P. 1
Ekspert_No.1 - ISSN 1840-3026

Ekspert_No.1 - ISSN 1840-3026

|Views: 481|Likes:
Published by Benjamin Dur
Stručno-informativni i edukativni časopis za industriju:
Industrija & menadžment;
Proizvodnja & dizajn;
Tehničko opremanje građevina;
Energija & ekologija;
Upravljanje kvalitetom;




Stručno-informativni i edukativni časopis za industriju:
Industrija & menadžment;
Proizvodnja & dizajn;
Tehničko opremanje građevina;
Energija & ekologija;
Upravljanje kvalitetom;




More info:

Published by: Benjamin Dur on Jan 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/18/2012

pdf

text

original

ekspert

®

ISSN 1840-3026 industrija & menadžment proizvodnja & dizajn tehničko opremanje građevina energija & ekologija upravljanje kvalitetom

broj 1 • septembar i oktobar 2007 • godina I – cijena 12 KM stručno-informativni i edukativni časopis za industriju

industrija

energija

tehničko opremanje

www.ekspert.ba

• Intervju sa dekanom • Reportaža iz TE Kakanj • Optimizacija potrošnje energije Mašinskog fakulteta u • Obnovljivi izvori energije u pasivnim zgradama Sarajevu: “MFS ima najbolji • Biodizel - energent • Predstavljamo REHAU doo kadar” budućnosti • Centralno upravljanje raznim • Promocija u vlastitoj režiji • Manje dimenzije za veću snagu vrstama instalacija • Problemi u drvnoj industriji • Agilna proizvodnja • Sigurnost u skladišnom poslovanju

EKOLOŠKI MONITORING SISTEM
1

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

MODEL UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA

2

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

Riječ urednika
Cijenjeni čitaoci... Pred vama je prvi broj stručno-informativnog časopisa Ekspert. Ovaj časopis je pokrenut s ciljem uvezivanja domaće privrede na jednoj strani i naučnih institucija na drugoj strani, jer, uzevši u obzir činjenicu da je domaća privreda u tranziciji, osjetila se praznina koju treba popuniti, kako bi se pomoglo privredi da zajedničkim naporima odgovorimo na izazove koji su već tu, a bit će ih još mnogo. Jedan od tih izazova je usklađivanje naših zakona, standarda i propisa sa analognim aktima Evropske Unije. Tom problemu posvetili smo dovoljno prostora za sve ključne oblasti privrede. To podrazumjeva: da proizvođači industrijskih proizvoda treba da zadovolje zahtjeve direktiva novog pristupa, posebno one u vezi sa CE označavanjem, i da proizvođači hrane i pića treba da zadovolje zahtjeve direktiva starog pristupa, uključujući primjenu sistema HACCP. Prevedeno na jezik standarda, ovo podrazumjeva primjenu: sistema HACCP, standarda serije ISO 14000, sistema zaštite na radu (npr. OHSAS 18000), standarda serije ISO 9000, zatim usvajanje novih propisa o uštedi energije, uvođenje novih i efikasnijih tehnologija... Kako da preduzeća pristupe primjeni svih ovih standarda i promjena, a posebno mala preduzeća? Očigledno je da to ne mogu sama da učine – ako ništa drugo treba pročitati nekoliko hiljada stranica. Da ne govorimo o tome da usput treba da “zarađuju” i novce od kojih treba preživjeti. Tu su prisutni i posebni zahtjevi kupaca u pogledu kvaliteta, tako da su pred domaćim proizvođačima zaista veliki izazovi, a posebno za izvozno orijentisane kompanije. Časopis će svojim stručnim tekstovima iz pojedinih oblasti kao što su: industrija i menadžment, konstrukcije i dizajn, tehničko opremanje građevina, energija i ekologija, te kvalitet, za koje pišu eminentne ličnosti za pojedine oblasti, pravovremeno dostavljati informaciju Vama, kojima je najpotrebnija i na taj način svaka kompanija će imati uvid u prisutne trendove u svijetu, i u skladu s tim će imati orijentaciju. U ovom broju posebno izdvajamo problematiku s kojom se suočavaju inžinjeri, pa i ovo drušvo. Ovo smo posebno aktuelizirali s ciljem podizanja svijesti kod inžinjera o potrebi međusobnog umrežavanja i saradnje u cilju postizanja više vrijednosti, te potrebe da se “izbore” za svoju poziciju u društvu, inače ćemo uvijek biti samo mali segment u nečijem velikom mozaiku i uviBenjamin DURAKOVIć jek biti interes drugih. dipl.ing.maš. Svima nam je poznato da su tehničke stuke temelj razvoja privrede, zato moramo biti svjesni potencijala koji u toj struci leži, a trenutno je marginalizirana. Nama tehničarima treba krovno društvo po uzoru na strana društva inžinjera koja imaju izuzetno veliki i pozitivan uticaj na kretanja u privredi i industriji svoje domovine. To je samo jedan od mehanizama koji može doprinijeti da se poveća izvoz iz naše zemlje. Koliko košta studiranje na tehničkim fakultetima kao što su ETF, MF, a s druge strane, koliko su visokoobrazovani stručnjaci iz tehničkih područja uopće cijenjeni, koliko i kako su plaćeni??? Potražnja za inžinjerima je u naglom porastu, već se pojedine kompanije suočavaju s problemom kako pronaći i zadržati odgovarajući kadar tehničke struke. Statistike Zavoda za zapošljavanje govore da je najmanje nezaposlenih inžinjera elektro i mašinske struke, a starosna dob onih koji su na birou je preko četrdeset godina. Ovo upućuje na zaključak da nema nezaposlenih mladih inžinjera, te da će BiH u skoroj budućnosti imati deficit ovog kadra. Šta je to što bi kompanije trebale uraditi, šta naučne institucije, a šta država? O ovom ćemo govoriti u nekom od narednih brojeva ovog časopisa. Za kraj, časopis Ekspert je prilika da se i Vaš glas čuje – glas inžinjera, vaše ideje, prijedlozi, dostignuća, stručni tekstovi, uspješne realizacije vaše organizacije, objavite kako bi svi skupa stremili ka višim ciljevima i kreirali bolje okruženje.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

3

industrija & menadžment
Intervju sa dekanom Mašinskog fakulteta u Sarajevu 6 Mreža – potreba današnjeg vremena
Sa dekanom, prof. dr. Ejubom Džaferovićem, razgovarali smo o aktuelnim temama koje se tiču bh privrede, saradnje između privrede i naučne institucije kao što je Mašinski fakultet, kao i o novom sistemu obrazovanja po bolonjskom procesu. Šta je to agilna proizvodnja, tj. šta su to fleksibilni proizvodni sistemi, koliko se agilna proizvodnja razlikuje od masovne proizvodnje? Prednosti agilne proizvodnje s aspekta pouzdanosti i kvalitete proizvoda. Obaveze i ciljevi funkcije održavanja u korelaciji sa već spomenutom pouzdanošću i kvalitetom. Da li outsourcing (tj. organizaciono izdvajanje neključnih aktivnosti) predstavlja priliku za male i srednje kompanije u BiH? Da bi se održao puni fokus na ključne kompetencije/aktivnosti i ključni biznis, organizacijski topmenadžment može i treba sve sporedne aktivnosti organizaciono izdvojiti, i pritom zadržati potrebni nivo kvaliteta.

10

Problemi u sektoru drvne industrije

13

proizvodnja & dizajn
Agilna proizvodnja u funkciji održavanja i kvaliteta 16 Odabir alata za obradu rezanjem

20 22

Sigurnost u skladišnom poslovanju

upravljanje kvalitetom
Kvalitet i outsourcing

24 27

Nauka o mjerenju i njen značaj

Model upravljanja troškovima kvaliteta u “šest sigma” sistemu 31

4

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

tehničko opremanje građevina

33

REHAU tehnika instalacija u zgradama

38

Optimizacija potrošnje energije Centralno upravljanje raznim vrstama instalacija

43 46

Raznolikost zahtjeva kod modernih sistema zagrijavanja

Zahtjevi za projektante i osobe odgovorne za planiranje građevina se mijenjaju. Između ostalih, jedan od razloga za ovakav razvoj je i složenost zahtjeva koje donose propisi o toplotnoj zaštiti i uređajima za uštedu energije u građevinama. Posljednjih godina gotovo da nema rasprave o svjetskoj energetici, a da pitanje o obnovljivoj energiji ne zauzima značajno mjesto. Razlog je dvojak: kao prvo, ovi izvori predstavljaju neiscrpan rezervoar energije, a kao drugo, gotovo da ne utiču na zagađivanje okoline i klimatske promjene. Kako za našu zemlju ne postoje relevantni podaci o upotrebi i kako se obnovljivi izvori gotovo i ne koriste (izuzev hidroenergije), u tekstu se daju podaci za svijet i Evropu. Ovim tekstom želimo pružiti odgovarajuću promociju ove vrste energije, te dati podstrek za njenu upotrebu i u našoj zemlji. U radu je opisan ekološki monitoring sistem TE Kakanj i prezentirani su principi rada uređaja za analizu polutanata, kao i sistem za prenos podataka od mjernih stanica do centralnog računarskog sistema. Ekološki monitoring sistem, sa svim svojim resursima, čini efikasan alat koji može doprinijeti povećanju tehnološke efikasnosti uz istovremeno očuvanje okoliša.

energija

49 54

Reportaža iz TE Kakanj

Obnovljivi izvori energije u svijetu

Ocjena iscrpljenosti materijala visokoopterećenih komponenti kotlovskog postrojenja (1 dio)

61

67

Biodizel – energent budućnosti?

ekologija

72 75

Ima li razloga za brigu?

Ekološki monitoring sistem u TE Kakanj

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

5

intervju

Sa prof. dr. Ejubom Džaferovićem o aktuelnim temama

Intervju sa dekanom Mašinskog fakulteta u Sarajevu
Razgovarali: Benjamin DURAKOVIć i Mesud RAMIć

Povod razgovora bio je imenovanje novog rukovodstva Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Sa dekanom, prof. dr. Ejubom Džaferovićem, razgovarali smo o aktuelnim temama koje se tiču bh privrede, saradnje između privrede i naučne institucije kao što je Mašinski fakultet, kao i o novom sistemu obrazovanja po bolonjskom procesu.

Uvaženi profesore Džaferoviću, prije svega želimo da Vas pozdravimo i čestitamo za imenovanje na poziciju dekana Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Možete li nam za početak u kratkim crtama predstaviti MFS? Džaferović: Mnogo je toga novoga na MFS-u. Za razliku od dosadašnjih rukovodstava, ovo ima prodekana za međunarodne odnose. Zadatak mu je da prati evropske fondove, konkurse, institucije, a prije svega univerzitete s kojima imamo jako dobru saradnju. Smatramo da bez međunarodne saradnje nema budućnosti nijednog fakulteta, pa ni univerziteta. Vi sigurno dobro znate za naše profesore koji rade na inostranim univerzitetima, a koji su

priznati stručnjaci i naučnici. Oni vrlo izdašno pomažu MFS. Kada hoćemo da konkurišemo na neki evropski projekat, obratimo se njima i oni nam maksimalno izlaze u susret na taj način što uključuju institucije u kojima rade da budu partneri našem fakultetu. To je vrlo važno kod evropskih fondova. Npr. Tempusovi projekti zahtjevaju tri takva partnera i plus tri partnera iz BiH. To je prvi aspekt rada prodekana za međunarodne odnose. Drugi aspekt je evaluacija koja slijedi svakom fakultetu i svakom univezitetu u EU skladno bolonjskom procesu. Što se tiče fakulteta, mi imamo dvanaest različitih usmjerenja. Pored tradicionalnih smjerova kao što su energetika, procesno mašinstvo, proizvodne, odbrambene tehnologije,

nastojimo da osavremenimo naše programe, tako da smo uveli okolinsko inžinjerstvo gdje je ekologija stavljena u prvi plan. Jedno od usmjerenja će biti mehatronika u prozvodnji. Također, u procesu planiranja je i novi odsjek mašinskih konstrukcija i to je u fazi rješavanja zakonske regulative. MFS je uveo i postdiplomski studij za svaku oblast posebno. Prije je to bio opći karakter gdje su svi polaznici postdiplomskog studija pohađali jedan isti studij. Danas mi imamo pet različitih postdiplomskih studija, a od toga su dva međunarodnog karaktera. Jedan je specijalistički, a druga dva su iz industrijskog menadžmenta, a imamo i tehnologije obrade drveta na smjeru MTD.

6

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

intervju
Kako vidite trenutnu poziciju poduhvate. Da bi velike kompanije MFS-a u odnosu na druge mašinske mogle dobivati velike poslove moraju fakultete u BiH? imati dovoljno stručnog kadra. A to znači da nema nezamjenjivih ljudi. Ako Džaferović: MFS je najjači fakultet imate čovjeka koji vam je usko grlo, iz oblasti mašinstva u BiH. Prije rata onda vi imate problem, to je svugdje je bio jedan od lidera u bivšoj Jugo- tako. Mi prilagođavamo naš nastavni slaviji i to zahvaljujući prije svega ljud- plan i program takvim stvarima koje se skim resursima koji su i dalje ostali pri dešavaju. fakultetu, a ako nisu pri fakultetu, onda su blisko vezani za njega. Tu su i maKakva je saradnja MFS-a s privreterijalni resursi koji nam ne nedostaju. dom u BiH i da li fakultet proizvodi Imamo oko 20.000 m2 laboratorijskog kadrove u skladu sa potrebama bh prostora što nema nijedan fakultet u privrede? okruženju. Dobar dio je popunjen, a jedan dio još nije. Naš cilj je da budemo Džaferović: Široka je paleta saraddržavni fakultet sa jakim državnim la- nje s privrednicima. Prvo, vi trebate gleboratorijama koji će isključivo služiti za dati šta je to što je interes studenata. Interes studenata je da dobiju posao. saradnju s privredom. Da bi dobili posao oni traže stipendije. Osim navedenog, šta bi ste kao Trenutno lobiramo kod nekih kompanija da raspisuju konkurse za stipendiste. glavnu prednost MFS-a izdvojili? To je jedna stvar. Druga stvar, imamo Džaferović: Ljudski resurs je naj- naglu ekspanziju nekoliko firmi u BiH važnija stvar u razvoju jedne institucije. koje su nezasite u pogledu broja ljudi Vi možete mnogo stvari raditi ako ima- koji im trebaju. Treća stvar, ne može te ljude. Mi imamo historiju i to pa- se krenuti sa “livade” bez edukacije. metnu historiju, zapamćenu historiju, Međutim, neke kompanije kreću sa “liimamo ljude koji su sudionici te histo- vade” pa im treba edukacija, kadrove je rije i ljude koji prenose svoje znanje na potrebno osposobiti kratkim kursevima mlađe kadrove. Doduše, imamo neka da oni mogu voditi određene poslove. ograničenja u pogledu širenja koja Prije nego što oni ovladaju, mi moramo ćemo vremenom savladati. Ono što ući u te oblasti i moramo biti broj jedan je jako važno jeste da se mi upuštamo u BiH, da bi drugima mogli prenijeti u sve poslove. Za nas ne postoji lak i potrebno. Naša prednost je što imamo težak posao. Pospješujemo industriju četrdeset godina tradicije i što imamo imajući takav pogled na posao. Mi ima- jako veliki broj obrazovanih ljudi, tj. mo sada problem gdje mladi inžinjeri imamo kadrove koji mogu obrazovati sa godinom, dvije radnog staža nema- ljude, imamo određeni broj asistenata ju hrabrosti upustiti se u projektantske koji mogu da rade na projektima. Ovo su aspekti saradnje. Kada su u pitanju postdiplomski studiji privredni subjekti kažu da ih interesuje globalno npr. projekat izgradnje termoelektrane i rudnika “sa livade”. Organizujte mi postdiplomski studij i hoću da imam određeni broj radova iz ovih oblasti! To su naši veliki sistemi kao Energoinvest, Natron, Mittal Steel, Elektroprivreda i drugi. To je jedno široko područje. doc. dr. Aleksandra Kostić prodekan za međunarodne odnose Kostić: U Njemačkoj su tehnički fakulteti elitni fakulteti, a mašinstvo igra veoma važnu ulogu. Ono što je meni bilo drago i što sam mogla vidjeti jeste da su mašinski inžinjeri, koji su školovani na ovom fakultetu, rado viđeni u Nemačkoj. U kojoj mjeri postoji iskazan interes privrednih subjekata u BiH, pored spomenutih, u pogledu specijalističkih studija? Džaferović: Ono što mi insistiramo jeste da imamo saradnju s industrijom u više oblasti. Jedan je sektor usluga. To je kratkoročna saradnja u smislu obima posla. Obavite posao i završite

Biografija
Ejub Džaferović je rođen 28.04.1960. godine u Zavidovićima, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Mašinski fakultet u Sarajevu upisao je 1978. godine. Diplomirao je 29.10.1982. ocjenom deset. Za vrijeme studiranja učestvovao je na dva naučna kongresa. Od oktobra 1984. do aprila 1996. radio je u Institutu za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Postdiplomski studij na Mašinskom fakultetu u Sarajevu završio je 1995. godine uz prosječnu ocjenu 9.87, magistarskim radom “Eksperimentalno upoređenje metoda proračuna pada pritiska u pneumatskom transportu povišenih koncentracija”. U toku školske 1997/98. bio je asistent na postdiplomskom studiju na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na slijedećim predmetima: Numeričke metode (Metod konačnih zapremina u mehanici fluida i mehanici čvrstog tijela) i Mehanika kontinuuma. U više navrata boravio je u inostranstvu s ciljem stručne specijalizacije: Mašinski fakultet, Prag 1987. - eksperimentalna istraživanja u pneumatskom transportu; Glasgow Polytehnic, Glasgow 1991. - eksperimentalna istraživanja u pneumatskom transportu; LSTM, Erlangen 1997. - numeričko modeliranje strujanja kroz porozan sloj; Imperial College, London 1999. - numerička analiza termičkih visokoelastičnih deformacija. Kao autor ili koautor učestvovao je u objavljivanju jedanaest radova i u radu na preko trideset elaborata i istraživačkih projekata. saradnju za taj put. Kao što je kalibracija instrumenata, industrijska mjerenja. Mi smo u bivšoj Jugoslaviji bili lideri iz oblasti mjerenja. Nema termoenergetskog objekta gdje nismo mjerili. Dat ću vam primjer postdiplomskog studija, mada to ne mora biti parametar zainteresovanosti industrije za MFS. Reći ću vam da na specijalističkom studiju iz oblasti zaštite na radu i zaštite okoline imamo polaznike sa cijelog područja BiH. Nastava se organizuje na MFS-u. Nastavnici koji učestvuju na postdiplomskom studiju, pošto je interdisciplinaran, su sa većine fakulteta Univerziteta u Sarajevu, npr. Građevinskog fakulteta, Instituta za hidrotehniku,

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

7

intervju
panije nemaju dovoljno informacija o ovom pitanju? Džaferović: Do sada je pripravnički staž bio način prilagođavanja studenata na nove poslove. Mislim da ono što bolonjski proces traži jeste dodatno ulaganje kompanija. Dodatno specijalističko obrazovanje studenata koji izlaze sa fakulteta. Nemate drugi izvor kadrova osim tog izvora. Da te dileme raščistimo, nemate četverogodišnji studij, i na tržištu nema mašinskog inžinjera svršenika četverogodišnjeg studija, pa ću ja da biram, ovaj mi je bolji ovaj mi nije bolji, imate to što imate. Zakonska regulativa je takva da nešto što nije dobro trebamo mijenjati u hodu iz godine u godinu. Ja se ne plašim bolonjskog procesa, BiH treba jaku industriju. A jaka industrija bez jakog MFS-a nema šanse. U saradnji s industrijom, kada su vam nastavnici i asistenti spojeni s industrijom i kada znaju koji su osnovni pravci razvoja industrije, znaju trendove u svijetu, onda to treba svi da znaju, jer svijet je jedno globalno selo. Znači, to je jedan dinamičan proces, za razliku od onoga što je dosad bilo. Bilo je “zakovano” i to je bilo u svijesti ljudi. Stoga, promjene su neminovnost, i to ne jednom promijeniti, nego stalno mijenjati. Ja moram istaći jednu stvar, da je naša industrija devastirana, i to je stvar koja polako postaje prošlost. Ide budućnost i javljaju se nove kompanije. Prvo male, pa srednje, pa evo veliki sistemi. Naravno, MFS treba potporu šire društvene zajednice. Ovaj fakultet treba opremiti, treba dovesti do tog nivoa da prati onaj dio industrije koji može u BiH da se primjeni i od koje BiH može da živi. Ne možemo da pravimo svemirske brodove. Ali mnogo toga možemo da radimo i u mnogo toga možemo da budemo lideri. Npr. mi smo danas lideri u oblasti numeričkog modeliranja. Naši ljudi prave te programe, naši ljudi su napravili programe koji su među prva tri u svijetu. Ono što mene raduje, pošto je obrazovanje na kantonalnom nivou, jeste da imamo studente sa područja cijele BiH. Na birou za zapošljavanje je mali broj nezaposlenih mašinskih inžinjera i to su isključivo oni koji su završili prije dvadeset ili trideset godina. Vi nemate nezaposlenih mladih inžinjera. Druga stvar, u odnosu na prošlu godinu, nama se udvostručio broj upisanih studenata.

doc. dr. Majda Čohodar prodekan za naučno-istraživački rad Čohodar: Ja bih istakla jedan od primjera saradnje s privredom, gdje je prof. Kulenović uspostavio saradnju s fabrikom Cimos iz Gradačca koja je dobar primjer upješne fabrike. Obišli smo laboratoriju radi uočavanja slabih tačaka i da bi preporučili eventualna poboljšanja, a nakon njihovog identificiranja, već je u fazi realizacija načina, kako da se otklone te slabe tačke kroz dvije naučne disertacije. Na taj način će biti unaprijeđena proizvodnja. To je svijetli primjer, i ovakvim uspješnim projektima proširuju se aspekti saradnje. Prirodno-matematičkog fakulteta. Čak mislim da ima nešto i u vezi zakonske regulative i zakona. To je jedna stvar. Drugi dio postdiplomskog studija koji je isto tako interdisciplinarnog karaktera jeste Industrijski inžinjering i menadžment. Tamo imate profesore sa raznih fakulteta, tako da je postalo smiješno govoriti o mašinstvu bez ekonomije i ekonomiji bez mašinstva. Ko može praviti tu konekciju, nego ljudi sa tih fakulteta. Mi imamo ljude koji su uspješni u svijetu, lideri u nekoj od oblasti, koji obaraju teorije koje su stare i po dvadeset godina. Profesor Mugdim Pašić je nedavno objavio rad na jednu od tih tema. On je dokazao da nije u redu nešto što je prije dvadeset godina utemeljeno i koristi se u toj oblasti. Dakle, kada imate takve lidere, onda vas traže, hoće vašu saradnju. Bolonjski proces je u toku. MFS bi trebao već slijedeće godine da isprati prve bakalaureuse na tržište rada. Smatrate li da je bh tržište (kompanije) dovoljno upoznato sa novim “proizvodom” MFS-a, i kako će tržište prihvatiti taj “proizvod”, jer po preliminarnim podacima kom-

prof. dr. Ejub Džaferović dekan fakulteta Obzirom da je časopis Ekspert stručno-informativni i edukativni časopis za industriju sa ciljem uvezivanja privrednih subjekata s jedne i naučnih institucija s druge strane, smatrate li da je došao u pravo vrijeme kao potreba bh privredi i društvu? Džaferović: Ja pozdravljam pokretanje ovog časopisa i mislim da se pojavio u pravom momentu. I bit će zaista teško povući liniju između onoga što je obrazovno i onoga što je vezano za saradnju sa industrijom kroz rješavanje konkretnih problema u industriji. To je, zaista, jako dobra inicijativa i ja je pozdravljam. Mislim da vi između ostalih stvari treba da posvetite prostora i studentima i njihovim problemima u smislu prelaza iz jedne sredine u drugu tj. sa studija u industriju, u smislu gdje ima prostora za posao, kakav profil obrazovanog pojedinca se traži, kakav je profil naše industrije – statistički podaci, tu ima jako puno prostora za rad. Potrebno je da se promijeni svijest ljudi. Mora se shvatiti da je visoko obrazovanje motor razvoja jednog društva. A u visokom obrazovanju, bit ću slobodan kazati, Mašinski fakultet je nezaobilazan. Bez njega nema razvoja. Inžinjeri koji su završili po starom sistemu studiranja, a možda bi nakon 2009. godine željeli i magistrirati, kako to mogu realizovati? Džaferović: To će vjerovatno biti propisano zakonom, iako sada to nije slučaj. Organizovat će se po starom klasičnom principu. To je nešto što nije spriječeno zakonom. Nigdje nije rečeno da vi ne možete organizovati postdiplomski studij po starom prin-

8

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

intervju
cipu za studente na koje se to odnosi. Druga stvar, one informacije koje imam sa drugih fakulteta, ti studenti bi trebali položiti razliku predmeta da bi na osnovu položene razlike mogli steći uslove za doktorski studij, da se to kompletira. Dakle, nije rečeno da oni koji su završili ranije ne mogu ići na magisterij ili doktorat. Šta biste preporučili studentima, svršenicima MFS-a s jedne, a šta privrednicima, s druge strane? Džaferović: Studentima bih preporučio da budu hrabri kada dođu u industriju, kada se susretnu sa problemima, da budu hrabri i odlučni, jer vrijeme je takvih ljudi i takvih poteza. Što se tiče industrije, preporučujemo malo češče kontakte sa MF-om u smislu objedinjavanja interesa. Mi smo spremni na sve izmjene nastavnih planova, diplomskog i postdiplomskog studija u cilju razvoja industrije i očekujemo aktivnu saradnju industrije u tom pogledu. Nama ne trebaju nastavni planovi i programi koji će obrazovati inžinjera koji neće biti upotrebljiv. Nama trebaju upotrebljivi inžinjeri u današnjem vremenu visokih tehnologija. Naravno, pritom je potrebno ojačati MFS u infrastrukturnom i kadrovskom smislu da bi mogao odgovoriti svim ovim izazovima koji stoje pred njim. Nešto za kraj što smatrate važnim, a da niste rekli? Džaferović: Treba znati da je materijalna situacija uposlenika na Univerzitetu loša i da će se, ja se nadam, u skorije vrijeme riješiti na obostano zadovoljstvo. Kada društvo shvati da će imati jaku bh industriju samo ako ima jak MFS onda će mnogi problemi početi da se rješavaju brzo. Stvar je u tome da se kockice poredaju, da se slože i da se kaže šta je prioritet. Ja ne ulazim u stvari raspodjele budžeta i kako se sredstva raspoređuju. Ali bez ulaganja u visoko obrazovanje, a prije svega ovdje mislim na tehničke fakultete koji su temelji industrije i razvoja, ne može se imati jako visoko obrazovanje koje prati tehnologiju. Mi zaista vidimo MFS isključivo u cilju razvoja bh industrije, a naš cilj, cilj ovog rukovodstva je da MFS stigne neke fakultete od kojih smo bili jači prije rata i da ih prestignemo po mogućnosti. Također, moramo osigurati da se u našim laboratorijama rade istraživački radovi, da se rade doktorati po principu kako se rade na zapadu. To su fantastične razvojne mogućnosti naših kompanija

doc. dr. Adil Muminović prodekan za nastavu Muminović: Mi smo pokrenuli novi pristup razvoja proizvoda, imamo ovdje jednu laboratoriju koja je opremljena sa softverskim paketom CATIA, a koji spada u red svjetskih softvera, i uglavnom je zastupljen u automobilskoj industriji. Naši studenti slušaju 3D modeliranje i naponske analize. Zadnji korak je povezivanje CNC i CAD modela u cilju stvaranja funkcionalne sprege. Ljudi koji rade na fakultetu znaju o tim tehnologijama. Naravno, to bi se mnogo lakše rješavalo kada bi se našao zajednički interes firmi našeg okruženja koje bi podržale te ideje.

IMPRESSUM

Stalni saradnici Tarik KADRISPAHIć dipl.ing. Ensar MULAOSMANOVIć dipl.ing. Nihad AHMIć dipl.ing. Adnan SELMANOVIć dipl.ing. Samir TURKOVIć prof. bio. Etem BAJMAK dipl.ing. Adnan HODŽIć dipl.ing. Adem ĐONKO dipl.ing. Eldin HADŽIć dipl.ing. Arijana Amina MUHIć dipl. mat.

Stručni saradnici prof.dr. Hazim BAŠIć dipl.ing. prof.dr. Edhem SEFEROVIć dipl.ing. doc.dr. Emir KURTOVIć dipl.ecc. Željko BOŽIć dipl.ing. Suljo MUJIć dipl.ing. Mujo MANIć dipl.ing. Muamer HAMZA ing. Samir SELIMOVIć dipl.ing. Halima HADŽIAHMETOVIć dipl.ing. Edin MUDERIZOVIć dipl.ing. DTP i lektura Hamo PINTOL Štampa Unioninvestplastika dd SARAJEVO

ekspert®
Izdavač OPTICON INDUSTRY doo Sarajevo info@opticon.ba Direktor Mesud RAMIć dipl.ing. mesud.ramic@ekspert.ba Glavni urednik Benjamin DURAKOVIć dipl.ing. benjamin.durakovic@ekspert.ba Administracija Jasmina RAMIć Redakcija Hamdije Čemerlića 2/IX 71000 Sarajevo tel/fax. +387 33 70 35 54 redakcija@ekspert.ba www.ekspert.ba

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

Godišnja pretplata za tekuću godinu 20 KM. Časopis izlazi dvomjesečno. Rukopisi, slike i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Sva prava zadržava časopis Ekspert ISSN 1840-3026.
9

industrija & menadžment

Umrežavanje s ciljem jačanja – inicijativa časopisa Ekspert

Mreža – potreba današnjeg vremena
Mreža je pojam koji se u nekoliko zadnjih godina koristi u rječniku velikih i malih preduzeća kao rijetko koji drugi. Inžinjeri su taj pojam jako malo koristili i ne smatraju da je njihovo umrežavanje potrebno. Taj odnos inžinjera prema vlastitom i institucionalnom umrežavanju podsjeća na primjer uspješnog direktora multinacionalne korporacije koji na sastanak sa nadzornim odborom dolazi u trenerci. U današnjem poslovnom svijetu takav direktor je nezamisliv i neprihvatljiv. Postavlja se pitanje: da li je tehničar/inžinjer bez svoje institucionalne mreže zamisliv? Odgovor glasi: jeste, ali samo u našoj državi.
ASME, VDI, REHVA su skraćenice imena nekoliko velikih udruženja koja okupljaju stručnjake iz raznih oblasti. Jedan od navedenih primjera je i mreža koja sasvim sigurno inicira mnoga kretanja u globalnom svijetu, kada je riječ o prenosu znanja i tehnologija. To je Udruženje njemačkih inžinjera koje predstavlja sami vrh, sa svojih više od 130.000 članova i stručnih udruženja, u tehničko-naučnim razmjenama. Neki od zadataka takvih mreža su da pruže mogućnost razmjene sa ostalima, mogućnost edukacije i usavršavanja kao i najbitnije od svih, da budu nosioci institucionalnih rješavanja problema. Pored toga, unutar takvih mreža mnogo se drugih i korisnih stvari odvija po inerciji. Mreže nisu fenomen samo današnjeg vremena, one postoje oduvijek i svaki pojedinac ili institucija ima i gradi svoju sopstvenu mrežu i mnogi se u “vlastitoj kući” izuzetno dobro snalaze, tako da i nemaju potrebe da se prihvataju novih izazova i prilika, ali ako se želi stalno unaprjeđivati, održivo razvijati i konstantno učiti i raditi, onda je pametno i od koristi poslušati šta kažu i ostali sličnog profila. Stalno traženje razmjene među kolegama iz iste branše kod nas i nije uobičajena pojava. Većinu tehnički školovanih stručnjaka po završetku studija “proguta” neka kompanija i na početku poslovne karijere mimo tehničara polako prolaze mnoge korisne stvari. Naprimjer, baš u takvim, stalnim i kontinuiranim razmjenama među kolegama ili stručnjacima rađaju se nova poznanstva, razmjenjuju se ideje i iskustva za kojima, po prirodi stvari, slijede inicijative za projekte i akcije koje mogu da stvore višak vrijednosti od koristi kako pojedincu, tako i društvu. Krajnje je vrijeme da se tehnički školovani kadrovi počnu organizovano družiti i da ovakva druženja i razmjene budu pretkorak davanja svog povjerenja nekoj budućoj institucionalnoj mreži za tehničare. Nekima koji su se vremenom profilisali i dokazali unutar branše, na svu sreću ne svima od njih, bi scenario jednog institucionalnog umrežavanja u našoj zemlji možda zasmetao, jer pojedinci koji mnogo više znaju i vrijede u struci od ostalih baš i ne smatraju da je potrebno dio svog iskustva prenositi i drugima. Ponavljam, na svu sreću nisu svi isti u pogledu prenošenja znanja na nove generacije, jer su svjesni da čak i mala solidarnost i kolegijalnost može dovesti da od tog dobrovoljnog i veoma dragocjenog priloga iskusnih i dokazanih profitira i društvo i pojedinac. Samo takva solidarnost između iskusnih stručnjaka i mladih generacija u jednom društvu ili jednoj organizaciji garantira dugoročnu opstojnost i održivi razvoj. Nažalost, mi smo svjedoci loših primjera gdje nastaje “usko grlo” kada su u pitanju dokazani stručnjaci. Oni polako prestaju da doprinose svom svojom snagom. To sa sigurnošću nije želja njih samih, ali činjenjica da je i snaga određena vremenom, nažalost, zabrinjava i postoji mogućnost da iza takvih stručnjaka nastane vakuum. Takav vakuum je katastrofa za industriju u jednoj zemlji. Mnogi stručnjaci su nažalost pred krajem svojih karijera, stručnjaci neophodni za naše društvo, i ishod borbe u kojoj sebi priznaju da je prirodno predati “štafetu” mlađim generacijama, rezultirat će brzim procvatom naše industrije ili, u suprotnom, dugim tapkanjem u mjestu. S druge strane, ima i mnogo svijetlih primjera, stručnjaka koji su otišli u penziju ili onih koji su pred krajem svoje karijere ispunjene plodonosnim stvaranjem i koji svojim stručnim horizontom pomažu mlađim generacijama. Upravo jedan od razloga da bi se izbjegao vakuum kadrova i stručnjaka i da bi se otvorili novi horizonti pred budućim generacijama krajnje je vrijeme da se počne promišljati o nekom obliku organizovanja inžinjera svih dobi i profila i postavljanja temelja za sadašnje i buduće generacije, za organizovanije, efikasnije i plodonosnije djelovanje.

Umrežavanje s ciljem jačanja
Toliko godina nakon rata u našoj zemlji, skoro sve profesije su udružene, osim tehničkih profesija. Postoji nekoliko udruženja koja su bila i ostala udruženja nekoliko pojedinaca koji previše energije troše da bi jednostavno opstali kao forma bez mnogo značaja, a da ne govorimo o sistematskom rješavanju problema. Potrebno je da napokon neko počne brinuti za umrežavanje tehničara, za podmla-dak i njihovo umrežavanje i uspostavljanje koope-racije svih

10

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

11

industrija & menadžment

Ko ne zna procijeniti vlastite snage i slabosti, teško biva unaprjeđen ili promoviran, osim ako je podoban po nekoj od linija

Promocija u vlastitoj režiji
Ono što je provjereno kada su u pitanju reklame za proizvode i usluge može se pokazati kao pozitivan primjer i za sopstvenu karijeru unutar firme. Mnogi stručnjaci koji rade na poslovima upravljanja ljudskim resursima savjetuju da kandidati koji traže poslove ili su već u poslovima trebaju optimizirati sopstveni marketing. Posebnu pažnju ovome trebaju posvetiti inžinjeri, pošto, nalazeći se u operacionom jezgru gdje često realno nemaju vremena ni da pogledaju oko sebe, ne stavljaju pažnju na vlastitu promociju i imidž. A po prirodi profesije, kao konstruktivni dio društva, mogli bi da doprinesu i na drugim pozicijama, osim u operacionom jezgru. Poslovni život se malo razlikuje od privatnog. I u poslu glasi nepisano pravilo da je prvi utisak taj koji odlučuje. Samo nekoliko pogleda odlučuje o mogućnostima daljeg razvoja jednog sastanka. Taj sastanak može biti sa šefom, poslovnim partnerom ili čak intervju za neki novi posao. Nekoliko sekundi je dovoljno da se odnos poslodavca i zaposlenika završi sa ugovorom u ruci, povećanjem plate ili, u suprotnom, da se poslije susreta ode pognute glave. Onaj ko dođe šefu pognute glave da bi iskazao želju za povišicom, a ne sa ubjedljivim argumentima i samopouzdanjem, već je izgubio. To se zove uspješno ili neuspješno promoviranje. Nešto moći je dobro – to dobro prikazati je bolje ili drugim riječima rečeno – samo s Vašim nastupom i Vašim glasom morate ubijediti onoga ko je odgovoran da zakaže sastanak sa Vama. Autentičnost, izgrađena mreža, dobra priprema, otvorenost i interes, profesionalno izrađene podsjetnice i ponašanje za stolom, sve su to atributi koje bi trebalo da posjeduje kandidat, i koji ne smiju da izostanu ako se želi postati prvi među mnogima. Postoji toliko mogućnosti da se podigne sopstvena vrijednost na tržištu! Samo stručno znanje nije dovoljno u današnjem svijetu komunikacija i odnosa. Profesionalni svjetnici za karijeru to vide na ovakav način: inžinjeri i naučnici ne stoje baš u istom rangu sa ostalim disciplinama kada je u pitanju promocija. Argumenti kao: “moje diplome govore same za sebe...” ili “sa specijalnim znanjem koje posjedujem, ne mogu da me zaobiđu...” ne privlače veliku pažnju i značaj. Lične sposobnosti i sposobnosti da se nešto postavi u pravom svjetlu nisu privilegija koju svaki pojedinac nosi od rođenja. Na svu sreću, sve se danas može učiti i naučiti. Tako da i na ovu temu ima mnogo izuzetno dobrih knjiga i na našem jeziku. Možda bi trebalo poraditi na seminarima i kursevima koji bi bili osmišljeni za potrebe inžinjera. Stručnjaci preporučuju sopstveni trening, u poluot-

vorenim javnim prostorima, na sajmovima i drugim manifestacijama. To ne samo da je jeftinije nego posjete seminarima, već je i prikaz realnosti i kao takav nudi mogućnost učenja na greškama. Npr. može se isprobati kako različito djeluje sopstveni prilog diskusiji na podijumu. Šta je bolje: glasno ili tiho govoriti, unaprijed isprobani pokreti ili opuštenost, kratki osvrt ili dugi razgovor o svim aspektima. Potrebno je prihvatiti izazov i vlastite granice proširivati, pa i ako ne bude onako kako je očekivano, opet na kraju postoji neki oblik pobjede koji se može sebi pripisati. Promocija u sopstvenoj režiji nema ništa s lažnim hvalisanjem i uzdizanjem, već se radi o promociji ličnih karakteristika i stručnih mogućnosti koje, prema procjeni, kod drugih, imaju poseban odjek. Ovdje je potrebno postaviti težište na procjenu, jer u poslovnom životu ništa nije drugačije od privatnog: “Prvi utisak je važan, ali dugoročno, svakako, istina izađe na vidjelo.”

.e.

12

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

industrija & menadžment

Drvoprerađivačka industrija od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu

Problemi u sektoru drvne industrije
Nihad AHMIć dipl.ing.maš. Krivaja-Žepče dd

Stanje domaće industrije ukazuje da se BiH ne može razvijati na istim osnovama kao u prethodnom periodu, već da je neophodno radikalno mijenjati koncept razvoja. Svako dalje zadržavanje fokusa na velikim poduzećima, zbog nemogućnosti obezbjeđenja potrebnih investicija, nerealno je i neopravdano.
Uzroci sadašnjeg teškog stanja bh industrije svakako su ratna razaranja i gubitak predratnih tržišta, ali ne treba zaboraviti ni posljedice ranijeg načina razvoja. Dirigirani karakter razvoja domaće industrije u prijeratnom periodu bitan je uzrok kolapsa većeg dijela industrijskih kapaciteta. Industrijski razvoj u BiH sedamdesetih godina prošlog stoljeća doveo je do kratkotrajnog perioda prosperiteta, ali bh industrija je u ogromnoj mjeri ovisila o velikim investicijama u vojnu proizvodnju, tokom dužeg perioda nakon Drugog svjetskog rata. Pred raspad SFRJ više od 55% vojne industrije bilo je locirano u BiH. Ova industrija je imala osigurano tržište u JNA, a uspješno je izvozila i u brojne nesvrstane zemlje. U ratu je veliki dio ovih postrojenja uništen, a preostala su izgubila većinu kvalificiranih kadrova te, bez kooperanata u drugim republikama bivše Jugoslavije, nisu mogla da obnove značajnije proizvodne aktivnosti. Konačno, raspadom JNA značajno je smanjen nivo domaćih vojnih nabavki. I mada su se mnoga poduzeća diverzificirala izvan vojne proizvodnje, kolaps sistema vojne industrije bivše SFRJ umnogome je izazvao ili ubrzao i propast civilnih programa. Osam godina nakon završetka rata, najveća poduzeća predratne industrije nisu oživjela. U BiH se vrši još relativno malo viših faza obrade drveta, a drvna industrija je uglavnom svedena na izvoz trupaca. Međutim, ohrabruje podatak da je u 2003. godini zabilježen porast izvoza polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta. Uprkos velikim iznosima međunarodne pomoći, poslijeratni privredni oporavak bio je mnogo sporiji nego što se očekivalo. Već 2000. godine rast GDP-a je usporen na 5,7%, 2001. na 4,9%, da bi 2002. porastao na 5,8%, najviše zbog povećanog kreditiranja domaćinstava od strane bankarskog sektora, što je ugrozilo makroekonomsku stabilnost zbog rasta deficita tekućeg računa. U 2003. godini realni rast GDP-a zadržao se u okvirima nešto nižim od 4%. Poseban problem je ogromna i rastuća akumulacija dugova poduzeća, posebno u državnim kompanijama i kompanijama koja su privatizirana putem vaučera (certifikata). Npr. na 100 KM plate u FBiH bilo je 30 KM duga. U RS, dugovi po zaposlenom bili su dva puta veći od prosječne godišnje plate. Ovo u velikoj mjeri objašnjava vrlo slab interes investitora za privatizaciju u BiH. Spora privatizacija vodi produbljivanju tehnološkog zaostajanja, jer samo jaki strateški partneri – strani investitori – mogu ponuditi nove tehnologije, tim više što u BiH danas ne postoje fondovi za podršku naučnim i primjenjenim istraživanjima. Međutim, od rata do danas BiH je privukla svega oko 2,1 milijardu KM stranih ulaganja. Stanje domaće industrije ukazuje da se BiH ne može razvijati na istim osnovama kao u prethodnom periodu, već da je neophodno radikalno mijenjati koncept razvoja. Svako dalje zadržavanje fokusa na velikim poduzećima, zbog nemogućnosti obezbjeđenja potrebnih investicija, nerealno je i neopravdano.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

13

industrija & menadžment
koja formira limitirajuče faktore u probijanju naših preduzeća na inostrano tržište. Ako pogledamo prosperitetna preduzeća u BiH vidjet ćemo da se radi upravo o preduzećima koja su u proteklom periodu uložila dosta finansijskih sredstava u obnovu sredstava za rad. Zbog situacije koja je nastala u ovom sektoru u poslijeratnom periodu, većina preduzeća je kupljeno za minimalna finansijska sredstva, i pored toga, ulaganja koja su trebala da uslijede nisu donijela željene rezultate. Evidentno je da i kada dođe do ulaganja u tehnologiju, vlasnici se nerijetko odlučuju za jeftinija rješenja, uzimanja repariranih mašina koje će samo da zamijene postojeće. Da li je to dugoročno rješenje? Da li je to strategija izlaska na ino-tržište? Prednosti nove tehnologije ne treba ni nabrajati, tačno je da je riječ o skupljem rješenju, ali gledajući dugoročno, može se vidjeti finansijska isplativost. Riječ je o povećanju produktivnosti, smanjenju potrebne radne snage, povećanju kvaliteta obrade, smanjenju ulaganja u održavanje zbog novih mašina u odnosu na stare koje su dotrajale i više su podložne kvarovima, i td. Svega jedna četvrtina preduzeća je iskazala potrebe za jednom ili više mašina. Relativno mali broj iskazanih potreba je rezultat mnogih faktora od kojih se izdvajaju: neplanski rad preduzeća, te nemogućnost anticipacije budućih potreba, neuzimanje u obzir mogućnost širenja ili specifikacije proizvodnje, nepostojanje sigurnog tržišta, nepovoljna financijska situacija, i td. u posljednjih 10 godina (posebno d.o.o. firme koje čine oko 50% uzorka). U proizvodnji masivnog namještaja zabilježene su potrebe za

Drvoprerađivačka industrija u BiH je strateškog karaktera – Bosna i Hercegovina kao jedna od najšumovitijih zemalja Evrope ima osiguranu sirovinsku bazu za razvoj industrije prerade drveta. Do devedesetih godina Bosna i Hercegovina je dostigla visok stepen razvoja drvoprerađivačke industrije. Intenzivna ulaganja u ovu djelatnost su počela 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka ulaganjem u proizvodnju namještaja i proizvoda višeg stepena složenosti. Izvoz se najčešće realizirao na tržište SAD-a, ali i na tržišta sadašnje EU, u Istočnu Evropu, neke afričke zemlje, zemlje Bliskog Istoka, te u Australiju. Osnovne karakteristike preduzeća nastalih u spomenutom periodu su veliki broj zaposlenih, veliki instalirani kapaciteti i visokoserijska proizvodnja. Preduzeća su bila organizirana u kombinate koji su obuhvatali i šumarstvo i drvopreradu, te su imala zaokružen proizvodni proces – od primarne do finalne obrade (primjer Krivaje iz Zavidovića). Instalirani kapaciteti su uveliko premašivali potrebe domaćeg tržišta i preduzeća su bila izvozno orijentisana. Devedesetih godina veliki kombinati su prestali sa radom, infrastrukutura i tehnološki kapaciteti kombinata su devastirani, zastarjeli ili oštećeni usljed neupotrebljavanja i neodržavanja, odvojene su djelatnosti šumarstva i drvoprerade te je proizvodni proces razbijen u faze što je dovelo do nesklada u ponudi i potražnji sirovine. Veliki kombinati su rasparčani i privatizirani na ne baš najbolji način nedostatkom

strateških partnera, a tržišta su izgubljena i nastao je značajan zaostatak za visokorazvijenim državama u pogledu razvoja i praćenja kvaliteta proizvoda. Izgrađeni imidž proizvoda iz BiH je značajno narušen. Naglim razvojem privatnog sektora ponovo je uspostavljena dominacija primarne obrade nad finalnom pri čemu su instalirani kapaciteti mali, tehnološki nivo obrade nizak, a kvalitet proizvoda upitan. Siva ekonomija u drvoprerađivačkom sektoru je izrazito prisutna što dodatno otežava sistemsko rješavanje problema ovog sektora. Danas u preduzećima drvoprerađivačke djelatnosti dominiraju univerzalne mašine (64,8% od ukupnog mašinskog parka). Slijede specijalne mašine (13,8%), automati (6,8%) i ostale mašine (7,4%). U primarnoj obradi drveta univerzalne mašine dominiraju sa 93% od svih navedenih mašina, dok ostale vrste mašina čine preostalih 7% mašinskog parka u preduzećima primarne obrade. Potrebno je istaknuti značajno učešće sredstava mehanizacije i transporta u području primarne obrade drveta. U godinama koje su pred nama drvoprerađivačka industrija trebala bi biti u strateškom fokusu na svim nivoima vlasti. Prvenstveno, jer je riječ o industriji koja je uz vojnu činila najveći postotak proizvodnje u BiH. Ako se uzmu u obzir svi fakori kvalitetne proizvodnje onda bi se tehnologija izdvojila kao kamen spoticanja u razvoju ovog sektora. U većini preduzeća riječ je o veoma zastarjeloj tehnologiji

Problemi u sektoru:
• neorganiziran nastup na tržištu; • nezadovoljavajući menadžerski kadar i narušena struktura; • nemogućnost finansiranja izvoza i investicija iz vlastite akumulacije uz visoku cijenu kapitala; • visoka poreska opterećenja; • postojanje sivog tržišta sirovinom; • visoka zavisnost od uvoza sirovina i repromaterijala; • dugovanja poduzeća drvnog sektora šumarstvu i • zastarjela tehnologija.

14

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

industrija & menadžment
uvođenjem novih CNC tehnologija za proizvodnju tokarenih proizvoda, linijama za lakiranje, mašinama za struganje, kontaktnim brusilicama, oscilirajućim bušilicama, te presama za bočno spajanje. Ograničeni su i kapaciteti za sušenje i prese za širinsko spajanje. U proizvodnji pločastog namještaja najčešće nedostaje kantarica, potom raskrajač sa predrezačem, te CNC obradni centri (viševretene CNC bušilice). U oblasti proizvodnje građevinske stolarije najizraženiji problem je nedostatak pneumatskih presa, četverostranih blanjalica, zatim obradnih kutnih centara, stolova za okivanje i postrojenja za lakiranje. U primarnoj obradi drveta zabilježen je nedostatak kapaciteta za sušenje, pariona, zatim silosa za skladištenje drvnog ostatka, raznih mašina za rezanje, i dr. Kvalitetna radna snaga je uvijek bila prisutna na ovim prostorima, i ona će biti jedna od ključnih kompetencija u razvoju BiH. Ali i tu se javljaju problemi. Evidentan je odlazak mladih osoba u inozemstvo, koji u nedostatku poslova u BiH kao i niskih primanja, svoj prosperitet vide u susjednim državama. Rijetka su preduzeća koja ulažu u obrazovanje i usavršavanje mladih, a većina preduzeća svoju konkurentsku prednost ostvaruju na jeftinoj radnoj snazi. Malo je onih koji su primjetili da je riječ o smjeni generacija i da većina mladih sada izbjegava da radi za mala primanja, za koja radi starija populacija. Da li je cilj ostvariti konkurentsku prednost na malim primanjima i ostati bez radne snage u narednim godinama? Svako preduzeće bi trebalo da preispita svoje poslovanje, sagleda svoje prednosti i nedostatke, utvrdi šanse i opasnosti. Drvoprerađivački sektor ima budućnost, ali u narednom vremenu malo će domaćih preduzeća preživjeti sve evidentniju konkurenciju. Preduzeća koja će opstati u budućnosti su ona sa kvalitetnom tehnologijom i sposobnim ljudima

Prioritetne aktivnosti specifične za ovaj sektor
• uređenje domaćeg tržišta u pogledu snadbjevanja prerađivačkih kapaciteta sirovinom (implementacija entitetskih zakona o šumama); • privlačenje ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja, stimulativnog za izvoznike drvoprerađivačke industrije, kao i za razvoj proizvoda višeg stepena obrade; • definiranje internacionalno prepoznatljivog domaćeg proizvoda; • stimuliranje saradnje između poduzeća drvoprerađivačke industrije na regionalnom nivou.

Predstavljamo i čestitamo – Alan ćatović
Dana 08. 09. 2007. godine titulu magistra tehničkih nauka dobio je Alan ćatović, dipl.ing. maš., asistent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na Katedri za odbrambene tehnologije. Alan je uspješno odbranio magistarski rad na temu: “Procjena zone smrtonosnog djelovanja HE bojevih glava sa prirodnom fragmentacijom”. Mentor rada je bio gospodin v. prof. dr. Berko Zečević, a komisiju su, dodatno, sačinjavali profesori: v. prof. dr. Izet Bijelonja, predsjednik i v. prof. dr. Emira Kahrović, član. Rad je napisan na 266 stranica, sadrži 254 slike i 61 tabelu, a za izradu je korišteno 77 bibliografskih jedinica. U nastavku Vam donosimo sažetak rada. U radu je obrađen modul za predviđanje zone smrtonosnog djelovanja HE bojevih glava, a koji se sastoji od tri glavna modula: modul za određivanje vjerovatnoće pogađanja, modul za predviđanje krivih izogustina, i interfejs za CAD modeliranje smrtonosnih zona. Izvršena su obimna eksperimentalna istraživanja (oko 130 fragmentacionih testova u Pit postrojenjima i Arenama) sa šest tipova artiljerijskih projektila, tri tipa minobacačkih

projektila i dva tipa bojevih glava raketnih projektila. Razvijeni su modularni kompjuterski programi, napisani u programskom jeziku MatLab, koji omogućavaju predviđanje parametara efikasnosti HE bojevih glava. Na osnovu postavljenih matematičkih modela, eksperimentalnih istraživanjia i metoda numeričke matematike izvršena je analiza parametara masene i prostorne distribucije fragmenata HE bojevih glava. Izvršena je numerička simulacija naponskog stanja i deformacije komponenata projektila u toku njegovog kretanja kroz cijev oružja, korištenjem softvera ADINA, s ciljem provjere sigurnosti u toku kretanja municije kroz cijev oružja i moguće optimizacije unutrašnje trase projektila u cilju povećanja smrtonosne zone HE bojevih glava

.e.

Redakcija časopisa Ekspert srdačno čestita.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

15

proizvodnja & dizajn

Prednosti agilne proizvodnje s aspekta pouzdanosti i kvalitete proizvoda

Agilna proizvodnja u funkciji održavanja i kvaliteta
Na prelasku u XXI stoljeće desile su se radikalne promjene koje su preoblikovale vodeće industrije. Tržište je postalo globalno. Kupci zahtjevaju proizvode u manjim količinama i sa različitim izvedbama, a također žele da budu tretirani kao individue s različitim potrebama. Kompanije zbog toga moraju imati široku lepezu različitih proizvoda, moraju brzo uvoditi nove proizvode (npr. novi model automobila svake godine), moraju biti inovativne i sve to raditi bolje od vrlo jake kunkurencije. Veliki broj različitih finalnih proizvoda, kratak životni vijek proizvoda, kratko vrijeme za uvođenje novog proizvoda i specifični zahtjevi kupaca u pogledu mjesta isporuke proizvoda doveli su mnoge proizvođače u tešku situaciju. Opstati mogu samo kompanije koje prihvate koncept agilne proizvodnje, odnosno kompanije koje će moći lako, brzo i jeftino preći s proizvodnje jednog proizvoda na proizvodnju drugog proizvoda. Agilna proizvodnja, kao proizvodni koncept koji se zasniva na visokoj automatizaciji i robotizaciji što joj omogućuje fleksibilnost, mora posebnu pažnju posvetiti održavanju tih kompleksnih proizvodnih sistema i na taj način poboljšati dobre pretperformanse za obezbjeđenje potrebnog kvaliteta proizvoda i inače međusobno zavisnih kategorija. Različite skupine različito definišu agile manufacturing. No, uobičajena je slijedeća definicija: agile manufacturing je takva proizvodnja koja omogućuje brz i jeftin prelazak sa proizvodnje jednog na proizvodnju drugog, njemu različitog proizvoda. Brzo preorijentisanje se zasniva na ideji minimalne izmjene alata i kompjuterskog programa pri prelasku sa proizvodnje jednog proizvoda na drugi, iz čega zaključujemo da su roboti i IT osnova ove proizvodnje. Ova proizvodnja zahtjeva visoko automatizovane i robotizovane proizvodne sisteme, fleksibilno

Šta je to agilna proizvodnja tj. šta su to fleksibilni proizvodni sistemi, koliko se agilna proizvodnja razlikuje od masovne proizvodnje? Prednosti agilne proizvodnje s aspekta pouzdanosti i kvalitete proizvoda. Obaveze i ciljevi funkcije održavanja u korelaciji sa već spomenutom pouzdanošću i kvalitetom.
opsluživanje, nadzorni sistem, kao i veliki broj senzora koji moraju prikupljati informacije, kako za rad, tako i za praćenje stanja složenih proizvodnih sistema za potrebe održavanja. Ovaj koncept pokušava zadovoljiti kupčeve potrebe i efikasno odgovoriti na njegove zahtjeve ma kako oni složeni i iracionalni bili. Agile manufacturing je nastala iz potrebe da se odgovori na savremene izazove, odnosno zahtjeve tržišta, s kojim se inače nije mogla nositi klasična masovna proizvodnja zbog velikih fiksnih troškova (troškova pokretanja proizvodnje) i kratkotrajnog životnog vijeka proizvoda. Agile manufacturing omogućuje implementaciju JIT (just in time) proizvodne filozofije: • proizvoditi bez zaliha; • proizvoditi na vrijeme i činiti to u svako vrijeme; • proizvoditi bez grešaka i škarta; • frekventna isporuka; • isporuka malih količina; • isporuka tačnih količina.

Hadis BAJRIć dipl.ing.maš. Asistent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Katedra za organizaciju i informatiku

• sve se mijenja brzo i nepredvidivo; • tržište zahtjeva unikatne proizvode; • veća ponuda od potražnje; • visok kvalitet; • niske cijene. Ovo smanjuje životni vijek proizvoda tako da je potrebno konstantno i brzo razvijati nove proizvode i uvoditi inovacije. “Razmaženi” kupci moraju biti tretirani kao individue, tj. mora se udovoljavati različitim željama kupaca, pa i po cijenu da se mijenja vlastiti proizvod ili usluga. Svi ovi zahtjevi doveli su mnoge kompanije u velike probleme sa zalihama, režijama i efikasnošću.

Kvalitet i održavanje
Da bi se razumjela prednost agile manufacturing proizvodnog koncepta s aspekta kvaliteta u odnosu na nerobotizovanu i neautomatizovanu ili nedovoljno robotizovanu i automatizovanu proizvodnju daje se pregled poteškoća i gubitaka koji postoje i koji se smanjuju s povećanjem stepena implementacije agile manufacturing koncepta, odnosno automatizacije i robotizacije. Npr. automati, roboti i fleksibilni tehnološki sistemi mogu raditi bez prekida 24 sata dnevno i 365 dana u godini, što daje 8460 sati raspoloživosti rada godišnje. Nema pauza za ručak, kafu, nema bolovanja, stresa, umora, profesionalnih bolesti, štrajkova i organizacijskih gubitaka. Rad ljudi u 3 smjene teško je organizirati, a zbog organizacijskih gubitaka za rad u jednoj smjeni, uz

Koliko se agile manufacturing razlikuje od klasične proizvodnje?
Klasična proizvodnja je najpogodnija ako se proizvode serije većeg obima, dok se agile manufacturing dobro nosi sa proizvodnjom u serijama manjeg obima, odnosno daje najbolje rezultate u ovakvom turbulentnom poslovnom okruženju. Evo nekoliko karakteristika agile manufacturing okruženja:

16

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

17

18

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

proizvodnja & dizajn

Zašto treba učiti CATIA-u
Pri samom spominjanju novog programa većina korisnika reaguje odbojno. Radom u postojećim programima ostvaruju se značajni rezultati, pa za savladavanje “nekog” novog programa zaista treba dobar razlog. Navest ćemo nekoliko zanimljivih podataka vezanih za program CATIA nakon kojih, nadamo se, nećete ostati ravnodušni: - od 25 najvećih proizvođača automobila njih 17 koristi CATIA-u kao osnovni softver. AUDI, BMW, Daimler Chrysler, Renault, Citroen, Peugeot su među najznačajnijim korisnicima ovog programa; - dva najveća proizvođača u avio industriji (BOEING i AIRBUS) koriste CATIA softver u proizvodnji; - slovenački Tomos d.o.o. upotrebom CATIA-e na prvom projektu, mopedu Revival, zabilježio je skraćenje ciklusa proizvodnje za 50%; - CATIA V5 je u Hrvatskoj odabrana kao standardni CAD/CAM/CAE paket za obuku u srednjim tehničkim školama. Ovaj program razvio je francuski proizvođač aviona Dassault Aviation, a kasnije je osnovana zasebna tvrtka Dassault Systemes koja je na sebe preuzela kompletnu brigu o daljem razvoju softvera. CATIA V5 (verzija 5) napisana je u C++ programskom jeziku i potpuno je kompatibilna sa Windows operativnim sistemima. Sam temelj programa je izuzetno kvalitetan 3D modeler. CATIA je koncipirana na principu modula. Osim standardnih modula za konstrukciju tu su još moduli za analizu (FEA – analiza metodom konačnih elemenata), moduli za proizvodnju (CAM/NC), moduli za konstrukciju ventilacija/klimatizacija/instalacija grijanja (HVAC), moduli za dizajn robotskih ćelija, kompozitnih materijala i td. Moduli, kojih ima preko stotinu, mogu se nabavljati u sklopu predefinisanih konfiguracija ili pojedinačno. Program pruža kompletno rješenje od dizajna i analize proizvodnje pa do simulacije kretanja ljudskih figura unutar proizvodnih procesa. Rad u CATIA-i nudi visokoobrazovanim kadrovima i ličnu satisfakciju, jer za razliku od većine programa, u njoj se traže rješenja inžinjerskog nivoa. Početak rada u novom programu je strateška odluka i najčešće se donosi za duže vremensko razdoblje. Kvalitetna podrška programu je jedan od presudnih faktora koji utiče na odluku o korištenju. Proizvođač se zato udružio sa vodećom informatičkom tvrtkom IBM, koja svojom razgranatom mrežom nacionalnih poslovnica i poslovnih partnera vodi brigu o prodaji CATIA-e i pružanju tehničke podrške njenim korisnicima. CATIA format je standardni format u razmjeni podataka između firmi koje rade u auto industriji i nevažno je dakle na kojoj destinaciji obavljate svoj posao. Velikim koracima CATIA prodire i u ostale grane industrije (mašinogradnja, alatničarstvo) te se čini, da je Vaš susret sa ovim programom u budućnosti neminovan

.e.

Model dizajniran u programu CATIA

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

19

proizvodnja & dizajn

Uticaj izbora alata prilikom dizajniranja i konstruisanja

Odabir alata za obradu rezanjem
Većina radnih komada, koji se ugrađuju u različite mašine, sklopove i uređaje, svoj konačan oblik dobiva pomoću obrade odnošenjem čestica. Kod obrade odvajanjem čestica procese obrade možemo podijeliti na konvencionalne i nekonvencionalne.
Kod konvencionalnih postupaka proces odvajanja čestica nastaje kada rezna geometrija u obliku reznog klina djeluje silom rezanja na površinu radnog komada. Kod nekonvencionalnih metoda odvajanje čestica nastaje uslijed dejstva različitih fizičko-hemijskih procesa. Konvencionalne procese odvajanjem čestica zovemo još i obrada rezanjem. Obradu rezanjem možemo podijeliti na: • obradu alatima definisane rezne geometrije (struganje, glodanje, bušenje, provlačenje, rendisanje, testerisanje); • obradu alatima nedefinisane rezne geometrije (brušenje, honovanje, lepovanje, superfiniš). Najčešće primjenjivani postupci obrade rezanjem su: struganje/tokarenje, glodanje i bušenje, zbog toga ćemo napisati neke smjernice pri izboru alata, zavisno od vrste obrade i materijala obratka. Prvi korak za sve vrste obrade je definisanje materijala obratka. Prema ISO klasifikaciji materijala, materijale od kojih je sačinjen obradak dijelimo na: • P - čelici – niskolegirani čelici, visokolegirani čelici (osim nehrđajućih) i čelični lijev; • M - nehrđajući čelici – feritno-martenzitni čelici, austenitni čelici, austenitno-feritni (duplex) čelici; • K - sivi lijev; • N - obojeni metali – aluminij, bakar, i td. i njihove legure; • S - vatrootporni materijali – vatrootporne super-legure, legure na bazi nikla, kobalta, legure titana; • H - materijali povećane tvrdoće – okaljeni i termički tretirani čelici. Nakon toga se određuje vrsta primjene: R/H – ukoliko se radi o struganju, onda govorimo o gruboj obradi – R - rough. Ukoliko se radi o glodanju, onda govorimo o teškom glodanju – H - hard. M/M – ukoliko se radi o struganju, onda govorimo o srednje finoj obradi – m - medium. Ukoliko se radi o glodanju, onda govorimo o srednje teškom glodanju – M medium. F/L – ukoliko se radi o struganju, onda govorimo o završnoj obradi – F - fine. Ukoliko se radi o glodanju, onda govorimo o lakom glodanju – L-light. Dalje, potrebno je odrediti uvjete strojne obrade: Dobri uvjeti – neprekinut rez, velike brzine, pripremljen radni komad, odlično stezanje radnog komada, mali prepusti alata. Prosječni/srednji uvjeti – profilni rezovi, umjerene brzine, radni komad od kovanog ili ljevanog materijala, dobro pritezanje radnog komada. Problematični uvjeti – isprekidan rez, male brzine, tvrdi lijev, kovana površina radnog komada, loše stezanje radEldin HADŽIć dipl.ing.maš. Adnan SELMANOVIć dipl.ing.maš. nog komada. Dalje se odabir vrste alata vrši zavisno od vrste obrade.

Struganje
Definisanje vrste obrade: - vanjsko struganje; - unutarnje struganje. Definisanje operacija: - uzdužno struganje; - profilno struganje; - čeono struganje; - izrada žlijebova, utora; - odsijecanje; - izrada navoja. Definisanje držača alata i pločice se vrši na osnovu vrste obrade, uvjeta i operacija. Kod držača alata definišu se dimenzije, način stezanja rezne pločice, napadni ugao držača, geometrija (držač za negativnu ili pozitivnu reznu pločicu), a zavisno od vrste prihvata na mašini, da li se radi o lijevom ili desnom nosaču. Kod rezne pločice definišu se oblik (prema ISO označavanju: C, D, V, W, T, KS, R), dimenzije, geometrija rezne ivice (pločice sa pozitivnim ili negativnim leđnim uglom). Zavisno od vrste materijala radnog komada i uvjeta obrade i kvaliteta obrade kod rezne pločice definiše se i grade, odnosno kvalitet rezne pločice i vrsta lomača. Kada su definisane vrste obrade i operacije i kada su odabrani držači i rezna pločica, biramo režime obrade (vc – brzina rezanja, fn – posmak, ap – dubina rezanja).

Glodanje
Definisanje vrste obrade: - plansko glodanje; - kutno glodanje; - profilno glodanje; - glodanje žlijebova. Nakon definisanja vrste obrade, vrši se izbor odgovarajućeg glodala konstruisanog za pomenute vrste obrade (glodalo za plansko glodanje, glodalo za kutno glodanje i sl.). Nakon odabira glodala vrši se odabir prečnika glodala, način stezanja glodala, raspodjela pločica (ukoliko se radi o glodalu sa izmjenjivim pločicama) – glodalo sa krupnim korakom - L, malim korakom - M i vrlo malim korakom - H. Nakon toga vršimo izbor rezne pločice ukoliko se radi o glodalu sa izmjenjivim pločicama, odnosno oblika, visine zavojnice, broja zuba i kvaliteta, ukoliko se radi o vretenastim i profilnim glodalima od brzoreznog čelika i tvrdog metala. Izbor oblika pločice je limitiran izborom

20

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

21

proizvodnja & dizajn

Tehnologijom protiv problema, pameću do rješenja

Sigurnost u skladišnom poslovanju
I dok je problem otuđenja osnovnih sredstava za rad interne prirode, problem nestanka same robe iz skladišta predstavlja sam po sebi alarm za jednu kompaniju ili instituciju. Problemi koji se javljaju poslije obično nisu lako rješivi, a put dolaska do obeštećenja je obično mukotrpan i vremenski jako dugotrajan.
Skladište – idealno mjesto za mahinacije
Mnoge firme u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu se bore sa problemom sigurnosti robe i osnovnih sredstava za rad u skladištima – bez obzira da li se radi o automobilskoj, proizvodnoj, transportnoj, medicinskoj, trgovačkoj ili nekoj drugoj oblasti. Problem nestanka osnovnih sredstava ide dotle da predstavlja ozbiljnu smetnju samom funkcionisanju kompanije ili institucije, dok problem nestanka robe iz skladišta predstavlja pitanje opće sigurnosti povezano sa drugim aspektima – zakonskim, osiguravajućim i td. I dok je problem otuđenja osnovnih sredstava za rad interne prirode problem nestanka same robe iz skladišta predstavlja sam po sebi alarm za jednu kompaniju ili instituciju. Problemi koji se javljaju nakon toga obično nisu lako rješivi, a put dolaska do obeštećenja je obično mukotrpan i vremenski jako dugotrajan. Uz to, ako se nađete na putu nekom revnosnom osiguravajućem službeniku, koji će provjeriti svaki detalj, onda taj proces nadoknade štete može biti čak i kontraproduktivan, ako vrijednost nestale ili otuđene robe nije velika. Edin MUDERIZOVIć dipl.ing.el. Špica Systems doo

Krađe u skladištima i kako ih spriječiti
Postoje dva ljudska faktora koji su uzročnici otuđenja robe iz skladišta: unutrašnji i vanjski. Unutrašnji podrazumijeva osoblje zaposleno unutar kompanije ili institucije, dok vanjski predstavlja kriminalne osobe koje nisu u direktnoj vezi sa kompanijom ili institucijom. Iako do zaključenja ovog teksta nismo dobili tačne podatke o tome koji faktor je više zastupljen, pretpostavlja se da taj odnos iznosi nekih 70% prema 30% u korist unutrašnjeg. Dakle, zaposleni personal je češći uzročnik otuđenja robe, što je i samo po sebi podrazumijevajuće, jer češće dolazi u kontakt s robom i ima više saznanja o tome šta se i gdje nalazi u skladištu i drugim prostorima. Osim toga, nesporna je i sprega tog unutrašnjeg s vanjskim faktorom kroz prenos informacija o robi u skladištu i njenoj vrijednosti. Budimo realni – u skladištima ne radi visokokvalifikovana radna snaga; ta činjenica sama po sebi govori i da nije visoko plaćena – i eto problema. Običan čovjek brzo podlegne iskušenju da negdje skloni neki paket skupocjenog pića, skupo odijelo nekog

poznatog svjetskog dizajnera ili neki vrijedan alat. Jedina opcija koja pomaže isključenju ljudskog faktora u takvim segmentima poslovanja jeste tehnologija. Upotrebom modernih tehnoloških rješenja može se doći do rješenja brojnih životnih i poslovnih problema. Jedan od takvih problema, koji je zagorčavao život mnogim kompanijama i institucijama, jeste bila (i još uvijek predstavlja) krađa artikala i opreme unutar jednog skladišnog, prodajnog, laboratorijskog, javnog ili bilo kojeg drugog prostora. No, čini se da i tome dolazi kraj. Najavljeno rješenje ovog sigurnosnog problema jeste RFID tehnologija. “RFID – negdje sam to već čuo, šta je to?” – Ovo predstavlja prvu reakciju u većini slučajeva kada se spomene ova skraćenica. Svi pričaju o njoj, ali niko da kaže o čemu je zapravo tu riječ. Pa, pogledajmo šta je to ustvari.

RFID – od ideje do realizacije
Radio Frequency Identification – tehnologija identifikacije putem radio frekventnih talasa je zamišljena prvenstveno, kako joj i samo ime kaže, u svrhe identifikacije. Danas je možda najpoznatija primjena RFID tehnologije u sistemima za kontrolu prolaska i evidenciju radnog vremena – u jednom od slojeva beskontaktne kartice se nalazi tzv. RFID tag. Da bi se RFID tehnologija uopće koristila, potrebno je postaviti hardversku i softversku platformu.

RFID štampač

RFID tag

RFID čitač/pisač

22

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

23

upravljanje kvalitetom

Da li outsourcing predstavlja priliku za male i srednje kompanije u BiH?
Da li outsourcing (tj. organizaciono izdvajanje neključnih aktivnosti) predstavlja priliku za male i srednje kompanije u BiH? Da bi se održao puni fokus na ključne kompetencije/aktivnosti i ključni biznis, organizacijski topmenadžment može i treba sve sporedne aktivnosti organizaciono izdvojiti, i pritom zadržati potreban nivo kvaliteta.
Naprimjer, Donnelly Custom Manufacturing, kompanija koja se nalazi u Aleksandriji u američkoj saveznoj državi Minnesota, se bazirala na proizvodnju alata za brizganje plastike (male količine kompleksnih i preciznih dijelova) za vodeće industrijske OEM kupce. Kompanija se pridržava modela bliske saradnje sa kupcima tako što detaljno provodi kvantitativnu i kvalitativnu procjenu svih partnera koji su uzeti u obzir. Zašto su Donnellyjevi OEM kupci zadovoljni njegovim outsourcingom? Zato što su proveli precizno istraživanje i saznali da saradnjom sa što manjim brojem kupaca, Donnelly troši svoja sredstva postižući ono što je bitno: kratko vrijeme dizajna i izrade, pruža odličan kvalitet i dostavu, nudi tehničku podršku i zadovoljava sve ostale razmatrane stavke, sve po povoljnoj cijeni.

Da li zaista poznajete vašeg outsourcing partnera? Ovdje je dat kratak pregled šta treba tražiti, a šta treba izbjegavati.

Kvalitet i outsourcing
U svjetskoj ekonomiji danas naglasak je na što kraćem vremenu dizajna i izrade, te što bržoj isporuci proizvoda. Kupci zahtjevaju nove povoljnije cijene, a standardi kvaliteta su u neprestanom porastu. Ovo je opće poznato, ali šta uraditi drugačije u organizaciji, a da bi ona ostala veoma tražena i bitna? Za orginalne proizvođače opreme (Original Equipment Manufacturers – OEM) i za sve druge proizvođače, disciplina i slijedljivost procesa su odgovor na pitanje. Koncept organizacionog izdvajanja aktivnosti vrijednosnog lanca koje ne predstavljaju organizacijske ključne kompetencije pokazuje se kao vrlo djelotvoran način ustrojavanja organizacijskog vrijednosnog lanca i poslovne strategije. Prema Michaelu Treacyju i Fredu Wiersemanu (autorima knjige The Discipline of Market Leaders, Perseus Books Group, 1997.) može biti da je neka organizacija najbolja u kvaliteti poslovanja (dobivanje na cijeni), vođstvu proizvoda na tržištu (osvajanje tržišta sa odličnim proizvodima), ili bliskosti sa kupcima (uspješna uzajamna saradnja), a kada ona to prepozna, prihvati i razvije te svoje ključne kompetencije, onda može raditi na pružanju izuzetnih usluga koje nemaju konkurenciju. Usmjeravati zaposlene na područja koja donose najveću dobit je najbolji način korištenja usluga iskusne radne snage. Što se tiče svih ostalih funkcija (tj. sporednih kompetencija), outsourcing može kontrolisati troškove, održavati zadovoljavajući nivo inventara, smanjiti ukupne troškove, osigurati efikasan rad, poboljšati kvalitet, i konačno pomoći da posao uspije, što zvuči prilično jednostavno.

Uraditi “domaći zadatak”
Outsourcing nije zadatak koji se prihvata tako lako, naročito kada je u pitanju kvalitet. Riskantno je prihvatiti ponudu da se odustane od svakodnevnog kontrolisanja sporednih kompetencija, a da ne dođe do negativnog uticaja na kvalitet, saradnju sa partnerom i na stalni porast zahtjeva današnjeg tržišta. Zbog toga je istraživanje o mogućim outsourcing partnerima ključno. Svaki momenat proveden u odabiru pravog partnera će rezultirati boljim spojem ponude i potražnje, poboljšanim kvalitetom, jačim strateškim dogovorom i postignućem.

Tipičan postupak izbora
Ako je kompanija uvjerena u kvalitet svog outsourcing partnera, onda može bez brige odustati od potpune kontrole svojih sporednih kompetencija. Ovdje je nekoliko uputa kako je to moguće izvesti. Većina kompanija počinje sa preliminarnim ocjenjivanjem kandidata

24

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

25

26

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

upravljanje kvalitetom

Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti

Nauka o mjerenju i njen značaj
Sistematsko mjerenje sa poznatim stepenom nesigurnosti mjernih rezultata predstavlja jedan od temelja u industrijskoj kontroli kvaliteta, ali u općem slučaju i u mnogim modernim industrijama. Nekada se troškovi mjerenja u proizvodnji penju od 10-15% ukupnih proizvodnih troškova.
Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih i tehničkih nauka koja se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjernih uređaja, reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje omogućavaju mjerenje i usavršavanje mjernih postupaka. Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene je važnosti kako u svakidašnjem životu, tako i u svim područjima privredne nauke. Postoje različite privredne grane ili poslovi koje direktno zavise od mjerenja. Npr. piloti tokom leta pažljivo prate promjene na nebu, pravac leta, potrošnju goriva, brzinu i druge parametre neophodne za sigurnost leta. Mjerenja u tehnici provode se u svim područjima rada: u trgovini kod kupovine i prodaje robe, uvoza i izvoza proizvoda, u proizvodnji radi ispitivanja i kontrole u svim granama izrade proizvoda, optimizacija vođenja proizvodnih procesa, regulacije procesa, nadzora i kontrole mjerila, automatizacija proizvodnje, uvođenje robota i manipulatora kompjuterizacije zahtjeva različite vrste mjerenja. Metrologija povezuje ljude na različitim geografskim prostorima, u svemu tome pouzdanost predstavlja temelj svih metroloških aktivnosti. Pouzdanost je sve naglašenija kada raste stepen kooperacije i korištenja uobičajenih jedinica mjerenja i mjernih procedura. Priznavanje akreditacije i međusobno ispitivanje mjernih stanSuljo MUJIć dipl.ing.maš. Terminali Federacije doo

darda i laboratorija u različitim zem- koji se između ostalog, orijentiše na ljama su najvažniji u metrološkom po- međuljudsku komunikaciju i ponašanje u organizaciji. U literaturi su prisutni vezivanju u svijetu. različiti aplikativni modeli integracije na konceptima standardizacije Metrologija i menadžment menadžmenta, i u pravilu svi imaju Pojam menadžment označava procesno orijentisani model. Jedan od proces planiranja, organizovanja i njih prikazan je na slijedećoj slici 1. Sa kontrolisanja ljudi u datim uslovima. slike vidimo da u ovom medelu važno Menadžment, teorijski i praktično pos- mjesto zauzima metrologija i mjerenje matrano, ima trojaku funkciju, odnos- rezultata. U ovom modelu potrebno no pojavljuje se u tri posebna aspekta, je razmotriti upotrebu instrumenata donekle različita, ali ipak sa mnogo mjerenja ili ocjenjivanja uključujući provjere inspekcije, analize poslovnih toga zajedničkog: • menadžment kao proces upravljanja zadataka, performansi menadžmenta, određenim poslovima, poduhvatima bezbjednost izvođenja poslova i primili sistemima radi efikasnog postizanja jenu adekvatnih metoda statističke kontrole procesa. zajedničkih ciljeva; • menadžment kao posebna grupa ljudi/profesija, čiji je posao da upravMetrologija i proizvodnja lja izvršavanjem poslova i zadataka, koje obavljaju drugi radi efikasnog Mjerenja se realizira putem procesa ostvarivanja predviđenih, zajedničkih kontrole cijelog proizvodnog ciklusa, ciljeva; od ulaza materijala u skladište do ispo• menadžment kao posebna naučna ruke proizvoda kupcu. disciplina, multidisciplinarnog karakTendecija i potreba uvođenja protera, koja se bavi istraživanjem prob- cesnog pristupa u poslovanje zahtjeva lema upravljanja određenim poslovi- jak informacijski sistem. Osim težnje ma, poduhvatima i sistemima. prema zadovoljenju kvaliteta proizNezavisno kako se posmatra po- voda potrebno je uključiti i osiguranje jam menadžmenta, jasno je da se mora kvalitata proizvodnog procesa u kojem posmatrati kao upravljački proces, nastaje taj proizvod, jer kvalitet proiz-

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

27

28

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

29

30

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

upravljanje kvalitetom

Model upravljanja troškovima kvaliteta u “šest sigma” sistemu

Problem s kojim se većina kompanija susreće danas u pogledu zadržavanja konkurentnosti, predstavljaju i troškovi koji se u tom procesu javljaju. Kolika je važnost isticati, analizirati, pratiti i uspostaviti sistem za upravljanje troškovima kvaliteta, koji su jedna od najznačajnijih stavki u strukturi ukupnih troškova organizacije, trebala bi razumjeti svaka organizacija i evidentirati ih kao posebnu stavku u strukturi ukupnih troškova.
Danas o kvalitetu govorimo isključivo u kontekstu zadovoljstva kupca. To znači da je kvalitet: kvalitet proizvoda ili usluge, rok isporuke, cijena, organizacija poslovanja, sistem upravljanja i dr. Kvalitet određuje kupac. Organizacije proizvođači moraju odgovoriti kupčevoj potražnji. Uprkos svemu kvalitet mora biti osiguran a postojanim kvalitetom ili poboljšanjem kvaliteta se može upravljati. Danas u literaturi susreće se niz izraza koji se neopravdano koriste kao sinonimi pojmu troškova kvaliteta: troškovi za kvalitet, skriveni troškovi, troškovi u sjeni, troškovi zbog kvaliteta, troškovi zbog loše kvaliteta, troškovi loše kvaliteta, troškovi ne kvaliteta, ci-

Benjamin DURAKOVIć dipl.ing.maš. jena kvaliteta, troškovi nedostataka, troškovi zbog (ne)kvaliteta i sl. Pojam troškova kvaliteta mnogi autori ne koriste eksplicitno već pod nekim drugim nazivima kada govore o ekonomiji menadžmenta i zaposlenih troškovi kvaliteta, pa je često moguće u litera- kvaliteta postoje i svoj uticaj manifestituri pronaći promišljanja o troškovima raju na poslovni rezultat organizacije. kvaliteta u poglavljima pod nasloIstovremeno dr. W. Edward Devom “Ekonomija kvaliteta.” Navedeni ming upozorava da se 85% propusta pojmovi koji se koriste kao sinonimi koji utiču na pojavu pojedinih kategopojmu troškova kvalitete to naprosto rija troškova kvaliteta u organizacinisu. Oni nemaju isto značenje te zbog jama, može pripisati menadžmentu. toga valja biti pažljiv kod izučavanja Ove činjenice upućuju na nužnost ove problematike. poduzimanja potrebnih aktivnosti s Troškovi kvaliteta dio su strukture ciljem upoznavanja troškova kvaliteta ukupnih troškova organizacije. Izvan kao posebne vrste troškova koja može strukture ukupnih troškova ne pos- biti značajnim strukturnim elementom toje. Neovisno o stepenu spoznaje ukupnih troškova organizacije.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

31

32

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

33

34

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

35

36

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

37

tehničko opremanje

Novi izazovi kod planiranja

Optimizacija potrošnje energije
Dosadašnji krug djelovanja projektanata i osoba odgovornih za planiranje građevina je bio pod velikim uticajem tri odlučujuća i jednako važna faktora. Arhitektura, tehnička opremljenost zgrade i iskorištenost su osnovni faktori koji su morali biti usaglašeni. Ako se pak želi ugoditi budućim zahtjevima za ekonomičnost zgrade, moraju se uvoditi novi faktori u sam proces planiranja, kao što se i dosadašnji krug djelovanja mora proširiti novim sadržajima kao što su energija i životni ciklus zgrade. Amortizacija, moć finansiranja ili ekonomičnost jedne zgrade moraju projektantima postati važne isto kao i planiranje nacrta, cijene ili građevinsko rukovodstvo. Kao iznenađujući i neočekivan primjer ovakvog razvoja može poslužiti slijedeći projekat uporednog modela za računanje. Postavljen je zahtjev za provođenje eksperimenta čiji cilj je bio istraživanje troškova i iskorištenosti tehnike u građevini (radi se o školi) sagrađenoj po standardima za pasivne zgrade naspram jednakih parametara iste zgrade sagrađene po standardima za uštedu energije. Posmatranjem dodatno i troškova životnog ciklusa, ispitivanje ekonomičnosti je dalo iznenađujuće rezultate. Jedna škola, sagrađena po standardima pasivne zgrade se amortizuje, po pitanju troškova energije, tek nakon nekoliko desetina godina. Osim toga, lošija je po ekološkim bilansima. Ali sa aspekta koštanja životnog ciklusa bolja je nego da je izgrađena po standardima za uštedu energije. Pored sume za investiciju, honorara i sporednih troškova, posebno su razmatrani troškovi životnog ciklusa (opsluživanje, odstranjivanje, inspekcija, opravke...), tako da se istraživanje moglo primjeniti kao orijentir za buduće odluke.

Zahtjevi za projektante i osobe odgovorne za planiranje građevina se mijenjaju. Između ostalih, jedan od razloga za ovakav razvoj je i složenost zahtjeva koje donose propisi o toplotnoj zaštiti i uređajima za uštedu energije u građevinama.
Zajedno sa specijalističkim i stručnim društvima razvijene su osnove za poređenje ta dva standarda. U virtuelno tijelo škole ugrađeni su željeni kriteriji, kao što su ujednačena arhitektura, realna iskorištenost prostora, uporedivost uslova prostora, a i ranije dobijene računice.

Nacrt
Najvažniji aspekt kao podloga za idejni koncept škole je ustvari sama svrha škole. Posljedice koje donosi tehnika pasivne gradnje, kao, recimo, hermetički zatvorena izolacija građevine, su izbjegnute, pošto nisu u saglasnosti sa elementarnom funcionalnošću škole. Inače, sva tehnička dostignuća moraju se podrediti funkcionalnosti. Elementi gradnje, čija je prvenstvena funkcija uljepšavanje izgleda su sporedna stvar i u ovoj studiji su razrađeni samo toliko da bi zadovoljili prave ciljeve studije. Između više arhitektonskih rješenja najbolju poziciju je imala struktura “otvorenog češlja” kao najbolje i najlakše primjenjive strukture za obje varijante (i pasivnu gradnju i gradnju po principima za uštedu energije). Na osnovu ovog koncepta nastao je nacrt, koji je poslužio kao osnova za virtualni model zgrade i simulacijskog računa.

Pogled sa sjeverne strane

38

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

39

40

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

41

42

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

tehničko opremanje

Željko BOŽIć dipl.ing.el.

Centralno upravljanje raznim vrstama instalacija
gora, često je bilo na djelu i grupisanje objekata iste vrste na jednom uskom lokalitetu na kojem je sam prostor poprimao ograničenu svrhu i istu onu sterilnost kao i objekti koji su se na njemu nalazili. U novije vrijeme sve se više napušta koncept ciljane i strogo određene svrhe nekog građevinskog objekta, a umjesto toga sve se više usložnjava struktura samih građevina uz veoma slobodne kombinacije stambenih potreba, poslovne udobnosti, sadržaja zabavno-rekreativnog karaktera, a nerijetko se pronađe mogućnost da se dio prostora isplanira za umjetnost, nauku i ostale vidove duhovne nadgradnje. Čak i nove religije i religijski pokreti napustili su ideju podizanja objekata u vidu spomenika za vječnost i vlastite objekte nastoje planirati tako da se, pored religijske, u njima mogu obavljati i druge, veoma raznovrsne, aktivnosti. Radi dinamičnosti vremena u kojem živimo, nije rijedak slučaj da se prilikom samog projektovanja ili izgradnje u skladu sa interesom i investicijama izmijeni i namjena objekta, te on poprimi sasvim drugačiji sadržaj od prvobitno planiranog. Historijski gledano, bilo je i ranije pokušaja da se nekim građevinama, zajedno sa njihovom okolinom, dodjeli višestruka i dugoročna svrha, ali je realizacija ove ideje bila ostvarivana ili izgradnjom cijelog kompleksa zgrada ili je nastala više kao posljedica nedovoljnih novčanih sredstava. Kao savremenici procesa globalizacije svjedoci smo sve većeg gubitka specifičnosti i sve veće težnje ka unificiranoj izgradnji i planiranju prostora po principu “sve na jednom mjestu”, pri čemu i manji objekti liče na male gradove sa svim neophodnim sadržajima. U skladu sa ovim tendencijama u objektima projektovanim prema modernim shvatanjima dizajna i konstrukcije postoje izuzetno veliki zahtjevi u pogledu isporuke opreme koja se u njih ugrađuje. Ne može se više ni zamisliti objekat u kojem se osim već dobro poznatih instalacija grijanja, klimatizacije, električnog napajanja, rasvjete, telefona, gasa, vode, odvođenja oborinskih voda, kanalizacije, ne nalazi i niz drugih sistema kao što su računarske lokalne mreže i mrežni sistemi, kontrola pristupa, kontrola prisustva CO-a, kontrola prisustva zemnog gasa, vatrodojava, automatsko gašenje požara, upravljanje prilaznim rampama, sistemi protiv smrzavanja (na putnim prilazima, raznim vanjskim uređajima, odvodnoj instalaciji oborinskih voda i td.), vertikalni i horizontalni transport ljudi i robe i mnogi drugi, zavisno od

Nakon raspada ekonomskog sistema u istočnoevropskim zemaljama, došlo je do višegodišnje blokade investiranja u oblasti građevinarstva, a novonastala politička nesigurnost u zemaljama u razvoju dovela je do osjetnog smanjenja investicija i u najrazvijenim zemljama. Ovaj zastoj je izazvao dosta polemike u poslovnom svijetu, inicirao razvoj kritičke svijesti i omogućio kraću vremensku pauzu nakon koje su se mogli bolje sagledati rezultati dosadašnjeg načina projektovanja i planiranja prostora. Danas je uglavnom napuštena politika izgradnje velikih nefunkcionalnih radničkih naselja. Izgradnjom ovih geometrijski pravilnih struktura bez prirodne raznovrsnosti razvijali su se i saobraćajni problemi izazvani velikom fluktuacijom stanovništva koja prati ritam fabričkih smjena. S druge strane, spoznaja da industrijske zone ne mogu biti dovoljno daleko od stambenih naselja, sve dok objekti u njima ne zadovolje sve aspekte zaštite čovjekove okoline, svela je potrebe za projektovanjem velikih industrijskih kompleksa isključivo na takozvanu baznu industriju. Za probleme nastale ovakvim načinom gradnje u prošlosti, možemo reći da su posljedica neprirodnog i jednoznačnog dodjeljivanja namjene građevinskim objektima. Prema ovom konceptu pri samom projektovanju objektima je dodjeljivana prepoznatljiva stambena, poslovna, industrijska, trgovačka, sportska ili neka druga jedinstvena uloga, a stvarni sjaj i ljepota građevine ostajali su zarobljeni u jednom vremenskom razdoblju, nakon kojeg je dalja upotreba i revitalizacija uvijek bila izbor manje lošeg riješenja. Da stvar bude još

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

43

44

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

45

tehničko opremanje

Raznolikost zahtjeva kod modernih sistema zagrijavanja
Ko je doživio da cijepa drva kod nene ili bake da bi u kući naložio vatru i ugrijao se, danas više cijeni ugodnost centralnog grijanja, koje se k’o od šale pali pritiskom na prekidač i okretanjem regulatora temperature. Ali, ovim se još nije završio razvoj sistema grijanja.
Već postoje mnogobrojna tehnička unaprjeđenja i mnoga tek čekaju da budu predstavljena kupcima. Pritom je značajno biti informisan o trenutnom stanju na polju tehnike, da bi se preciznije moglo procijeniti koji proizvod ponajbolje odgovara kojim zahtjevima. Mnogobrojni aspekti igraju važne uloge: treba smanjiti potrošnju energije, a okolina ne bi trebala biti bespotrebno uništavana. Kombinacija različitih nosioca energije – gledajući na njihovu cijenu i raspoloživost – bi bila najbolje rješenje. Na kraju krajeva, sistem treba da besprijekorno radi kada se jednom uspostavi. Danas skoro svaki sistem za zagrijavanje samostalno pokazuje eventualna očekivanja. Jedan primjer uspjelog ostvarenja je sistem OpenTherm. Ovdje se radi o standardnom protokolu komunikacija, kojim se prenose podaci, kao što su sobna temperatura i željena temperatura, iz dnevnog boravka ka regulatoru za grijanje. Ovako se na lagan način omogućava da svaka prostorija može da ima regulator temperature. Slijedeća prednost OpenTherm-a: smetnje ili bilo kakve druge informacije se prenose kablom od aparata u sobi do regulatora toplote. Praktično se ne radi o čistom prenosu podataka, već o dvožičnom kablu kojim se prenosi i struja. Dakle, baterije otpadaju. Ako bi aparati za grijanje postali još traženiji zbog svoje kompleksivnosti, recimo spajanjem više različitih sistema za grijanje (“kaskadni sistem grijanja”) ili priključivanjem solarnog sistema grijanja, onda postojeći sistem ne bi bio zadovoljavajući. U ovakvom slučaju je potreban takozvani BUS-sistem. Kao što se umrežavaju kompjuteri, tako se i ovdje umrežavaju različite sprave. Breneri, daljinski upravljači, regulatori miješanog i kaskadnog sistema

grijanja se mogu kombinovati i omogućavaju najveću si-gurnost planiranja. Takvom sistemu se može proizvoljno mnogo puta mijenjati ili samo dopunjavati oprema, čak i komponentama koje u momentu instalacije grijanja nisu ni postojale. Sistemom eBUS-a se idealno može udovoljiti zahtjevima kupaca: više proizvođača opreme su zajedno uključeni u eBUS klub-korisnika, tako da pojedinačne komponente nezavisno od proizvođača bez ikakvih smetnji mogu da zajedno funkcionišu. I ovdje prenos podataka i snadbjevanje strujom idu preko samo jednog kabla, kojim su povezani svi aparati. Ovo otvara razne mogućnosti. Upravljanje bojlerima i breneri mogu se povezati, na raspolaganju su (bežični) daljinski upravljači, sa mješanim regulatorima mogu se kontrolisati više sistema grijanja. Regulator za kaskadne sisteme, koji upravlja i sinkronizuje različite proizvođače toplote, pruža sigurnost u radu. Koristeći regulator za solarne sisteme može se umjesto uobičajenih proizvođača toplote koristiti solarna energija. K tome je moguće još ka ostalim sistemima postaviti i ne toliko komplikovani Gate-way (prolaz), zatim modemski priključak za kompletiranje daljinskog upravljanja, preko koga su čak moguća i SMS upozorenja... Ka kraju krajeva, mogućnosti jednog ovakvog sistema su neiscrpne i pune budućnosti. Ispunjavanje zahtjeva koji se budu u budućnosti imali u vezi sistema za grijanje bit će najviše ispunjeni korištenjem BUS-sistema. Tada će sječa drva biti samo još jedno lijepo sjećanje

.e.

Strogo nepropustivo
Za dnevni rad instalatera na gradilištima je osobina nepropustivosti važno obilježje kvaliteta za cjevovode sa tehnikom vezanja pritiskom, jer svaki spoj koji slučajno bude zaboravljen predstavlja veliki rizik pri budućem radu sistema. Prilikom jednog istraživanja kod metalnih cjevovoda na propustivost pri predodređenom pritisku su pregledani 245 veznika – po 5 T-komada, 5 pravouglih lukova, 5 mufni – dimenzija 15 do 54 mm i 140 veznika dimenzija 16 do 32 mm. Najbolje rezultate imao je cjevovodni sistem Sanpress Inox sa 91,4% za cjevovode za vodu i 95,9% za cjevovode za vazduh. Pri ponovnom testu od strane stručne škole Sanpress Inox je dosegao 100-postotnu marku. Pokazalo se da je došlo do drugačijih rezultata pri prvom testiranju zbog određenih promjena pritiska

.e.

46

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

47

energija

Reportaža iz TE Kakanj

Struja za buduće izazove
Tarik KADRISPAHIć dipl.ing.maš.

TE Kakanj je jedan od nekoliko energetskih giganata na području BiH. Iako se u nalazi u teškim vremenima neizvjesne budućnosti, ova kompanija iz godine u godinu bilježi pozitivnije rezultate. Predstojeće restrukturiranje energetskog sektora, liberalizacija i decentralizacija tržišta, povećana potražnja električne energije, samo su neka od pitanja na koja se treba dati konkretan odgovor. Iako uglavnom raspolaže opremom i tehnologijom od prije nekoliko decenija, u Elektrani nimalo ne sumnjaju da im predstoji svijetla budućnost na tržištu električne energije. Razloga za to ima mnogo, a predstojeći planirani kapitalni projekti koji se trebaju realizovati unose još više optimizma. U interesu je, ne samo energetskog sektora u BiH, već i kompletne Bosne i Hercegovine, da ova kompanija uspješno posluje u budućnosti.
Historijat
TE Kakanj nalazi se pored grada Kaknja na lijevoj obali rijeke Bosne, neposredno pored magistralne ceste M-17, tj. budućeg autoputa. Izborom Kaknja za gradnju ovakvog objekta, termoelektrana je samim tim smještena u središte srednjobosanskog bazena uglja. Od samog početka rada predstavljala je jednu od najvažnijih privrednih organizacija na širem području, u kojoj su mnogi stanovnici našli zaposlenje i izvor prihoda. Odluka o gradnji donesena je 1947. godine u uslovima velikog nedostatka električne energije za potrebe stanovništva i narastajuće industrije. Međutim, zbog iskrslih političkih problema gradnja je odgođena, a novi strateški partneri morali su biti pronađeni na zapadu. Tokom realizacije 1. etape, izgrađena su dva bloka snage po 32 MW, te su 1956. god. puštena u pogon. Tokom 1960. god. završena je 2. etapa, pri čemu su također puštena u pogon dva bloka snage po 32 MW. Kako su postojeći blokovi bili nedovoljni da zadovolje potrebe za el. energijom, odlučeno je da se nastavi izgradnja novih i to mnogo većih blokova. Tako je u okviru 3. etape izgrađen blok 5 snage 110 MW i pušten u pogon 1969. god. Izgradnja bloka 6 snage također 110 MW završena je 1977. godine, što je označilo uspješno okončanje 4. etape izgradnje. Narastajući privredni razvoj zemlje uslovio je ponovno donošenje strateških odluka o značajnom povećanju instaliranih kapaciteta TE Kakanj. Pritom su kod izbora ove lokacije važnu ulogu igrali pogodnost lokacije, mogućnost veće proizvod-

nje uglja u okruženju i postojeći tehnički i ljudski resursi. Ugovor o izgradnji bloka 7 snage 230 MW u okviru 5. etape zaključen je 1978. god. Izgradnja je započeta 1984. god, a puštanje u pogon obavljeno je u 1988. Ovaj blok nije izgrađen u nizu skupa sa prvih šest blokova, već je odabran drugi lokalitet u krugu TE. Izgradnjom ovog bloka ostavljeni su vrlo povoljni uslovi za izgradnju još jednog, iste ili veće snage. Ukupna instalirana snaga TE nakon puštanja bloka 7 iznosi 578 MW. Ratna dejstva i poslijeratna situacija su značajno usporila razvoj elektrane. Blokovi 1-4 su zbog relativno male snage po bloku i neisplativosti povučeni iz pogona, te očekuju definitvnu odluku o svojoj sudbini. Godine 2004. okončana je revitalizacija bloka 5, čime je značajno popravljena njegova efikasnost. Blok 7 revitaliziran je 2005. god, dok blok 6 nakon rata još uvjek nije doživio revitalizaciju. Ova revitalizacija je jedan od krupnijih planiranih projekata TE u narednom periodu. Trenutno su u toku intezivni napori oko iznalaženja investicija za izgradnju pomenutog novog bloka 8, snage najmanje 350 MW. Termoelektrana je trenutno podružnica kompanije JP Elektroprivreda BiH, te čini tehničko-ekonomsku cjelinu integrisanog sistema unutrašnje organizacije ovog javnog preduzeća.

Ugalj i priprema uglja
Termoelektrana Kakanj u procesu proizvodnje el. energije kao energent koristi mrki ugalj iz rudnika “Kakanj”, “Breza”, “Zenica” i “Bila”, kao i lignit iz rudnika “Tušnica” i “Gračanica”. Ovi ugljevi se prije sagorijevanja miješaju međusobno, a zbog velikog broja pomiješanih ugljeva sa vlastitim karakteristikama stvaraju se određeni problemi prilikom pogona kotlova. Približno procentualno učešće ugljeva je 60% “Kakanj”, 20% “Breza”, 10% “Zenica” i 10% ostali rudnici. Ugalj se na prostor elektrane dovlači kako vozovima, tako i kamionima. Nakon istovara u kiper-stanicama, kapaciteta 600 t/h, ugalj se preko trakastih transportera doprema na depo “Hrasno”. Depo služi da se na njemu stvore potrebne zalihe uglja, kao i da se ugalj adekvatno pripremi za dalju obradu. Kapacitet depoa iznosi 500.000 tona uglja, pri čemu treba naglasiti da postoji mogućnost značajnog proširenja. Putem kombinovanih uređaja i trakastih transportera, kapaciteta 2x1.100 t/h, ugalj se transportuje do kotlovskih bunkera. Depo uglja “Hrasno” sa okolinom prikazan je na slici 1. Ugalj se preko sistema unutrašnjeg transporta vodi do mlinova čekićara. Kotlovi su opremljeni sa četiri, šest i osam mlinova, kapaciteta 11, 25 i 35 t/h, respektivno. U mlinovima se ugalj suši i dovodi na potrebnu finu granulaciju, te se takav ugalj

48

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

49

50

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

energija Intervju sa dipl.ing. Salihom Puriševićem, direktorom TE Kakanj
u prahu uz pomoć zraka ubacuje pod pritiskom od 100-200 mmVS u ložište kotlova.

Put ka 800 MW

Kotlovi
Kotlovi blokova 1-6 poredani su u jednom nizu unutar istog objekta, dok je blok 7 izgrađen u odvojenom objektu. Prva četiri bloka opremljena su parnim kotlovima proizvođača “Steinmuller”, a ostala tri kotlovima “SES Tlmače” iz Slovačke. Kotlovi 1-6 su sa prirodnom cirkulacijom radnog fluida, dok kotao bloka 7 radi na principu prinudne cirkulacije. Sagorijevanje se u svim kotlovima obavlja pomoću uglja u prahu preko gorionika, a kotlovi posjeduju i gorionike na naftu koji služe za potpalu. Odvođenje šljake je tečno, što podrazumjeva da su temperature u ložištu kotlova 1500-1600 °C. Kotlovi su opremljeni i cijevnim zagrijačima zraka, gdje se predgrijava zrak za sagorjevanje uglja. Sistem hlađenja u kondenzatoru je danas u potpunosti zatvoreni sistem, obavlja se preko baterije rashladnih tornjeva. Neophodna voda za ove potrebe zahvata se iz rijeke Bosne. Glavne karakteristike blokova date su u tabeli 1.

Ekspert: Gospodine Puriševiću, kako ocjenjujete trenutno stanje u TE Kakanj? Purišević: U pogonu trenutno imamo 3 bloka, dva po 110 MW i jedan od 230 MW. Četiri bloka od po 32 MW već duže vrijeme nisu u pogonu i vjerovatno više neće ni biti. Upravo je jedan od zadataka u predstojećem periodu na koji način te blokove sanirati ili srušiti. Trenutno mi praktično radimo sa maksimalnim kapacitom, u prvih pola godine imali smo prebačaj proizvodnje od oko 12 % u odnosu na plan, a imamo najava da će ovakav trend biti i do kraja godine. Upravo zbog povećane potrebe za el. energijom iz TE Kakanj, odgodili smo jedan planirani remont bloka 7 za mart iduće godine. Blok 7 je naš najveći blok i vjerujem da ste stekli uvid da on radi veoma dobro, što se pozitivno odražava i na ekonomske pokazatelje TE Kakanj. Njegovom revitalizacijom su u postpunosti postignuti planirani efekti, posebno u pogledu sigurnosti i smanjenja specifične potrošnje uglja. Mislim da su ljudski potencijali termoelektrane veoma kvalitetni i da su timskim radom postignuti dobri rezultati. Moramo više pažnje posvetiti pripremi i obrazovanju mlađih kadrova. To je proces koji traje i po 5-10 godina. Dosta polažemo na dodatno obrazovanje kadrova, kroz kurseve, seminare, itd. Naši kadrovi moraju biti u stanju da prate najnovije tehničke trendove u svijetu i mislim da je to veoma bitno za uspješnost rada TE u budućnosti. I sama Elektroprivreda prilično dosta sredstava izdvaja upravo za ove namjene. Bitan naglasak dajemo i na ekologiju, te smo i dosad velika sredstva uložili upravo na zaštitu okoline, kao npr. u tretman otpadnih voda, elektrofiltere, sanaciju deponija. Veoma mi je bitno da naglasim da su svi zaposleni TE Kakanj počeli aktivno da razmišljaju o ekologiji, te su to postavili kao jedan od primarnih ciljeva u radu, za razliku od perioda kad se to smatralo potpuno sporednom stvari. Taj segment rada sve nas podstiče da bolje radimo, da vučemo naprijed, da razmišljamo. U završnoj fazi je i projekat dobivanja certifikata ISO 14001, a u okviru njega je urađen i jedan nominalni projekat za uvođenje svih parametara rada po evropskim normama, bez čega sam certifikat ne bi bio održiv. Za realizaciju ovog projekta se moraju obezbijediti potrebna sredstva kako bi emisije svih polutanata sveli u okvir pomenutih normi. Moram istaći da se svi ovi projekti rade vlastitim kadrovima, oni planiraju, provode, kontrolišu, i to je taj poseban kvalitet. Bilo je slučajeva kad

Sl. 4. Prostor komandne prostorije bloka 7 TE Kakanj

Turbine
Turbine predstavljaju rotirajuće jezgro postrojenja, preko kojeg se na gene-ratoru dobiva el. energija. Sve turbine su jednoosovinske, kondenzacione i direktno su spojene sa generatorom. Proizvođač turbina funkcionirajućih blokova 5-7 je Češka “Škoda”. Na blokovima 5-7 vrši se i visokotlačno i niskotlačno oduzimanje pare za potrebe regenerativnih zagrijača napojne kotlovske vode. Na slici 2. prikazana je mašinska hala blokova 1-6 sa pripadajućim mašinama, dok je na slici 3. prikazan turbo-generatorski paket bloka 7.

Generatori
Blokovi 5 i 6 opremljeni su generatorima snage 137,5 MVA, nominalnog napona od 13,8

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

51

52

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

53

54

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

energija

Obnovljivi izvori energije u svijetu i Evropi
Mesud RAMIć dipl.ing.maš.

Posljednjih godina gotovo da nema rasprave o svjetskoj energetici, a da pitanje o obnovljivoj energiji ne zauzima značajno mjesto. Razlog je dvojak: kao prvo, ovi izvori predstavljaju neiscrpan rezervoar energije, a kao drugo, gotovo da ne utiču na zagađivanje okoline i klimatske promjene. Kako za našu zemlju ne postoje relevanti podaci o upotrebi, i kako se obnovljivi izvori gotovo i ne koriste (izuzev hidroenergije), u tekstu se daju podaci za svijet i Evropu. Ovim tekstom želimo pružiti odgovarajajuću promociju ove vrste energije, te dati podstrek za njenu upotrebu i u našoj zemlji. Napominje se da su ovi podaci nepotpuni, te su pokazatelji djelimično procjenjivani. Izvori informacija pobrojani su u popisu literature na kraju članka.
Obnovljive energije nam trebaju u budućnosti, kako je to energetskopolitička želja u gotovo svim zemljama svijeta, iz ekoloških, ali sve više i ekonomskih razloga, jer mogu osjetno doprinijeti pokrivanju energetskih potreba. Iz ekoloških razloga se očekuje da pojačana upotreba ove energije pomogne ispunjavanju državnih i internacionalnih okolinskih obaveza, prije svega u domenu emisije gasova koji utiču na klimu. A što se tiče ekonomskih razloga, obnovljive energije trebaju donijeti stabilizaciju na tržištu energije, nakon drastičnog povećanja cijena fosilnih goriva u 2005. i 2006. godini. Između ostalog, to je bio i razlog nagle upotrebe obnovljivih izvora od 2004. naovamo. Tako su npr. ukupne investicije (koliko je poznato) za obnovljive izvore u 2005. god. iznosile 29,7 milijardi eura (slika 1.). Ovo je za trećinu više nego u 2004. god. (23,4 milijardi). Od ove sume na Njemačku i Kinu otpada po 5,5 milijardi eura, na SAD 2,7, kao i po 1,6 milijardi eura na Španiju i Japan. Dodatno je 500 miliona eura utrošeno za razvojnu pomoć u transferu postrojenja i sistema za korištenje obnovljivih energija u zemlje trećeg svijeta. Pritom su tri najznačajnija donatora kapitala: Svjetska banka, Njemački kreditni ured za obnovu i Global Environmental Facility (GEF). na plimu i oseku, te pomoću energije nada (361 TWh), Brazil (340 TWh), SAD (268 TWh) i Rusija (175 TWh). Kina je morskih struja i valova. tako u 2005. god. po prvi put proizvela najviše električne iz vodne energije. Energija protočnih, akumula- Glavni razlog za tu činjenicu je sukcesivno puštanje u pogon hidroelektrana cionih i malih hidroelektrana na rijeci Jangcekjang. Po završetku U protočnim i akumulacionim projekta, tamo će biti instalirano 26 hidroelektranama je u 2005. god. širom elektrana sa ukupnih 18,2 GW snage. svijeta instalirano 816 GW električne Sagledavajući energetske bilanse na snage. Ove su elektrane generisale nacionalnim nivoima, tu prednjače ukupno 2.955 TWh električne energije. Norveška sa 90% i Brazil sa 86% To odgovara 16,2% od ukupne svjetske pokrivanja potreba za el. energijom iz proizvodnje električne energije. Time je energije vode. proizvodnja električne energije iz vode U EU se u 2005. proizvelo ukupno porasla za 4% u odnosu na prethodnu 310 TWh el. energije iz instaliranih godinu. Ovaj porast je rezultat novih 12 ukupno 132 GW el. snage na velikim do 14 GW instaliranih velikih hidroelek- hidroelektranama. Među državama trana u 2005. god. Pritom je u Evropi i se posebno ističu Švedska sa 75 TWh Evroaziji realizirano 28% ukupne svjetske proizvodnje iz ovih izvora. Sjeverna Amerika učestvovala je sa 22%, Centralna i Južna Amerika sa 21%, Azija i Pacifik sa 26% i Afrika sa 3% (slika 2.). Energija vode se koristi prvenstveno tamo gdje za takvo nešto vladaju prirodni preduslovi. Zbog toga se u samo Energija vode 5 država proizvodi skoro 50% svjetske el. Električna energija iz energije energije iz vodenih Sl. 1. Investicije i postrojenja za korištenje obnovljivih vode može biti proizvedena pomoću resursa. Tu spadaju izvora energije u svijetu u 2005. protočnih, akumulacionih i elektrana Kina (401 TWh), Ka-

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

55

56

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

57

58

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

59

60

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

61

energija

Teoretska analiza degradacije visokoopterećenih komponenti parnog kotla usljed iscrpljenosti

Ocjena iscrpljenosti materijala visokoopterećenih komponenti kotlovskog postrojenja (1 dio)
Halima HADŽIAHMETOVIć dipl.ing.met.

Parni kotao je osnovni element rada brojnih postrojenja. Za njegov efikasan i dugotrajan pogon, potrebno je da materijali od kojih je izrađen podnesu teške mehaničke, toplotne, hemijske i dr. napore. U ovom tekstu je data procjena degradacionih procesa usljed iscrpljenosti kotla dugotrajnim radom pod velikim opterećenjima, pogotovo njegovih najizloženijih dijelova. Pored puzanja i niskocikličnog zamora, kao dva osnovna procesa degradacije, na kotao utiču i brojni drugi korozioni, ebrazioni i erozioni procesi. Kao podloga analizama, korišteni su TRD propisi (njemački tehnički propisi za parne kotlove).
Parni kotlovi – konstrukcija i uslovi rada
Najjednostavnija definicija za parne kotlove jeste da su oni izmjenjivači toplote. Ogromna količina toplote koja nastaje u procesu sagorijevanja uglja, nafte, drveta i ostalih goriva, može se iskoristiti u parnim kotlovima za produkciju pare. Proizvedena para se koristi direktno u vidu toplotne energije ili indirektno za proizvodnju mehaničke, odnosno električne energije. Zadatak parnog kotla je da toplotu oslobođenu sagorijevanjem goriva, naprimjer plina, nafte ili uglja, preda vodi i vodenoj pari koja na izlazu iz kotla treba da ima određeni pritisak i temperaturu. Na slici 1. data je uproštena principijelna shema kotla u obliku posude. Naravno, takav kotao se ne koristi jer je njegova ogrjevna površina mala, što ima za posljedicu mali učinak kotla. Učinak kotla predstavlja mogućnost proizvodnje pare, npr. u kilogramima po sekundi, ili kod kotlova sa velikim učinkom u tonama na sat. Para proizvedena u kotlu se odvodi na određeni agregat (npr. parnu turbinu) preko odvodnog ventila. Ispred turbine se nalazi uređaj za reguliranje protoka pare tako da njen protok odgovara snazi što je razvija turbina. Pritisak pare u kotlu će ostati stalan ako je proizvodnja pare u kotlu jednaka količini pare koja iz njega izlazi. Ako je povećana potrošnja pare onda će pritisak u kotlu postati manji. Međutim, da se to ne bi događalo potrebno je povećati količinu toplote, odnosno povećati dovod goriva. Isparavanjem i odvođenjem pare smanjuje se količina vode u kotlu pa je potrebno stalno ili povremeno dovoditi svježu vodu. Dovod vode se regulira sigurnosni ventil tako da se nivo vode u kotlu održava u određenim granicama, a on se nadzire pomoću vodokaznog stakla koje radi na principu spojenih posuda. Svaki kotao je opremljen sigurnosnim ventilom ili ventilima, koji služe za ispuštanje pare iz kotla u okolicu ako je pritisak pare veći od dozvoljenog. Ventil mora biti dimenzioniran tako da može propustiti i maksimalnu potrebnu (višak) količinu pare koju kotao proizvede.

vodokazno staklo

odvod pare

odmuljenje

Q kotla

napajanje kotla vodom

Sl. 1. Principijelna uopćena shema kotla

62

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

63

64

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

65

66

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

67

energija

Biodizel, značaj i primjena

Biodizel – energent budućnosti?
Ensar MULAOSMANOVIć dipl.ing.maš. Petrolinvest dd

Biodizel je komercijalni naziv za metil-ester koji se, bez dodatka klasičnog dizel goriva mineralnog porijekla, na tržištu prodaje za pogon dizel motora. Za dobijanje metilestera mogu se koristiti ulja dobivena iz uljane repice, suncokreta, soje, palme, ricinusa, kikirikija ili drugih uljarica, životinjske masti ili reciklirano jestivo ulje (iz restorana i domaćinstava). Kao sporedni produkt ove hemijske reakcije nastaje i trohidroksilni alkohol, glicerol, koji takođe predstavlja sirovinu ili proizvod koji se koristi u različite svrhe.
Ideja o korištenju biljnih ulja kao goriva za motore je vrlo stara i seže do samih početaka upotrebe motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. U Parizu 1900. godine, na svjetskoj izložbi, njemački naučnik Rudolf Dizel, otac savremenih dizel motora, demonstrirao je rad dizel motora sa pogonom na ulje kikirikija. Iako je demonstracija bila uspješna, projekat nije zaživio, jer je upravo u to doba svijet otkrivao ogromne prednosti nafte kao energenta. Sve do prve naftne krize, 1973. godine, osim za vrijeme dva rata, svijet nije razmišljao o mogućoj nestašici nafte. Može se reći da je ta godina donijela potpuni preokret u svijesti ljudi i to na svim nivoima, od vozača, preko proizvođača motora, odnosno vozila, do političkih struktura. Od tada je zahjtev za ekonomičnošću postao ravnopravan sa zahtjevom za što većom snagom motora. Pored toga, stručnjaci počinju ozbiljno da rade na iznalaženju različitih alternativnih goriva. Stara ideja o biogorivima ponovo počinje da se intenzivno razmatra. Međutim, prava renesansa u afirmaciji biogoriva nastaje desetak godina kasnije, kada, zbog sve većeg broja motornih vozila, ekološki problemi koje ona prouzrokuju postaju predmet oštre zakonske regulative. Kvalitet motora dobiva i ekološki aspekt, koji je po složenosti zahtjeva ravnopravan sa energetskim i ekonomskim aspektima U tom pogledu, primjena biogoriva pruža značajnu prednost, s obzirom na znatno nižu toksičnu izduvnu emisiju, a obuhvata širok dijapazon područja korištenja od javnog gradskog prevoza, poljoprivrede, brodova, luksuznih automobila i slicno. EU je već odavno donijela strateške planove razvoja u ovoj oblasti. U zemljama EU sa krajem 2006. godine sva fosilna goriva koja su u prometu moraju sadržavati 5,75% biogoriva, a do 2020. godine mora učestvovati sa 20%, što je izuzetno visok procenat. EU se okrenula ka proizvodnji iz vlastitih sirovina i to prije svega uljane repice iz koje se dobija najkvalitetniji biodizel. Direktivom 30/2003 određuju se tačni udjeli potrošnje biogoriva u transportu svake države EU. U proizvodnji svih biogoriva, pa tako i biodizela, pojavljuje se određena količina nusproizvoda bez čijeg daljeg iskorištenja proizvodnja nije rentabilna.

Zahtjev za biodizel pri primjeni
Molekule biodizela pokazuju strukturnu sličnost s molekulama mineralnog dizelskog goriva. Međutim, postoje i određene razlike. Prilikom ispitivanja rada motora pri ciklusima promjenjivih opterećenja dokazalo se da 100%-tni biodizel smanjuje performanse vozila za 10%. S druge strane, ako se doda 20% biodizela u smjesu sa mineralnim dizelom onda se performanse smanjuju za 2%. Zadovoljavajuća mazivost biodizela u odnosu na obićni kao rezultat daje manje trošenje klipova, stijenki cilindara i sl. Prilikom primjene biodizela potrebno je voditi računa o slijedećem: • biodizel se može primijeniti gotovo u svakom dizelskom motoru, pri čemu za sam pogon vozilo ne zahtjeva nikakve izmjene; • cijevi za gorivo i za povrat goriva iz pumpe, te brtve koje dolaze u dodir s gorivom treba zamijeniti materijalima prikladnim za biodizel kao što je fluorkaučuk, jer agensi u biodizelu, pogotovo pri povišenoj temperaturi, u roku od 6 do 10 mjeseci mogu uzrokovati

68

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

69

energija

Predstavljamo knjigu Toplotne turbomašine

lotnih turbomašina (prilog 6), presjek iz podataka vezanih za značice stupnja i značice toplotne turbomašine (prilog 7), primjeri proračuna višestupnih parnih turbina (prilog 8) i kratak uvid u materijale za izradu toplotnih turbomašina (prilog 9).

Izvodi iz recenzije: Krajem avgusta ove godine izašao je novi univerzitetski udžbenik, Toplotne turbomašine, auProf. dr Branko Staniša: Po sadržaju i kvaliteti rukopis tora, redovnog profesora na Mašinskom fakultetu u se može svrstati u vrhunske svjetske sveučilišne udžbenike Sarajevu dr. Izeta Smajevića i akademika prof. koji sustavno sveobuhvatno od projektiranja, proračuna, dr. Kemala Hanjalića sa TU Delft iz Holandije. proizvodnje, pogona i održavanja obrađuju toplinske turRecenzenti ovog djela su redovni profesor sa TU Rijeka, dr. Branko Staniša, član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske kao i redovni profesor na MF Sarajevo, dr. Alija Lekić, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Knjiga obrađuje toplotne turbine i turbokompresore, pod zajedničkim imenom “toplotne turbomašine”. Namijenjena je da posluži kao udžbenik studentima mašinske tehnike, ali i kao podsjetnik i referentno štivo inžinjerima u praksi, projektantima termoenergetskih postrojenja pa i istraživačima u ovoj oblasti tehnike. Materija, ne računajući sadržaj i spisak upotrijebljenih oznaka, je izložena na ukupno 277 stranica, u 10 poglavlja i 9 priloga. Osnovni dio teksta (bez priloga) je izložen na 235 stranica, i u njemu je sadržano 292 numerisana obrasca, 11 tabela i 207 slika, od čega je 79 dijagrama. U prilozima, na ukupno 42 stranice, je dat prikaz savremene parne i savremene gasne turbine (prilozi 1 i 2), h-s dijagram za produkte sagorijevanja, sa primjerom upotrebe (prilog 3), riješeni primjeri iz energetskih ciklusa postrojenja toplotnih turbomašina (prilog 4), podloge za procjenu gubitaka na obimu stupnja (prilog 5), riješeni primjeri vezani za strujanje kroz rešetke i stupanj topbostrojeve. Rukopis u potpunosti ispunjava zahtjeve nastavnoznanstvene literature namijenjene za sveučilišne udžbenike iz ove oblasti. Posebnu vrijednost rukopisa čine pažljivo odabrani prilozi koji čitaocu omogućuju lakše razumijevanje i praktičnu primjenu složene problematike toplinskih turbostrojeva. Prof. dr Alija Lekić: Rukopis sveobuhvatno razmatra toplotne turbomašine, polazeći od klasifikacija i mjesta turbomašina u energetskim ciklusima. Veoma pregledno je opisano strujanje fluida u turbomašinama, proračun sila i momenata i izvedeni izrazi za rad i snagu na obimu kola. Posebno su analizirani brojni gubici koji se javljaju u turbomašinama, njihov proračun i mogućnosti za njihovo reduciranje. Rukopis obrađuje i primjenu računara u projektovanju turbomašina i daje informacije o savremenim pristupima proračuna i novim programskim paketima. Prilozi predstavljaju značajnu vrijednost rukopisa. Rukopis u potpunosti ispunjava zahtjeve nastavno-naučne literature i ne samo da će biti kvalitetan udžbenik za studente tehničkih fakulteta na kojima se izučava ova oblast, nego će biti veoma koristan i inžinjerima koji se bave projektovanjem, pogonom i održavanjem toplotnih turbomašina. Knjiga je B5 formata, tvrdog uveza i može se naći u svim knjižarama TKD Šahinpašić, kao i drugim knjižarama u BiH i Hrvatskoj. Knjiga se također nalazi na Internet oglasu TKD Šahinpašić sa cijenom od 47 KM

.e.

70

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

71

72

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

73

74

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekologija
Ogromna količina zraka nas okružuje. Ima ga savim dovoljno, taman onoliko koliko nam treba! Imamo nekih gasova i viška, npr. CO2. Ali, čim se pojavi višak na jednoj strani, na drugoj će svakako manjkati. Čovjek svojim djelovanjem, direktno ili indirektno u atmosferu izbacuje ogromne količine štetnih gasova i time remeti ravnotežu u sastavu zraka. Svaki poremećaj za sobom povlači još nekoliko drugih koji uglavnom negativno djeluju na kvalitet života... iz tog razloga postepeno se mijenja odnos prema kvalitetu zraka, odnosno prema onome što udišemo.
Bez obzira što je zračni omotač oko Zemlje relativno ravnomjerno raspoređen, postoje područja maksimalne aerozagađenosti u industrijskim zonama i naseljenim mjestima, gdje je intenzivna čovjekova radna aktivnost. Najveći zagađivači atmosfere su: saobraćaj (prevoz ljudi, transport robe), industrija (hemijska, drvna, tekstilna, papirna, farmaceutska, metalur-

ska, industrija građevinskog materijala i proizvodnja pare), energetika (termoelektrane, nuklearne elektrane), ložišta u gradovima, gradska i industrijska odlagališta otpada. Zbog sve većeg zagađenja atmosfere dolazi do pojava koje imaju štetne posljedice na životnu okolinu. To su: efekat staklenika, pojava kiselih kiša i uništavanje ozonskog omotača (pojava ozonskih rupa).

Bit će teško prilagoditi se klimatskim promjenama
UN su predstavile svoj drugi izvještaj o klimatskim promjenama, a oni koji su nacrt izvješća vidjeli kažu kako u njemu stoji da klimatske promjene već imaju velikog uticaja na svijet prirode, te da je očit uticaj promjene klime i na ljude. Rasprava o izvještaju potrajala je do zore jer su se oštrom tonu izvještaja suprotstavili SAD, Saudijska Arabija, Kina i Indija, sve od reda veliki zagađivači. Evropljani su s druge strane htjeli poslati snažan signal, no Amerikanci su krenuli u ofanzivu ublažavanja. U nacrtu izvještaja je pisalo da će se ljudi teško prilagoditi klimatskim promjenama, da će porast temperature od 1,5 stupnjeva Celzija trećinu vrsta potjerati u istrebljenje, a više od milijardu ljudi imalo bi problema s nestašicom vode

.e.

Globalno zatopljenje zbog freona i upotrebe fosilnih goriva zapravo ima tek sporednu ulogu u globalnim promjenama koje se upravo događaju na planeti Zemlji. Novi broj magazina “Svjetlost” donosi dokaze kako je u toku transformacija cijelog Sunčevog sistema. Strahovite promjene zbivaju se na Suncu, ostalim planetama i Sunčevom divovskom magnetskom polju koje okružuje cijeli sistem, a ljudskim zagađivanjem izazvano globalno zatopljenje ima tek neznatan uticaj na taj proces. Ne mijenja se samo klima, piše u “Svjetlosti” ruski znanstvenik Aleksej Dimitriev, nego i mi kao ljudska bića doživljavamo globalnu promjenu naših vitalnih životnih procesa, što je još jedna karika u cijelom procesu. Moramo početi usmjeravati našu pozornost i razmišljanje prema sve vidljivijoj činjenici da su klimatske promjene na Zemlji samo karika u lancu događaja

Globalno zatopljenje samo dio globalnih promjena

.e.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

75

ekologija

Tehnike mjerenja koncentracije polutanata

Ekološki monitoring sistem u TE Kakanj

Samir SELIMOVIć, dipl.ing.maš. JP Elektroprivreda BiH - TE Kakanj

U radu je opisan ekološki monitoring sistem TE Kakanj i prezentirani su principi rada uređaja za analizu polutanata, kao i sistem za prenos podataka od mjernih stanica do centralnog računarskog sistema. Značaj kontinuiranog praćenja, analize i korekcije tehnološkog procesa ogleda se u mogućnosti otklanjanja nedostataka u vođenju procesa, a time i smanjenju negativnog uticaja na okoliš. Ekološki monitoring sistem, sa svim svojim resursima, čini efikasan alat koji može doprinijeti povećanju tehnološke efikasnosti uz istovremeno očuvanje okoliša.
Ekonomski i tehnološki razvoj društva direktno je vezan sa mogućnošću zagađenja okoliša. Mada na prvi pogled izgleda da je zagađenje životne sredine nužnost i zakonitost napretka koji se ne može mimoići, iskustva i saznanja pokazuju da je to moguće i da je neophodno to dvoje uskladiti tako da nema negativnog uticaja jednog na drugo. Ukupnim materijalnim i duhovnim napretkom treba životnu sredinu učiniti još ugodnijom i zdravijom. Samo kombinovanjem jednog i drugog postiže se stvarni efekat napretka društva i stvaranje preduslova ugodnijeg života svih. Zaštita okoline, kao održavanje prirodnih životnih osnova, je imperativ za čovječanstvo i mora biti obaveza i osnova poduzetničkog djelovanja. Time se u značajnoj mjeri doprinosi trajnijem uspjehu i razvoju preduzeća u sporazumu s prirodom. Elementi ostvarenja takve politike razvoja su: • minimiziranje zagađenja životne sredine; • efikasno iskorištavanje prirodnih resursa; • odgovarajući tretman otpadnih materijala; • neprekidna aktivnost na poboljšanju procesa; • kontinuirano mjerenje emisije, imisije, kvaliteta vode i meteo parametara; • informacioni sistem za stalno praćenje uticaja na okoliš. Značajan doprinos u oblasti zaštite životne sredine postiže se kontinuiranim automatskim praćenjem zagađenja uz pomoć savremenog ekološkog monitoring sistema. • automatske stanice za praćenje emisije polutanata u dimnjacima 100 i 300 m; • stanica za praćenje kvalitete vode; • centralni sistem za obradu i prenos podataka.

Automatska stanica za imisiju u gradu Kaknju
Mjerenje koncentracije polutanata u zraku vrši se automatskim monitorima koji određuju prisustvo pojedinih polutanata na osnovu neke od fizičkohemijskih karakteristika komponenata. To može biti: infracrvena spektroskopija, UV fluorescencija, kulometrija, konduktometrija, kemiluminiscencija, jonizacija i td. Mjerenje koncentracije plinovitih polutanata (SO2, NO, NO2, NOx i CO) u samom gradu Kaknju, vrši se automatskim monitorima slijedećih tipova (slika 1.): • APSA 360 - SO2 analizator (radi na principu UV fluorescencije); • APNA 360 - NO, NO2, NOx analizator (radi na principu kemiluminiscencije); • APMA 360 - CO analizator (radi na principu infracrvene spektroskopije); • AFCU 360 - automatska kalibraciona jedinica za AP analizatore sa generatorom nultog gasa. Automatsko mjerenje koncentracije lebdećih čestica vrši se pomoću monitora Eberline FH 62 I-R (slika 2.). Sistem za prikupljanje podataka sastoji se od data loggera SMA 360, koji je ugrađen u svaki od navedenih AP uređaja i SMA 370 koji objedinjuje sve izmjerene vrijednosti uključujući i meteorološke

Sl. 1. Automatski monitori tipa AP

Funkcionalne cjeline ekološkog monitoring sistema
Podsistemi koji čine funkcionalne cjeline ekološkog monitoring sistema u TE Kakanj, instalirani su sredinom 1998. godine i predstavljaju najmoderniju opremu ove vrste u svijetu. Proizvođač najvećeg dijela opreme je japanska firma Horiba, a prisutna je i oprema drugih renomiranih proizvođača u ovoj oblasti. Podjela na podsisteme prema namjeni može se izvršiti na slijedeći način: • automatska mjerna stanica za imisiju u gradu Kaknju; • meteorološke stanice Kakanj i Turbići;

76

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

77

78

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

79

ekologija
parametre sa meteo stanice Kakanj. određenom prostoru. Programski paket za kontinuPrenos podataka do centralne baze vrši se pozivnom dial-up vezom preko irano, vizuelno praćenje mjerenih meteoroloških parametara, sa bazom modema. podataka, ima široke mogućnosti kreiranja izvještaja i dijagrama. Ruža Meteorološke stanice vjetrova predstavlja reprezentativni Mjerene veličine na dvije meteo primjer grafičkog izvještaja pogodnog stanice, Turbići i Kakanj, vrlo su bitni za analizu stanja u okolini. Jedan takav pokazatelji stanja atmosfere, što u primjer ruže vjetrova, sačinjen na osznačajnoj mjeri utiče na disperziju novu podataka prikupljenih na meteo polutanata. Meteorološki podaci koji stanici u Kaknju prikazan je na slici 4. se prate na ovim stanicama su: smjer i brzina vjetra, temperatura, vlažnost, Automatske stanice za praćenje barometarski pritisak, sunčeva radijaci- emisije polutanata u dimnjacija i količina padavina. Stanje atmosfere ma 100 m i 300 m prema kome se određuju koeficijenti disperzije polutanata, prema Pasquillu, Na dimnjacima visine 100 m i 300 može se podijeliti u šest tipova: A, B, C, m, u TE Kakanj, postavljene su procesne D, E i F počev od najnestabilnije do sta- jedinice za mjerenje emisije ENDA 600, bilne atmosfere. Sedmi tip G, koji ka- koje kontinuirano mjere koncentrarakterizira potpuno stabilnu atmosferu ciju CO, CO , NO , SO i O . Mjerenje 2 x 2 2 ima koeficijente disperzije izražene plinovitih polutanata bazirano je na u funkciji koeficijenata tipa F. Tipovi ekstraktivnoj metodi tj. uzorak dimnog atmosferskih stanja, uobičajeno se plina uzima se putem sonde, a zatim određuju putem gradijenta tempera- se transportuje kroz grijano crijevo čija ture zraka po visini ili preko ugla kojim je temperatura cca. 150 °C do analizalopatica, postavljena u struji zraka, os- tora, gdje se vrši analiza i dobija vrijedcilira u odnosu na smjer vjetra. U oba nost koncentracije u ppm jedinicama. slučaja kod određivanja tipa atmos- Pored ekstraktivne metode u praksi se ferskog stanja neophodno je mjere- primjenjuje i in-site metoda direktnog nje meteoroloških parametara. Brzina mjerenja na mjestu ugradnje uređaja i pravac vjetra takođe predstavljaju i bez transporta uzorka do mjesta za bitne veličine bez kojih nije moguće analizu plinova. dobiti kompletnu sliku zagađenja na Uređaji u sastavu ENDA 600 sistema, japanskog proizvođača Hori-ba, najsavremeniji su uređaji ove namjene u svijetu. Kalibracija uređaja vrši se potpuno automatski u unaprijed definiranom vremenskom periodu, što obezbjeđuje visoku tačnost mjerenja. Sistem samokontrole funkcionalne ispravnosti vitalnih dijelova uređaja i sistem dojave opcijskog i error statusa, do samog računara na kome se prate vrijednosti mjerenja, daje garanciju pouzdanog rada i visoke tačnosti. Principi na kojima se zasniva mjerenje koncentracije plinova, kao i izgled analizatora ENDA 600, dati su u tabeli 1. i na slici 5.

Mjerenje brzine (protoka) dimnog gasa ultrazvučnom metodom
Flowsic 100 je uređaj koji mjeri brzinu (protok) dimnog gasa na principu kašnjenja ultrazvučnog signala. Transmiterske sonde (emiterska i prijemna) su montirane na obje strane kanala-dimnjaka pod izvjesnim uglom u odnosu na struju gasa. Ove sonde sadrže piezoelektrične pretvarače koji funkcionišu nizmjenično kao emiteri i prijemnici. Signali zvuka se emituju pod određenim uglom u odnosu na smjer strujanja dimnog gasa. Zavisno od tog ugla i brzine strujanja, tranzitno vrijeme određenog pravca zvuka

Časopis ekspert® Izdavač: Opticon Industry d.o.o. Ul. Hamdije Čemerlića br. 2/IX tel/fax. 033 70 35 54 marketing@ekspert.ba Račun kod Raiffeisen Bank d.d. BiH 1610000063510082 Matični reg. br. 1-26403 ID broj: 4201248220007 PDV broj: 201248220007

Podaci o korisniku:
Naziv firme: ......................................................................... Kontakt osoba: ................................................................... Adresa: .................................................................................. Kontakt tel.: ......................................................................... ID broj: .................................................................................. PDV broj: .............................................................................. Cijena 20.00 KM 12.00 KM Datum: .................................. Potpis i pečat: .................................................

PONUDA ZA PRETPLATU
Označiti željenu stavku Usluga Pretplata za 2007. godinu. Ukupno dva izdanja. Ponuda za pojedinačne brojeve. Broj primjera

Zahvaljujemo na povjerenju. Časopis Ekspert!

80

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert
stručno-informativni i edukativni časopis za industriju
Časopis ekspert® Izdavač: Opticon Industry d.o.o. Ul. Hamdije Čemerlića br. 2/IX tel/fax. 033 703 554 marketing@ekspert.ba Račun kod Raiffeisen Bank d.d. BiH 1610000063510082 Matični reg. br. 1-26403 ID broj: 4201248220007 PDV broj: 201248220007

PONUDA ZA SARADNJU
U našem časopisu možete ...

Ima li nešto i za Vas?

... objaviti stručni tekst ... objaviti stručnu prezentaciju ... predstaviti kompaniju ... predstaviti novi proizvod ... reklamirati kompaniju ... raklamirati proizvod ... predstaviti stručnjaka kompanije ... distribuirati kataloge kompanije i proizvoda ... redovno oglašavati o dešavanjima u firmi ... potraživati stručni kadar ... mnogo više nego u drugim novinama

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

81

ekspert
stručno-informativni i edukativni časopis za industriju
Časopis Ekspert je spoj Vaše prednosti i našeg talenta

Ekspert stoji na raspolaganju Vama, kompetentnima i sa provjerenim imidžom
Stručnost i umijeće su Vaši i naši argumenti Informacije u Ekspertu čita cca. 4000 stručnjaka iz različitih branši Samo u Ekspertu možete pročitati konkretno

Ekspert je: glasilo pametnih ideja i uspješnih realizacija izlog za prvake i za one koji ih prate mjera sređenosti iskazana jezikom dokazanih
82 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

83

84

ekspert br. 01/07. - sv. 1.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->