6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI. HRVATSKI.

BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. pouka basne Zapažanje tematike. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. Usmena narodna proza: bajka. preneseni smisao basne. njenog prenesenog smisla i pouke 2. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. basna. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Fantastični elementi u kratka priča bajci. likova. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne.

Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. gl. inverzija. personifikacija.Kranjčević: «Lijep si. I. Bećirbašić: «Harfa» 8. M. zavičajno – rodoljubiva).izražajno čita i recitira pjesmu. Prepoznaje epitet.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. personifikaciju i onomatopeju. onomatopeja. Kajan: «Žuta ptica» 10. vjernost.poentu pjesme. D. poenta lirske pjesme. rima ili srok. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. Trifunović: «Čist zrak» 9.motive. S. 7 . Dučić: «Selo» 6.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. običaji. Određuje lirske slike. stih strofa. poređenje.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. B. S. šaljive pjesme. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. ritam. evo opet» 7. vrsta stiha. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. Š. obilježja ritma u pjesmi. Hasić: «Praviš se važan» 11. Prepoznati obilježja domoljubne.poentu pjesme. deskriptivna. Z. Šimić: «Ah. Otkrivati lirske slike. junaštvo. usporedbu. bijeli svijete» 5. A. opisne.motive. 4. domovinska (patriotska. hrabrost. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. J.

Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. 8 . Andersen: «Slavuj» 23. I. poruku na osnovi razumijevanja teksta. crtica. Š. plemenit.12. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu.sredstva zaustavljanja. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. I. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. karakterizacija – etička. kukavica. pokretače. H. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. H. kompozicija. sociološka. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Prosenjak: “Otac” 15.K. Kočić: “Jablan” 19. S. B. P. Kulenović: «Gromovo đule» 13. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. R. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. načini pripovjedanja. osuđuje negativne postupke likova. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. V. kradljivac). portretiranjem. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. govorna. Ćorović: «U noći» 16. sporedni).Singer: “Ole I Trufa” 24. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. J. Ešić: «Cvjetko» 21. S. I. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. N. I. najvažnija obilježja lika Određuje temu. tematsko – idejna osnova. likovi (glavni. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. Rorić: «Pjesma» 20.

prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. prizor. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. tematsko – idejna osnova. kompozicija romana. igrokaza. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. naučnofantastični. Na osnovi glavnih značajki knjiž. vrste objašnjava razliku priče. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. izraziti vlastiti komentar 9 . romana. slika. likovi. romaneskni pripovjedač. komentariše postupke i ponašanje likova. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. humoristički.afiš ). smisleno povezuje rečenice. Roman (vrste: avanturistički. čin.

Čitati tekst s razumijevanjem. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. boja glasa. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. govorne vrednote izražajnog čitanja. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. razumije ga. s bilješkama. pauze. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. jačina.poznavati način oslovljavanja. dikcija. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. u sebi. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. logička. razumje pročitano i slušano 10 . poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. usmjereno. tempo.

naučnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. administrativnim. publicističkim i dr). Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.

mobitelske poruke. razredu. opis kraja (pejzaž). Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5.uputnice. opis zatvorenog portret (interijer).proučeni dikatat. 12 . opis otvorenog prostora (eksterijer). kontrolni diktat. Pisanje pisama. uputnice. priznanice. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). Pravilno pisanje pisma.Opisivanje prema predmetu. messenger servisi. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave.mobitelske poruke. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja.priznanice. diktat sa predusretanjem grešaka. jezik bloga. i 6. slobodni diktat). telegrama.

radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. povijesne podatke o počecima filmova. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. kulisa. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. zabavne. televizija. Navodi sredstva. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. historijat. strip. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. samostalno piše strip. 13 . Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. pozorišnih izvedbi. Novine. osobitosti filmskih vrsta. zna osnovne različite vrste časopisa. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. filmski rodovi radijskih emisija. časopisi. radio.

Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. .Naglasnice i nenaglasnice.Naglašen slog u riječi. dubine i ljepote riječi.Glasovi: samoglasnici. suglasnici. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. razgovoru i pisanju). funkcija riječi). . Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . čitanju.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno.RJEČNIK.Slog – dužina sloga. . .Pisana i usmena riječ. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . oblik riječi.Riječ (značenje riječi. .Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. . . Razvijen interes za otkrivanje snage. govoru. vlastito značenje. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.

usklika u govorenju i pisanju.pojam priloga (prilozi mjesta. Prepoznavanje priloga. .pojam prijedloga . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. k (a) i priloga gdje. li i usklika u rečenici. Glagoli: . Vrste riječi: . Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi.Onomatopejske riječi. čestica.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . . vremena. nastavak). Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. čestica da. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). kuda.Pomoćni glagoli biti i htjeti. kamo. ne. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.usklici .čestice Zapažanje. .značenje).Pravilna upotreba/uporaba veznika.Nepromjenjive riječi: . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. 15 . čestih prijedloga.veznici . način) .

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. u svakodnevnom pisanju i čitanju. . učenika.. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. a crticu kao pravopisni znak. . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. 19 .Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. je (umanjenice i komparativ).Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. . zagrada.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. .

20 .narodni govori(narječja).prve štamparije. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. latinica. hrvatskom. arebica. Spomenici pismenosti u bosanskom.prva štampana djela. natpisi na stećcima. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. hrvatski. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). ćirilica (bosančica). (Ishodi učenja u gramatici. srpskom jeziku (Humačka ploča. srpski jezik u porodici srodnih jezika. razreda osnovne škole. prvi rječnici i gramatike).od 6. Povelja Kulina bana. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. pravogovoru.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. hrvatskom. do 9.

Neslinger:”Konrad. V. Isaković: «Lijeve priče» 7. D. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. K. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10.dijete iz limenke” 11. Defo: “Robinzon Kruso” 12. 21 . Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. S. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. A. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. Kultura izražavanja.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. razvoj standardnog jezika). tekstualne adekvatnosti itd. pisci.kao i principima integracije i korelacije. te dvije školske pismene zadaće). Jezik (gramatika. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). reprezentativnosti. 3. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. periodika. egzemplarnosti. likovnom kulturom. priručnici za nastavnike. rječnik. Medijska čitanka.) Također. 22 . ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. pravopis. 5. televizija. radio. Književnost (interpretacija književnih tekstova. metodičari). Naš jezik.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. 2.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.hrvatski. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). zadaci.te medijske kulture. muzičkom kulturom i dr. 6.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. internet.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. Medijska kultura (strip. teorije i interpretacije književnosti. Vodič kroz lektiru. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. b) rasporedu..Videočitanka. 4. priručnici za učenike(radne sveske). Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. pravogovor. Osnovni ciljevi.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. odgojnosti.biografija i bibliografija. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). čitanačkih i lektirskih). umjetničke. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. biblioteka).

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. spajanjem slika na poznata • i tekstova. nešto prošireniji vokabular. his.Porodica. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. daily routine.brojive i nebrojive . locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: .ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . whose) . verbalno.lične (padež subjekta i objekta) .postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1.neodređene (somebody. razred Osnov na škola 4.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. ours. anybody. život . bicycle. osnovne informacije 2.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. anything. neverbalno. .Svakodnevni život. npr. hers.pokazne (this. npr. nešto prošireniji vokabular. yours. means of transport (npr. that. these. nobody something. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. what. . npr. those) . nothing 24 .prisvojne (mine. which. its. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: .upitne (who. family members and their occupations . bus. npr.npr. theirs) . car) 6. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.

dopuštenja. označavanjem tačnih i netačnih .pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe.upitne. this (girl). postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. traženjem određenih informacija. unusual hobbies itd. these (girls). nešto prošireniji vokabular. verbalno.Zabava. plants. npr. i raspoloženja) 2. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. nešto prošireniji vokabular. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. npr. vrijeme Pridjeve -Determinatore: .članove: a/an. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. npr. količine. surprise party. river.nepravilno poređenje pridjeva . (a) few. nešto prošireniji vokabular. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara.Slobodno vrijeme.prisvojne pridjeve . some. . npr. npr. animals.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. theatre. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih .koristiti spajanjem slika i tekstova. much. going to the party. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. . all. nešto prošireniji vokabular. neverbalno. odrični. odrični. učenici će 25 . npr. pyjama party. those (boys) .Škola. pupils’ hobbies. school subjects.pokazne pridjeve. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. many.opisivati tvrdnji. upitni) Present Continuous (potvrdni. that (boy). npr. whose .pridjeve neodređene količine i broja.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . which. favourite sports and games. cijene. what. . upitni) . . odrični.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. going to an amusement park itd. timetable. sposobnosti. mountain. zero . going out to the cinema. the. any.Priroda. wildlife. (a) litle .

expensive. sometimes) . dirtyclean. ask-answer. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. orange juice Kolokacije. care about us itd.prepričavati kratke priče i šale sl. . may. npr. always. can. east. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . b) PISANJE Učenici će: .sudjelovati u razgovoru o zadanim .način.pisati kratke sastave na poznate teme itd.pravac/smjer.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. upitni) Modalne glagole. discuss a subject. have/have got (potvrdni. walk a dog. dramatizirati itd.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. sva lica jednine i množine Priloge. npr. vezane za zadane teme. last week. .prepričavati/prepisivati kratke tekstove .praviti kratke.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. fast Prijedloge. quickly. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . raspravljalo iznenađenje. razočarenje i .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . school choir.? naučiti koristiti: Afikse.govoriti o temama svojim . nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. npr. west . svojih vršnjaka itd. dirty Antonime. vezane za zadane teme.oblik Glagole be. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. .pjevati dječije pjesmice svakodnevnim .igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd.recitirati. vezane za zadane teme.vrijeme.za mjesto .PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje .pisati diktate . guitar lessons. have to. never. npr. crylaugh Složenice. npr. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. npr. right. vezane za zadane teme i gramatiku. npr. must Zapovjedni način. last year . npr. left. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. odrični. kao i onima . niječni.

upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . značaj ishrane za zdravlje.Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.. elementi dramatizacije) .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. ples (crtanje.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. oblikovanje itd.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . ples.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . muzički instrumenti.Likovno obrazovanje. slikanje.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.) 3 .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.. npr : .

snimljenog materijala i reaguju na njih. razred – 4. kraće tekstove. upustva.3 Čitanje i razumijevanje A2. jednostavna pitanja.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. opomene. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . kratke poruke i natpise.1 Govor A1. saopštenja nastavnika i učenika. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.1 Pisanje A1.. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti.

uz pomoć nastavnika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . Lične poruke i kraće dijaloge. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. Tekst na poznatu temu. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. govora i pisanja. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika.

Nastava stranog jezika. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. razglednicu. poštovanja različitosti. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. tolerancije. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju.dijelove teksta. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. postavljanje pretpostavki. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kulture dijaloga. uvažavanja. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. saradnje. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. SMS). 30 . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. značaj međusobnog razumijevanja. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena.

Nastavni plan i program za šesti razred. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. bookcase.prisvojni genitiv (John’s.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . npr. grandmother.Determinatori: Članovi. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. • Prostorije u kući i namještaj. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . your. garden. 2) verbalno. usebi ili naglas.Pokazne. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.vlastite. kitchen. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. bus station. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. who. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. Mary’s) Zamjenice: . name. this. a/an.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona.trenutne koja čuju sa kasetofona. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. izvršavanjem uputa i druge naređenja. 31 . itd. our.množina . their Upitni pridjevi. coffee-table. those . npr: crtanjem. his. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. itd. shop. uncle. npr. hall. traffic-lights. . mother. friend. davanjem kratkih .boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili .: ponavljanjem riječi. what Pridjevi: . označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.Upitne. (nešto prošireniji vokabular) npr. curtain • Okolina. the Prisvojni pridjevi. that. loo/ lavatory. her. npr. car 6. npr. život u gradu i na selu. npr: crtanjem. yard street. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. park. izvršavanjem uputa i naređenja. these. my. grandfather. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća.Lične . opće .

negativna. here. thirsty park. trees. fork. upitna forma) . negativna.izraziti: . sad. recitovati. fine. npr. itd.. in the bathroom (npr.ispunjavati tabele. da se dobiju kolokacije). knife. križaljke Glagoli: . ispunjavanjem tabela. negativna.odgovarati na pitanja .igrati uloge. nice. school furniture.Present Continuous (potvrdna. podvlačiti.prepisivati kratke tekstove . toothpaste. upitna forma) Prilozi za: . happy.Opisni.zahtijevati. scared. rutinske aktivnosti. npr.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . dovršavanjem rečenica. school mates. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . npr. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr.ubacivati. good. posters.Modalni glagol can (potvrdna. itd.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno.Pomoćni glagol be .Present Simple (potvrdna. bridge. village.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . wash (npr. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . glasses). sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. tableware: spoon. : kratkim odgovorima na pitanja. hungry. moliti . lake. pupils’ things. post office. bad. there • Svakodnevni život. wood. upitna forma) .davati uputstva i naredbe . redati riječi u smisaone rečenice . cinema. tired. osnovni pridjevi. plate. hill. npr.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . what(color) .Mjesto. toothbrush). • Škola. in the kitchen (npr. cup. ispunjavanjem križaljki.zapisivati po diktatu . school subjects. sleep. get up. theatre. river. main parts of the face/body – nešto 32 .

u vezi sa datim temama. busstop.Vrijeme. shop-window. miss the bus. car. –s. in. hungrythirsty. negativnoj.(John’s book.dovršavati rečenice itd. work. bus. after Rečenice: . walk. clean . learn. itd.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. npr. Prijedlozi za: . now. have breakfast/lunch /dinner. in. npr. today. npr. npr. npr. at. Osim što će stalno proširivati vokabular. u vezi sa datim temama. sports.dirty Složenice.Mjesto. u vezi sa datim temama. clean. phone-box Kolokacije. npr. happy. on.Vrijeme. 33 .There is a …There are two … prošireniji vokabular).sad. turn on/off the radio/ the television. job. cupboard. u vezi sa datim temama i gramatikom. upitnoj i zapovjednoj rečenici . itd. npr. učenici će učiti da koriste: Afikse. itd. at . my house) . ing Antonime. wardrobe. . make noise.

Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. pravopisa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Muzička kultura. Geografija. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. kao npr. Moja okolina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Matematika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. 34 . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Likovna kultura. Maternji jezik.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.

Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. 35 . .

u prodavnici). Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Povremeno mu može zatrebati pomoć.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. koji govore o svakodnevnom životu. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. vremenska prognoza).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).

TV-emisije 6. kupovina odjeće 10.• • Pisanje • • • • riječi. seosko imanje 8. saobraćaj. grad 7. raspored časova 2. zemlje. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. slobodno vrijeme 4. narodi. prijevozna sredstva 37 . naučenih izraza. lične podatke. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. druženje 5. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. vrijeme na satu 3. jezici 9. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. škola – nastavni predmeti. jednostavan diktat). Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. .izvinuti se .čitati rečenice i kraće tekstove.Lične zamjenice u jednini (ich. Zamjenice: . essen. npr. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. . das Schaf.imenovati TV-emisije . pridruživanjem slike tekstu.za izražavanje želje oblik möchte . links.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.. npr: .popunjavanjem praznina u tekstu.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . . die Kuh. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.: . Mathe. lesen…) . das Pferd. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .imenovati domaće životinje i opisati ih . das Schwein Zemlje.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .popunjavanjem tabela i sl.. . dein. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.imenovati zgrade u gradu .govoriti o trenutnoj aktivnosti . sprechen. Tiere. sie.povezivanjem slike i slušanog teksta. . das Kino. . er. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. der Park Wo ist das Kino? Hier. govoriti o svojim omiljenim predmetima. :schlafen.dopunjavanjem teksta .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . npr: razvrstavanjem slika. es) u akuzativu . . jezici: Er ist Engländer. dort. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. : Škola Deutsch. .Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . die Bücher.negativan i upitni oblik glagola. die Post.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.imenovati nastavne predmete.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Grad: das Kaufhaus.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. .. ihr. rechts Seosko imanje: der Bauernhof. der Supermarkt.. sein.prezent glagola können u jednini i množini. Er spricht Englisch.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.: . sehen. Erdkunde. npr. . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika .imperativ za 2. du. Ich finde die Jacke schön und modern.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .opisati ljude i predmete . das Theater.tražiti i nuditi pomoć.. Sie spricht Deutsch.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . npr. jednostavne informacije i sl. narodi.razvrstavanjem slika. Sie kommt aus Österreich. die Tafel.davanjem kraćih odgovora. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.lice jednine i 2. . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.

aber. pjevati. SMS. . igrati uloge. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.prepisivati rečenice i kraće tekstove. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . .rekonstruisatii riječi. oder Saobraćaj. postavljati jednostavna pitanja. . Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . voditi dijaloge prema datoj skici. jednostavnim rečenicama opisivati.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.dopunjavati izostavljene riječi. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. odgovarati na pitanja.- recitovati. čestitku) 39 .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Matematika.upoznavati različite kulture i tradicije. . kao npr. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Interkulturalne vještine Učenici će: . Geografija.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Moja okolina. Muzička kultura. Likovna kultura. 46 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Maternji jezik. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.

radoznalost i kreativnost. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.1 u govoru i pisanju. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. kao drugog stranog jezika. odnosno A1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi.

dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. naglašavati riječi. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.

identifikovati ljude i predmete . • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. dormir. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. beau.reći koliko je sati – puni sati .. raspoloženje. npr. najosnovnije. prendre l’ glagola. moje tijelo. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. père mon. npr.: gestikuliranjem. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. Il a les cheveux 49 .izraziti . sale . tužan. npr. autobus. onih koje označavaju neku aktivnost.predstaviti sebe ili druge . gestikuliranjem. malheureux. • Bliža okolina: rue.opisati .pozdravljati . pokazivanjem. cahier. izvršavanjem uputstava.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. grand.. chambe. lijepljenjem slika.Upitne. npr. se promener. itd. iz crtića). sretan). parc. koji su najčešće u armoire. qui? C’est …. glumljenjem. jardin. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. • Škola: enseignant. Au revoir itd. crtanjem. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. Zamjenice • Predstavljanje: Je .locirati ljude i predmete . itd Glagole . . bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. père.Opisne pridjeve à manger. le.brojati predmete . mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Prisvojne pridjeve.boje predmeta . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. crtanjem. glumljenjem (npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. des. soeur. (triste. une.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. množina Salut.Lične m’appelle …Je suis. un.Članove.Prezent Svakodnevni život.dopadanje . chaise. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6..ograničen broj raspoloženja . 2) verbalno. sa namještaj: cuisine. ma. élève. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. l’. mère.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. pravilnih laver. grand. npr.).) livre. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. npr. se lever. upotrebi.mère. ton. table. • Prostorije u kući i ta.ljude i predmete . 2) verbalno. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. les grand. petit. povratnih manger glagola i • Moje lice. son. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. lit. frère. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. arbre. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. se être. redanjem slika itd. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. brojeve itd.itd.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. la. pravljenjem/oblikovanjem stvari .

pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit.sur. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. recitovati. blanc itd. pisati kraki. ici. ubacivati. blonds. il fait froid. de (u osnovnim značenjima) 50 . u vezi sa datim temama i gramatikom. Sale à manger. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. jaune. jednostavan tekst prema tekstu modelu.Imperativ Priloge za mjesto. bruns. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. Prendre un bain. devant. • noirs. podvlačiti. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. sac à dos. npr. redati riječi po određenom redoslijedu. là. De quelle couleur est…? rouge. u vezi sa datim temama. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. npr. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. pjevati i igrati jezične igre. mjeseci.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . u vezi sa datim temama. npr. zamjenjivati inicijale punim riječima. dans. grand – petitl Složenice. Bon – mauvais. igrati uloge. itd Kolokacije. učiti pisati pomoću igara na CD-u. davati uputstva i naredbe . npr. –s Antonime. u vezi sa datim temama.à. avec. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. razglednicu SMS poruku) . • Raspoloženja: heureux.

Matematika. 51 . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati npr.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . ples. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. slikanje. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. moja okolina.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. ples) . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz crtanje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. npr. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . npr: . pravopisa. te gramatike predviđene za ovaj razred.

Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.Učenje kako učiti Učenici će da: . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.

poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. A 1. naglašavati riječi. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. naglasak. kao drugog stranog jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. radoznalost i kreativnost. odnosno A1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . kratke dijaloge o poznatim temama. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.1 u govoru i pisanju. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.

2) verbalno. itd Glagole .reći koliko je sati – puni sati . soeur. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. l’. chambe.: gestikuliranjem.identificirati ljude i predmete . brojeve itd. npr. sa namještaj: cuisine. množina Salut. table. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. npr. Zamjenice • Predstavljanje: Je . redanjem slika itd. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. beau. grand. mère. ton. (triste. grand. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. des. père. moje tijelo. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. chaise. crtanjem.izraziti . • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. ma.Članove. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. raspoloženje. onih koje označavaju neku aktivnost. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.predstaviti sebe ili druge .brojati predmete . Il a les cheveux 54 .boje predmeta . qui? C’est …. upotrebi. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. crtanjem. le. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. npr.locirati ljude i predmete .Prezent Svakodnevni život. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . glumljenjem (npr. prendre l’ glagola.mère. élève. • Bliža okolina: rue.ljude i predmete . lijepljenjem slika. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. frère. glumljenjem. autobus.) livre. petit. npr. pravilnih laver. sale .ograničen broj raspoloženja . npr. jardin. 2) verbalno. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. . npr. gestikuliranjem. parc. iz crtića). • Prostorije u kući i ta.Prisvojne pridjeve.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. un.).. povratnih manger glagola i • Moje lice. sretan). la.itd. se lever. les grand. tužan.Opisne pridjeve à manger..dopadanje . cahier. une.Lične m’appelle …Je suis. pravljenjem/oblikovanjem stvari . son. se promener. se être.pozdravljati . razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. lit. dormir.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. pokazivanjem. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. izvršavanjem uputstava. malheureux.opisati . raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.. arbre. Au revoir itd. père mon.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.Upitne. koji su najčešće u armoire. • Škola: enseignant. itd. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. najosnovnije.

pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. devant.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. zamjenjivati inicijale punim riječima. • Raspoloženja: heureux. blonds. il fait froid. dans. noirs. –s Antonime. pjevati i igrati jezične igre. igrati uloge. npr. de (u osnovnim značenjima) 55 .à. Sale à manger. mjeseci. blanc itd. ici. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. npr. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. ubacivati.Imperativ Priloge za mjesto. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. avec.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. u vezi sa datim temama. učiti pisati pomoću igara na CD-u. u vezi sa datim temama. De quelle couleur est…? rouge. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. grand – petitl Složenice. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. davati uputstva i naredbe .sur. u vezi sa datim temama i gramatikom. là. pisati kratki. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. Bon – mauvais. jednostavan tekst prema tekstu modelu. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. Prendre un bain. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . itd Kolokacije. u vezi sa datim temama. npr. redati riječi po određenom redoslijedu. jaune. sac à dos. podvlačiti. razglednicu SMS poruku) . bruns. recitovati. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon.

ples. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. slikanje. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Ovo može podrazumijevati npr. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. npr: . ples) . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. pravopisa. moja okolina. 56 . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. npr.kroz crtanje. . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. u početnoj fazi učenja pogotovo. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.matematika.

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. 57 . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . .Učenje kako učiti Učenici će da: .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.

Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. duhu tolerancije. 58 . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. humanizmu i internacionalizmu. Pored toga. kosmopolitizmu. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. kao i sjevernom Afrikom. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. toleranciji. a u okviru nastave stranih jezika.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA.

čitanje riječi.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . a ne o jeziku .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. ovladavanje osnovnim leksičkim. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .

tanwin. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. lične i pokazne zamjenice. pisanje određenog člana.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. tašdid. nastavci gramatičkog ženskog roda. ponoviti osnovne fraze. pisanje tanwina u akuzativu. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. 60 .

pjevati. prepoznavanje.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. brojevi) .Perfekat .Pravilna množina .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. npr.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Pravi prijedlozi .Izražavanje vremena (puni sati) . .Imenovati članove svoje uže porodice. imitiranjem .Komparacija pridjeva . GOVOR: Učenici će: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. genitivne veze. .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .Brojati od 1 do 100 . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . 2) verbalno.Nivo VI razred Osnovna škola 4.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Opisati (grad.Izražavanje glagola “imati” .Kupovina (voće. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .: .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Nabrojati dane u sedmici .Brojevi do 100 .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. ponavljanje.: .Pridjevi . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Genitivna veza .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. pjesmice.Aktivnosti u nastavi .Dvojina .Lične zamjenice (množina) . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . povrće.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Predstaviti sebe i druge .bojenjem navedenih predmeta / osoba . kulturne i dr. .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . npr. . lice množine) . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.gestikuliranjem.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . npr: . kuću.Opisati školu.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Direktni objekat (akuzativ) . . 2) verbalno. .) . npr: .Genitiv poslije prijedloga . Gramatika .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . njihova zanimanja i interesovanja . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.

.. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.recitovati kraće pjesmice. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .samostalno konstruisanje sintagmi..popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. .itd. . 62 .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.glumiti.takmičenje u pisanju brojeva itd.

kulture dijaloga. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. tolerancije. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. postavljanje pretpostavki. uvažavanja. SMS). Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. poštovanja različitosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. značaj međusobnog razumijevanja. saradnje. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. razglednicu. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Nastava stranog jezika. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. govora i pisanja.

kao npr.upoznavati različite kulture i tradicije. Maternji jezik.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. Matematika (brojevi). koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Likovna kultura. život na selu. . kupovina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). prijevozna sredstva). Muzička kultura. Geografija (zemlje.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. jezici). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 64 . narodi. Interkulturalne vještine Učenici će: . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Moja okolina (život u gradu. saobraćaj.

fonetskim i gramatičkim minimumom. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. duhu tolerancije. kao i sjevernom Afrikom. Pored toga. ovladavanje osnovnim leksičkim. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. 65 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. a u okviru nastave stranih jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. toleranciji. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. humanizamu i internacionalizmu. kosmopolitizmu.

VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .razvijanje samostalnosti u govoru .učenje jezika.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.razvijanje radoznalosti i . a ne o jeziku . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .razvijanje razumijevanja i logičkog .čitanje riječi.putem igara.razvijanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razvijanje pozitivnog stava prema . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .

sukun. kratke i duge vokale. uz učenje osnovnih fraza. 67 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. usvojiti: osnovne oblike slova. varijante pisanja slova. tašdid. Neophodno je. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. tanwin.

podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. npr. Kroz dijalog (igre. huwa.Reći koliko je sati (puni sat) . ma) Pokazne zamjenice (hara.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. npr: .Nabrojati dane u sedmici .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . imitiranjem .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . .: .Škola .Imenovati članove svoje uže porodice .Predstaviti sebe i druge . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. Gramatika Lične zamjenice ('ana. la) Upitne partikule (hal.Svakodnevni život . min. npr. .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.gestikuliranjem.: .Brojati od 1 do 10 . ponavljanje.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. pjesmice. nahnu) Upitne zamjenice (man.Kuća . 2) verbalno. 'anta.Pozdravljanje i upoznavanje . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . 'a) Prijedlozi (fi. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. npr: .Nivo VI razred Osnovna škola 1.Bliža okolina . 'anti. .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. 'ila.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. prepoznavanje.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . .Porodica i prijatelji . hiya.podvlačenjem pojedinih riječi. 68 .

glumiti.GOVOR: Učenici će: . . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili..pjevati.popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu.recitovati kraće pjesmice. .itd. . 69 .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .takmičenje u pisanju brojeva itd.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. .

Likovna kultura. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. u početnoj fazi učenja pogotovo. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Muzička kultura. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Geografija. Maternji jezik. Moja okolina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. 70 . pravopisa. kao npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Matematika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.

upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.Interkulturalne vještine Učenici će: . .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. 71 .

MATEMATIKA 72 .

-računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». •. uspoređivanja. -nacrtati zadani ugao. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -prepoznati relaciju. -računanje pomoću džepnog računala. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. odnosno funkciju . -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. :). množiti i dijeliti uglove. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -usvajanje različitih uglova. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -računati pomoću džepnog računala. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. jedinica za mjerenje uglova. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -. -znat će računski sabirati. -grafički sabirati. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. oduzimati. 73 . -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. presjeka. -prepoznati. mjerenje uglomjerom. sabiranje i oduzimanja uglova. oduzimati i množiti uglove. razlike i direktnog produkta skupova. unije. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. . -grafičkog prenošenja. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -računanja postotka. -usvajanje pojma relacije i funkcije. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova.

-matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -pozitivnim crtama osobnosti.. spremnosti da se pomogne drugim). kao i uspjehu drugih. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -rada. -prikupljanja. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -slijeđenja niza uputa. -matematičkog jezika. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -induktivnog mišljenja. -prepoznavanja obrasca. paralelnih i okomitih pravaca. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -pripremati se za određeno napredovanje. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija.. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. . pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -procjenjivanja. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -induktivnog i analognog zaključivanja. posebno kolektivnog (timskog) rada. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -raditi po određenom planu. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -poboljšati ličnu «listu» motiva .

kružnica i krug. TEMA – Kružnica. nula.ugao. Relacije. obilježavanje). TEMA – Razlomci 1. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. opruženi. minuta. 75 .TEMA. 2. Funkcije (preslikavanja). Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. uglomjer. krug.Skupovi. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. Dvije kružnice. Mjerenje uglova (jedinice: stepen.Programski sadržaj: 1. relacije i preslikavanja 2. unija i razlika skupova. ugao (kut) 3. sekunda). TEMA .TEMA.Kružnica. Prava i kružnica. TEMA .Skupovi. Ugao ( elementi. Uspoređivanje uglova. tupi. Prenošenje uglova. oštri. Konveksni i nekonveksni uglovi. mnogougao (mnogokut). Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. krug. Središnji ugao.Djeljivost brojeva 5. Vrste uglova: puni.Prirodni brojevi 4. kružni luk i tetiva. Presjek. TEMA . Direktni produkt skupova. pravi. Susjedni i usporedni. Komplementni i suplementni uglovi.

faktori i sadržaoci prirodnog broja. Razlomci veći i manji od 1.4. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Djeljivost u skupu N0.TEMA. 76 .3.3. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Izrazi s promjenljivim. 4. TEMA.25.TEMA. Uspoređivanje razlomaka.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Brojnik i nazivnik. 5. Decimalni i postotni zapis razlomka. Djeljivost zbira. oduzimanje. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. distributivnost. Razmjera (omjer). Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.9.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Prosti i složeni brojevi. Sabiranje. Zajednički djelitelji brojeva. b e N). Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. asocijativnost. postotak. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0.

Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). i logički ih povezivati. Presjek. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Poticati će učenika na rad. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. Aritmetička sredina danih brojeva. unija i razlika skupova. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. za geometriju razvijati urednost. Brojevni izrazi sa zagradama. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. odnosno funkciju. Koristiti udžbenik . zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Direktni produkt skupova. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Tekstualni zadaci. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Trebaju definisati relaciju.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Funkcija. Razvijanje slike koje crta. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Izrazi s promjenljivim. motoričke preglednost. Uređeni par. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . STAVOVI. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Relacija. Brojna vrijednost izraza. jednakost uređenih parova. KRUŽNICA. Zahtijevat će od SKUPOVI. KRUG. nova svojstva.

Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja.. mjerenje. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. skup). Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. a osnovne pojmove «razumjeti». komplementarni uglovi. Ugao. kružnica (kružna crta) i krug.. Vrste uglova. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. mnogougao. uspoređivanje. ravnina. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. Prava i kružnica. Središnji ugao. kružnica. 78 . središnji ugao. prostor. sistemu u ravni. krug. njihovih veličina.).mnogougao. Uspoređivanje uglova. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. Jedinice za mjerenje uglova. izlomljena linija. i sekunda. sabiranje. Učenik treba usvojiti crtanje. Prenošenje uglova. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. oduzimanje uglova. kao i množenje uglova prirodnim brojem. prava. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. samostalan rad s geometrijskim priborom. minute.

da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. oduzimanje. gdje se trebaju koristiti olakšice. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. distributivnost. Sabiranje (zbrajanje) . Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Prati izlaganja nastavnika. Koristi udžbenik i literaturu. 79 .PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. asocijativnost. Pozitivan odnos prema radu. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. grupnom i frontalnom radu. sredstava i modela. Izrazi s promjenljivim. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. kao i koje zagrade će prije računati. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Prati izlaganje nastavnika. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija.

9. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. uspoređivanja.. 15. kao i relativno proste brojeve. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. 6. 4. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 3. Djeljivost sa 2. 5... Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. kao i najveći zajednički djelitelj. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. klasificiranja. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. 9. Razumijevanje materije i problema..DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. 10. razlike i proizvoda. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. kod kuće ili u školi.. 15. 6. 4. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. 3. 10. Vještina odabira inovacija. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena.. Prosti. 5.. razvrstavanja. 80 .

polovi i dijeli. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Procjenjivanje. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. jednakih i različitih razlomaka. x-a<b. x+a>b. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. a-x=b. x-a=b. (Origami japanska tehnika savijanja papira. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Odmjerava znanja: dovoljnog. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Geometer's Sketchpad. x-a>b. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. vremena. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. trećine. -Dijeljenje razlomka razlomkom. polovine. množenja i dijeljenja razlomaka. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. a-x<b.. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. srednjeg i visokog nivoa. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. (x-a)+b=c. duljine. (x+a)b=c. Učenik usvaja pojam cijelog.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. kao i 81 . Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike.. Izrađuje didaktički materijal. Cijelo i razlomljeno.) -Množenje razlomaka.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Crta i reže. kao i zapis istih. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. Usvaja algoritme zbrajanja. preklapa i mjeri. Geogebra . Preko mjernih brojeva: površine. a-x>b. . Induktivno mišljenje. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Računa postotak.

x:a=b. -Postotak. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. 82 . izračunavanje udaljenosti na karti).-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. a:x=b. između samih dijelova cijelog). -Množenje razlomaka. ax+b=c. razlomaka (primjena na nastavi geografije. -Razmjera i njena primjena. ax-b=c.

Međutim.) dožive kao skupove točaka. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. jedinice za mjerenje uglova. krug. 83 .Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). polupravac. 2. •. -Dijagramom uvesti produkt skupova. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. minuta. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. : .Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju.. presjeka. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. izlomljena linija. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. u ovoj se temi. kao i za koordinatni sistem u ravnini. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen.TEMA. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.Kružnica.Skupovi. razlike kao i produkte skupova.TEMA.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. presjek i razliku skupova. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. kao osnovnih pojmova.. uglomjer. do određenog stepena formalizuje. zaključujući da su te udaljenosti jednake. -. dužina. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. sekunda): +. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. relacije i preslikavanja Skup. .

-Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. izračunavanje i oslobađanje zagrada. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. postaviti kao ponavljanje.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. u najvećem dijelu. do 10.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije.TEMA. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. odnosno sa jednakošću a = b q.5. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. -Uvježbati svojstva računskih operacija.3.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. 84 . osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Uvježbati zadatke sa zagradama. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. 4. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.TEMA. Međutim. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.

. a tek onda razlomak s razlomkom. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. -Kod množenja. itd. zatim razlomak i prividni razlomak. makaze i ljepilo. -Uvesti pojam postotka. dobar je također i računarski program Geogebra. odnosno nejednačinu. lijepiti i razgovarati o razlomcima.. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. kao razlomka s nazivnikom 100. trećine. prema polovinama. isijecati polovine. vezanim za uvođenje razlomaka. -S učenicima raditi od papira figurice. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj.5. -Uvježbati sve četiri računske operacije. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. -Uvesti decimalne razlomke. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule.. TEMA.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. pa zadane likove lijepiti cijele. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. četvrtinama. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. 85 .

BIOLOGIJA 86 .

problemom izučavanja .značaj fotosinteze i transpiracije . oslobađanje oksigena . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.pružanje osnovnih znanja .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta . njenim predmetom.shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .multidisciplinarni pristup .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese. diobu ćelije.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .

podjelu i značaj . zrak.shvatiti značaj biljaka za prirodu . toplota. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. Tkivo: građa i funkcija. 88 . prema drugima. 1. posmatranju. . CITOLOGIJA 2.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. Dioba ćelije. 2. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.osnovna jedinica građe organizma. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . voda. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Uvod 1.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. životinje i čovjeka. Biljna stanica : ćelija . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. organ. Jednoćelijski i višećelijski organizam. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. organizam.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . klijavost. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. kojem žive .Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.1.

PAPRATNJAČE:Građa. razmnožavanje. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Građa. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. preobražaj . značaj i podjela. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. 89 . Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. 4.5. 3.4. Prelaz na kopno. Karakteristike građe. razmnožavanje i razviće. 4. Vegetativno razmnožavanje korijenom. razmnožavanje i razviće. Vegetativno razmnožavanje listom. osmoza. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.7. Izumrle papratnjače. Difuzija .7.6. ALGE:Građa.2. red. kapilarnost i korijenov Pritisak . rod.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. 3. Plod i sjemenka.6.1. 3.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. podjela i značaj. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.Drvenasto . Pojam biosistematika. značaj.4. 4. rasprostranjenost. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. podjela. klasa.. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. odjeljak i carstvo.Posmatranje algi mikroskopom 4. Razmnožavanje. Golosjemenjače. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. Karl Line. razmnožavanje i razviće.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. viroze. podjela i porijeklo. KORIJEN: Građa i funkcija korijena.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. 3.5. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.EUKARIOTI 4. vrsta. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. porodica. razmnožavanje. medicinski i ekonomski značaj virusa. CVIJET – CVAT. i zeljasto stablo. podjela i značaj.3. Binarna nomenklatura. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. rasprostranjenost. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa.: Karakteristike građe virusa. MAHOVINE: Građa.3. STABLAŠICE 4. podjela i značaj.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. Od bičara do volvoksa. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4.Ogled rastenja korijena.

4. 4. 4.9.13. 4. 4. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.14 JEDNOSUPNICE . 4.15. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. Voćarstvo. predstavnici i značaj u ishrani. 4.10 DVOSUPNICE. značaj u ishrani. predstavnici.12. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 .PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. značajne vrste u ishrani.. predstavnici. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.

GEOGRAFIJA 91 .

kretanjima nebeskih tijela. zvijezdama i Galaktici. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. prirodnoj sredini. opisati nebo. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. osnovna znanja o horizontu. metodama orijentacije na horizontu. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. 92 . nebeskim tijelima. horizontu i podjeli horizonta. značaju školske geografije. Suncu i njegovom sistemu. Suncu i sunčevom sistemu. Prividna kretanja Sunca.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. Kosmosu ili nebu. Sunce. geografskoj sredini. kosmičkom beskraju. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. Zemlji u Sunčevu sistemu. objektu i predmetu proučavanja. zvijezde i Mjesec. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. nebu i nebeskim tijelima. Mjesecu i njegovom kretanju. prirodnoj i geografskoj sredini.

hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. učionice i makete zavičaja. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. građi zemljine kore. prepoznati osnovne oblike reljefa. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje.horizontu. geografskim koordinatama. vodenom omotaču Zemlje. izgled svoje bliže i dalje okoline. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. načinu umanjenja veličina iz prirode. zemljinoj kori i njenom sastavu. suštini čitanja geografskih karata. kruženju vode u prirodi. elementima i sadržaju geografskih karta. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. izradima plana. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. razmjeri i razmjernicima. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. unutrašnjim procesima i pojavama. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. osnovama orijentacije na horizontu. orijentaciji na površini Zemlje. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. kružnim tokovima u hidrosferi. litosferi. zemlji i njenim sferama – geosferama. Podjelu voda na slane i slatke vode. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. spoljašnjih procesa i oblika. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. vrstama geografskih karata. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. vodi. elementima i sadržajem geografske karte. 93 . razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. zemlji i njenim sferama. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. osnovama izrade geografske karte. osnove o stijenama u zavičaju. prividnom kretanju Sunca. o geografskoj mreži. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. prividnom kretanju Sunca. suštini stvarnih kretanja Zemlje. unutrašnjim procesima i obliku. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. zraku i tlu. stvarnim kretanjem Zemlje.

privredi i podjeli privrede. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. geografskom rasprostranjenju. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. osnovnim ljudskim aktivnostima. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. posljedicama negativnih uticaja na zrak. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. vodu i tlo. osnovne elemente primarne. privredi i privrednim djelatnostima. geografske i životne sredine. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. gradskim i seoskim naseljima.kopnenim vodama. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. biljaka i životinja. uzrocima geoekološke krize. ekumeni i anekumeni. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji. osnovnim fizičkim. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. tercijarne i sekundarne privrede. kopnenim vodama na Zemlji. globalnim geografskim aspektima životne sredine. 94 . geografsko poimanje prirodne. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. stanovništvu na Zemlji.

Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Gelaktike i galaktička jata. zadaci geografije. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Toplotni pojasevi na Zemlji. Mjesec. Položaj Zemlje na ekliptici. Smjena dana i noći. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Posljedice revolucije Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca.Lokalno vrijeme. predmet. Relativna visina. Godišnja doba. Nadmorska visina. Datumska granica. Planete. Ekliptika. Meridijani ili podnevnici. Geografske koordinate. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Mjesečeva kretanja.Posljedice rotacije Zemlje. Nejednako trajanje dana i noći. Sunce i Sunčev sistem. Geografska dužina. Sateliti. Kalendar.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Najnovija savremena orijentacija. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Zvijezde i sazvježđa. Satne zone. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orjentacija pomoću Sunca. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Zonalno vrijeme. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Zemlja u Sunčevom sistemu. Zemlja – oblik i veličina. Rotacija Zemlje. Geografska širina. Paralele ili uporednici.

Reljef na kopnu i u podmorju. Sastav zemljine kore. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Izgled površine Zemlje. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja.Globus – model Zemlje. Zračni pritisak. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Oblikovanje reljefa vjetrom. Podjela atmosfere. Meteorološko vrijeme. Oblikovanje reljefa tekućicama. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Plan. Vulkani i vulkanski reljef. Sastav atmosfere. vode i t zraka. Geografska karta. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Pojam klime. Razmjera i razmjernik. Padavine. Zagrijavanje kopna. 96 . Čitanje geografskih karata. Sastav geografskog omotača. Klimatski faktori. Zemljotresi. Sfera Zemlje – geosfera. Osnovni elementi geografske karte. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Tektonski procesi i oblici. Značaj atmosfere. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Vjetar. Vrste karata. Oblaci i magle. Oblikovanje reljefa ledom.

Urbanizacija. Kruženje vode u prirodi. Porast svjetskog stanovništva. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Močvare i bare. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Prirodne osobine morske vode. Led na Zemlji. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. KOPNENE VODE Podzemne vode. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Izvori i vrela. Okeani. Svjetski okean. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Biogeografski faktori na Zemlji. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Značaj Svjetskog okeana. Talasi u Svjetskom okeanu. Klime umjerenih pojaseva. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Struje u Svjetskom okeanu. Morske mijene i morske dobi. Jezera. Tekućice. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. 97 . Ugroženi elementi životne sredine. Značaj kopnenih voda.Klime polarnih oblasti. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Mora.

Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. • • • 98 . Zemlju u Kosmosu. posljedice Zemljinih kretanja i sl. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. I druge nastavne teme. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. grafikonima i primjerima. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. nove i dosta uopćene. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. U ovim temama. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. za učenike ovog uzrasta. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. koji uslovljavaju te odnose. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. uglavnom. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. kosmogene i antropogene uticaje. slikama. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. radna sveska i priručnik za nastavnike. Pored toga. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. a koje tretira ovaj nastavni program su. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika.

HISTORIJA 99 .

Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. Uvod u historiju 1. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Prošlost i sadašnjost. Priprema analizu izvora 1. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. šta je animizam. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti.1. Predhistorija 2. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu.2. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2.2. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme.1. samostalno zaključuju. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba.

Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore.2.4. demonstrira. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju .Najvažnije vladare i njihova djela . postavljaju pitanja. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. opisuju izvore. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. 101 .3. prezentira. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani.Sumerske gradove . posmatraju i iznose vlastiti stav. Historijsko Doba 3. pojašnjava.2. Analiziraju kartu.1. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. 3. kako se razvija umjetnost . zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. Demonstriraju 3. demonstriraju na karti. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. objasniti pojam mnogobošci.Pismo. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.

na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . priprema predavanje i 102 . usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Grčki polis. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. Homerski svijet bogova i ljudi 4. Demonstrira na karti.Stara Gračka 4. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). Objasniti pojmove Helada i Heleni.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada.. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi.3. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3.2. posmatraju . osnovu analize.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. 4. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju.1. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. priprema zadatke za učenike. predaje . kretskog pisma.

usmjerava aktivnosti učenika. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. analiziraju. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.5. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. kakvu hranu su jeli. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. važnije građevine i stilove gradnje . zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. Grčko.4. njeno uređenje. priprema izvore za analizu.Perzijski ratovi 4. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. usmjerava aktivnosti učenika. Znaju šta je Agora. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. kakav je položaj robova . kakva je bila kultura stanovanja .Olimpijske igre 4. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. 103 . lik i djelo Aleksandra Velikog . Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Život i kultura starih Grka 4. Potiče interesovanje učenika. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. stjecali znanja . Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . Učenici razumiju. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. Atena. pojmove demos i aristokratija. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . priprema izvore za analizu.6.

Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka.1.2. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. konzuli. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. 5. Stari Rim.5. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . 104 . Demonstriraju na karti. republika. senat. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike.

usmjerava aktivnosti učenika. o najvećem ustanku robova. drže mini predavanje. Potiče učenike na samostalan rad .5. odgovaraju na postavljena pitanja. procjenjuju usvojeno znanje učenika. drže mini predavanje . Rimsko carstvo Kršćanstvo. gladijatori. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. usmjerava aktivnosti učenika. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . 5. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH .6.5. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Kako je podijeljeno carstvo. Kakav je bio položaj robova u Rimu. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. 5. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . prezentiraju odgovore. pojmove: koloni . Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. uzroke slabljenja carstva. 5. 5. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. društvene razlike. najznačajnije Rimske careve. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. kritičko i 105 . Analiziraju historijsku kartu. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. .7. usmjeravaju aktivnosti učenika . Pojam građanski rat. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . Demonstriraju na karti. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Priprema analizu izvora . uzroke propasti Rimskog carstva.4. historijski razmišljaju. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. drži mini predavanje . Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme.3. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Vjerovanje Rimljana.

a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Nastavnik treba da motiviše učenike. ba . korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . aktivnosti i zadatke. kao robovi. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». učenici treba da grade posebno razumijevanje. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. načine postavljanja pitanja. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. kompetencije i vještine. analiziraju izvore. Učenjem historije. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. 6. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. historijske spomenike iz ovog perioda. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. demonstriraju na karti. postavljen je i na Internet stranici www coe. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. pokaže im značaj onoga što uče. da kreira atmosferu učenja na času . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . pripremaju analizu izvora. faraoni…).Antička kultura. Drže mini predavanje . da uključi njihova interesovanja . potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . 106 .Suvremeni pristupi u poučavanju historije. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . postavljaju pitanja i daju zadaće. robovlasnici.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

-pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. platno.nacrt. sa 108 . ljepenka. prerade. prema upustvima predmetnog nastavnika. PVC. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. -arhitekturi. kao i o građevinarstva. PVC. tlocrt i bokocrt. -građevinskom tehničkom crtanju. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. sastavljanju modela i maketa. razredu: papir. građevinarstvu. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. plastična folija). -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. stilovima i pravcima u arhitekturi. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. alatima i priborima za obradu ovih materijala. karton. -obradi materijala. sa osnovnim crtežima .TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. koža. simbolima u građevinarstvu. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu.

materijalima i alatima u građevinarstvu. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. 109 . ukazivanje i na greške drugih. -graditeljskoj baštini. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. -prikupljanje. tehničkom pismu. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća.ilustracijom simbola). javnim putevima. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -o saobraćajno . -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. saopštavanje termina i procesa u tehnici. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. putničkom saobraćaju. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. saobraćajnim patrolama. termina. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima.tehničkoj kulturi. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima.

−prostorno organizovanje i orijentisanje. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. konstruktivnog vrednovanja. u donošenju različtih 110 . VRIJEDNOSTI. -afirmacija rada. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -samopouzdanje. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -razvijanje samopouzdanja. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer.−induktivno i analogno zaključivanje. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. posebno timskog rada. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. STAVOVI. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju.

temeljni radovi.. Građevinska tehnika . alati za zemljane radove. vezivni materijali (kreč. armirano-betonske konstrukcije. saobraćajne patrole 9.). makete.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja.. lične mjere zaštite na radu 8.STRUKTURA SADRŽAJA 1. rurizam. Urbanizam. osobine.. koža.poluge. cement. arhitekturi i građevinarstvu. Porijeklo. dizalice. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . alati za tesarske radove. građevinske mašine (mješalice. Historijat arhitekture i građevinarstva. . razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). organizacija radnog mjesta. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. prerada. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. staklo. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. mjerilo. reciklaža građevinskog otpada.. objekti na putu i saobraćajni znakovi. radne operacije. interesa učenika i mogućnosti škole). čitanje tehničkih crteža). opće mjere zaštite na radu. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. karton. čelik. bageri. tehnika građenja (praktičan rad .). niskogradnja. alati i mašine za obradu navedenih materijala. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. Urbanistički i regulacioni planovi.pjena. naprimjer: model kućnog namještaja. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. kamioni.). modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. Tehnika obrade materijala.Modelarstvo 111 . hidrogradnja. žica..).) 6. novi građevinski materijali (gotovi malteri. obrada. ljepenka. materijali za centralno grijanje. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline.. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. krovni i ostali radovi. 3. PVC. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. zidarski radovi.. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. stiropor. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. rurizmu.izrada makete stambene zgrade) 7. sadržaj objekata u naselju – grad. izolacioni materijali (staklena vuna. alati za zidarske radove. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). Ljepila. pur. platno. drvo. beton. putnički saobraćaj. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. higijensko-tehnička zaštita 2. plastična folija). Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. gips.) 5. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. materijali za vodovodne instalacije.

mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. projektovanje naselja . priborima.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Posavina.Stari zanati: kujundžije.. obućari.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. Izrada makete objekta od kulturne.Izrada učila i pomagala .). historijske i graditeljske baštine.Fotografija . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). građevinski materijali. .Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. . sakralne i druge vrijednosti u BiH. lončarstvo.Maketarstvo .Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. vezenje i pletenje. Objekti od kulturne.Agrotehnika: voćarstvo. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE .. alate. mašine i materijale. Krajina. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. povrtlarstvo .. 112 . . .

da planira. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. . 113 . tj.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. slobodnih tehničkih aktivnosti. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. makete. čuva u školi. organizacija radnog mjesta. . higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. STAVOVI.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. Učenici vode dnevnik rada koji se. projektuje i praktično izrađuje predmete. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). dodatne nastave. po pravilu. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. PVC-u. PVC. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. takmičenja). kultura življenja. dnevnike rada. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. smotre. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. crteže i ostale izvore znanja. biologija. vježbi i praktičnih radova. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI...Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. žica. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. likovna kultura. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala.) . .

-primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -afirmacija rada samopouzdanja. rurizam. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. rurizmu. i demonstriranje. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. operacija i rukovanje alatom. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. arhitekturi i građevinarstvu. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. maštovitosti i vlastite kreativnosti. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. kao i aktivno učestvovanje u istom. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -izrada jednostavnih modela. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. koji 114 . -primjena modela interaktivne nastave. estetike. -pripremanje. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. razvoja gradivo na času. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. Urbanizam. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. sadržaja objekata u naselju. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. osmišljavanje. te praćenje i stimulacija svojim učešćem.

izradom interakciji. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. novih građevinskih materijala.gradu. staklo. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad.pjena. materijala za vodovodne instalacije.). zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima.. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. čelik. panoa. beton. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. odvajanjem bitnog od nebitnog. stiropor. -podrška drugima. pored udžbenika.. električnih instalacija. instalacionih materijala. građevinskim materijalima (gotovi malteri. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. cement.).) 115 .). materijala za centralno grijanje.).. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija.. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. izolacioni materijalima (staklena vuna. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. gips. izolacionih materijala. drvo. materijalima za vodovodne instalacije. vezivnih materijala. primjenom -iniciranje. srednjeg i visokog nivoa. ilustracija-crteža. armiranobetonske konstrukcije. općim zahtjevima u gradnji naselja. uz adekvatnu pripremu. -preciziranje znanja: dovoljnog. koja treba učenik usvojiti.. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. školi i okolini. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. materijalima za centralno grijanje. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. ispuniti objekat namjene. pur..

redovnu nastavu i radu. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. 116 . -saradnja sa roditeljima mjerilo. vannastavne aktivnosti. kao i igre za djecu. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. grupe). -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. -adaptivnost i estetsko uređenje. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. postignuća. temeljnim radovima. dizalice.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. tehničkih crteža). znanja vezanih učenika. alata za zidarske radove. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -primjena ekonomično. za zahtjeve svakodnevnom životu. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. zidarskim radovima. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. -izrada praktičnog rada visokogradnja. kao i građevinskih mašina (mješalice. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. o potrebi crtanja. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. -samopouzdanje. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. kamioni. alata za zemljane radove. napredovanju učenika. građevinskih mašina.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike.. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. za kulturu stanovanja. ekološko i urednih zabilješki. rada učenika i vođenje kreativnosti. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. alata za tesarske radove. bageri.

mjerama zaštite životne i radne sredine. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. korištenje dodatnih izvora znanja. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. reciklaže građevinskog otpada. uređaja i sredstava za gašenje požara. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. putničkom saobraćaju. reciklaži građevinskog otpada. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. saobraćajnih znakova itd. oblasti. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. pravila i propisi. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova.krovnim i ostalim radovima. -pomaganje nastavniku. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 .

graditeljstvo. 118 . interesa učenika i mogućnosti škole). -poticanje samostalnost samoinicijativu. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. -afirmacija rada samopouzdanja. stari zanati.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. fotografija. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. maketarstvo. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. agrotehnika. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. koji kreira literature. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. novim zapisima. zajedno sa učenicima. izrada učila i pomagala. na i i članaka i informacija sa medija. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. sticanje vještina. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. graditeljska baština u BiH informacije i podatke.

INFORMATIKA 119 .

osnovna znanja o strukturi računara.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. Osnovna znanja. OSNOVNA ZNANJA 120 . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. . . postupke uključivanja i isključivanja računara. . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. PODRUČJA UČENJA CILJEVI . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). . umijeća.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. .da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA .da učenici upoznaju strukturu računara.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. .

da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. putem Interneta.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. . . . .navika korištenja informatičke literature. .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. 121 .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . . . . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . STAVOVI programskih jezika.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.

122 . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. .izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Naime. . likovne kulture (računarski dizajn. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).tehnologije. .određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.

Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Zaključivanje rasprave. Učešće u demonstraciji računarske opreme. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. STAVOVI. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. VRIJEDNOSTI. 123 . Razvoj računara kroz historiju.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Vođenje pribilješki. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Upute za dalji rad. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije.

Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Prati uputstva nastavnika. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. nizovi bita i moguća stanja. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Izlaže nastavno gradivo. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. moguća stanja i brojne vrijednosti. bit. 124 . Bajt. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Prati predavanje. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Težinska vrijednost bita. Bit. Zapisivanje binarnog broja. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Razumijevanje pojmova: podatak. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Bajt kao niz bita. Uključivanje učenika u nastavni proces. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara.1. Izvršava instrukcije nastavnika. binarna cifra. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). uzastopno množenje sa dva. Određivanje vrijednosti bita. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. binarni zapis broja. vrijednost bita. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Čitanje binarnih brojeva. Zapisivanje bita i nizova bita. nizovi bita i moguća stanja. Ocjenjivanje. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Brojevi zapisani nizom do četiri bita.

Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. kodiranje. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. isključivanje. Održavanje računara. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Dijelovi računara. binarni zapis. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Po potrebi restartuje rad računara. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). hlađenje računara. pomoćne memorije. sposobnosti i ponašanje. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Provjerava postignuća učenika. radna memorija. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. ulazno izlazne jedinice. Kontroliše rad učenika. 2. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. radna memorija. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Vježbe uredno bilježi u svesku.Kodiranje. njihova znanja. Izvršava uputstva i instrukcije. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. procesor. pomoćne memorije. uključivanje. Demonstrira opremu i postupke rada. Kućište računara. ulaznoizlazne jedinice. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Uredno vodi pribilješke. adresne i podatkovne veze. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Ukjlučuje se u demonstriranje računara. bajt. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. restartovanje računara. Binarno kodirani decimalni zapis. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Zna dijelove računara. računarske opreme. Transparentno vrši ocjenjivanje. Razumije i shvata pojam kodiranje. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. decimalni zapis. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Zna prikazati znakove nizom bitova. Prikazivanje znakova nizom bitova. Sposoban da objesni pojmove: bit. Zna razlikovati računare. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara.

Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Organizacija rada računara. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. aktivnosti pri uređenju kabineta. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). direktorijima. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Aktivno se uključuje u nastavni proces. 126 . Upravlja dokumentima. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. Prikuplja interesantne članke o računarima.operativni sistemi. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. računarskoj opremi. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. zadaci OS. pokazivač miša. vrste operativnih sistema. Izrađuje zidne slike i panoe. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. podizanje (pokretanje) sistema. startni meni. prozor. Shvatio je ulogu CPJ. Sposoban je objasniti rad računara. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Održavanje sistema. Vrste programske opreme. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. aplikativnom softveru i dr. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Pokreće operativni sistem. . mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Prezentuje gradivo na savremen način. čišćenja i održavanje. datotekama. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. Pomaže drugim učenicima. Upoznao je elemente interfejsa OS. Razumije i način rada računara.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. uvodni ekran. radna površina. grafički interfejs. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. operativnim sistemima.programski jezici. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času.aplikativni software. Software i njegove vrste: . . matične ploče i RAM-memorije. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. sa zahtjevima. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. dijelovi radne površine. Pravilno drugima tumači rad računara. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Izvršava instrukcije nastavnika.

Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. molbe. crtežima i slikama. slika i izradi zidnih tabela. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. mijenjati. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Ispis dokumenta. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Daje neophodne upute. Poštuje uputstva. tabele. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. Vrste datoteka: sistemske. Oblikuje izgled stranice. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. dodatno isticanje teksta. Izbor vrste i veličinu pisma. i sa pogonskim programima. Formira prema potrebi nove datoteke.Organizacija podataka na računaru. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. 3. brojevi stranica. Praćenje izlaganja nastavnika. odrediti boju. seminarske radove itd. Znati otvoriti i spasiti dokument. slike. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. poravnanje. grafikona i šema. tražiti. sistemu pomoći. Oblikovanje odlomaka. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. prilagođavanju. nabrajanje. premještanje). Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Radi sa tabelama. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Određivanje jezika. Ispis dokumenata. kolone. sekcije. struktura dokumenata: paragrafi. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. tabulatori. crteža. Primjena računara Tekst procesori (editori). Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. 127 . Izlaže nastavno gradivo. referate. provjera pravopisa. Uspješno koristi postojeće datoteke. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. premještanje i kopiranje teksta. zaglavlja. hrvatskog i srpskog jezika. podatkovne i izvršne datoteke. Prati individualno napredovanje učenika. zahtjeve. mijenjati riječi u tekstu. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. samoispravljanje. poništavanje izmjena. podešavanje. podatkovne i izvršne datoteke. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. stablo mapa. brisati i premještati dijelove teksta. zapis i pristup datotekama. Znati napisati i oblikovati razna pisma. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. označavanje teksta. Pravilno koristi sistemske. preimenovanje.

promjena izgleda stranice. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. brisač. Aktivno prati nastavu. Koristi boje za ispunu. kultura življenja. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Zna odrediti format dokumenta. kopiranje i zakretanje dijelova slike. zaglavlje. biologija i dr. Izrađuje jednostavne crteže. likovne kulture i kulture življenja. pisanje u kolonama. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. podnožje. Umetanje teksta. četkica. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Uspješno crta geometrijske likove. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. boje i bojenje. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Radi sa slikama. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Isijecanje. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost.Oblikovanje stranice dokumenta. tehničke kulture. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. 128 . Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Programi za crtanje. geometrijski likovi. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. računara. Formatiranje dokumenata. Unaprijed se priprema za nastavu. Prenosi znanje na druge učenike. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Zna umetati tekst u crtež. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate.

Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Promjena veličine crteža. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. ciklička i grananje. Prenosi iskustva na druge učenike. Provjerava postignuća učenika. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Zna šta je mapa bitova. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Sadržaji međuspremnika. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Programiranje Pojam algoritma. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. 129 .Korištenje međuspremnika u radu s programima. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Učenike podstiče u radu. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. kontrast i osvijetljenost. Zna šta su strukture: slijedna. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. sposobnosti i ponašanje. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. podržava ih i stimuliše. dubina boja. njihova znanja. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Piksel. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Usvojio pojmove: programiranje. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. algoritamske strukture. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. cikličke i strukture grananja. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Nastavnu građu iznosi na popularan način. algoritam. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Mapa piksela. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Bitmapirana grafika. 4. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Vrijednuje postignuća učenika.

Rješava postavljene zadatke. Osnovni servisi. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Priprema nastavni proces. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. korake. Internet kao globalna mreža računara. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Demonstrira korištenje preglednika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. web pretraživači. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. a onda prelazi na složenije zadatke. Izlaže nastavno gradivo. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zapisivanje stranica. Uredno vodi zabilješke na času. te o načinima povezivanja. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. načini povezivanja. vrste. 130 . Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Prati napredovanje učenika. 5. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. njihovoj veličini i namjeni. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Potpuno je razumio šta je Internet. Uključuje se u rad Internet sekcije. Web preglednici. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. veličina. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma.Prikaz algoritma. te zna jezički prikaz. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. načini pretrage. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). www. struktura elektroničkog maila). Stečeno znanje prenosi na druge učenike. namjena. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Mreže računara Računarske mreže.

kolone i šta je regija. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Zna šta su datoteke weba. Slijedi uputstva nastavnika. Utvrđivanje stečenih znanja. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Kreiranje video zapisa. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. red i kolona. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Formatiranje i autoformatiranje. Programi za njihovu reprodukciju. Demonstrira način formatiranja. Daje jednostavne zadatke. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Pomaže drugim učenicima. njihove boje te o bojenju ćelija. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. 6. Zna objediniti multimedijalne zapise. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. redova i kolona. zvučnim i video dokumentima. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Linije. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Regija. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. zvuk i video). Organizuje rad školske videosekcije. Rad sa slikovnim. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Određuje broj ćelija. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Ispoljava postignuto znanje. zvučnim i video dokumentima. Slika. 131 . Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. slikovnih. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. debljine i vrste linija boje. redovi. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Uključuje se u rad školske videosekcije. broj redova. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Ćelija. broj kolona. Ponavljanje i vježbanje. zvučnih i video zapisa. bojenje ćelija. Kreira samostalno izgled tablice. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. zvuk i video.

Naučio je kako se sabira. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Slijedi uputstva nastavnika. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Usmjerava. Samostalno kreira realne zadatke. Prezentacije i primjeri primjene. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja.). štampač. kućište. Obavlja sortiranje. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. backupsigurnosna kopija i sl. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Navikao je da u računaru. Kontroliše rad učenika. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. skaner. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. pogotovo mladih koji su u razvoju. pokazuje. Primjenjuje predviđene procedure. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. pohranjivanja. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Prati uputstva nastavnika. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju.Sortiranje u tablicama. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. prikazivanja i zatvaranja. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. ali i na drugim mjestima. na disku defragmentira – presloži podatke. Motiviše učenike. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. monitor. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Poima pojmove sortiranja u tablicama. sačuvati. Sabiranje u tablicama. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima.). miš. Zna kreirati prezentaciju. Transparentno ocjenjuje. 7. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Ističe značaj prezentacije. zvučnici i dr. Upozorava. uputstva i drugi štampani i grafički materijal.

Zna vrste programa za zaštitu od virusa. (softvera). Iznosi negativne. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. ali i pozitivne primjere. održavanjem. Uspješno koristi antivirusni program. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji.programa i alata za zaštitu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Scan disc. Virusi i zaštita od virusa. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Sistematizuje pređeno gradivo. 133 . dokumenata i datoteka. Primjenjuje standardne forme provjere znanja.

LIKOVNA KULTURA 134 .

OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .svijetle – tamne .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . životinje.meke – tvrde . pojave u prirodi. objekti. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva.Razvijanje kritičkog mišljenja.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. bajka. prostori . prozračne-zasićene. .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. građenje stavova i odnosa prema 135 . . povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. svijetle-tamne.Korelacija sa drugim predmetima. biljke.prozračne – zasićene . sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .

linija koja naglašava. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . informatike. . zasićena. tamna. . povezivanja kroki pojmova. bogaćenje mašte. BiH kulturne baštine. zaključivanja. jačanje i bogaćenje .. značajni datumi. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. promjena dužine.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. .građenje linijom .Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. crtež. istrajnosti. drveni ugljen pokreta. stranog jezika. meka. tjelesne i tehničke kulture. položaja u prostoru i karaktera oblika: .meka grafitna olovka. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake.Razvijanje humanih odnosa među polovima. spremnost za saradnju i timski rad. likovne kreativnosti. smjera. poslovica. samostalnosti. patriotizmu. historije geografije. tuš i kist.. kulturno/etno-grafsko nasljeđe.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. tuš i pero. dosljednosti i angažovanosti. drugarstvu. tok linije. flomasteri /crni ili tamni/.Razvijanje sposobnosti linije. smjer . .. konkretnog i apstraktnog mišljenja. . lavirani tuš. posmatranja. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline.tok linije/crte .Usvojiti pojmove: emocija. građenje linijom. solidarnosti. svijetla. snalažljivosti.mljopisa. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . tuš i drvce. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . u cilju predstavaljanja složenih struktura. biologije.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. vrijednostima. istražiti.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: .…/. muzičke.linija koja nagovještava. prozračna. konturna linija/obris/. . uočavanja. matematike.linija koja definiše oblik .kroki Analitički spoznati. čvrsta. smjera i gustine rasporeda. karakter linije.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina..

. voštani/. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . analitičkog pristupa. u odijevanju. flomasteri u boji /za manje formate radova/. kolaž različitim materijalima. gvaš. odnosima: teksta. pojava u prirodi. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . uočavanja.2.Akvarel. mozaik. hromatske karakteristike. pripovijetke.Uočiti. analitičkoj spoznaji. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . razumjeti značaj i biti u prostora.hladne Dalji rad na sposobnosti. upotrijebiti hromatsku paletu boja. toplo . pjesme. Osnovne karakteristike hromatskih boja: .Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . kreiranju životnog . spoznaji.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. uočavanja.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . . zasićenost i 137 .tople i .Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja.zasićenost boje. priče. pastel /suhi.hladno kao i načina njene primjene događaja. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. tempera. komplementarni parovi .Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija.Boje punog intenziteta i osjećanja.

u organizaciji grafičkog lista 138 . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . organizacija prostora u formatu . PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .valerske vrijednosti boja. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Razvedena ploha .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Lik /forma.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. podjela boja na tople i hladne 3.simetrična kompozicija .

U prostornom oblikovanju.slikarska tekstura.Uočavanje. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . tačkama.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . statično. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. štampanje 4. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . asimetrija. .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. zaobljeno-uglasto. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . grafički list. simetrija. velikomalo. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. ploha. dinamično./okviru/ grafičkog lista . ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. dvodimenzionalno. . Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.

masa.jednostavni ritam. gradnja. prostor. prirodni oblici. 5. 140 . kipar.funkcionalnost prostora. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . . jednostavni oblici. i oblika u prostoru.nosive konstrukcije . .jednostavni i . kiparstvo. . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . načinjeni oblici.tekstura. Usvojeni pojmovi: kip.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.vežu za pozadinu/osnovu .skulptorski -vajarski materijali.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. .

.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. zatvoreni i otvoreni oblici struktura.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. svijetle i tamne. linija u funkciji definisanja oblika. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/.složeni oblici. .ovladavanje konstruktivnom linijom. meke i tvrde linije. . prozračne i zasićene linije. tlocrt. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. zakrivljene i linije svih pravaca. 141 .moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . funkcionalnost prostora.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura.da razlikuju linije po toku. horizontalna. . .moći prepoznati karakter konturnih linija. . ravne. nosive konstrukcije.

usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. . .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura.da vladaju sposobnostima prepoznavanja.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. kvadar. neodređeni amorfni. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. flomasterima u boji. . . slobodni oblici/. mozaiku . Ploha: . prepoznavanje karaktera oblika. crtanja i slikanja. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. uporabi materijala i sredstava za rad.uočavanje. . objekat u postoru /geometrijsko tijela. linorez.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. . grafike. izvedbe kroki crteža. Slikarstvo: . gipsorez. . karton /papir/ grafika.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. meka-tvrda. uočavanje proporcije. ploha koja zatvara neki volumen. simetrična i asimetrična kompozicija. kroki.. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. . 142 .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. akvarelu. . .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. kocka i sl. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. pastelu. . prozračna-zasićena linija.da usvoji termine: konturna linija. temperi. a koje su u suprotnosti/. kolažu. gvašu.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja.

linije koje se razlikuju po toku. .biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. . . STRUKTURA PROGRAMA 1. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. linija koja definiše oblik. zajednički javni objekti. prostor u kojem boravimo. građenje putem linije. . svijetle i tamne..da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. meke i tvrde. pozorište i sl. istražiti. pošta. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. 2. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. Kroki kao crtačka disciplina.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. smjera. škola. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. . Registrovati u svom okruženju. . promjena dužine. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. kuća.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. . .spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura.u prostornom oblikovanju. sportska dvorana.

144 . ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. slikanja i grafike. plastelin i sl. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. glina-mol. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. kružna. slikanju. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. analitičkog pristupa. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. vertikalna /uspravna/ kompozicija. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. jedna drugu poništavaju. uočavanja. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. dok hladne boje djeluju smirujuće. piramidalna /trougaona/. boje dijelimo na tople i hladne. U prostornom oblikovanju. a kada se pomiješaju. u tehnici gipsoreza. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Ploha može biti i preklopljena. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. 3. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. dominacija. Kontrasta parova boja koje se. crtanju. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. slobodna /raspršena/. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. glina. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. grafici. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. linoreza i karton /papir/ grafike. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. 4. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/.Razvijanje sposobnosti uočavanja. prostorno izgledaju bliže.

nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. 145 . Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. DIDAKTIČKO . 2. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.dvodimezionalna organizacija kompozicije. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora.SLIKANJE. Ako je volumen ispunjen. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Pristup okolini je intelektualno vizuelni.CRTANJE. . masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. puna cigla. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. a mišljenje apstraktno. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada.GRAFIKA. OBLIKOVANJE NA PLOHI . građenje. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. . Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. . onda govorimo o masi. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. komad drveta. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi.5. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni.

nauke i društva. razreda. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. novih medija i okruženja. i interakciju umjetnosti. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. niti bilo koju tehniku. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. PLOHA.kreativni rad u svakom polugodištu. MASA I PROSTOR. 3. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. 1. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. BOJA. 5. . 4. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . TAČKA I LINIJA. POVRŠINA. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. 2. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja.

reljef.likovni i kompozicioni elementi. poslovica.iz neposrednog okruženja djeteta. muzičke kulture. valerska vrijednost boja. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . čulni poticaji. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. . ploha. grafički list. emocije /osjećanja/. asimetrija. sreća. prirode i društva. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. basna. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. prostori. hromatske karakteristike boja.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. dvodimenzionalno. . . niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. bajka. statično. tople i hladne. praznici. karakter linije. maternjeg jezika /priča. mjesto stanovanja. slikarska tekstura. dinamično. karakter površine. muzika. Vizuelne motive. škola. pjesmica. matematike.. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. Nevizuelne motive. vjetar. tiskanje /štampanje/ otiskivanje.iz narodnih običaja /tradicije/. biljke…. simetrija. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . etnografsko nasljeđe. tok linije. 2. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. objekti.nevizuelni poticaji. pojave u prirodi. građenje linijom.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. podjela boja po psihološkom značenju. konturna linija /obris/. značajni datumi. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.. strah. tuga. za oblast prostornog oblikovanja. zasićenost boja. . porodica. smjer linije. gipsorez. 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ .

napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. aktivnost na časovima likovne kulture. stečenog znanja i usvojenih navika. 148 . jednostavni oblici. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. psihološkog. predmeta i pojava. Likovni sadržaj. pedagoškog. funkcionalnost prostora. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. zatvoreni i otvoreni oblici. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. estetskog. prirodni oblici. kiparstvo. 3. upornosti i iskustva. nosive konstrukcije. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. načinjeni oblici. struktura. svoje viđenje svijeta. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti./osnovu/. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. tekstura. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. skulptorski /vajarski. masa. kip. 2. Dakle. gradnja. kiparski/ materijali. složeni oblici. tlocrt. 1. prostor. svoje strahove i oduševljenja. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Nema loših dječijih radova. jednostavan ritam. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. kipar.

Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. u najvećoj mjeri. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . 149 . To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. odnos prema estetskom.kreativni rad djece. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. i likovnog jezika/. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . -artikulacija (akcenti. artikulaciju. šesnaestina i odgovarajuće pauze. forte – glasno (jako.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . . brzo i Presto – veoma hitro. brzo. -intonacija. snažno) . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. -tempo . izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . . legato). -različita notna trajanja: cijela nota.veselo. polovina. osmina. radosno. . brzi tempo Allegro. mezzoforte – srednje glasno (jako). staccato. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. četvrtina.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. u širem smislu. crescendo i decrescendo. umjeren – Moderato. slušanja muzike.tiho. tempo. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. pravilno fraziranje.

-Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. . . -tokom slušanja pamti naziv djela. tema. razvijanje muzičke memorije. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu.-poznaje violinski ključ.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. ukazuje i na greške i ispravlja i druge. mala dvodijelna pjesma. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. 152 . vokalna reprodukcija. . rečenica. . razvijanje obima glasa. dvije osmine ''tate''. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. mala dvodijelna i trodijelna pjesma.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. uočava mjeru. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). .

STAVOVI. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Uočava i hvali. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. .Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. na koncertima i sl. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. II MUZIČKE IGRE. III BROJALICE .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. IV SLUŠANJE MUZIKE. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. 153 . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . VRIJEDNOSTI. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. .

slušanjem muzike/glazbe. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. brojalica. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. blok-flauti. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. kultivisanje glasa. rečenica. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. preciznost intonacije. 154 . Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. i dalje u obimu oktave. ali i stiču nova. ksilofonu. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Ponoviti abecedu i solmizaciju. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. pravilna dikcija i akcenti. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. fraziranje. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. 35 časova godišnje. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. od prvog do četvrtog razreda. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. učvršćivanjem precizne intonacije. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. disanje. C – dur ljestvice. sintisajzer. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Novina je. kao u petom razredu.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. odnosno. pjevanjem pjesama narodne tradicije. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. gitara ).

Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. tempa. ženski. pa zatim učiti pravila igre. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. hor/zbor ). ''Jedan. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. harmonikaški i drugi. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Izrael. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. na tri dijela-triola i četiri dijela. pokrete. opisno. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. tri. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. itd ).U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. diničica''. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. izvođača. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. dinamike. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. artikulacije. bengele'' ). 155 . dva. ). U program su uvrštene vokalne. Novina su podjela jedinice brojanja. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. emocionalno). Libija. pa potom ponoviti slušanje. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. muški glas. Italija. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Pored redovne nastave. grupe instrumenata i orkestra. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. te druge kombinacije. itd. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. četiri''. ). dinaj.

STAVOVI. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. – 9.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 .

. . promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. Kolarić-Kišur ) 8. . . Nikolić. Nikolić. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Grgošević) 2.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . kuća. melodike. Adio kerida. Noćas (B. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Jeličanin. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Ferari) . u porodici). (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. Šimo Ešić ) 2. Proljeće (I.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. Sefardska romansa. fraziranje). -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. 4dijelnu mjeru. . Kolarić-Kišur) 4. .zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. grupnom i individualnom muziciranju. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . disanje. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. 3. . Mozart) 7. izleti. Milojević) i. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. G.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Alečković) 5. Na livadi (M. Srebreni voz ( B.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.sviranje na metalofonu. blok flaute. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. . rečenica.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. muzika: Kolaković Ajka.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. . ne žuri mama.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. mala . Kaplan) i Pjesma dječaka (D. .poznaju notna trajanja i pauze.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. mala dvodijelna pjesma. Ne žuri tata.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. dikcija. stihovi Grigor Vitez) 10.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . Repata priča (M.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Genov) 9. ksilofona. Cazin-grade. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. Cvjetni puteljak (J. tema. . . -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. premetaljke rebuse.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . . stihovi Šukrija Pandžo) 3. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. A. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. Basrak. . ta-te. stihovi Zl. .. tempo.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. Kukavica ( J.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Ja bih (Asim Horozić. Tišina ljetne noći (Zl. stihovi ( Zl. List na putu (Nada Ludvig-Pečar.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja.uočavaju i određuju karakter pjesme. 11. dinamiku i primjenjuju ih. . tempa i dinamike. stihovi M. priredbe.sigurnije izvode 6/8 mjeru. . artikulacija.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. tekst: Bekrić Ismet. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. 14.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) ..Sam uzima učešće u izradi kostima. 161 . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. . muzičkoj dramatizaciji . -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . slika za scenu itd.Plesna dramatizacija.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

(2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. kinezio-terapijskim aktivnostima. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. eventualno. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (6) razumije. (3) sigurnost učenika. sportsku rekreaciju. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. rekreativnim i. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. sadržaji i ishodi 163 . poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. Ciljevi.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Skakanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. preponskom trčanju. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Kolutanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. osnovnim skokovima s mini trambolina .pruženim. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Trčanja: . zgrčeni. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Izračunava ITM-a. zgrčenim. Bacanja: . Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. raznožnim. raznožni 3.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4.Ciljevi 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima.Preponsko trčanje 2.Trčanja različitim tempom do 6 minuta .

premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. saskok u zaljuljaju .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. Borilačke strukture: . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. Preskakanja: .Penjanje po konopu do 5 m . daleko-visoko skoku.Zgrčka 7.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . upiranja i penjanja: . saskok zanožno . «mačjem» skoku.Ljuljanje na karikama malom amplitudom. naskoku u upor čučeći na gredu.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage .Pad natrag i u stranu . saskoku pruženo. Višenja. Ritmičke i plesne strukture: . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja.«Mačji« skok .5.Daleko-visoki skok 8. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.Naskok u upor čučeći na gredu. saskok pruženo 6. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 .

Mini odbojka 3:3 Nogomet: . odbojka . 5. 4. a . saradnji dva igrača u odbrani i napadu. zonskoj obrana 6:0. Igre: Rukomet: . sistemu igre s jednim kružnim napadačem..Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . 3. i 9.9.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Brzina: kineziološki sadržaji. nogomet . .vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu ... Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.Ravnoteža: učenika i .Snaga: 6. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu..skok šutu.. Antropološki 1.Blokiranje i oduzimanje lopte . 8..2.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Skok šut .Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . 2. mini odbojci 3:3. 7.. koordinacije.Gibljivost: mogućnostima škole i . driblinzima i fintiranjima.Prijem servisa podlaktično . blokiranju i oduzimanju lopte.1.. kao drugi .Driblinzi i fintiranja .Koordinacija: shodno potrebama .Zonska odbrana 6:0.prijemu servisa podlaktično.. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.

mentalno zdravlje. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. međuljudski odnosi. zaštita od bolesti itd. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. različiti faktori rizika. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva.2. ishrana. 167 . Funkcionalne sposobnosti: 3. povrede. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. zdrava životna sredina. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. humani odnosi među spolovima.

Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. potiskivanja i njihove kombinacije. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). sposobnosti i osobina koje su. bitne za učenike. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava.. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. karakterizuje usporen tjelesni rast. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. a usmjeren je na obrazovnu. naglašava izražavanje pokretima. skokovi. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. penjanja i silaženja. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. prije svega. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. naskoci. zbog opterećenja u školi. puzanja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. početak intenzivnog rasta mišića. a posebno za učenike. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. kolutanja. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. podstiču razvoja osobnosti učenika. gdje to uvjeti omogućuju. slaganja i rastavljanja predmeta. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. Za drugi osnovnoškolski ciklus. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). 5. U različite djelove nastavnog sata.. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. nagiba i pravaca). spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. hodanja i trčanja. uključuje se muzika. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. koji obuhvaća 4. razred osnovne škole. gimnastike. ritmike i sportskih igara. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. biciklizma i dr. dizanja i nošenja. vučenja. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. saskoci i preskoci. plivanja. ciljanja i gađanja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. i 6. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. nadvlačenja. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. (b) aciklična motorička 168 . Također. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja.

znanja. karate i dr. Tjelesna aktivnost . statičke snage i dinamometrijske sile. 169 . Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. eksplozivne. fleksibilnosti. ravnoteže. judo. koja se susreću u sportskim igrama. borilačkih aktivnosti. rukomet. (c) kompleksna motorička znanja. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). koja su bitno obilježje tzv. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. što omogućuje veće promjene. dakle ciklična i aciklična. odnosno i na cjelokupni antropološki status.. kao što su boks. skokova u vodu i dr. repetitivne.. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem.uz opće morfološke djelotvornosti. brzine. Motoričke sposobnosti koordinacija. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha).. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. uputiti ih u primjerene sportske klubove. kao što su nogomet. košarka i dr. hrvanje. preciznosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. gibljivost. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). u dogovoru s roditeljima ili starateljima. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. ritmičke gimnastike. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima.

gipkosti. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. agilnosti. repetitivne snage – pretklon trupa. koordinacije – poligon natraške. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. formiranju realne sliku o sebi. konkretno. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. (2) ona mora da bude konkretna. snage. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. statičke snage – vis u zgibu. ili tokom obavljanja aktivnosti. umiju. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. kao i za njihovo ocjenjivanje. 2. fleksibilnosti – pretklon raznožno. njegove saradnje. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. ravnoteže. pozitivno i adekvatno obrazloženo). Tjelesni razvoj: tjelesna visina. tjelesna masa i držanje tijela. tj. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. vanastavnog procesa u okviru škole. preciznosti. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. eventualno. te brojčano i opisno. kontinuirano. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. sklonosti. 3. 170 . (3) ona mora biti pozitivna. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. o onome što znaju. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. o svojim sposobnostima. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. težine i držanja tijela).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful