% efikasnije od ranijih verzija hibridnih kod elektrana na mrki ugalj. Predviđa se Konferencija se bavi razmatranjem
vozila na gorive ćelije (FHCV – Fuel Cell da će se ovom tehnikom moći izdvojiti više fizičkih I hemijskih karakteristika vode,
Hybrid Vehicle) kao rezultat poboljšanja od 90% CO2 iz produkata sagorjevanja pare i tečnih sistema. Konferencija je
rezervoara, sistema upravljanja gorivih termoelektrana, te se u daljem koraku tradicionalni dobavljač naučnih radova u
ćelija i punjenja/pražnjenja baterija. Vozilo skladištiti u podzemnim bunkerima. vezi termofizičkih i hemijskih karakteristika
inače posjeduje visokotlačni rezervoar sa Za kompletan pilot-projekat, i u kasnijoj vode i vodene pare za industriju. U zadnje
hidrogenom pritska 70 Mpa, koji može perspektivi demonstracionog postrojenja, vrijeme je njeno područje rada ekspandiralo
uskladištiti duplo više hidrogena od ranijih RWE je izdvojio budžet od 80 miliona i u istraživanja medija povezanih sa vodom,
rezervoara od 35 Mpa. eura.e. mješavina fluida, morske vode, gasova, a
U TMC-u ističu da će dalji razvoj hibridnih sve to i u ekstremnim uslovima.e.
vozila zavisiti prije svega od troškova www.ebwk.de

66 ekspert br. 02/07- sv. 1

 energija

Najveća svjetska Elektrana bi se trebala početi graditi u

prvoj polovici 2008. godine i očekuje se
Glavni dio elektrane je cilindrični modul
Pelamis, a valovi prouzrokuju nabijanje
pučinska da bi se na izgradnji moglo zaposliti čak
3000 radnika, dok će samo postrojenje,
pritiska hidrauličkog ulja i njegovo
pokretanje motora. Motor je povezan sa
vjetrolektrana kada bude dovršeno, zapošljavati oko 800
radnika. Elektrana snage 420 MW trebala
generatorom, na kojem se generiše el.
energija.e.
bi biti dovršena do prve polovice 2012.

U septembru je Siemens potpisao ugovor

sa kompanijom Greater Gabbard
Offshore Winds za izgradnju najveće
godine, pri čemu se godišnja proizvodnja
električne energije procjenjuje na oko 3 mil.
www.renewableenergyaccess.com

MWh. Kao energent koristit će se lignit iz

pučinske farme vjetroelektrana na svijetu.
Elektrana se treba graditi pored britanske
obližnjeg rudnika Stanari u količinama od
oko 2,8 mil. t godišnje.e.
Obnovljivi izvori
obale. Ugovorom je predviđeno da
Siemens isporuči i ugradi 140 vjetroturbina
energije u BiH i
snage po 3-6 MW u toku 2009. i 2010. god.
Kada bude priključena na električnu mrežu,
EPBiH najveća evropske perspektive
elektrana locirana 25 km pored Suffolka kompanija u BiH
isporučivat će zelenu energiju maksimalnim
kapacitetom od 500 MW. Inače, ovo je prva
U Mostaru je 5. i 6. oktobra 2007. godine
održan seminar o temi “Obnovljivi
britanska pučinska elektrana smještena
van njenih teritorijalnih voda, a moći će
P rema rang listi najuspješnijih poslovnih
subjekata koju su utvrdile sarajevske
“Poslovne Novine”, Elektroprivreda BiH je
izvori energije u BiH i evropske perspektive”,
na kojem su učestvovali predstavnici Vlade
BiH, FBiH, Akademije nauka i umjetnosti
oko 415.000 domaćinstava snadbjevati el. BiH, Centra za obnovljive izvore energije
najveća kompanija u BiH.
energijom. Mostar, Energy 3 Mostar, nevladinog
Prošlogodišnji prihod EPBiH iznosio je
Siemensov posao sa vjetroelektranama sektora, predstavnici UNESCO-a i ostali
700,8 miliona KM, a ostvarilo ga je 5.034
rapidno raste u toku nekoliko zadnjih relevantni stručnjaci iz zemlje i svijeta u
zaposlena radnika. Kompanija je imala izvoz
godina. Ukupan broj zaposlenih u Siemens domenu energetike. Osnovni cilj seminara
od 71,1 milion KM, ostvarena je neto dobit
Wind Divisionu iznosi više od 3.200 je bio upoznati javnost kako je nužno
od 5,3 miliona KM, a ukupne investicije su
saradnika širom svijeta. U toku 2007. godine stvarati obnovljive izvore energije za
bile 149,9 miliona KM.
Siemens očekuje da instalira oko 1.500 MW buduće naraštaje, ali i upoznati stručnjake
Među 10 najboljih kompanija nalaze se
novih vjetro-kapaciteta, od kojih će 200 gdje se i s kojih mjesta, u kojim oblicima u
i BH Telekom, Aluminij, ASA Prevent,
MW biti pučinskih.e. zemljama Jugoistočne Evrope, gdje spada i
Elektroprivreda RS, Mittal Steel,
Elektroprivreda HZHB, Telekom Srpske, naša zemlja, mogu crpiti zalihe energije.
www.siemens.de Akademik Božidar Matić, koji je bio jedan od
Energoinvest i Holdina.
Elektroprivreda BiH je potpisala i nove predavača, istakao je da se javno mnijenje

Alstom gradi ugovore o prodaji viškova električne

energije u narednoj godini sa švicarskim
mora dodatno educirati u podizanju svijesti
kako gradnja budućih mini hidroelektrana

TE Stanari kompanijama ATEL Energy AG i Energy

Finansing Team AG. Vrijednost ugovora
i vjetroelektrana nije štetna, nego da je
njihova izgradnja neophodna kako bi
je 54 miliona eura, a radi se o prodaji od budući naraštaji mogli imati dovoljno

E BRD je odobrila nedavno završeni ukupno 725 GWh el. energije. Ugovor je
predkvalifikacioni tender za izgradnju potpisan na osnovu javnog tendera, na koji
TE Stanari kod Doboja. Tender je za potrebe se javilo 14 zainteresovanih kupaca.e.
energije, jer je njena iskorištenost sada
dosegla maksimum.
“Zemlje Evropske Unije na svojim
EFT Grupacije objavljen na sajtu Evropske područjima iskoristile su skoro 100 posto
banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) 10. www.elektroprivreda.ba raspoloživih izvora energije, mi u BiH
septembra, a pozvao je zainteresovane iskoristili smo samo 30 posto svog hidro-
kompanije koje su sposobne da izgrade potencijala, što znači da raspolažemo sa još
termoelektranu Stanari po principu
“ključ u ruke”, da registruju svoj interes.
Prva komercijalna 70 posto vode koja teče, a ne iskorištava
se”, ističe akademik Matić, dodajući kako je
“Na tenderu je interesovanje iskazalo ukupno
9 kompanija, a nakon detaljnog razmatranja
elektrana na valove neka područja apsolutno nužno zaštiti od
buduće gradnje mini-hidroelektrana, ali da
odlučili smo da je najbolja bila ponuda se svakako već u narednih pet godina mora
francuskog ALSTOM-a. EBRD se složila sa
našim izborom i to je veoma važna vijest,
P ortugalski konzorcijum počinje izgradnju
prve komercijalne elektrane na valove u
svijetu. Inicijalna faza će uključivati 3 Ocean
pristupiti ovoj izgradnji.
“Naša zemlja danas nije dosegla prijeratnu
jer značajno približava ovu banku učešću u potrošnju energije, jer se industrija nije
Power Delivery mašine Pelamis P-750,
finansiranju projekta i samim tim zatvaranje razvila u odnosu na prijeratni nivo. Nama se
koje će biti locirane 5 km od sjeverne
cjelokupne finansijske konstrukcije”, rekao je sada čini da imamo viška energije i izvozimo
obale Portugala, u blizini grada Povoa de
direktor za komunikacije EFT, Nenad Savić. je, međutim, ekonomskim razvojem kao
Varzim. Elektranu gradi kompanija Enersis,
U EFT ističu da će precizna vrijednost i industrijskim razvojem koji je u zamahu,
koja je dio Semampa Corporation, jednog
projekta biti poznata kada se tačno ustanovi pokazat će se vrlo brzo da nam fali energije.
od najvećih portugalskih kompanija za
tehnološko rješenje koje će biti korišteno, ali Da bi preduhitrili krize i mogućnost uvoza
obnovljive energije.
da će ona svakako premašiti 600 miliona eura. el. energije u većim količinama, potrebno
Ova elektrana će imati instaliranu snagu
“Očekujemo da oko 25 posto tog projekta je razmišljati o obnovljim izvorima energije
od 2,25 MW, a očekuje se prosječna
finansira EBRD, isto toliko ćemo finansirati koja je neophodna za normalan rad i
godišnja proizvodnja koja će biti u stanju
iz sopstvenih izvora i kredita proizvođača razvoj zajednice”, kategoričan je akademik
da snadbije 1.500 domaćinstava, što će
opreme, dok će ostatak biti finansiran od Matić.e.
spasiti atmosferu od ispuštanja oko 6.000
strane komercijalnih banaka i partnerskih
t CO2 godišnje, koliki bi bio el. ekvivalent iz
firmi”, kaže Savić. www.24sata.info
konvencionalnih termoelektrana.

ekspert br. 02/07- sv. 1 67

 okolinsko upravljanje

Okolinska usmjerenja Bosnalijeka d.d.

Stalne provjere i
poboljšanja Elida TALJIĆ
diplomirani žurnalist
Bosnalijek d.d.

Osiguravanjem svih uvjeta za dobivanje okolinske dozvole Bosnalijek se potvrdio kao društveno
odgovorna kompanija koja savremenicima garantira najbolje uvjete, a narednim generacijama ostavlja
izvrstan temelj za uspješan rad.

U
razvijenim društvima odavno je pozitivan stav prema
najbližem okruženju postao poželjan sastavni element
politike uspješnih kompanija, pogotovo ako se radi o
proizvođačima potencijalno opasnih ili po zdravlje i okolinu
škodljivih proizvoda. Uspostavljanje interaktivnog i pozitivnog
odnosa kompanije prema okolini uvršten je među prioritete i,
nerijetko, zakonski sankcionisan.
U Bosni i Hercegovini se ovim pitanjima, sistematično i na
način koji obavezuje i postavlja jasna pravila, počelo baviti
odnedavno. Zakon o zaštiti okoliša donesen je 2002. godine,
a stupio je na snagu 2003. godine. Otad, do danas, u Bosni
i Hercegovini je doneseno šest osnovnih okolinskih zakona i
gotovo 50 podzakonskih akata u koja su ugrađena savremena
znanja i iskustva i neki od zahtjeva koji proizlaze iz direktiva
Evropske Unije.
Okolinska problematika aktuelizirana je na ovim prostorima
i utvrđivanjem rokova koje su, po odluci Ministarstva okoliša i
turizma Federacije Bosne i Hercegovine, a prema spomenutom
zakonu, bili dužni ispoštovati svi privredni subjekti u Federaciji,
odnosno, prema kome su, ako namjeravaju dalje poslovati, dužni
pribaviti okolinske dozvole. Krajnji rok za podnošenje prijava za
izdavanje okolinskih dozvola u granama industrije: energetskoj,
hemijskoj, metalnoj i ekstraktivnoj, određen je 31. avgust 2007.
i godišnji kapacitet proizvodnje, broj zaposlenih, studiju o
godine.
zagađenosti u nultom stanju koja obrađuje trenutačno stanje
Bosnalijek d.d. je među rijetkima u Bosni i Hercegovini koji,
okoliša na datoj lokaciji, mjere za održavanje i čišćenje opreme
kada je ova problematika u pitanju, spremno dočekuju sve
i ostalo.
zahtjeve zakonodavstva, ne samo bosanskohercegovačkog.
U Bosnalijeku su svi uvjeti za dobivanje okolinske dozvole,
U mnogim aspektima bio je i pokretač, promotor i najbolji
uključujući i obavezu javnog oglašavanja, odnosno poziva na
primjer okolinski svjesnog privrednog subjekta. Mnogo prije
uključivanje u javnu raspravu u postupku ocjene Plana aktivnosti,
uspostavljanja lokalnih normi, Bosnalijek je svoj sistem i strategiju
kao preduvjeta za izdavanje okolinske dozvole za pogone i
usaglasio sa svjetskim standardima i udovoljio brojnim zahtjevima
postrojenje tvornice Bosnalijek d.d., potpuno zadovoljeni. Iz
koji proizilaze iz direktiva Evropske Unije.
nadležnog ministarstva stiglo je i rješenje, a, da bi ukupan postupak
bio konačno završen preostalo je još izdavanje dozvole.
Zadovoljeni svi uvjeti
Okolinska dozvola je integralni pravni dokument – upravni
Za upravljanje kvalitetom i upravljanje okolinom
dokument kojim se propisuju mjere zaštite svih okolinskih posebna organizacijska jedinica
aspekata: vode, zraka, zemlje/tla i ostalog, s ciljem postizanja
visokog nivoa okolinske zaštite. Bosnalijek je, nakon ratnih godina u kojima ne samo da se
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole održao nego i neprekidno radio i razvijao osnovnu djelatnost,
potrebno je uraditi plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postavio strateške ciljeve – da se razvije u modernu farmaceutsku
postepeno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje kompaniju koja će, na međunarodnom tržištu, biti ravnopravna
sa BAT-om (najboljom raspoloživom tehnologijom). sa drugim farmaceutskim kompanijama i lider na domaćem
Plan, između ostalog, treba sadržavati podatke kao što su: farmaceutskom tržištu. Činjenica da je u u startu ostvarivanja tih
lokacija pogona i postrojenja, opis djelatnosti, vrsta proizvoda ciljeva u Bosnalijeku prepoznata važnost uključivanja zahtjeva

68 ekspert br. 02/07- sv. 1

koji se odnose na upravljanje kvalitetom, upravljanje okolinom,
zdravljem i sigurnošću, uveliko je doprinijela da se oni danas sa
toliko uspjeha i ostvaruju.
Način na koji je Bosnalijek u svoj sistem ugradio koncept
osiguranja kvaliteta i upravljanja okolinom predstavit ćemo preko
njegovog sektora Upravljanje kvalitetom i upravljanje okolinom/
UKiUO, jednom od organizacijskih jedinica koja je visoko
pozicionirana i osmišljena da se bavi ovim pitanjima.
Sektor za svoj rad odgovara direktoru Bosnalijeka i u obavezi
je da, uz ostalo, redovno pratiti i Upravu i direktora Kompanije
izvještava o zahtjevima nacionalne i međunarodne regulative.
Osiguranje kvaliteta (Quality Assurance) i upravljanje
okolinom (Environmental Management) je koncept koji obuhvata
sve elemente koji, individualno ili kolektivno, utječu na kvalitet
proizvoda i elemente koji utječu na okolinu. Ovaj koncept je
zahtjev EU GMP ili Dobre proizvođačke prakse (International
Finance Corp) te zahtjev nacionalne legislative.
U Bosnalijeku je ovaj koncept razvijen na način da sektor
Upravljanje kvalitetom i upravljanje okolinom/UKiUO, koji za
svoj rad odgovara direktoru Kompanije, ima obavezu da prati i
implementira postojeće i nove zahtjeve nacionalne legislative,
među kojima su: Zakon o lijekovima; pravilnici: o dobroj
proizvođačkoj praksi, dobroj laboratorijskoj praksi, dobroj praksi
skladištenja i transporta i pravilnik o posebnim uvjetima prostora,
opreme i kadra koji moraju ispunjavati proizvođači lijekova, kao
i postupak njihove verifikacije. Tu su još i pravilnik o registraciji
lijekova, set zakona o zaštiti okoliša i zakon o zaštiti na radu i
zaštiti od požara.
Također, ovaj sektor je zadužen da prati i implementira
mnogobrojne međunarodne standarde i smjernice, i to: EU GMP
2005, BAS EN ISO 9001:2000, BA EN ISO 14001:2004 i OHSAS-a
18001:1999, kao i okolinske smjernice IFC-a (Internacional Finance
Corp) 2003.;
Nadalje je zadužen da razvija, održava i nadzire Bosnalijekov
sistem kvaliteta, okolinskog upravljanja i zaštite zdravlja i
sigurnosti, upravlja cjelokupnom dokumentacijom sistema koja se
odnosi na kvalitet, okolinu, zdravlje i sigurnost i da implementira
politiku validacije Kompanije i to procesa, opreme, uvjeta i
sistema. Sektor također planira, organizira i provodi stručne GMP
edukacije za cijelu Kompaniju (ekterne i interne), edukacije po
tačkama standarda ISO za interne auditore sistema po svim ISO-
standardima i za sve ostale zaposlenike i nadzire sistem kvaliteta
i provjerava njegovu efikasnost i usklađenost prema standardima
kvaliteta, zahtjevima GMP i ISO standardima.
U sektoru je zaposleno 11 ljudi. To je tim sastavljen od
visokoobrazovanih, kompetentnih, specijaliziranih zaposlenika koji
su educirani u evropskim školama za obavljanje ovih specifičnih
poslova. Tako su u sektoru i evropski menadžer za kvalitet, dva
ekspert br. 02/07- sv. 1
evropska menadžera za okoliš, dva evropska menadžera za
zdravlje, tri IRCA lead auditora za kvalitet i tri IRCA lead auditora
za okoliš.
Sektor direktno sarađuje sa ostalim organizacijskim jedinicama
Kompanije i kao rezultat ima i 20 obučenih internih auditora i sve
zaposlene za primjenu standarda ISO 9001:2000, 14001:2004 i
OHSAS-a 18001:1999.
Rezultati koji su postignuti i koji su potvrđeni međunarodnim
standardima, plod su saradnje i rada svih zaposlenika
Kompanije.
Spremni na sve izazove
Nermin Zubčević, direktor sektora UK i UO, u iščekivanju
okolinske dozvole podsjeća na pređeni put i zadatke koje su ljudi
kojima je neposredni rukovodilac, ali i svi zaposlenici Bosnalijeka,
morali izvršiti:
- Bosnalijek ima visokoeduciran tim u kome su ljudi spremni da
obuče, usmjere i podrže sve zaposlenike Bosnalijeka, ali i svakoga
izvan ove kompanije ko za to pokaže interes. A Bosnalijek to stalno
i radi. Smatramo da je znanje iz ovih oblasti, koje mi neprekidno
stičemo, transparentno i zato ga mnogima prenosimo. Radimo
to ne samo za našu kompaniju, nego i za našu državu, odnosno
za našu djecu i budućnost koju smo im dužni osigurati.
Ključ uspjeha u ovom segmentu rada Kompanije je u
kontinuiranoj edukaciji zaposlenika koji izazove zahtjeva EU
prihvataju, razumiju i implementiraju, kao i razumijevanju i
podršci ovakvom načinu rada na koju od početka implementiranja
integriranog sistema kvaliteta imamo od direktora Kompanije.
Činjenica da smo pred dobivanjem okolinske dozvole znači
i da je Bosnalijek usklađen sa svim zahtjevima nacionalne
regulative, uključujući i međunarodnu regulativu Evropske Unije.
Zatim, Bosnalijek potpuno upravlja svim nusproduktima
(voda, otpad, zrak, energenti, buka...) sve to mjeri, kontrolira i
smanjuje u skladu sa zakonskim normama. A da bi se do toga
došlo bilo je potrebno snimiti postojeće stanje, utvrditi ciljeve,
napisati programe, planirati zadatke i izvršiti ih. I tako stalno. To
je krug u kome se neprekidno krećemo. Sve podliježe provjeri i
svodi se na stalne provjere i poboljšanja.
Udovoljenje svim tim zahtjevima je veoma zahtjevno i
naporno, a zaposlenici koji rade u ovom Bosnalijekovom sektoru
stalno obnavljaju i dopunjuju svoja znanja i usavršavaju se za
obavljanje ovih poslova.
U ovoj oblasti godinama uspješno sarađujemo i sa
nadležnim ministarstvima u Kantonu Sarajevo i Federaciji Bosne i
Hercegovine, kao i sa Regionalnim okolinskim centrom/REC-om.
Za naš odgovoran odnos prema okolinskoj problematici, na
inicijativu Regionalnog okolinskog centra/Regional Environmental
Center/REC-a, u 2005. godini, dobili smo “Specijalno priznanje za
poslovanje po najvišim eko-standardima”.
69
 Osiguravanjem svih uvjeta za dobivanje okolinske dozvole
Bosnalijek se potvrdio kao društveno odgovorna kompanija koja
savremenicima garantira najbolje uvjete, a narednim generacijama
ostavlja izvrstan temelj za uspješan rad.
U deset godina više od 40 inspekcija
Eduard Kinčić, menadžer za okolinu
i OHSAS menadžer
Rad na uspostavljanju sistema okolinskog upravljanja je
započeo 1998. godine i predstavlja kontinuirani rad po svim
zahtjevima standarda ISO 14001:2004. To je podrazumijevalo
primjenu evropske legislative na uvjete u kojima je Bosnalijek
tada radio. Prišlo se rekonstrukciji tehnologije i uvođenja
BAT tehnologije (najbolje raspoložive tehnologije), što znači
umanjivanje svih zagađenja i nus-proizvoda koji nastaju prilikom
proizvodnje, kontrole i razvoja. Uspostavljen je monitoring
ili praćenje emisija u zrak, vodu, tlo, praćenje buke, otpada,
mikroklimatskih uvjeta, preglede mašina i uređaja, hidranata,
potrošnja energenata... Sva ova praćenja su bitna jer bez njih
nema poboljšanja na kojima se stalno radi, a ujedno su i potrvda
urađenog. U ovom trenutku, Bosnalijek je ispoštovao sve zakonske
norme i zahtjeve ino-partnera.
Izrađena je Studija utjecaja na okoliš, napravljen plan
prilagodbe za dobijanje okolinske dozvole, koji je prezentiran
komisiji eksperata Ministarstva za okoliš i turizam FederacijeBiH,
a u skladu sa zakonom o okolišu (Službene novine FBiH broj
33/03). U očekivanju smo dobivanja integralne okolinske dozvole,
što je ogroman uspjeh za sve zainteresirane strane.
“U posljednjih deset godina otkako Bosnalijek ima jasno
postavljenu politiku kvaliteta, okolinsku i na kraju politiku zaštite
zdravlja zaposlenih i sigurnosti, imali smo brojne provjere sistema
koji postepeno implementiramo. Godišnje, dočekivali smo
najmanje po četiri međunarodne inspekcije i po jednu eksternu
inspekciju sistema. Tako su dosad u Bosnalijeku bili inspektori
IFC-a, koja je i jedan od suvlasnika Bosnalijeka, Republike Hrvatske,
Saudijske Arabije, Holandije, Libije, iz certifikacijske kuće BVQI, a
posljednja, i to početkom maja 2007. godine, bila je inspekcija
Ministarstva zdravstva Obale Slonovače. Sve ove inspekcije su
uspješno završene. Svakoj od njih, pogotovo na početku našeg
rada, unaprijed smo se radovali, doživljavali smo to kao priliku da
svoja znanja i iskustva provjerimo i potvrdimo.
Jer, umnogome je Bosnalijek išao ispred svih u Bosni i
Hercegovini. U mnogo segmenata, a poznato je da smo prvi
proizvođač u BiH koji je certificiran prema standardu ISO
14001:2000, tzv. okolinskom standardu, mi smo bili ti koji
postavljaju standarde i podstiču druge i bilo je važno dobiti
potvrdu nekoga izvana da radimo kako treba”, kaže Eduard Kinčić,
Bosnalijekov menadžer za okolinu i OHSAS.
Potpuna kontrola opasnog otpada
Jedna od bitnih uspostavljenih procedura jeste upravljanje
otpadom u kompaniji Bosnalijeka. Muhedin Mašović, mr.
bioloških nauka, odgovoran je za poslove upravljanja otpadom,
i o tome kaže: “U skladu sa članom 20. Zakona o upravljanju
otpadom (Službene novine FBiH broj 33/03), 29.12.2003. godine
imenovan sam za odgovornu osobu za ove poslove u Bosnalijeku.
Pridržavajući se zakonske regulative i Baselske konvencije o
kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju, Bosnalijek d.d. je potpisao niz ugovora za odlaganje-
tretman otpada koji ‘proizvodi’.
U martu i aprilu 2007. godine došlo je do realizacije trajnog
70
Pouzdan sistem i visokoprofesionalni stručnjaci
Certifikacijska kuća SGS obavila je 2004. godine
inspekciju usmjerenu na razvoj i proizvodnju
farmaceutskih proizvoda, i, između ostalog
konstatirala:
- Dobro uvedeni sistem upravljanja uz stalnu
potporu Uprave i profesionalizam uključenih stručnjaka
osigurava održavanje visoke pouzdanosti Sistema
okolinskog upravljanja i ostvarivanja politike Kompanije;
imate trajna poboljšanja u sferi utjecaja na okoliš, koja
su javno potvrđivana. Uvid u realizaciju programa
okolinskog upravljanja ukazuje na jasno definirane
zadatke i sistematsko upravljanje realizacijom.
U izvještaju inspekcije BVQI, iz 2005. godine, uz
ostalo je napisano:
- Posebno treba naglasiti izuzetnu kompetentnost i
kvalitetu osoblja zaduženog za upravljanje i održavanje
sistema. Inspekcija je provedena u svim dijelovima
Kompanije. Na osnovu ispitanog uzorka inspekcija
sa velikom sigurnošću potvrđuje visoku usklađenost
sistema sa zahtjevima standarda.
zbrinjavanja opasnog farmaceutskog otpada, odnosno njegovog
izvoza u spalionicu u Beču na spaljivanje pridržavajući se načela
upravljanja otpadom ‘prevencije i mjere opreznosti’.
Zajedno sa resornim kantonalnim ministarstvom, Bosnalijek
je bio nosilac aktivnosti sakupljanja, trijažiranja i izvoza starih
lijekova u Kantonu Sarajevo. Također, pomogli smo u sortiranju i
zbrinjavanju farmaceutskog opasnog otpada (14.590 kg lijekova
čiji je rok istekao) na lokaciji Goražda.
Sudjelovali smo i u aktivnostima do konačnog zbrinjavanja
otpada u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (4.385 kg) i
kompaniji Hercegovinalijek d.o.o. Mostar (818 kg). Pomognuto
je i Caritas Vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo, Merhametu, JU
Apoteka Bugojno, Coca-Cola HBC, Kazneno-popravnom zavodu
poluotvorenog tipa Sarajevo. “
Voda, zrak i tlo sigurni
Vrlo bitan segment upravljanja okolinom je i upravljanje
otpadnim vodama. U Bosnalijeku zadužena osoba za ovaj
segment je Šaćir Hajdar, dipl.ing.maš, interni auditor, zaposlen u
ekspert br. 02/07- sv. 1
 okolinsko upravljanje
sektoru Opšte usluge.
Aktivnost za brigu o vodama je počela 1998. godine izradom
Idejnog projekta za razdvajanje i tretman voda u kompaniji.
Razdvojene su tehnološke, sanitarne i oborinske vode. Čitavo
vrijeme je vršen monitoring kvalitete vode u saradnji sa Institutom
za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Na osnovu
svih prikupljenih podataka i višegodišnje analize pristupilo se
izradi i realizaciji Projekta tretmana tehnoloških otpadnih voda
koji je u toku, a čime Bosnalijek osigurava da izlazne vode iz
Kompanije niti jednim parametrom ne utječu na okoliš okruženja
(sliv rijeke Bosne).
Kapacitet postrojenja je cca 30.000 l, čime se biološkom i
hemijskom metodom tretira voda. Spomenuta investicija iznosi
cca 2 miliona KM. Što se tiče emisija u zrak iz kotlovnice, urađena
je rekonstrukcija kotlova, instalirani su gorionici vrhunske
tehnologije koji osiguravaju da je emisija zraka iz kotlovnice
daleko ispod graničnih vrijednosti kvaliteta zraka, propisanih
zakonom.
Kompletan monitoring emisije u zrak i imisije prati ovlaštena
institucija “Dvokut” d.o.o.Sarajevo. Osigurano je da ne dolazi do
zagađenja tla od alternativnog goriva rekonstrukcijom postrojenja
za prijem i uskladištenje alternativnog goriva.
Vodeni prečistač dimnih gasova
Klimatske promjene, povećanje koncentracije plinova
izazvanih sagorjevanjem fosilnih goriva koji izazivaju efekat
staklenika u atmosferi, problem temperaturne inverzije i td. su
globalni problemi, ali i problemi životne sredine u kojoj živimo,
koje treba da razumijemo i rješavamo.
U ovom radu opisana je ideja, koja je praktično potvrđena,
vodenog prečistača dimnih gasova s ciljem ublažavanja,
temperaturne inverzije, smanjenju smoga u sarajevskoj kotlini,
povećanju stepena korisnog dejstva peći za sagorjevanje,
smanjenju stepena zagađenosti vazduha i td. Temperaturna
inverzija je pojava u kojoj temperatura raste sa porastom
nadmorske visine, a pravilo je da opada. Posljedica toga je
stvaranje hladnog vazduha u dolinama, kotlinama i td. Sloj toplog
zraka sprječava podizanje hladnog zraka koji se nalazi ispod.
Hladan sloj zraka u kotlini pogoduje stvaranju magle, smoga –
aerozagađenosti. Dolazi do visokih koncentracija dima, čađi,
sumpornih, azotnih, ugljikovih oksida i drugih zagađivača, koji
ostaju dugo vremena, a štetni su za ljudsko zdravlje, naročito u
zimskim mjesecima. U ratnom i poratnom periodu bio je zapažen
pad vrijednosti zagađenja zraka, promjena temperaturne inverzije
u sarajevskoj kotlini, a uzrok je jasan, tvornice, toplane nisu radile,
saobraćaj je sveden na minimum, a grijanje u kućama diktirao je
nedostatak goriva, prije svega uglja.
Rješenja problema: smanjenje emisija gasova koji učestvuju u
efektu staklene bašte i njihov utjecaj na globalnu klimu, razbijanje
magle i smoga raketama, korištenjem vodenog prečistača dimnih
gasova i td.
Ratifikacijom Kyoto protokola EU se obavezala da smanji
ukupnu emisiju gasova za 8% do 2012. u poređenju sa nivoom
od 1990. godine.
Vodeni prečistač dimnih gasova osvojio je treće mjesto
na osmom festivalu rada srednjh tehničkih i stručnih škola
Federacije Bosne i Hercegovine i nagradu za idejno rješenje od
firme Siemens u aprilu 2007. u Sarajevu. Slika prikazuje praktičnu
eksperimentalnu realizaciju vodenog filtera dimnih gasova.
Kao gorivo koristila se plastika, guma, drvo, parafin. Dimni
gasovi uvode se direktno u vodu. Voda se zagrije, ali i zamuti.
Temperatura gasova na izlazu iz vode je približna temperaturi
vode i bez mirisa je. Zanima nas, koliko se pri sagorjevanju nekog
goriva oslobodi toplote u vodi i kako i koliko se voda zagadi?
ekspert br. 02/07- sv. 1
OHSAS je veoma važan
Meliha Kapidžić, sadašnji stručni saradnik za zdravlje i
sigurnost, evropski menadžer za zdravlje i sigurnost, smatra da je
odluka o implementaciji zahtjeva OHSAS-a, standarda zdravlja i
sigurnosti, vrlo bitna za Bosnalijek. Usklađenost OHSAS smjernica
počela je sa standardom za upravljanje okolinom. U kompaniji je
urađena procjena zdravlja zaposlenika, kao i Plan postupanja u
slučaju akcidentnih situacija, u saradnji sa ovlaštenom institucijom
“Proving” d.o.o. Sarajevo. Svi zahtjevi standarda su implementirani
i potvrdila ih je svjetski priznata certifikacijska kuća. U sklopu
zahtjeva OHSAS-a rade se: redovni ljekarski pregledi zaposlenika,
sanitarni pregledi, zdravstveni bilans zaposlenika uz analizu
uzroka, a poduzimaju se i korektivne mjere za stalno poboljšanje
uvjeta rada. Također, vrše se procjene rizika radnog mjesta na
osnovu koga se vrše korektivne mjere i obavljaju druge aktivnosti
koje smanjuju potencijalne rizike na radu.
Briga o zdravlju i sigurnosti na radu je dio korporativnog
imidža ove kompanije. Bosnalijek kontinuirano šalje svoje
zaposlenike na banjsku rehabilitaciju. Pored zaposlenika vodi se
računa i o bivšim zaposlenicima Bosnalijeka, penzionerima, od
kojih je u 2007. godini sedmero bilo na rehabilitaciji
Mehmedalija BEGIĆ dip.ing. el.
Koliko je za to potrebno dovesti vazduha, koliko pritom nastane
dimnih gasova i kakav je njihov sastav? Poznato je da jedan
kilogram drveta potpunim sagorjevanjem oslobodi 4-4,5kwh
energije, za potpuno sagorjevanje 1kg ugljika C potrebno je 2,67
kg kiseonika O2, a nastane 3,67 kg ugljen dioksida CO2, 1 litar
benzina, nafte potpunim sagorjevanjem oslobodi 3 kg CO2 i td.
Šta kažu veliki brojevi? Izračunajte sami. Primjer, ako 100.000
automobila potroši 2l nafte dnevno, koliko oslobodi CO2 za 30
dana? Sastav goriva i stepen izgaranja gorivih sastojaka određuje
sastav dimnih plinova.
Kao dječak jeo sam kvalitetne šljive na padinama Žući, kupao
se u rijeci Bosni, a sada zagađen je zrak, voda, nema šljiva, nema
ni kupanja. Vodenim filterom dimnih gasova čisti se vazduh, a
zagađuje se voda. Šta je bolje? Šta je lakše, ekonomski efikasnije,
čistiti zrak ili vodu? U normalnim uslovima, pluća udišu po 500
ml zraka oko 12-15 puta u minuti. Potrebno je čovjeku za 24 sata
10.000 litara zraka i 2 litra vode. Pored svih nedostataka, ovaj vid
prečišćavanja zraka, trebao bi da se širi takvom brzinom da ga
posjeduje svako mjesto gdje se vrši sagorijevanje goriva, toplane,
radionice, industrijska postrojenja, domaćinstva itd. Ostavimo
našim unučadima ono što smo naslijedili od naših djedova, čist
zrak i vodu
71
 okolinsko upravljanje

Principi i metode mjerenje

automatskih uređaja za
okolinski monitoring Samir SELIMOVIĆ dipl.ing.
Termoelektrana Kakanj

UV zračenje – mjerenje koncentracije SO2 ozona se koristi pročišćeni i odvlaženi zrak koji se dovodi u
reakcijsku komoru preko ozonizatora. Reakcijom ozona i uzorka

D
jelovanjem ultraljubičastog zračenja (val. dužine 220 nm) dolazi do emitiranja svjetlosti koja se očitava fotodiodom čiji se
na uzorkovani zrak, SO2 emitira fotone različitih valnih signal nakon kalkuliranja očitava kao iznos koncentracije NO, NO2
dužina (vrh 320 nm, područje od 240 do 420 nm). Molekule ili NOx.
SO2 su pobuđene UV zračenjem i primanjem energije zračenja
emitiraju fotone čime dovode do pojave fluorescencije. PMT Infracrvena spektrometrija – mjerenje
detektorom se nakon filtriranja svjetla emitiranog iz UV izvora, koncentracije CO
svjetlo dobiveno fluorescencijom pretvara u električni signal koji
određuje vrijednost koncentracije SO2 u uzorku. Fluorescencija U ovom analizatoru se iskoristilo svojstvo plina CO da
se javlja u svim smjerovima. Za razlikovanje pobudnog od apsorbira infracrvenu svjetlost. Ovisno o koncentraciji, apsorpcija
iradijativnog svjetla, detektori se postavljaju pod određenim će biti veća ili manja. Analizator se koristi modulacijskim signalom
uglom u odnosu na izvor (slika 1.). koji dolazi djelovanjem nul-plina i uzoraka koji se izmjenično
propuštaju kroz ćeliju u kojoj dolazi do apsorpcije infracrvene
Kemiluminescencija – mjerenje koncentracije NOx svjetlosti.
Reakcijska komora
Ako se plin NO izloži reakciji sa ozonom (O₃), dio NO okisidira
i postaje dušikov dioksid NO2. Dušikov dioksid je u pobuđenom
stanju (NO2*) i emitira fotone pri vraćanju u stabilno stanje. Ova
pojava se naziva kemiluminescencija i može se prikazati sljedećim
hemijskim jednadžbama: NO + O₃ _ NO2* + O2; NO2* _ NO2 + hv
Ova reakcija je izuzetno brza i djeluje isključivo na NO. Ovisno o
koncentraciji NO u zraku mijenjat će se i intenzitet luminescencije Izvor UV zračenja
što je iskorišteno kao mjerni postupak u analizatoru. Analizator
APNA-360 razdvaja uzorkovani zrak u dva kanala. U jednom
kanalu, NO2 je reduciran u NO sa NOx konverterom odakle
se šalje na detektor čime se mjeri količina NOx (NO+NO2). U PMT detektor
drugom kanalu se uzorak šalje direktno na detektor čime se mjeri
koncentracija NO. Razlikom NOx i NO se dobiva koncentracija
NO2.
Svakih 0,5 s preklopni ventil mijenja uzorke NOx, NO i nul-
Slika 1. Princip mjerenja koncentracije SO2
plina kroz reakcijsku komoru. S druge strane, za generiranje

Slika 2. Princip mjerenja koncentracije NOx

72 ekspert br. 02/07- sv. 1

 okolinsko upravljanje
Frekvencija rada izmjeničnog ventila je 1 Hz. Kako je mjerenje
diferencijalnog tipa, samo u slučaju promjene koncentracije će se
vršiti očitavanje, dok se pri konstantnoj vrijednosti na detektoru
očitava nula. Ovo je pogodno radi izbjegavanja pomaka nule
tokom vremena.
Infracrvena apsorpcija – mjerenje koncentracije O₃ (ozona)
Metoda UV apsorpcije je temeljena na svojstvu ozona da
apsorbira UV zračenje određene valne dužine. Uzorkovani zrak
se nakon filtriranja razdvaja u dva dijela. U prvom dijelu zrak se
dovodi u deozonizator koji eliminira ozon i šalje ga u detekcijsku
komoru kao referentni plin. U drugom dijelu, zrak se vodi direktno
prema detekcijskoj komori. Detekcijska komora je izložena UV
zračenju sa niskotlačnom živinom lampom koja generira UV
svjetlost valne dužine 253,7 nm. Ozon u zraku apsorbira UV zrake
što se registrira na detektoru. Preklopnim ventilom se izmjenično
propuštaju referentni plin i uzorak zraka kako bi se tačnije odredila
apsorpcija UV zraka (koncentracija ozona). Koncentraciju ozona
određuje razlika intenziteta UV zračenja zraka i referentnog plina.
Preklopni ventil mijenja uzorke frekvencijom 1 Hz.
Slika 4. Princip mjerenja koncentracije O₃ (ozona)
ekspert br. 02/07- sv. 1
Slika 3. Princip mjerenja koncentracije CO
Apsorpcija beta zračenja – mjerenje koncentracije
lebdećih čestica PM10
Instrument FH-62 I-R je analizator za kontinuirano mjerenje
lebdećih čestica u zraku na temelju apsorpcije beta zračenja.
Uređaj se sastoji se od sljedeća četiri dijela: centralne jedinice FH
62 I-R, sistema za uzorkovanje, rotacione pumpe sa lopaticama,
jedinice za obradu podataka.
Instrumenti za praćenje lebdećih čestica tipa FH 62 jedini
su radiometrijski instrumenti koji mjere, prate i daju prikaz
mase akumuliranih čestica istodobno sa sakupljanjem čestica.
Ovaj režim rada omogućava mjerenje prašine na filteru u
stvarnom vremenu i mjerenje/prikaz u realnom vremenu masene
koncentracije lebdećih čestica u zraku.
Instrument za praćenje čestica FH 62 I-R koristi radiometrijski
princip beta-zračenja pomoću metode kompenzacije dvije zrake.
To je osnovni preduvjet za preciznu i stabilnu kompenzaciju.
Čisti dio filterske trake kreće u mjerni položaj (2). Zrak se uvlači
kroz sistem za uzorkovanje. Čestice prašine sadržane u zraku
talože se na filter. Kod uzorkovanja čestica primjenjuje se princip
prikupljanja na jednom filteru. Jedna sekvenca filtera ostaje u
73
 okolinsko upravljanje
Slika 5. Princip mjerenja koncentracije lebdećih čestica
komori za sakupljanje i mjerenje čestica (2) sve dok se ne
dostigne zasićenost (1500 μg), ili dok se ne dostigne jedan od
parametara za promjenu filtera (određeno vrijeme, prethodno
odabrano vrijeme uzorkovanja, nizak pritisak, protok zraka,
maksimalna koncentracija, masa). Nakon odstranjivanja
napunjenog dijela filtera u položaj za mjerenje stavlja se novi čisti
dio (automatska zamjena filtera) i počinje novi ciklus.
Komora za skupljanje i mjerenje čestica (2) smještena je
između izvora beta zračenja (4) i ionizacijske komore (1). Naponi
napajanja ionizacijskih komora (1+7) imaju obrnute polaritete.
Izlazni signal iz komore 1. je pozitivna, a iz komore 2. negativna
struja. Izlazi iz obje jonizacijske komore su povezani te prikazuju
trenutni i kompenzirani signal. U ovom se postupku kompenziraju
različite debljine, odnosno različiti uvjeti okoline. Nakon svake
zamjene filtera automatski se postavljaju parametri na nulu.
Tokom filterskog uzorkovanja u području (2) s prašinom,
taloži se sve veći broj čestica. Ovaj sloj prašine nakuplja se
neprekidno i slabi jačinu beta zračenja u dijelu (4-2-1). Pojačava
se električni signal na izlazu A. U svakom trenutku ovaj signal
Mjerni
zrak,
Elektromagnet
izlaz
Magnetno-
pneumatska
ćelija
Detektor
Mjerni zrak,
Zrak iz
ulaz
okoline
Slika 6. Shematski prikaz paramagnetnog mjernog principa
74
daje stvarnu informaciju o uzorkovanoj masi na filteru. Ovaj
sistem je takozvani “neposredni promatrač” mase prašine u tački
2. Za svaki vremenski trenutak poznata je vrijednost mase (u μg)
u filteru, a moguće je promatrati brzinu uzorkovanja čestica.
Mjerni signal na izlazu A se pojačava i preko analogno/
digitalnog pretvornika prenosi do procesorske jedinice (CPU).
Iz porasta mase prašine u vremenu dobiva se proračun i prikaz
koncentracije. Za izračun koncentracije prašine, sondom se
tačno mjeri trenutni protok zraka. Tako se trenutna koncentracija
izračunava tačno čak i ako dođe do kolebanja protoka zraka.
Kada se koriste ulazi osjetljivi na veličinu prašine (PM-10,
ciklonski, PM-2.5) protok zraka mora biti konstantan. Za to je
predviđena vakuumska pumpa s regulacijom broja okretaja.
Utjecaj nestabilne vlage u okolnom zraku, te opasnost od
kondenziranja vode u cijevi za uzorkovanje mogu se spriječiti
korištenjem grijane cijevi za uzorkovanje.
Mjesto za skupljanje prašine se nalazi između komore
za skupljanje čestica (2) i pokretne vakuumske komore (3).
U kompenzacijskom dijelu postavljena je čvrsta Ti folija na
odgovarajuće mjesto između kompenzacijske komore II (5) i
kompenzacijske komore I (6). Ova folija ima jednaku specifičnu
masu kao filterska traka.
Princip rada uređaja za paramagnetno
mjerenja sadržaja kisika
Kisik, paramagnetni gas, posjeduje osobinu da ga u
magnetnom polju privlači jača strana, gdje zbog gustoće raste
pritisak. Općenito povećanje pritiska se može definirati na sljedeći
način: ΔP = 0,5 H X C, gdje je:
ΔP – razlika pritiska;
H – jačina magnetnog polja;
X – faktor magnetisanja O2;
C – koncentracija O2.
Ovaj pritisak djeluje kao protupritisak nosećem gasu koji
struji (zrak iz okoline) i rasprostire se do detektora. Kod manjih
koncentracija O2 pritisak je manji, kod veće koncentracije
pritisak je veći. Ova promjena pritiska se preko kondenzatorskog
mikrofona kao detektora prevodi u električni signal.
Pošto magnetno polje pulsira, stvara se izmjenjivi signal pri
čemu amplituda predstavlja mjeru za koncentraciju O2.
Na osnovu gore opisanih relacija kod mjernog gasa bez
kisika ne nastaju nikakve oscilacije pritiska, a samim tim ni signal
detektora – slika 6
ekspert br. 02/07- sv. 1
ekspert br. 02/07- sv. 1 75
 okolinsko upravljanje
Hidroelektrični projekti
H
idroelektrični projekti uključuju brane, rezervoare, kanale,
električne centrale, i objekte za proizvodnju električne
energije. Brana i rezervoar mogu biti višenamjenski: ako
padavine i karakteristike vodotoka i modeli protoka voda i njena
snaga dopuštaju, rezervoari takođe mogu pružati jedan ili više
sljedećih usluga: navodnjavanje, kontrola poplava, snadbjevanje
vodom, rekreacija, ribarstvo, plovidba, kontrola sedimenta.
Međutim, svaka od ovih usluga može impilcirati različitu dnevnu
ili godišnju operativnu funkciju za rezervoar.
U hidrolelektričnim projektima, naprimjer, operater će putem
variranja nivoa rezervoara u skladu sa krivom koja je blizu putanji
rezervoara za vrijeme vrlo suhe godine maksimizirati dobivanje
električne energije. Za kontrolu poplava, operater će isušiti
rezervoar kako bi ostvario maksimalnu zapreminu za zadržavanje
poplave koja se javlja na početku kišne sezone. Rezervoari
za navodnjavanje će biti napunjeni, a njihovo pražnjenje će se
vršiti u skladu sa sezonom rasta usjeva koji se navodnjavaju.
U toku planiranja i razvoja vladajuće krive, svi konflikti između
kompeticijskih načina upotrebe trebaju biti rješeni.
Hidroelektrični projekti uključuju i izgradnju prijenosnih
linija kako bi se omogućilo snadbjevanje korisnika električnom
energijom. Linije za prenos električne energije su obuhvaćene
posebno u sekciji o “Sistemima za prijenos električne energije”.
Potencijalni utjecaji na okoliš
Glavni izvor utjecaja u hidroelektričnim projektima je
konstrukcija i rad brana i rezervoara (vidi sekciju o “Branama
i rezervoarima”). Projekti izgradnje velikih brana uzrokuju
nepovratne promjene u okolišu na širokom geografskom
području i stoga imaju potencijal za značajne utjecaje. Kriticizam
ovakvih projekata je narastao u toku posljednje decenije. Ozbiljni
kritičari tvrde da socijalni, okolinski i ekonomski troškovi brana
nadmašuju njihovu korist kao i da izgradnja velikih brana,
stoga, nije isplativa. Drugi tvrde da se u nekim slučajevima
okolinski i socijalni troškovi mogu izbjeći ili svesti na prihvatljiv
nivo pažljivom procjenom potencijalnih problema i primjenom
ekonomski isplativih korektivnih mjera.
Zona na koju brana i njen rezervoar imaju utjecaj se proteže
od gornjih granica rezervoara do ušća i obalne zone; i uključuje
rezervoar, branu i riječnu dolinu ispod brane. Iako postoje direktni
utjecaji po okoliš koji su povezani sa izgradnjom brane (tj. prašina,
76
Samir ĐUG – doktor bioloških nauka
PMF – odsjek biologija
erozija, problemi sa odlaganjem otpada), najveći utjecaj rezultira iz
plavljenja zemljišta kako bi se obrazovao rezervoar, kao i izmjena
vodenog toka nizvodno. Ovi efekti imaju direktan utjecaj na tlo,
vegetaciju, divlje životinje i njihova staništa, ribarstvo, klimu i
ljudsku populaciju u datoj zoni. Vidi tabelu 10.8. na kraju sekcije
za druge primjere i predložene mjere za ublaživanje posljedica).
Indirektni efekti brana uključuju one koji su povezani sa
izgradnjom, održavanjem i funkcionisanjem brane (npr. pristupni
putevi, građevinski kampovi, linije ze prenos električne energije)
i razvoj poljoprivrednih, industrijskih i općinskih aktivnosti koje
brana omogućava.
Pored direktnih i indirektnih efekata koju ima izgradnja brane
po okoliš, neophodno je razmotriti i efekte koje ima okoliš po
branu. Glavni okolinski faktori koji imaju uticaj na funkcionisanje i
životni vijek brane su oni uzrokovani zemljištem, vodom, i drugim
resursima koji su u upotrebi u zahvatnoj zoni iznad rezervoara
(npr. poljoprivreda, naselja, sječa šuma) koji mogu rezultirati
porstom taloženja mulja i promjenama u kvantitetu i kvalitetu
vode u rezervoaru i rijeci nizvodno. Ovo su pitanja koja se obično
rješavaju u inžinjerskim studijama.
Očigledna korist jednog hidrolelektričnog projekta je električna
energija koja može podržavati ekonomski razvoj i poboljšati
kvalitet života u zoni koju opslužuje. Hidroelektrični projekti
uključuju intenzivno korištenje radne snage, i kao takvi pružaju
mogućnosti za zaposlenje. Ceste i ostala infrastruktura mogu
omogućiti lokalnom stanovništvu bolji pristup tržištu, obrazovnim
ustanovama za njihovu djecu, zdravstvenim ustanovama, i drugim
neophodnim uslugama. Nadalje, proizvodnja električne energije u
hidrocentralama predstavlja alternativu korištenju fosilnih goriva
ili nuklearne energije, što omogućava da se energetske potrebe
zadovolje bez proizvodnje zagrijane vode, emisije polutanata u
zrak, proizvodnje pepela, i radioaktivnog otpada. Ako rezervoar
zaista predstavlja višenamjenski objekat, ako njegove različite
svrhe za koje je planiran u ekonomskim analizama nisu u
uzajamnoj koliziji, druge koristi mogu uključivati kontrolu poplava
i obezbjeđenje pouzdanijeg i kvalitetnijeg snadbjevanja vodom
za navodnjavanje, domaće i industrijske potrebe. Intenzifikacija
lokalne poljoprivrede može zauzvrat smanjiti pritisak na
neposječena šumska staništa, nedirnuta staništa divljih biljaka
i životinja, kao i zona koje nisu podesne za poljoprivredu.
Nadalje, brane kreiraju ribarstvo u rezervoarima i mogućnosti za
poljoprivrednu proizvodnju na rezervoarima i potopljenoj zoni,
što u nekim slučajevima može više nego kompenzirati gubitak u
ovim sektorima nastalim usljed izgradnje brane.
Specijalna pitanja
Hidrološki i limnološki efekti
Izgradnja brane na rijeci i kreiranje jezerske sredine ima duboke
efekte na hidrologiju i limnologiju riječnog sistema. Dramatične
promjene se javljaju prilikom mijenjanja toka rijeke: kvalitet,
kvantitet i upotreba vode, akvatične biocenoze, kao i dinamika
sedimentacije u riječnom bazenu. Hidroelektrični projekti su
odgovorni za nastanak velikih promjena u riječnom toku nizvodno
jer se zadržavanje i puštanje vode odvija prema potrebama
proizvodnje električne energije, a ne prema hidrološkim ciklusima
na koje je prilagođena riječna sredina nizvodno.
Razlaganje organske tvari na poplavljenom zemljištu stvara
ekspert
eksp
spertt br. 02/07-
7- sv. 1
 okolinsko upravljanje
sredinu bogatu hranjivim tvarima. Đubriva koja se uzvodno
koriste se dodaju hranjivim tvarima koje se akumuliraju i recikliraju
u rezervoaru. Ovo ne samo da podržava aktivno ribarstvo u
rezervoaru nego stimulira i rast akvatičnih korova, kao što su
vodena salata i hijacint. Korovi i alge mogu predstavljati ozbiljan
problem, jer mogu dovesti do začepljenja izlaznih i irigacionih
kanala, negativno djelovati na ribarstvo i rekreaciju, povećati
troškove tretiranja vode, ugroziti plovidbu, te značajno podići
gubitak vode kroz transpiraciju.
Ako je poplavljeno područje gusto pošumljeno i nedovoljno
očišćeno prije plavljenja, razlaganje će dovesti do smanjenja nivoa
kisika u vodi. Ovo utječe na akvatične organizme i može rezultirati
velikim pomorom ribe. Proizvodi anaerobne dekompozicije
uključuju vodonik-sulfid, koji korodira generatore turbina i štetan
je za vodene organizme, kao i metan, koji je eksplozivan i jedan
od gasova staklenika.
Smanjenje kisika se tipično javlja prvo u dubljoj vodi gdje
kisik koji koriste bakterije prilikom razgradnje ne može biti
nadomješten kisikom koji proizvode biljke u procesu fotosinteze.
Kada je ulaz za proizvodnju električne energije lociran na nižem
nivou od rezervoara, kao što je to obično slučaj, voda oslobođena
iz turbina u vode koje se nalaze nizvodno može biti deficitarna u
kisiku i može sadržavati hidrogen-sulfid. Ona također može imati
nižu pH vrijednost i biti hladnija od površinske vode. Oslobađanje
vode koja ima ove osobine može negativno utjecati na biljne i
životinjske zajednice u rijeci ispod brane.
Rastvorene čestice nošene rijekom se talože u rezervoaru,
ograničavajući njegov kapacitet i vijek trajanja. Mnoge
poljoprivredne površine oduvijek su bile ovisne o hranjivim
bogatom mulju kako bi održale svoju produkciju. Budući da se
sediment više ne odlaže na ravnicu nizvodno, gubitak hranjivih
tvari mora biti kompenziran upotrebom đubriva kako bi se
održala poljoprivredna proizvodnja. Oslobađanje voda koje su
relativno bez sedimenta može rezultirati produbljivanjem riječnog
korita nizvodno (što može u nekim slučajevima biti korisno, u
drugim pogubno). Dodatni efekti promjena u hidrologiji riječnog
bazena uključuju izmjenjene nivoe vode kako iznad, tako i ispod
rezervoara.
Socijalna pitanja
Koristi od hidroelektričnih brana se često javljaju u
zajednicama i industrijama koje su na određenoj udaljenosti od
brane. Oni koji plaćaju najveće ekološke i društvene troškove
nastale izgradnjom brane – stanovnici poplavljene zone – ne
dobivaju proporcionalno učešće u djeljenju dobiti. Punjenje
rezervoara rezultira prisilnim preseljenjem onih koji žive na tom
prostoru (kod nekih projekata taj broj se kreće od nekoliko stotina
hiljada do preko milion ljudi), što u značajnoj mjeri utiče na njih.
Za one koji ostaju u riječnom bazenu, pristup vodi, zemljištu i
biotičkim resursima je često ograničen. Ribarstvo i poljoprivredna
proizvodnja bivaju poremećeni usljed promjena u protoku vode
i reduciranom taloženju mulja. Poplavne zone mnogih tropskih
rijeka su ogromna prostranstva od velikog značaja za ljudske i
životinjske populacije. Kada se poplavna zona smanji, upotreba
zemljišta se mora promijeniti ili se populacija mora premjestiti.
Određene bolesti (kao što su malarija, encefalitis, šistosomijaza)
mogu postati učestalije nastankom rezervoara i pridruženih
struktura namjenjenih upravljanju vodama.
Društveni i ekološki problemi nastaju usljed kontrolisanog
i nekontrolisanog priliva populacije u ovu zonu, kao što su to
građevinski radnici i zaposleni na električnoj centrali, sezonski
radnici, i ruralno stanovništvo koje koristi poboljšani pristup ovoj
zoni koji je rezultat izgradnje puteva, dalekovoda ili poboljašnja
riječne plovidbe. Posljedice su zdravstveni problemi, zagušene
javne usluge, borba za resurse, socijalni konflikti i negativne
ekološke posljedice po vodenu sredinu, rezervoar i riječni bazen
koji se nalazi nizvodno.
ekspert br. 02/07- sv. 1
Ribarstvo i svijet divljine
Kao što je već pomenuto, intenzitet riječnog ribarstva će
vjerovatno biti smanjen usljed promjena u riječnom toku,
smanjenju kvaliteta vode, gubitka terena za mriještenje kao
i pojave prepreka za migracije riba. Međutim, na ovaj način
nastaje ribarstvo u rezervoarima koje je ponekad produktivnije
od riječnog ribarstva.
U rijekama sa biološki produktivnim estuarijima, i morske i
ribe iz estuarija trpe usljed promjena u protoku i kvalitetu vode
Promjene u protoku slatke vode i samim tim salinitetu u estuariju
će izmjeniti distribuciju vrsta kao i modele parenja riba. Promjene
u nivou hranjivih tvari i pad u kvalitetu riječne vode mogu takođe
imati značajan efekat na produktivnost estuarija. Ove promjene
također mogu imati veliki efekat na morske vrste koje se hrane ili
provode dio svog životnog ciklusa u estuariju ili na vrste na koje
utječe promjena u kvalitetu vode u obalnoj zoni mora.
Najveći utjecaj na divlje vrste ima gubitak staništa koji je
posljedica punjenja rezervoara i promjene načina upotrebe
zemljišta. Migratorne sheme divljih vrsta mogu biti poremećene
izgradnjom rezervoara i sa njim povezanim razvojem. Krivolov i
istrebljenje vrsta za koje se smatra da su nametnici u poljoprivredi
ima selektivniji efekat. Akvatična fauna, uključujući ptice, reptile, i
populacije vodozemaca može porasti u rezervoaru.
Seizmičke prijetnje
Značajni dokazi povezuju izgradnju rezervoara sa seizmičkim
događajima, ali je vjerovatnoću da će rezervoar inducirati seizmičke
događaje u aseizmičkoj zoni teško predvidjeti. U seizmičkoj zoni,
rezervoar može pospješiti pojavu zemljotresa, što će vjerovatno
rezultirati češćim, ali manje destruktivnim događajima. Procjena
o uticaju na okoliš razmatra oba ova fenomena.
Porast pritiska na zone iznad brane je uobičajen fenomen
nastao kao posljedica planskog preseljenja ljudi iz poplavljenih
područja kao i usljed nekontrolisanog priliva novih ljudi u ovu
zonu. Oštećenje okoliša, smanjenje kvaliteta vode i porast
stope sedimentacije u rezervoaru, rezultiraju iz sječe šume radi
razvoja poljoprivrede, pritisak koji vrši ispaša stoke, upotreba
agrohemikalija, i sječa stabala za proizvodnju drvne građe ili
ogrjevnog drveta. Na sličan način, upotreba zemljišta u ovoj zoni
ima utjecaj i na kvalitet i na kvantitet vode koja ulazi u rezervoar.
Od ključnog je značaja da projekti izgradnje brana budu planirani
i izvedeni u kontekstu cijelokupnih planova razvoja riječnog
bazena i regije, uključujući i uzvodnu zahvatnu zonu iznad brane
i poplavnu ravnicu, kao i vodenu zonu nizvodno
77
 British Telecom gradi vjetroelektrane
Najveći britanski telekomunikacijski operator, British Telecom,
objavio je planove o izgradnji vlastitih vjetroelektrana. Očekuje
se da bi ostvarenjem tog projekta BT mogao pokriti čak 25%
svojih potreba za električnom energijom do 2016. godine. Radi
se o najvećem vjetroenergetskom projektu u Velikoj Britaniji
koji pokreće neenergetska kompanija, a procjenjuje se da bi
izgradnja vjetroelektrana ukupne snage 250 MW mogla stajati
oko 360 miliona eura. Inače, BT godišnje prosječno troši 2,2
TW h električne energije godišnje, što odgovara oko 0,7%
ukupne britanske potrošnje, odnosno emisiji oko 640.000 t CO2
godišnje.e.
Evropsko-američko partnerstvo za trgovinu
emisijama
Koalicija koju čini Evropska komisija, evropske zemlje, države
SAD-a, kanadske pokrajine, Novi Zeland i Norveška objavila
je osnivanje Međunarodnog partnerstva za djelovanje na
ugljičnom dioksidu (ICAP). Osnovat će se međunarodni forum
u kojem će vlade i tijela javne vlasti koje donose obavezne
propise o emisijama stakleničkih plinova i trgovini njima
razmjenjivati iskustva i najbolja rješenja razrade shema
trgovine emisijama. Evropski partneri u projektu su Evropska
komisija, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka,
Portugal i Velika Britanija, dok su partneri iz Sjeverne Amerike
američke savezne države koje su članice Sjeveroistočne
regionalne inicijative za stakleničke plinove (RGGI) (Maine,
Massachusetts, New Jersey i New York) te američke države i
kanadske pokrajine koje su članice Zapadne inicijative za klimu
(WCI) (Arizona, Britanska Kolumbija, Kalifornija, Manitoba, Novi
Meksiko, Oregon i Washington).e.
ExxonMobilu odobrena žalba u slučaju “Exxon
Valdez”
Vrhovni sud SAD-a odobrio je naftnoj kompaniji ExxonMobil
podnošenje žalbe na presudu kojom je obavezna isplatiti 2,5
milijardi dolara kao naknadu za štetu zbog havarije tankera
“Exxon Valdez”. Do nesreće je došlo još 1989. godine uz obale
Aljaske pri čemu je iz tankera isteklo 50.000 t sirove nafte i
naftnom mrljom onečišćeno 2080 km obale. Inače, naknadu
iz prvostepene presude iz 1994. godine od 5 milijardi već je
prepolovio Savezni sud SAD-a. Nakon spora koji je trajao više
godina, sud je krajem 2006. godine utvrdio da ExxonMobil treba
platiti 2,5 milijardi na ime kaznene naknade štete, odnosno
naknade za izgubljenu dobit. ExxonMobil pak naglašava da je
već isplatio 3,4 milijarde za uklanjanje onečišćenja i njegovih
posljedica te za kazne za onečišćenje okoline, ali i smatra da
je kazna od 2,5 milijardi pretjerana i da je po iznosu najveća
koju su Savezni sudovi SAD-a odredili. Saslušanje o žalbi
najvjerovatnije će se održati na proljeće 2008. godine. Ipak,
ako Vrhovni sud nakon toga potvrdi kaznu, novac će podijeliti
32.000 ribara, malih poduzetnika, pripadnika domorodačkih
naroda, vlasnika zemljišta i lokalne uprave na području Aljaske
koje je bilo pogođeno onečišćenjem.e.
Evropska trgovina emisijama prešla 1 milijardu
Evropska klimatska berza (ECX) objavila je kako su ukupne
emisije CO2 čijim se dozvolama trguje prešle granicu od 1
mijijardu tona. Pritom se ukupna svota može podijeliti na 988,9
mil. t u budućim ugovorima i 12,5 mil. t u opcijskim ugovorima.
Ukupna vrijednost u tonama odgovara novčanom iznosu
18,3 mlrd. eura. Inače, ECX je vodeća evropska platforma za
trgovanje dozvolama za emisije CO2 u sklopu Sheme EU-a za
trgovanje emisijama (ETS).e.
78
Osnovi
otpadnih
O
brada otpadnih voda je vrlo važna djelatnost, pored
toga što je odraz civilizacijskog napretka, bitna je i zbog
održavanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti voda
na željenom visokom nivou. Na taj način podižemo kvalitetu
svakodnevnog života na viši nivo. Ukupan broj različitih otpadnih
voda je velik. One su svrstane u dvije osnovne grupe: sanitarne
otpadne vode – otpadne vode koje potiču iz domaćinstava sa
značajnim udjelom otpadnih voda iz ustanova i javnih institucija i
industrijske otpadne vode. Govoreći o otpadnim vodama, akcenat
se stavlja na industrijske otpadne vode. Sastav industrijske otpadne
vode je neposredna funkcija sastava sirovina, međuproizvoda i
krajnjeg proizvoda tehnološkog procesa u toku kojeg je nastala.
Otpadne vode – klasifikacija voda, pokazatelji
zagađenosti, metode pročišćavanja
Klasifikacija voda
Vode I kategorije su najčistije prirodne vode, izvorišta rijeka i
njihovi gornji tokovi. Upotrebljavaju se za piće ili u prehrambenoj
industriji.
Vode II kategorije su još uvek relativno čiste. Mogu se koristiti
za rekreaciju i uz određeno pročišćavanje za snabdijevanje
gradova vodom.
Vode III kategorije su zagađene prolaskom kroz gusto
naseljene i industrijske oblasti. Imaju miris i vidljivu boju, ali se još
uvijek mogu koristiti u poljoprivredi i nekim granama industrije.
Vode IV kategorije su sve one vode koje ne spadaju u
prethodne tri kategorije. Vrlo su zagađene i moraju se prečišćavati
ako se hoće upotrebljavati u određene svrhe.
Pokazatelji zagađenosti voda
Za procjenu stanja i upotrebljivosti voda postoji niz postupaka:
fizički, hemijski, biološki i ekološki.
Fizički pokazatelji obuhvataju temperaturu, miris i ukus, boju,
mutnoću, transparentnost i provodljivost vode, zapreminske
masene koncentracije čvrstih tvari i suhog ostatka.
Hemijski pokazatelji obuhvataju kiselost i bazičnost, tvrdoću,
redoks-potencijal (BPK5, KPK), udio ili koncentraciju čvrstih,
tečnih i plinovitih tvari u vodi i specifične hemijske analize. Od
rastvorenih gasova najveći značaj se pridaje kisiku.
Biološki pokazatelji obuhvataju bakteriološko ispitivanje
vode, saprobiološke metode i kompleksne toksikološke metode.
Biološku aktivnost karakteriše BPK kisika. U biološke pokazatelje
pripada i utvrđivanje toksičnosti zagađenih voda.
Ekološka analiza obuhvata procjenu stanja vode kao životnog
prostora bioloških sistema poslije uvođenja otpadnih voda.
Biohemijski potreban kisik (BPK) je glavni pokazatelj
zagađenosti otpadnih voda. BPK je masa kisika (u mg) potrebna da
se u laboratorijskim uslovima (u tami pri 20°C, Vinklerove bočice
) u datom vremenskom periodu izvrši razgradnja organskih tvari
u 1 litru otpadne vode.
Hemijski potreban kisik (KPK) je masa kisika (u mg/l),
potrebna za oksidaciju organskih spojeva i neorganskih
soli. KPK je takođe pokazatelj zagađenosti otpadnih voda.
Odnos KPK/BPK predstavlja parametar biorazložljivosti.
ekspert br. 02/07- sv. 1
prečišćavanja
voda
Fuad MAHMUTOVIĆ dipl.ing.
Raste sa porastom zagađivanja i obično se kreće od
1,5 do 3. U ekstremnim slučajevima može biti preko 5.
Vrijednost pH predstavlja negativni logaritam koncentracije
vodikovih iona u vodenom rastvoru. Ako se u vodi nalazi jednaka
količina vodikovih iona (H+) i iona hidroksida (OH-) otopina je
neutralna i ima pH vrijednost 7. Međutim, ako ima više vodikovih
nego hidroksidnih iona, otopina je kisela i ima pH<7, a ako je
obrnuto otopina je bazična (lužnata) i ima pH>7. Mjerna je vrijednost
od 0-14. Ono što je važno, pošto se radi o logaritmu, da je svaka
vrijednost na ljestvici deset puta manja ili veća od one prethodne.
Suhi ostatak nastao procesom biološke razgradnje je pokazatelj
mineralnih komponenata u otpadnoj vodi. Mjerenjem mase
suhog ostatka i dijeljenjem sa početnom zapreminom uzorka
dobiva se koncentracija mineralnih tvari u vodi (obično u mg/l).
Boja, miris i ukus su organoleptička svojstva vode, tj. opažaju se
čulima vida, ukusa i mirisa. Svaka voda ima svoj specifični ukus
zbog rastvorenih plinova i soli. Otklanjanje neprijatnog ukusa
se vrši apsorpcijom na aktivnom uglju, ozonom ili hlorisanjem.
Suspendirane tvari su nerastvorljive čestice neorganskog
porijekla.
Metode pročišćavanja
Smanjenje zagađenosti voda otpadnim vodama može se
postići korištenjem različitih metoda za pročišćavanje otpadnih
voda prije njihovog ispuštanja u kolektor.
- Mehaničke metode pročišćavanja otpadnih voda se sastoje
u uklanjanju mikro i makro suspendiranih čestica iz vode,
organskog i anorganskog porijekla. U tu svrhu služe rešetke, sita,
taloženje, flotacija, filtriranje, centrifugiranje. Princip rada ovih
uređaja jeste da se iz vode uklanjaju sve plivajuće makrotvari.
Naprimjer, flotatori uglavnom služe za odvajanje tvari lakših od
vode, kao što su sve vrste ulja i masti.
- Hemijske metode pročišćavanja otpadnih voda su: flokulacija,
koagulacija, neutralizacija, katalitička oksidacija, izmjena jona i
dezinfekcija. Flokulacijom se naziva proces stvaranja pahuljica-
flokula, dodavanjem vodi izvjesnih hemikalija, oko kojih se
hvataju suspendirane čestice koje lebde u vodi. Kako se optimalna
vrijednost pH vode kreće od 6 do 8, prethodno se mora izvršiti
neutralizacija, bilo sa alkalnog ili kiselog područja, na optimalnu
vrijednost.
- Biološki postupci prečišćavanja. U prva dva postupka se
radi na selekciji, tj. odstranjivanju nepoželjne organske, odnosno
pretežno anorganske tvari, suspendirane ili rastvorene u otpadnoj
vodi. Time se postiže to da se u biološkom pročišćavanju obradi
u principu samo organska tvar. Kako je već ranije istaknuto
razlaganje organskih spojeva događa se pod utjecajem bakterija.
U aerobnom postupku se biodekompozicija organskih tvari
događa uz prisustvo kisika, a u anaerobnom bez prisustva kisika
u vodi. Sve dok u nekom vodo-resursu ima i najmanja količina
kisika, biološki procesi su aerobni. Kada se sav kisik utroši, tada
započinju procesi biorazgradnje koji su su anaerobni. U svrhu
intenziviranja i ubrzavanja procesa biološke razgradnje, otpadnoj
vodi se može dovesti povećana, dodatna količina kisika.
- Metode toplotnih postupaka pročišćavanja otpadnih voda
su: isparavanje, destilacija, ekstrakcija, hlađenje i td.
ekspert br. 02/07- sv. 1
Slika 1. Bazeni za obradu otpadnih voda
Biljni uređaji za pročišćavanje
Prirodno svojstvo biljnih vodenih organizama (algi, višeg
vodenog bilja) da iz vode djelotvorno uklanjaju različite
anorganske spojeve (nitrate, ortofosfate, amonijak) započelo se
ciljano iskorištavati prije tridesetak godina, iako se ovo načelo u
prirodi događa od pamtivijeka.
Biljni uređaj sastoji se iz više bazena, kroz koje prolazi otpadna
voda. Na tom putu se pomoću bioloških (aerobna i anaerobna
mikrobna razgradnja, ugradnja u tijelo biljaka), fizičkih i hemijskih
procesa (isparavanje, taloženje i usisavanje) voda pročisti. Bazeni
su na dnu obloženi nepropusnom folijom ili ilovačom. Na tu
podlogu stavlja se supstrat u koji se sadi močvarno bilje i bilje
vlažnog zemljišta.
Princip pročišćavanja
Mehanički tretirana otpadna voda dolazi iz taložnice ili
primarne obrade, u bazene, gdje se u supstratu filtrira, prečišćava
i kondicionira za ispust. Glavnu ulogu u prečišćavanju imaju isti
mikroorganizmi kao i u konvencionalnim uređajima, samo što
u BU ne plivaju u vodi, već su naseljeni na korijenju biljaka i u
supstratu.
Biljke im služe kao stanište i izvor kisika (slika 2.). Listovi, stabla
i korijenje biljaka ispunjeni su sistemom zračnih šupljina, kojima
se zrak iz atmosfere provodi do korijenja i u okolno zemljište. Dio
zemljišta ostaje bez kisika što omogućuje da u procesu razgradnje
sudjeluju i anaerobni mikroorganizmi. Razgrađene organske tvari
biljke ugrade u svoje tkivo i time pročišćavaju otpadne vode. Biljni
materijal moguće je dalje koristiti za kompostiranje, proizvodnju
energije ili u hortikulturne svrhe. Pored toga, biljke akumuliraju
otrovne tvari, kao što su teški metali, fenoli, pesticidi, formaldehidi
i td. Ukoliko je koncentracija tih tvari preko dozvoljenih granica
(npr. od procjeđene vode deponija), biljke se smještaju na
deponiji.
U svakom od bazena je drugačiji supstrat. Sastav supstrata
pažljivo se bira i zavisi od specifičnih uslova za svaki slučaj.
Načinjen je od pijeska, šljunka i zemlje u različitim omjerima.
Pravilno izabranim omjerom između površine i dubine bazena
postiže se najpogodnije vrijeme zadržavanja vode u sistemu.
Pored biljne komponente i mikroorganizama, najznačajniju
ulogu u prečišćavanju igra hidraulika sistema.
Otpadne vode protiču horizontalno kroz supstrat ispod
površine, što otklanja stvaranje neugodnog mirisa i razvoja
nepoželjnih insekata. Pošto se procesi prečišćavanja događaju u
tlu, neovisno od vanjske temperature, učinak prečišćavanja vrlo
je visok i zimi, kada iznosi 70-80%. Ljeti je učinak viši i dostiže
čak 90-99%. Da se postigne ta učinkovitost, potrebna je površina
79
 okolinsko upravljanje

Trska

Istjecanje iz
kanalizacije

Razina
površine

Pražnjenje
Zemlja ili šljunak
Promjenjiva
visina
Nepropusna podloga
istjecanja
Slika 2. Tipičan presjek biljnog uređaja s horizontalnim tokom otpadne vode
bazena 2 do 3 m² za ES.
Iz otpadnih voda se u vrlo visokom postotku odstranjuju
organske i mineralne tvari, otrovne tvari i bakterije fekalnog
i drugog porijekla. Obojene se potpuno izbistre. Pročišćena
voda iz uređaja može se pustiti u potoke, rijeke, jezera i more,
ili zadržati u lokvama i umjetnim akumulacijama i upotrijebiti za
navodnjavanje (hortikulture, golf-igrališta...), za uzgoj vodenih
kultura, riba, za gašenje požara, i td.
Mogućnosti upotrebe biljnih uređaja
Biljni uređaji u principu pročišćavaju sve otpadne vode, a
najviše se upotrebljavaju za:
• pročišćavanje komunalnih otpadnih voda manjih naselja
do 1000 stanovnika, skupina kuća, farmi, turističkih naselja,
kampova;
• pojedinačno stanovništvo kojima je priključak na
kanalizacijsku mrežu udaljen;
• procjedne vode iz deponija smeća i druge vode koje
sadrže otrovne tvari;
• otpadne vode sa autoputeva;
• tercijarno prečišćavanje kod postojećih uređaja;
• zaštitu izvora pitke vode, podzemnih voda i jezera;
• prečišćavanje obojenih otpadnih voda iz tekstilne i
prehrambene industrije;
• kondicioniranje vode za piće.
Ako je na raspolaganju dovoljna zemljana površina, uređaj
se može upotrijebiti i za veća opterećenja (veća naselja). Zbog
korištenja prirodnih materijala i autohtonih organizama (mikroba
i biljaka), te zbog dobrog uklapanja u krajolik, uređaji su naročito
korisni u zakonski zaštićenim područjima prirode (nacionalni
parkovi, parkovi prirode, rezervati).
Korjenje i
podanci
Debljina supstrata
biljnog uređaja 0,6 m
Ulazna razdjelna
Nagib 0,5-1%
građevina od
kamenog nabačaja
Zaključak
Posmatrajući kompletno stanje na planeti, najveći problem
za opstanak života predstavljaju vode. Zbog toga se moramo
osvrnuti i staviti akcenat na obradu i iskorištenje svake kapi
zagađene vode, jer svaka neobrađena kap vode može da
prouzrokuje uništenje niza drugih stanica i jedinki. Kod nas
u Bosni i Hercegovini svijest za obradom i prečišćavanjem
otpadne vode je još na vrlo niskom nivou, zbog toga jer i
sama država ne pridaje veliki značaj zaštiti životne sredine.
Edukacija uposlenih u državnim organima imala bi veliki
utjecaj, jer podizanje svijesti na samom vrhu znači direktan
utjecaj i na same građane. Obrada otpadnih voda jeste skup
tehnološki proces, ali pametnim ulaganjem i iskorištavanjem
mulja iz otpadnih voda u svrhu proizvodnje biogasa može
imati daleko veću korist. Proizvodnjom biogasa pokrili bi
kompletne troškove obrade otpadnih voda, a samim tim
imali bi obrađenu vodu, što je i cilj.
Ukoliko budemo pratili najnovije evropske standarde,
morat ćemo ispoštovati sve smjernice koje oni nalažu, kako bi
se otpadne vode pretvorile u vode sa prihvatljivim stepenom
čistoće, a samim tim zaštitit ćemo svoju okolinu.
Slika 3. Prikaz povrišine sa biljnim prečistačima

Prednosti prečišćavanja otpadnih voda

biljnim uređajima
• relativno niska cijena izgradnje sistema, u odnosu na
troškove izgradnje konvencionalnih uređaja;
• visok stepen pročišćavanja;
• održavanje uređaja je jednostavno i jeftino;
• za njihov rad nisu potrebni ni energija ni mašinska
oprema;
• korištenje prirodnih materijala i autohtonog bilja;
• uređaj se idealno uklapa u okolinu;
• nema neugodnih mirisa ni insekata;
• prečišćena voda se može ponovo upotrijebiti

80 ekspert br. 02/07- sv. 1

 stručno-informativni i edukativni magazin za industriju

Magazin Ekspert®
Izdavač: Opcon Industry d.o.o.
Ul. Hamdije Čemerlića br. 2/IX
tel/fax. 033 703 554
markeng@ekspert.ba
Račun kod Raiffeisen Bank d.d. BiH
1610000063510082
Mačni reg. br. 1-26403
ID broj: 4201248220007
PDV broj: 201248220007

PONUDA ZA SARADNJU
U našem magazinu možete ...

... objaviti stručni tekst

Ima li nešto i
... objaviti stručnu prezentaciju
za Vas?
... predstaviti kompaniju

... predstaviti novi proizvod

... reklamirati kompaniju

... reklamirati proizvod

... predstaviti stručnjaka kompanije

... distribuirati kataloge kompanije i proizvoda

... redovno oglašavati o dešavanjima u firmi

... potraživati stručni kadar

... mnogo više nego u drugim novinama

ekspert br. 02/07- sv. 1 81

 stručno-informativni i edukativni magazin za industriju

Magazin Ekspert®
Izdavač: Opcon Industry d.o.o.
Ul. Hamdije Čemerlića br. 2/IX
tel/fax. 033 703 554
markeng@ekspert.ba
Račun kod Raiffeisen Bank d.d. BiH
1610000063510082
Mačni reg. br. 1-26403
ID broj: 4201248220007
PDV broj: 201248220007

PONUDA ZA PRETPLATU
Podaci o korisniku:

Naziv firme: .........................................................................

Kontakt osoba: ...................................................................

Adresa: ..................................................................................

Kontakt tel.: .........................................................................

ID broj: ..................................................................................

PDV broj: ..............................................................................

Datum: ..................................
Potpis i pečat: .................................................

Označiti Broj
Usluga Cijena
željenu stavku primjeraka
Pretplata za 2007.
20.00 KM
godinu
Pretplata za 2008.
85.00 KM
godinu
Ponuda za
12.00 KM
pojedinačne brojeve
Zahvaljujemo na povjerenju.
Magazin Ekspert!

82 ekspert br. 02/07- sv. 1