ekspert
ISSN 1840-3026
broj 1 • septembar i oktobar 2007 • godina I – cijena 12 KM
industrija
• Intervju sa dekanom
Mašinskog fakulteta u
Sarajevu: “MFS ima najbolji
kadar”
• Promocija u vlastitoj režiji
• Problemi u drvnoj industriji
www.ekspert.ba
• Agilna proizvodnja
• Sigurnost u skladišnom poslovanju
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
®
industrija & menadžment
proizvodnja & dizajn
tehničko opremanje građevina
energija & ekologija
upravljanje kvalitetom
stručno-informativni i edukativni časopis za industriju
energija tehničko opremanje
• Reportaža iz TE Kakanj • Optimizacija potrošnje energije
• Obnovljivi izvori energije u pasivnim zgradama
• Biodizel - energent • Predstavljamo REHAU doo
budućnosti • Centralno upravljanje raznim
• Manje dimenzije za veću snagu vrstama instalacija
EKOLOŠKI MONITORING SISTEM
MODEL UPRAVLJANJA TROŠKOVIMA
1
2 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
 Riječ urednika
Cijenjeni čitaoci...
Pred vama je prvi broj stručno-informa-
tivnog časopisa Ekspert. Ovaj časopis je pokre-
nut s ciljem uvezivanja domaće privrede na
jednoj strani i naučnih institucija na drugoj
strani, jer, uzevši u obzir činjenicu da je domaća
privreda u tranziciji, osjetila se praznina koju
treba popuniti, kako bi se pomoglo privredi da
zajedničkim naporima odgovorimo na izazove
koji su već tu, a bit će ih još mnogo. Jedan od tih
izazova je usklađivanje naših zakona, standarda
i propisa sa analognim aktima Evropske Unije.
Tom problemu posvetili smo dovoljno prostora
za sve ključne oblasti privrede. To podrazumje-
va: da proizvođači industrijskih proizvoda treba
da zadovolje zahtjeve direktiva novog pristupa,
posebno one u vezi sa CE označavanjem, i da
proizvođači hrane i pića treba da zadovolje
zahtjeve direktiva starog pristupa, uključujući
primjenu sistema HACCP. Prevedeno na jezik
standarda, ovo podrazumjeva primjenu: sistema
HACCP, standarda serije ISO 14000, sistema
zaštite na radu (npr. OHSAS 18000), standarda
serije ISO 9000, zatim usvajanje novih propisa
o uštedi energije, uvođenje novih i efikasnijih
tehnologija...
Kako da preduzeća pristupe primjeni svih
ovih standarda i promjena, a posebno mala
preduzeća? Očigledno je da to ne mogu sama
da učine – ako ništa drugo treba pročitati neko-
liko hiljada stranica. Da ne govorimo o tome
da usput treba da “zarađuju” i novce od kojih
treba preživjeti. Tu su prisutni i posebni zahtjevi
kupaca u pogledu kvaliteta, tako da su pred
domaćim proizvođačima zaista veliki izazovi, a
posebno za izvozno orijentisane kompanije.
Časopis će svojim stručnim tekstovima
iz pojedinih oblasti kao što su: industrija i
menadžment, konstrukcije i dizajn, tehničko
opremanje građevina, energija i ekologija,
te kvalitet, za koje pišu eminentne ličnosti za
pojedine oblasti, pravovremeno dostavljati in-
formaciju Vama, kojima je najpotrebnija i na taj
način svaka kompanija će imati uvid u prisutne
trendove u svijetu, i u skladu s tim će imati ori-
jentaciju.
U ovom broju posebno izdvajamo problema-
tiku s kojom se suočavaju inžinjeri, pa i ovo drušvo.
Ovo smo posebno aktuelizirali s ciljem podiza-
nja svijesti kod inžinjera o potrebi međusobnog
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
umrežavanja i saradnje
u cilju postizanja više
vrijednosti, te potrebe
da se “izbore” za svoju
poziciju u društvu, inače
ćemo uvijek biti samo
mali segment u nečijem
velikom mozaiku i uvi-
Benjamin Duraković
jek biti interes drugih. dipl.ing.maš.
Svima nam je poznato
da su tehničke stuke temelj razvoja privrede,
zato moramo biti svjesni potencijala koji u toj
struci leži, a trenutno je marginalizirana. Nama
tehničarima treba krovno društvo po uzoru na
strana društva inžinjera koja imaju izuzetno ve-
liki i pozitivan uticaj na kretanja u privredi i in-
dustriji svoje domovine. To je samo jedan od
mehanizama koji može doprinijeti da se poveća
izvoz iz naše zemlje.
Koliko košta studiranje na tehničkim
fakultetima kao što su ETF, MF, a s druge
strane, koliko su visokoobrazovani stručnjaci
iz tehničkih područja uopće cijenjeni, koliko i
kako su plaćeni??? Potražnja za inžinjerima je
u naglom porastu, već se pojedine kompanije
suočavaju s problemom kako pronaći i zadržati
odgovarajući kadar tehničke struke. Statistike
Zavoda za zapošljavanje govore da je najmanje
nezaposlenih inžinjera elektro i mašinske struke,
a starosna dob onih koji su na birou je preko
četrdeset godina. Ovo upućuje na zaključak
da nema nezaposlenih mladih inžinjera, te da
će BiH u skoroj budućnosti imati deficit ovog
kadra. Šta je to što bi kompanije trebale uraditi,
šta naučne institucije, a šta država? O ovom
ćemo govoriti u nekom od narednih brojeva
ovog časopisa.
Za kraj, časopis Ekspert je prilika da se i Vaš
glas čuje – glas inžinjera, vaše ideje, prijed-
lozi, dostignuća, stručni tekstovi, uspješne re-
alizacije vaše organizacije, objavite kako bi svi
skupa stremili ka višim ciljevima i kreirali bolje
okruženje.
3
 industrija & menadžment
Intervju sa dekanom Mašinskog fakulteta u
Sarajevu 6

Mreža – potreba današnjeg vremena 10

Sa dekanom, prof. dr. Ejubom Problemi u sektoru drvne industrije 13

Džaferovićem, razgovarali smo o
aktuelnim temama koje se tiču bh
privrede, saradnje između privrede
i naučne institucije kao što je
Mašinski fakultet, kao i o novom
sistemu obrazovanja po
bolonjskom procesu. proizvodnja & dizajn
Šta je to agilna proizvodnja, tj. šta Agilna proizvodnja u funkciji održavanja i
su to fleksibilni proizvodni sistemi, kvaliteta 16
koliko se agilna proizvodnja
razlikuje od masovne proizvod- Odabir alata za obradu rezanjem 20
nje? Prednosti agilne proizvodnje
s aspekta pouzdanosti i kvalitete Sigurnost u skladišnom poslovanju 22
proizvoda. Obaveze i ciljevi
funkcije održavanja u korelaciji sa
već spomenutom pouzdanošću i
kvalitetom.

Da li outsourcing (tj. organiza- upravljanje kvalitetom

ciono izdvajanje neključnih
aktivnosti) predstavlja priliku za Kvalitet i outsourcing 24
male i srednje kompanije u BiH?
Da bi se održao puni fokus na Nauka o mjerenju i njen značaj 27
ključne kompetencije/aktivnosti i
ključni biznis, organizacijski top- Model upravljanja troškovima kvaliteta u
menadžment može i treba sve “šest sigma” sistemu 31
sporedne aktivnosti
organizaciono izdvojiti,
i pritom zadržati potrebni nivo
kvaliteta.

4 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

 tehničko opremanje građevina
33 REHAU tehnika instalacija u zgradama
Zahtjevi za projektante i osobe
38 Optimizacija potrošnje energije odgovorne za planiranje građevina
se mijenjaju. Između ostalih,
43 Centralno upravljanje raznim jedan od razloga za ovakav raz-
vrstama instalacija voj je i složenost zahtjeva koje
donose propisi o toplotnoj zaštiti
46 Raznolikost zahtjeva kod modernih i uređajima za uštedu energije u
sistema zagrijavanja građevinama.

Posljednjih godina gotovo da

nema rasprave o svjetskoj ener-
energija getici, a da pitanje o obnovljivoj
energiji ne zauzima značajno
49 Reportaža iz TE Kakanj mjesto. Razlog je dvojak: kao prvo,
ovi izvori predstavljaju neiscrpan
54 Obnovljivi izvori energije u svijetu rezervoar energije, a kao drugo,
gotovo da ne utiču na zagađivanje
61
Ocjena iscrpljenosti materijala okoline i klimatske promjene. Kako
visokoopterećenih komponenti kotlovskog za našu zemlju ne postoje
postrojenja (1 dio) relevantni podaci o upotrebi i kako
se obnovljivi izvori gotovo i ne
koriste (izuzev hidroenergije), u
67 Biodizel – energent budućnosti?
tekstu se daju podaci za svijet i
Evropu. Ovim tekstom želimo
pružiti odgovarajuću promociju
ekologija ove vrste energije, te dati podstrek
72 Ima li razloga za brigu? za njenu upotrebu i u našoj zemlji.

75 Ekološki monitoring sistem u TE Kakanj U radu je opisan ekološki

monitoring sistem TE Kakanj i
prezentirani su principi rada
uređaja za analizu polutanata,
kao i sistem za prenos podataka
od mjernih stanica do centralnog
računarskog sistema. Ekološki
monitoring sistem, sa svim svojim
resursima, čini efikasan alat koji
može doprinijeti povećanju
tehnološke efikasnosti uz
istovremeno očuvanje okoliša.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 5

intervju

Sa prof. dr. Ejubom Džaferovićem o aktuelnim temama

Intervju sa dekanom Mašinskog

fakulteta u Sarajevu
Razgovarali: Benjamin Duraković i Mesud Ramić

Povod razgovora bio je ime-

novanje novog rukovodstva
Mašinskog fakulteta u Sarajevu.
Sa dekanom, prof. dr. Ejubom
Džaferovićem, razgovarali smo
o aktuelnim temama koje se tiču
bh privrede, saradnje između
privrede i naučne institucije kao
što je Mašinski fakultet, kao i o
novom sistemu obrazovanja po
bolonjskom procesu.

Uvaženi profesore Džaferoviću,
prije svega želimo da Vas pozdra-
vimo i čestitamo za imenovanje na
poziciju dekana Mašinskog fakulteta
u Sarajevu. Možete li nam za početak
u kratkim crtama predstaviti MFS?
Džaferović: Mnogo je toga novoga
na MFS-u. Za razliku od dosadašnjih
rukovodstava, ovo ima prodekana za
međunarodne odnose. Zadatak mu je
da prati evropske fondove, konkurse,
institucije, a prije svega univerzitete
s kojima imamo jako dobru sarad-
nju. Smatramo da bez međunarodne
saradnje nema budućnosti nijednog
fakulteta, pa ni univerziteta. Vi sigurno
dobro znate za naše profesore koji rade
na inostranim univerzitetima, a koji su
priznati stručnjaci i naučnici. Oni vrlo
izdašno pomažu MFS. Kada hoćemo
da konkurišemo na neki evropski pro-
jekat, obratimo se njima i oni nam
maksimalno izlaze u susret na taj način
što uključuju institucije u kojima rade
da budu partneri našem fakultetu. To
je vrlo važno kod evropskih fondova.
Npr. Tempusovi projekti zahtjevaju tri
takva partnera i plus tri partnera iz BiH.
To je prvi aspekt rada prodekana za
međunarodne odnose. Drugi aspekt je
evaluacija koja slijedi svakom fakultetu
i svakom univezitetu u EU skladno bo-
lonjskom procesu. Što se tiče fakulteta,
mi imamo dvanaest različitih usmjere-
nja. Pored tradicionalnih smjerova kao
što su energetika, procesno mašinstvo,
proizvodne, odbrambene tehnologije,
nastojimo da osavremenimo naše pro-
grame, tako da smo uveli okolinsko
inžinjerstvo gdje je ekologija stavljena
u prvi plan. Jedno od usmjerenja će
biti mehatronika u prozvodnji. Također,
u procesu planiranja je i novi odsjek
mašinskih konstrukcija i to je u fazi
rješavanja zakonske regulative. MFS je
uveo i postdiplomski studij za svaku
oblast posebno. Prije je to bio opći
karakter gdje su svi polaznici post-
diplomskog studija pohađali jedan isti
studij. Danas mi imamo pet različitih
postdiplomskih studija, a od toga su
dva međunarodnog karaktera. Jedan
je specijalistički, a druga dva su iz in-
dustrijskog menadžmenta, a imamo i
tehnologije obrade drveta na smjeru
MTD.

6 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

 intervju

Kako vidite trenutnu poziciju poduhvate. Da bi velike kompanije

MFS-a u odnosu na druge mašinske mogle dobivati velike poslove moraju Biografija
fakultete u BiH? imati dovoljno stručnog kadra. A to Ejub Džaferović je rođen 28.04.1960.
znači da nema nezamjenjivih ljudi. Ako godine u Zavidovićima, gdje je završio
Džaferović: MFS je najjači fakultet imate čovjeka koji vam je usko grlo, osnovnu i srednju školu. Mašinski
iz oblasti mašinstva u BiH. Prije rata onda vi imate problem, to je svugdje fakultet u Sarajevu upisao je 1978.
je bio jedan od lidera u bivšoj Jugo- tako. Mi prilagođavamo naš nastavni godine. Diplomirao je 29.10.1982.
slaviji i to zahvaljujući prije svega ljud- plan i program takvim stvarima koje se ocjenom deset. Za vrijeme studiranja
skim resursima koji su i dalje ostali pri dešavaju. učestvovao je na dva naučna kon-
fakultetu, a ako nisu pri fakultetu, onda gresa. Od oktobra 1984. do aprila
su blisko vezani za njega. Tu su i ma- Kakva je saradnja MFS-a s privre- 1996. radio je u Institutu za procesnu
terijalni resursi koji nam ne nedostaju. dom u BiH i da li fakultet proizvodi tehniku, energetiku i tehniku sredine
Imamo oko 20.000 m2 laboratorijskog kadrove u skladu sa potrebama bh na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
prostora što nema nijedan fakultet u privrede? Postdiplomski studij na Mašinskom
okruženju. Dobar dio je popunjen, a je- fakultetu u Sarajevu završio je 1995.
dan dio još nije. Naš cilj je da budemo Džaferović: Široka je paleta sarad- godine uz prosječnu ocjenu 9.87,
državni fakultet sa jakim državnim la- nje s privrednicima. Prvo, vi trebate gle- magistarskim radom “Eksperimen-
boratorijama koji će isključivo služiti za dati šta je to što je interes studenata. talno upoređenje metoda proračuna
saradnju s privredom. Interes studenata je da dobiju posao. pada pritiska u pneumatskom trans-
Da bi dobili posao oni traže stipendije. portu povišenih koncentracija”. U
Osim navedenog, šta bi ste kao Trenutno lobiramo kod nekih kompani- toku školske 1997/98. bio je asis-
glavnu prednost MFS-a izdvojili? ja da raspisuju konkurse za stipendiste. tent na postdiplomskom studiju na
To je jedna stvar. Druga stvar, imamo Mašinskom fakultetu u Sarajevu na
Džaferović: Ljudski resurs je naj- naglu ekspanziju nekoliko firmi u BiH slijedećim predmetima: Numeričke
važnija stvar u razvoju jedne institucije. koje su nezasite u pogledu broja ljudi metode (Metod konačnih zapremina
Vi možete mnogo stvari raditi ako ima- koji im trebaju. Treća stvar, ne može u mehanici fluida i mehanici čvrstog
te ljude. Mi imamo historiju i to pa- se krenuti sa “livade” bez edukacije. tijela) i Mehanika kontinuuma. U više
metnu historiju, zapamćenu historiju, Međutim, neke kompanije kreću sa “li- navrata boravio je u inostranstvu s
imamo ljude koji su sudionici te histo- vade” pa im treba edukacija, kadrove je ciljem stručne specijalizacije: Mašinski
rije i ljude koji prenose svoje znanje na potrebno osposobiti kratkim kursevima fakultet, Prag 1987. - eksperimental-
mlađe kadrove. Doduše, imamo neka da oni mogu voditi određene poslove. na istraživanja u pneumatskom trans-
ograničenja u pogledu širenja koja Prije nego što oni ovladaju, mi moramo portu; Glasgow Polytehnic, Glasgow
ćemo vremenom savladati. Ono što ući u te oblasti i moramo biti broj jedan 1991. - eksperimentalna istraživanja u
je jako važno jeste da se mi upuštamo u BiH, da bi drugima mogli prenijeti pneumatskom transportu; LSTM, Er-
u sve poslove. Za nas ne postoji lak i potrebno. Naša prednost je što imamo langen 1997. - numeričko modelira-
težak posao. Pospješujemo industriju četrdeset godina tradicije i što imamo nje strujanja kroz porozan sloj; Impe-
imajući takav pogled na posao. Mi ima- jako veliki broj obrazovanih ljudi, tj. rial College, London 1999. - numerička
mo sada problem gdje mladi inžinjeri imamo kadrove koji mogu obrazovati analiza termičkih visokoelastičnih
sa godinom, dvije radnog staža nema- ljude, imamo određeni broj asistenata deformacija. Kao autor ili koautor
ju hrabrosti upustiti se u projektantske koji mogu da rade na projektima. Ovo učestvovao je u objavljivanju jedana-
su aspekti saradnje. Kada su u pitanju est radova i u radu na preko trideset
postdiplomski studiji privredni sub- elaborata i istraživačkih projekata.
jekti kažu da ih interesuje globalno
npr. projekat izgradnje termoelektrane
i rudnika “sa livade”. Organizujte mi saradnju za taj put. Kao što je kalibraci-
postdiplomski studij i hoću da imam ja instrumenata, industrijska mjerenja.
određeni broj radova iz ovih oblasti! To Mi smo u bivšoj Jugoslaviji bili lideri
su naši veliki sistemi kao Energoinvest, iz oblasti mjerenja. Nema termoener-
Natron, Mittal Steel, Elektroprivreda i getskog objekta gdje nismo mjerili. Dat
drugi. To je jedno široko područje. ću vam primjer postdiplomskog studija,
mada to ne mora biti parametar zain-
doc. dr. Aleksandra Kostić U kojoj mjeri postoji iskazan in- teresovanosti industrije za MFS. Reći ću
prodekan za međunarodne odnose teres privrednih subjekata u BiH, vam da na specijalističkom studiju iz
pored spomenutih, u pogledu oblasti zaštite na radu i zaštite okoline
Kostić: U Njemačkoj su tehnički
specijalističkih studija? imamo polaznike sa cijelog područja
fakulteti elitni fakulteti, a mašinstvo
BiH. Nastava se organizuje na MFS-u.
igra veoma važnu ulogu. Ono što
Džaferović: Ono što mi insistiramo Nastavnici koji učestvuju na post-
je meni bilo drago i što sam mogla
jeste da imamo saradnju s industrijom diplomskom studiju, pošto je interdis-
vidjeti jeste da su mašinski inžinjeri,
u više oblasti. Jedan je sektor usluga. ciplinaran, su sa većine fakulteta Uni-
koji su školovani na ovom fakultetu,
To je kratkoročna saradnja u smislu verziteta u Sarajevu, npr. Građevinskog
rado viđeni u Nemačkoj.
obima posla. Obavite posao i završite fakulteta, Instituta za hidrotehniku,

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 7

intervju
doc. dr. Majda Čohodar
prodekan za naučno-istraživački rad
Čohodar: Ja bih istakla jedan od
primjera saradnje s privredom, gdje
je prof. Kulenović uspostavio sarad-
nju s fabrikom Cimos iz Gradačca
koja je dobar primjer upješne fab-
rike. Obišli smo laboratoriju radi
uočavanja slabih tačaka i da bi
preporučili eventualna poboljšanja,
a nakon njihovog identificiranja, već
je u fazi realizacija načina, kako da
se otklone te slabe tačke kroz dvije
naučne disertacije. Na taj način će
biti unaprijeđena proizvodnja. To je
svijetli primjer, i ovakvim uspješnim
projektima proširuju se aspekti sa-
radnje.
Prirodno-matematičkog fakulteta. Čak
mislim da ima nešto i u vezi zakonske
regulative i zakona. To je jedna stvar.
Drugi dio postdiplomskog studija koji
je isto tako interdisciplinarnog ka-
raktera jeste Industrijski inžinjering i
menadžment. Tamo imate profesore
sa raznih fakulteta, tako da je postalo
smiješno govoriti o mašinstvu bez
ekonomije i ekonomiji bez mašinstva.
Ko može praviti tu konekciju, nego
ljudi sa tih fakulteta. Mi imamo ljude
koji su uspješni u svijetu, lideri u nekoj
od oblasti, koji obaraju teorije koje su
stare i po dvadeset godina. Profesor
Mugdim Pašić je nedavno objavio rad
na jednu od tih tema. On je dokazao
da nije u redu nešto što je prije dvade-
set godina utemeljeno i koristi se u toj
oblasti. Dakle, kada imate takve lidere,
onda vas traže, hoće vašu saradnju.
Bolonjski proces je u toku. MFS bi
trebao već slijedeće godine da ispra-
ti prve bakalaureuse na tržište rada.
Smatrate li da je bh tržište (kom-
panije) dovoljno upoznato sa no-
vim “proizvodom” MFS-a, i kako će
tržište prihvatiti taj “proizvod”, jer
po preliminarnim podacima kom-
8 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
panije nemaju dovoljno informacija
o ovom pitanju?
Džaferović: Do sada je pripravnički
staž bio način prilagođavanja stude-
nata na nove poslove. Mislim da ono
što bolonjski proces traži jeste do-
datno ulaganje kompanija. Dodatno
specijalističko obrazovanje stude-
nata koji izlaze sa fakulteta. Nema-
te drugi izvor kadrova osim tog iz-
vora. Da te dileme raščistimo, nemate
četverogodišnji studij, i na tržištu
nema mašinskog inžinjera svršenika
četverogodišnjeg studija, pa ću ja da
biram, ovaj mi je bolji ovaj mi nije bolji,
imate to što imate. Zakonska regula-
tiva je takva da nešto što nije dobro
trebamo mijenjati u hodu iz godine
u godinu. Ja se ne plašim bolonjskog
procesa, BiH treba jaku industriju. A
jaka industrija bez jakog MFS-a nema
šanse. U saradnji s industrijom, kada
su vam nastavnici i asistenti spojeni
s industrijom i kada znaju koji su os-
novni pravci razvoja industrije, znaju
trendove u svijetu, onda to treba svi da
znaju, jer svijet je jedno globalno selo.
Znači, to je jedan dinamičan proces,
za razliku od onoga što je dosad bilo.
Bilo je “zakovano” i to je bilo u svijesti
ljudi. Stoga, promjene su neminovnost,
i to ne jednom promijeniti, nego stalno
mijenjati. Ja moram istaći jednu stvar,
da je naša industrija devastirana, i to je
stvar koja polako postaje prošlost. Ide
budućnost i javljaju se nove kompani-
je. Prvo male, pa srednje, pa evo veliki
sistemi. Naravno, MFS treba potporu
šire društvene zajednice. Ovaj fakultet
treba opremiti, treba dovesti do tog
nivoa da prati onaj dio industrije koji
može u BiH da se primjeni i od koje BiH
može da živi. Ne možemo da pravimo
svemirske brodove. Ali mnogo toga
možemo da radimo i u mnogo toga
možemo da budemo lideri. Npr. mi
smo danas lideri u oblasti numeričkog
modeliranja. Naši ljudi prave te pro-
grame, naši ljudi su napravili pro-
grame koji su među prva tri u svijetu.
Ono što mene raduje, pošto je obra-
zovanje na kantonalnom nivou, jeste
da imamo studente sa područja cijele
BiH. Na birou za zapošljavanje je mali
broj nezaposlenih mašinskih inžinjera i
to su isključivo oni koji su završili prije
dvadeset ili trideset godina. Vi nemate
nezaposlenih mladih inžinjera. Druga
stvar, u odnosu na prošlu godinu, nama
se udvostručio broj upisanih studenata.
prof. dr. Ejub Džaferović
dekan fakulteta
Obzirom da je časopis Ekspert
stručno-informativni i edukativ-
ni časopis za industriju sa ciljem
uvezivanja privrednih subjekata s
jedne i naučnih institucija s druge
strane, smatrate li da je došao
u pravo vrijeme kao potreba bh
privredi i društvu?
Džaferović: Ja pozdravljam pokre-
tanje ovog časopisa i mislim da se
pojavio u pravom momentu. I bit
će zaista teško povući liniju između
onoga što je obrazovno i onoga što
je vezano za saradnju sa industrijom
kroz rješavanje konkretnih problema
u industriji. To je, zaista, jako dobra
inicijativa i ja je pozdravljam. Mislim
da vi između ostalih stvari treba da
posvetite prostora i studentima i nji-
hovim problemima u smislu prelaza
iz jedne sredine u drugu tj. sa studija
u industriju, u smislu gdje ima pros-
tora za posao, kakav profil obrazo-
vanog pojedinca se traži, kakav je
profil naše industrije – statistički po-
daci, tu ima jako puno prostora za
rad.
Potrebno je da se promijeni svijest lju-
di. Mora se shvatiti da je visoko obra-
zovanje motor razvoja jednog društva.
A u visokom obrazovanju, bit ću slobo-
dan kazati, Mašinski fakultet je nezao-
bilazan. Bez njega nema razvoja.
Inžinjeri koji su završili po starom
sistemu studiranja, a možda bi na-
kon 2009. godine željeli i magistri-
rati, kako to mogu realizovati?
Džaferović: To će vjerovatno biti
propisano zakonom, iako sada to nije
slučaj. Organizovat će se po starom
klasičnom principu. To je nešto što
nije spriječeno zakonom. Nigdje nije
rečeno da vi ne možete organizovati
postdiplomski studij po starom prin-
 intervju

cipu za studente na koje se to odnosi. odgovoriti svim ovim izazovima koji

Druga stvar, one informacije koje imam
sa drugih fakulteta, ti studenti bi trebali
položiti razliku predmeta da bi na os-
novu položene razlike mogli steći us-
love za doktorski studij, da se to kom-
pletira. Dakle, nije rečeno da oni koji su
završili ranije ne mogu ići na magisterij
ili doktorat.
Šta biste preporučili studentima,
svršenicima MFS-a s jedne, a šta
privrednicima, s druge strane?
Džaferović: Studentima bih prepo-
ručio da budu hrabri kada dođu u in-
dustriju, kada se susretnu sa problemi-
ma, da budu hrabri i odlučni, jer vrijeme
je takvih ljudi i takvih poteza. Što se tiče
industrije, preporučujemo malo češče
kontakte sa MF-om u smislu objedinja-
vanja interesa. Mi smo spremni na sve
izmjene nastavnih planova, diplomskog
i postdiplomskog studija u cilju razvoja
industrije i očekujemo aktivnu sarad-
nju industrije u tom pogledu. Nama
ne trebaju nastavni planovi i programi
koji će obrazovati inžinjera koji neće
biti upotrebljiv. Nama trebaju upotre-
bljivi inžinjeri u današnjem vremenu
visokih tehnologija. Naravno, pritom je
potrebno ojačati MFS u infrastruktur-
nom i kadrovskom smislu da bi mogao
stoje pred njim.
Nešto za kraj što smatrate važnim,
a da niste rekli?
Džaferović: Treba znati da je ma-
terijalna situacija uposlenika na Uni-
verzitetu loša i da će se, ja se nadam, u
skorije vrijeme riješiti na obostano za-
dovoljstvo. Kada društvo shvati da će
imati jaku bh industriju samo ako ima
doc. dr. Adil Muminović
jak MFS onda će mnogi problemi početi
prodekan za nastavu
da se rješavaju brzo. Stvar je u tome da
se kockice poredaju, da se slože i da Muminović: Mi smo pokrenuli novi
se kaže šta je prioritet. Ja ne ulazim pristup razvoja proizvoda, imamo
u stvari raspodjele budžeta i kako se ovdje jednu laboratoriju koja je
sredstva raspoređuju. Ali bez ulaganja
opremljena sa softverskim paketom
u visoko obrazovanje, a prije svega
ovdje mislim na tehničke fakultete koji CATIA, a koji spada u red svjetskih
su temelji industrije i razvoja, ne može softvera, i uglavnom je zastupljen
se imati jako visoko obrazovanje koje u automobilskoj industriji. Naši
prati tehnologiju. Mi zaista vidimo MFS studenti slušaju 3D modeliranje i
isključivo u cilju razvoja bh industrije, a naponske analize. Zadnji korak je
naš cilj, cilj ovog rukovodstva je da MFS
povezivanje CNC i CAD modela u
stigne neke fakultete od kojih smo bili
jači prije rata i da ih prestignemo po cilju stvaranja funkcionalne sprege.
mogućnosti. Također, moramo osigu- Ljudi koji rade na fakultetu znaju o
rati da se u našim laboratorijama rade tim tehnologijama. Naravno, to bi
istraživački radovi, da se rade doktorati se mnogo lakše rješavalo kada bi se
po principu kako se rade na zapadu. našao zajednički interes firmi našeg
To su fantastične razvojne mogućnosti
okruženja koje bi podržale te ideje.
naših kompanija

IMPRESSUM Stalni saradnici Stručni saradnici

ekspert® Tarik KADRISPAHIĆ dipl.ing.

Ensar MULAOSMANOVIĆ dipl.ing.
prof.dr. Hazim BAŠIĆ dipl.ing.
prof.dr. Edhem SEFEROVIĆ dipl.ing.
Izdavač Nihad AHMIĆ dipl.ing. doc.dr. Emir KURTOVIĆ dipl.ecc.
OPTICON INDUSTRY doo Adnan SELMANOVIĆ dipl.ing. Željko BOŽIĆ dipl.ing.
Sarajevo Samir TURKOVIĆ prof. bio. Suljo MUJIĆ dipl.ing.
info@opticon.ba Etem BAJMAK dipl.ing. Mujo MANIĆ dipl.ing.
Direktor Adnan HODŽIĆ dipl.ing. Muamer HAMZA ing.
Mesud RAMIĆ dipl.ing. Adem ĐONKO dipl.ing. Samir SELIMOVIĆ dipl.ing.
mesud.ramic@ekspert.ba Eldin HADŽIĆ dipl.ing. Halima HADŽIAHMETOVIĆ dipl.ing.
Arijana Amina MUHIĆ dipl. mat. Edin MUDERIZOVIĆ dipl.ing.
Glavni urednik
Benjamin DURAKOVIĆ dipl.ing.
benjamin.durakovic@ekspert.ba
DTP i lektura
Administracija Hamo PINTOL
Jasmina RAMIĆ
Štampa
Redakcija
Hamdije Čemerlića 2/IX Unioninvestplastika dd
71000 Sarajevo SARAJEVO
tel/fax. +387 33 70 35 54
redakcija@ekspert.ba
www.ekspert.ba

Godišnja pretplata za tekuću godinu 20 KM. Časopis izlazi dvomjesečno. Rukopisi, slike
i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Sva prava zadržava časopis Ekspert ISSN 1840-3026.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 9
industrija & menadžment
Umrežavanje s ciljem jačanja – inicijativa časopisa Ekspert
Mreža – potreba današnjeg vremena
Mreža je pojam koji se u nekoliko zadnjih godina ko-
risti u rječniku velikih i malih preduzeća kao rijetko
koji drugi. Inžinjeri su taj pojam jako malo koristili i
ne smatraju da je njihovo umrežavanje potrebno. Taj
odnos inžinjera prema vlastitom i institucionalnom
umrežavanju podsjeća na primjer uspješnog direk-
tora multinacionalne korporacije koji na sastanak sa
nadzornim odborom dolazi u trenerci. U današnjem
poslovnom svijetu takav direktor je nezamisliv i ne-
prihvatljiv. Postavlja se pitanje: da li je tehničar/inžinjer
bez svoje institucionalne mreže zamisliv? Odgovor
glasi: jeste, ali samo u našoj državi.
ASME, VDI, REHVA su skraćenice imena nekoliko
velikih udruženja koja okupljaju stručnjake iz raznih
oblasti. Jedan od navedenih primjera je i mreža koja
sasvim sigurno inicira mnoga kretanja u globalnom
svijetu, kada je riječ o prenosu znanja i tehnologi-
ja. To je Udruženje njemačkih inžinjera koje pred-
stavlja sami vrh, sa svojih više od 130.000 članova
i stručnih udruženja, u tehničko-naučnim razmje-
nama. Neki od zadataka takvih mreža su da pruže
mogućnost razmjene sa ostalima, mogućnost edu-
kacije i usavršavanja kao i najbitnije od svih, da budu
nosioci institucionalnih rješavanja problema. Pored
toga, unutar takvih mreža mnogo se drugih i ko-
risnih stvari odvija po inerciji. Mreže nisu fenomen
samo današnjeg vremena, one postoje oduvijek i
svaki pojedinac ili institucija ima i gradi svoju sop-
stvenu mrežu i mnogi se u “vlastitoj kući” izuzetno
dobro snalaze, tako da i nemaju potrebe da se pri-
hvataju novih izazova i prilika, ali ako se želi stalno
unaprjeđivati, održivo razvijati i konstantno učiti i ra-
diti, onda je pametno i od koristi poslušati šta kažu i
ostali sličnog profila. Stalno traženje razmjene među
kolegama iz iste branše kod nas i nije uobičajena
pojava. Većinu tehnički školovanih stručnjaka po
završetku studija “proguta” neka kompanija i na
početku poslovne karijere mimo tehničara polako
prolaze mnoge korisne stvari. Naprimjer, baš u tak-
vim, stalnim i kontinuiranim razmjenama među kole-
gama ili stručnjacima rađaju se nova poznanstva,
razmjenjuju se ideje i iskustva za kojima, po prirodi
stvari, slijede inicijative za projekte i akcije koje mogu
da stvore višak vrijednosti od koristi kako pojedin-
cu, tako i društvu. Krajnje je vrijeme da se tehnički
školovani kadrovi počnu organizovano družiti i da
ovakva druženja i razmjene budu pretkorak dava-
nja svog povjerenja nekoj budućoj institucionalnoj
10
mreži za tehničare. Nekima koji su se vremenom
profilisali i dokazali unutar branše, na svu sreću ne
svima od njih, bi scenario jednog institucionalnog
umrežavanja u našoj zemlji možda zasmetao, jer
pojedinci koji mnogo više znaju i vrijede u struci od
ostalih baš i ne smatraju da je potrebno dio svog
iskustva prenositi i drugima. Ponavljam, na svu sreću
nisu svi isti u pogledu prenošenja znanja na nove
generacije, jer su svjesni da čak i mala solidarnost i
kolegijalnost može dovesti da od tog dobrovoljnog
i veoma dragocjenog priloga iskusnih i dokazanih
profitira i društvo i pojedinac. Samo takva solidar-
nost između iskusnih stručnjaka i mladih generacija
u jednom društvu ili jednoj organizaciji garantira
dugoročnu opstojnost i održivi razvoj. Nažalost, mi
smo svjedoci loših primjera gdje nastaje “usko grlo”
kada su u pitanju dokazani stručnjaci. Oni polako
prestaju da doprinose svom svojom snagom. To sa
sigurnošću nije želja njih samih, ali činjenjica da je
i snaga određena vremenom, nažalost, zabrinjava i
postoji mogućnost da iza takvih stručnjaka nastane
vakuum. Takav vakuum je katastrofa za industriju
u jednoj zemlji. Mnogi stručnjaci su nažalost pred
krajem svojih karijera, stručnjaci neophodni za naše
društvo, i ishod borbe u kojoj sebi priznaju da je
prirodno predati “štafetu” mlađim generacijama,
rezultirat će brzim procvatom naše industrije ili, u
suprotnom, dugim tapkanjem u mjestu. S druge
strane, ima i mnogo svijetlih primjera, stručnjaka
koji su otišli u penziju ili onih koji su pred krajem
svoje karijere ispunjene plodonosnim stvaranjem i
koji svojim stručnim horizontom pomažu mlađim
generacijama. Upravo jedan od razloga da bi se iz-
bjegao vakuum kadrova i stručnjaka i da bi se otvori-
li novi horizonti pred budućim generacijama krajnje
je vrijeme da se počne promišljati o nekom obliku
organizovanja inžinjera svih dobi i profila i postav-
ljanja temelja za sadašnje i buduće generacije, za or-
ganizovanije, efikasnije i plodonosnije djelovanje.
Umrežavanje s ciljem jačanja
Toliko godina nakon rata u našoj zemlji, skoro sve
profesije su udružene, osim tehničkih profesija. Pos-
toji nekoliko udruženja koja su bila i ostala udruženja
nekoliko pojedinaca koji previše energije troše da bi
jednostavno opstali kao forma bez mnogo značaja,
a da ne govorimo o sistematskom rješavanju prob-
lema. Potrebno je da napokon neko počne brinuti
za umrežavanje tehničara, za podmla-dak i njiho-
vo umrežavanje i uspostavljanje koope-racije svih
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 11
industrija & menadžment

Ko ne zna procijeniti vlastite snage i slabosti, teško biva unaprjeđen

ili promoviran, osim ako je podoban po nekoj od linija

Promocija u vlastitoj režiji

Ono što je provjereno kada su u pitanju reklame
za proizvode i usluge može se pokazati kao pozi-
tivan primjer i za sopstvenu karijeru unutar firme.
Mnogi stručnjaci koji rade na poslovima upravljanja
ljudskim resursima savjetuju da kandidati koji traže
poslove ili su već u poslovima trebaju optimizirati
sopstveni marketing. Posebnu pažnju ovome treba-
ju posvetiti inžinjeri, pošto, nalazeći se u opera-
cionom jezgru gdje često realno nemaju vremena
ni da pogledaju oko sebe, ne stavljaju pažnju na
vlastitu promociju i imidž. A po prirodi profesije, kao
konstruktivni dio društva, mogli bi da doprinesu i
na drugim pozicijama, osim u operacionom jezgru.
Poslovni život se malo razlikuje od privatnog. I u
poslu glasi nepisano pravilo da je prvi utisak taj
koji odlučuje. Samo nekoliko pogleda odlučuje o
mogućnostima daljeg razvoja jednog sastanka. Taj
sastanak može biti sa šefom, poslovnim partnerom
ili čak intervju za neki novi posao. Nekoliko sekun-
di je dovoljno da se odnos poslodavca i zaposle-
nika završi sa ugovorom u ruci, povećanjem plate
ili, u suprotnom, da se poslije susreta ode pognute
glave. Onaj ko dođe šefu pognute glave da bi iska-
zao želju za povišicom, a ne sa ubjedljivim argumen-
tima i samopouzdanjem, već je izgubio. To se zove
uspješno ili neuspješno promoviranje. Nešto moći je
dobro – to dobro prikazati je bolje ili drugim riječima
rečeno – samo s Vašim nastupom i Vašim glasom
morate ubijediti onoga ko je odgovoran da zakaže
sastanak sa Vama. Autentičnost, izgrađena mreža,
dobra priprema, otvorenost i interes, profesionalno
izrađene podsjetnice i ponašanje za stolom, sve su to
atributi koje bi trebalo da posjeduje kandidat, i koji vorenim javnim prostorima, na sajmovima i drugim
ne smiju da izostanu ako se želi postati prvi među manifestacijama. To ne samo da je jeftinije nego po-
mnogima. Postoji toliko mogućnosti da se podigne sjete seminarima, već je i prikaz realnosti i kao takav
sopstvena vrijednost na tržištu! Samo stručno zna- nudi mogućnost učenja na greškama. Npr. može se
nje nije dovoljno u današnjem svijetu komunikacija i isprobati kako različito djeluje sopstveni prilog dis-
odnosa. Profesionalni svjetnici za karijeru to vide na kusiji na podijumu. Šta je bolje: glasno ili tiho govo-
ovakav način: inžinjeri i naučnici ne stoje baš u istom riti, unaprijed isprobani pokreti ili opuštenost, kratki
rangu sa ostalim disciplinama kada je u pitanju pro- osvrt ili dugi razgovor o svim aspektima. Potrebno
mocija. Argumenti kao: “moje diplome govore same je prihvatiti izazov i vlastite granice proširivati, pa i
za sebe...” ili “sa specijalnim znanjem koje posjedu- ako ne bude onako kako je očekivano, opet na kraju
jem, ne mogu da me zaobiđu...” ne privlače veliku postoji neki oblik pobjede koji se može sebi pripisa-
pažnju i značaj. Lične sposobnosti i sposobnosti da ti. Promocija u sopstvenoj režiji nema ništa s lažnim
se nešto postavi u pravom svjetlu nisu privilegija hvalisanjem i uzdizanjem, već se radi o promo-
koju svaki pojedinac nosi od rođenja. Na svu sreću, ciji ličnih karakteristika i stručnih mogućnosti koje,
sve se danas može učiti i naučiti. Tako da i na ovu prema procjeni, kod drugih, imaju poseban odjek.
temu ima mnogo izuzetno dobrih knjiga i na našem Ovdje je potrebno postaviti težište na procjenu, jer u
jeziku. Možda bi trebalo poraditi na seminarima i poslovnom životu ništa nije drugačije od privatnog:
kursevima koji bi bili osmišljeni za potrebe inžinjera. “Prvi utisak je važan, ali dugoročno, svakako, istina
Stručnjaci preporučuju sopstveni trening, u poluot- izađe na vidjelo.”.e.

12 ekspert br. 01/07. - sv. 1.


Drvoprerađivačka industrija od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu
Problemi u sektoru drvne industrije
Uzroci sadašnjeg teškog stanja bh
industrije svakako su ratna razara-
nja i gubitak predratnih tržišta, ali ne
treba zaboraviti ni posljedice ranijeg
načina razvoja. Dirigirani karakter raz-
voja domaće industrije u prijeratnom
periodu bitan je uzrok kolapsa većeg
dijela industrijskih kapaciteta. Industrij-
ski razvoj u BiH sedamdesetih godina
prošlog stoljeća doveo je do kratkotra-
jnog perioda prosperiteta, ali bh indus-
trija je u ogromnoj mjeri ovisila o veli-
kim investicijama u vojnu proizvodnju,
tokom dužeg perioda nakon Drugog
svjetskog rata. Pred raspad SFRJ više
od 55% vojne industrije bilo je locirano
u BiH. Ova industrija je imala osigura-
no tržište u JNA, a uspješno je izvozila
i u brojne nesvrstane zemlje. U ratu
je veliki dio ovih postrojenja uništen,
a preostala su izgubila većinu kvali-
ficiranih kadrova te, bez kooperanata u
drugim republikama bivše Jugoslavije,
nisu mogla da obnove značajnije proiz-
vodne aktivnosti. Konačno, raspadom
JNA značajno je smanjen nivo domaćih
vojnih nabavki.
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
I mada su se mnoga poduzeća di-
verzificirala izvan vojne proizvodnje,
kolaps sistema vojne industrije bivše
SFRJ umnogome je izazvao ili ubrzao
i propast civilnih programa. Osam
godina nakon završetka rata, najveća
poduzeća predratne industrije nisu
oživjela.
U BiH se vrši još relativno malo viših
faza obrade drveta, a drvna industrija
je uglavnom svedena na izvoz trupaca.
Međutim, ohrabruje podatak da je u
2003. godini zabilježen porast izvoza
polufinalnih i finalnih proizvoda od
drveta.
Uprkos velikim iznosima među-
narodne pomoći, poslijeratni privredni
oporavak bio je mnogo sporiji nego
što se očekivalo. Već 2000. godine rast
GDP-a je usporen na 5,7%, 2001. na
4,9%, da bi 2002. porastao na 5,8%,
najviše zbog povećanog kreditiranja
domaćinstava od strane bankarskog
sektora, što je ugrozilo makroeko-
nomsku stabilnost zbog rasta deficita
tekućeg računa. U 2003. godini realni
rast GDP-a zadržao se u okvirima nešto
industrija & menadžment
Nihad AHMIĆ dipl.ing.maš.
Krivaja-Žepče dd
Stanje domaće in-
dustrije ukazuje da se
BiH ne može razvijati
na istim osnovama
kao u prethodnom
periodu, već da je
neophodno radikal-
no mijenjati koncept
razvoja. Svako dalje
zadržavanje fokusa na
velikim poduzećima,
zbog nemogućnosti
obezbjeđenja potrebnih
investicija, nerealno je i
neopravdano.
nižim od 4%. Poseban problem je
ogromna i rastuća akumulacija dugova
poduzeća, posebno u državnim kom-
panijama i kompanijama koja su priva-
tizirana putem vaučera (certifikata). Npr.
na 100 KM plate u FBiH bilo je 30 KM
duga. U RS, dugovi po zaposlenom bili
su dva puta veći od prosječne godišnje
plate. Ovo u velikoj mjeri objašnjava
vrlo slab interes investitora za priva-
tizaciju u BiH. Spora privatizacija vodi
produbljivanju tehnološkog zaosta-
janja, jer samo jaki strateški partneri –
strani investitori – mogu ponuditi nove
tehnologije, tim više što u BiH danas ne
postoje fondovi za podršku naučnim i
primjenjenim istraživanjima. Međutim,
od rata do danas BiH je privukla svega
oko 2,1 milijardu KM stranih ulaganja.
Stanje domaće industrije ukazuje da
se BiH ne može razvijati na istim osno-
vama kao u prethodnom periodu, već da
je neophodno radikalno mijenjati kon-
cept razvoja. Svako dalje zadržavanje
fokusa na velikim poduzećima, zbog
nemogućnosti obezbjeđenja potrebnih
investicija, nerealno je i neopravdano.
13
industrija & menadžment
Drvoprerađivačka industrija u BiH je
strateškog karaktera – Bosna i Herce-
govina kao jedna od najšumovitijih ze-
malja Evrope ima osiguranu sirovinsku
bazu za razvoj industrije prerade drveta.
Do devedesetih godina Bosna i Herce-
govina je dostigla visok stepen razvoja
drvoprerađivačke industrije. Intenzivna
ulaganja u ovu djelatnost su počela
50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka
ulaganjem u proizvodnju namještaja
i proizvoda višeg stepena složenosti.
Izvoz se najčešće realizirao na tržište
SAD-a, ali i na tržišta sadašnje EU, u
Istočnu Evropu, neke afričke zemlje,
zemlje Bliskog Istoka, te u Australiju.
Osnovne karakteristike preduzeća
nastalih u spomenutom periodu su
veliki broj zaposlenih, veliki instalirani
kapaciteti i visokoserijska proizvodnja.
Preduzeća su bila organizirana u kom-
binate koji su obuhvatali i šumarstvo
i drvopreradu, te su imala zaokružen
proizvodni proces – od primarne
do finalne obrade (primjer Krivaje iz
Zavidovića). Instalirani kapaciteti su
uveliko premašivali potrebe domaćeg
tržišta i preduzeća su bila izvozno orijen-
tisana. Devedesetih godina veliki kom-
binati su prestali sa radom, infrastruku-
tura i tehnološki kapaciteti kombinata
su devastirani, zastarjeli ili oštećeni us-
ljed neupotrebljavanja i neodržavanja,
odvojene su djelatnosti šumarstva i
drvoprerade te je proizvodni proces
razbijen u faze što je dovelo do neskla-
da u ponudi i potražnji sirovine. Veliki
kombinati su rasparčani i privatizirani
na ne baš najbolji način nedostatkom
14
strateških partnera, a tržišta su izgub-
ljena i nastao je značajan zaostatak za
visokorazvijenim državama u pogledu
razvoja i praćenja kvaliteta proizvoda.
Izgrađeni imidž proizvoda iz BiH je
značajno narušen. Naglim razvojem
privatnog sektora ponovo je uspostav-
ljena dominacija primarne obrade nad
finalnom pri čemu su instalirani ka-
paciteti mali, tehnološki nivo obrade
nizak, a kvalitet proizvoda upitan. Siva
ekonomija u drvoprerađivačkom sek-
toru je izrazito prisutna što dodatno
otežava sistemsko rješavanje problema
ovog sektora. Danas u preduzećima
drvoprerađivačke djelatnosti dominira-
ju univerzalne mašine (64,8% od ukup-
nog mašinskog parka). Slijede speci-
jalne mašine (13,8%), automati (6,8%)
i ostale mašine (7,4%).
U primarnoj obradi drveta univer-
zalne mašine dominiraju sa 93% od
svih navedenih mašina, dok ostale vrste
mašina čine preostalih 7% mašinskog
parka u preduzećima primarne obrade.
Potrebno je istaknuti značajno učešće
sredstava mehanizacije i transporta u
području primarne obrade drveta.
U godinama koje su pred nama
drvoprerađivačka industrija trebala
bi biti u strateškom fokusu na svim
nivoima vlasti. Prvenstveno, jer je
riječ o industriji koja je uz vojnu činila
najveći postotak proizvodnje u BiH.
Ako se uzmu u obzir svi fakori kvalitet-
ne proizvodnje onda bi se tehnologija
izdvojila kao kamen spoticanja u raz-
voju ovog sektora. U većini preduzeća
riječ je o veoma zastarjeloj tehnologiji
koja formira limitirajuče faktore u pro-
bijanju naših preduzeća na inostrano
tržište. Ako pogledamo prosperitetna
preduzeća u BiH vidjet ćemo da se
radi upravo o preduzećima koja su u
proteklom periodu uložila dosta finan-
sijskih sredstava u obnovu sredstava
za rad. Zbog situacije koja je nastala
u ovom sektoru u poslijeratnom pe-
riodu, većina preduzeća je kupljeno
za minimalna finansijska sredstva, i
pored toga, ulaganja koja su trebala
da uslijede nisu donijela željene re-
zultate. Evidentno je da i kada dođe
do ulaganja u tehnologiju, vlasnici se
nerijetko odlučuju za jeftinija rješenja,
uzimanja repariranih mašina koje će
samo da zamijene postojeće. Da li je to
dugoročno rješenje? Da li je to strate-
gija izlaska na ino-tržište? Prednosti
nove tehnologije ne treba ni nabrajati,
tačno je da je riječ o skupljem rješenju,
ali gledajući dugoročno, može se vid-
jeti finansijska isplativost. Riječ je o
povećanju produktivnosti, smanjenju
potrebne radne snage, povećanju
kvaliteta obrade, smanjenju ulaganja u
održavanje zbog novih mašina u odno-
su na stare koje su dotrajale i više su
podložne kvarovima, i td.
Svega jedna četvrtina preduzeća
je iskazala potrebe za jednom ili više
mašina. Relativno mali broj iskazanih
potreba je rezultat mnogih faktora
od kojih se izdvajaju: neplanski rad
preduzeća, te nemogućnost antici-
pacije budućih potreba, neuzimanje u
obzir mogućnost širenja ili speci-
fikacije proizvodnje, nepostojanje sig-
urnog tržišta, nepovoljna financijska
situacija, i td. u posljednjih 10 godina
(posebno d.o.o. firme koje čine oko
50% uzorka). U proizvodnji masivnog
namještaja zabilježene su potrebe za
Problemi u sektoru:
• neorganiziran nastup na tržištu;
• nezadovoljavajući menadžerski
kadar i narušena struktura;
• nemogućnost finansiranja izvoza i
investicija iz vlastite akumulacije uz
visoku cijenu kapitala;
• visoka poreska opterećenja;
• postojanje sivog tržišta sirovinom;
• visoka zavisnost od uvoza sirovina
i repromaterijala;
• dugovanja poduzeća drvnog
sektora šumarstvu i
• zastarjela tehnologija.
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
 industrija & menadžment

uvođenjem novih CNC tehnologija Evidentan je odlazak mladih osoba u

za proizvodnju tokarenih proizvoda,
linijama za lakiranje, mašinama za
struganje, kontaktnim brusilicama,
oscilirajućim bušilicama, te presama
za bočno spajanje. Ograničeni su i ka-
paciteti za sušenje i prese za širinsko
spajanje. U proizvodnji pločastog
namještaja najčešće nedostaje kanta-
rica, potom raskrajač sa predrezačem,
te CNC obradni centri (viševretene
CNC bušilice). U oblasti proizvodnje
građevinske stolarije najizraženiji prob-
lem je nedostatak pneumatskih presa,
četverostranih blanjalica, zatim obrad-
nih kutnih centara, stolova za okivanje
i postrojenja za lakiranje. U primarnoj
obradi drveta zabilježen je nedostatak
kapaciteta za sušenje, pariona, zatim
silosa za skladištenje drvnog ostatka,
raznih mašina za rezanje, i dr.
Kvalitetna radna snaga je uvijek bila
prisutna na ovim prostorima, i ona će
biti jedna od ključnih kompetencija u
razvoju BiH. Ali i tu se javljaju problemi.
inozemstvo, koji u nedostatku poslova
u BiH kao i niskih primanja, svoj pros-
peritet vide u susjednim državama. Ri-
jetka su preduzeća koja ulažu u obra-
zovanje i usavršavanje mladih, a većina
preduzeća svoju konkurentsku pred-
nost ostvaruju na jeftinoj radnoj snazi.
Malo je onih koji su primjetili da je riječ
o smjeni generacija i da većina mladih
sada izbjegava da radi za mala prima-
nja, za koja radi starija populacija. Da li
je cilj ostvariti konkurentsku prednost
na malim primanjima i ostati bez radne
snage u narednim godinama?
Svako preduzeće bi trebalo da pre-
ispita svoje poslovanje, sagleda svoje
prednosti i nedostatke, utvrdi šanse
i opasnosti. Drvoprerađivački sektor
ima budućnost, ali u narednom vre-
menu malo će domaćih preduzeća
preživjeti sve evidentniju konkurenciju.
Preduzeća koja će opstati u budućnosti
su ona sa kvalitetnom tehnologijom i
sposobnim ljudima
Prioritetne aktivnosti
specifične
za ovaj sektor
• uređenje domaćeg tržišta u
pogledu snadbjevanja prerađivačkih
kapaciteta sirovinom (implementa-
cija entitetskih zakona o šumama);
• privlačenje ulaganja u moderni-
zaciju proizvodnih pogona stva-
ranjem povoljnog poslovnog
okruženja, stimulativnog za izvozni-
ke drvoprerađivačke industrije, kao
i za razvoj proizvoda višeg stepena
obrade;
• definiranje internacionalno pre-
poznatljivog domaćeg proizvoda;
• stimuliranje saradnje između
poduzeća drvoprerađivačke indus-
trije na regionalnom nivou.

Predstavljamo i
čestitamo – Alan
Ćatović
Dana 08. 09. 2007. godine titulu magistra
tehničkih nauka dobio je Alan Ćatović, dipl.ing.
maš., asistent na Mašinskom fakultetu u Sara-
jevu na Katedri za odbrambene tehnologije.
Alan je uspješno odbranio magistarski rad na
temu: “Procjena zone smrtonosnog djelova-
nja HE bojevih glava sa prirodnom fragmen-
tacijom”. Mentor rada je bio gospodin v. prof.
dr. Berko Zečević, a komisiju su, dodatno,
sačinjavali profesori: v. prof. dr. Izet Bijelo-
nja, predsjednik i v. prof. dr. Emira Kahrović,
član. Rad je napisan na 266 stranica, sadrži
254 slike i 61 tabelu, a za izradu je korišteno
77 bibliografskih jedinica. U nastavku Vam
donosimo sažetak rada.
U radu je obrađen modul za predviđanje
zone smrtonosnog djelovanja HE bojevih gla-
va, a koji se sastoji od tri glavna modula: modul
za određivanje vjerovatnoće pogađanja,
modul za predviđanje krivih izogustina, i
interfejs za CAD modeliranje smrtonosnih
zona. Izvršena su obimna eksperimentalna
istraživanja (oko 130 fragmentacionih testova
u Pit postrojenjima i Arenama) sa šest tipova
artiljerijskih projektila, tri tipa minobacačkih
projektila i dva tipa
bojevih glava raket-
nih projektila. Raz-
vijeni su modularni
kompjuterski pro-
grami, napisani u programskom jeziku Mat-
Lab, koji omogućavaju predviđanje parame-
tara efikasnosti HE bojevih glava. Na osnovu
postavljenih matematičkih modela, eksperi-
mentalnih istraživanjia i metoda numeričke
matematike izvršena je analiza parametara
masene i prostorne distribucije fragmenata HE
bojevih glava. Izvršena je numerička simulaci-
ja naponskog stanja i deformacije kompone-
nata projektila u toku njegovog kretanja kroz
cijev oružja, korištenjem softvera ADINA, s
ciljem provjere sigurnosti u toku kretanja mu-
nicije kroz cijev oružja i moguće optimizacije
unutrašnje trase projektila u cilju povećanja
smrtonosne zone HE bojevih glava .e.
Redakcija časopisa Ekspert
srdačno čestita.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 15

proizvodnja & dizajn
Prednosti agilne proizvodnje s aspekta pouzdanosti i kvalitete proizvoda
Agilna proizvodnja u funkciji
održavanja i kvaliteta
Na prelasku u XXI stoljeće desile
su se radikalne promjene koje su pre-
oblikovale vodeće industrije. Tržište
je postalo globalno. Kupci zahtjeva-
ju proizvode u manjim količinama
i sa različitim izvedbama, a također
žele da budu tretirani kao individue
s različitim potrebama. Kompanije
zbog toga moraju imati široku lep-
ezu različitih proizvoda, moraju brzo
uvoditi nove proizvode (npr. novi
model automobila svake godine),
moraju biti inovativne i sve to raditi
bolje od vrlo jake kunkurencije. Ve-
liki broj različitih finalnih proizvoda,
kratak životni vijek proizvoda, kratko
vrijeme za uvođenje novog proizvoda
i specifični zahtjevi kupaca u pogledu
mjesta isporuke proizvoda doveli su
mnoge proizvođače u tešku situaciju.
Opstati mogu samo kompanije koje
prihvate koncept agilne proizvodnje,
odnosno kompanije koje će moći lako,
brzo i jeftino preći s proizvodnje jed-
nog proizvoda na proizvodnju drugog
proizvoda. Agilna proizvodnja, kao
proizvodni koncept koji se zasniva
na visokoj automatizaciji i robotizaciji
što joj omogućuje fleksibilnost, mora
posebnu pažnju posvetiti održavanju
tih kompleksnih proizvodnih sistema i
na taj način poboljšati dobre pretper-
formanse za obezbjeđenje potrebnog
kvaliteta proizvoda i inače međusobno
zavisnih kategorija. Različite skupine
različito definišu agile manufacturing.
No, uobičajena je slijedeća definicija:
agile manufacturing je takva proiz-
vodnja koja omogućuje brz i jeftin
prelazak sa proizvodnje jednog na
proizvodnju drugog, njemu različitog
proizvoda. Brzo preorijentisanje se
zasniva na ideji minimalne izmjene
alata i kompjuterskog programa pri
prelasku sa proizvodnje jednog proiz-
voda na drugi, iz čega zaključujemo da
su roboti i IT osnova ove proizvodnje.
Ova proizvodnja zahtjeva vi-
soko automatizovane i robotizo-
vane proizvodne sisteme, fleksibilno
16
Šta je to agilna proizvodnja tj. šta
su to fleksibilni proizvodni sistemi,
koliko se agilna proizvodnja razli-
kuje od masovne proizvodnje? Pred-
nosti agilne proizvodnje s aspekta
pouzdanosti i kvalitete proizvoda.
Obaveze i ciljevi funkcije održavanja
u korelaciji sa već spomenutom
pouzdanošću i kvalitetom.
opsluživanje, nadzorni sistem, kao i
veliki broj senzora koji moraju prikup-
ljati informacije, kako za rad, tako i za
praćenje stanja složenih proizvodnih
sistema za potrebe održavanja. Ovaj
koncept pokušava zadovoljiti kupčeve
potrebe i efikasno odgovoriti na nje-
gove zahtjeve ma kako oni složeni i
iracionalni bili. Agile manufacturing je
nastala iz potrebe da se odgovori na
savremene izazove, odnosno zahtjeve
tržišta, s kojim se inače nije mogla
nositi klasična masovna proizvodnja
zbog velikih fiksnih troškova (troškova
pokretanja proizvodnje) i kratkotrajnog
životnog vijeka proizvoda. Agile manu-
facturing omogućuje implementaciju
JIT (just in time) proizvodne filozofije:
• proizvoditi bez zaliha;
• proizvoditi na vrijeme i činiti to u sva-
ko vrijeme;
• proizvoditi bez grešaka i škarta;
• frekventna isporuka;
• isporuka malih količina;
• isporuka tačnih količina.
Koliko se agile manufacturing
razlikuje od klasične
proizvodnje?
Klasična proizvodnja je najpogodni-
ja ako se proizvode serije većeg obima,
dok se agile manufacturing dobro nosi
sa proizvodnjom u serijama manjeg
obima, odnosno daje najbolje rezultate
u ovakvom turbulentnom poslovnom
okruženju. Evo nekoliko karakteristika
agile manufacturing okruženja:
Hadis BAJRIĆ dipl.ing.maš.
Asistent na Mašinskom
fakultetu u Sarajevu
Katedra za
organizaciju i informatiku
• sve se mijenja brzo i nepredvidivo;
• tržište zahtjeva unikatne proizvode;
• veća ponuda od potražnje;
• visok kvalitet;
• niske cijene.
Ovo smanjuje životni vijek proizvoda
tako da je potrebno konstantno i brzo
razvijati nove proizvode i uvoditi ino-
vacije. “Razmaženi” kupci moraju biti
tretirani kao individue, tj. mora se udo-
voljavati različitim željama kupaca, pa
i po cijenu da se mijenja vlastiti proiz-
vod ili usluga. Svi ovi zahtjevi doveli su
mnoge kompanije u velike probleme
sa zalihama, režijama i efikasnošću.
Kvalitet i održavanje
Da bi se razumjela prednost agile
manufacturing proizvodnog koncepta s
aspekta kvaliteta u odnosu na nerobot-
izovanu i neautomatizovanu ili nedo-
voljno robotizovanu i automatizovanu
proizvodnju daje se pregled poteškoća
i gubitaka koji postoje i koji se smanjuju
s povećanjem stepena implementacije
agile manufacturing koncepta, odnos-
no automatizacije i robotizacije. Npr.
automati, roboti i fleksibilni tehnološki
sistemi mogu raditi bez prekida 24 sata
dnevno i 365 dana u godini, što daje
8460 sati raspoloživosti rada godišnje.
Nema pauza za ručak, kafu, nema bo-
lovanja, stresa, umora, profesional-
nih bolesti, štrajkova i organizacijskih
gubitaka. Rad ljudi u 3 smjene teško
je organizirati, a zbog organizacijskih
gubitaka za rad u jednoj smjeni, uz
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 17
18 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

Zašto treba učiti CATIA-u
Pri samom spominjanju novog programa
većina korisnika reaguje odbojno. Radom u
postojećim programima ostvaruju se značajni
rezultati, pa za savladavanje “nekog” novog pro-
grama zaista treba dobar razlog. Navest ćemo
nekoliko zanimljivih podataka vezanih za pro-
gram Catia nakon kojih, nadamo se, nećete os-
tati ravnodušni:
- od 25 najvećih proizvođača automobila njih 17
koristi Catia-u kao osnovni softver. AUDI, BMW,
Daimler Chrysler, Renault, Citroen, Peugeot su
među najznačajnijim korisnicima ovog progra-
ma;
- dva najveća proizvođača u avio industriji (BOE-
ING i AIRBUS) koriste Catia softver u proizvod-
nji;
- slovenački Tomos d.o.o. upotrebom Catia-e
na prvom projektu, mopedu Revival, zabilježio je
skraćenje ciklusa proizvodnje za 50%;
- Catia V5 je u Hrvatskoj odabrana kao stan-
dardni CAD/CAM/CAE paket za obuku u sred-
njim tehničkim školama.
Ovaj program razvio je francuski proizvođač
aviona Dassault Aviation, a kasnije je osnovana
zasebna tvrtka Dassault Systemes koja je na
sebe preuzela kompletnu brigu o daljem razvoju
softvera. Catia V5 (verzija 5) napisana je u C++
programskom jeziku i potpuno je kompatibilna
sa Windows operativnim sistemima. Sam temelj
programa je izuzetno kvalitetan 3D modeler.
Model dizajniran u programu CATIA
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
proizvodnja & dizajn
Catia je koncipirana na principu modula. Osim
standardnih modula za konstrukciju tu su još moduli
za analizu (FEA – analiza metodom konačnih eleme-
nata), moduli za proizvodnju (CAM/NC), moduli za
konstrukciju ventilacija/klimatizacija/instalacija grijanja
(HVAC), moduli za dizajn robotskih ćelija, kompozitnih
materijala i td. Moduli, kojih ima preko stotinu, mogu
se nabavljati u sklopu predefinisanih konfiguracija ili
pojedinačno. Program pruža kompletno rješenje od
dizajna i analize proizvodnje pa do simulacije kre-
tanja ljudskih figura unutar proizvodnih procesa. Rad
u Catia-i nudi visokoobrazovanim kadrovima i ličnu
satisfakciju, jer za razliku od većine programa, u njoj se
traže rješenja inžinjerskog nivoa.
Početak rada u novom programu je strateška odlu-
ka i najčešće se donosi za duže vremensko razdoblje.
Kvalitetna podrška programu je jedan od presudnih
faktora koji utiče na odluku o korištenju. Proizvođač
se zato udružio sa vodećom informatičkom tvrtkom
IBM, koja svojom razgranatom mrežom nacionalnih
poslovnica i poslovnih partnera vodi brigu o prodaji
Catia-e i pružanju tehničke podrške njenim korisnici-
ma.
Catia format je standardni format u razmjeni poda-
taka između firmi koje rade u auto industriji i nevažno
je dakle na kojoj destinaciji obavljate svoj posao. Veli-
kim koracima Catia prodire i u ostale grane industrije
(mašinogradnja, alatničarstvo) te se čini, da je Vaš sus-
ret sa ovim programom u budućnosti neminovan .e.
19
proizvodnja & dizajn

Uticaj izbora alata prilikom dizajniranja i konstruisanja

Odabir alata za obradu rezanjem

Eldin Hadžić dipl.ing.maš.
Većina radnih komada, koji se ugrađuju u različite mašine,
Adnan Selmanović dipl.ing.maš.
sklopove i uređaje, svoj konačan oblik dobiva pomoću
obrade odnošenjem čestica. Kod obrade odvajanjem
čestica procese obrade možemo podijeliti na konvencio- nog komada.
nalne i nekonvencionalne. Dalje se odabir vrste alata vrši zavisno od vrste obrade.

Kod konvencionalnih postupaka proces odvajanja

čestica nastaje kada rezna geometrija u obliku reznog
klina djeluje silom rezanja na površinu radnog komada.
Kod nekonvencionalnih metoda odvajanje čestica nastaje
uslijed dejstva različitih fizičko-hemijskih procesa. Konven-
cionalne procese odvajanjem čestica zovemo još i obrada
rezanjem. Obradu rezanjem možemo podijeliti na:
• obradu alatima definisane rezne geometrije (struganje,
glodanje, bušenje, provlačenje, rendisanje, testerisanje);
• obradu alatima nedefinisane rezne geometrije (brušenje,
honovanje, lepovanje, superfiniš).
Najčešće primjenjivani postupci obrade rezanjem su:
struganje/tokarenje, glodanje i bušenje, zbog toga ćemo
napisati neke smjernice pri izboru alata, zavisno od vrste
obrade i materijala obratka. Prvi korak za sve vrste obrade
je definisanje materijala obratka. Prema ISO klasifikaciji
materijala, materijale od kojih je sačinjen obradak dijelimo
na:
• P - čelici – niskolegirani čelici, visokolegirani čelici (osim
nehrđajućih) i čelični lijev;
• M - nehrđajući čelici – feritno-martenzitni čelici, auste-
nitni čelici, austenitno-feritni (duplex) čelici;
• K - sivi lijev;
• N - obojeni metali – aluminij, bakar, i td. i njihove legure;
• S - vatrootporni materijali – vatrootporne super-legure,
legure na bazi nikla, kobalta, legure titana;
• H - materijali povećane tvrdoće – okaljeni i termički tre-
tirani čelici.
Nakon toga se određuje vrsta primjene:
R/H – ukoliko se radi o struganju, onda govorimo o
gruboj obradi – R - rough. Ukoliko se radi o glodanju, onda
govorimo o teškom glodanju – H - hard.
M/M – ukoliko se radi o struganju, onda govorimo o
srednje finoj obradi – m - medium. Ukoliko se radi o glo-
danju, onda govorimo o srednje teškom glodanju – M me-
dium.
F/L – ukoliko se radi o struganju, onda govorimo o
završnoj obradi – F - fine. Ukoliko se radi o glodanju, onda
govorimo o lakom glodanju – L-light.
Dalje, potrebno je odrediti uvjete strojne obrade:
Dobri uvjeti – neprekinut rez, velike brzine, pripremljen
radni komad, odlično stezanje radnog komada, mali pre-
pusti alata.
Prosječni/srednji uvjeti – profilni rezovi, umjerene brzi-
ne, radni komad od kovanog ili ljevanog materijala, dobro
pritezanje radnog komada.
Problematični uvjeti – isprekidan rez, male brzine, tvrdi
lijev, kovana površina radnog komada, loše stezanje rad-
Struganje
Definisanje vrste obrade:
- vanjsko struganje;
- unutarnje struganje.
Definisanje operacija:
- uzdužno struganje;
- profilno struganje;
- čeono struganje;
- izrada žlijebova, utora;
- odsijecanje;
- izrada navoja.
Definisanje držača alata i pločice se vrši na osnovu
vrste obrade, uvjeta i operacija. Kod držača alata definišu
se dimenzije, način stezanja rezne pločice, napadni ugao
držača, geometrija (držač za negativnu ili pozitivnu reznu
pločicu), a zavisno od vrste prihvata na mašini, da li se radi
o lijevom ili desnom nosaču.
Kod rezne pločice definišu se oblik (prema iso
označavanju: C, D, V, W, T, KS, R), dimenzije, geometrija
rezne ivice (pločice sa pozitivnim ili negativnim leđnim ug-
lom). Zavisno od vrste materijala radnog komada i uvjeta
obrade i kvaliteta obrade kod rezne pločice definiše se i
grade, odnosno kvalitet rezne pločice i vrsta lomača.
Kada su definisane vrste obrade i operacije i kada su
odabrani držači i rezna pločica, biramo režime obrade (vc –
brzina rezanja, fn – posmak, ap – dubina rezanja).
Glodanje
Definisanje vrste obrade:
- plansko glodanje;
- kutno glodanje;
- profilno glodanje;
- glodanje žlijebova.
Nakon definisanja vrste obrade, vrši se izbor
odgovarajućeg glodala konstruisanog za pomenute vrste
obrade (glodalo za plansko glodanje, glodalo za kutno glo-
danje i sl.). Nakon odabira glodala vrši se odabir prečnika
glodala, način stezanja glodala, raspodjela pločica (ukoliko
se radi o glodalu sa izmjenjivim pločicama) – glodalo sa
krupnim korakom - L, malim korakom - M i vrlo malim ko-
rakom - H. Nakon toga vršimo izbor rezne pločice ukoliko
se radi o glodalu sa izmjenjivim pločicama, odnosno ob-
lika, visine zavojnice, broja zuba i kvaliteta, ukoliko se radi
o vretenastim i profilnim glodalima od brzoreznog čelika
i tvrdog metala. Izbor oblika pločice je limitiran izborom

20 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 21
proizvodnja & dizajn

Tehnologijom protiv problema, pameću do rješenja

Sigurnost u skladišnom
poslovanju
I dok je problem otuđenja osnovnih sredstava za rad interne prirode, problem
nestanka same robe iz skladišta predstavlja sam po sebi alarm za jednu kom-
paniju ili instituciju. Problemi koji se javljaju poslije obično nisu lako rješivi, a put
dolaska do obeštećenja je obično mukotrpan i vremenski jako dugotrajan.
Edin MUDERIZOVIĆ
dipl.ing.el.
Skladište – idealno mjesto za Krađe u skladištima
Špica Systems doo
mahinacije i kako ih spriječiti

Mnoge firme u Bosni i Hercegovini
i u cijelom regionu se bore sa proble-
mom sigurnosti robe i osnovnih sred-
stava za rad u skladištima – bez obzira
da li se radi o automobilskoj, proiz-
vodnoj, transportnoj, medicinskoj,
trgovačkoj ili nekoj drugoj oblasti.
Problem nestanka osnovnih sredstava
ide dotle da predstavlja ozbiljnu smet-
nju samom funkcionisanju kompanije ili
institucije, dok problem nestanka robe
iz skladišta predstavlja pitanje opće
sigurnosti povezano sa drugim aspek-
tima – zakonskim, osiguravajućim i td.
I dok je problem otuđenja osnovnih
sredstava za rad interne prirode pro-
blem nestanka same robe iz skladišta
predstavlja sam po sebi alarm za jednu
kompaniju ili instituciju. Problemi koji
se javljaju nakon toga obično nisu lako
rješivi, a put dolaska do obeštećenja
je obično mukotrpan i vremenski jako
dugotrajan. Uz to, ako se nađete na putu
nekom revnosnom osiguravajućem
službeniku, koji će provjeriti svaki de-
talj, onda taj proces nadoknade štete
može biti čak i kontraproduktivan, ako
vrijednost nestale ili otuđene robe nije
velika.
RFID štampač RFID tag
Postoje dva ljudska faktora koji su
uzročnici otuđenja robe iz skladišta:
unutrašnji i vanjski. Unutrašnji podra-
zumijeva osoblje zaposleno unutar
kompanije ili institucije, dok vanjski
predstavlja kriminalne osobe koje
nisu u direktnoj vezi sa kompanijom
ili institucijom. Iako do zaključenja
ovog teksta nismo dobili tačne po-
datke o tome koji faktor je više za-
stupljen, pretpostavlja se da taj odnos
iznosi nekih 70% prema 30% u korist
unutrašnjeg. Dakle, zaposleni personal
je češći uzročnik otuđenja robe, što je
i samo po sebi podrazumijevajuće, jer
češće dolazi u kontakt s robom i ima
više saznanja o tome šta se i gdje na-
lazi u skladištu i drugim prostorima.
Osim toga, nesporna je i sprega tog
unutrašnjeg s vanjskim faktorom kroz
prenos informacija o robi u skladištu i
njenoj vrijednosti.
Budimo realni – u skladištima ne
radi visokokvalifikovana radna sna-
ga; ta činjenica sama po sebi govori
i da nije visoko plaćena – i eto pro-
blema. Običan čovjek brzo podlegne
iskušenju da negdje skloni neki paket
skupocjenog pića, skupo odijelo nekog
RFID čitač/pisač
poznatog svjetskog dizajnera ili neki
vrijedan alat.
Jedina opcija koja pomaže
isključenju ljudskog faktora u takvim
segmentima poslovanja jeste teh-
nologija. Upotrebom modernih tehno-
loških rješenja može se doći do rješenja
brojnih životnih i poslovnih problema.
Jedan od takvih problema, koji je
zagorčavao život mnogim kompani-
jama i institucijama, jeste bila (i još uvi-
jek predstavlja) krađa artikala i opreme
unutar jednog skladišnog, prodajnog,
laboratorijskog, javnog ili bilo kojeg
drugog prostora. No, čini se da i tome
dolazi kraj. Najavljeno rješenje ovog
sigurnosnog problema jeste RFID teh-
nologija.
“RFID – negdje sam to već čuo, šta
je to?” – Ovo predstavlja prvu reakciju
u većini slučajeva kada se spomene ova
skraćenica. Svi pričaju o njoj, ali niko
da kaže o čemu je zapravo tu riječ. Pa,
pogledajmo šta je to ustvari.
RFID – od ideje do realizacije
Radio Frequency Identification –
tehnologija identifikacije putem radio
frekventnih talasa je zamišljena
prvenstveno, kako joj i samo ime
kaže, u svrhe identifikacije. Danas
je možda najpoznatija primjena
RFID tehnologije u sistemima
za kontrolu prolaska i eviden-
ciju radnog vremena – u jednom
od slojeva beskontaktne kartice
se nalazi tzv. RFID tag. Da bi se
RFID tehnologija uopće koristila,
potrebno je postaviti hardversku
i softversku platformu.

22 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 23
upravljanje kvalitetom

Da li outsourcing predstavlja priliku za male i srednje kompanije u BiH?

Da li outsourcing (tj.
organizaciono iz-
Da li zaista poznajete vašeg dvajanje neključnih
outsourcing partnera?
Ovdje je dat kratak pregled aktivnosti) predstav-
šta treba tražiti, a šta treba lja priliku za male i
izbjegavati. srednje kompanije u
BiH? Da bi se održao
puni fokus na ključne
kompetencije/ak-
tivnosti i ključni biznis,
organizacijski top-
menadžment može
i treba sve sporedne
aktivnosti organiza-
ciono izdvojiti, i pritom
Kvalitet i outsourcing zadržati potreban nivo
kvaliteta.

U svjetskoj ekonomiji danas nagla-
sak je na što kraćem vremenu dizajna i
izrade, te što bržoj isporuci proizvoda.
Kupci zahtjevaju nove povoljnije cijene,
a standardi kvaliteta su u neprestanom
porastu. Ovo je opće poznato, ali šta
uraditi drugačije u organizaciji, a da bi
ona ostala veoma tražena i bitna? Za
orginalne proizvođače opreme (Origi-
nal Equipment Manufacturers – OEM)
i za sve druge proizvođače, disciplina i
slijedljivost procesa su odgovor na pi-
tanje.
Koncept organizacionog izdva-
janja aktivnosti vrijednosnog lanca
koje ne predstavljaju organizacijske
ključne kompetencije pokazuje se kao
vrlo djelotvoran način ustrojavanja
organizacijskog vrijednosnog lanca i
poslovne strategije.
Prema Michaelu Treacyju i Fredu Wi-
ersemanu (autorima knjige The Disci-
pline of Market Leaders, Perseus Books
Group, 1997.) može biti da je neka or-
ganizacija najbolja u kvaliteti poslo-
vanja (dobivanje na cijeni), vođstvu
proizvoda na tržištu (osvajanje tržišta
sa odličnim proizvodima), ili bliskosti
sa kupcima (uspješna uzajamna sarad-
nja), a kada ona to prepozna, prihvati
i razvije te svoje ključne kompetencije,
onda može raditi na pružanju izuzet-
nih usluga koje nemaju konkurenciju.
Usmjeravati zaposlene na područja
koja donose najveću dobit je najbolji
način korištenja usluga iskusne radne
snage.
Što se tiče svih ostalih funkcija (tj.
sporednih kompetencija), outsourcing
može kontrolisati troškove, održavati
zadovoljavajući nivo inventara, smanjiti
ukupne troškove, osigurati efikasan rad,
poboljšati kvalitet, i konačno pomoći
da posao uspije, što zvuči prilično jed-
nostavno.
Uraditi “domaći zadatak”
Outsourcing nije zadatak koji se
prihvata tako lako, naročito kada je u
pitanju kvalitet. Riskantno je prihva-
titi ponudu da se odustane od sva-
kodnevnog kontrolisanja sporednih
kompetencija, a da ne dođe do nega-
tivnog uticaja na kvalitet, saradnju sa
partnerom i na stalni porast zahtjeva
današnjeg tržišta.
Zbog toga je istraživanje o mogućim
outsourcing partnerima ključno. Svaki
momenat proveden u odabiru pravog
partnera će rezultirati boljim spojem
ponude i potražnje, poboljšanim kvali-
tetom, jačim strateškim dogovorom i
postignućem.
Naprimjer, Donnelly Custom Man-
ufacturing, kompanija koja se nalazi
u Aleksandriji u američkoj saveznoj
državi Minnesota, se bazirala na proiz-
vodnju alata za brizganje plastike (male
količine kompleksnih i preciznih dijelo-
va) za vodeće industrijske OEM kupce.
Kompanija se pridržava modela bliske
saradnje sa kupcima tako što detaljno
provodi kvantitativnu i kvalitativnu
procjenu svih partnera koji su uzeti u
obzir.
Zašto su Donnellyjevi OEM kupci
zadovoljni njegovim outsourcingom?
Zato što su proveli precizno istraživanje
i saznali da saradnjom sa što manjim
brojem kupaca, Donnelly troši svoja
sredstva postižući ono što je bitno:
kratko vrijeme dizajna i izrade, pruža
odličan kvalitet i dostavu, nudi tehničku
podršku i zadovoljava sve ostale razma-
trane stavke, sve po povoljnoj cijeni.
Tipičan postupak izbora
Ako je kompanija uvjerena u kvalitet
svog outsourcing partnera, onda može
bez brige odustati od potpune kontrole
svojih sporednih kompetencija. Ovdje
je nekoliko uputa kako je to moguće
izvesti. Većina kompanija počinje sa
preliminarnim ocjenjivanjem kandidata

24 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 25
26 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti
Nauka o mjerenju i njen značaj
Sistematsko mjerenje sa pozna-
tim stepenom nesigurnosti
mjernih rezultata predstavlja
jedan od temelja u industrijskoj
kontroli kvaliteta, ali u općem
slučaju i u mnogim modernim
industrijama. Nekada se troškovi
mjerenja u proizvodnji penju od
10-15% ukupnih proizvodnih
troškova.
Nauka o mjerenju ili metrologija je
specijalizirani dio pojedinih prirodnih i
tehničkih nauka koja se bavi metodama
mjerenja fizikalnih veličina, razvojem i
izradom mjernih uređaja, reprodukci-
jom i pohranjivanjem mjernih jedini-
ca, te svim ostalim aktivnostima koje
omogućavaju mjerenje i usavršavanje
mjernih postupaka. Značaj mjerenja
kao praktične tehničke djelatnosti
od prvenstvene je važnosti kako u
svakidašnjem životu, tako i u svim
područjima privredne nauke.
Postoje različite privredne grane ili
poslovi koje direktno zavise od mjere-
nja. Npr. piloti tokom leta pažljivo
prate promjene na nebu, pravac leta,
potrošnju goriva, brzinu i druge para-
metre neophodne za sigurnost leta.
Mjerenja u tehnici provode se u
svim područjima rada: u trgovini kod
kupovine i prodaje robe, uvoza i izvoza
proizvoda, u proizvodnji radi ispitivanja
i kontrole u svim granama izrade proiz-
voda, optimizacija vođenja proizvodnih
procesa, regulacije procesa, nadzora i
kontrole mjerila, automatizacija proiz-
vodnje, uvođenje robota i manipula-
tora kompjuterizacije zahtjeva različite
vrste mjerenja.
Metrologija povezuje ljude na
različitim geografskim prostorima, u
svemu tome pouzdanost predstav-
lja temelj svih metroloških aktivnosti.
Pouzdanost je sve naglašenija kada
raste stepen kooperacije i korištenja
uobičajenih jedinica mjerenja i mjernih
procedura. Priznavanje akreditacije i
međusobno ispitivanje mjernih stan-
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
upravljanje kvalitetom
Suljo Mujić dipl.ing.maš.
Terminali Federacije doo
darda i laboratorija u različitim zem- koji se između ostalog, orijentiše na
ljama su najvažniji u metrološkom po- međuljudsku komunikaciju i ponašanje
vezivanju u svijetu. u organizaciji. U literaturi su prisutni
različiti aplikativni modeli integraci-
Metrologija i menadžment je na konceptima standardizacije
menadžmenta, i u pravilu svi imaju
Pojam menadžment označava procesno orijentisani model. Jedan od
proces planiranja, organizovanja i njih prikazan je na slijedećoj slici 1. Sa
kontrolisanja ljudi u datim uslovima. slike vidimo da u ovom medelu važno
Menadžment, teorijski i praktično pos- mjesto zauzima metrologija i mjerenje
matrano, ima trojaku funkciju, odnos- rezultata. U ovom modelu potrebno
no pojavljuje se u tri posebna aspekta, je razmotriti upotrebu instrumenata
donekle različita, ali ipak sa mnogo mjerenja ili ocjenjivanja uključujući
toga zajedničkog: provjere inspekcije, analize poslovnih
• menadžment kao proces upravljanja zadataka, performansi menadžmenta,
određenim poslovima, poduhvatima bezbjednost izvođenja poslova i prim-
ili sistemima radi efikasnog postizanja jenu adekvatnih metoda statističke
zajedničkih ciljeva; kontrole procesa.
• menadžment kao posebna grupa
ljudi/profesija, čiji je posao da uprav- Metrologija i proizvodnja
lja izvršavanjem poslova i zadataka,
koje obavljaju drugi radi efikasnog Mjerenja se realizira putem procesa
ostvarivanja predviđenih, zajedničkih kontrole cijelog proizvodnog ciklusa,
ciljeva; od ulaza materijala u skladište do ispo-
• menadžment kao posebna naučna ruke proizvoda kupcu.
disciplina, multidisciplinarnog karak- Tendecija i potreba uvođenja pro-
tera, koja se bavi istraživanjem prob- cesnog pristupa u poslovanje zahtjeva
lema upravljanja određenim poslovi- jak informacijski sistem. Osim težnje
ma, poduhvatima i sistemima. prema zadovoljenju kvaliteta proiz-
Nezavisno kako se posmatra po- voda potrebno je uključiti i osiguranje
jam menadžmenta, jasno je da se mora kvalitata proizvodnog procesa u kojem
posmatrati kao upravljački proces, nastaje taj proizvod, jer kvalitet proiz-
27
28 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 29
30 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
 upravljanje kvalitetom

Model upravljanja troškovima

kvaliteta u “šest sigma” sistemu

Problem s kojim se većina kompanija susreće danas u pogledu zadržavanja

konkurentnosti, predstavljaju i troškovi koji se u tom procesu javljaju. Kolika je
važnost isticati, analizirati, pratiti i uspostaviti sistem za upravljanje troškovima
kvaliteta, koji su jedna od najznačajnijih stavki u strukturi ukupnih troškova or-
ganizacije, trebala bi razumjeti svaka organizacija i evidentirati ih kao posebnu
stavku u strukturi ukupnih troškova.
Benjamin DURAKOVIĆ
dipl.ing.maš.
Danas o kvalitetu govorimo jena kvaliteta, troškovi nedostataka,
isključivo u kontekstu zadovoljstva troškovi zbog (ne)kvaliteta i sl. Pojam
kupca. To znači da je kvalitet: kvalitet troškova kvaliteta mnogi autori ne ko-
proizvoda ili usluge, rok isporuke, ci- riste eksplicitno već pod nekim drugim
jena, organizacija poslovanja, sistem nazivima kada govore o ekonomiji menadžmenta i zaposlenih troškovi
upravljanja i dr. Kvalitet određuje ku- kvaliteta, pa je često moguće u litera- kvaliteta postoje i svoj uticaj manifesti-
pac. Organizacije proizvođači moraju turi pronaći promišljanja o troškovima raju na poslovni rezultat organizacije.
odgovoriti kupčevoj potražnji. Uprkos kvaliteta u poglavljima pod naslo- Istovremeno dr. W. Edward De-
svemu kvalitet mora biti osiguran a vom “Ekonomija kvaliteta.” Navedeni ming upozorava da se 85% propusta
postojanim kvalitetom ili poboljšanjem pojmovi koji se koriste kao sinonimi koji utiču na pojavu pojedinih katego-
kvaliteta se može upravljati. pojmu troškova kvalitete to naprosto rija troškova kvaliteta u organizaci-
Danas u literaturi susreće se niz iz- nisu. Oni nemaju isto značenje te zbog jama, može pripisati menadžmentu.
raza koji se neopravdano koriste kao toga valja biti pažljiv kod izučavanja Ove činjenice upućuju na nužnost
sinonimi pojmu troškova kvaliteta: ove problematike. poduzimanja potrebnih aktivnosti s
troškovi za kvalitet, skriveni troškovi, Troškovi kvaliteta dio su strukture ciljem upoznavanja troškova kvaliteta
troškovi u sjeni, troškovi zbog kvaliteta, ukupnih troškova organizacije. Izvan kao posebne vrste troškova koja može
troškovi zbog loše kvaliteta, troškovi strukture ukupnih troškova ne pos- biti značajnim strukturnim elementom
loše kvaliteta, troškovi ne kvaliteta, ci- toje. Neovisno o stepenu spoznaje ukupnih troškova organizacije.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 31

32 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 33
34 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 35
36 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 37
tehničko opremanje
Novi izazovi kod planiranja
Optimizacija potrošnje energije
Dosadašnji krug djelovanja projektanata i
osoba odgovornih za planiranje građevina je
bio pod velikim uticajem tri odlučujuća i jedna-
ko važna faktora. Arhitektura, tehnička oprem-
ljenost zgrade i iskorištenost su osnovni faktori
koji su morali biti usaglašeni.
Ako se pak želi ugoditi budućim zahtjevima
za ekonomičnost zgrade, moraju se uvoditi
novi faktori u sam proces planiranja, kao što
se i dosadašnji krug djelovanja mora proširiti
novim sadržajima kao što su energija i životni
ciklus zgrade. Amortizacija, moć finansiranja
ili ekonomičnost jedne zgrade moraju projek-
tantima postati važne isto kao i planiranje na-
crta, cijene ili građevinsko rukovodstvo. Kao
iznenađujući i neočekivan primjer ovakvog
razvoja može poslužiti slijedeći projekat upo-
rednog modela za računanje. Postavljen je
zahtjev za provođenje eksperimenta čiji cilj je
bio istraživanje troškova i iskorištenosti tehni-
ke u građevini (radi se o školi) sagrađenoj po
standardima za pasivne zgrade naspram jed-
nakih parametara iste zgrade sagrađene po
standardima za uštedu energije. Posmatranjem
dodatno i troškova životnog ciklusa, ispitivanje
ekonomičnosti je dalo iznenađujuće rezultate.
Jedna škola, sagrađena po standardima pasivne
zgrade se amortizuje, po pitanju troškova ener-
gije, tek nakon nekoliko desetina godina. Osim
toga, lošija je po ekološkim bilansima. Ali sa as-
pekta koštanja životnog ciklusa bolja je nego da
je izgrađena po standardima za uštedu energije.
Pored sume za investiciju, honorara i spored-
nih troškova, posebno su razmatrani troškovi
životnog ciklusa (opsluživanje, odstranjivanje,
inspekcija, opravke...), tako da se istraživanje
moglo primjeniti kao orijentir za buduće odluke.
Pogled sa sjeverne strane
38
Zahtjevi za projektante i osobe
odgovorne za planiranje građevina
se mijenjaju. Između ostalih, je-
dan od razloga za ovakav razvoj je i
složenost zahtjeva koje donose pro-
pisi o toplotnoj zaštiti i uređajima
za uštedu energije u građevinama.
Zajedno sa specijalističkim i stručnim društvima
razvijene su osnove za poređenje ta dva stan-
darda. U virtuelno tijelo škole ugrađeni su željeni
kriteriji, kao što su ujednačena arhitektura, re-
alna iskorištenost prostora, uporedivost uslova
prostora, a i ranije dobijene računice.
Nacrt
Najvažniji aspekt kao podloga za idejni kon-
cept škole je ustvari sama svrha škole. Posljedice
koje donosi tehnika pasivne gradnje, kao, reci-
mo, hermetički zatvorena izolacija građevine, su
izbjegnute, pošto nisu u saglasnosti sa elemen-
tarnom funcionalnošću škole. Inače, sva tehnička
dostignuća moraju se podrediti funkcionalnosti.
Elementi gradnje, čija je prvenstvena funkcija
uljepšavanje izgleda su sporedna stvar i u ovoj
studiji su razrađeni samo toliko da bi zadovoljili
prave ciljeve studije. Između više arhitektonskih
rješenja najbolju poziciju je imala struktura “ot-
vorenog češlja” kao najbolje i najlakše primjen-
jive strukture za obje varijante (i pasivnu gradnju
i gradnju po principima za uštedu energije). Na
osnovu ovog koncepta nastao je nacrt, koji je
poslužio kao osnova za virtualni model zgrade i
simulacijskog računa.
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 39
40 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 41
42 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

Centralno upravljanje raznim
vrstama instalacija
Željko Božić dipl.ing.el.
Nakon raspada ekonomskog sistema u
istočnoevropskim zemaljama, došlo je do
višegodišnje blokade investiranja u oblasti
građevinarstva, a novonastala politička nesigur-
nost u zemaljama u razvoju dovela je do osjet-
nog smanjenja investicija i u najrazvijenim zem-
ljama. Ovaj zastoj je izazvao dosta polemike u
poslovnom svijetu, inicirao razvoj kritičke svijesti
i omogućio kraću vremensku pauzu nakon koje
su se mogli bolje sagledati rezultati dosadašnjeg
načina projektovanja i planiranja prostora. Danas
je uglavnom napuštena politika izgradnje velikih
nefunkcionalnih radničkih naselja. Izgradnjom
ovih geometrijski pravilnih struktura bez prirodne
raznovrsnosti razvijali su se i saobraćajni proble-
mi izazvani velikom fluktuacijom stanovništva
koja prati ritam fabričkih smjena. S druge strane,
spoznaja da industrijske zone ne mogu biti do-
voljno daleko od stambenih naselja, sve dok
objekti u njima ne zadovolje sve aspekte zaštite
čovjekove okoline, svela je potrebe za projekto-
vanjem velikih industrijskih kompleksa isključivo
na takozvanu baznu industriju.
Za probleme nastale ovakvim načinom grad-
nje u prošlosti, možemo reći da su posljedica ne-
prirodnog i jednoznačnog dodjeljivanja namjene
građevinskim objektima. Prema ovom konceptu
pri samom projektovanju objektima je dodjeljiva-
na prepoznatljiva stambena, poslovna, industrij-
ska, trgovačka, sportska ili neka druga jedinstvena
uloga, a stvarni sjaj i ljepota građevine ostajali su
zarobljeni u jednom vremenskom razdoblju, na-
kon kojeg je dalja upotreba i revitalizacija uvijek
bila izbor manje lošeg riješenja. Da stvar bude još
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
tehničko opremanje
gora, često je bilo na djelu i grupisanje objekata
iste vrste na jednom uskom lokalitetu na kojem
je sam prostor poprimao ograničenu svrhu i istu
onu sterilnost kao i objekti koji su se na njemu
nalazili.
U novije vrijeme sve se više napušta koncept ci-
ljane i strogo određene svrhe nekog građevinskog
objekta, a umjesto toga sve se više usložnjava
struktura samih građevina uz veoma slobodne
kombinacije stambenih potreba, poslovne udob-
nosti, sadržaja zabavno-rekreativnog karaktera, a
nerijetko se pronađe mogućnost da se dio pros-
tora isplanira za umjetnost, nauku i ostale vidove
duhovne nadgradnje. Čak i nove religije i religi-
jski pokreti napustili su ideju podizanja objekata
u vidu spomenika za vječnost i vlastite objekte
nastoje planirati tako da se, pored religijske, u
njima mogu obavljati i druge, veoma raznovrsne,
aktivnosti. Radi dinamičnosti vremena u kojem
živimo, nije rijedak slučaj da se prilikom samog
projektovanja ili izgradnje u skladu sa interesom
i investicijama izmijeni i namjena objekta, te on
poprimi sasvim drugačiji sadržaj od prvobitno
planiranog.
Historijski gledano, bilo je i ranije pokušaja
da se nekim građevinama, zajedno sa njihovom
okolinom, dodjeli višestruka i dugoročna svrha, ali
je realizacija ove ideje bila ostvarivana ili izgrad-
njom cijelog kompleksa zgrada ili je nastala više
kao posljedica nedovoljnih novčanih sredstava.
Kao savremenici procesa globalizacije svje-
doci smo sve većeg gubitka specifičnosti i sve
veće težnje ka unificiranoj izgradnji i planiranju
prostora po principu “sve na jednom mjestu”,
pri čemu i manji objekti liče na male gradove sa
svim neophodnim sadržajima. U skladu sa ovim
tendencijama u objektima projektovanim prema
modernim shvatanjima dizajna i konstrukcije pos-
toje izuzetno veliki zahtjevi u pogledu isporuke
opreme koja se u njih ugrađuje.
Ne može se više ni zamisliti objekat u kojem
se osim već dobro poznatih instalacija grijanja,
klimatizacije, električnog napajanja, rasvjete, tele-
fona, gasa, vode, odvođenja oborinskih voda, ka-
nalizacije, ne nalazi i niz drugih sistema kao što su
računarske lokalne mreže i mrežni sistemi, kon-
trola pristupa, kontrola prisustva CO-a, kontrola
prisustva zemnog gasa, vatrodojava, automatsko
gašenje požara, upravljanje prilaznim rampama,
sistemi protiv smrzavanja (na putnim prilazima,
raznim vanjskim uređajima, odvodnoj instalaciji
oborinskih voda i td.), vertikalni i horizontalni
transport ljudi i robe i mnogi drugi, zavisno od
43
44 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 45
tehničko opremanje

Raznolikost zahtjeva kod modernih

sistema zagrijavanja
Ko je doživio da cijepa drva kod nene ili bake da bi u kući naložio
vatru i ugrijao se, danas više cijeni ugodnost centralnog grijanja, koje
se k’o od šale pali pritiskom na prekidač i okretanjem regulatora tem-
perature. Ali, ovim se još nije završio razvoj sistema grijanja.
Već postoje mnogobrojna tehnička unaprjeđenja
i mnoga tek čekaju da budu predstavljena kupci-
ma. Pritom je značajno biti informisan o trenutnom
stanju na polju tehnike, da bi se preciznije moglo
procijeniti koji proizvod ponajbolje odgovara kojim
zahtjevima.
Mnogobrojni aspekti igraju važne uloge: treba
smanjiti potrošnju energije, a okolina ne bi trebala
biti bespotrebno uništavana. Kombinacija različitih
nosioca energije – gledajući na njihovu cijenu i
raspoloživost – bi bila najbolje rješenje. Na kraju
krajeva, sistem treba da besprijekorno radi kada se
jednom uspostavi. Danas skoro svaki sistem za zagri-
javanje samostalno pokazuje eventualna očekivanja.
Jedan primjer uspjelog ostvarenja je sistem Open-
Therm. Ovdje se radi o standardnom protokolu ko-
munikacija, kojim se prenose podaci, kao što su sob-
na temperatura i željena temperatura, iz dnevnog
boravka ka regulatoru za grijanje. Ovako se na lagan
način omogućava da svaka prostorija može da ima
regulator temperature. Slijedeća prednost Open-
Therm-a: smetnje ili bilo kakve druge informacije
se prenose kablom od aparata u sobi do regulatora
toplote. Praktično se ne radi o čistom prenosu poda-
taka, već o dvožičnom kablu kojim se prenosi i struja.
Dakle, baterije otpadaju.
Ako bi aparati za grijanje postali još traženiji
zbog svoje kompleksivnosti, recimo spajanjem više
različitih sistema za grijanje (“kaskadni sistem gri-
janja”) ili priključivanjem solarnog sistema grijanja,
onda postojeći sistem ne bi bio zadovoljavajući. U
ovakvom slučaju je potreban takozvani BUS-sistem.
Kao što se umrežavaju kompjuteri, tako se i ov-
dje umrežavaju različite sprave. Breneri, daljinski
upravljači, regulatori miješanog i kaskadnog sistema
grijanja se mogu kombinovati i omogućavaju najveću si-gurnost
planiranja. Takvom sistemu se može proizvoljno mnogo puta mi-
jenjati ili samo dopunjavati oprema, čak i komponentama koje u
momentu instalacije grijanja nisu ni postojale.
Sistemom eBUS-a se idealno može udovoljiti zahtjevima
kupaca: više proizvođača opreme su zajedno uključeni u eBUS
klub-korisnika, tako da pojedinačne komponente nezavisno od
proizvođača bez ikakvih smetnji mogu da zajedno funkcionišu.
I ovdje prenos podataka i snadbjevanje strujom idu preko samo
jednog kabla, kojim su povezani svi aparati.
Ovo otvara razne mogućnosti. Upravljanje bojlerima i breneri
mogu se povezati, na raspolaganju su (bežični) daljinski upravljači,
sa mješanim regulatorima mogu se kontrolisati više sistema gri-
janja. Regulator za kaskadne sisteme, koji upravlja i sinkronizuje
različite proizvođače toplote, pruža sigurnost u radu.
Koristeći regulator za solarne sisteme može se umjesto
uobičajenih proizvođača toplote koristiti solarna energija. K tome
je moguće još ka ostalim sistemima postaviti i ne toliko kompli-
kovani Gate-way (prolaz), zatim modemski priključak za komple-
tiranje daljinskog upravljanja, preko koga su čak moguća i SMS
upozorenja...
Ka kraju krajeva, mogućnosti jednog ovakvog sistema su neis-
crpne i pune budućnosti. Ispunjavanje zahtjeva koji se budu u
budućnosti imali u vezi sistema za grijanje bit će najviše ispunjeni
korištenjem BUS-sistema.
Tada će sječa drva biti samo još jedno lijepo sjećanje .e.

Strogo nepropustivo
Za dnevni rad instalatera na gradilištima je osobina nepropustivosti važno
obilježje kvaliteta za cjevovode sa tehnikom vezanja pritiskom, jer svaki spoj koji
slučajno bude zaboravljen predstavlja veliki rizik pri budućem radu sistema. Prilikom
jednog istraživanja kod metalnih cjevovoda na propustivost pri predodređenom
pritisku su pregledani 245 veznika – po 5 T-komada, 5 pravouglih lukova, 5 mufni –
dimenzija 15 do 54 mm i 140 veznika dimenzija 16 do 32 mm.
Najbolje rezultate imao je cjevovodni sistem Sanpress Inox sa 91,4% za cjevo-
vode za vodu i 95,9% za cjevovode za vazduh. Pri ponovnom testu od strane stručne
škole Sanpress Inox je dosegao 100-postotnu marku. Pokazalo se da je došlo do
drugačijih rezultata pri prvom testiranju zbog određenih promjena pritiska .e.

46 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 47
energija

Reportaža iz TE Kakanj nje uglja u okruženju i postojeći tehnički i

ljudski resursi. Ugovor o izgradnji bloka 7

Struja za buduće izazove snage 230 MW u okviru 5. etape zaključen

je 1978. god. Izgradnja je započeta 1984.
god, a puštanje u pogon obavljeno je u
1988. Ovaj blok nije izgrađen u nizu skupa
sa prvih šest blokova, već je odabran drugi
Tarik Kadrispahić lokalitet u krugu TE. Izgradnjom ovog bloka
dipl.ing.maš. ostavljeni su vrlo povoljni uslovi za izgrad-
nju još jednog, iste ili veće snage.
Ukupna instalirana snaga TE nakon
puštanja bloka 7 iznosi 578 MW. Ratna
dejstva i poslijeratna situacija su značajno
usporila razvoj elektrane. Blokovi 1-4 su
zbog relativno male snage po bloku i neis-
plativosti povučeni iz pogona, te očekuju
definitvnu odluku o svojoj sudbini. Go-
dine 2004. okončana je revitalizacija bloka
5, čime je značajno popravljena njegova
efikasnost. Blok 7 revitaliziran je 2005. god,
dok blok 6 nakon rata još uvjek nije doživio
revitalizaciju. Ova revitalizacija je jedan od
krupnijih planiranih projekata TE u nared-
nom periodu. Trenutno su u toku intezivni
napori oko iznalaženja investicija za izgrad-
nju pomenutog novog bloka 8, snage naj-
manje 350 MW.
Termoelektrana je trenutno podružnica
kompanije JP Elektroprivreda BiH, te čini
tehničko-ekonomsku cjelinu integrisanog
sistema unutrašnje organizacije ovog
javnog preduzeća.
TE Kakanj je jedan od nekoliko energetskih giganata na području BiH.
Iako se u nalazi u teškim vremenima neizvjesne budućnosti, ova kom- Ugalj i priprema uglja
panija iz godine u godinu bilježi pozitivnije rezultate. Predstojeće re- Termoelektrana Kakanj u procesu proiz-
strukturiranje energetskog sektora, liberalizacija i decentralizacija tržišta, vodnje el. energije kao energent koristi
povećana potražnja električne energije, samo su neka od pitanja na koja mrki ugalj iz rudnika “Kakanj”, “Breza”, “Ze-
se treba dati konkretan odgovor. Iako uglavnom raspolaže opremom i nica” i “Bila”, kao i lignit iz rudnika “Tušnica”
i “Gračanica”. Ovi ugljevi se prije sagorije-
tehnologijom od prije nekoliko decenija, u Elektrani nimalo ne sumnjaju vanja miješaju međusobno, a zbog velikog
da im predstoji svijetla budućnost na tržištu električne energije. Razloga broja pomiješanih ugljeva sa vlastitim ka-
za to ima mnogo, a predstojeći planirani kapitalni projekti koji se trebaju rakteristikama stvaraju se određeni prob-
realizovati unose još više optimizma. U interesu je, ne samo energetskog lemi prilikom pogona kotlova. Približno
procentualno učešće ugljeva je 60% “Ka-
sektora u BiH, već i kompletne Bosne i Hercegovine, da ova kompanija
kanj”, 20% “Breza”, 10% “Zenica” i 10% os-
uspješno posluje u budućnosti. tali rudnici. Ugalj se na prostor elektrane
Tokom realizacije 1. etape, izgrađena dovlači kako vozovima, tako i kamionima.
Historijat su dva bloka snage po 32 MW, te su 1956. Nakon istovara u kiper-stanicama, ka-
TE Kakanj nalazi se pored grada Kaknja god. puštena u pogon. Tokom 1960. god. paciteta 600 t/h, ugalj se preko trakastih
na lijevoj obali rijeke Bosne, neposredno završena je 2. etapa, pri čemu su također transportera doprema na depo “Hrasno”.
pored magistralne ceste M-17, tj. budućeg puštena u pogon dva bloka snage po 32 Depo služi da se na njemu stvore potrebne
autoputa. Izborom Kaknja za gradnju MW. Kako su postojeći blokovi bili nedo- zalihe uglja, kao i da se ugalj adekvatno
ovakvog objekta, termoelektrana je samim voljni da zadovolje potrebe za el. energijom, pripremi za dalju obradu. Kapacitet depoa
tim smještena u središte srednjobosanskog odlučeno je da se nastavi izgradnja novih i iznosi 500.000 tona uglja, pri čemu treba
bazena uglja. Od samog početka rada pred- to mnogo većih blokova. Tako je u okviru naglasiti da postoji mogućnost značajnog
stavljala je jednu od najvažnijih privrednih 3. etape izgrađen blok 5 snage 110 MW i proširenja. Putem kombinovanih uređaja i
organizacija na širem području, u kojoj su pušten u pogon 1969. god. Izgradnja bloka trakastih transportera, kapaciteta 2x1.100
mnogi stanovnici našli zaposlenje i izvor 6 snage također 110 MW završena je 1977. t/h, ugalj se transportuje do kotlovskih
prihoda. godine, što je označilo uspješno okončanje bunkera. Depo uglja “Hrasno” sa okolinom
Odluka o gradnji donesena je 1947. 4. etape izgradnje. prikazan je na slici 1.
godine u uslovima velikog nedostatka Narastajući privredni razvoj zemlje us- Ugalj se preko sistema unutrašnjeg
električne energije za potrebe stanovništva lovio je ponovno donošenje strateških od- transporta vodi do mlinova čekićara. Kot-
i narastajuće industrije. Međutim, zbog luka o značajnom povećanju instaliranih lovi su opremljeni sa četiri, šest i osam
iskrslih političkih problema gradnja je kapaciteta TE Kakanj. Pritom su kod izbora mlinova, kapaciteta 11, 25 i 35 t/h, respek-
odgođena, a novi strateški partneri morali ove lokacije važnu ulogu igrali pogod- tivno. U mlinovima se ugalj suši i dovodi na
su biti pronađeni na zapadu. nost lokacije, mogućnost veće proizvod- potrebnu finu granulaciju, te se takav ugalj

48 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 49
50 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
 energija

Intervju sa dipl.ing. Salihom Puriševićem, direktorom TE Kakanj u prahu uz pomoć zraka ubacuje pod pritiskom

Put ka 800 MW
od 100-200 mmVS u ložište kotlova.

Kotlovi
Kotlovi blokova 1-6 poredani su u jednom
nizu unutar istog objekta, dok je blok 7 izgrađen
u odvojenom objektu. Prva četiri bloka oprem-
ljena su parnim kotlovima proizvođača “Stein-
muller”, a ostala tri kotlovima “SES Tlmače” iz
Slovačke. Kotlovi 1-6 su sa prirodnom cirkulaci-
jom radnog fluida, dok kotao bloka 7 radi na
principu prinudne cirkulacije. Sagorijevanje se u
svim kotlovima obavlja pomoću uglja u prahu
preko gorionika, a kotlovi posjeduju i gorioni-
ke na naftu koji služe za potpalu. Odvođenje
šljake je tečno, što podrazumjeva da su tem-
perature u ložištu kotlova 1500-1600 °C. Kot-
lovi su opremljeni i cijevnim zagrijačima zraka,
gdje se predgrijava zrak za sagorjevanje uglja.
Sistem hlađenja u kondenzatoru je danas u pot-
punosti zatvoreni sistem, obavlja se preko ba-
terije rashladnih tornjeva. Neophodna voda za
ove potrebe zahvata se iz rijeke Bosne. Glavne
karakteristike blokova date su u tabeli 1.

Ekspert: Gospodine Puriševiću, kako ocjenjujete trenutno stanje u

TE Kakanj?
Purišević: U pogonu trenutno imamo 3 bloka, dva po 110 MW i
jedan od 230 MW. Četiri bloka od po 32 MW već duže vrijeme nisu u
pogonu i vjerovatno više neće ni biti. Upravo je jedan od zadataka u
predstojećem periodu na koji način te blokove sanirati ili srušiti. Tre-
nutno mi praktično radimo sa maksimalnim kapacitom, u prvih pola
godine imali smo prebačaj proizvodnje od oko 12 % u odnosu na plan,
a imamo najava da će ovakav trend biti i do kraja godine. Upravo zbog
povećane potrebe za el. energijom iz TE Kakanj, odgodili smo jedan
planirani remont bloka 7 za mart iduće godine. Blok 7 je naš najveći
blok i vjerujem da ste stekli uvid da on radi veoma dobro, što se pozi-
tivno odražava i na ekonomske pokazatelje TE Kakanj. Njegovom re-
vitalizacijom su u postpunosti postignuti planirani efekti, posebno u
pogledu sigurnosti i smanjenja specifične potrošnje uglja. Mislim da su
ljudski potencijali termoelektrane veoma kvalitetni i da su timskim ra- Sl. 4. Prostor komandne prostorije
dom postignuti dobri rezultati. Moramo više pažnje posvetiti pripremi bloka 7 TE Kakanj
i obrazovanju mlađih kadrova. To je proces koji traje i po 5-10 godina.
Dosta polažemo na dodatno obrazovanje kadrova, kroz kurseve, sem-
Turbine
inare, itd. Naši kadrovi moraju biti u stanju da prate najnovije tehničke
trendove u svijetu i mislim da je to veoma bitno za uspješnost rada TE Turbine predstavljaju rotirajuće jezgro
u budućnosti. I sama Elektroprivreda prilično dosta sredstava izdvaja postrojenja, preko kojeg se na gene-ratoru do-
upravo za ove namjene. Bitan naglasak dajemo i na ekologiju, te smo i biva el. energija. Sve turbine su jednoosovinske,
dosad velika sredstva uložili upravo na zaštitu okoline, kao npr. u tret- kondenzacione i direktno su spojene sa gen-
man otpadnih voda, elektrofiltere, sanaciju deponija. Veoma mi je bitno eratorom. Proizvođač turbina funkcionirajućih
da naglasim da su svi zaposleni TE Kakanj počeli aktivno da razmišljaju blokova 5-7 je Češka “Škoda”. Na blokovima
o ekologiji, te su to postavili kao jedan od primarnih ciljeva u radu, za 5-7 vrši se i visokotlačno i niskotlačno oduzi-
manje pare za potrebe regenerativnih zagrijača
razliku od perioda kad se to smatralo potpuno sporednom stvari. Taj
napojne kotlovske vode. Na slici 2. prikazana
segment rada sve nas podstiče da bolje radimo, da vučemo naprijed, da
je mašinska hala blokova 1-6 sa pripadajućim
razmišljamo. U završnoj fazi je i projekat dobivanja certifikata ISO 14001, mašinama, dok je na slici 3. prikazan turbo-gen-
a u okviru njega je urađen i jedan nominalni projekat za uvođenje svih eratorski paket bloka 7.
parametara rada po evropskim normama, bez čega sam certifikat ne bi
bio održiv. Za realizaciju ovog projekta se moraju obezbijediti potrebna Generatori
sredstva kako bi emisije svih polutanata sveli u okvir pomenutih normi.
Moram istaći da se svi ovi projekti rade vlastitim kadrovima, oni planira- Blokovi 5 i 6 opremljeni su generatorima
ju, provode, kontrolišu, i to je taj poseban kvalitet. Bilo je slučajeva kad snage 137,5 MVA, nominalnog napona od 13,8

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 51

52 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 53
54 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
 energija

Obnovljivi izvori energije

u svijetu i Evropi
Mesud RAMIĆ dipl.ing.maš.

Posljednjih godina gotovo da nema rasprave o svjetskoj energetici, a da pitanje o obnovljivoj energiji
ne zauzima značajno mjesto. Razlog je dvojak: kao prvo, ovi izvori predstavljaju neiscrpan rezervoar
energije, a kao drugo, gotovo da ne utiču na zagađivanje okoline i klimatske promjene. Kako za našu
zemlju ne postoje relevanti podaci o upotrebi, i kako se obnovljivi izvori gotovo i ne koriste (izuzev
hidroenergije), u tekstu se daju podaci za svijet i Evropu.
Ovim tekstom želimo pružiti odgovarajajuću promociju ove vrste energije, te dati podstrek za njenu
upotrebu i u našoj zemlji. Napominje se da su ovi podaci nepotpuni, te su pokazatelji djelimično
procjenjivani. Izvori informacija pobrojani su u popisu literature na kraju članka.
Obnovljive energije nam trebaju na plimu i oseku, te pomoću energije nada (361 TWh), Brazil (340 TWh), SAD
u budućnosti, kako je to energetsko- morskih struja i valova. (268 TWh) i Rusija (175 TWh). Kina je
politička želja u gotovo svim zemlja- tako u 2005. god. po prvi put proizvela
ma svijeta, iz ekoloških, ali sve više i najviše električne iz vodne energije.
ekonomskih razloga, jer mogu osjet- Energija protočnih, akumula- Glavni razlog za tu činjenicu je sukce-
no doprinijeti pokrivanju energetskih cionih i malih hidroelektrana sivno puštanje u pogon hidroelektrana
potreba. Iz ekoloških razloga se očekuje na rijeci Jangcekjang. Po završetku
da pojačana upotreba ove energije po- U protočnim i akumulacionim projekta, tamo će biti instalirano 26
mogne ispunjavanju državnih i inter- hidroelektranama je u 2005. god. širom elektrana sa ukupnih 18,2 GW snage.
nacionalnih okolinskih obaveza, prijesvijeta instalirano 816 GW električne Sagledavajući energetske bilanse na
svega u domenu emisije gasova koji snage. Ove su elektrane generisale nacionalnim nivoima, tu prednjače
utiču na klimu. A što se tiče ekonom-ukupno 2.955 TWh električne energije. Norveška sa 90% i Brazil sa 86%
To odgovara 16,2% od ukupne svjetske pokrivanja potreba za el. energijom iz
skih razloga, obnovljive energije trebaju
proizvodnje električne energije. Time je energije vode.
donijeti stabilizaciju na tržištu energije,
nakon drastičnog povećanja cijena proizvodnja električne energije iz vode U EU se u 2005. proizvelo ukupno
fosilnih goriva u 2005. i 2006. godini.
porasla za 4% u odnosu na prethodnu 310 TWh el. energije iz instaliranih
Između ostalog, to je bio i razlog nagle
godinu. Ovaj porast je rezultat novih 12 ukupno 132 GW el. snage na velikim
upotrebe obnovljivih izvora od 2004. do 14 GW instaliranih velikih hidroelek- hidroelektranama. Među državama
naovamo. Tako su npr. ukupne inves- trana u 2005. god. Pritom je u Evropi i se posebno ističu Švedska sa 75 TWh
ticije (koliko je poznato) za obnovljive
Evroaziji realizirano
izvore u 2005. god. iznosile 29,7 mili-
28% ukupne svjet-
jardi eura (slika 1.). Ovo je za trećinu
ske proizvodnje iz
više nego u 2004. god. (23,4 milijardi).
ovih izvora. Sjeverna
Od ove sume na Njemačku i Kinu ot- Amerika učestvovala
pada po 5,5 milijardi eura, na SAD 2,7,
je sa 22%, Centralna
kao i po 1,6 milijardi eura na Španiju
i Južna Amerika sa
i Japan. Dodatno je 500 miliona eura 21%, Azija i Pacifik
utrošeno za razvojnu pomoć u trans- sa 26% i Afrika sa 3%
feru postrojenja i sistema za korištenje
(slika 2.).
obnovljivih energija u zemlje trećeg Energija vode
se koristi prvenst-
svijeta. Pritom su tri najznačajnija dona-
veno tamo gdje za
tora kapitala: Svjetska banka, Njemački
takvo nešto vladaju
kreditni ured za obnovu i Global Envi-
ronmental Facility (GEF). prirodni preduslovi.
Zbog toga se u samo
Energija vode 5 država proizvodi
skoro 50% svjetske el.
Električna energija iz energije energije iz vodenih
vode može biti proizvedena pomoću resursa. Tu spadaju Sl. 1. Investicije i postrojenja za korištenje obnovljivih
protočnih, akumulacionih i elektrana Kina (401 TWh), Ka- izvora energije u svijetu u 2005.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 55

56 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 57
58 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 59
60 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 61
energija

Teoretska analiza degradacije visokoopterećenih komponenti parnog

kotla usljed iscrpljenosti

Ocjena iscrpljenosti materijala

visokoopterećenih komponenti
kotlovskog postrojenja (1 dio)
Halima Hadžiahmetović dipl.ing.met.

Parni kotao je osnovni element rada brojnih postrojenja. Za njegov efikasan i dugotrajan pogon,
potrebno je da materijali od kojih je izrađen podnesu teške mehaničke, toplotne, hemijske i dr. napore.
U ovom tekstu je data procjena degradacionih procesa usljed iscrpljenosti kotla dugotrajnim radom
pod velikim opterećenjima, pogotovo njegovih najizloženijih dijelova. Pored puzanja i niskocikličnog
zamora, kao dva osnovna procesa degradacije, na kotao utiču i brojni drugi korozioni, ebrazioni i
erozioni procesi. Kao podloga analizama, korišteni su TRD propisi (njemački tehnički propisi za parne
kotlove).
stalan ako je proizvodnja pare u kot- tako da se nivo vode u kotlu održava u
Parni kotlovi – konstrukcija i
lu jednaka količini pare koja iz njega određenim granicama, a on se nadzire
uslovi rada izlazi. Ako je povećana potrošnja pare pomoću vodokaznog stakla koje radi
Najjednostavnija definicija za parne onda će pritisak u kotlu postati ma- na principu spojenih posuda. Svaki ko-
kotlove jeste da su oni izmjenjivači nji. Međutim, da se to ne bi događalo tao je opremljen sigurnosnim ventilom
toplote. Ogromna količina toplote koja potrebno je povećati količinu toplote, ili ventilima, koji služe za ispuštanje
nastaje u procesu sagorijevanja uglja, odnosno povećati dovod goriva. pare iz kotla u okolicu ako je pritisak
nafte, drveta i ostalih goriva, može Isparavanjem i odvođenjem pare pare veći od dozvoljenog. Ventil mora
se iskoristiti u parnim kotlovima za smanjuje se količina vode u kotlu pa je biti dimenzioniran tako da može pro-
produkciju pare. potrebno stalno ili povremeno dovodi- pustiti i maksimalnu potrebnu (višak)
Proizvedena para se koristi direktno ti svježu vodu. Dovod vode se regulira količinu pare koju kotao proizvede.
u vidu toplotne energije ili indirektno
za proizvodnju mehaničke, odnosno sigurnosni
električne energije. ventil
Zadatak parnog kotla je da toplotu
oslobođenu sagorijevanjem goriva,
naprimjer plina, nafte ili uglja, preda
vodi i vodenoj pari koja na izlazu iz vodokazno odvod pare
kotla treba da ima određeni priti- staklo
sak i temperaturu. Na slici 1. data je
uproštena principijelna shema kotla u
obliku posude.
Naravno, takav kotao se ne koristi
jer je njegova ogrjevna površina mala,
što ima za posljedicu mali učinak kotla.
Učinak kotla predstavlja mogućnost
proizvodnje pare, npr. u kilogramima
po sekundi, ili kod kotlova sa velikim
učinkom u tonama na sat.
Para proizvedena u kotlu se odvo-
di na određeni agregat (npr. parnu
turbinu) preko odvodnog ventila. Is- napajanje kotla
pred turbine se nalazi uređaj za regu- odmuljenje Q kotla vodom
liranje protoka pare tako da njen
protok odgovara snazi što je razvija
turbina. Pritisak pare u kotlu će ostati Sl. 1. Principijelna uopćena shema kotla

62 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 63
64 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 65
66 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 67
energija
Biodizel – energent budućnosti?
Biodizel je komercijalni na-
ziv za metil-ester koji se, bez
dodatka klasičnog dizel gori-
va mineralnog porijekla, na
tržištu prodaje za pogon dizel
motora. Za dobijanje metil-
estera mogu se koristiti ulja
dobivena iz uljane repice, sun-
cokreta, soje, palme, ricinusa,
kikirikija ili drugih uljarica,
životinjske masti ili reciklira-
no jestivo ulje (iz restorana i
domaćinstava). Kao sporedni
produkt ove hemijske reakcije
nastaje i trohidroksilni alkohol,
glicerol, koji takođe predstav-
lja sirovinu ili proizvod koji se
koristi u različite svrhe.
Ideja o korištenju biljnih ulja kao
goriva za motore je vrlo stara i seže
do samih početaka upotrebe motora
sa unutrašnjim sagorijevanjem. u Pari-
zu 1900. godine, na svjetskoj izložbi,
njemački naučnik Rudolf Dizel, otac
savremenih dizel motora, demonstrirao
je rad dizel motora sa pogonom na
ulje kikirikija. Iako je demonstracija bila
uspješna, projekat nije zaživio, jer je up-
ravo u to doba svijet otkrivao ogromne
prednosti nafte kao energenta.
Sve do prve naftne krize, 1973. go-
dine, osim za vrijeme dva rata, svijet
nije razmišljao o mogućoj nestašici
nafte. Može se reći da je ta godina
donijela potpuni preokret u svijesti
ljudi i to na svim nivoima, od vozača,
preko proizvođača motora, odnosno
vozila, do političkih struktura. Od tada
je zahjtev za ekonomičnošću pos-
tao ravnopravan sa zahtjevom za što
većom snagom motora. Pored toga,
stručnjaci počinju ozbiljno da rade
na iznalaženju različitih alternativnih
goriva. Stara ideja o biogorivima pono-
vo počinje da se intenzivno razmatra.
Međutim, prava renesansa u afirmaciji
biogoriva nastaje desetak godina kas-
nije, kada, zbog sve većeg broja mo-
68
Biodizel, značaj i primjena
tornih vozila, ekološki problemi koje
ona prouzrokuju postaju predmet
oštre zakonske regulative. Kvalitet mo-
tora dobiva i ekološki aspekt, koji je
po složenosti zahtjeva ravnopravan sa
energetskim i ekonomskim aspektima
U tom pogledu, primjena biogoriva
pruža značajnu prednost, s obzirom na
znatno nižu toksičnu izduvnu emisiju,
a obuhvata širok dijapazon područja
korištenja od javnog gradskog prevo-
za, poljoprivrede, brodova, luksuznih
automobila i slicno.
EU je već odavno donijela strateške
planove razvoja u ovoj oblasti. U zem-
ljama EU sa krajem 2006. godine sva
fosilna goriva koja su u prometu moraju
sadržavati 5,75% biogoriva, a do 2020.
godine mora učestvovati sa 20%, što je
izuzetno visok procenat. EU se okrenu-
la ka proizvodnji iz vlastitih sirovina i to
prije svega uljane repice iz koje se do-
bija najkvalitetniji biodizel.
Direktivom 30/2003 određuju se
tačni udjeli potrošnje biogoriva u trans-
portu svake države EU. U proizvod-
nji svih biogoriva, pa tako i biodizela,
pojavljuje se određena količina nus-
proizvoda bez čijeg daljeg iskorištenja
proizvodnja nije rentabilna.
Ensar Mulaosmanović dipl.ing.maš.
Petrolinvest dd
Zahtjev za biodizel pri
primjeni
Molekule biodizela pokazuju struk-
turnu sličnost s molekulama mineral-
nog dizelskog goriva. Međutim, postoje
i određene razlike. Prilikom ispitivanja
rada motora pri ciklusima promjenjivih
opterećenja dokazalo se da 100%-tni
biodizel smanjuje performanse vozila
za 10%. S druge strane, ako se doda
20% biodizela u smjesu sa mineralnim
dizelom onda se performanse sma-
njuju za 2%. Zadovoljavajuća mazivost
biodizela u odnosu na obićni kao re-
zultat daje manje trošenje klipova, sti-
jenki cilindara i sl.
Prilikom primjene biodizela potreb-
no je voditi računa o slijedećem:
• biodizel se može primijeniti gotovo u
svakom dizelskom motoru, pri čemu za
sam pogon vozilo ne zahtjeva nikakve
izmjene;
• cijevi za gorivo i za povrat goriva iz
pumpe, te brtve koje dolaze u dodir s
gorivom treba zamijeniti materijalima
prikladnim za biodizel kao što je fluor-
kaučuk, jer agensi u biodizelu, pogo-
tovo pri povišenoj temperaturi, u roku
od 6 do 10 mjeseci mogu uzrokovati
ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 69
energija

Predstavljamo knjigu lotnih turbomašina (prilog 6), presjek iz podataka veza-

nih za značice stupnja i značice toplotne turbomašine
(prilog 7), primjeri proračuna višestupnih parnih turbina

Toplotne turbomašine (prilog 8) i kratak uvid u materijale za izradu toplotnih

turbomašina (prilog 9).

Izvodi iz recenzije:
Krajem avgusta ove godine izašao je novi
univerzitetski udžbenik, Toplotne turbomašine, au- Prof. dr Branko Staniša: Po sadržaju i kvaliteti rukopis
tora, redovnog profesora na Mašinskom fakultetu u se može svrstati u vrhunske svjetske sveučilišne udžbenike
Sarajevu dr. Izeta Smajevića i akademika prof. koji sustavno sveobuhvatno od projektiranja, proračuna,
dr. Kemala Hanjalića sa TU Delft iz Holandije. proizvodnje, pogona i održavanja obrađuju toplinske tur-
Recenzenti ovog djela su redovni profesor sa TU Rijeka,
dr. Branko Staniša, član Akademije tehničkih znanosti
Hrvatske kao i redovni profesor na MF Sarajevo, dr. Alija
Lekić, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Knjiga obrađuje toplotne turbine i turbokompresore, pod

zajedničkim imenom “toplotne turbomašine”. Namijenjena je
da posluži kao udžbenik studentima mašinske tehnike, ali i kao
podsjetnik i referentno štivo inžinjerima u praksi, projektantima
termoenergetskih postrojenja pa i istraživačima u ovoj oblasti
tehnike. Materija, ne računajući sadržaj i spisak upotrijebljenih
oznaka, je izložena na ukupno 277 stranica, u 10 poglavlja i
9 priloga. Osnovni dio teksta (bez priloga) je izložen na 235
stranica, i u njemu je sadržano 292 numerisana obrasca, 11 ta-
bela i 207 slika, od čega je 79 dijagrama. U prilozima, na uku-
pno 42 stranice, je dat prikaz savremene parne i savremene
gasne turbine (prilozi 1 i 2), h-s dijagram za produkte sago-
rijevanja, sa primjerom upotrebe (prilog 3), riješeni primjeri iz
energetskih ciklusa postrojenja toplotnih turbomašina (prilog
4), podloge za procjenu gubitaka na obimu stupnja (prilog 5),
riješeni primjeri vezani za strujanje kroz rešetke i stupanj top-

bostrojeve. Rukopis u potpunosti ispunjava zahtjeve nastavno-

znanstvene literature namijenjene za sveučilišne udžbenike iz
ove oblasti. Posebnu vrijednost rukopisa čine pažljivo odabrani
prilozi koji čitaocu omogućuju lakše razumijevanje i praktičnu
primjenu složene problematike toplinskih turbostrojeva.

Prof. dr Alija Lekić: Rukopis sveobuhvatno razmatra toplot-

ne turbomašine, polazeći od klasifikacija i mjesta turbomašina
u energetskim ciklusima. Veoma pregledno je opisano stru-
janje fluida u turbomašinama, proračun sila i momenata i izve-
deni izrazi za rad i snagu na obimu kola. Posebno su analizirani
brojni gubici koji se javljaju u turbomašinama, njihov proračun
i mogućnosti za njihovo reduciranje. Rukopis obrađuje i
primjenu računara u projektovanju turbomašina i daje infor-
macije o savremenim pristupima proračuna i novim programs-
kim paketima. Prilozi predstavljaju značajnu vrijednost rukopi-
sa. Rukopis u potpunosti ispunjava zahtjeve nastavno-naučne
literature i ne samo da će biti kvalitetan udžbenik za studente
tehničkih fakulteta na kojima se izučava ova oblast, nego će
biti veoma koristan i inžinjerima koji se bave projektovanjem,
pogonom i održavanjem toplotnih turbomašina.

Knjiga je B5 formata, tvrdog uveza i može se naći u svim

knjižarama TKD Šahinpašić, kao i drugim knjižarama u BiH
i Hrvatskoj. Knjiga se također nalazi na Internet oglasu TKD
Šahinpašić sa cijenom od 47 KM .e.

70 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 71
72 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 73
74 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
 ekologija

Ogromna količina zraka nas okružuje. Ima ga

savim dovoljno, taman onoliko koliko nam tre-
ba! Imamo nekih gasova i viška, npr. CO2. Ali,
čim se pojavi višak na jednoj strani, na drugoj
će svakako manjkati. Čovjek svojim djelovan-
jem, direktno ili indirektno u atmosferu izbacuje
ogromne količine štetnih gasova i time remeti
ravnotežu u sastavu zraka. Svaki poremećaj
za sobom povlači još nekoliko drugih koji ug-
lavnom negativno djeluju na kvalitet života... iz
tog razloga postepeno se mijenja odnos pre-
ma kvalitetu zraka, odnosno prema onome što
udišemo.
ska, industrija građevinskog materijala i proizvodnja
Bez obzira što je zračni omotač oko Zemlje rela- pare), energetika (termoelektrane, nuklearne elek-
tivno ravnomjerno raspoređen, postoje područja trane), ložišta u gradovima, gradska i industrijska
maksimalne aerozagađenosti u industrijskim odlagališta otpada.
zonama i naseljenim mjestima, gdje je intenzivna Zbog sve većeg zagađenja atmosfere dolazi
čovjekova radna aktivnost. do pojava koje imaju štetne posljedice na životnu
Najveći zagađivači atmosfere su: saobraćaj okolinu. To su: efekat staklenika, pojava kiselih kiša
(prevoz ljudi, transport robe), industrija (hemijska, i uništavanje ozonskog omotača (pojava ozonskih
drvna, tekstilna, papirna, farmaceutska, metalur- rupa).

Bit će teško prilagoditi se

klimatskim promjenama
UN su predstavile svoj drugi izvještaj o klimatskim promjenama, a
oni koji su nacrt izvješća vidjeli kažu kako u njemu stoji da klimatske
promjene već imaju velikog uticaja na svijet prirode, te da je očit uti-
caj promjene klime i na ljude. Rasprava o izvještaju potrajala je do
zore jer su se oštrom tonu izvještaja suprotstavili SAD, Saudijska Ara-
bija, Kina i Indija, sve od reda veliki zagađivači. Evropljani su s druge
strane htjeli poslati snažan signal, no Amerikanci su krenuli u ofanzivu
ublažavanja. U nacrtu izvještaja je pisalo da će se ljudi teško prilagodi-
ti klimatskim promjenama, da će porast temperature od 1,5 stupnjeva
Celzija trećinu vrsta potjerati u istrebljenje, a više od milijardu ljudi
imalo bi problema s nestašicom vode .e.

Globalno zatopljenje zbog freona i upotrebe fosilnih

goriva zapravo ima tek sporednu ulogu u globalnim
promjenama koje se upravo događaju na planeti Zemlji.
Globalno zatopljenje samo
Novi broj magazina “Svjetlost” donosi dokaze kako je u
toku transformacija cijelog Sunčevog sistema. Straho-
dio globalnih promjena
vite promjene zbivaju se na Suncu, ostalim planetama i
Sunčevom divovskom magnetskom polju koje okružuje
cijeli sistem, a ljudskim zagađivanjem izazvano globalno
zatopljenje ima tek neznatan uticaj na taj proces. Ne
mijenja se samo klima, piše u “Svjetlosti” ruski znan-
stvenik Aleksej Dimitriev, nego i mi kao ljudska bića
doživljavamo globalnu promjenu naših vitalnih životnih
procesa, što je još jedna karika u cijelom procesu. Mora-
mo početi usmjeravati našu pozornost i razmišljanje
prema sve vidljivijoj činjenici da su klimatske promjene
na Zemlji samo karika u lancu događaja .e.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 75

ekologija

Tehnike mjerenja koncentracije polutanata

Ekološki monitoring sistem

u TE Kakanj Samir Selimović, dipl.ing.maš.
JP Elektroprivreda BiH - TE Kakanj

U radu je opisan ekološki monitoring sistem TE Kakanj i prezentirani su principi rada uređaja za analizu
polutanata, kao i sistem za prenos podataka od mjernih stanica do centralnog računarskog sistema.
Značaj kontinuiranog praćenja, analize i korekcije tehnološkog procesa ogleda se u mogućnosti otkla-
njanja nedostataka u vođenju procesa, a time i smanjenju negativnog uticaja na okoliš. Ekološki moni-
toring sistem, sa svim svojim resursima, čini efikasan alat koji može doprinijeti povećanju tehnološke
efikasnosti uz istovremeno očuvanje okoliša.

Ekonomski i tehnološki raz- • automatske stanice za praćenje

voj društva direktno je vezan sa
mogućnošću zagađenja okoliša. Mada
na prvi pogled izgleda da je zagađenje
životne sredine nužnost i zakonitost
napretka koji se ne može mimoići,
iskustva i saznanja pokazuju da je to
moguće i da je neophodno to dvoje
uskladiti tako da nema negativnog uti-
caja jednog na drugo. Ukupnim ma-
terijalnim i duhovnim napretkom treba
životnu sredinu učiniti još ugodnijom i
zdravijom. Samo kombinovanjem jed-
nog i drugog postiže se stvarni efekat
napretka društva i stvaranje preduslova
ugodnijeg života svih.
Zaštita okoline, kao održavanje
prirodnih životnih osnova, je impera-
tiv za čovječanstvo i mora biti obaveza
i osnova poduzetničkog djelovanja.
Time se u značajnoj mjeri doprinosi
trajnijem uspjehu i razvoju preduzeća
u sporazumu s prirodom. Elementi ost-
varenja takve politike razvoja su:
• minimiziranje zagađenja životne sre-
dine;
• efikasno iskorištavanje prirodnih re-
sursa;
• odgovarajući tretman otpadnih ma-
terijala;
• neprekidna aktivnost na poboljšanju
procesa;
• kontinuirano mjerenje emisije, imisi-
je, kvaliteta vode i meteo parametara;
• informacioni sistem za stalno praćenje
uticaja na okoliš.
Značajan doprinos u oblasti zaštite
životne sredine postiže se kontinuiranim
automatskim praćenjem zagađenja uz
pomoć savremenog ekološkog moni-
toring sistema.
Sl. 1. Automatski monitori tipa AP
Funkcionalne cjeline ekološkog
monitoring sistema
Podsistemi koji čine funkcionalne
cjeline ekološkog monitoring sistema u
TE Kakanj, instalirani su sredinom 1998.
godine i predstavljaju najmoderniju
opremu ove vrste u svijetu. Proizvođač
najvećeg dijela opreme je japanska
firma Horiba, a prisutna je i oprema
drugih renomiranih proizvođača u ovoj
oblasti. Podjela na podsisteme prema
namjeni može se izvršiti na slijedeći
način:
• automatska mjerna stanica za imi-
siju u gradu Kaknju;
• meteorološke stanice Kakanj i
Turbići;
emisije polutanata u dimnjacima 100
i 300 m;
• stanica za praćenje kvalitete vode;
• centralni sistem za obradu i prenos
podataka.
Automatska stanica za imisiju
u gradu Kaknju
Mjerenje koncentracije polutanata
u zraku vrši se automatskim monito-
rima koji određuju prisustvo pojedinih
polutanata na osnovu neke od fizičko-
hemijskih karakteristika komponenata.
To može biti: infracrvena spektrosko-
pija, UV fluorescencija, kulometrija,
konduktometrija, kemiluminiscencija,
jonizacija i td.
Mjerenje koncentracije plinovitih
polutanata (SO2, NO, NO2, NOx i CO) u
samom gradu Kaknju, vrši se automats-
kim monitorima slijedećih tipova (slika
1.):
• APSA 360 - SO2 analizator (radi na
principu UV fluorescencije);
• APNA 360 - NO, NO2, NOx analizator
(radi na principu kemiluminiscencije);
• APMA 360 - CO analizator (radi na
principu infracrvene spektroskopije);
• AFCU 360 - automatska kalibraciona
jedinica za AP analizatore sa generato-
rom nultog gasa.
Automatsko mjerenje koncentracije
lebdećih čestica vrši se pomoću moni-
tora Eberline FH 62 I-R (slika 2.). Sistem
za prikupljanje podataka sastoji se od
data loggera SMA 360, koji je ugrađen
u svaki od navedenih AP uređaja i SMA
370 koji objedinjuje sve izmjerene
vrijednosti uključujući i meteorološke

76 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 77
78 ekspert br. 01/07. - sv. 1.
ekspert br. 01/07. - sv. 1. 79
ekologija

parametre sa meteo stanice Kakanj. određenom prostoru. japanskog proizvođača Hori-ba, na-
Prenos podataka do centralne baze Programski paket za kontinu- jsavremeniji su uređaji ove namjene
vrši se pozivnom dial-up vezom preko irano, vizuelno praćenje mjerenih u svijetu. Kalibracija uređaja vrši se
modema. meteoroloških parametara, sa bazom potpuno automatski u unaprijed
podataka, ima široke mogućnosti definiranom vremenskom periodu, što
Meteorološke stanice kreiranja izvještaja i dijagrama. Ruža obezbjeđuje visoku tačnost mjerenja.
vjetrova predstavlja reprezentativni Sistem samokontrole funkcionalne is-
Mjerene veličine na dvije meteo primjer grafičkog izvještaja pogodnog pravnosti vitalnih dijelova uređaja i
stanice, Turbići i Kakanj, vrlo su bitni za analizu stanja u okolini. Jedan takav sistem dojave opcijskog i error statusa,
pokazatelji stanja atmosfere, što u primjer ruže vjetrova, sačinjen na os- do samog računara na kome se prate
značajnoj mjeri utiče na disperziju novu podataka prikupljenih na meteo vrijednosti mjerenja, daje garanciju
polutanata. Meteorološki podaci koji stanici u Kaknju prikazan je na slici 4. pouzdanog rada i visoke tačnosti. Prin-
se prate na ovim stanicama su: smjer cipi na kojima se zasniva mjerenje kon-
i brzina vjetra, temperatura, vlažnost, Automatske stanice za praćenje centracije plinova, kao i izgled analiza-
barometarski pritisak, sunčeva radijaci- emisije polutanata u dimnjaci- tora ENDA 600, dati su u tabeli 1. i na
ja i količina padavina. Stanje atmosfere slici 5.
ma 100 m i 300 m
prema kome se određuju koeficijenti
disperzije polutanata, prema Pasquillu, Na dimnjacima visine 100 m i 300 Mjerenje brzine (protoka) dim-
može se podijeliti u šest tipova: A, B, C, m, u TE Kakanj, postavljene su procesne nog gasa ultrazvučnom meto-
D, E i F počev od najnestabilnije do sta- jedinice za mjerenje emisije ENDA 600, dom
bilne atmosfere. Sedmi tip G, koji ka- koje kontinuirano mjere koncentra-
rakterizira potpuno stabilnu atmosferu ciju CO, CO , NO , SO i O . Mjerenje Flowsic 100 je uređaj koji mjeri br-
2 x 2 2
ima koeficijente disperzije izražene plinovitih polutanata bazirano je na zinu (protok) dimnog gasa na prin-
u funkciji koeficijenata tipa F. Tipovi ekstraktivnoj metodi tj. uzorak dimnog cipu kašnjenja ultrazvučnog signala.
atmosferskih stanja, uobičajeno se plina uzima se putem sonde, a zatim Transmiterske sonde (emiterska i pri-
određuju putem gradijenta tempera- se transportuje kroz grijano crijevo čija jemna) su montirane na obje strane
ture zraka po visini ili preko ugla kojim je temperatura cca. 150 °C do analiza- kanala-dimnjaka pod izvjesnim uglom
lopatica, postavljena u struji zraka, os- tora, gdje se vrši analiza i dobija vrijed- u odnosu na struju gasa. Ove sonde
cilira u odnosu na smjer vjetra. U oba nost koncentracije u ppm jedinicama. sadrže piezoelektrične pretvarače koji
slučaja kod određivanja tipa atmos- Pored ekstraktivne metode u praksi se funkcionišu nizmjenično kao emiteri
ferskog stanja neophodno je mjere- primjenjuje i in-site metoda direktnog i prijemnici. Signali zvuka se emituju
nje meteoroloških parametara. Brzina mjerenja na mjestu ugradnje uređaja pod određenim uglom u odnosu na
i pravac vjetra takođe predstavljaju i bez transporta uzorka do mjesta za smjer strujanja dimnog gasa. Zavisno
bitne veličine bez kojih nije moguće analizu plinova. od tog ugla i brzine strujanja, tran-
dobiti kompletnu sliku zagađenja na Uređaji u sastavu ENDA 600 sistema, zitno vrijeme određenog pravca zvuka

Podaci o korisniku:
Časopis ekspert®
Izdavač: Opticon Industry d.o.o.
Naziv firme: .........................................................................
Ul. Hamdije Čemerlića br. 2/IX
tel/fax. 033 70 35 54
Kontakt osoba: ...................................................................
marketing@ekspert.ba
Račun kod Raiffeisen Bank d.d. BiH
Adresa: ..................................................................................
1610000063510082
Matični reg. br. 1-26403
Kontakt tel.: .........................................................................
ID broj: 4201248220007
PDV broj: 201248220007
ID broj: ..................................................................................
PONUDA ZA PRETPLATU PDV broj: ..............................................................................
Označiti Broj
željenu Usluga Cijena
primjera
stavku Datum: ..................................
Pretplata za 2007. godinu. Potpis i pečat: .................................................
20.00 KM
Ukupno dva izdanja.
Zahvaljujemo na povjerenju.
Ponuda za pojedinačne brojeve. 12.00 KM
Časopis Ekspert!

80 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

 ekspert
stručno-informativni i edukativni časopis za industriju

Časopis ekspert®
Izdavač: Opticon Industry d.o.o.
Ul. Hamdije Čemerlića br. 2/IX
tel/fax. 033 703 554
marketing@ekspert.ba
Račun kod Raiffeisen Bank d.d. BiH
1610000063510082
Matični reg. br. 1-26403
ID broj: 4201248220007
PDV broj: 201248220007

PONUDA ZA SARADNJU
U našem časopisu možete ...

... objaviti stručni tekst

Ima li nešto i
... objaviti stručnu prezentaciju
za Vas?
... predstaviti kompaniju

... predstaviti novi proizvod

... reklamirati kompaniju

... raklamirati proizvod

... predstaviti stručnjaka kompanije

... distribuirati kataloge kompanije i proizvoda

... redovno oglašavati o dešavanjima u firmi

... potraživati stručni kadar

... mnogo više nego u drugim novinama

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 81

 ekspert
stručno-informativni i edukativni časopis za industriju

Časopis Ekspert je spoj

Vaše prednosti i našeg talenta

Ekspert stoji na raspolaganju Vama,

kompetentnima i sa provjerenim imidžom

Stručnost i umijeće
su Vaši i naši argumenti

Informacije u Ekspertu čita cca. 4000

stručnjaka iz različitih branši

Samo u Ekspertu
možete pročitati konkretno

Ekspert je:
glasilo pametnih ideja i uspješnih realizacija
izlog za prvake i za one koji ih prate
mjera sređenosti iskazana jezikom dokazanih

82 ekspert br. 01/07. - sv. 1.

ekspert br. 01/07. - sv. 1. 83
84 ekspert br. 01/07. - sv. 1.