6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

HRVATSKI.BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. basna. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. pouka basne Zapažanje tematike. likova. preneseni smisao basne. njenog prenesenog smisla i pouke 2. Usmena narodna proza: bajka. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Fantastični elementi u kratka priča bajci.

M.poentu pjesme. usporedbu. Prepoznati obilježja domoljubne. Prepoznaje epitet. bijeli svijete» 5. poređenje. vrsta stiha. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. J. Bećirbašić: «Harfa» 8. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje.motive. S. A. Š. stih strofa. Kajan: «Žuta ptica» 10. onomatopeja. Dučić: «Selo» 6.poentu pjesme. Trifunović: «Čist zrak» 9. zavičajno – rodoljubiva). domovinska (patriotska. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. poenta lirske pjesme. vjernost. I. gl.Kranjčević: «Lijep si. junaštvo.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. šaljive pjesme. rima ili srok.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. 7 . motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje.motive. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. hrabrost. personifikaciju i onomatopeju. 4. personifikacija. Hasić: «Praviš se važan» 11. opisne. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. ritam. obilježja ritma u pjesmi. D. B. S. Z. običaji. Određuje lirske slike. Otkrivati lirske slike. inverzija. evo opet» 7. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. deskriptivna. Šimić: «Ah.izražajno čita i recitira pjesmu.

roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. sporedni). R.12. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. I. Š. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. B. J. Prosenjak: “Otac” 15. S. plemenit. Ćorović: «U noći» 16. Kočić: “Jablan” 19. kradljivac). karakterizacija – etička. Rorić: «Pjesma» 20. poruku na osnovi razumijevanja teksta. crtica. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. govorna. I. H. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. H. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. P. tematsko – idejna osnova. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. najvažnija obilježja lika Određuje temu. I.K. Kulenović: «Gromovo đule» 13. V. kompozicija.Singer: “Ole I Trufa” 24. načini pripovjedanja. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. pokretače. osuđuje negativne postupke likova. Ešić: «Cvjetko» 21. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. S. sociološka. likovi (glavni. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. I. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. kukavica.sredstva zaustavljanja. N. portretiranjem. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. 8 . Andersen: «Slavuj» 23.

kompozicija romana. komentariše postupke i ponašanje likova. romaneskni pripovjedač.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. naučnofantastični. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. tematsko – idejna osnova. čin.afiš ). likovi. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. Na osnovi glavnih značajki knjiž. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. vrste objašnjava razliku priče. Roman (vrste: avanturistički. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. humoristički. smisleno povezuje rečenice. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. izraziti vlastiti komentar 9 . igrokaza. romana. slika. prizor.

Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. logička. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. tempo. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. u sebi.poznavati način oslovljavanja. razumije ga. pauze. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. govorne vrednote izražajnog čitanja. razumje pročitano i slušano 10 . Čitati tekst s razumijevanjem. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. jačina. s bilješkama. boja glasa. usmjereno. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. dikcija.

administrativnim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 .čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. publicističkim i dr). naučnim.

opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave.proučeni dikatat. slobodni diktat). Pisanje pisama. 12 .mobitelske poruke. diktat sa predusretanjem grešaka. messenger servisi. jezik bloga. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). Pravilno pisanje pisma. mobitelske poruke.Opisivanje prema predmetu.uputnice. opis otvorenog prostora (eksterijer). Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka.priznanice. kontrolni diktat. opis kraja (pejzaž). Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. razredu. priznanice. uputnice. opis zatvorenog portret (interijer). i 6. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. telegrama.

kulisa. strip. zabavne. televizija.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. osobitosti filmskih vrsta. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. 13 . Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. radio. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. Novine. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. Navodi sredstva. časopisi. pozorišnih izvedbi. filmski rodovi radijskih emisija. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. historijat. povijesne podatke o počecima filmova. samostalno piše strip. zna osnovne različite vrste časopisa. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti.

.Slog – dužina sloga. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi.Glasovi: samoglasnici. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . . suglasnici.Riječ (značenje riječi. vlastito značenje. čitanju. funkcija riječi). . dubine i ljepote riječi.Naglašen slog u riječi.Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. . . govoru. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. Razvijen interes za otkrivanje snage. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi.RJEČNIK. razgovoru i pisanju). oblik riječi. . .Pisana i usmena riječ.Naglasnice i nenaglasnice.

Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. . nastavak).usklici . Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi.Onomatopejske riječi.Pomoćni glagoli biti i htjeti.veznici . Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. usklika u govorenju i pisanju.pojam priloga (prilozi mjesta. Glagoli: .Pravilna upotreba/uporaba veznika. ne. 15 .pojam prijedloga . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. li i usklika u rečenici. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. kuda.čestice Zapažanje.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. vremena. . Vrste riječi: .značenje). kamo. k (a) i priloga gdje. čestica da. način) .Nepromjenjive riječi: . čestih prijedloga. imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. čestica. Prepoznavanje priloga.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. .

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. je (umanjenice i komparativ). učenika. u svakodnevnom pisanju i čitanju. ..Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. a crticu kao pravopisni znak. 19 .Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. . . .Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. zagrada.

od 6. hrvatski.prve štamparije. Spomenici pismenosti u bosanskom. srpskom jeziku (Humačka ploča. Povelja Kulina bana. (Ishodi učenja u gramatici. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. srpski jezik u porodici srodnih jezika. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. hrvatskom. hrvatskom. do 9. latinica.narodni govori(narječja). pravogovoru. prvi rječnici i gramatike).prva štampana djela.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. ćirilica (bosančica). natpisi na stećcima. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. razreda osnovne škole. 20 . Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. arebica.

dijete iz limenke” 11. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Defo: “Robinzon Kruso” 12. D. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. S. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. 21 . K. A. V. Isaković: «Lijeve priče» 7. Neslinger:”Konrad. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1.

vježbi usmenog i pismenog izražavanja.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. metodičari). Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. razvoj standardnog jezika). periodika.te medijske kulture. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.) Također. tekstualne adekvatnosti itd. Osnovni ciljevi. Jezik (gramatika. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. čitanačkih i lektirskih). Književnost (interpretacija književnih tekstova. likovnom kulturom. 4. odgojnosti. priručnici za učenike(radne sveske). umjetničke. priručnici za nastavnike.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. pravopis. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 5. teorije i interpretacije književnosti. te dvije školske pismene zadaće). 3. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi..stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom.Videočitanka.kao i principima integracije i korelacije. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. egzemplarnosti. Vodič kroz lektiru. 22 . b) rasporedu.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). Medijska kultura (strip. muzičkom kulturom i dr. pisci. 6. televizija. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti).etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. rječnik. Naš jezik. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. internet.hrvatski. radio. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Kultura izražavanja.biografija i bibliografija. 2. zadaci. Medijska čitanka. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. pravogovor. biblioteka). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). reprezentativnosti.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

odgovaranjem na • Slobodno pitanja. that. anybody.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. npr.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . theirs) .ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. those) . means of transport (npr. bus. car) 6. nothing 24 . his. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. its. neverbalno. yours. npr. which.Porodica. spajanjem slika na poznata • i tekstova.upitne (who. nešto prošireniji vokabular. razred Osnov na škola 4. daily routine. hers.brojive i nebrojive . what.neodređene (somebody. nešto prošireniji vokabular.pokazne (this. bicycle. . ours. npr.lične (padež subjekta i objekta) . osnovne informacije 2.Svakodnevni život.prisvojne (mine. npr.npr. whose) .tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. anything. verbalno. these. . život .postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. family members and their occupations . nobody something. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: .

npr. (a) few. upitni) . going to the party.upitne. any. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. nešto prošireniji vokabular. . river. . odrični. odrični. npr. (a) litle . school subjects. whose .nepravilno poređenje pridjeva . npr. upitni) Present Continuous (potvrdni. sposobnosti.pokazne pridjeve. npr. those (boys) . unusual hobbies itd. npr.članove: a/an. cijene.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. nešto prošireniji vokabular. animals. all. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. some. zero . učenici će 25 . the. wildlife. plants. that (boy). many. theatre.pridjeve neodređene količine i broja. i raspoloženja) 2. neverbalno.Škola. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd.koristiti spajanjem slika i tekstova. which.prisvojne pridjeve . mountain. označavanjem tačnih i netačnih . favourite sports and games. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. timetable.opisivati tvrdnji. npr. pyjama party. these (girls). Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . verbalno. nešto prošireniji vokabular. dopuštenja. količine. odrični. what.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. going out to the cinema. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. nešto prošireniji vokabular. traženjem određenih informacija. pupils’ hobbies. npr. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . .Slobodno vrijeme. surprise party. going to an amusement park itd.Zabava. . vrijeme Pridjeve -Determinatore: . upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. much. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. this (girl). picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1.Priroda.

left. may.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . vezane za zadane teme.? naučiti koristiti: Afikse. must Zapovjedni način.pisati kratke sastave na poznate teme itd. . nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . kao i onima .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . crylaugh Složenice. vezane za zadane teme i gramatiku.govoriti o temama svojim .There is a/ There are some… Is there a…? Are there any….redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. dramatizirati itd. never. last year .Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. npr. west . npr. . orange juice Kolokacije. npr. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. dirtyclean. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.prepričavati kratke priče i šale sl. sva lica jednine i množine Priloge.način. upitni) Modalne glagole. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . last week. niječni. b) PISANJE Učenici će: .sudjelovati u razgovoru o zadanim . svojih vršnjaka itd. . raspravljalo iznenađenje. care about us itd. npr. npr. npr. vezane za zadane teme. vezane za zadane teme. school choir. always. right. have to.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje .pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . jednostavne kao što su: zadovoljstvo. npr. east. have/have got (potvrdni. npr.pisati diktate .praviti kratke. odrični. dirty Antonime. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. guitar lessons.vrijeme. walk a dog. sometimes) . expensive.pravac/smjer.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. razočarenje i .recitirati. quickly.oblik Glagole be. discuss a subject.za mjesto . can. ask-answer. fast Prijedloge.

.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . slikanje.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. značaj ishrane za zdravlje.. muzički instrumenti. elementi dramatizacije) .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Likovno obrazovanje.) 3 .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . ples. oblikovanje itd.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela. npr : . ples (crtanje.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .

1 Govor A1. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. jednostavna pitanja. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . saopštenja nastavnika i učenika..koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. snimljenog materijala i reaguju na njih. kraće tekstove. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.1 Pisanje A1. kratke poruke i natpise.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.3 Čitanje i razumijevanje A2. razred – 4. opomene. upustva.

U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. uz pomoć nastavnika. Tekst na poznatu temu. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. govora i pisanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Lične poruke i kraće dijaloge. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis.

poštovanja različitosti. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. kulture dijaloga. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. SMS). Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. tolerancije. saradnje. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. 30 . oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. razglednicu. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. uvažavanja.dijelove teksta. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. postavljanje pretpostavki. značaj međusobnog razumijevanja. Nastava stranog jezika. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.

loo/ lavatory. your.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . these. bus station. npr: crtanjem. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Pokazne. grandfather.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona.vlastite. kitchen. itd. yard street. shop. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća.trenutne koja čuju sa kasetofona. itd.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. this.: ponavljanjem riječi. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.prisvojni genitiv (John’s. my. that. život u gradu i na selu. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. Mary’s) Zamjenice: . povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. friend. a/an. 31 . izvršavanjem uputa i druge naređenja. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . usebi ili naglas. name. npr. uncle. npr. coffee-table. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. her. hall. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1.Determinatori: Članovi.množina .Lične . what Pridjevi: . bookcase. • Prostorije u kući i namještaj. izvršavanjem uputa i naređenja. our. curtain • Okolina. car 6. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. those . his. park. traffic-lights. who. grandmother. .Upitne. 2) verbalno. the Prisvojni pridjevi. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. garden. their Upitni pridjevi. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. npr. opće . davanjem kratkih . mother. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. (nešto prošireniji vokabular) npr. npr: crtanjem.Nastavni plan i program za šesti razred. npr.

in the kitchen (npr.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . happy. school subjects.Present Simple (potvrdna.Opisni.zahtijevati. negativna. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. get up. sleep. pupils’ things. plate. river. glasses). thirsty park. dovršavanjem rečenica. sad.Modalni glagol can (potvrdna. toothbrush). recitovati. wood. križaljke Glagoli: . npr.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . here. posters.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. redati riječi u smisaone rečenice . podvlačiti.odgovarati na pitanja . scared. knife. what(color) . da se dobiju kolokacije). osnovni pridjevi. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. hungry. lake. upitna forma) Prilozi za: . wash (npr.prepisivati kratke tekstove . negativna.Present Continuous (potvrdna. school furniture.Mjesto.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . there • Svakodnevni život. main parts of the face/body – nešto 32 .ubacivati.igrati uloge. ispunjavanjem tabela. cinema.Pomoćni glagol be . itd. in the bathroom (npr. rutinske aktivnosti. village. tired. moliti . hill. fork. trees. npr. fine.. npr. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . theatre. upitna forma) . school mates. tableware: spoon. ispunjavanjem križaljki. bridge. • Škola. good. post office.zapisivati po diktatu . : kratkim odgovorima na pitanja. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: .izraziti: .davati uputstva i naredbe .ispunjavati tabele. npr. itd. upitna forma) . bad. negativna. nice. cup. toothpaste.

wardrobe.dirty Složenice. negativnoj. itd. phone-box Kolokacije.sad. . on. clean .Mjesto. sports. bus. cupboard.Vrijeme. turn on/off the radio/ the television. clean. in. Osim što će stalno proširivati vokabular.dovršavati rečenice itd. after Rečenice: . walk. npr. upitnoj i zapovjednoj rečenici . itd. ing Antonime. itd. npr. job. npr. have breakfast/lunch /dinner. busstop. miss the bus. today.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. u vezi sa datim temama. npr. npr.(John’s book. my house) . in.Vrijeme. npr. učenici će učiti da koriste: Afikse. npr. happy. u vezi sa datim temama i gramatikom. car. work. Prijedlozi za: .There is a …There are two … prošireniji vokabular). hungrythirsty. at. u vezi sa datim temama. now. make noise. –s. 33 . learn. u vezi sa datim temama. shop-window. at .

Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Geografija. u početnoj fazi učenja pogotovo. pravopisa. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Likovna kultura. te gramatike predviđene za ovaj razred. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Maternji jezik. Matematika. Moja okolina. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Muzička kultura. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. kao npr.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. 34 .

. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. 35 .upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. vremenska prognoza). u prodavnici). Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. koji govore o svakodnevnom životu. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Povremeno mu može zatrebati pomoć. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr.

seosko imanje 8. saobraćaj. slobodno vrijeme 4.• • Pisanje • • • • riječi. jednostavan diktat). jezici 9. grad 7. škola – nastavni predmeti. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. kupovina odjeće 10. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. lične podatke. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. druženje 5. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. narodi. prijevozna sredstva 37 . naučenih izraza. TV-emisije 6. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. zemlje. raspored časova 2. vrijeme na satu 3.

Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. das Pferd. npr. . .popunjavanjem praznina u tekstu.imperativ za 2.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . Mathe. Zamjenice: ..Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . Tiere.imenovati domaće životinje i opisati ih . Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. npr: razvrstavanjem slika. Ich finde die Jacke schön und modern. der Park Wo ist das Kino? Hier. sie. ihr. rechts Seosko imanje: der Bauernhof. :schlafen. der Supermarkt..Lične zamjenice u jednini (ich. jezici: Er ist Engländer. Sie kommt aus Österreich. sein. . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .popunjavanjem tabela i sl. sprechen.negativan i upitni oblik glagola.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. das Schaf. lesen…) .govoriti o trenutnoj aktivnosti . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. . dort. Erdkunde. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. . dein.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .imenovati TV-emisije .opisati ljude i predmete ..: . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. das Schwein Zemlje. npr.povezivanjem slike i slušanog teksta.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika .davanjem kraćih odgovora..Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . . .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . essen.prezent glagola können u jednini i množini. die Tafel. . sehen. . narodi.čitati rečenice i kraće tekstove. die Kuh. : Škola Deutsch. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.razvrstavanjem slika.: . das Theater. Grad: das Kaufhaus. npr. es) u akuzativu . links. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. Er spricht Englisch. govoriti o svojim omiljenim predmetima.imenovati zgrade u gradu . das Kino. npr: ..izvinuti se .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) .lice jednine i 2. die Bücher. die Post. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.tražiti i nuditi pomoć.za izražavanje želje oblik möchte .u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. er. pridruživanjem slike tekstu. du.imenovati nastavne predmete. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. Sie spricht Deutsch. . jednostavne informacije i sl.dopunjavanjem teksta .

govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . postavljati jednostavna pitanja. . čestitku) 39 .dopunjavati izostavljene riječi. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. igrati uloge.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. odgovarati na pitanja. oder Saobraćaj. pjevati.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . voditi dijaloge prema datoj skici. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.prepisivati rečenice i kraće tekstove. SMS. .rekonstruisatii riječi. jednostavnim rečenicama opisivati. aber. .- recitovati.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Interkulturalne vještine Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Matematika. kao npr. 46 . Maternji jezik. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Likovna kultura. Moja okolina. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Muzička kultura.upoznavati različite kulture i tradicije. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Geografija. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.

kratke dijaloge o poznatim temama. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. naglasak. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 .2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.1 u govoru i pisanju. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. kao drugog stranog jezika. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. odnosno A1. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. radoznalost i kreativnost.

prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. naglašavati riječi. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 .Govor • • • • pravilno artikulirati glasove.

. 2) verbalno. se être. chambe. npr. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. redanjem slika itd.Lične m’appelle …Je suis.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. tužan. sa namještaj: cuisine.boje predmeta . brojeve itd. crtanjem.reći koliko je sati – puni sati .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. mère.pozdravljati . beau. ma. npr.. le. onih koje označavaju neku aktivnost. lit.Prezent Svakodnevni život.mère. Zamjenice • Predstavljanje: Je . povratnih manger glagola i • Moje lice. itd. arbre.). nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. crtanjem. npr.ljude i predmete .. Il a les cheveux 49 . pravljenjem/oblikovanjem stvari . ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.: gestikuliranjem.itd. pokazivanjem. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. l’.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.opisati . • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . malheureux. cahier. les grand. prendre l’ glagola. 2) verbalno. koji su najčešće u armoire. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. npr. se lever. Au revoir itd. grand. qui? C’est …. sretan). petit.izraziti .Članove. • Škola: enseignant. najosnovnije. des.Upitne. une. dormir.Opisne pridjeve à manger.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. grand. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.ograničen broj raspoloženja .: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. soeur.dopadanje . raspoloženje. chaise. la. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. se promener. • Prostorije u kući i ta. .brojati predmete . pravilnih laver.Prisvojne pridjeve. ton. gestikuliranjem. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . upotrebi. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.predstaviti sebe ili druge . npr. glumljenjem. (triste. père mon.locirati ljude i predmete . izvršavanjem uputstava. élève. frère. npr. množina Salut. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. • Bliža okolina: rue. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. moje tijelo. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. son. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. parc. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. table. itd Glagole . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. sale . iz crtića). lijepljenjem slika. glumljenjem (npr. jardin. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr.) livre. un.identifikovati ljude i predmete . père. autobus.

grand – petitl Složenice. avec. il fait froid. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . de (u osnovnim značenjima) 50 . godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. učiti pisati pomoću igara na CD-u. itd Kolokacije.à. zamjenjivati inicijale punim riječima. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. pisati kraki.sur. recitovati. • noirs. blanc itd. –s Antonime.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. blonds. ici. razglednicu SMS poruku) . npr. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. npr. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. devant. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama. ubacivati. Sale à manger.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. mjeseci. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. jaune. pjevati i igrati jezične igre. là.Imperativ Priloge za mjesto. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. De quelle couleur est…? rouge. sac à dos. bruns. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. u vezi sa datim temama i gramatikom. dans. igrati uloge. podvlačiti. redati riječi po određenom redoslijedu. Prendre un bain. u vezi sa datim temama. Bon – mauvais. davati uputstva i naredbe . dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. npr. npr. jednostavan tekst prema tekstu modelu. • Raspoloženja: heureux.

Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. npr: . moja okolina. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.kroz crtanje. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . ples) . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. slikanje. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Ovo može podrazumijevati npr. ples. 51 . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. u početnoj fazi učenja pogotovo. te gramatike predviđene za ovaj razred.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .Matematika. pravopisa. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.

budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.Učenje kako učiti Učenici će da: . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.

1 u govoru i pisanju. A 1. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. naglasak. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. kratke dijaloge o poznatim temama. radoznalost i kreativnost. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. odnosno A1. naglašavati riječi. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. kao drugog stranog jezika.

se lever.Upitne.boje predmeta . glumljenjem (npr. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . itd. se être.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. (triste. arbre. iz crtića). podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.Članove. frère. sa namještaj: cuisine. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. qui? C’est …. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.brojati predmete .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. prendre l’ glagola. množina Salut. npr. un. npr. izvršavanjem uputstava. crtanjem. dormir. glumljenjem. brojeve itd. pokazivanjem. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.Lične m’appelle …Je suis.: gestikuliranjem.. petit. 2) verbalno. lit.dopadanje .mère. des. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.. mère. pravljenjem/oblikovanjem stvari . lijepljenjem slika. table. raspoloženje.ljude i predmete . onih koje označavaju neku aktivnost. chambe.izraziti . najosnovnije. ma. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. npr. gestikuliranjem. grand. redanjem slika itd. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. sretan).pozdravljati . npr. crtanjem. jardin. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. • Bliža okolina: rue.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.locirati ljude i predmete . grand. père. koji su najčešće u armoire. se promener. père mon. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. moje tijelo. élève.. npr. npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. povratnih manger glagola i • Moje lice. une.) livre. sale . Zamjenice • Predstavljanje: Je . • Prostorije u kući i ta. tužan. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.opisati .identificirati ljude i predmete . le. Au revoir itd. l’.). autobus. chaise. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.ograničen broj raspoloženja . Il a les cheveux 54 . upotrebi. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.Opisne pridjeve à manger. 2) verbalno. la. pravilnih laver. son. . itd Glagole . soeur. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.reći koliko je sati – puni sati .Prisvojne pridjeve.Prezent Svakodnevni život. les grand. malheureux. ton.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. beau. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. parc. • Škola: enseignant. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.itd. cahier.predstaviti sebe ili druge .

pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. itd Kolokacije. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. npr. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . npr. davati uputstva i naredbe .Imperativ Priloge za mjesto. il fait froid. de (u osnovnim značenjima) 55 . là. bruns. ubacivati. Sale à manger. grand – petitl Složenice. mjeseci.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. Prendre un bain. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. u vezi sa datim temama. pisati kratki. –s Antonime. ici. redati riječi po određenom redoslijedu. noirs. jaune. recitovati. u vezi sa datim temama. podvlačiti. • Raspoloženja: heureux.à. dans. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. devant. jednostavan tekst prema tekstu modelu. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. igrati uloge. npr. pjevati i igrati jezične igre.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. u vezi sa datim temama i gramatikom. blonds. zamjenjivati inicijale punim riječima. razglednicu SMS poruku) . Bon – mauvais. blanc itd.sur. avec. De quelle couleur est…? rouge. u vezi sa datim temama. učiti pisati pomoću igara na CD-u. sac à dos. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge.

Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. . no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. te gramatike predviđene za ovaj razred. Ovo može podrazumijevati npr. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. ples. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. npr: . 56 . slikanje. moja okolina. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . pravopisa. u početnoj fazi učenja pogotovo. ples) . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .kroz crtanje. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.matematika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .

57 . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.Učenje kako učiti Učenici će da: . . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. toleranciji. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. a u okviru nastave stranih jezika. kosmopolitizmu. Pored toga. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. duhu tolerancije. 58 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. humanizmu i internacionalizmu. kao i sjevernom Afrikom. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.

razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. fonetskim i gramatičkim minimumom.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . a ne o jeziku .čitanje riječi.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .

pisanje određenog člana. nastavci gramatičkog ženskog roda. i provjeriti da li su usvojeni: sukun.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. tašdid. tanwin. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. ponoviti osnovne fraze. pisanje tanwina u akuzativu. lične i pokazne zamjenice. 60 . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.

.Dvojina .Brojati od 1 do 100 . prepoznavanje. Gramatika .Genitiv poslije prijedloga . .Porodica i članovi porodice (zanimanja) . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. povrće.Komparacija pridjeva .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. 2) verbalno. brojevi) . kuću. GOVOR: Učenici će: .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 2) verbalno.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 . npr: . njihova zanimanja i interesovanja .Kupovina (voće. kulturne i dr.Perfekat .Nabrojati dane u sedmici .Lične zamjenice (množina) . genitivne veze.bojenjem navedenih predmeta / osoba .Izražavanje glagola “imati” .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) . ponavljanje. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.Izražavanje vremena (puni sati) . . .Opisati školu. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .pjevati.Genitivna veza . npr: .: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Imenovati članove svoje uže porodice. npr.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Aktivnosti u nastavi .Opisati (grad.Pravi prijedlozi .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .) .Pravilna množina .Opisati slobodne aktivnosti (sportske. npr.Nivo VI razred Osnovna škola 4. .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Direktni objekat (akuzativ) .Brojevi do 100 .: .Pridjevi .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. pjesmice.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .gestikuliranjem. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. imitiranjem .Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. lice množine) . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Predstaviti sebe i druge .

. .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.takmičenje u pisanju brojeva itd. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune).. . . 62 . imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. .samostalno konstruisanje sintagmi.glumiti.recitovati kraće pjesmice.itd. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .

interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. kulture dijaloga. saradnje. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. poštovanja različitosti. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Nastava stranog jezika. postavljanje pretpostavki. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. tolerancije. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. govora i pisanja. SMS). Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. značaj međusobnog razumijevanja. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. uvažavanja. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. razglednicu. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika.

život na selu. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. saobraćaj. Likovna kultura. Matematika (brojevi). Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. . Geografija (zemlje. Moja okolina (život u gradu. prijevozna sredstva). Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kupovina. 64 . U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). narodi. Interkulturalne vještine Učenici će: . kao npr. Muzička kultura. jezici). Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Maternji jezik.upoznavati različite kulture i tradicije.

Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. kao i sjevernom Afrikom. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. humanizamu i internacionalizmu. toleranciji. fonetskim i gramatičkim minimumom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Pored toga. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. 65 . duhu tolerancije. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. a u okviru nastave stranih jezika. ovladavanje osnovnim leksičkim. kosmopolitizmu. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.

razvijanje radoznalosti i . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .razvijanje pozitivnog stava prema .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .razvijanje samostalnosti u govoru . a ne o jeziku .učenje jezika.čitanje riječi.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje razumijevanja i logičkog .razvijanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika .putem igara. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .

Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. sukun. uz učenje osnovnih fraza.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. varijante pisanja slova. Neophodno je. tanwin. 67 . usvojiti: osnovne oblike slova. tašdid. kratke i duge vokale. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.

.Predstaviti sebe i druge . pjesmice. prepoznavanje. 'ila.Nivo VI razred Osnovna škola 1.Bliža okolina .Porodica i prijatelji . npr: . . .podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. npr: . nahnu) Upitne zamjenice (man.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. Kroz dijalog (igre.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Nabrojati dane u sedmici . 2) verbalno.Brojati od 1 do 10 .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. ma) Pokazne zamjenice (hara. .podvlačenjem pojedinih riječi. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. huwa.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. Gramatika Lične zamjenice ('ana. 'anti. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.Reći koliko je sati (puni sat) .Imenovati članove svoje uže porodice .gestikuliranjem. npr.: . imitiranjem .Pozdravljanje i upoznavanje .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. min.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .Kuća .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. la) Upitne partikule (hal. hiya.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .Svakodnevni život .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Škola .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. npr.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. ponavljanje. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. 'anta. 'a) Prijedlozi (fi.: . 68 .

.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . .GOVOR: Učenici će: .takmičenje u pisanju brojeva itd.itd. PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. 69 .pjevati.recitovati kraće pjesmice. .glumiti. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova..

Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. 70 . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. te gramatike predviđene za ovaj razred. kao npr. Likovna kultura. Muzička kultura. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. pravopisa. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Matematika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Moja okolina. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Maternji jezik. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Geografija.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.

Interkulturalne vještine Učenici će: . . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 71 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

MATEMATIKA 72 .

unije. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -usvajanje pojma relacije i funkcije. sabiranje i oduzimanja uglova. jedinica za mjerenje uglova. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. mjerenje uglomjerom. razlike i direktnog produkta skupova. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. -grafičkog prenošenja. -upotreba brojeva u različitim kontekstima.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. oduzimati. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -nacrtati zadani ugao. oduzimati i množiti uglove. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. presjeka. -znat će računski sabirati. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. odnosno funkciju . razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. 73 . množiti i dijeliti uglove. uspoređivanja. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. •. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -računati pomoću džepnog računala. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -računanje pomoću džepnog računala. -.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). :). . -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -prepoznati. -prepoznati relaciju. -grafički sabirati. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -usvajanje različitih uglova. -računanja postotka. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+.

paralelnih i okomitih pravaca.. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . kao i uspjehu drugih. -pripremati se za određeno napredovanje. -procjenjivanja. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -poboljšati ličnu «listu» motiva . Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -prikupljanja. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -rada. -pozitivnim crtama osobnosti. -raditi po određenom planu. -induktivnog mišljenja. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje.. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -induktivnog i analognog zaključivanja. . -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -matematičkog jezika. -slijeđenja niza uputa. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -prepoznavanja obrasca. posebno kolektivnog (timskog) rada. spremnosti da se pomogne drugim).Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.

opruženi. oštri. Dvije kružnice. Uspoređivanje uglova.Skupovi. Komplementni i suplementni uglovi.Djeljivost brojeva 5. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. Prenošenje uglova. TEMA – Razlomci 1. relacije i preslikavanja 2. minuta. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. krug. Konveksni i nekonveksni uglovi. mnogougao (mnogokut).TEMA.Skupovi.Kružnica. kružni luk i tetiva. nula. Prava i kružnica. ugao (kut) 3. TEMA .Prirodni brojevi 4. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. TEMA . kružnica i krug. pravi. Središnji ugao. krug.ugao.Programski sadržaj: 1.TEMA. 75 . Susjedni i usporedni. sekunda). Funkcije (preslikavanja). Presjek. 2. TEMA – Kružnica. Ugao ( elementi. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Relacije. obilježavanje). tupi. Vrste uglova: puni. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. TEMA . Direktni produkt skupova. uglomjer. unija i razlika skupova.

TEMA. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. asocijativnost. distributivnost.9. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Sabiranje. b e N). TEMA. 76 . Djeljivost zbira.3.4.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). postotak. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. Prosti i složeni brojevi. oduzimanje. 4. 5. Zajednički djelitelji brojeva.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0.3. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Brojnik i nazivnik.TEMA. Uspoređivanje razlomaka. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Razlomci veći i manji od 1. Decimalni i postotni zapis razlomka. Djeljivost u skupu N0. Razmjera (omjer). Izrazi s promjenljivim.25. faktori i sadržaoci prirodnog broja.

zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. odnosno funkciju. Uređeni par. UGAO (KUT) Izlomljena linija. motoričke preglednost. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. KRUG. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Aritmetička sredina danih brojeva. Direktni produkt skupova. Koristiti udžbenik . nova svojstva. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Brojna vrijednost izraza. Trebaju definisati relaciju. Relacija. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Presjek. Zahtijevat će od SKUPOVI. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. STAVOVI. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. i logički ih povezivati. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Funkcija. za geometriju razvijati urednost. Brojevni izrazi sa zagradama. Izrazi s promjenljivim. jednakost uređenih parova. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Poticati će učenika na rad. Tekstualni zadaci. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. KRUŽNICA. Razvijanje slike koje crta. unija i razlika skupova.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva.

Uspoređivanje uglova. kao i množenje uglova prirodnim brojem. mnogougao. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. krug. 78 . Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. kružnica.. Središnji ugao. mjerenje. sabiranje. oduzimanje uglova. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. Vrste uglova. prava. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. izlomljena linija. komplementarni uglovi. Jedinice za mjerenje uglova.mnogougao. kružnica (kružna crta) i krug. minute. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. prostor. ravnina. a osnovne pojmove «razumjeti». Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. njihovih veličina. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. središnji ugao. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.). uspoređivanje. sistemu u ravni. Učenik treba usvojiti crtanje. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. Prava i kružnica. skup). Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Ugao. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina.. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. samostalan rad s geometrijskim priborom. i sekunda. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja.. Prenošenje uglova. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni.

Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Koristi udžbenik i literaturu. gdje se trebaju koristiti olakšice. Prati izlaganje nastavnika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. distributivnost. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. 79 . Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Učenici trebaju savladati sve računske operacije.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. kao i koje zagrade će prije računati. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Sabiranje (zbrajanje) . Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. sredstava i modela. Izrazi s promjenljivim. grupnom i frontalnom radu. Prati izlaganja nastavnika. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Pozitivan odnos prema radu. asocijativnost. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. oduzimanje.

Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. uspoređivanja.. 6. Djeljivost sa 2. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. razlike i proizvoda. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. 6.. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Prosti. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. kao i najveći zajednički djelitelj. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Vještina odabira inovacija. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. 4. klasificiranja.. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. 9. 5. 15. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog.. 10. 80 . 3. 10. kod kuće ili u školi.. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. 15.. 3. 4. kao i relativno proste brojeve. razvrstavanja. Razumijevanje materije i problema.. 9.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. 5.

. Računa postotak. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. (x+a)b=c. Odmjerava znanja: dovoljnog. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. Primjenjuje modele interaktivne nastave. kao i zapis istih. -Dijeljenje razlomka razlomkom. trećine. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. kao i 81 . -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. preklapa i mjeri. polovi i dijeli. a-x<b.. (Origami japanska tehnika savijanja papira. duljine. Izrađuje didaktički materijal. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. Induktivno mišljenje. množenja i dijeljenja razlomaka. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Geogebra . Geometer's Sketchpad. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Usvaja algoritme zbrajanja. Crta i reže. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. polovine. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. . -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. a-x>b. Preko mjernih brojeva: površine. srednjeg i visokog nivoa. jednakih i različitih razlomaka.) -Množenje razlomaka. a-x=b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. x-a>b. x-a=b. Cijelo i razlomljeno. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. x+a>b.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. (x-a)+b=c. x-a<b. Učenik usvaja pojam cijelog. vremena. Procjenjivanje.

-Razmjera i njena primjena. razlomaka (primjena na nastavi geografije. izračunavanje udaljenosti na karti). Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. ax-b=c. ax+b=c. -Množenje razlomaka.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. između samih dijelova cijelog). 82 . x:a=b.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. a:x=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Postotak. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b.

koji su učenici ranije poimali više intuitivno. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.. razlike kao i produkte skupova. krug. kao i za koordinatni sistem u ravnini. 2. sekunda): +. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. 83 . minuta. polupravac. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. presjek i razliku skupova.TEMA.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova.Kružnica.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. zaključujući da su te udaljenosti jednake.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. do određenog stepena formalizuje. kao osnovnih pojmova.) dožive kao skupove točaka. -. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. relacije i preslikavanja Skup. dužina. presjeka. : . . -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. u ovoj se temi.TEMA. •. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. izlomljena linija. uglomjer. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac.. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. jedinice za mjerenje uglova. Međutim.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). -Dijagramom uvesti produkt skupova.Skupovi.

izračunavanje i oslobađanje zagrada.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.TEMA. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. u najvećem dijelu.3. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. 84 . postaviti kao ponavljanje.5. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.TEMA. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Uvježbati zadatke sa zagradama.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. Međutim. do 10. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. odnosno sa jednakošću a = b q. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. 4. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . -Uvježbati svojstva računskih operacija. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.

. odnosno nejednačinu. TEMA. trećine.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. 85 . razlomak prvo množiti prirodnim brojem.5. dobar je također i računarski program Geogebra. četvrtinama. lijepiti i razgovarati o razlomcima. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. isijecati polovine. -Kod množenja. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. prema polovinama. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. makaze i ljepilo.. -Uvježbati sve četiri računske operacije. vezanim za uvođenje razlomaka. -Uvesti decimalne razlomke. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. -Uvesti pojam postotka. kao razlomka s nazivnikom 100. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. -S učenicima raditi od papira figurice. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. a tek onda razlomak s razlomkom. zatim razlomak i prividni razlomak.. pa zadane likove lijepiti cijele. itd. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog.

BIOLOGIJA 86 .

učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta . OBRAZOVNI OČEKIVANJA . diobu ćelije.shvatiti filogeniju biljnog svijeta.upoznavanje učenika sa pojmom biologije.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma . njenim predmetom.multidisciplinarni pristup .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .pružanje osnovnih znanja .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . problemom izučavanja . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .značaj fotosinteze i transpiracije .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese. oslobađanje oksigena .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .

osnovna jedinica građe organizma. 88 . klijavost. prema drugima. Jednoćelijski i višećelijski organizam.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe.1. organizam. . CITOLOGIJA 2. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. klijanje sjemenke : uslovi klijanja .Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . 1. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. organ. Biljna stanica : ćelija . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2.shvatiti značaj biljaka za prirodu . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. Uvod 1.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . Dioba ćelije. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. Tkivo: građa i funkcija. zrak. kojem žive . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . posmatranju. životinje i čovjeka.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. toplota. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. voda.podjelu i značaj . 2. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .

MAHOVINE: Građa. razmnožavanje. podjela i porijeklo.. podjela i značaj. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4.3. Od bičara do volvoksa. ALGE:Građa. red. Vegetativno razmnožavanje listom.3. razmnožavanje i razviće. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. razmnožavanje i razviće. 4. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. medicinski i ekonomski značaj virusa. 4. Plod i sjemenka.6. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.4. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. podjela i značaj.EUKARIOTI 4. značaj. 3. Pojam biosistematika. i zeljasto stablo. viroze. 4. Karl Line. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA.Drvenasto . podjela i značaj. razmnožavanje i razviće. rod. 3. Vegetativno razmnožavanje korijenom. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4.: Karakteristike građe virusa.Ogled rastenja korijena.5. Prelaz na kopno.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. CVIJET – CVAT. Binarna nomenklatura. Izumrle papratnjače.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi.7. Razmnožavanje. Difuzija . osmoza.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. vrsta. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. podjela. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. porodica.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. kapilarnost i korijenov Pritisak . rasprostranjenost. preobražaj . 3. značaj i podjela.6.7. 3. Karakteristike građe. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. 89 . Građa. klasa. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa.5. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije.2. odjeljak i carstvo.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike.Posmatranje algi mikroskopom 4.1. STABLAŠICE 4.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. rasprostranjenost. razmnožavanje.4. Golosjemenjače. PAPRATNJAČE:Građa.

SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.14 JEDNOSUPNICE . predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.. predstavnici. predstavnici. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.13.15. Voćarstvo. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. 4. 4. 4. značajne vrste u ishrani.4.9.10 DVOSUPNICE. 4. predstavnici i značaj u ishrani.12. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4. značaj u ishrani. 4.

GEOGRAFIJA 91 .

da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. prirodnoj i geografskoj sredini. Kosmosu ili nebu. Zemlji u Sunčevu sistemu. geografskoj sredini. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. zvijezde i Mjesec. Sunce. zvijezdama i Galaktici. 92 . orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. prirodnoj sredini. kretanjima nebeskih tijela. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. metodama orijentacije na horizontu. Prividna kretanja Sunca. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. značaju školske geografije. nebeskim tijelima. osnovna znanja o horizontu. kosmičkom beskraju. Mjesecu i njegovom kretanju. Suncu i njegovom sistemu. nebu i nebeskim tijelima. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. objektu i predmetu proučavanja. Suncu i sunčevom sistemu. opisati nebo. horizontu i podjeli horizonta.

vodenom omotaču Zemlje. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. osnove o stijenama u zavičaju. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. litosferi. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. izradima plana. geografskim koordinatama. vodi. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. zraku i tlu. kružnim tokovima u hidrosferi. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje.horizontu. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. suštini stvarnih kretanja Zemlje. zemlji i njenim sferama – geosferama. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. 93 . elementima i sadržajem geografske karte. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. osnovama orijentacije na horizontu. vrstama geografskih karata. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. stvarnim kretanjem Zemlje. prepoznati osnovne oblike reljefa. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. Podjelu voda na slane i slatke vode. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. spoljašnjih procesa i oblika. zemljinoj kori i njenom sastavu. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. prividnom kretanju Sunca. načinu umanjenja veličina iz prirode. unutrašnjim procesima i obliku. suštini čitanja geografskih karata. učionice i makete zavičaja. prividnom kretanju Sunca. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. elementima i sadržaju geografskih karta. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. razmjeri i razmjernicima. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. osnovama izrade geografske karte. zemlji i njenim sferama. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. orijentaciji na površini Zemlje. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. kruženju vode u prirodi. izgled svoje bliže i dalje okoline. građi zemljine kore. unutrašnjim procesima i pojavama. o geografskoj mreži. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju.

gradskim i seoskim naseljima. posljedicama negativnih uticaja na zrak. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. tercijarne i sekundarne privrede. kopnenim vodama na Zemlji. geografske i životne sredine. ekumeni i anekumeni. 94 . vodu i tlo. stanovništvu na Zemlji. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. privredi i podjeli privrede. osnovnim fizičkim. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. biljaka i životinja. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji.kopnenim vodama. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. geografskom rasprostranjenju. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. globalnim geografskim aspektima životne sredine. naseljenosti i naseljima na Zemlji. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. geografsko poimanje prirodne. uzrocima geoekološke krize. osnovne elemente primarne. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. privredi i privrednim djelatnostima. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji.

Orjentacija pomoću Sunca. Geografska širina. Smjena dana i noći. Najnovija savremena orijentacija.Posljedice rotacije Zemlje. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Zonalno vrijeme. Zemlja – oblik i veličina.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Položaj Zemlje na ekliptici.Lokalno vrijeme. Godišnja doba. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Mjesečeva kretanja. Paralele ili uporednici. Relativna visina. Gelaktike i galaktička jata. Datumska granica. Geografske koordinate. Zemlja u Sunčevom sistemu. predmet. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Sateliti. zadaci geografije. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Kalendar. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Satne zone. Nejednako trajanje dana i noći. Ekliptika. Nadmorska visina. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Mjesec. Posljedice revolucije Zemlje. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Stvarno dnevno kretanje Zemlje. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Planete. Geografska dužina. Meridijani ili podnevnici. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Toplotni pojasevi na Zemlji. Zvijezde i sazvježđa. Sunce i Sunčev sistem. Rotacija Zemlje. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima.

LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Zračni pritisak. Oblikovanje reljefa tekućicama. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Razmjera i razmjernik. Vulkani i vulkanski reljef. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Meteorološko vrijeme. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Podjela atmosfere. Sastav geografskog omotača. Sfera Zemlje – geosfera. Vrste karata. Osnovni elementi geografske karte. Sastav zemljine kore. Padavine.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Zagrijavanje kopna. Zemljotresi. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Oblikovanje reljefa vjetrom. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Oblaci i magle. Sastav atmosfere. Pojam klime. Oblikovanje reljefa ledom. Tektonski procesi i oblici. Klimatski faktori. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Izgled površine Zemlje. Čitanje geografskih karata.Globus – model Zemlje. Značaj atmosfere. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Plan. 96 . RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. vode i t zraka. Geografska karta. Reljef na kopnu i u podmorju. Vjetar. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila.

Led na Zemlji. Okeani. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Tekućice. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Porast svjetskog stanovništva. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Izvori i vrela. Ugroženi elementi životne sredine. Klime umjerenih pojaseva.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Jezera. 97 . Kruženje vode u prirodi. Biogeografski faktori na Zemlji. Urbanizacija. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Močvare i bare.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Struje u Svjetskom okeanu. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Morske mijene i morske dobi. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Svjetski okean. Značaj kopnenih voda. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Prirodne osobine morske vode. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Značaj Svjetskog okeana.Klime polarnih oblasti. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Talasi u Svjetskom okeanu. Mora. KOPNENE VODE Podzemne vode.

Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». kosmogene i antropogene uticaje. koji uslovljavaju te odnose. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. I druge nastavne teme. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. uglavnom. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. U ovim temama. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. grafikonima i primjerima. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Pored toga. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. • • • 98 . Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. nove i dosta uopćene. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Zemlju u Kosmosu. slikama. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. za učenike ovog uzrasta. a koje tretira ovaj nastavni program su. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. radna sveska i priručnik za nastavnike. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa.

HISTORIJA 99 .

Predhistorija 2. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. Priprema analizu izvora 1. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Uvod u historiju 1. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba.2. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.1.1. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju.2. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . Prošlost i sadašnjost. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. samostalno zaključuju. šta je animizam.

Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. demonstrira. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi.3. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. posmatraju i iznose vlastiti stav. Analiziraju kartu.4. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. kako se razvija umjetnost .2. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . 101 .Pismo.1. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. objasniti pojam mnogobošci. Historijsko Doba 3. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje.2.Sumerske gradove . demonstriraju na karti. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore.Najvažnije vladare i njihova djela . pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . prezentira. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. postavljaju pitanja. pojašnjava. Demonstriraju 3. 3. opisuju izvore.

2. priprema predavanje i 102 .Stara Gračka 4. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. Grčki polis. kretskog pisma. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno).* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. priprema zadatke za učenike. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. Homerski svijet bogova i ljudi 4. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.1. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. Objasniti pojmove Helada i Heleni. Demonstrira na karti. osnovu analize. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . predaje ..3. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. posmatraju .4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . 4.

4.6. njeno uređenje. lik i djelo Aleksandra Velikog .Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. Učenici razumiju. analiziraju. stjecali znanja . Grčko. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Potiče interesovanje učenika. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. usmjerava aktivnosti učenika. kakav je položaj robova . zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. usmjerava aktivnosti učenika. pojmove demos i aristokratija. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. priprema izvore za analizu.Olimpijske igre 4.Perzijski ratovi 4. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. priprema izvore za analizu. Znaju šta je Agora. kakva je bila kultura stanovanja . Život i kultura starih Grka 4. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . značajnije umjetnike i naučnike Grčke. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. Atena. važnije građevine i stilove gradnje .5. 103 . kakvu hranu su jeli.

Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu.5. republika. 5. 104 . priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika.2. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. Demonstriraju na karti. Stari Rim. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka.1. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. senat. konzuli. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim.

5. uzroke slabljenja carstva. Učenici su svjesni značaja antičke kulture.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH .5. uzroke propasti Rimskog carstva. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Potiče učenike na samostalan rad . Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. usmjerava aktivnosti učenika. Pojam građanski rat. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. Rimsko carstvo Kršćanstvo. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Vjerovanje Rimljana. drže mini predavanje. usmjerava aktivnosti učenika. gladijatori. historijski razmišljaju. prezentiraju odgovore. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . 5. Kakav je bio položaj robova u Rimu.6. pojmove: koloni . drži mini predavanje . književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. drže mini predavanje . Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo.5. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Priprema analizu izvora .4. . usmjeravaju aktivnosti učenika . Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . 5. 5. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju.3. najznačajnije Rimske careve. o najvećem ustanku robova.7. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. društvene razlike. Demonstriraju na karti. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). kritičko i 105 . Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Kako je podijeljeno carstvo. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Analiziraju historijsku kartu. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. odgovaraju na postavljena pitanja.

da uključi njihova interesovanja . kao robovi. faraoni…). Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. Učenjem historije. aktivnosti i zadatke. učenici treba da grade posebno razumijevanje. da kreira atmosferu učenja na času . potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. postavljen je i na Internet stranici www coe. 6. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . Drže mini predavanje . fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. pokaže im značaj onoga što uče. ba . kompetencije i vještine. Nastavnik treba da motiviše učenike. pripremaju analizu izvora. postavljaju pitanja i daju zadaće.Antička kultura. načine postavljanja pitanja. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). analiziraju izvore. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. Kada Rimljani pokoravaju Ilire.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. demonstriraju na karti. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. robovlasnici. 106 . historijske spomenike iz ovog perioda.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

-građevinskom tehničkom crtanju. stilovima i pravcima u arhitekturi. -arhitekturi. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. karton. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. -obradi materijala. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. građevinarstvu. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica.nacrt. PVC. koža. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. simbolima u građevinarstvu. prerade. alatima i priborima za obradu ovih materijala. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. plastična folija). sa osnovnim crtežima . prema upustvima predmetnog nastavnika. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. kao i o građevinarstva. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. platno.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. tlocrt i bokocrt. sastavljanju modela i maketa. razredu: papir. sa 108 . ljepenka. PVC.

-obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta.tehničkoj kulturi. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. termina. -o saobraćajno . -graditeljskoj baštini.ilustracijom simbola). saobraćajnim patrolama. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. putničkom saobraćaju. 109 . saopštavanje termina i procesa u tehnici. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. tehničkom pismu. javnim putevima. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. materijalima i alatima u građevinarstvu. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. ukazivanje i na greške drugih. -prikupljanje. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja.

-donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -afirmacija rada. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. STAVOVI. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. u donošenju različtih 110 . -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. konstruktivnog vrednovanja. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -razvijanje samopouzdanja. VRIJEDNOSTI. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -samopouzdanje. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. posebno timskog rada. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu.−induktivno i analogno zaključivanje.

novi građevinski materijali (gotovi malteri. drvo. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen.). hidrogradnja. građevinske mašine (mješalice. alati i mašine za obradu navedenih materijala. niskogradnja. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. . kamioni. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. čitanje tehničkih crteža). saobraćajne patrole 9. objekti na putu i saobraćajni znakovi. naprimjer: model kućnog namještaja.) 6. cement.poluge. rurizmu. izolacioni materijali (staklena vuna. opće mjere zaštite na radu. čelik. Urbanistički i regulacioni planovi. beton. makete. platno. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. materijali za vodovodne instalacije. putnički saobraćaj. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. alati za zemljane radove. ljepenka. žica. Ljepila. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. armirano-betonske konstrukcije. radne operacije. krovni i ostali radovi. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. vezivni materijali (kreč. 3. staklo. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu.izrada makete stambene zgrade) 7.).). temeljni radovi. bageri. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). sadržaj objekata u naselju – grad. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih.. Građevinska tehnika . reciklaža građevinskog otpada. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. Urbanizam. plastična folija).... Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. organizacija radnog mjesta. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. mjerilo. alati za zidarske radove. pur. Porijeklo. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje.Modelarstvo 111 . dizalice. koža. Historijat arhitekture i građevinarstva...). obrada. materijali za centralno grijanje. osobine. tehnika građenja (praktičan rad .) 5.pjena. PVC. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. rurizam.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. arhitekturi i građevinarstvu. stiropor. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . zidarski radovi. interesa učenika i mogućnosti škole).. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. lične mjere zaštite na radu 8. Tehnika obrade materijala. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. gips. higijensko-tehnička zaštita 2. prerada. karton. alati za tesarske radove.STRUKTURA SADRŽAJA 1.

historijske i graditeljske baštine. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE .Fotografija .Stari zanati: kujundžije.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu.Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. 112 . kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Izrada makete objekta od kulturne.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. povrtlarstvo .Agrotehnika: voćarstvo. građevinski materijali. obućari. priborima. lončarstvo. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. mašine i materijale.).Izrada učila i pomagala . Objekti od kulturne.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja.. .Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju.Maketarstvo . projektovanje naselja . . Krajina. sakralne i druge vrijednosti u BiH. . . alate. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). vezenje i pletenje. Posavina..

Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. dodatne nastave. čuva u školi. dnevnike rada. kultura življenja. slobodnih tehničkih aktivnosti. takmičenja). PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. Učenici vode dnevnik rada koji se. STAVOVI. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. makete. likovna kultura. 113 . smotre. žica. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. . . crteže i ostale izvore znanja. biologija. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa).U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike.) . žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. organizacija radnog mjesta. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. po pravilu. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. PVC-u. PVC. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. da planira. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. tj.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. vježbi i praktičnih radova. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu... projektuje i praktično izrađuje predmete.Svakoj grupi pripada planirani fond časova.

razvoja gradivo na času. maštovitosti i vlastite kreativnosti. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. koji 114 . arhitekturi i građevinarstvu. -izrada jednostavnih modela. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -afirmacija rada samopouzdanja. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. sadržaja objekata u naselju. operacija i rukovanje alatom. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. rurizmu. Urbanizam. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. kao i aktivno učestvovanje u istom. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -primjena modela interaktivne nastave. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. i demonstriranje. -pripremanje. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. rurizam. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. osmišljavanje. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. estetike.

).. primjenom -iniciranje. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. građevinskim materijalima (gotovi malteri. koja treba učenik usvojiti. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. cement.). pur.pjena. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. novih građevinskih materijala. stiropor. -preciziranje znanja: dovoljnog. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. gips. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. izradom interakciji. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.. čelik... kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. školi i okolini. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije.). uz adekvatnu pripremu. beton. ispuniti objekat namjene.. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu.). panoa. električnih instalacija. ilustracija-crteža. srednjeg i visokog nivoa.gradu. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. izolacioni materijalima (staklena vuna.) 115 . -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. materijala za centralno grijanje. izolacionih materijala. općim zahtjevima u gradnji naselja. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. instalacionih materijala. armiranobetonske konstrukcije. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. drvo.. materijalima za centralno grijanje. pored udžbenika. staklo. -podrška drugima. odvajanjem bitnog od nebitnog. materijala za vodovodne instalacije. vezivnih materijala. materijalima za vodovodne instalacije.

Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. temeljnim radovima. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -adaptivnost i estetsko uređenje. kao i građevinskih mašina (mješalice. alata za tesarske radove. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. redovnu nastavu i radu. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. zidarskim radovima. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. o potrebi crtanja. postignuća. -primjena ekonomično. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. za kulturu stanovanja. kamioni. kao i igre za djecu. -samopouzdanje. rada učenika i vođenje kreativnosti. tehničkih crteža). vannastavne aktivnosti. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. napredovanju učenika. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. -saradnja sa roditeljima mjerilo. znanja vezanih učenika.. za zahtjeve svakodnevnom životu. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. ekološko i urednih zabilješki. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. alata za zidarske radove.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. alata za zemljane radove. -izrada praktičnog rada visokogradnja. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. grupe). radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. bageri. građevinskih mašina. dizalice. 116 . svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja.

saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. korištenje dodatnih izvora znanja. reciklaži građevinskog otpada. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. putničkom saobraćaju.krovnim i ostalim radovima. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . oblasti. uređaja i sredstava za gašenje požara. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. -pomaganje nastavniku. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). pravila i propisi. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. reciklaže građevinskog otpada. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. saobraćajnih znakova itd. mjerama zaštite životne i radne sredine. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka.

fotografija. sticanje vještina. koji kreira literature. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. na i i članaka i informacija sa medija. maketarstvo. 118 . -poticanje samostalnost samoinicijativu. interesa učenika i mogućnosti škole). zajedno sa učenicima. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. izrada učila i pomagala. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. novim zapisima. -afirmacija rada samopouzdanja. agrotehnika. stari zanati. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. graditeljstvo. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. graditeljska baština u BiH informacije i podatke.

INFORMATIKA 119 .

. . . .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.osnovna znanja o strukturi računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. OSNOVNA ZNANJA 120 .osnovna znanja o jednom programskom jeziku.da učenici upoznaju strukturu računara.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. Osnovna znanja. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). umijeća.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . .da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . postupke uključivanja i isključivanja računara.

.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . . . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. . .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . putem Interneta. 121 .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.navika korištenja informatičke literature. . STAVOVI programskih jezika. . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . . .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).

.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.tehnologije. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). likovne kulture (računarski dizajn. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. 122 . . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Naime.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu).

PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Razvoj računara kroz historiju. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Upute za dalji rad. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. Vođenje pribilješki. 123 . SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Učešće u demonstraciji računarske opreme. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. Zaključivanje rasprave. VRIJEDNOSTI. Demonstracija raspoložive računarske opreme. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. STAVOVI.

Ocjenjivanje. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Zapisivanje binarnog broja. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. binarni zapis broja. Bajt kao niz bita. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Zapisivanje bita i nizova bita. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. bit. Težinska vrijednost bita. uzastopno množenje sa dva. vrijednost bita. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. 124 . Prati predavanje. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Bit. Bajt. Čitanje binarnih brojeva. Uključivanje učenika u nastavni proces. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Izlaže nastavno gradivo. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. binarna cifra.1. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Izvršava instrukcije nastavnika. Razumijevanje pojmova: podatak. moguća stanja i brojne vrijednosti. Određivanje vrijednosti bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. nizovi bita i moguća stanja. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Prati uputstva nastavnika.

Demonstrira opremu i postupke rada. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. ulazno izlazne jedinice. decimalni zapis. Kućište računara. Izvršava uputstva i instrukcije. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Sposoban da objesni pojmove: bit. bajt. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Vježbe uredno bilježi u svesku. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. njihova znanja. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. 2. restartovanje računara. hlađenje računara. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Zna razlikovati računare. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . kodiranje. Dijelovi računara. Transparentno vrši ocjenjivanje. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. isključivanje. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. pomoćne memorije. Zna prikazati znakove nizom bitova. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Zna dijelove računara. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). radna memorija. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Po potrebi restartuje rad računara. ulaznoizlazne jedinice. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Uredno vodi pribilješke. sposobnosti i ponašanje. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. radna memorija. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. adresne i podatkovne veze. uključivanje. Kontroliše rad učenika. Provjerava postignuća učenika. binarni zapis. Održavanje računara. računarske opreme. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku.Kodiranje. Razumije i shvata pojam kodiranje. Binarno kodirani decimalni zapis. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. procesor. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. pomoćne memorije. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Prikazivanje znakova nizom bitova.

startni meni. Izvršava instrukcije nastavnika. aplikativnom softveru i dr. uvodni ekran. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Pokreće operativni sistem. Organizacija rada računara. čišćenja i održavanje. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. zadaci OS. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Upravlja dokumentima. sa zahtjevima.operativni sistemi. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. datotekama. prozor. Shvatio je ulogu CPJ. Vrste programske opreme. Prikuplja interesantne članke o računarima. . Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. dijelovi radne površine. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer.aplikativni software. grafički interfejs. Održavanje sistema. računarskoj opremi. direktorijima. Prezentuje gradivo na savremen način. radna površina. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Software i njegove vrste: . Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. aktivnosti pri uređenju kabineta. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Pomaže drugim učenicima. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Sposoban je objasniti rad računara. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. vrste operativnih sistema. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu.programski jezici. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. 126 . Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. podizanje (pokretanje) sistema. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. Upoznao je elemente interfejsa OS. Razumije i način rada računara. Izrađuje zidne slike i panoe. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. matične ploče i RAM-memorije.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. . pokazivač miša. Pravilno drugima tumači rad računara. operativnim sistemima.

premještanje). Poštuje uputstva. nabrajanje. Primjena računara Tekst procesori (editori). Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. sistemu pomoći. brisati i premještati dijelove teksta. zapis i pristup datotekama. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Ispis dokumenta. seminarske radove itd. Vrste datoteka: sistemske. samoispravljanje. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Prati individualno napredovanje učenika. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. hrvatskog i srpskog jezika. Oblikuje izgled stranice. Daje neophodne upute. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. slika i izradi zidnih tabela. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Izbor vrste i veličinu pisma. tražiti. poravnanje. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. označavanje teksta. Ima znanje o načinu organizacije podataka. i sa pogonskim programima. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. 127 . Uspješno koristi postojeće datoteke. poništavanje izmjena. crteža. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. Ispis dokumenata. dodatno isticanje teksta. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. referate. brojevi stranica. Formira prema potrebi nove datoteke. Oblikovanje odlomaka. Pravilno koristi sistemske. tabele. zaglavlja. sekcije. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Čuvanje i održavanje računarske opreme. slike. crtežima i slikama. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Znati napisati i oblikovati razna pisma. premještanje i kopiranje teksta. grafikona i šema. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. mijenjati. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Izlaže nastavno gradivo.Organizacija podataka na računaru. stablo mapa. odrediti boju. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. mijenjati riječi u tekstu. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. podešavanje. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. provjera pravopisa. Određivanje jezika. Praćenje izlaganja nastavnika. prilagođavanju. Znati otvoriti i spasiti dokument. kolone. tabulatori. struktura dokumenata: paragrafi. Radi sa tabelama. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. preimenovanje. molbe. podatkovne i izvršne datoteke. podatkovne i izvršne datoteke. 3. zahtjeve.

Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. geometrijski likovi. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. tehničke kulture. likovne kulture i kulture življenja. Unaprijed se priprema za nastavu. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Isijecanje. Koristi boje za ispunu. Radi sa slikama. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. zaglavlje. računara. 128 . Aktivno prati nastavu. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. boje i bojenje. Zna odrediti format dokumenta. kultura življenja. Izrađuje jednostavne crteže. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. biologija i dr. četkica. Umetanje teksta. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Uspješno crta geometrijske likove. Prenosi znanje na druge učenike. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Formatiranje dokumenata. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Koristi mogućnosti programa za crtanje.Oblikovanje stranice dokumenta. Zna umetati tekst u crtež. podnožje. pisanje u kolonama. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. brisač. Programi za crtanje. promjena izgleda stranice. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. kopiranje i zakretanje dijelova slike.

Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Provjerava postignuća učenika. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). njihova znanja. Zna šta su strukture: slijedna. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Učenike podstiče u radu. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. algoritam. Sadržaji međuspremnika. sposobnosti i ponašanje. kontrast i osvijetljenost. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Vrijednuje postignuća učenika. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. ciklička i grananje. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Usvojio pojmove: programiranje. 129 . Zna šta je mapa bitova. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Piksel. Bitmapirana grafika. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Promjena veličine crteža. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. podržava ih i stimuliše. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Prenosi iskustva na druge učenike. Mapa piksela. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. cikličke i strukture grananja. 4. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Programiranje Pojam algoritma. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. algoritamske strukture.Korištenje međuspremnika u radu s programima. dubina boja.

Rješava postavljene zadatke. Izlaže nastavno gradivo. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. namjena. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Uredno vodi zabilješke na času. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. te o načinima povezivanja. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Internet kao globalna mreža računara. vrste. Osnovni servisi. načini pretrage. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Prati napredovanje učenika. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Mreže računara Računarske mreže. korake. Zapisivanje stranica. njihovoj veličini i namjeni. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Demonstrira primjere gotovih algoritama. 130 . a onda prelazi na složenije zadatke. Uključuje se u rad Internet sekcije. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Potpuno je razumio šta je Internet. struktura elektroničkog maila). načini povezivanja. web pretraživači. Web preglednici. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. 5. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. www. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Priprema nastavni proces. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. te zna jezički prikaz. veličina. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Demonstrira korištenje preglednika. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara.Prikaz algoritma. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta.

Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. debljine i vrste linija boje. bojenje ćelija. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. zvučnih i video zapisa. Demonstrira način formatiranja. 6. broj kolona. Ponavljanje i vježbanje. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Linije. redovi. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Kreiranje video zapisa. Regija. Uključuje se u rad školske videosekcije. Ćelija. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Daje jednostavne zadatke. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. 131 . Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Kreira samostalno izgled tablice. broj redova. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. slikovnih. zvučnim i video dokumentima. Pomaže drugim učenicima. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. njihove boje te o bojenju ćelija. Slijedi uputstva nastavnika. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Utvrđivanje stečenih znanja. Određuje broj ćelija. redova i kolona. red i kolona. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. zvučnim i video dokumentima. Organizuje rad školske videosekcije. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Ispoljava postignuto znanje. Rad sa slikovnim. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Programi za njihovu reprodukciju. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Zna objediniti multimedijalne zapise. Zna šta su datoteke weba. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. kolone i šta je regija. zvuk i video). Slika. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. zvuk i video. Formatiranje i autoformatiranje. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene.

Zna kreirati prezentaciju. Usmjerava.Sortiranje u tablicama. Primjenjuje predviđene procedure. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Samostalno kreira realne zadatke. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Transparentno ocjenjuje. monitor. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. skaner. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. štampač. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. sačuvati. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. na disku defragmentira – presloži podatke. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. prikazivanja i zatvaranja. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Demonstrira sortiranje i sabiranje. pokazuje. Motiviše učenike. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Prati uputstva nastavnika.). Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. kućište. miš. Kontroliše rad učenika. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. pogotovo mladih koji su u razvoju. 7. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme.). Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Obavlja sortiranje. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. backupsigurnosna kopija i sl. Navikao je da u računaru. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. ali i na drugim mjestima. Prezentacije i primjeri primjene. Naučio je kako se sabira. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Sabiranje u tablicama. pohranjivanja. zvučnici i dr. Slijedi uputstva nastavnika. Ističe značaj prezentacije. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Upozorava. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije.

Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. dokumenata i datoteka.programa i alata za zaštitu. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Sistematizuje pređeno gradivo. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Iznosi negativne. ali i pozitivne primjere. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. održavanjem. Virusi i zaštita od virusa. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Uspješno koristi antivirusni program. 133 . (softvera). Scan disc.

LIKOVNA KULTURA 134 .

. .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. građenje stavova i odnosa prema 135 .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.meke – tvrde . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. životinje. pojave u prirodi.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .Korelacija sa drugim predmetima. bajka.Razvijanje kritičkog mišljenja.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. biljke.prozračne – zasićene . spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: . sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .svijetle – tamne . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. objekti.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. prostori . svijetle-tamne. prozračne-zasićene.

.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: .Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja..tok linije/crte . vrijednostima. tuš i drvce. . povezivanja kroki pojmova. crtež. konturna linija/obris/. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. u cilju predstavaljanja složenih struktura.. istražiti. drugarstvu. muzičke. patriotizmu. drveni ugljen pokreta. promjena dužine. smjera. biologije. dosljednosti i angažovanosti. uočavanja.…/. prozračna. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. zaključivanja. poslovica. položaja u prostoru i karaktera oblika: . historije geografije. . i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma.linija koja naglašava. solidarnosti. . smjer . tok linije. informatike. .Razvijanje sposobnosti linije. tuš i kist.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. istrajnosti. smjera i gustine rasporeda. BiH kulturne baštine.meka grafitna olovka. zasićena. likovne kreativnosti. tamna. stranog jezika. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .linija koja definiše oblik . spremnost za saradnju i timski rad.Razvijanje humanih odnosa među polovima. snalažljivosti. samostalnosti.mljopisa..građenje linijom . . lavirani tuš. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . tjelesne i tehničke kulture. građenje linijom.Usvojiti pojmove: emocija. značajni datumi.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici..Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. posmatranja. jačanje i bogaćenje . bogaćenje mašte. meka. svijetla.kroki Analitički spoznati. matematike. tuš i pero. konkretnog i apstraktnog mišljenja.linija koja nagovještava. karakter linije. čvrsta. flomasteri /crni ili tamni/.

tople i . upotrijebiti hromatsku paletu boja. komplementarni parovi .zasićenost boje. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. flomasteri u boji /za manje formate radova/. uočavanja. zasićenost i 137 . pojava u prirodi.Boje punog intenziteta i osjećanja. pripovijetke.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . hromatske karakteristike. u odijevanju.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. pastel /suhi.Akvarel. analitičkog pristupa. kolaž različitim materijalima. pjesme. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . gvaš.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . toplo . odnosima: teksta. spoznaji.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja. priče. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . . uočavanja. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.2.hladno kao i načina njene primjene događaja. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. analitičkoj spoznaji. voštani/. tempera. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . kreiranju životnog . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja.hladne Dalji rad na sposobnosti. . primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . razumjeti značaj i biti u prostora. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja.Uočiti. mozaik.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast.

Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . organizacija prostora u formatu .Lik /forma. u organizaciji grafičkog lista 138 .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije . slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .valerske vrijednosti boja.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije . podjela boja na tople i hladne 3.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Razvedena ploha .Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.simetrična kompozicija . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .

ploha. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju.Uočavanje. statično. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura.U prostornom oblikovanju. dinamično. . Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . tačkama. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . . simetrija. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. . grafički list. velikomalo.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. štampanje 4. dvodimenzionalno. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 .Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima ./okviru/ grafičkog lista . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. zaobljeno-uglasto. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. asimetrija.slikarska tekstura.

. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .funkcionalnost prostora. gradnja. kipar.vežu za pozadinu/osnovu . kiparstvo.složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . i oblika u prostoru. masa. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. jednostavni oblici.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.jednostavni i . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima .Dalji rad na potpunijem doživljavanju.jednostavni ritam.tekstura.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. . . Usvojeni pojmovi: kip.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika . .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. 5. 140 .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . načinjeni oblici.nosive konstrukcije . prirodni oblici. . prostor.skulptorski -vajarski materijali.

meke i tvrde linije.moći prepoznati karakter konturnih linija. svijetle i tamne. funkcionalnost prostora.složeni oblici. . sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. tlocrt. . . horizontalna.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. 141 . ravne. nosive konstrukcije.ovladavanje konstruktivnom linijom. prozračne i zasićene linije.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. .da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. linija u funkciji definisanja oblika. zakrivljene i linije svih pravaca. . . OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .da razlikuju linije po toku.

kroki. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. prozračna-zasićena linija.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. Slikarstvo: .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. meka-tvrda. Ploha: . uporabi materijala i sredstava za rad. .da vladaju sposobnostima prepoznavanja. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. karton /papir/ grafika.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. . prepoznavanje karaktera oblika. crtanja i slikanja. grafike. .da usvoji termine: konturna linija. a koje su u suprotnosti/. kolažu. .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. . slobodni oblici/. mozaiku .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. . pastelu. objekat u postoru /geometrijsko tijela. uočavanje proporcije. linorez. 142 . .dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. . flomasterima u boji. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. . simetrična i asimetrična kompozicija.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. kvadar. ploha koja zatvara neki volumen.uočavanje.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. kocka i sl. . neodređeni amorfni. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.. izvedbe kroki crteža. temperi. gipsorez. gvašu. . akvarelu.

uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. . sportska dvorana. promjena dužine. . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. . . smjera. . Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije.u prostornom oblikovanju. 2. pozorište i sl. linije koje se razlikuju po toku. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. svijetle i tamne.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. škola. meke i tvrde. STRUKTURA PROGRAMA 1.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. Registrovati u svom okruženju. zajednički javni objekti. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. prostor u kojem boravimo. građenje putem linije. Kroki kao crtačka disciplina.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. . linija koja definiše oblik. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. . Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. kuća. pošta. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. .. istražiti.

slikanja i grafike.Razvijanje sposobnosti uočavanja. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. slobodna /raspršena/. slikanju. 4. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. 3. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. plastelin i sl. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. 144 . Kontrasta parova boja koje se. dok hladne boje djeluju smirujuće. glina. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. prostorno izgledaju bliže. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. jedna drugu poništavaju. U prostornom oblikovanju. vertikalna /uspravna/ kompozicija. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. a kada se pomiješaju. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. glina-mol. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. kružna. Ploha može biti i preklopljena. piramidalna /trougaona/. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. uočavanja. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. linoreza i karton /papir/ grafike. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. analitičkog pristupa. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. crtanju. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. grafici. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. dominacija. boje dijelimo na tople i hladne. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. u tehnici gipsoreza.

kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. komad drveta. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Pristup okolini je intelektualno vizuelni. . Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. građenje. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. . puna cigla. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. a mišljenje apstraktno. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. DIDAKTIČKO . . U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.5. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. 2. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.CRTANJE. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine.GRAFIKA. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Ako je volumen ispunjen. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. 145 .dvodimezionalna organizacija kompozicije. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen.SLIKANJE.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . onda govorimo o masi.

sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. MASA I PROSTOR. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. PLOHA. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. 4. . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. 3. 5.kreativni rad u svakom polugodištu. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. 2. POVRŠINA. TAČKA I LINIJA.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. BOJA. nauke i društva. i interakciju umjetnosti. 1. novih medija i okruženja. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. razreda. niti bilo koju tehniku.

konturna linija /obris/. vjetar. karakter površine. tok linije. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. smjer linije. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. prirode i društva. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . 3. karakter linije. tople i hladne. Vizuelne motive. škola.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. porodica. asimetrija. simetrija. hromatske karakteristike boja. maternjeg jezika /priča. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. biljke…. strah.iz narodnih običaja /tradicije/.. pjesmica.nevizuelni poticaji. praznici. mjesto stanovanja. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. tuga. podjela boja po psihološkom značenju. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. matematike. zasićenost boja. sreća. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . čulni poticaji. statično. bajka.likovni i kompozicioni elementi. slikarska tekstura. muzičke kulture. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. značajni datumi. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . basna. ploha. Nevizuelne motive. gipsorez.. valerska vrijednost boja. objekti. etnografsko nasljeđe. . tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. prostori. . građenje linijom. . grafički list. poslovica. reljef. za oblast prostornog oblikovanja. pojave u prirodi. dvodimenzionalno. muzika. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. 2.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje.iz neposrednog okruženja djeteta.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. . emocije /osjećanja/. dinamično.

svoje viđenje svijeta. načinjeni oblici. psihološkog. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. predmeta i pojava. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. skulptorski /vajarski. pedagoškog. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. 148 . onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. stečenog znanja i usvojenih navika. Nema loših dječijih radova. kiparski/ materijali. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak./osnovu/. prostor. funkcionalnost prostora. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. kiparstvo. prirodni oblici. 2. aktivnost na časovima likovne kulture. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. estetskog. 3. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. jednostavni oblici. struktura. svoje strahove i oduševljenja. tlocrt. tekstura. složeni oblici. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Likovni sadržaj. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Dakle. kipar. nosive konstrukcije. kip. zatvoreni i otvoreni oblici. upornosti i iskustva. gradnja. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. masa. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. 1. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. jednostavan ritam.

onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. i likovnog jezika/. 149 . na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. odnos prema estetskom. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. u najvećoj mjeri.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa.kreativni rad djece. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

-intonacija. tempo. -tempo . -artikulacija (akcenti. mezzoforte – srednje glasno (jako). radosno. forte – glasno (jako. . staccato. u širem smislu. brzo. artikulaciju. umjeren – Moderato.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika .tiho. crescendo i decrescendo.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. polovina. . brzo i Presto – veoma hitro.veselo. legato). šesnaestina i odgovarajuće pauze. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. pravilno fraziranje. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . slušanja muzike. snažno) . četvrtina. osmina. .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -različita notna trajanja: cijela nota. brzi tempo Allegro.

Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. 152 . vokalna reprodukcija. . mala dvodijelna i trodijelna pjesma.sigurno izvodi šestosminsku mjeru.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. -tokom slušanja pamti naziv djela. razvijanje obima glasa.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. . -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . ukazuje i na greške i ispravlja i druge. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . tema. rečenica. . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. razvijanje muzičke memorije. . -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. . mala dvodijelna pjesma. dvije osmine ''tate''. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. uočava mjeru. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.-poznaje violinski ključ.

a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. VRIJEDNOSTI. STAVOVI. 153 . -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. . III BROJALICE . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. II MUZIČKE IGRE. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. IV SLUŠANJE MUZIKE.Uočava i hvali.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. na koncertima i sl. . . .Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.

da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. 154 . fraziranje. gitara ). mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. od prvog do četvrtog razreda. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. pjevanjem pjesama narodne tradicije. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. rečenica. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. brojalica. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. kao u petom razredu. učvršćivanjem precizne intonacije. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. blok-flauti. sintisajzer. ali i stiču nova. Novina je. pravilna dikcija i akcenti. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. 35 časova godišnje. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. kultivisanje glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. odnosno. disanje. ksilofonu. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. preciznost intonacije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. C – dur ljestvice. i dalje u obimu oktave. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. Ponoviti abecedu i solmizaciju. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. slušanjem muzike/glazbe. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično.V DJEČIJE STVARALAŠTVO.

dva. U program su uvrštene vokalne. dinamike. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. 155 . pokrete. tri. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. opisno. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. ). ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. itd. ). Izrael. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. artikulacije. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. te druge kombinacije. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. diničica''. Novina su podjela jedinice brojanja. Libija. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. emocionalno). četiri''. itd ). grupe instrumenata i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. muški glas. dinaj.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Pored redovne nastave. ''Jedan. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. Italija. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. pa potom ponoviti slušanje. ženski. bengele'' ). te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. hor/zbor ). Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. harmonikaški i drugi. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. pa zatim učiti pravila igre. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. na tri dijela-triola i četiri dijela. izvođača. tempa. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem.

OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). STAVOVI. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. – 9. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata.

stihovi M. disanje.poznaju notna trajanja i pauze. 11. Alečković) 5. dikcija. . (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. izleti. grupnom i individualnom muziciranju. Basrak..izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.uočavaju i određuju karakter pjesme.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. ksilofona. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . Milojević) i. artikulacija. Cazin-grade. . u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. . . A. tekst: Bekrić Ismet. Mozart) 7. Jeličanin. blok flaute.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . mala dvodijelna pjesma. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Srebreni voz ( B. 4dijelnu mjeru.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. premetaljke rebuse.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. .Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Grgošević) 2.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Ne žuri tata. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. melodike. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. Kukavica ( J. tema. Adio kerida. G.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. Cvjetni puteljak (J. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. tempa i dinamike. Proljeće (I.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. tempo. Nikolić.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. Repata priča (M. 14. u porodici).sigurnije izvode 6/8 mjeru. Tišina ljetne noći (Zl. Sefardska romansa. mala . ta-te. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. Nikolić. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. ne žuri mama. Na livadi (M. Ferari) . Genov) 9. .sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. . Kolarić-Kišur) 4. . . stihovi Šukrija Pandžo) 3.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. stihovi Zl. . -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. kuća. rečenica. 3. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . dinamiku i primjenjuju ih.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Šimo Ešić ) 2. .sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . muzika: Kolaković Ajka.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. . List na putu (Nada Ludvig-Pečar. . Kolarić-Kišur ) 8. priredbe.sviranje na metalofonu. . stihovi ( Zl. fraziranje).I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Noćas (B. . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. Ja bih (Asim Horozić. stihovi Grigor Vitez) 10.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

-Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Plesna dramatizacija. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) .. slika za scenu itd. 161 . ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. .Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.Sam uzima učešće u izradi kostima. muzičkoj dramatizaciji . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

(2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. rekreativnim i. sadržaji i ishodi 163 . (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. Ciljevi. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. sportsku rekreaciju. (3) sigurnost učenika. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (6) razumije. kinezio-terapijskim aktivnostima. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . eventualno.

pruženim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. Bacanja: . Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . preponskom trčanju. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Skakanja: . Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. raznožnim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. Kolutanja: . Izračunava ITM-a. Trčanja: . zgrčenim. raznožni 3.Preponsko trčanje 2.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. zgrčeni. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.Ciljevi 1. osnovnim skokovima s mini trambolina .Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 .

Preskakanja: .Penjanje po konopu do 5 m . osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . saskoku pruženo. saskok zanožno .Pad natrag i u stranu .Naskok u upor čučeći na gredu.Zgrčka 7.«Mačji« skok .Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage .Ljuljanje na karikama malom amplitudom. «mačjem» skoku.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. saskok pruženo 6. daleko-visoko skoku.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. Ritmičke i plesne strukture: . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. Borilačke strukture: . Višenja. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. saskok u zaljuljaju .5. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. naskoku u upor čučeći na gredu. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno.Daleko-visoki skok 8. upiranja i penjanja: . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama .Njih u uporu na niskim paralelnim ručama.

. 3.Skok šut .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .prijemu servisa podlaktično.Brzina: kineziološki sadržaji. driblinzima i fintiranjima.Snaga: 6. a .Zonska odbrana 6:0.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . Igre: Rukomet: .. 7. i 9. kao drugi . 5.2.. 4. blokiranju i oduzimanju lopte. Antropološki 1...Driblinzi i fintiranja .Ravnoteža: učenika i . 2.Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: .Mini odbojka 3:3 Nogomet: . vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .. sistemu igre s jednim kružnim napadačem. odbojka . zonskoj obrana 6:0.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 . košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. mini odbojci 3:3.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine..Koordinacija: shodno potrebama .. saradnji dva igrača u odbrani i napadu.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.Prijem servisa podlaktično .1.Blokiranje i oduzimanje lopte .9. nogomet .. koordinacije. 8.skok šutu.Gibljivost: mogućnostima škole i . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: . .

humani odnosi među spolovima. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. međuljudski odnosi.2. povrede. zdrava životna sredina. ishrana. zaštita od bolesti itd. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. mentalno zdravlje. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. različiti faktori rizika. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. 167 . Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Funkcionalne sposobnosti: 3. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja.

Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. puzanja. zbog opterećenja u školi. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. Za drugi osnovnoškolski ciklus. hodanja i trčanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. uključuje se muzika. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. plivanja. penjanja i silaženja. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava.. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. ritmike i sportskih igara. skokovi. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. (b) aciklična motorička 168 . Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. ciljanja i gađanja. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). nagiba i pravaca). a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. nadvlačenja. potiskivanja i njihove kombinacije. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. gdje to uvjeti omogućuju. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja.. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. prije svega. bitne za učenike. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. sposobnosti i osobina koje su. početak intenzivnog rasta mišića. a usmjeren je na obrazovnu. naglašava izražavanje pokretima. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. biciklizma i dr. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. saskoci i preskoci. podstiču razvoja osobnosti učenika. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. kolutanja. U različite djelove nastavnog sata. koji obuhvaća 4. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. Također. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. vučenja. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). a posebno za učenike. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. karakterizuje usporen tjelesni rast. 5. razred osnovne škole. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. i 6. slaganja i rastavljanja predmeta. gimnastike. dizanja i nošenja. naskoci. u ovom i narednom razvojnom razdoblju.

Tjelesna aktivnost . borilačkih aktivnosti. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. preciznosti. što omogućuje veće promjene. rukomet. (c) kompleksna motorička znanja.. ravnoteže. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. kao što su nogomet. repetitivne. odnosno i na cjelokupni antropološki status. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. uputiti ih u primjerene sportske klubove. 169 . statičke snage i dinamometrijske sile. gibljivost.uz opće morfološke djelotvornosti. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Motoričke sposobnosti koordinacija. hrvanje. fleksibilnosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike.. košarka i dr. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. brzine. eksplozivne. koja se susreću u sportskim igrama. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). ritmičke gimnastike. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. koja su bitno obilježje tzv. kao što su boks. dakle ciklična i aciklična. judo. karate i dr.. skokova u vodu i dr. u dogovoru s roditeljima ili starateljima.znanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje.

pozitivno i adekvatno obrazloženo). snage. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. ili tokom obavljanja aktivnosti. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. fleksibilnosti – pretklon raznožno. agilnosti. konkretno.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. eventualno. repetitivne snage – pretklon trupa. tj. težine i držanja tijela). o svojim sposobnostima. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. 3. preciznosti. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. (2) ona mora da bude konkretna. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. kao i za njihovo ocjenjivanje. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. gipkosti. 2. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. njegove saradnje. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. umiju. formiranju realne sliku o sebi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. te brojčano i opisno. kontinuirano. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. koordinacije – poligon natraške. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. ravnoteže. 170 . vanastavnog procesa u okviru škole. statičke snage – vis u zgibu. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. tjelesna masa i držanje tijela. (3) ona mora biti pozitivna. sklonosti. o onome što znaju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful