P. 1
SEMINARSKI RAD_Odnosi s javnošću

SEMINARSKI RAD_Odnosi s javnošću

|Views: 1,750|Likes:
Published by Alen Melkic

More info:

Published by: Alen Melkic on Jan 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/03/2013

pdf

text

original

SEMINARSKI RAD

Odnosi s javnošću
Tema: Interni odnosi s javnošću

Student: Nermin Purić

Profesor: dr. Miloš Babić

.............3 1.......................................... Definicije odnosna s javnošću .............................................................2.......... O odnosima s javnošću uopće.1...............................................................12 Literatura .............................................................7 2........................................................ Razvoj informatike i interni odnosi s javnošću .......4 1.........8 2.......................................................2............................. Oblici komuniciranja s internom javnošću .............................................................................................................8 2.... Interni odnosi s javnošću .....................3.............................................................................................4 1......................... Sredstva komuniciranja s internom javnošću........... januar 2008.....................5 2............ Definiranje internih odnosa s javnošću ...............................................................Banja Luka..............1 Istorijski razvoj odnosa s javnošću..9 3............................13 2 ........................................................................................................................................ godine SADRŽAJ Uvod..................11 Zaključak ....................................................

političkoj organizaciji i sl. a potom i da pažnju više posvetim segmentu internih odnosa s javnošću koji su od velikog značaja za potpuno razumijevanje funkcije i značaja internog komuniciranja za funkcionisanje jednog zatvorenog komunikacijskog kruga. 3 . a šta ne smije“ u internom komuniciranju ili u komuniciranju uopće. a posebno segmenta koji se zove interni odnosi s javnošću. odnosno preduzeće kao najuvjerljivije polje na kojem se reflektira značaj odnosa s javnošću u cjelini.UVOD Opredjeljujući se za temu Interni odnosi s javnošću imao sam na umu prije svega namjeru da dam neke prihvatljive definicije samih odnosa s javnošću. osnovni mi je cilj dati neophodne informacije o značaju i ulozi internih odnosa s javnošću u procesima unutar jednog zatvorenog komunikacijskog kruga. odnosno „šta se smije. Pod pojmom zatvorenog komunikacijskog kruga u ovom seminarskom radu podrazumijevam organizaciju.). bez namjere da dublje ulazim u analize i savjetovanje kako organizirati funkcionalnu cjelinu internog komuniciranja. sa posebnim osvrtom na razvoj i napredak tehnologije i utjecaj (pozitivni i negativni) tih procesa na proces internog komuniciranja. Da rezimiram. U svome seminarskom radu baziraću se na nekoliko oblasti koje smatram jako bitnim za razumijevanje funkcije i uloge internog komuniciranja za funkcioniranje organizacije (bilo da se radi o preduzeću.

pritom mislim na područje bivše Jugoslavije. Na našem području. godine objavio knjigu pod naslovom Kristalizovanje javnog mnijenja (Crystallizing Public Opinion) koja je ujedno predstavljala i prvi udžbenik koji se bavio praksom odnosa s javnošću. Edvard L. te u drugim zemljama svijeta. Bernejs koji je 1923. Od značajnijih momenata u razvoju odnosa s javnošću smatram da je bitno izdvojiti formiranje Instituta za odnose s javnošću formiranog u Londonu 1948. prije svega u Americi koji su bili preteča današnjim programima odnosa s javnošću koji se predaju na mnogim univerzitetima u Sjedinjem američkim državama. Danas ne postoji niti jedna zjačajnija institucija niti preduzeće u svijetu koje nema organiziranu svoju instituciju za odnose s javnošću ili koje ne koristi usluge specijaliziranih agencija za odnose s javnošću. godine.1. koje su priznali i Ujedinjeni narodi kao Međunarodnu nevladinu organizaciju za savjetničke poslove. osnivačem i prvim pravim teoretičarem odnosa s javnošću može se smatrati. dr.1. Istorijski razvoj odnosa s javnošću Istorijski gledano. 4 . razvoj odnosa s javnošću kao zasebnog dijela menadžmenta unekoliko je bio ograničen razvojem poslovnih odnosa i karakterom privrede bivše Jugoslavije. Danas odnosi s javnošću postoje kao trajna katgorija u oblasti menadžmenta. izučavaju se i primjenjuju u svim oblastima i imaju veoma veliki značaj u svome doprinosu koji daju kada je u pitanju savremeno poslovanje u svijetu. Bernejs je zaslužan i za uključivanje tematike odnosa s javnošću u univerzitetske programe. Značajniji razvoj savremenih odnosa s javnošću javlja završetkom posljednjeg rata na ovim prostorima kada je došlo do liberalizacije tržišta kapitala i kada je došlo do ubrzanog razvoja privatnog poduzetništva i privatnog kapitala. godine kada je formirano Međunarodno udruženje za odnose s javnošpću (IPRA). O odnosima s javnošću uopće 1. a na sličan način su odnosi s javnošću imali tretman i u SAD-u. Evropi ali i u ostatku svijeta. Slijedeći značajan korak u oblasti odnosa s javnošću učinjen je 1955. a s tim se slažu i značajniji savremeni teoretičari odnosa s javnošću.

. Za razumijevanje odnosa s javnošću. 1. što opet potkrjepljuje moje naprijed iznesena razmišljanja o uzrocima (ne)razvoja odnosa s javnošću na prostoru bivše nam zajedničke države. sistematizaciji. zemljama u razvoju.I kod nas se dana sve veća pažnja poklanja odnosima s javnošću što ima svoje prednosti u pogledu konkurentnosti domaćih kompanija u odnosu na kompanije iz zemalja u kojima je proces transformacije kapitala mnogo ranije završen.. objavljivanju biltena i novina poduzeća. arhiviranju i distribuciji fotografskog materijala. „da bude oprezna. jedan od vodećih stručnjaka za odnose s javnošću sa naših prostora u svojoj knjizi Odnosi s javnošću tvrdi da su kod nas prve službe za public relations nastale još prije četvrt stoljeća i da se njihov posao sastojao u. posebno one koje se tiču „stare škole“ koja odbija odnose s javnošću smatrati zasebnim segmentom poslovanja koji ima svoja vlastita određenja i normative. „. Čak bi se moglo reći i da se odnosi s javnošću intenzivnije razvija u tzv. planirana i uzdržana. i profesionalne prakse odnosa s javnošću koju je Bernejs opisao kao umetnost u službi nauke. izradbi zidnih novina“ i slično.2. a to bih lično pripisao neopterećenosti ovdašnjih PR pionira naslijeđem iz dugotrajnog procesa razvoja odnosa s javnošću zabilježenom u razvijenim kapitalističkim zemljama. te dodaje kako u onom vremenu i u onoj konstelaciji privrednih odnosa nije ni moglo doći do značajnijeg razvoja odnosa s javnošću. „veoma je važno da se napravi razlika između odnosa s javnošću koji su tu svuda oko nas.dobavi. Tim se definicijama neću baviti u ovom radu isključivo iz razloga što se ne želim baviti teoretskim definicijama i odnosima odnosa s javnošću i marketinga pod koji se vrlo često podvodi segment odnosa s javnošću. onako kako ih danas shvatamo. 5 . svoje zakonitosti i svoje mjesto u savremenom poslovanju. Definicije odnosa s javnošću Postoji mnoštvo definicija odnosa s javnošću i mnoge od njih su u neku ruku i neprihvatljive. promociji knjiga i likovnih izložbi u prostorijama poduzeća. Ona mora“. i uskladu sa ciljevima i strategijom organizacije za čiji račun se sprovodi“. Eduard Osredečki. smatra Blek. kako kaže. kako smatra Sem Blek.

definiranje odnosa s javnošću trebalo bi prepustiti onima koji se odnosima s javnošću bave dublje i sistematičnije nego što to dozvoljava obim ovoga rada i moje akademske i druge sposobnosti. Ipak. Rosa koji smatra da bi „jedina svrha odnosa s javnošću trebala biti da pomaže organizaciji razvijati i održavati socijalnu klimu ili okruženje u kojem će najbolje prosperirati“.Zanimljiv je stav Roberta D. pa ću stoga navesti definiciju Britanskog instituta za odnose s javnošću (IPR) koji iste definira kao „planirani i kontinuirani napor da se ustanovi i održava dobra volja i međusobno razumijevanje između organizacije i njene javnosti„. Jedan od vodećih marketinških stručnjaka u svijetu Filip Kotler smatra da odnosi s javnošću predstavljaju „još jedan značajni instrument komuniciranja/promocije“ koji kako kaže ima velike mogućnosti za stvaranje poznatosti i preferencije na tržištu. 6 . za repozicioniranje proizvoda i njegovu zaštitu.

Definiranje internih odnosa s javnošću Budući da je tema moga seminarskoga rada Interni odnosi s javnošću. uzdržaću se od daljnjeg „uplitanja“ u teoretske postavke odnosa s javnošću i preći na kraće definiranje internih odnosa s javnošću. Ovo je posebno bitno. U kategoriju interne javnosti Brkić ubraja i dobavljače.2. Uglavnom se svi autori koji se bave odnosima s javnošću slažu da u kategoriju interne javnosti spadaju svi zaposleni u jednoj organizaciji. Oblici komuniciranja sa internom javnošću 7 . on se zadržava na ovoj definiciji ne pridodajući joj i ostale subjekte s kojima tvrtka svakodnevno komunicira.2. jer informacije o procesima u jednoj organizaciji imaju utjecaja na sve navedene populacije i značajno utiče na njihove poslovne odluke i ponašanje naspram odnosne organizacije.. Naravno postoje i autori koji taj koncept proširuju i u internu javnost ubrajaju i „sve osobe sa kojima organizacija redovno komunicira kroz svakodnevni posao“ – kako smatra prof. I Osredečki smatra da „. dioničare. jer čemu će nam služiti dobri odnosi sa eksternom javnošću. mada to ima logike. sadašnje kupce. Postoje različiti pristupi u utvrđivanju kategorije interne javnosti i u zavisnosti od autora daje se krug obuhvata internih odnosa s javnošću. Smatram da ovakvo definiranje interne javnosti ima svoje mjesto.). ako u našem komuniciranju unutar naše organizacije imamo probleme u komunikaciji. Nenad Brkić sa Ekonmskog fakulteta u Sarajevu. investitore i druge.. kao posebno značajnog segmenta u ukupnom funkcioniranju odnosa s javnošću uopće. budući su duboko involvirani u život preduzeća (dobavljači.1. distributeri i sl. međutim. Interni odnosi s javnošću 2. posrednike.unutarnju javnost čine svi djelatnici i namještenici koji su u radnom odnosu u dotičnoj tvrtki“. 2. nerazumijevanje i neinformiranost. jer svi oni koji sarađuju s preduzećem čine ustvari sastavni dio cjeline tog preduzeća.

to mu i uspijeva. Bilo da koji od oblika uzimamo pojedinačno ili da koristimo sve zajedno uvijek moramo imati na umu i određene smetnje u komunikaciji koje se mogu pojaviti što iz objektivnih. b) uzlazno i c) horizontalno komuniciranje s internom javnošću. nedvosmislena i razmljiva svima na koje se odnosi kako bismo izbjegli uska grla u komunikaciji koja organizaciju mogu skupo koštati. međutim tome se. c) Horizontalno komuniciranje predstavlja razmjenu informacija različitih organizacionih dijelova u jednoj organizaciji. Jedan od bitnih razloga za to je i nesređena zakonska regulativa koja zaposlenika stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na poslodavca i najčešće imamo na djelu veoma loša iskustva internog komuniciranja što gotovo svakodnevno dovodi do ozbiljnih kriza u komunikaciji i odnosima na relaciji zaposlenici . b) Uzlazno komuniciranje podrazumijeva dostavljanje informacija od zaposlenih prema menadžmentu. 8 . Stoga bi komunikacija trebala biti jasna. prije svih informatičkih. mada kad se situacija gleda sa strane.U komuniciranju sa internom javnošću u organizaciji koriste se tri oblika: a) silazno. uz izvjestan otklon može se doći do zaključka da se ustvari radi o „bezvoljnom“ komuniciranju opterećenom raznim smetnjama.rukovodstvo. a) Silazno komuniciranje s internom javnošću. u današnjim uvjetima privređivanja u BiH poklanja vrlo malo pažnje. Otuda se javljaju i razni programi edukacije i menadžera i zaposlenika koji imaju za cilj da otklone eventualne probleme u međusobnoj komunikaciji na svim relacijama. Novi trendovi na tržištu i novi modeli organizacije preduzeća sve više preferiraju kombinaciju ova tri oblika komuniciranja u jedan novi oblik koji u sebi sublimira najvažnije karakteristike sva tri navedena oblika. što iz subjektivnih razloga. U ovom slučaju informacije idu od rukovodioca/menadžera prema zaposlenima. nažalost. a da ustvari problem nije nerješiv. a zahvaljujući razvoju savremenih tehnologija.

2. „Velike kompanije“. odnosno o „curenju“ informacija. Ali to je tema za neki drugi seminarski rad. putem pisanih ili elektronskih obavijesti. U radnim sredinama u kojima se njeguje brižljiv odnos i lijepo ponašanje među radnicima i službenicima nije teško uvoditi nove oblike društvenog standarda. Kada se zaposlenici. „izdaju okružnice i koriste se drugim oblicima komuniciranja da bi informirale i motivirale svoju internu javnost“. Taj proces je paralelan sa procesom unutarnjeg informiranja i zato treba nastojati održavati klimu pravodobnog. taj pozitivan odnos se prenosi na vanjsku javnost. 9 . Ovo pokazuje utjecaj kvalitetnog unutarnjeg komuniciranja na kvalitet eksterne komunikacije. istinskog i učinkovitog informiranja.3. Sredstva komuniciranja sa internom javnošću Veliki značaj za zdrave odnose u organizaciji ima pravilan sistem komuniciranja unutar same organizacije. radnike treba informirati o dešavanjima u preduzeću i oko njega. kaže E. njemački psiholog rada.Naravno. smatra on. Kotler. niti je teško poboljšati radne učinke. putem lista/novina. takvo interno komuniciranje uslijed različitih okolnosti prelazi u eksterno komuniciranje (uključuju se mediji i šira javnost) tako da najveću štetu ustvari trpe organizacija i radnici. Strasser. Za izgradnju dobrih međuljudskih odnosa dovoljno je tako malo. kaže P. To se radi kroz neposredni kontakt. Odnos s unutarnjom javnošću od krucijalnog je značaja za poslovanje organizacije i kvalitetnu iskorištenost ljudskih resursa. Kod internog komuniciranja treba posebno voditi računa o „unutrašnjoj distribuciji informacija“. Komuniciranje sa zaposlenicima ne zahtijeva od preduzeća da bude bogato. „Kontakt sa saradnicima u samim je temeljima dobrog upravljanja“. dobro osjećaju u svojoj kompaniji. Na primjer.

ta otvorenost i pristupačnost može imati i svojih negativnih strana. što zbog kadrovskih ograničenja. internog ili eksternog. bilteni.. Naravno da to sa sobom nosi i određene rizike po poslovanje preduzeća. jer još uvijek nije jasno kako je broker zaobišao sigurnosne sisteme u banci. Jedan od svježih primjera moguće zloupotrebe informacionih tehnologija desio se prije nekoliko dana. na relaciji preduzeće-potrošači. potrošači međusobno itd. okružnice. ali i među uposlenicima. nisu u stanju pratiti sve trendove razvoja savremenih sredstava komuniciranja. razgovori s namještenicima i mnoga druga sredstva. elektronska pošta (e-mail). Naime „zahvaljujući“ lošim procjenama jednog od svojih brokera francuska banka Société Générale izgubila je gotovo 5 milijardi dolara!!! na svjetskim burzama. Internet. 10 . Internet kao globalni servis u eri globalizacije u svakom aspektu ljudskog života i rada donio je niz prednosti kada je u pitanju proces komuniciranja. kada je u pitanju poslovni svijet. Razvoj informatike i interni odnosi s javnošću Razvoj informacionih tehnologija. oglasne ploče. dakle u svim pravcima i na svim poljima. 3. Internet je. Međutim. Zakazala je tehnologija. povremene publikacije. razglas. a prije svega Interneta i računarske tehnologije u posljednje vrijeme je uzelo toliko maha da preduzeća najčešće.Da bi se taj proces uspješno proveo. bez obzira na sve. što iz finansijskih razloga. ali na taj se rizik mora računati i mora se nastojati preduhitriti. Mogućnost zloupotrebe informacija je velika. No. a nemogućnost kontroliranja te vrste komunikacije predstavlja veliku prijetnju za savremena preduzeća. sve više glavni faktor i sistem komunikacije među poslovnim partnerima. preduzeću odnosno njegovom menadžmentu na raspolaganju stoji sijaset mogućnosti kao što su: novine preduzeća. odnosno razvoj informatike uopće unio je velike promjene i stvorio velike mogućnosti koje ukoliko se pravodobno i valjano iskoriste mogu predstavljati prednosti (ali i nedostatke) preduzeća.

kao i definicije odnosa s javnošću. ZAKLJUČAK Generalni zaključak koji bi se mogao izvući iz iznesenog u ovom seminarskom radu mogao bi biti: “Interni odnosi s javnošću predstavljaju jedan od najbitnijih faktora uspješnog organiziranja i koordiniranja aktivnosti ne samo na internom. 11 .“ Do ovog zaključka došao sam obrađujući pojedine segmente bitne za razumijevanje značaja internih odnosa s javnošću. odnosno informacionih tehnologija uopće. odnosno s javnošću uopće u kontekstu savremenog menadžmenta. Poglavlje tri razvoj informatike i interni odnosi s javnošću posvećeno je promjenama i mogućnostima koje je sa sobom donio razvoj Interneta. A sve to. već i na eksternom planu. ne samo u bankama u vlasništvu navedene banke nego i među klijentima i poslovnim partnerima.Naravno. Smatram da sam obrađujući navedena poglavlja uspio ispuniti osnovni cilj ovog seminarskog rada. Tako sam u prvom poglavlju O odnosima s javnošću uopće dao tumačenje osnovnih pojmova o odnosima s javnošću. što sam ilustrirao slučajem pronevjere koji se nedavno desio na francuskom bankarskom tržištu. kratak pregled najznačajnih istorijskih momenata u razvoju odnosa s javnošću. a to je pružiti osnovne informacije bitne za razumijevanje pojma odnosa s internom javnošću. kao i nedostacima informacionih tehnologija. te sredstva interne komunikacije. ova je vijest kao grom iz vedra neba odjeknula. Poglavlje broj dva posvetio sam glavnoj temi: Internim odnosima s javnošću gdje sam pored definicija internih odnosa s javnošću naveo i oblike internog komuniciranja. a sa ciljem što kvalitetnije provedbe zacrtanih poslovnih ciljeva kroz izgradnju zdravih odnosa u okviru ljudskih resursa na relaciji subjekata interne javnosti. po mome mišljenju ide u prilog onim autorima koji pod internom javnošću podrazumijevaju i sve one subjekte koji su vezani za određenu organizaciju.

. Zoran Ergarac... Sarajevo. 4.HR (web stranica Nove TV)www.. Marketing i odnosi s javnošću. Analiza. 6.si/hrv/ 12 .spem. Koledž za informatiku i menadžment „Janjoš“ Prijedor. Upravljanje marketingom. Odnosi s javnošću.yu. primjena i kontrola. Luka. Budućnost oglašavanja.dnevnik. Milenko dr. Stanić.LITERATURA 1. Beograd. 2004. Zagreb. 2006.co. Clio. 2006. 5. 2. Joe Cappo.emagazin. Sem Blek.hr 9. E-magazin. Zagreb. planiranje. Naklada Edo. 1995. PPGP “Comesgrafika”. Futura Media. B. Eduard Osredečki. Odnosi s javnošću. 7. DNEVNIK. 1994. Philip Kotler. skripta. Informator. Odnosi s javnošću. www. 8. SPEM komunikacijska skupina www. 1997.. 3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->