P. 1
SUFIJE

SUFIJE

|Views: 558|Likes:
Published by salasko

More info:

Published by: salasko on Jan 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/05/2013

pdf

text

original

SUFIJE Dana nje nak ibenidje su jucera nje nak ibendije - ni ta se nije promijenilo.

Tako su svoj a oficijelna imena zamijenili imenima novih sekti, vjerovatno radi vece reputaci je, a ucenja su u potpunosti ostala ista. Trebamo biti svjesni i imati realan po gled na dana nje pripadnike ove sekte. Oni nisu svi na istom stepenu znanja. Odatl e, neki se samo iz neznanja (d ehla) povode za njima, jer su vode ovog tarikata ( a i ostalih) nadahnuti od Iblisa, Allaha ga prokleo, da slatkorjecivo govore i d a, cak, putem raznih obecanja, u materijalnom smislu, pridobijaju neznalice. Sto ga, nemojmo svakog povodljivog pobo njaka optu ivati sve dok ne podignemo dokaz prot iv ucenja koja zastupa, a sa etak tih ucenja cemo navesti u daljnjem tekstu. Mno tvo je irkskih i kufrskih stavova ove sekte, a mi cemo vam u ovom kratkom spisu poja sniti njihove osnovne oprecnosti sa ucenjima islama navodeci pojedinacno dokaze iz njihovih knjiga, te jasni stav Kur'ana (Allahove d . . Rijeci) i Sunneta Poslanik a s.a.v.s. 1. SIHR (CRNA MAGIJA) Vode ove sekte su poznate kao vje ti sihrbazi, a neka Allah proklete sihrbaze. Da bi svoju dervi ku populaciju odr ali u pozornosti slu e se sihrom i d inima, a posebno s u ti sihiri u vidu zapisa. Pogledajte bilo kojeg sufijskog ejha, za kratko vrijem e cete uociti kako pravi zapise, hamajlije, priziva ejtane itd. Nepojmljivo je da sufijski ejh nije ujedno i sihirbaz, a toga smo svi, manje-vi e, svjedoci. OPRECNOST: Poslanik s.a.v.s. ka e: "Ko okaci hamajiiju, pocinio je irk.» (Imam Ahmed, 4/156; EU Hakim, 4/384). 1 ka e: " Vrad bine, hamajlije i zapisi su irk.» (Ebu Davud, 3883) «Ko ode vracaru ili astrologu, postao je nevjernik u ono to je objavljeno Muh ammedu s.a.v.s.« (Ebu Davud, 3405; Ahmed, 9171) 2. ZIKR HAFIJJ Zikr se kod nak ibendija zasniva na ostavljanju izgovaranja rijeci zikra jezikom, vec samo srcem. To je tzv. 'zz-zikrul-hafijj' tj. skriveni (utajeni) zikr. Pisac knjige 'Tenvirul-kulub», Muhammed Emin el-Kurdi, to i navodi.(Tenvirul-kulub, str . 44} Ovaj bid'at (zikr hafijj) ima posebne adabe i erkane: Klanjati dva reka'ta osloniv i se na bedra (suprotno od sjedenja u namazu), okrenuti se prema Kibli, z a miriti, donijeti istigfar 25 puta, prouciti Fatihu i predati je Poslaniku, s.a.v .s., i ejhovima ostalih tarikata, a posebno nak ibendijskim. Cuvati u glavi sliku ej ha ( ili, danas, imati fotografiju ejha) moleci za bereket srcem i onda reci: «llah i Ente Maksudi ve Ridake matlubb) Cudno je da nak ibendije dozivaju Allaha, a u is to vrijeme se potpuno koncentri u na ejhovu sliku. Pitamo se kome se dova upucuje Aliahu d . . ili ejhu!? Kako covjek mo e iskreno uputiti dovu u tim trenucima, a ejh se , zajedno sa Allahom, nalazi u mislima murida!?? Vjerovatno da tome i ne pridaju pa nju, jer vjeruju u sjedinjenje svih bica s Bogom (vahdetul-vud ud). Murid u toku zikra treba stisnuti zube, usne i jezik pricvstiti za nepce, te reci: «Ilahi Ente Maksudi ve Ridake matlubi.» 25 puta u jednom dahu. OPRECNOST: Ovo je bid'at (novotarija) koja nema utemeljenje ni u Kur'anu ni u Su nnetu. Od Abdullaha ibn Bisra r.a. se prenosi da je neki covjek rekao; 'Allahov Poslanice, propisi islama su za mene mnogobrojni. Reci mi ne to cega cu se dr ati!' Rece: 'Neka tvoj jezik an od Allahovog spomena (zikra)'.» (Hadis je hasen; Et-Tirmiz i, 3372; Ahmed, 4/188; Ibn Hibban ka e da je sahih, 2317; E!-Hakim, 1/495; Ez-Zehe bi se sla e da je sahih; Ibn Mad e, 3838) Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Pos lanik s.a.v.s. rekao: Allah, d . , ka e: "Ja sam sa Mojim robom kada Me spominje i dok se njegove usne radi Mene pokrecu.» (El-Buhari 8/208, Ibn Mad e 3837, Ibn Hibban u svom Sahihu). Poslanik s.a.v.s. ka e: "Neka svako od vas ima zahvalno srce, jezik koji zikr cini i enu vjernicu koja ce ga pomoci u postizanju Ahireta) (Ibn Mad e 18 61, Et-Tirmizi 3094, Ahmed 5/278) Pogre no su shvatili rijeci Uzvi enog: «Bez glasnog govora.« Tefsir ovog ajeta navodi Et-Taberi, pa ka e: Dova Aliahu jezikom u ti ini bez

povisivanja glasa.» Iz ovog ajeta se ne shvata da treba, kao to oni ka u, u utjeti 'jez ik usta' i zikriti 'jezikom srca". Ajet ukazuje na sti ano zikrenje. Sama rijec 'g ovor' ukazuje da govor nije zabranjen, ali onaj preglasni jeste. Povod objave aj eta je da su ashabi u jednom od pohoda do li u neku dolinu i poceli vikati tekbire i tehlile. Poslanik, s.a.v.s., im rece: «O ljudi, vi ne zovete ni gluhoga niti od sutnoga, Vi zovete Onoga Koji cuje i Koji je blizu. On je sa vama.» bude vla (El-B uhari, 7/162) 3. SLIJEPO SLIJEÐENJE

Idejni tvorac ovog farikata je Muhammed Behauddin ah Nak ibend. Po njemu je ovaj ta rikat dobio i ime. Od mno tva predaja koje se navode u knjizi «EI-Mavahibu-sermedijj e» navest cemo jednu od najupecatljivijih: ejha Nak ibenda su njegovi prijatelji iz B uhare pozvali u posjetu. Kada je nastupio ak am, Nak ibend rece Ned muddinu Daredeku: "Hoce li uciniti sve ono to ti naredim?« Rece : Daj 'A ako ti naredim da ukrade , hoce to uciniti?" Rece: Ne. A za to? -upita ejh. 'Zato to se Allahova prava iskupljuju po anjem (teobom), a ovo je (krada), jedno od prava robova.' odgovori. (tj. lahko s e suprotstaviti Allahu u pokornosti ejhu, ali kada je pravo vezano i za Allaha i roba, kao to je krada to je vec upitno.) Nak ibend tada rece: "Ako nece poslu ati na u n aredbu, nemoj se sa nama ni dru iti!» Ned muddin se stra no prepade, a zemlja mu posta t ijesna. Zatim je iznio teobu i kajanje i cvrsto odlucio da mu se vi e nece suprots tavljati u naredbi. Prisutni mu se smilova e, ucini e mu efaat i zamoli e za oprost, te mu ( ejh) oprosti. (EI-Envarul-kudusijje, 140; D ami' keramatil-evlija, 1/150} OPRECNOST: Jasno nam se ukazuje da je ejh htio prevaspitati ucenika (murida) da b ude slijepo pokoran, pa makar se otvoreno suprotstavljao Allahu i Njegovom Posla niku, s.a.v.s. Ovo je utrta staza svih sufijskih ejhova. Pokornost Allahu i Njego vom Poslaniku, s.a.v.s,. je najpreca i nedvosmislena. Poslanik s.a.v.s. ka e: «Nema pokoravanja u nepokornosti Stvoritelju. Pokornost je samo u granicama erijata.» (Mu slim, 1840; El-Buhari, 8/106) 4. VIÐENJE ALLAHA. D . .

Jednom je do lo do razila enja ucenjaka Buhare u pogledu mogucnosti videnja Alfaha n a dunjaluku. Zatra ili su od Nak ibenda da im presudi, pa im je on rekao: Budite sa m nom tri dana u cistom stanju! Kada su pro la ta tri dana, dogodio im se jak hal , pa s vi umrije e. Kada su se probudili, poce e Nak ibendu ljubiti «casne» pete govoreci: Vjeruj mo da je videnje Allaha istina. Zatim su mu neprestano bili u slu bi i redovno ljub ili njegov mubarek kucni prag. (EI-Mavahibus-sermedijje, 130; EI-Envarul-kudusijj e, 135]

OPRECNOST: Ovo je ru an govor i potvora na Allaha, d . . Allah, d . ., ka e: Nijednom covj nije dato da mu se Allah obraca osim na jednom od tri nacina: nadahnucem, ili i za zastora, ili da po alje izaslanika koji Njegovom voljom, objavljuje ono to On eli . - On je, zaista. Uzvi en i Mudar. (E - ura, 51) Poslanik, s.a.v.s., ka e: «Znajte da nik od vas nece vidjeti svoga Gospodara sve dok ne umre.» (Sahihul-d ami's-sagir, 2960; Ibn Huzejme, 185) Kada ga je Ebu Zerr upitao: Jesi li vido svoga Gospodara? , Posl anik, s.a.v.s,. je odgovorio: Nur, kako cu ga vidjeti? (Muslim, 291) Kada je Ai a, r .a., upitana da li je Muhammed s.a.v.s. vidio svoga Gospodara, rekla je: «Subhana! lah, kosa mi se podigla od toga to izgovori!)) (Muslim, 289) 5. TEVEKKUL Sufije su veliki paraziti i besposlicari. Jedan od nak ibendijskih ejhova Abdullah Ed-Dehlevi ka e: «Kao to je traganje za halalom kod vjernika farz, ostavljanje halala kod arifa (sufija) je isto farz.» ejh Nak ibend je zabranjivao zadr avanje i cuvanje i metka. Nak ibend je sebi ohalalio da ivi u dvorcu «El-Arifan», a svojim muridima nije d ozvoljavao da posjeduju ni sto dinara. (EI-Mavahibus-sermedijje, 141-142, 240; E l-Envarul-kudusijje, 213; D ami keramatil-evlija, 1/151) Oni svoje parazitstvo i n erad nazivaju tevekkulom (oslanjanjem na Allaha).

62) I ka e: «On vam om ogucava da kopnom i morem putujete.a. kao Ebu Bekr i Osman r.v. Ucenici se zacudi e kada vidje e da mu se rukav smocio nakon io je pru io ruku u zrak.da li ele ljude uciniti robovima ejhova por ed Allaha ili ele da ljudi obo avaju druge bogove pored Allaha!? 8. 7. ( Ahmed.v.. 142) .s.v. TRA ENJE POMOCI OD EJHOVA Mekkanski mu rici su u najte im trenucima i dubokim krizama ostavljali svoje bogove i tra ili pomoc samo od Allaha. neima tine. ejh Muhammed el-Ma'sum je dozvan od nekog covjeka ciji br od se umalo potpio.a. neka je Allah sa njim zadovoljan. VELICANJE KABUROVA NAK IBENDIJSKIH EJHOVA ejh El-Kurdi ka e: Kada je ejh Nak ibend umro njegovi sljedbenici su mu na kaburu napra vili ogromno turbe i uzeli ga kao prostranu d amiju!? (El-Mavahibus-sermedijje. ... (EI-Mavahibus-sermedijje. do ao covjek i ostavio svoju devu pored vrata mesd ida.a. pa se. El-Hakim. iskreno se mole Allahu: "Ako nas iz ovoga izbavi . imana). Govorio bi: «Utjecite se Allahu od siroma tva. bili bogati. 1/531) Poslanik.a. ( El-Buhari. a zatim rece: «Znaj kada god elim uspinjanje to mi se omoguci!« uzvisio iznad njega koliko je od zemlje do Ar (EI-Mavahibus-sermedij je. 213) Ahmed el-Faruki ka e: Mnogo puta sam u zdignut iznad Ar a Casnog. d . s. utjecao od siroma tva. trljaju se pra inom sa njegovih pragova i sk lanja pod njegove svodove. 22) Pitam o se ta ele pisci nak ibendijskih knjiga . Poslanik s... (Sahihul-d ami's-sagir.v. s. 5684) 6..keramatil-evlija 1/199-200) OPRECNOST: Uzvi eni ka e: «Onaj koji se nevoljniku.s. .» (Ibn Mad e. ga je upitao o njoj.s. (EI-Envarul-kudusijje. 7/161-162) Poznato je da su veliki ashabi.Zar pored Allaha pos toji drugi bog? Kako nikako pouku vi da primite!)) ( En-Neml. i kad sam se vec a. niti je u Njega uvjeren. te se oni obraduju tome. onda.v. uveca imetak i porodicu. (EI-Mu lk. odaziva. 5/286) Poznata je dova Poslanika. da Enesu ibn Maliku. 142 ) Pored njega (turbeta) se tra i pomoc... El-Envarui-kudusijje 182) OPRECNOST: Ova oprecnost proizilazi iz sufijskog vjerovanja u sjedinjenje s Bogo m (vahdetul-vud ud) panteizmu. ejh je.a. je molio Allaha. 15) Kada je Poslaniku. kad mu se obrati.a. i oni se uvjere da ce nastradati. (D ami'ul. a covjek rece: Pustio sam je i os lonio se na Allaha. ka u mu: «Pocinio si irk.. dode mi jedan od meleka s knjigom u kojoj stoji da je moj had d primljen kod Gospo dara svjetova. Uzvi eni ka e: On vam je Zemlju po godnom ucinio. s. osloni. Poslanik. dok je sjedio s prijateljima u kuci. sigurno cemo b'rti zahvalni!" (Junus. a kada sam zavr io sa tavafom..s.s.» A da budu upitani o onome ko se bavi trgovinom rekli bi : Ne oslanja se na Allaha. i koji zlo otklanja i koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja.s. Vidjeh i mekame nek ih ejhova (spomenuo je vi e imena). 184. naide silan vjetar i valovi n avale na njih sa svih strana.v. 3842. Ovo je sve zbog njihovog nezna nja o su tini tevekkula i jekina (uvjerenja.. Jedanput sam uzdignut.a. pa hodajte predjelima njezinim i hranite se onim to On daje. je rekao: Nijedan imetak mi nije vi e koristio o d Ebu Bekrovog. Poslanik s. to cemo pojasniti u daljnjem tekstu. s . d .. dok nak ibendije ni u najte im isku njima ne ostavljaju dozivanje svojih ejhova.OPRECNOST: Ibnul-D evzi ka e: Kada se neko pred sufijama upita: Kako da nahranim porod icu? . da v i ucinite ili da vam se ucini zulum. Izdvojit cemo dva primjera: ejh Muhammed ef-Ma'sum ka e: Vidio sam velicanst venu Ka'bu kako me grli i ljubi u potpunoj ce nji. r.. Razdaljina izmedu ejha i izvjesnog covjeka je bila velika. pru io ruku i spas io brod i tada mu se rukav smocio. poni enja. mu odgovori: Sve i je. u kojoj se Allahu. Pa kad ste u ladama i kad one uz blag povjet arac zaplove s putnicima. . KERAMETI Mno tvo je kerameta (cudnih nadnaravnih dogadaja) koje sebi nak ibendijski ejhovi pri pisuju. vidjeh mekam ( stepen) Imama aha Nak ibenda. a.

. pa kada bi izgu bio svijest otkrio bi je i ponavljao prethodne rijeci. 11. Uzvi eni je proglasio kr cane nevjernicima. 10. Poslan ik. neu'zbillah nalazi. Nak ibend ije govore da se Allah utjelovio u svemu to vidimo na ovom svijetu. sihr ( magi ju) i si. poznavanje nekih skrivenih cinjenica je vezano za d ine.s.a. ali on to ne ucini.a.v. otkriv i njegovu misao. EI-Envarul-kudusijje. 249} ena jednog prijatelja ovog ejha je obolila. Abdullah Ahrar ka e: Sufija je on aj cija se bit i svojstava utapaju u bit i svojstva Uzvi enog. s. s. rekao: Ova ena nece ivjeti du e od petnaest dana.s.. ka e: Allah je prokleo idove i kr cane koji su grobove sv ojih poslanika uzeli za mjesta molitve. 167) OPRECNOST: Ova sekta ima suprotne izjave i postavke erijatu Poslanika. Kada nak ibendije govore o vahdetul-vud udu za dokaz uzimaju Ebu J ezida ei-Bistamija koji ka e: Subhani. Sljedbenik je tra io da ejh uputi dovu za olak anje smrti. Uzvi eni ka e: «Reci: mo Allah zna ia je na zemlji i nebesima. V jerovanje u vahdetul-vud ud je po konsenzusu ucenjaka nevjerstvo (kufr). Ebu Jezid el-Bistami ka e: Tra io s Allaha ezdeset godina. on je na Allaha potvoru iznio. 124). a i kod ostalih sufija. svinjama. pa mu je ejh. 215) Abdullah ed-De hlevi je raspolagao nutrinom murida i ubacivao stanja emanacije i tajni u njihov a prsa. 175 ) Mevlana Arif je cetrdest g odina nadzirao misli ljudi u d amiji. da se nad njim ta gradi ili da se ukra ava. a cov jek ne zna ta ce sutra zaraditi i ne zna covjek u kojoj ce zemlji umrijeti. i tamo gdje ljudi vr e nu du.. 9. (El-Mavahibus-sermedijje. u cenik aha Nak ibenda. SLU ENJE EJHOVIMA . Allah . Kosmos je kod njih ogledalo Njegovih I mena i svojstava. (El-Mavahibus-sermedijje. a od njega (sufije) ne ostane ni ime ni slika. kada (shvatih da) sam ja On. mrtve du e je o ivio i opskrbu od dobra odredio. ejh se prema ovom covjeku najedanput okren uo i. Tako je Allah kod njih po stao u isto vrijeme i Obo avani i obo avalac. 34) Sufije tvrde da poznaju g ajb.OPRECNOST: Poslanik s. naposiijetku.! (El -Mavahibus-sermedijje.» (El-Mavahibus-sermedijje. uistinu. rekla: «Ko k a e da obavje tava to ce biti sutra. s. Muslim 287) Samo Allah zna kad c e Smak svijeta nastupiti. sva zna i o svemu je obavije ten. rekao: Moje velicanje je od velicanja Istinitog d . je na samrti preko lica stavljao kraj svoju ko ulje. PRETJERANO VELICANJE EJHOVA Za ejha Muhammeda ei-Kurdija se ka e:«Sve razlicite misli je skupio.a. Oni vide Allaha u svim Njegovim stvorenjima i djelima.a. I Allahovom voljom umrla petnaesti dan. ili govor E!-Hallad a: Ja sam Istina! itd. ejh Muhammed Barisa. TVRDNJA O POZNAVANJU GAJBA (SKRIVENOG) Jedan covjek je stajao pred nak ibendijskim ejhom Muhammedom Sejfuddinom el-Farukij em i pomislio kako se ejh oholo velica.v. jer su rekli da se Bog utjelovio u Isusu.v. Neka je uzvi en Allah od ovog govora!).s. majmunima i si . 168] 12. (El-Buhari. (Lukman.» (El-Mavahibus-sermedij je. je zabranio da se na kaburu klanja. ka e: Su tina (hakikat) zikra je otkrovenje Uzvi enog Svojom biti u samom robu. kako sam velica nstven! . VAHDETUL-VUD UD (SJEDINJENJE S BOGOM) Najopasnija novotarija kodnak ibendija.s.» (El-Envarul-kudusijje. (El-Mavahibus-sermedijj e. Medutim. 2/90) Poslanik. 251) OPRECNOST: Hocemo li povjerovati Allahu ili piscima nak ibendijskog tarikata koji ka u da njihovi ejhovi poznaju gajb? Od Mesruka se prenosi da je Ai a r. (EI-Envarul-kudusijje. 177) Za Ja'kuba el-D erhija ka u: »Nasljednik znanja o gajbu. sve razlicite id eje je znao.Slava meni.« (En-NahI. ma e'azame e'ni . (Shodno ovome onda se. samo On spu ta ki u i samo On zna fa je u matericama. je vahdetul-vud ud. 90. Sljedb enik je stalno insistirao.v.a.

(El-Buhari. Ja sam. 1/25) K ome Allah eli dobro. jer je to svrsishodnije za njega. 1/25] Prednost ucenjaka nad pobo njakom je kao moja prednost nad vama.mrtvi od mrtvoga. Murid pred ejhom treba biti kao mejjit pred onim koji ga kupa. 186) lzmedu Allaha i roba ne ma posredstva. sigurno.» (EI-Envarul-kudusijje. 479) Murid ne smije o eniti enu koju je pustio ejh ili koju je ejh. zatvoriti oci u namazu. 208) 16.» Poslanik. i u Allaha vjerujete. te zatvaranje vrata pri zikru pod nadzo rom. Kada vidi neki od adaba. 15. pa makar to djelo bil o i haram. ZATVARANJE OCIJU «Znaj da su zatvaranje ociju u toku zikra. PREZIRANJE NAUKE Ebu Jezid ei-Bistami ka e: «Uze!i ste znanje . vjernici se pokoravaju Allahovoj naredbi: Vi ste narod na jbolji od svih koji se ikada pojavio: tra ite da se cine dobra djela. Ovi adabi su uzeti iz Sunneta. Ibn Mad e.» (E!-Buhari.» (El-Buhari. a ne zna da li je uzet od Sunneta. Isto je i sa ejhom.» (Kutul-kulub. a od nevalja lih odvracate.v.)) OPRECNOST: Uzvi eni ka e: Zovite ga iz straha i nade. 529. 1/25) »Znanje se stice naukovanjem.sed da njoj je se d da i Allahu. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vj eruju u Mene. a mi smo uzeli na e z nanje . vec se pokrivaju i stavljaju fotografije e jhova pod pokrivace kako bi im «hal bio jak. 49) El-D unejd ka e: Pocetnik se ne treba zanimati za tri stvari.. (Tenvirul-kulub.«Slu i ejha imetkom i tijelom i ne protivi mu se. 163) Murid treba imati uvjerenje da je svaki ni' amet od ejha.» 14. ka e: «Ko krene putem tra enja znanja. uputi ga u propise vjere. blizu: odaziva m se molbi molitelja kad Me zamoli. Protivljenjem neistini i haramu. Ibnil-K ajjim ka e: Nije od upute Poslanika s. Volim da sufija ne cita niti pi e . ne treba da pru a svoj jezik proti veci se. ejh je kao Ka'ba . 1/25. 313) ejh se tra i i on je maksud i matlub. 344. 35).s. k ao to su kr cani svoje svecenike uzeli za bogove. nego iz elje za Tvojim Licem Plemenitim. (Ali Imran. s. traganjem za hadisima i enidbom. bar jedanput. Rabija el-Adevija ka e: «Ne obo avam te iz elje za Tvojim D ennetom niti iz strah od Tvoje vatre.» (El-Mavahibus-sermedijje. Svako posredovanje je irk.v.a.ivi od onoga Koji ne umire. Ovi dana nji ne s amo da zatvaraju oci u zikru i namazu. Ne smije mu se usprotiviti u djelu ili poslu. (El-Mavahibus-serm edijje. El-Mavahibus-sermedij je. Neznalice su ih ucinile klerom koji su poceli obo avati. jer mu hal nece v aljati: Zaradom.s. taj obo ava D ennet i vatru. Prvo saputnik. 529) OPRECNOST: Ovo slijepo velicanje i slu enje sufijskih svetaca je jedan od najvecih razloga zablude ljudi.a. OPRECNOST: A kada te robovi Moji za Mene upitaju.. pa putovanje! Ko nema ejha. 323) OPRECNOST: Zatvaranje ociju pri zikru je izmi ljotina nak ibendijskih ejhova. jer o naj ko Ga obo ava radi D enneta i vatre. zagledao (begenis'o). (El-Buhari. Allah ce mu olak a ti put do D enneta. (El-Bekare. EJH JE POSREDNIK IZMEÐU ALLAHA I MURIDA El-Kurdi ka e: «Ko tra i ejha kao da tra i Allaha (i nastojte da Mu se umilite) (El-Maid . jer onaj ko se mu se protivi nece u spjeti!» (El-Mavahibus-sermedijje. ka e: Strah i ." (El-Ma vahibus-sermedijje. a sve to je tagut.» (Telbisu Iblis. 3/135} OPRECNOST: Poslanik.a. LJUBAV (I K) PREMA ALLAHU BEZ NADE i STRAHA Es-Senhuti prenosi govorArslana ed-Dime kija koji ka e: «Iskrenima je kufr vad ib.v. 494. bez slijepog povodenja. ejtan mu je ejh. 110) 13.s. s. 135) Ka e da onaj ko obo ava Allaha iz straha i nade cini taj ni irk. adabi zikra koje treba prihvatiti. da bi bili na pravom putu.322.

i njegovih ashaba. Peti ka u da je rijec "sufizam" preuzeta iz grckog jezika od rijeci "SOPH" ( sofisti). nije zabilje eno nikakvo postojanje imen Sve su to imena i termini koji su nastali nakon nj s. uspjeh i sl. a nikako od Poslanika. Poslanik. nerad i ljencarenj e. a da mu Aliah nece dati ono cemu se nada. celibat i ne enstvo. skakanje.» (Ebu Davud. u pocetku su to bile samo kole duhovnih. a ako odbace. tresenje. smrti. poput: odvaja nje od svijeta. d amije). s.ada se nece sastati u srcu jednog roba. Treci ka u da je sufijom nazivan svak i onaj koji je licio na siroma ne ashabe koji su bili ehlu-sofa (siroma ni stanovnic i Poslanikove. jehudskih monaha i budistickih isposni ka.. Spasit ce ga od onoga cega se boji. ''Tekija'' s. s. ki a. Jedni smatraju da je rijec ''sufizam'' izveden ica iz rijeci es-safa to oznacava bistrinu i cistocu uma i srca. aha Nak ibenda i ostalih zlocinaca prema Allahu i Poslaniku s.a. Kod njih prizivaju mrtve ejhove od kojih se tra i poro d.v. za d amije mesd ide.a.s. za ivota Poslanika. r.s. Nisu bili u medusobnoj kontradiktorn osti u odnosu na akaidske i erijatske propise.a.a. Vesselamu ala menitteb'al-huda. hinduskih brahmana. kao i njegovi ashabi.s. probadanje tijela eljeznim predmetima...v. 127) ZAKLJUCAK: Zar nak ibendije i sufije poput ti-Hailad a. zaslu uju da im se da epitet «Kaddesellahu sirrehu» (Allah njegovu tajnu posvetio!)? Neka oni koji se nazivaju nak bendijama do ka u da ovo ne stoji u njihovim knjigama! Oni su u mogucnosti da urade sljedece: I li da se pokaju ili da ovo bezuslovno (bez dokaza) odbace i negiraju. opskrba. odlazak u zabacena mjesta. zbog toga to su u pitanju ljudi koji su uvijek u prvom saffu pred Allahom. .. Allahu velijjuf-fevfik. ograduju ih.a. molim Te za D ennet i utjecem Ti se od vatre.v. kult m rtvaca i turbeta primijetit cemo da je sav taj ''sufijski nauk'' mahom preuzet o d kr canskih svecenika.a.! Omiljena sufijska mjesta su turbeta i kaburi evlija. Gdje god oni vode glavnu rijec. pu tanje brkova a brijanje brada.v.a. a poznato je da se u islamskom svije tu irk najvi e cini kod kabura. Cetvrti ka u da su sufije nazvane tim imenom zbog toga to su nosili odjecu od sufa vune.. oni podi u kabu re. znali su samo je za njih bila nepoznanica! ''Sufijski tarikat'' u pocetku je bila kola koja se koncentrira oko misli i smjer nica nekog ucenjaka koji ima poseban metod u usmjeravanju ucenika ka usavr avanju znanja i prakse.a. a sufija tesavvuf tekija itd.v. je govorio: AIlahu moj. . d .v. (Vecina navoda preuzeta iz knjige En-Na ibendijje od Abdurrhmana Dime kijje) Kratak osvrt na sufizam i sufijske tarikate -------------------------------------------------------------------------------Islamski ucenjaci razilaze se na nekoliko mi ljenja kada je u pitanju osnova iz ko je je izvedena rijec ''sufizam''. Drugi smatraju d a je rijec sufizam izvedenica iz rijeci es-saff. Kada su se pojavili ovi tarikati. uljep avaju i osvjetljavaju.s.s. Ebu Jezida Et-Bistamija. 1/183-18 4) Poslanik. moralnih i metodolo kih smjernica. (Et-Tirmizi. Razlika je bila samo u nacinu vasp itanja i dovodenja ucenika do puta Istine. samo sebi tete. huktanje. konzumiranje duhana i alkohola..s. s. s. pisanje hamaj lija. samo sebi korist Ahireta donose. to u prijevodu znaci mudrost.. kao i moralnog savr enstva to se kasnije gotovo sve izvitoperilo! to se tice onoga po cemu su sufije dervi i u globalu postali poznati.opet. nakon to smo pren ijeli njihove rijeci iz njihovih knjiga. Sve u svemu. egove. prilikom preseljenja. Ako se pok aju i razumski pridu istini.v. sreca.s.

podlo nost.).. pa je njihovo vjerovanje izgradeno na zn anju. Oni su se spasili devijacija apologeticara i sufija. kao i ono to ti glasovi izazivaju i proizvode od osjecaja i pokreta. s. kako onog nutarnjeg tako i onog vanjsko g.) ejhul-islam Ibn Tejmijje. rhm. Za razliku od njih.'' (M ed mu'ul-fetava. Oni. sufije svoj akcenat stavljaju na ljubav i mr nju. i to su istinski i pravi muslimani. d . rhm. mimo Allaha.t. 2/41. dok su se devijantne sufije ugledale na kr cane.. 3/338. to je sve zajedno prouzrokovalo niz teorijsko-prakticnih novotarija koje su u suprotnosti s Kur'anom i sunnetom.) ejhul-islam Ibn Tejmijje. s.) ejhul-islam Ibn Tejmijje. pa su zbog toga na prve (apo logeticare jevreje) najveci utjecaj imala slova/huruf. ilm/znanje i haber/obavije tenost. rhm. 17. na putu onih koj ima je Allah blagodat Svoju darovao. i smatraju da se visoka stanja i stepeni ne posti u razumom. apologeticari su ostali bez djela. zaista. ka e: ''Izmi ljanje neispravnih ibadeta koji u sebi i maju primjese irka i slicnog specifika je kr cana." (Ez-Zumer. a nit i na putu onih koji su zalutali! Devijantni apologeticari ugledali su se na jevr eje. kojima se vi." (el-Ankebut. vec ba njegovim nestankom i gubitkom. a sufije bez rijeci. kako javna tako i tajna. ka e: ''Fanatizam i pretjerivanje karakteristicno j e za dvije skupine islamskog ummeta: za jedan dio zabludjelih iija koji poslanici ma i imamima iz ehlul-bejta pripisuju Allahovo.. oni su u svom ivotu spojili oboje: naucnu spoznaju i vjerovanje i prakticno djelovanje i rad utemeljen na ljubavi. Iskreno ispovijedanje vjere dug je prema Allahu! A onima koji pored Njega sebi uzimaju evlije (za titnike). ka e: ''Kod devijantnih sufija vi e dominira elja za s lu anjem pjesama i stihova negoli elja za slu anjem Kur'ana i zikra!'' (Pogledaj: Med m u'ul-fetava. to se tice spa ene skupine ehlul-ilma i imana pobornika znanja i vjere. . mimo Allaha.v..) .s. ali i onih koji se ugleda e na nji h poput devijantnih pobo njaka i sufija. svojstvo uluhijjeta (obo avanja ). vi hranu od Allaha tra ite i Njemu se klanjate i Njemu zahvaln i budite! Njemu cete se vratiti. klanjate ne mogu vas nikakvo m hranom nahraniti.. Sljedbenici sunneta Muhammeda. i njihova svaka rijec ili postupak su u medusobnoj sprez i.. njihove rijeci i njihova djela.. i rad bez znanja ako je u pit anju sufija. posti uci ono to su obje skupine zagubile: 1.. ka e: ''Veliki broj sufija kudi razum i smatra ga n iskim i ni tavnim. 3. pravih vjer nika. djelo i volja. Prihvataju i potvrduju stvari koje zdrav razum nikada ne bi prihvatio.) ejhul-islam Ibn Tejmijje. i cesto znaju hvaliti opijenost i ludilo. 1/66. rhm. koji su na Pravome putu. kao i pitanjima ubjedenja i vjerovanja. govor bez znanja ako je u pitanju apologeticar. i njihov krajnji cilj je ljubav. kumirima kla njate i la i smi ljate. zasnovana su i uteme ljena na ilmu i znanju. to je specifika jevreja i devijantnih tobo e fakiha i pravnika koji se u tome ugleda e na njih (jevreje)!'' (Pogledaj: Med mu'ul-fetava. postajanjem ili nestankom. fizicke pokrete i praksu.a. ka e: ''Apologeticari se najvi e bave potvrdom ili ne gacijom.'' (Pogledaj: Med mu'ul-fetava.Allah. presuditi o onome u cemu su se oni razilazili.. kao i rad i ljubav koji su takoder zasnovani na znanju. i govore: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vi e Allahu pribli ili" Allah ce nj ima. rhm. 1/87. 2.. i nj ihov krajnji cilj je tasdik/potvrda. kao i jedan dio sufija d ahila koji takoder gaje slicno ubjedenje po pitanju Al lahovih poslanika i dobrih ljudi. elju i mrskost.'' (Pogledaj: Med mu'ul-fetava. a ne na putu onih na koje se rasrdio. dok su na druge veci utjecaj imali glasovi /asvat. onima koji tako misle porucuje: "Vi se. 2/43.) ejhul-islam Ibn Tejmijje. i ono na to ukazuju njihov a znacenja. poput znanja i ubjedenja.v. kao i izmi ljanje neispravnih zabrana/tahri mata.

na Kavkazu. U Bosni su najzastupljeniji sljedeci tarikati: . kao i u zapadnoj i Sjeverno j Americi.Nak ibendijski tarikat: Sarajevo. Tuzla. Danas ih najvi e ima po Egiptu.s. sa malim grupicama po zapadnoj i Sjeve rnoj Americi. Iz Al ira su se najvi e rasprostrli prema jugu i Sahari. g. Travnik. ali i u nekim dijelovima Evrope. Iraku i Bagdadu gdje je i ukopan. a umro 624. Evropi i Sjevernoj Americi.! Danas ih najvi e ima po Siriji. Gorica. u Iraku. u nekim dijelovima Afrike. Najvi e ih ima u turskoj Anadoliji. Senegalu. Fojnica. h. Si riji. Merdani.. 10. melekije i hubejbije. Egiptu.Neki od najpoznatijih sufijskih tarikata: 1. Kakanj. g. . azilijski tarikat ve e se za Ebul-Hasena el. zbog toga to se p rilikom obavljanja zikra vrte ukrug!? 6. turskoj Anadoliji. koji je umro 1273. Indiji.. u dvanaest imama. i ukopan je u Konji. ejh Abdul-Kadir el-D ejl ani. Kongu. Busovaca. Najvi e ih ima u Ira nu i Indiji. et-Tid anija. D errahijski tarikat ve e se za Nuruddina Muhammeda el-D erraha iz Istanbula. koji je umro 139 0. zapadnoj Africi i sjevernoj N igeriji.. kao i u Sjevernoj Americi. posebno u Kamerunu. Bekta ijski tarikat ve e se za had i Bekta a iz Horosana. Albaniji i Americi. g. Kretao se po Perziji. 7. koji ga obo avaju mimo Allaha. a. Tanzaniji. kao i u Sjevernoj Americi. Ima ih i u zapadnoj i Sjevernoj Americi. koji je umro 1431. Iranu. koji je umro 1815. Njihovo ucenje zatro vano je mno tvom idolatrije i novotarija od kojih je islam potpuno cist. Ricica. Tarikat im se pocijepao na esnaest sekti . Ovo je jedan od vecih sufijskih tarikata. koji je umro 1182 . veoma daleko od kr cana. Najvi e ih ima u centralnoj Aziji. Tid anijski tarikat ve e se za Abbasa Ahmeda b. Zenica. Mevlevijski tarikat ve e se za iranskog pjesnika Mevlanu D elaluddina er-Rumija. kao i pre ma zapadnom i centralnom Sudanu. Danas su rasprostranjeni u sjevernoj Africi. g. Ceceniji i u nekim dijelovima Rusije. Ima ih i u Kavkazu. koji je umro 1166. gdje je ukopan i ciji ka bur svake godine posjeti preko 3 miliona bedevija-ahmedija. Ima ih po turskoj Anadoliji. Gornja T . Milodra e. Bilalovac. Ni'imetullah tarikat ve e se za Nuruddina Muhammeda Ni'imetullaha. Ovaj sufijski tarikat karakteristican je po iitskim idejama. ri Lanki. Poznatiji su kao vrteci dervi i. 9. Rufa'ije svoje "keramete" dokazuju probadanjem sabljama. koji je roden u je dnoj iitsko-iranskoj porodici. Indoneziji.g. al irskog berbera. koji je umro 1720. Ima ih u Egiptu. Bliskom istoku. 3. daleko je od onih koji mu se pripisuju isto kao to je Isa. d . rhm. g. g. 8. Mauritaniji i Tan zaniji. Mostar. Kavkazu. ubjedenjima i stavovima. Visoko. sjeverozapadnoj i jugo zapadnoj Kini. Rufa'ijski tarikat ve e se za Ebul-Abbasa Ahmeda el-Rufa'ija. Te anj.. Nak ibendijski tarikat ve e se za Behauddina Nak ibenda iz Buhare. i jedni i drugi oplakuju a uru. g. Kadirijski tarikat ve e se za ejha Abdul-Kadira el-D ejlanija. istocnoj Evropi. Ovaj tarika t se podijelio na tri sekte: bazije. 4. Turskoj. turskoj. u Basri. Najvi e ih ima u Turskoj.azilija. Siriji. Bedevijsko-ahmedijski tarikat ve e se za Ahmeda el-Bedeviju. koji je umro 1338. 2. Zajednic ko im je sa iijama to to i jedni i drugi vjeruju u D aferov kitab. Keniji. Egiptu. g.. da je trinaesti imam Ahmed er-Rufa'i. u mjestu Mehan blizu Kermana u jugozapadnom Iranu. koji je umro 1258. 5. g.

i braniti ga od napada nevjernika. rijeci: ''Vjernici su medu sobom poput c vrste gradevine ciji se dijelovi medusobno podupiru!''.a. Ehli-sunnet vel-d emat su cuvari d amijskih d emata. Ibn Mad e. i daju prednost sunnetu i praksi Muhammeda. sunneta i id ma'a. Ahmed) Sljedbenici tarikata ehli-sunneta vel-d emata znaju da je najvredniji govor Allaho va. kako javno tako i tajno. ivinice. rijecima nad bilo cijim drugim govorom. Jedini ispravni tarikat pravac Jedini ispravni tarikat jeste tarikat i pravac ehli-sunneta vel-d emata koji se og leda u doslovnom slijedenju potvrdene prakse Allahovog Poslanika. U ranijem periodu sufije su bile dostatno zastupljene na teritoriji Sand aka jer se to dâ primijetiti po mno tvu turbeta koje su ostavili iza sebe. Uvijek su svjesni Allahovih. Kladanj. proljece 2006.s. 9 .. u gotovo svakom sand ackom gradu izuze v Plava (el-hamdulillah. d ume i bajram-namazi obav ljati za emirima i vodama bili oni dobri ili lo i.. . .a. .v. ali su to sve elje i nezvanicni poku aji pojedinaca. Oni daju prednos t Allahovim. Knjiga. i prihvatite se toga ocnjacima svojim! Strogo se cuvajte izmi ljotina. d .v.Kaderijski tarikat: Sarajevo. Kada oboli jedan njegov organ svi ostali organi pate od temperat . Gracanica kod Tuzle. a od zla odvracaju. Ti rmizi. niti da postoji neki organizovan tarikat koji vuce sv oje korijene od ranije.) to se tice Sand aka. novine ''Kelamul. Sand acke golgote samo su pre ivjele d amije! Postoje poku aji i zvjesnih pojedinaca koji ele nanovo oformiti neke tekije i tarikate. onako kako to erijat zahtijeva. Ehli-sunnet vel-d emat su oni koji tra e da se cini dobro. Zvornik. to ne znaci da u Plavu nije bilo dobrih ljudi! ?).s. to se dijele na razne frakcije i skupine. ali i sve druge kroz lupu Kur'ana. a sve to se suprotstavlja njima protiv toga se bore. kao i sunneta pravovjerno upucenih halifa nakon mene. kao i slijeden ju puta i staze prvaka ove vjere muhad ira i ensarija. s. Vare . d . Kljuc. za razli ku od svih ostalih novotarskih skupina koje su najprepoznatljivije po tome to red ovno udaraju po d ematu muslimana. koji je rekao: ''Strogo se pridr avajte mog sunne ta.ifa''. d ihad.uzla. ne bilje i se da igdje danas u njemu postoji iva tekija koja vuce svoje korijene od ranije.. . kako svojom nutrinom tako i svojom vanj tinom. pa sve to se poklapa s njima to podr avaju.s.a. nad bilo cijom drugom i drugacijom praksom! Zbog o voga se zovu ehlul-Kur'an i ehli-sunnet! Ehli-d ematom su nazvani zbog toga to se pridr avaju konsenzusa i id ma'a ashaba i sve sunnetske uleme nakon njih. i da je najbolja uputa uputa Muhammeda. cvrsto se dr ite toga.v. (Pogledaj: ''Pregled mjesta odr avanja zikra u BiH''.azilijski tarikat: Tuzla Dubrave.. Travnik. s.s. Olovo. Sljedbenici tarikata ehli-sunneta vel-d emata dr e se vasijjeta i oporuke posljednje g Allahovog Poslanika. i zbog toga to su to pravi cuvari d emata muslimana i o ni koji su u stanju ginuti za njega. s. Banovici.. Cazin.. . s. Srebrenik. a svaka novotarija vodi u Vatru!'' (Sahih: Ebu Davud. posebno u No vom Pazaru.Rufa'ijski tarikat: Sarajevo. d . jer je svaka izmi ljotina novotarija.v.a. i na svoju vjeru gledaju kao na n asihat. i smatraju da ce se had d . . Pazaric. ili: ''Vjernici su poput jednog tijela. Bu im . pomaga juci cesto svojom praksom nevjernike protiv muslimana! Ehli-sunnet vel-d emat posmatra sebe. br.

.. tj.posto je nomen relativum (tj.jasnost).kadirije.Drugi su na stanov istu da su dobili naziv po grckoj rijeci sofija . Odgovor: Pojavom ovog novog imena i skupine koja ga nosi. i putnicima. kada' i kaderom.Termin sufizam nije bio poznat u periodu z ivota Resulullaha a.s.. d . Allahov Resul a. i da si dobrocinitelj sirocadima.ure i nesanice!'' Ehli-sunnet vel-d emat tra i od muslimana sabur i strpljenje pri belaju i isku enjima. ehli-sunnet vel-d emat su ljudi koji slijede Kur'an i sahih-sunnet. nano enje nepra vde. tra i i raziluk i zadovoljstvo Al lahovim.rufa-ije. i da odr ava dobrosusjedske odnose.s.a svaki bid`at je zabluda! (Tirmizi-hasen-sahih) U onome sto slijedi pokusacemo napraviti komparaciju izmedju vjerova-nja sufija i njihovih obreda i ucenja islama koje se zasniva na Kur`anu i sunnetu Allahovog Poslanika a. i da oprosti onome ko ti je zulum nanio.pa su ih prozvali ovim imenom-sufije. Jasavic.Tek nakon ovih prvih gen eracija na scenu dolazi jedna skupina poboznih i skromnih ljudi(zahidi)koji su n osili vunenu odjecu(suf). koji je rekao: ''Najsavr enijeg i najljep eg imana su o ni koji su najljep eg pona anja i ahlaka! Ehli-sunnet vel-d emat pozivaju na odr avanje rodbinskih veza..mevlevije i drugi.s. i robovima.naksibendije.upozorio je na njihove novotarije u slijedecim rijecima: Klonite se novotarija u vjeri.halvetije.Ono sto neki tvrde da su svoje ime dobile od rijeci safa (bistrina..doslo je do jos veceg rascjepa i raskola u redovima muslimana. a ne kako ga tum ace ili praktikuju oni koji nisu selef ovoga ummeta! Molimo Allaha.v.a da su svi drugi u zabludi.Sljedbenici ovih redova smatraju da su samo oni na istini(hakku).Kur`an zabranjuje razdvaja . d . onako k ako su ga prve generacije islama (selef).safaijj. i ne zaboravljaju rijeci Poslanika.s.a ne sufijj.ne moze se smatrati ispravnim. fikhaKo su sufije i sta je to sufizam? Pitanje: Koje mjesto u islamu zauzimaju sufije?Koliko je ispravno misljenje da postoje Al lahovi robovi i Njegove evlije koji imaju blisku vezu sa svojim Go-spodarom?Kaka v sud donijeti o onima koji za sebe tvrde da su sufije ili njihovi sljedbenici?S ta je to uopce sufizam? Zahvala pripada Uzvisenom Allahu dz. i da si pokoran roditeljima svo jim.sa-zil ije. prof. sudbom i odredbama! Ehli-sunnet vel-d emat pozivaju visokom moralu i dobrim djelima.a.Prve sufije su se razlikovale od kasnijih po tome sto kod ovih posljednjih pojava novotarija(bid`ata)bila znatno izrazenija.ime izvedeno iz drugog sufik som-ijj)od rijeci .kaos to su tidzanije..niti u periodu ashaba i tabi`ina. i siroma n ima.safa. s. tumacile i slijedile.kao st o im ni mali i veliki sirk nisu bili nepoznanica. i da da onome ko tebi ne daje.jer sv aka novotarija je bid´at(novina).. sto u prijevodu znaci mudrost. . Ehli-sunnet vel-d emat zabranjuju oholjenje i uzdizanje nad drugima.cistoca.: -Postoje mnogi sufijski redovi.s. kao i ukr i zahvalu prilikom rahatluka i u ivanja. nasilja i zuluma drugima s pravom ili bez prava! Dakle. da nas uputi istini i Pravome putu! Amin! Priredio: Sead ef.

s. u Kur` anu navodi odgovor musrika na pitanje koje im je postavio i ko u-pravlja svim? Allah! reci ce oni.31. hu!Stav islama i sunneta o pitanju zikra jes te da musliman spominje svoga Gospodara ispravnim i razumljivim govorom za koji ima nagradu kod Uzvisenog Allaha i spominje ga propisanim zirkovima koji su pren eseni od Resulullaha a.za-tim O Poslanice po mozi! .pa.pripisuju iskljucivo svojim sejhovi ma. (Junus. (El -En`am.sa-mo je On Svemocni.Ove rijeci Allah zabranjuje.(kada cine zikr).pa.Uzviseni kaze: Ako te od Allaha kakva nevolja pogodi..pocetnici u sufizmu) zahtjevaju da sebi u mislima pre dstave sejha kada god spomenu Allaha dz.motivi su koje tom prilikom spominju .17.mimo Al laha dz.u kojima masu glavama i nji-su tijeli ma su novotarija i nije zapamceno ni zabiljezeno da je to praktikovao iko od Pos lanikovih drugova. -Sufije.za vrijeme zikra.Allah dz.s.s.s..takodjer. (Er -Rum. Allah dz. -Sufije u svojim stihovima.) -Neke sufije vjeruju u vahdetul-vudzud(panteizam) gdje se poistovjecuje Stvorite lj i stvoreno. kaze: I.) -Pojedine sufije su.s.s.zanemarivanju uzrocno-posljedicnih f aktora i napustanju dzihada.jer zabranjuje da se u stvarima koje su samo u Njegovom domenu obraca nekome drugom mimo Njega .a kamoli Poslanik a.nije pr oblem u toj rijeci.te zive I mrtv e evlije. ime: Allah. u hadisu kaze: Ihsan(dobrocinstvo) je da obozavas Allaha dz.zaista.Zikr je oblik ibadeta.smatraju dozvoljenim ples i upotrebu defa i muzickih instrumena ta.zaljubljenost.s.77.Obracaju im se rijecima kao sto su: O Gejlani! O Rufai! .pa ako Ga ti ne vidis.bedeli i evlije kojima je Allah dz.Allah dz.sto nije zapamceno ni od Poslanika ni od ashaba.Dakle. ne moli se onome ko ti ne moze ni koristiit ni nauditi.Neki idu dalje od toga .Allah dz. kaze: Mo litva njihova pored Hrama svodi se samo na zvizdanje i pljeskanje rukama (El-Enfal.svaka stranka je zadovoljna onim sto ispovijeda.jer ako bi to uradio.isto tako.bio bi.s pr edao vodjenje.pored Allaha dz.60.Da pojasnim. kaze: i nastoj da time sto ti je Allah dao steknes onaj svijet.s. (Junus.uistinu.A llahov Resul a.definitivno.S ve nabrojano se ubraja u musricke obicaje.) -Sufije stepen ihsana . pored Allaha.106) -Sufije(neke)smatraju da postoje kutbovi.s.kao i podizanje glasa prilikom ucenja zikra.zudnja i sl.a ako ti kakvo dobro podari.a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu (El-Kasas. pljeskanje i galamu.s. .pa cak i u samom nama zu.od onih koji su vjeru svoju razb ili i u stranke se podijelili. Oni od murida (ucenici.nje i dijeljenje medju muslimanima.kao tematiku uzimaju zene i djecake.od takvih sufija.pa izgovaraju samo Ah.)Na osnovu ovoga zakljucujemo da su arapski musrici bolje p oznavali Allaha dz.kao da se nalaze na kakvoj zabavi gdje se plese uz vino.obrede i rituale.povisenim glasom i u halkama za jednickim.kao ekskluzivno pravo.Mozete ih vidjeti kako od zikra i zgovaraju samo Allahovo dz.Allah! Ovakav nacin zikra se smatra n ovotarijom i govorom koji ne nosi u sebi serijatsko znacenje..kao sto Uzviseni Allah kaze: i ne budite od onih koji M udruge ravnim smatraju. niko je osim Njega ne moze otkloniti.) I prot iv njih pripremite koliko mozete od snage (El-Enfal.pa na kraju ispada da je sve stvoreno i sve bozanstvo.derviski i sufijski prepoznatljivi (u halkama)zikrovi.pri pojavi neke nevolje.a svi ibadeti su definisani vjero m i mi nemamo pravo uvoditi u polju ibadeta novine.s..31-32.vec u nacinu koristenja zikra.traze zastitu kod nekog drugog.pocele obozavati poslanike. Na tebe se oslanjamo Poslanice itd.nevjer nik. k ao da Ga gledas.ah!ili Hu.Allah.pa takav cin oznacava sirkom.On tebe vidi! (Muslim) -Sufije.upravljanje i uredjenje stvari na ovome svijetu.s.Neki idu cak dotle da stavljaju sejhovu sliku ispred sebe za vrijeme namaza. Strastvena ljubav.s. -Sufije pozivaju odricanju od ovoga svijeta.

s.: Djede! Na taj nacin dolaze mu sejtani kako bi mu pomogli da izvede svoju tacku bez posljedica.ne zna sta ce se dogoditi (En-Neml.s. Moze se desiti.s.221-222.56.ponekad. je rekao: Hoc ete li da vam kazem kome dolaze sejtani?Oni dolaze svakom lascu.jer se sluze svjesno laznim h adisima i izmisljenim neutemeljenim pricama i hikajama.35.a najzabludjeliji medju njima prinose i zrtve u njihovoj blizini.tvrde da je Allah dz. i najb olje su znali vjerske propise.s.kao i zapise.osim Allaha.a oni su najvise voljeli Poslanika a.ni Ebu Bekr.te pridrzavanja istog.36. -Mnogi sufijski sejhovi za saradnike imaju sejtane..posto je zatrazio pomoc mimo A llaha dz. -Sufije upotrebljavaju hamajlije i talismane.ni Alija.grjesniku. Licno sam gledao kako se jedan sufijski sejh hvali kako je preko noci isao do pa lestine da pomogne braci mudzahidima u borbi. -Organizovanje mevluda.U ovo cete se uvjeriti sa-mo ako upit ate njihovog sejha koliko je hadisa procitao i koju hadisku zbirku posjeduje u s vom domu. ni je dozvolio da se musliman posebno priprema na put.) -Neke sufije smatraju da primaju znanje direktno od Allaha.makar to bilo suprotno rijeci P oslanika a.da bi povecali dojam i zabludu svojih sljedbenika. (Ez-Z uhruf. . stvorio ovaj svijet zbog Allahovog Posl anika Muhammeda a.oni to odrzavaju danas i njihova struja u islamskoj zajednici brani da se ta n ovotarija iskorijeni.Mi cemo sejtana natovariti.kruze oko njih.Allah da nas sacuva ove zablude.pa kazu:Moje srce mi prenosi od mog Gospodara!Ovo je katastrofalna greska.s.ni na nebu ni na Zemlji.) Iznenadna odsustvovanja pojedinih sejhova sufijskih redova od ociju murida izrav ni je rezultat veze ostvarene sa sejtanima.) -Sufije. Zbog toga postoji jedno pravilo koje glasi da ljude ne cjenimo prema cudima ili neuobicajenim pojavama koje ih prate. Poslanik a.s.posjecuju turbeta.osim da posjeti jednu od tri dzamije:Mesdzidul-Haram.sto je sve islamom zab ranjeno i pokudjeno.ni Omer.pa ce mu on nerazdvojni drug postati.da.) -Sufije tvrde da imaju otkrovenja i da poznaju sta ce se desiti u buducnosti.a K ur`an ih izricito pobija: Reci:Niko.s.kao sto je npr.a li zato su puni izmisljenih hikaja i prica.s. (Esh-Sh uara.a Kur`an ih demantuje rijecima Allaha dz.uglavnom je poteklo od sufijskih skupin a.koriste sejtane radi prenosenja u neka u daljena mjesta i vracanja istog dana ili noci. ni su ucili njegovi najbolji prijatelji nakon njegove smrti.ni Osman.takodjer.s.sto je novotarija.Poznato je da Poslanikov hadis je slabija strana njihovih sejhova. -Sufije njeguju kult turbeta i mezarova.a Allah dz. -Sufije se fanaticno drze stavova svojih sejhova.Poslanikovu dzamiju u Medini u Mesdzidul-Aksa u Jerusali mu.nego na osnovu njihovog poznavanja Kur`ana i Sunneta(hadisa).posebno se pripremaju za ta putovanja kako bi postigli blagoslov njihovih stanovnika.: Dzinne i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet cine.) -Neke sufije koriste metalne cavle i sipke i zabijaju ih u svoja tijela uz uzvi -kivanje nekih rijeci.Poznato je iole ucenom covjeku da mevlude Poslaniku a. (Ez-Zarijat.65.Uzviseni Allah kaze: Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostiv og velicao.niti iko od ashaba.

Termin sufizam nije bio poznat u periodu z ivota Resulullaha a.a ne sufijj.ime izvedeno iz drugog sufik som-ijj)od rijeci .s.neki sufijski(derviski) re dovi su proglaseni od uleme kao krivovjerni i to je poznato.kadirije.posto je nomen relativum (tj. sto u prijevodu znaci mudrost.a neki su blizi sunnetu.mevlevije i drugi. Allahov Resul a.a to je od zanemarivanja hadiske nauke i povodjenja za neukim sejhovim .a svaki bid`at je zabluda! (Tirmizi-hasen-sahih) U onome sto slijedi pokusacemo napraviti komparaciju izmedju vjerova-nja sufija i njihovih obreda i ucenja islama koje se zasniva na Kur`anu i sunnetu Allahovog Poslanika a.Sljedbenici ovih redova smatraju da su samo oni na istini(hakku). Pripremio:Miralem Mehic.mozemo reci da su nase sufije u Bosni i Herce govini u odnosu na sufijske redove po arapskim zemljama. Ko su sufije i sta je to sufizam? Pitanje: Koje mjesto u islamu zauzimaju sufije?Koliko je ispravno misljenje da postoje Al lahovi robovi i Njegove evlije koji imaju blisku vezu sa svojim Go-spodarom?Kaka v sud donijeti o onima koji za sebe tvrde da su sufije ili njihovi sljedbenici?S ta je to uopce sufizam? Zahvala pripada Uzvisenom Allahu dz. Sto se tice stanja na nasem terenu.neki su veliki grjes nici jer gaje novotarije i odbacuju mnoge sunnete.blizi c istoj vjeri.Drugi su na stanov istu da su dobili naziv po grckoj rijeci sofija .s.pa su ih prozvali ovim imenom-sufije.kao sto Uzviseni Allah kaze: .sa-zil ije.jasnost).niti u periodu ashaba i tabi`ina.Prve sufije su se razlikovale od kasnijih po tome sto kod ovih posljednjih pojava novotarija(bid`ata)bila znatno izrazenija.s.ne moze se smatrati ispravnim.rufa-ije. Odgovor: Pojavom ovog novog imena i skupine koja ga nosi.jer takvo nesto moze da radi samo velika ulema i to nije moj na cin niti moja praksa.kao st o im ni mali i veliki sirk nisu bili nepoznanica.Ono sto neki tvrde da su svoje ime dobile od rijeci safa (bistrina..Tek nakon ovih prvih gen eracija na scenu dolazi jedna skupina poboznih i skromnih ljudi(zahidi)koji su n osili vunenu odjecu(suf).safaijj.jer sv aka novotarija je bid´at(novina).Ali treba znati sta je istina.-Treba znati da medju sufijama postoje velike razlike.s.cistoca.upozorio je na njihove novotarije u slijedecim rijecima: Klonite se novotarija u vjeri.halvetije.naksibendije.safa.a da su svi drugi u zabludi.: -Postoje mnogi sufijski redovi.a sta izmisljotinja.i upozoriti na svaki oblik zastranjivanja i iskrivljivanja vjerskih ucenja.kaos to su tidzanije.ili slijepo sljedjenje.iako su medju njima primjetne vleike novotarije i od-bacivanje mnogi h sunneta. Napominjem da ovaj tekst ne smije biti razlog proglasavanja nevjernicima domacih sufja i dervisa.ili u Indoneziji.doslo je do jos veceg rascjepa i raskola u redovima muslimana.Kur`an zabranjuje razdvaja nje i dijeljenje medju muslimanima. Cilj mi je bio podstaknuti na slijedjenje jasnog Poslanikovog puta.

Obracaju im se rijecima kao sto su: O Gejlani! O Rufai! .77.motivi su koje tom prilikom spominju .smatraju dozvoljenim ples i upotrebu defa i muzickih instrumena ta.Allah dz..pa takav cin oznacava sirkom.Dakle.s.17.A llahov Resul a.kao da se nalaze na kakvoj zabavi gdje se plese uz vino.s. Strastvena ljubav. -Sufije pozivaju odricanju od ovoga svijeta.s. Oni od murida (ucenici. u Kur` anu navodi odgovor musrika na pitanje koje im je postavio i ko u-pravlja svim? Allah! reci ce oni.vec u nacinu koristenja zikra.nevjer nik.Allah! Ovakav nacin zikra se smatra n ovotarijom i govorom koji ne nosi u sebi serijatsko znacenje.jer ako bi to uradio. niko je osim Njega ne moze otkloniti.60.s.bedeli i evlije kojima je Allah dz..pa.s.zudnja i sl.s. u hadisu kaze: Ihsan(dobrocinstvo) je da obozavas Allaha dz. (Junus.zaljubljenost.s.Allah dz.traze zastitu kod nekog drugog.Zikr je oblik ibadeta.zaista.s pr edao vodjenje.a svi ibadeti su definisani vjero m i mi nemamo pravo uvoditi u polju ibadeta novine. 35.s.s.a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu (El-Kasas.pored Allaha dz. hu!Stav islama i sunneta o pitanju zikra jes te da musliman spominje svoga Gospodara ispravnim i razumljivim govorom za koji ima nagradu kod Uzvisenog Allaha i spominje ga propisanim zirkovima koji su pren eseni od Resulullaha a. (Er -Rum.upravljanje i uredjenje stvari na ovome svijetu.pa ako Ga ti ne vidis..s.(kada cine zikr).kao i podizanje glasa prilikom ucenja zikra.i ne budite od onih koji M udruge ravnim smatraju.pa na kraju ispada da je sve stvoreno i sve bozanstvo.pripisuju iskljucivo svojim sejhovi ma.On tebe vidi! (Muslim) -Sufije. k ao da Ga gledas.pocele obozavati poslanike.s.svaka stranka je zadovoljna onim sto ispovijeda.bio bi.od onih koji su vjeru svoju razb ili i u stranke se podijelili.kao tematiku uzimaju zene i djecake.te zive I mrtv e evlije.pri pojavi neke nevolje. (El -En`am.u kojima masu glavama i nji-su tijeli ma su novotarija i nije zapamceno ni zabiljezeno da je to praktikovao iko od Pos lanikovih drugova. pored Allaha.derviski i sufijski prepoznatljivi (u halkama)zikrovi.nije pr oblem u toj rijeci.31.s.obrede i rituale. Allah dz.) I prot iv njih pripremite koliko mozete od snage (El-Enfal. kaze: i nastoj da time sto ti je Allah dao steknes onaj svijet.106) -Sufije(neke)smatraju da postoje kutbovi.) .definitivno.Allah. (Junus.a kamoli Poslanik a. kaze: I.zanemarivanju uzrocno-posljedicnih f aktora i napustanju dzihada.Uzviseni kaze: Ako te od Allaha kakva nevolja pogodi. Na tebe se oslanjamo Poslanice itd.za vrijeme zikra.Allah dz.kao ekskluzivno pravo.) -Sufije stepen ihsana .) -Pojedine sufije su..)Na osnovu ovoga zakljucujemo da su arapski musrici bolje p oznavali Allaha dz.pocetnici u sufizmu) zahtjevaju da sebi u mislima pre dstave sejha kada god spomenu Allaha dz.za-tim O Poslanice po mozi! . ime: Allah. kaze: Mo litva njihova pored Hrama svodi se samo na zvizdanje i pljeskanje rukama (El-Enfal.pa izgovaraju samo Ah.sa-mo je On Svemocni.Da pojasnim.pa cak i u samom nama zu. -Sufije u svojim stihovima.Neki idu cak dotle da stavljaju sejhovu sliku ispred sebe za vrijeme namaza.ah!ili Hu.pa.S ve nabrojano se ubraja u musricke obicaje.sto nije zapamceno ni od Poslanika ni od ashaba.povisenim glasom i u halkama za jednickim.mimo Al laha dz. -Sufije.Mozete ih vidjeti kako od zikra i zgovaraju samo Allahovo dz.31-32.uistinu.Ove rijeci Allah zabranjuje.jer zabranjuje da se u stvarima koje su samo u Njegovom domenu obraca nekome drugom mimo Njega .od takvih sufija. ne moli se onome ko ti ne moze ni koristiit ni nauditi.a ako ti kakvo dobro podari.takodjer. pljeskanje i galamu.isto tako.) -Neke sufije vjeruju u vahdetul-vudzud(panteizam) gdje se poistovjecuje Stvorite lj i stvoreno.s.Neki idu dalje od toga .

niti iko od ashaba. -Sufije njeguju kult turbeta i mezarova.) Iznenadna odsustvovanja pojedinih sejhova sufijskih redova od ociju murida izrav ni je rezultat veze ostvarene sa sejtanima. i najb olje su znali vjerske propise.kruze oko njih.sto je novotarija.s. -Organizovanje mevluda.s.a K ur`an ih izricito pobija: Reci:Niko.Poznato je iole ucenom covjeku da mevlude Poslaniku a.s.221-222.a Allah dz. -Sufije se fanaticno drze stavova svojih sejhova.uglavnom je poteklo od sufijskih skupin a.ni Omer.) -Neke sufije smatraju da primaju znanje direktno od Allaha. Poslanik a.s.tvrde da je Allah dz. .makar to bilo suprotno rijeci P oslanika a.s.ni Alija.jer se sluze svjesno laznim h adisima i izmisljenim neutemeljenim pricama i hikajama. (Ez-Z uhruf.Mi cemo sejtana natovariti.56.sto je sve islamom zab ranjeno i pokudjeno.Poslanikovu dzamiju u Medini u Mesdzidul-Aksa u Jerusali mu.posto je zatrazio pomoc mimo A llaha dz.-Neke sufije koriste metalne cavle i sipke i zabijaju ih u svoja tijela uz uzvi -kivanje nekih rijeci..a oni su najvise voljeli Poslanika a.posebno se pripremaju za ta putovanja kako bi postigli blagoslov njihovih stanovnika.s.nego na osnovu njihovog poznavanja Kur`ana i Sunneta(hadisa).s.s.oni to odrzavaju danas i njihova struja u islamskoj zajednici brani da se ta n ovotarija iskorijeni.da bi povecali dojam i zabludu svojih sljedbenika.Poznato je da Poslanikov hadis je slabija strana njihovih sejhova. (Esh-Sh uara. -Sufije upotrebljavaju hamajlije i talismane.osim Allaha.) -Sufije.: Dzinne i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet cine.a Kur`an ih demantuje rijecima Allaha dz.koriste sejtane radi prenosenja u neka u daljena mjesta i vracanja istog dana ili noci.pa kazu:Moje srce mi prenosi od mog Gospodara!Ovo je katastrofalna greska. stvorio ovaj svijet zbog Allahovog Posl anika Muhammeda a.U ovo cete se uvjeriti sa-mo ako upit ate njihovog sejha koliko je hadisa procitao i koju hadisku zbirku posjeduje u s vom domu.da.Uzviseni Allah kaze: Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostiv og velicao.ni Osman. ni su ucili njegovi najbolji prijatelji nakon njegove smrti.Allah da nas sacuva ove zablude.a najzabludjeliji medju njima prinose i zrtve u njihovoj blizini.kao sto je npr. (Ez-Zarijat.s.: Djede! Na taj nacin dolaze mu sejtani kako bi mu pomogli da izvede svoju tacku bez posljedica.osim da posjeti jednu od tri dzamije:Mesdzidul-Haram.takodjer.pa ce mu on nerazdvojni drug postati.36. je rekao: Hoc ete li da vam kazem kome dolaze sejtani?Oni dolaze svakom lascu.ni Ebu Bekr.a li zato su puni izmisljenih hikaja i prica.te pridrzavanja istog.ne zna sta ce se dogoditi (En-Neml.grjesniku. Zbog toga postoji jedno pravilo koje glasi da ljude ne cjenimo prema cudima ili neuobicajenim pojavama koje ih prate.65.) -Sufije tvrde da imaju otkrovenja i da poznaju sta ce se desiti u buducnosti.ni na nebu ni na Zemlji. Moze se desiti.posjecuju turbeta.kao i zapise. ni je dozvolio da se musliman posebno priprema na put. -Mnogi sufijski sejhovi za saradnike imaju sejtane.ponekad. Licno sam gledao kako se jedan sufijski sejh hvali kako je preko noci isao do pa lestine da pomogne braci mudzahidima u borbi.

.a. 69) Ibn-Kesir. neka se pokore Allahu.jer takvo nesto moze da radi samo velika ulema i to nije moj na cin niti moja praksa. naredili. odnosno dobri ljudi koj i su bili dobri u svom javnom i tajnom ivotu. a to su prave dnici. Sto se tice stanja na nasem terenu. s..mozemo reci da su nase sufije u Bosni i Herce govini u odnosu na sufijske redove po arapskim zemljama. Cilj mi je bio podstaknuti na slijedjenje jasnog Poslanikovog puta.s.a. a bude se klonio onoga to su oni zabranili. i ehida.a sta izmisljotinja. s. s. pa sam ga cula kako uci: . Ona se sas toji u tome da je Allahov Poslanik.iako su medju njima primjetne vleike novotarije i od-bacivanje mnogi h sunneta. Malik..a. ajet sure En-Nisa? Pojedinci smatraju da j e upravo ovaj ajet dozvolio ljudima sufizam kao (jedan) ispravan pravac u islamu ? Odgovor Hvala pripada Uzvi enom Allahu. i dobrih ljudi. Om era i nadam se da ce me Uzvi eni Allah pro ivjeti zajedno sa njima. nema nikakog opravdanja i osnove za sufizam i njegov o ucenje.v. Pripremio:Miralem Mehic. ali nije dostigao njihov stepen u pogledu cinjenja dob rih djela. zatim ehidi.v. s. a. iako se ne mogu porediti sa njihovim ivotnim djelom. a zatim ga je obuzela estoka promuklost. Na kraju ih je Uzvi eni Allah pohvali o rijecima: A kako ce oni divni drugovi biti! Buharija prenosi od Ai e.. je rekao: Ni ta se nije moglo porediti sa rado cu ashaba koju je inicirao ovaj hadis. i ehida.a. r. St avice ga u dru tvo vjerovjesnika i onih koji slijede po svom polo aju. gdje ka e: ´Nema nijednog poslanika. To je Allahov Poslanik. kao to to ajet napominje. kao to vidite.v. u tumacenju ovoga ajeta ka e slijedece: Tj. i neka se dr e onoga to je On propisao.s.a to je od zanemarivanja hadiske nauke i povodjenja za neukim sejhovim . (Pogledati Tefsirul-Kur anil -`Azim) Zatim Ibn-Kesir navodi nekoliko predaja koje govore o povodu objave ovoga ajeta.v.v. izrekao za vrijeme bolesti u kojoj je preselio na bolji svijet.ili u Indoneziji.a.Ali treba znati sta je istina. Ajet koji je spomenut u pitanju jesu rijeci Allaha . s. i pravednika.v. i dobrih ljudi.a. odgovori: Covjek ce biti sa onima koje bud e volio! Enes b. . kojima je Allah milost Svoju darovao.-Treba znati da medju sufijama postoje velike razlike.. Allahov Poslanik.: Oni koji su poslu ni Allahu i Poslaniku bice u dru tvu vjerovjesnika.a.s.´ Iz ovog a sam shvatila da mu je vec ponudeno da napravi izbor.v.ili slijepo sljedjenje. upitan ta ce se desiti sa covjekom koji voli odredene ljude. s.s.s. Volim Allahovog Poslanika. i pravedni ka.a neki su blizi sunnetu. s.a. r...s.s. a da mu nije dato da bira izmedu dunjaluka i ahireta. Ebu-Bekra. kak . (Tefsirul-Kur anil-`Azim) U ovom ajetu. a onda dodaje: Mnogo va nije od svega navedenog je radosna vijest. Uzvi eni Allah uve ce ga u kucu Svoje plemenitosti i dare ljivosti.. Poslije njih slijede ostali vjernici.u dru tvu onih koje je Allah o basuo blagodatima od vjerovjesnika. A kako ce oni divni drugovi biti! (En-Nisa. i Njegovom Poslani ku. .a. Ako sufije govore istinu.i upozoriti na svaki oblik zastranjivanja i iskrivljivanja vjerskih ucenja. . koji je bio na samrtnoj postelji.neki sufijski(derviski) re dovi su proglaseni od uleme kao krivovjerni i to je poznato. Pitanje Da li biste nam mogli protumaciti 69. . ko bude radio ono to su Uzvi eni Allah i Njegov Poslanik.blizi c istoj vjeri. d . da je rekla: Cula sam Allahovog Poslanika.s. spomenuta u poz natim hadiskim zbirkama i to mutevatir predajom preko skupine ashaba.a.. r. d .neki su veliki grjes nici jer gaje novotarije i odbacuju mnoge sunnete.. Napominjem da ovaj tekst ne smije biti razlog proglasavanja nevjernicima domacih sufja i dervisa..

Takvi cesto od svojih nazovi ''murida'' ne tra e ni minimum erijatskog znanj a a niti njegovog primjenjivanja. te da nam u na a sr ca usadi ljubav prema Allahovom Poslaniku. a to je nesmanjenim intenzitetom nastavljeno sve do danas. d . Govore da im Allah. dali je sufizam sa erijatom uskladeno ucenje. .. koja se zanimaju za Sufizam. Tvrde da evlije poznaju gajb stva ri koje poznaje samo Allah. ono to se servira kao sufijsko. Poznavaoci sufijskih prilika. a daleko su od sufizma. i njegovim plemenitim ashab ima! Neka nas Allah. podstakli su ih da nam upute pit anje: '' ta je sufizam od onoga to imamao priliku danas da vidimo?''..a.v. Krajem osamdesetih godina i nakon zavr etka posljednjeg rata.s. sve je veci broj onih nazovi ''dervi a'' i '' ejhov a'' iz Bosne.Muhammed Salih Muned d id Kuda ide bosanski sufizam? KUDA IDE BOSANSKI SUFIZAM? Neka na a uglavnom mlada braca.sa vjer ovjesnicima i pravednicima. uglavnom na internetu. s. koji svoje id azetname i dozvole za poucavanje sufizmu. sastavi sa njima na mjestu u kome cemo biti zadovoljni! Doista je On Vladar Svemoguci! Odgovori o islamskom vjerovanju .. dergjaha i zav ija se poceo naglo povecavati. gledajuci na medijima . Ali zahvaljujuci prije svega Allahovoj d . koje serviraju upravo mlad im ljudima. jer svako naglo povecavanje kvantiteta.v. Izmi ljaj u forme zikra kojih se bezrezevno dr e. d . uz obrazlo enje da je on. po njihovom mi ljenju. . tra enje pomoci od nekog d rugog mimo Allaha. koji su poku avali sufijsku dokt rinu i ucenje smjestiti i pronaci van Islamskog zakona erijata. Semerkanda i Buhare da imaju to veci broj murida (ucenika). s. a koje nemaju osnove u Kur anu i u sunnetu A llahovog Poslanika. Dervi ko djelovanje u periodu poslije drugog svijetskog rata u na oj domovini BiH. objavljuje odredene s tvari koje ubacuje u njihova srca. da nam podari oprost i spas. milosti. veci broj onih koji se nazvaju dervi ima. u estom stoljecu po Hid ri. pojavljivali su se pojedinci i manje grupe. obavezni za obicne ljude. Svoje obracanje mrtvim za pomoc i cinjenje tavafa oko turbeta i mezara smatraju ibadetom i dobrim djelom. kojih je sve vi e zaintersovano za sufizam u Bosni. A da stvar bude gora. a sa njima i razne zablude.o bi na taj nacin bili od onih koji su spa eni. najce ce urodi lo im kvalitetom.. Nakon svega ele biti od onih koji su spa eni . upravo donos e sa Kosova i Makedonije. . poku at cemo da analiziramo neke postupke koji se danas mogu vidjeti kod onih koji se nazivaju sufijama dervi ima.s. bilo je svedeno na naj ni u mogucu mjeru. pa u tome nastojanju nebiraju sredstva da pridobiju ljude. sa sobom je donijelo opasnost od devija ntnih pojava medu dervi ima. na Kosovu i Rep ublici Makedoniji. vec odavno ostavio ca sni erijat..v. . te nakardne grupacije i pojedinci su uvijek ostajali u manji ni i skoro ne zapa eni. a koje su dodatak u odnosu na Kur an i sunnet A llahovog Poslanika. daleko ono cemu se nadaju! Oni su sa ejtan ima i mu ricima! Molimo Allaha.. Drugi problem koji je evidentan kod nas jeste problem onih nazovi '' ejhova'' koji nastoje po ugledu na velike ejhove ama. d . Takode njihov kontakti sa nekim nazovi dervi ima. Daleko je. Tako sm o imali priliku cuti od nekih mladica da ih njihov ejh podstice na vanbracnu seks ualnu vezu sa djevojkom. u slijed komunistickog djelovanja. a poslije toga prisebnosti i zalaganju iskrenih i istinskih sufija. Od samog nastanka sufizma i formiranja sufijskih kola redova. . Ali to naglo irenje sufijskog djelovanja. znaju da je u na em bli em susjedstvu. samo da bi ih zadr ali u svojim halkama.a. je kufr i irk.a. . d . mlad i da treba sve da prode'' 39 str. Horosana.s. broj tekija. do li su u dilemu. Smatraju da odabrani nisu u obavezni pridr avati se er ijatskih propisa koji su. Shodno tome u daljem tekstu. s. d .

. zatim u povremenom povlacenju.. .. u itaka.. sejjid Ahmed Er.. Su ... Tekst ce mo zavr iti sa nekoliko izreka na eg hz... ali nikada nijedan od tarikatskih pirova i velikana sufizma nije se bavio ovom vrstom lijecenja do te mjere da mu to posta ne profesija i sredstvo zaradivanja za ivot ili sredstvo za bogacenje.. unutr a njost je nerazdvojiva od vanj tine a njena sr je cista'' ''....unutra njost je razlicita od vanj tine'' a pravi sufija mu odgovara: . savjet 35) Islam i duhovni ivot: sufizam Autor Roger Garaudy Sufizam je jedna dimenzija islamske vjere: njegova unutra nja dimenzija. Hazreti Pir.... Pocev i od drugog stoljeca po Hid ri (VIII stoljece po Isau a... ali na veliku alost u na em narodu vlada mi ljenje. da su pravi dervi i samo oni koji ganjaju d ine. Tkode smo poku ali na oj mladoj braci ukazati da je sufizam cist od ovih zabluda i da ga tra e samo u okviru erijata Casnog . takav gov ori: ... daleko o d svijeta.... .. od bogats tva i pocasti za kojima te e obicni Ijudi. religiozna praksa od duhovnosti.. kako od Poslanikovih ashaba. Ovim kratkim tekstom a vodeni erijatskom obavezom.... i to je postalo mjerilo dervi luka. kako bi se covjek posvetio molitvi.. s.Tarikat jeste erijat. Tacno je da su sufije kroz historiju pomagale ljudima. niti to mo e biti dio nekog Tar ikatskog usula. ili u bla oj verziji.. poku ali smo razotkriti neke gru pe i pojedince koji pod pla tom Sufizma plasiraju neke zablude da bi izvukli svoje licne koristi.. ejh je onaj cija je vanj tina uskladena sa erijatom... Svi nesporazumi u vezi sa sufizmom nastali su iz poku aja da se od njega napravi j edna odvojena struja ili sekta ciji su korijeni navodno izvan islama. Ibn Haldun u svojoj Mukaddimi (Rasprava o svjetskoj historiji) smje ta sufizam u g lobalnu perspektivu islama: "Sufizam (tasavvuf) je jedan od nastalih oblika pozn avanja Zakona ( erijata)... onaj koji prlja ovu sufijsku odjecu je la ljivac.. Put koji su slijedile buduce sufije uvijek je smatran pu tem istine i dobrog vladanja. (Hikemu Rifaije... dosljedne vjere u Boga. unutra nje od vanjskoga.. vjere Jedi nstva..... ka e: .. Cetvrta stvar koja se danas plasira kao Sufizam jeste lijecnje zapisima ili zapi sivanje.. Sve to bilo je uobicajeno medu Po slanikovim ashabima i medu prvim muslimanima.. Taj put znaci strogo primjenjivanje po bo nosti. savjet 34) Takode je rekao: . kretanje ka islamskom Bogu od svih objava ko je su prethodile i koje te e prema Njemu kao prema svome zavr etku. da se kontemplacija odvoji od akcije.. Up ravo tada su se sufije pocele smatrati ljudima koji te e samo za onim svijetom.) te nja za dobrima o voga svijeta pocela je rasti i ljudi su se vi e okrenli prema zemaljskim u icima. i cija je unotra njost uskladen a sa erijatom'' (Hikemu Rifaije... vjere tevhida. Bavljenje d inskim svijetom se ne mo e ubrojat u ibadet Allahu d .s. da im ejh daje novac za odlaske u diskoteku i druga mjesta koja su rasadnici nemorala. odricanja od ovosvjetske ta tine.. lijececi ih od b olesti koje dolaze iz d inskog svijeta.Rifa'i k. pira.... tako i od njihovih ne posrednih ucenika i njihovih nasljednika.

u duhovnim vje bama i bo rbi.» (El-Maid e. manje je prisutna u Kur'anu nego u Evandel ju. 212): "Cetvrti stepen je da u postojanju vidimo samo Jednog Jedinoga: to je kontemplacija pravednika k oju sufije zovu "ga enjem od nestajanja u Jedinstvu". To neizrecivo poznavanje mo e se izraziti samo simbolizmom cija pravila Gazali daje u drugom dijelu svog djela Mi kat el-envar jer. "ne postoji nijedna stvar na vidljivom svijetu koja n e bi bila simbol skrivenog svijeta". on je samo velik i Bo iji poslanik. Zato ne mo e postojati ona intim nost sa Bogom koja karakterizira najvece kr canske mistike. Napokon. sigurno." (Gazali. kazuje nam sura Hud. prema ucenju sufija. str. ali ne i ponavljana. 90. Znacilo bi stra no osiroma iti islam kada bi se." Bez sumnje.ne. Sloboda u o dnosu na tradiciju nije pobuna protiv nje: ona se sastoji u tome da shvatimo ivi smisao religije. kao to je to nagla avao Titus Burkhart. dakle. Prvo. nego unutra nje do ivljavanje religije. 197) "Od vremena kad nije svijet postojao. Bo ije Bice je ljubav . koja je potvrdena. Ona znaci moc z a stvaranjem. koji je vladao u predislamskoj Ar abiji. a. El-munkiz min ed-dalal) Sufizam nije nastao pod utjecajem kr canskog misticizma Izmedu sufizma i kr canskog misticizma postoji fundamentalna razlika: kr canski mist icizam u biti je dijalog sa osobom Isaa preko koga Bog ulazi u ivot kr canina. Izvor sufizma j e u Kur'anu. ne znaci prezir prem a prakticiranju vjerskih obreda. potpuno predan ci cenju svoje du e. Unutra nje do ivljavati Zakon.14. tvrdnja da je Bog ljubav. Citamo u Kur'anu: «Bog ce. Sufizam. Za muslimana. u najvi oj tacki uspona islama. u dana njem islamskom svijetu. perzijski sufija Ruzbehan i z iraza (1128-1209) u svome djelu Jasmin vjernika ljubavi (VII.54) Tacno se odreduje koga Bog voli: to su oni «koji vole svog bli njega i svoju z ajednicu. Jer sloboda nije samo u tome da mo emo reci . Kada on ka e ..tevhidu. sufizam nije roden tako to je na is lam utjecao kr canski misticizam. "Ja sam proveo vi e od dvije godine u povucenosti i samoci. pod izgovorom da treba odr ati netakn utu Bo iju trancendenciju. dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole. erijat.s. ajet. On voli i voljen je. to se ponavlja u suri El-Burud . Bog se nije utjelovio. Zatim su oni razvili jedn u vrstu posebnog duhovnog iskustva: ekstazu.» (Ed-Dehr . cije uzajamne okrutnost i i osvete predstavljaju samo poseban slucaj. odricanjem i pobo no cu.fije su se odlikovale asketizmom. Bez sumnje. otkriva neke aspekte Ibrahimovog monoteizma. izazivaju nepovjerenje prema sufiz mu koji je ipak kruna Gazalijeve misli. ako na planu prava Muhammed." Taj fundamentalni tekst Ibn Halduna omogucuje nam da izbjegnemo zabune i besmisl ice koje. prihvaca obicaj odmazde. nastojanju da svoje srce ucinim sposobnim d a primi Boga. gnosticizam. i od vremena kad je svijet nastao. IV. i to ne samo zbog toga koliko je mjesta dato Isau i njegovoj objavi. ka e on. ne znaci odvojiti se od njega. "cetvrti stepen tevhida" (Ihja. ali ona ipak tu postoji. ajet. samilostan i pun ljubavi (Vedu d)». on nije Rijec koja je postala meso.. nego naprotiv ivjeti sa dubokom svije cu o njegovom smislu. ili mudrost Indije. on se ne pojavljuje licno: islam naucava da Bog samo objavljuje Svoju Rijec i Svoj Zakon. Isa nije Bog. koje je ukorijenjeno . Poslanik podsjeca na univerzalnu poruku: osim prava.8) Skinuv i ljusku sa grckih filozofskih termina (kao to su supstancija i hipostaza) d uboki duh jedinstva Bo ijeg izrazio je jedan musliman. okren ite mu i lijevi .ako vas neko udari po desnom obrazu. sirocad i zarobljenike za ljubav Bo iju.to ocevidno nije bukvalna naredba. Znacajno je da Gazali. vidi u sufizmu najvi i stepen poznavanja. Isaova poruka. cesto. oni koji hrane bijedne. T. Sam Kur' an pobija to la no cistunstvo: «Gospodar je. iskljucio odnos ljubavi izmedu Boga i covjeka. uistinu. Sufija pocetnik napreduje od jedne stanice do druge dok se postigne iskustvo o jedinstvu Bo ijem . nego naprotiv alegorija o d obrovoljnom izlasku iz igre kozmickih akcija i reakcija.

onda strah ne bi predstavljao n ikakvu vrlinu. Tu su i poeme o ljubavi prema Bogu Attara i Rumija. idealne lj ubavi ivjela je od te ostav tine. nego poklon od sebe i od onoga to se voli: «Necete zaslu iti nagradu sve dok n e udijelite dio onoga to vam je najdra e. kao to je ona ene iz Basre. Ibn Davuda Isfahanija (umro u Bagdadu 909. ili pak Golubicina ogrlica Ibn Hazma iz Korodobe (umro 1063. kojoj je Stendal. Mi smo ovdje daleko od bijednih i usahlih tumacenja (egzegeze) suhoparnih pravni ka i teologa. Ruzbehan iz iraza takoder pi e: "Radi se samo o jednoj i stoj ljubavi. to predstavlja najplemenitiju definiciju milosrda: to nije milos tinja. to znaci vi e voljeti drugoga nego samoga sebe. to se tice ljubavi za moju srecu. kao to je Vis i Ramin od Gorganija. Dante.» (Alu Imra. Bo anske ljubavi. u svome traktatu O ljubavi odao najvecu pocast. Nikakva slava meni ni zbog jedne ni zbog druge ljubavi. I govori la je: " elim da svojom vodom ugasim sve plamenove D ehennema. Rabije. ono to su sufije slavile uzdi uci ljudsku ljubav. to znaci bojati se da ucinimo ne to to Mu se ne svida. VII. Bojati se Boga. I sam veliki Gazali. Kao to bi nada u nagradu znacila: raditi za licni interes. Oni se svim silama trude da glago lu voljeti (ehabbe) oduzmu pravo znacenje i da ga shvacaju u smislu poslu nosti. pa on da poeme mnogih sufija. 160). to je da koprene padaju i ja Te vidim. u svome Ihjau.na pocetku one divne al egorije: ona je etala sa bakljom u jednoj ruci i kablicom vode u drugoj. to jest strah od nebeskog andara. tragedija ludo zaljubljenog. mnogo puta poziv na molitvu. sufija. koja podsjeca na Tristana i Izoldu. to jest voljeti Ga. on ima du nost. kao to i Kur'an ka e u suri El-Kasas. Ahmeda Gazalija (umro 1 126. kada se radi o Bogu. nego kukavicluk.u historiji. i upravo u knjizi o ljudskoj ljubavi treba uciti pravila o ljubavi prema Bogu" (Jasmin vjernika ljubavi. tu je opet ta ena. Tu je i roman-poem a od Nizmanija. ako eli biti u Bo ijoj volji. Evo.): Slutnje Vjernika ljubavi. i vjerovatno je nju inspirisala. da na z lo odgovori dobrim. posvecuje ljub avi jedno od najljep ih poglavlja: Knjigu ljubavi (VIII svezak ovog djela). velika Rabija. Znacajno je da se u Kur'anu. kako bi ljudi sve radili samo iz ciste ljubavi prema Bo gu" Samo ovakva ljubav potvrduje ljudsku ljubav.). svelo na nivo teofanije.) Knj iga o cvijetu. iz Basre . obaveza koju nam Bog pro pisuje. Ako covjek ima iz toga (ranijeg) vremena pravo na odmazdu. k ada se radi o covjeku i nagrade. zatim D amijeva: Med nun i Lejla. to je ljubav da ja mislim samo na Tebe i ni na koga drugog. nego slava Tebi. ajet. zakon Isaov. koji najjasnije tekstove Kur'ana izvrcu da bi odbacili ljubav jer bi ona naru ila apsolutnu transcendentnost Boga. povezuje sa pona anjem covjeka u odnosu na druge ljude: molitva nije nikada odvojena od cina kojim covjek stavlja u slu bu zajednice sva dobra koja mu je Bog podario. ili poema o ljudskoj ljubavi. postoji ne to drugo. 54. da poslu a vjecni nepisani zakon. koja Bogu dovikuje osa m stoljeca prije velike svete Tereze od Avile: Ja Te volim dvjema ljubavima: ljubavlju koja te i sreci mojoj i ljubavlju koja je doista dostojna Tebe. u svome Bratstvu vjerni ka ljubavi putem Beatrice otkriva Boga i citava njegova poezija fine. Voljeti. a da svojom bakljom s palim sve slasti D enneta. ona u sebi nosi znamenje Bo anske lju bavi. po cijenu svake rtve . 92) Predstavljalo bi pravo osir oma enje kada bi se. a pojavil a se citavo stoljece ranije. i za ovu i za onu. Ako je strah od Boga samo strah od kazne. to je moralna obaveza.Jasmin vjernika ljubavi. U malo djela svjetske literature ljubav je uzdignuta tako visoko kao to je slucaj sa djelima Ruzbehana iz iraza . A to se tice ljubavi koja je dostojna Tebe. sjecajuci se Rabije i D unejda. gdje covjek staje pred svog Allaha.

pa makar to bila i smrt. bilo da se radi o Pjesmi nad pj esmama iz Biblije. svojim vlastitim naporima. Isto va i za Knjigu o dobru. pripisivanu Aristotelu. Sufizam nije nastao iz indijske mudrosti To je jo evidentnije kada se radi o odnosu izmedu sufizma i indijske mudrosti. askezom i odgovarajucim duhovnim vje bama. kako izgleda. mo e postici to da se identificira s Bogom. one se radikalno razlikuju od sufizma: mudrost Indije poci va na punom uvjerenju da covjek. procjenjuju na osnovu zapadne mistike. dok u objavljenim religijama (u judaizmu. kr canstvu i islamu). prijevod spisa koji se pri pisuju Denisu Aeropagitu utjecao je na irenje neoplatonizma u islamu. kao to je on." Kod orijentalista gre ka se sastoji uvijek u tome da sufizam. a oni i omogucuju da se utvrdi raskorak izmedu helenistickih shvata nja odnosa covjeka prema Bogu i islamskih shvatanja. u pogledu I bn Arebija. Na ucni doprinosi Indije pojavljuju se od kraja prvoga stoljeca po Hid ri. a koja je ustvari izvod iz Elemenata teo logije neoplatonicara Prokusa. Takoder. ljubav je uvijek parabola Bo anske ljubavi. mo e te iti da se stopi u Bogu. baziranih na raskidu izmedu shvacanja i objave. Djelo Asina Palaciosa nosi uostalom karakteristican i tendenciozan n aslov: Kristjanizirani islam. Sufizam nas uci da smo istinski namjesn ici Bo iji. Razlika je korjenita i u pogledu stvaranja: ono za muslimana nije ne to to jednosta vno proistjece iz imanentnog totaliteta. usko povezane sa inkarnacijom. Ista zapadnjacka koncepcija misticizma navodi Regisa Blanchera da u svome djelu Uvod u Kur'an (str. cisto islamski fenom en. isto kao to je islam imao neke veze sa kr canstvom Antiohije i Sirije.» . to se ne mo e postici nikakvom mudro cu. dakle. 19. Zbog toga. kao Asin Palacios u paniji ili Henri Corbin u Francuskoj. to jest da smo zadu eni da provodimo Njegovu volju na Zemlji. kr canskoj ili muslima nskoj. Bez sumnje. Bog t reba "pru iti ruku" covjeku. Muhammeda nije nikad ni okrznula misao da stvore nje od krvi i mesa... koja se mogu racionalno p rihvatati ili odbaciti. Na alost. nije upravl jao svoju misao prema mistici. 258) napi e: "Nikada arapski prorok. ajet: «Zar oni ne vide kako Allah sve iz nicega stvara? On ce to opet uciniti. koji je pratio Mahmuda od Gazine na njegovom vojnom pohodu u Indi ju.. da se prekoraci ona provalij a do transcendentnosti putem objave. Bez sumnje. Lahko se. Pod naslovom "Aristotelova teologija" objavljen je komentar tri posljednje Plotinove Eneade. u tekstovima mogu naci tragovi tih prijevoda. ali sufizam nije u krajnjoj liniji platonizam. u citavoj predaji Ibrahimova ucenja: jevrejskoj. Meditacije indijskih mudraca bez sumnje su obogatile religiozno iskustvo sufija. U tom je doprinosu narocitu ulogu odigrao El-Biru ni (973-1030). Mudrost Indije muslimani su up oznali iz njegove knjige Provjera indijskih shvacanja. Vrlo rano halifa El Mensur dao je prevoditi djela grckih autora. kao to je to bilo ucenje grckih crkvenih otaca u kr c anstvu. Ti izvori mogu se lahko ide ntificirati. svugdje u Kur'anu nailazimo na strogo o dvajanje izmedu bica i Bo anstva. Islamski su tekstovi tumacili neke aspekte platonizma kroz religiozno is kustvo sasvim drugacije od orijentacije platonicara. da mu alje vjerovjesnike. cak prije prijevoda djela grckih autora. velika je gre ka natezati tvrdnju da su veliki ucitelji sufizma bili p od utjecajem kr canstva. da ucestvu jemo u Njegovom stalnom stvaranju. Biruni je besprijekorno citao pismo sanskrit. kr canski orijentalisti katkada su podlijegali takv om isku enju. ili o islamskim sufijama. Naprotiv. I sam se Massignon anga ira u tom smislu svojim djel om Strast El-Hallad a. ali jo vi e nego gnoza. Sufizam ne proistjece iz gnosticizma Takoder bi bila gre ka tvrditi da sufizam potjece iz aleksandrijskog gnosticizma. O tom stalnom stvaranju govori se u suri El-` Ankebut. to jest semitskim religijama. o svetoj Terezi od Avile. nije bio neosjetljiv prema gnozi Aleksandrije.

To. Objava je silazak Bo ije Rijeci prema covjek u. Objava nas uci da vidimo Boga u svakoj stvari koja je Njegov znak: to mo e biti ne ka pojava u prirodi.(El-Maide. neki aj et iz Pisma. 56) «On je prvi i posljednji. Govoreci o tim odnosima izmedu onoga to je potpuno realno i onoga to je relativno realno. 82). po to je Bog transc endentan. koji su samo historijski. 29. iako hvali ljude ko je «kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju. Svaka stvar je realna samo po svome odnosu prem a Bogu. Za muslimana." Samo je Bog stvaran (realan). neko bice koje mi volimo. To ni u kom sluc aju ne znaci da se Bog svodi samo na obicni zbir bica. to jest ocitovanje islamskog vjerovanja: "Nema boga os im Allaha". trojica zastupnika na ispravnom putu. 30) kako bi.37) Bog u Kur'anu podsjeca (El-Hadid. 156). Dvostruko i nevidljivo kretanje Boga prema covjeku i covjeka prema Bogu. Es-Sed de. Sve je znak (ajet). Po to ne postoji nikakva zajednicka mjera izmedu covjeka i Boga.»(El-Enfal. Nema panteizma u viziji sufija. Poslanikovih ashaba. nego ih je Allah bacio. Svaka stvar ima svoj uzrok i svoj kraj: «Sve je od Allaha» (E-Nisa. istra iv anje unutra njeg smisla. 3) Sufizam je komentar Kur'ana. (En-Nur. Jedino je Bog realan. a da nisam vidio Boga ispred nje. 72). koj e su samo simbolicne. to ne zna ci da je sve Bog. Svaka stvar koja postoji samo je Njegov znak koji Ga oznacava. ka e Bog Uzvi eni. kao to covjek mo e govoriti samo pomocu metafora. To je prvi uvjet i mogucnos t objave. 17) Jedan Poslanikov hadis izvrsno izra ava tu bit sufizma: "Kada Ja zavolim covjeka'. Bog je ono to nedosta je svakoj stvari da bi bila Sve. To znaci da je samo Apsolutni apsolutan. Molitva nije moljenje nego nacin postojanja: ne prihvatajuci samodovoljnost priz .Omer: "Ja nisam nikada vidio bilo koju stvar. Bogu se sve vraca. Citav univerzum je govor koji nam Bog upucuje. Naprotiv. Sad. Kao to se svijet ne zaustavlja na granicama stvari koje. kontemplacija je trenutak akcije.» (El-Hadid. 78) i «sve se Njemu vraca. nacin kako ga se cita. Naprotiv. nema nikakve veze s panteizmom. i to je objava. rekli su: . vidljivi i nevidljivi. dakle.Osman: "Ja nisam nikada vidio bilo koju stvar." . Ta razlika se takoder vidi i u pogledu djelovanja: iako priznaje vrline smjer nosti kr canskih monaha govoreci «oni se ne ohole». Sufizam je trenutak kada covjek postane svjestan da mu je «Bog udahnuo Svoj Duh» (El -Hid r. njegov vid kojim vidi. to je dijastola i si stola muslimanovog srca." . da samo od Boga crpi snagu da pobijedi: «Nisi ti b acio strijele kad si ih bacio. Ovdje takoder treba izbjeci jednu besmislicu: ako se ka e da je Bog sve. On mu se mo e obracati samo alegori jama. nisu ni ta drugo nego znakovi Bo iji. i On zna sve.» (Junus. a ne bit. molitvu obavljaju i milostin ju udjeljuju». koja prema konacnom cilju ide savladujuci jedan po jedan cilj. na svoju odgovornost i svojim djelovanjem ostvario Allahove nak ane na Zemlji. a to je molitva. mimo jezika. pa i kad bi se on produ ava o u beskonacnost. koji neprestano ras te izmedu konacnog i beskonacnog. Odvojena od njega ona je samo obicna iluzija.Ebu Bekr: "Ja nisam nikada vidio bilo koju stvar. naprotiv. da je sve ostalo relativno." I uvijek taj osnovni momenat da sv e dolazi od Boga i da se sve Njemu vraca. 27) da nije propisan mona ki ivot. (El-Bekare. neki historijski dogadaj. to jest silaska vjecnosti u vrijeme. i mimo rijeci. Sufizam ima svoj izvor u Kur'anu Princip sufizma je ehadet. da ne bi bio zami ljen u liku covjeka. On je postavio covjeka za «Svoga zastupnika na Zemlji». To iskljucuje bukvalno citanje i zahtijeva. a da nisam vidio i Boga istovrem eno. Ja sam njegov sluh kojim cuje. Od Boga sve dolazi. a narocito kako se ivi. van sebe.(El-Beka re.Objava se ne sastoji u produ avanju bilo kakve mudrosti. 9. njegova ru ka kojom prihvata i njegova noga kojom hodi. a da nisam vidio Boga iza nje.

On je islamu potrebna dimenzija koja ga treba sprijeciti da se okameni u formalizmu. godine. to je istovremeno prekid sa svim onim to bi nas okrenulo iskljucivo prema zemaljskim u ivanjima. Vjerskim obredima sufizam daje puni smisao: . heroja borbe al irskog naroda protiv Francuske invazije I830. predstavlja primjer Abdulkadira.» (Er-Ra´d .had . D ihad je stalni . .zekat." A Ebu Jezid el-Bistami: "Kada se Ja izbri e.post. to je aktivno prisustvo citave islamske zajednice i slika unutra njeg puta d u e prema svome centru. On ide za tim da ukloni licne zapreke. predstavlja stalni poziv ka vjeri. Kur'an v eli: «Allah nece izmijeniti stanje ljudi dok se oni sami u sebi ne izmijene. tada je Bog Svoje vlastito ogledalo u meni. a ne ritual i gestikulacija. On se ne odvaja od prakse.molitva je u tom slucaju ne to drugo. on pi e: "Zatim sam pre ao na prouc avanja sufijskog nacina ivota. o odgovornost i za Bo anski red na Zemlji. nego priprema nje covjeka da ispuni svoju misiju djelatnog zastupnika. po tome to covjeku daje svijest o prisustvu Bo ijem u njemu. Eto. kao i na ovisnost o Onome Koji raspola e svim bogatstvima. kakvu zastupaju sufije. to je podsjecanje da sva dobra pripadaju samo Bogu. ili zbog interesa svoje uske grupe. i da mu pomogne da uvijek nad e svoju du u. niti aktivnosti u zajednici Samo izvitopereni oblici sufizma odvracaju covjeka od izvr enja vjerskih du nosti i od akcije. u odnosu na sebe i na druge. ona je potpun o uce ce kompletnog covjeka. momenata kontemplacije i aktivnog ivljenja. Sufizam. Ciji o n Duh sadr i. istovremeno je covjek kontemplacije i covjek akcije. to je sufizam. covjek mo e izvr iti svoj zadatak zastupnika Bo ijeg na Zemlji kome je Bog povjerio Bo anski nadzor nad svijetom. pokretima tijela i du e. On se sastoji u tome da se prizna da su jednako po trebne nauka i djelo. prakticiranje vjerskih obreda u stalnoj je opasnosti da se pretvo ri u formalizam. i da. Sufizam ne ignorira religioznu praksu.). Djelujuci ne zbog licni h interesa. sljedbenik Ibn Arebija. Taj covjek. pjesma zahvalnica stvorenja ko ja povezuje svako Bo ije stvorenje. to cini da bi se rodio u Njemu. . Sufizam. Emir Abdulkadir bio je is tovremeno uzoran dr avnik i sufija. nije cilj sam po sebi. reintegracija dijela u cjelinu. svoj ivot. svoj kreativni duh koji se nalazi na svakoj stranici Kur'a na. nego u slu bi jedinog Boga. Sva ta djelatnost. 95. naprotiv. sa eta u ocitovanju vjere.» Najslavniji primjer te uske povezanosti izme+u kontemplacije i akcije. kao da nije u meni. kao to sadr i u sebi sve razine egzistencije. on je. U knjizi Izbavitelj iz zablude (str. niko ne mo e ivjeti eksploatirajuci drugoga. njena sr . to je moment unutra njeg vida djelovanja. To je stroga vizija islama. . poziv da se sjecam o Boga u svakom svome cinu. priznati Njegovu transcendentnost. prisustvo beskonacno ga u konacnome. a to je ujedno i poziv i podsjecanje na siromahe koji gled aju. da se na Zemlji ostvare Bo ija i ljudska prava. D unejd je rekao: "Sufizam znaci: kada Bog ucini da ti umre u sebi. kada se ne uzmu u obzir njegova historijska lutanja i njegov e sekte. Sufizam nije bijeg." Veliki sufija Ebu Said prica kako mu je jedan njegov ucenik re kao: "Ti nam cesto govori o Iblisu. u ritualizmu.nap or." Vracajuci se tako svome korijenu. sreo sam ga i on mi je rekao: Kada ka e `ja' ti postaje slican meni . to jest: ono to je u meni. 2) Gazali ilustrira tu poruku nagla avajuci potrebu povezivanja sufizma i aktivn osti.nati na u ovisnost o Bogu. Bez njega. Ta molitva tra i brisanje sebe kako bismo u sebi ostavili mjesto za Boga. . kako bi se na svijetu ostvarila Bo anska harmonija pra vde i mira. po to su ljudi braca i pripadaju jedni drugima. ta je to Iblis?" Ebu Said je odgovorio: "Ja ga dobro poznajem. koji se obavezao da provede volju Bo iju na Zemlji i da od svoga vlastitog ivota nacini mjesto mani festacije Bo anskog. u doslovnom tumacenju.

1989: 56). kao to je tekija Mejta u Sarajevu. konaci ti ma. itd. sukcesiju pojedinih tarik ata. kao i u selu Oglavku. razlicitih trauma i psihickih bolesti. Ukupno 16 objekata su zavije. Nak ibendije su tradicionalno bile bliske . Rifaija danas ima u Sarajevu. ali ima i novih. 17 su tekije u pravom smislu reci. bez kontrole centralne institucije. iako su pocetkom 16. Porod ica Had imejlic. Nak ibendije se u Bosni javljaju u 15. jedina azilijska i sve rifaijske tekije u Bos ni. bile jo i tekije nak ibendija u Vukeljicima. na mestu dana nj e Gazi Husrev-begove medrese. jednom rijecju. Nedavno je u Kacunima otvorena vrl o moderna tekija (Mesu. ug lavnom privatne kuce ili njihovi delovi koji nisu prvobitno bili predvideni za iv ot dervi a.v. Bijeljini i Donjoj Tuzli. a vec krajem Drugog svetskog rata nij e vi e imao nijednu aktivnu tekiju. ali treba imati u vidu da su dervi ki redovi tradicionalno imali izvesnu autonomij u u odnosu na tu centralnu instituciju islama.) imali hanekahu centru Sarajeva. sru eno je jo osam tekija u BiH. u doslovnosti i ponavljanjima. da ima du u. Bosanske tekije. da pronade bratski kontinuitet i jedinstvo sa drugim religijama ciju objavu on dovr ava. ali je u toku projekat obnove istorijske Isa-bego ve tekije na Bendba i. Nju je oko 1462. a vr hunac dosti u u 18.dija). nije vecina kadirijskih.. epilep sije. faktor potreban da islam ost ane iv. tre balo da deluje kao nezavisna grupacija. podigao osnivac Sarajeva i Novog Pazar a. nedaleko od Sarajeva. unutar njenih struktura (iako su registrovane i kao udru enja gradana). Nakon odluke o zabrani rada tekija 1952. centri s propratnim objektima i prostorijama u kojima se izvodi zikr (semahana). ali s njenim neposrednim ili precutnim dopu tenjem. dakle. kod Fojnice. ote alo. Cak 84% ili ukupno 47 od tih objekata pripada danas nak ibendijama. Presti ne su. pa se tarikat poceo odr avati preko domacih i kucnih verskih ok upljanja. koja je pripadala mevlevijama i bila prva. na primer. Nisu sve tekije pod okriljem Tarikatskog centra BiH: to. poticu jo iz osmanskog perioda. jer su bile zabranjene i sve pratece ceremonije i obredi. uz Jeni d amiju. Sufizam je. Sultan Mehmed II je tu drugu tekiju fermanom oslobodio od svih p oreza i davanja (Cehajic. sa najstarijom tradicijom tesavufa u BiH. a azilija u okolini Tuzle. Sru ena je 1957. Od tih 56 mesta. odajama u kojima boravi ejh. Do 1 930-ih taj red je doslovno i cezao iz Bosne. a ne da se okameni u nostalgiji za pro lo c u i u komentiranju komentara od komentara. da ostane stvaralacki. nesanice.ivci cima (osnivac Husein-baba Zukic). i 19. tri rifaijama. Prvi je rukovodio tekijom u Travniku. Rudom.g. ili potpuno prekinulo. s bolnicom (hastahanom) za le cenje od narkomanije. Isa-beg Ishakovic. a verovatno i na Balkan u. dok pet tekija pripada kadirijama. u Bosni i Hercegovini danas ima ukupno 56 mesta gde se izvodi zikr. nasuprot tome. centar u kome s u se obrazovali ejhovi i iveli prema strogo propisanim pravilima (Cehajic. Vare u i Srebreniku. isto tako. najs tarija tekija u Bosni. u principu. Halvetija danas nema u Bosni. po ugledu svojih ejhova. dogmat skom formalizmu i samodovoljnosti koja bi ga natra ke povela u buducnost.Sufizam u Bosni i HercegoviniCategories: Bosanske teme Written By: Gorcin Prema podacima casopisa Kelamu l ifa . Had i hafiz Husnija Numanagic (1853-1931) i Had i ej h Behaudin Had imejlic smatraju se. u Sarajevu. Mevlevija.Aug 29. Ove grupe uglavnom rade pod blagoslovom Islamske z ajednice. po pravilu.g. To je. Halvetije su imale tekije i u Vi egradu. najveca na Balkanu. a samo jedna (u ok olini Tuzle) azilijama.On je dimenzija potrebna islamu kako bi ga sprijecila da se zatvori sam u sebe i . stolecu. ubedljivo najrasprostranjenijem tari katu u BiH. te kih ko nih bolesti i dr. Svaki tarikat bi. alkoholizma. po ejhu Abdu rahmanu Siriji. koji izdaje hastahana tekija Mesudija u Kacunim a. vi e nema. mo da. 1986: 8 3). poslednjim velikim ejhovima u Bosni. a drugi tekijom u ivcicima. veka (pre 1531. a cetrdeset godina kasnije otpocelo je isko pavanje na toj lokaciji. To je bio svojevrsni sufijski zavod . 2009. kuhinjama. Ostalo su d amije u kojima se takode izvodi zikr. dakako. Poglavlje iz knjige: « IVI ISLAM» . dala je nekoliko ejhova nak ibendijskog reda.

na kon jacije. tek s vremena na vreme neko dolazi da otkljuca p rostorije i obavi redovne poslove. Naziv tog drugog casopisa bukvalno znaci prva bracna noc i odnosi se . pri cemu su dervi i bili okrenuti u pravcu kible. Inace se sedi na kolenima. omladine i penzionera. a Islamska zajednica danas i sama ponekad pojedince da budu ejhovi u dervi kim redovima. kao i zikr srca (ka lbi). cuju andeli. muslimansku zemlju u kojoj se zikr izvodi. U Mlinima se. dervi i se mogu njihati napred-nazad.g. a njen prvi poznati ejh.) i ebi arus casopis Udru enj vi kih redova BiH. rede. ene su ponegde aktivnije. a neretko i ena i dece. Tada ima i najvi e dervi a u tekijskim prostorijama. godine. nije uobicajen kod nak ibendija.ortodoksnoj ulemi. obavlja jednom sedmicno. stojeci zikr. pak. od casopisa se u Bosni i Hercegovini izdv aja mesecnik Kelamu l ifa (bukv. lecio je travama i melemima. Aktivne tekije su. koji je redovno poceo da izlazi jo 1 982. dalga-zikr). pocev i od leve strane brade koja p ociva na levom ramenu. ciji ejh je svoju id azetnamu dobio od Mesuda ef. lisani(jezikom). a manji broj njih stalno. lekara i zanatlija. Pa ipak. na primer. Hasan Kaimija (umro 1691) . ili. kao to je Mejta (Sarac. Tokom sedeceg zikra. koji se takode obavljao s tojeci. obicno izmedu ak ama i jacije n amaza. uobica jeno je da se glava pokrece u raznim pravcima. Ima varijacija u izvodenju zikra cak i unutar pojedinih redova: kijam-zikr (stoj eci). meleki. ali se izvodi u Kacunima. skriveni). zdrav govor . ali ucestvuju u zikru iza tarikata i po pravilu se ne cuju. Uop te se smatra da je zikr srca vredniji. U nekim tekijama (d amijama). a kod nekih i nedeljom uvece. koja je istorijski spo menik od prvorazrednog znacaja. Kada je rec o sufijskim publikacijama. to de ava petkom uvece. Glava se potom pomera levo-desno i gore-dole u lukovima i pravilnom ritmu koji prati ritam disanja i ucenja zikra. Kao i za vreme molitve . obavlja se kod kadirija u kombinaciji sa sedenjem. U Sarajevu j e cuvena Had i Sinanova (Silahdar Mustafa-pa ina) tekija iz 1640. od 2004. Travniku i Jajcu. po pravilu. ili s desna na levo u struku. i to kod vecine nak ibendija i kadir ija cetvrtkom uvece. uz kretanje tela. Noge mogu biti i ukr tene u sedu. I tu je nekad bi la bolnica za du evne bolesnike. ali i te i od glasnog. tekija Mej ta u Sarajevu. onaj koji se neprekidno izvodi. U pojedinim tekijam a njihovo mesto je i na galeriji (Had i Sinanova tekija). Cak i u Had i-Sinanovoj tekiji. restaurisana je 1956. Takav zikr je bio uobicajen kod halvetija (tzv. ne izvode glasni zikr. iza rata devedesetih godina. i tu postoje varijacije s obzirom na tip tarikata ili. s nastojnikom koji mo e u svako doba da primi goste. po pravilu. s podvijenim nogama i obema ruk ama polo enim na kolena. a bezglasni i srcani ne cuju cak ni oni. veoma ma li broj tekija je stalno aktivan ili neprekidno otvoren. i studenata . Ta istorijska tekija je delimicno stradala pod Austrijancima. zapisivanjem i bajanjem. U stoj ecem polo aju. zikr se izvodi nedeljom kasno uvece. ali je uvek va no da se tab ani ne okrecu u pravcu ejha ili drugih dervi a u halci. uvek otvorene u vreme odr avanja zikra (najce ce cetv rtkom uvece. pa i brojne (npr. narocito medu mladim ljudima. Glasni zikr. On i su razlicite dobi i profesija: ima tu i univerzitetskih profesora. manifestovanog zazivanja Boga. pak. Tarikatski centar Sarajevo. Zikr-daimje jo naziv za stalni zikr . pre svega u semahani. umetnika.Ismailova d amija). u Kacunima). ucesnik zikra mora biti pod abdestom. na primer. prema sufijskoj tradiciji. Devrân. tj. petkom ili nedeljom uvece). a ponovo uredena tek nedavno. koji se uzima neposredno pre ulaska u se mahanu. Izvode se d ehri(glasni) zikr. Zikr se.hafi(bezglasni. Neke tekije su skoro podignute kao. je r imaju kucepazitelja. Ta tekija ima i prilicno impresivnu bibliotek u. Had imejlica i danas ima vrlo veliki broj sledbenika. Zvorniku. alje hod e i delegira Kadirije danas imaju tekije u Sarajevu. nakon jacije.g.

1990: 22). godine (Novakovic. ali oni sami se dr e na izvesnoj dis tanci od tarikata. 17. Ova zabrana se odr ala sve do sedamdesetih godina. 2002: 108).na obele avanje Rumijeve smrti kod mevlevija. ali i u Bosni (uglavnom su to rifaije. bilo pri boljim izdavackim kucama. Postoji jedan broj he terodoksnih redova na Kosovu. Moglo bi se reci da su u biv oj Jugoslaviji postojale izvesne tenzije izmedu dervi k ih redova na Kosovu i Metohiji i ortodoksne uleme u Bosni. Oni su bratstva i ejhove smatrali ostatkom praznove rja i uvodenjem novotarija u veru. najvi e zahvaljujuci nastojanji ma uglednih ucenjaka muslimanske zajednice kadiri-mevlevi ejha i imama Fejzulaha Had ibajrica (u. medu najboljim izvodacima turske klasicne muzike (Uzel. kao i pri Fakultetu islamskih nauka. Zajednica islamskih dervi kih redova Alije u SFRJ (ZIDRA) os novana je u Prizrenu krajem 1974. okupljanja u spomen na Mevlanu odr avanih u Konji. 1990) i rifa i ejha iz Prizrena. kada. Paralelno je u Bosni prisutan filoz ofski. Tada mevlevije ne izvode svoj sema ritual. Prema popisu iz junameseca 1977. gde su i sa mi dervi i ponekad prevodioci. pa se zapocelo s nezvanicnim praktikovanjem kadirijskog zikra (Had ibajric. Ova tradicija je obnovljena u Turskoj nakon 1953. ljubitelja Mevlane. dok su one na Kosovu i u Makedoniji nastavile svoje aktivnosti zbog toga to su tu privatne kuce ejhova uglavnom slu ile kao tekije. u formi tzv. 1990: 21) . a od domacih mislilaca Abdulah Bo njak i drugi. gde je. S druge strane. Prevode se Ibn Arabi. Nak ibendije su jo tada preovladavale sa 36mesta. Krajem Drugog svetskog rata otpoceo je period op teg pritiska koji je ostavio posl edice na tarikatske organizacije. kadirije su imale tri. onaj u okviru tarikata. 2006: 184). Rumi. Instrumentalisti n eophodni za muzicki deo tih svecanosti bili su regrutovani sa Radio Istanbula i Ra dio Ankare. Godine 1952. od strane mode rnisticki orijentisane uleme koja je rukovodila Islamskom zajednicom pod sna nim u ticajem vladajucih struktura. Gazali. koji su se na s pecijalnim kurevima pripremali za izvodenje mevlevijske seme. Turisticka organiza cija Konje je preuzela obuku mladih plesaca. zikr se vec o bavljao u Bosni i Hercegovini na ukupno 41 mestu: u 23 d amije. ipak. njihove aktivnosti u Bosni su u p otpunosti bile zabranjene (Novakovic. Tarikatski centar u Sarajevu otpoceo je s radom 1977. 5 tekija i jednoj privatnoj prostoriji. amevlevije i rifaije po jednomesto okupljanja (H ad ibajric. dodu e bez podr ke reis ul-uleme i Vrhovnog sabora Islamske zajednice sa sedi tem u Sarajevu. godine. Njihove specif icnosti su ba u tome to oni ispoljavaju izrazitiji stepen heterodoksije koji se po nekad kosi sa erijatskim propisima. 2002: 106) i to. daleko najstrucniji i najkvalitetniji rad. kao i prakticni put. godine. Neki mislioci su tu vrlo cenjeni kao strucnjaci za sufizam. svojevrsnoj duhovn oj akademiji . godine. u Had i Sinanovoj tekiji u Sarajevu je postavljen domar 1973. godine. decembra 1273. 12 mesd ida (zavija) . pre svega. a tada je doneta i odluka o saradnji sa ZIDRA-om. D emalija ehua dolazi do obnavljanja ufizma u Jugoslaviji. Pocev i od 1960. Danas se u Bosni prevodi puno sufijskih dela. vec provode noc u razgovoru i postu. . bilo pri tekijama (tu je rec o ne to slabijim prevodima i izdanjima). ali i neki drugi) koji ne deluju nu no pod blagoslovom Islamske zajednice BiH. Sve tekije u BiH (a bilo ih je ukupno sedam) zvanicno su tada zatvorene. spekulativni.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->