6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.BOSANSKI.

likova. basna. njenog prenesenog smisla i pouke 2. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika. Fantastični elementi u kratka priča bajci. pouka basne Zapažanje tematike. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. preneseni smisao basne. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. Usmena narodna proza: bajka. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1.

Prepoznaje epitet.poentu pjesme. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. deskriptivna. personifikaciju i onomatopeju. Bećirbašić: «Harfa» 8.Kranjčević: «Lijep si. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. Prepoznati obilježja domoljubne. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. A.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. domovinska (patriotska. bijeli svijete» 5. obilježja ritma u pjesmi. poređenje. gl.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. I. 4. Š. vrsta stiha.motive. zavičajno – rodoljubiva).izražajno čita i recitira pjesmu. Određuje lirske slike. M. vjernost.poentu pjesme. šaljive pjesme. Kajan: «Žuta ptica» 10. evo opet» 7. J. ritam.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. Dučić: «Selo» 6. opisne. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Šimić: «Ah.motive. D. usporedbu. Otkrivati lirske slike. Z. S. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. poenta lirske pjesme. Hasić: «Praviš se važan» 11. stih strofa. 7 . rima ili srok. hrabrost. personifikacija. B. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. junaštvo. inverzija. S. onomatopeja. običaji. Trifunović: «Čist zrak» 9.

B. Kočić: “Jablan” 19. kukavica. I. crtica.sredstva zaustavljanja. pokretače. I. 8 . kompozicija. H. S. Andersen: «Slavuj» 23. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. H. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. Ešić: «Cvjetko» 21. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. portretiranjem.K. likovi (glavni. R. V. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. govorna. Kulenović: «Gromovo đule» 13.Singer: “Ole I Trufa” 24. tematsko – idejna osnova. Prosenjak: “Otac” 15. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. poruku na osnovi razumijevanja teksta. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa.12. Rorić: «Pjesma» 20. osuđuje negativne postupke likova. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. najvažnija obilježja lika Određuje temu. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. kradljivac). načini pripovjedanja. Ćorović: «U noći» 16. sociološka. sporedni). J. plemenit. N. karakterizacija – etička. P. S. I. Š. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. I.

Na osnovi glavnih značajki knjiž. komentariše postupke i ponašanje likova. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. Roman (vrste: avanturistički. naučnofantastični. tematsko – idejna osnova. vrste objašnjava razliku priče. romaneskni pripovjedač. čin. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. humoristički.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. romana. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. slika. likovi.afiš ). prizor. kompozicija romana. igrokaza. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. izraziti vlastiti komentar 9 . smisleno povezuje rečenice.

poznavati način oslovljavanja. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. razumije ga. tempo. usmjereno. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. s bilješkama. dikcija. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. boja glasa. Čitati tekst s razumijevanjem. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. razumje pročitano i slušano 10 . što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. pauze. govorne vrednote izražajnog čitanja.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. logička. jačina. u sebi. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst.

publicističkim i dr). administrativnim. Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . naučnim.

razredu. messenger servisi.uputnice. opis zatvorenog portret (interijer). 12 . Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. Pisanje pisama.priznanice. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. opis otvorenog prostora (eksterijer). i 6. jezik bloga. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). telegrama. opis kraja (pejzaž).mobitelske poruke. priznanice.proučeni dikatat. mobitelske poruke. diktat sa predusretanjem grešaka.Opisivanje prema predmetu. kontrolni diktat. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. slobodni diktat). Pravilno pisanje pisma. uputnice.

određuje vrste poznatih televizijskih emisija. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. historijat. radio. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. samostalno piše strip. kulisa. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. zabavne. povijesne podatke o počecima filmova. osobitosti filmskih vrsta. Navodi sredstva. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. zna osnovne različite vrste časopisa. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. Novine.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. strip. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. časopisi.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. televizija. 13 . pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. pozorišnih izvedbi. filmski rodovi radijskih emisija.

Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . dubine i ljepote riječi. .Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. .Slog – dužina sloga.Pisana i usmena riječ. oblik riječi. . Razvijen interes za otkrivanje snage. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. . razgovoru i pisanju). vlastito značenje.Naglašen slog u riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . govoru.Glasovi: samoglasnici. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. suglasnici.RJEČNIK.Riječ (značenje riječi. .Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. .Naglasnice i nenaglasnice. čitanju. funkcija riječi). .

Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. .čestice Zapažanje. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše).Onomatopejske riječi. način) .Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) .Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. vremena. k (a) i priloga gdje. 15 . li i usklika u rečenici. nastavak). Vrste riječi: . usklika u govorenju i pisanju. .Nepromjenjive riječi: . Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. čestica da. kuda. ne.Pravilna upotreba/uporaba veznika.veznici . čestih prijedloga. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi.pojam priloga (prilozi mjesta.pojam prijedloga .Pomoćni glagoli biti i htjeti. kamo.značenje). čestica. Glagoli: . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.usklici . Prepoznavanje priloga. .

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. učenika.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.. . 19 . . je (umanjenice i komparativ).Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. a crticu kao pravopisni znak. . Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. .Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. zagrada. u svakodnevnom pisanju i čitanju. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova.

hrvatskom. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom.narodni govori(narječja). navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). hrvatskom. latinica. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. srpskom jeziku (Humačka ploča. natpisi na stećcima. pravogovoru. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica.od 6. do 9. srpski jezik u porodici srodnih jezika.prva štampana djela. (Ishodi učenja u gramatici. ćirilica (bosančica). Spomenici pismenosti u bosanskom. 20 . pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. prvi rječnici i gramatike). arebica. Povelja Kulina bana. hrvatski. razreda osnovne škole.prve štamparije.

V. S. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. D. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Neslinger:”Konrad. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. Isaković: «Lijeve priče» 7. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. A. K. Defo: “Robinzon Kruso” 12. 21 . s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati).dijete iz limenke” 11.

Vodič kroz lektiru. pravopis.hrvatski. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. periodika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.te medijske kulture. 3. poetske recitacije i dramatizacije tekstova).) Također. internet. muzičkom kulturom i dr. 6. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. priručnici za učenike(radne sveske). razvoj standardnog jezika). Medijska čitanka. likovnom kulturom. pravogovor. Osnovni ciljevi. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.kao i principima integracije i korelacije. 5. priručnici za nastavnike. teorije i interpretacije književnosti. Kultura izražavanja. metodičari). b) rasporedu. umjetničke. Jezik (gramatika. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. 22 . Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Medijska kultura (strip. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). odgojnosti. egzemplarnosti.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. Književnost (interpretacija književnih tekstova. 2. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. zadaci. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. biblioteka).biografija i bibliografija. 4. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. rječnik. pisci.Videočitanka. Naš jezik.. reprezentativnosti.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. te dvije školske pismene zadaće). tekstualne adekvatnosti itd. televizija. radio. čitanačkih i lektirskih).prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

nobody something.prisvojne (mine.upitne (who.lične (padež subjekta i objekta) . nešto prošireniji vokabular.pokazne (this. nothing 24 . bicycle. npr. those) . npr. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.Svakodnevni život. spajanjem slika na poznata • i tekstova. verbalno. bus. . anybody. osnovne informacije 2. his.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza.Porodica. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . family members and their occupations . what. daily routine.npr. car) 6. razred Osnov na škola 4. nešto prošireniji vokabular. which. theirs) . means of transport (npr. . its. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: .brojive i nebrojive . ours.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . npr. that.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. hers.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. neverbalno.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd.neodređene (somebody. anything. npr. these. yours. whose) . život .

some. odrični. (a) litle . količine. all.članove: a/an. going out to the cinema. going to an amusement park itd. odrični. verbalno. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. npr. river. upitni) .Priroda. i raspoloženja) 2.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. neverbalno. npr. (a) few. . unusual hobbies itd. any. much.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. many. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. these (girls). prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. what. timetable. wildlife.prisvojne pridjeve . picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. this (girl). dopuštenja. označavanjem tačnih i netačnih . pupils’ hobbies. that (boy).Škola. npr. the. going to the party. npr. npr. school subjects. zero . sposobnosti.opisivati tvrdnji. učenici će 25 . whose . upitni) Present Continuous (potvrdni. cijene.koristiti spajanjem slika i tekstova. surprise party. . theatre. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . npr.upitne. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih .Slobodno vrijeme. favourite sports and games. which. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. . npr. pyjama party. nešto prošireniji vokabular. traženjem određenih informacija.Zabava. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.nepravilno poređenje pridjeva . nešto prošireniji vokabular. those (boys) .pokazne pridjeve. nešto prošireniji vokabular. . nešto prošireniji vokabular. odrični.pridjeve neodređene količine i broja. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . animals. plants. mountain.

prepričavati kratke priče i šale sl. svojih vršnjaka itd. sva lica jednine i množine Priloge. dramatizirati itd. vezane za zadane teme i gramatiku. kao i onima . upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.vrijeme.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje .sudjelovati u razgovoru o zadanim . npr.način.prepričavati/prepisivati kratke tekstove . niječni. b) PISANJE Učenici će: . right. expensive. . . school choir.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . jednostavne kao što su: zadovoljstvo.za mjesto . npr. upitni) Modalne glagole. dirty Antonime. npr. ask-answer. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. last year .igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. must Zapovjedni način. never. crylaugh Složenice. guitar lessons. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. have to. may. have/have got (potvrdni. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. vezane za zadane teme. vezane za zadane teme. odrični.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. raspravljalo iznenađenje. vezane za zadane teme. npr. npr.govoriti o temama svojim . last week. razočarenje i . can. walk a dog. dirtyclean. fast Prijedloge. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 .pisati kratke sastave na poznate teme itd. discuss a subject.praviti kratke.pravac/smjer.oblik Glagole be. left. west .recitirati.pisati diktate . quickly. orange juice Kolokacije. npr.? naučiti koristiti: Afikse.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. sometimes) .pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . . npr. always. care about us itd. east. npr.

smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .. muzički instrumenti.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . elementi dramatizacije) . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve . ples (crtanje. oblikovanje itd.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . značaj ishrane za zdravlje..Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .Likovno obrazovanje.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. npr : . slikanje.) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja . ples.) 3 .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .

kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. kratke poruke i natpise. jednostavna pitanja.1 Govor A1.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. razred – 4. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva..1 Pisanje A1. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. upustva. snimljenog materijala i reaguju na njih. opomene. saopštenja nastavnika i učenika. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .3 Čitanje i razumijevanje A2. kraće tekstove.

Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Tekst na poznatu temu. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. govora i pisanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Lične poruke i kraće dijaloge. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. uz pomoć nastavnika. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika.

kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. tolerancije. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. kulture dijaloga. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. postavljanje pretpostavki. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Nastava stranog jezika. poštovanja različitosti. SMS). podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. značaj međusobnog razumijevanja.dijelove teksta. uvažavanja. razglednicu. saradnje. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. 30 . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.

označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća.Upitne.množina . loo/ lavatory. garden. these. 31 .prisvojni genitiv (John’s.vlastite. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.trenutne koja čuju sa kasetofona. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. život u gradu i na selu. friend. the Prisvojni pridjevi. coffee-table. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. kitchen. • Prostorije u kući i namještaj. name. my. that. car 6. . izvršavanjem uputa i druge naređenja. curtain • Okolina. opće . park. npr: crtanjem. grandfather. shop. bus station. those . uncle.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. your. usebi ili naglas. izvršavanjem uputa i naređenja.Lične . npr.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili .Pokazne. Mary’s) Zamjenice: . mother. a/an. traffic-lights. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. bookcase. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. our. this. who.: ponavljanjem riječi. their Upitni pridjevi. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . itd. 2) verbalno. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. yard street.Nastavni plan i program za šesti razred. npr.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. (nešto prošireniji vokabular) npr. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik .pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . hall. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu.Determinatori: Članovi. grandmother. npr. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. his. what Pridjevi: . davanjem kratkih . npr. itd. npr: crtanjem. her.

get up. križaljke Glagoli: . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. upitna forma) Prilozi za: . scared. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. happy. pupils’ things. recitovati. : kratkim odgovorima na pitanja. wood. nice. river. what(color) . npr. moliti .zahtijevati. toothbrush).Present Simple (potvrdna. itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . bad. sad. plate.davati uputstva i naredbe .Present Continuous (potvrdna.ispunjavati tabele.. theatre. redati riječi u smisaone rečenice . dovršavanjem rečenica. post office.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . negativna. posters. • Škola. here.odgovarati na pitanja . ispunjavanjem tabela. rutinske aktivnosti. wash (npr. da se dobiju kolokacije). trees. thirsty park. glasses). in the kitchen (npr. fork. npr. upitna forma) . hill. village. tired. itd. sleep. npr.Mjesto. lake. school subjects. good. toothpaste. fine.ubacivati.prepisivati kratke tekstove .Pomoćni glagol be .Opisni. cup. npr. bridge. podvlačiti. cinema. ispunjavanjem križaljki.zapisivati po diktatu . school furniture. upitna forma) .svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. main parts of the face/body – nešto 32 . there • Svakodnevni život. negativna. hungry.igrati uloge. osnovni pridjevi.Modalni glagol can (potvrdna.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . tableware: spoon.izraziti: . knife. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . school mates.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . negativna. in the bathroom (npr.

npr. phone-box Kolokacije.(John’s book. npr. after Rečenice: . at .Mjesto. negativnoj. busstop. now. –s. hungrythirsty. .Vrijeme. u vezi sa datim temama. cupboard. itd.sad. car. today. Prijedlozi za: . learn. in. npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. my house) .Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj.Vrijeme. itd. npr. 33 . itd. sports. on. upitnoj i zapovjednoj rečenici . clean. u vezi sa datim temama. walk. wardrobe. clean .There is a …There are two … prošireniji vokabular). shop-window. make noise. bus. miss the bus. job.dovršavati rečenice itd. at. work. u vezi sa datim temama. in.dirty Složenice. Osim što će stalno proširivati vokabular. have breakfast/lunch /dinner. turn on/off the radio/ the television. npr. ing Antonime. učenici će učiti da koriste: Afikse. npr. npr. happy.

pravopisa. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Moja okolina. Matematika. Geografija. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. kao npr.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Likovna kultura. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. u početnoj fazi učenja pogotovo. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Muzička kultura. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. te gramatike predviđene za ovaj razred. Maternji jezik. 34 . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. .upoznavati različite kulture i tradicije.Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 35 .

3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. koji govore o svakodnevnom životu. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. u prodavnici). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. vremenska prognoza). Povremeno mu može zatrebati pomoć.

• • Pisanje • • • • riječi. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. TV-emisije 6. saobraćaj. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. jednostavan diktat). Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. zemlje. seosko imanje 8. grad 7. narodi. raspored časova 2. prijevozna sredstva 37 . naučenih izraza. vrijeme na satu 3. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. lične podatke. slobodno vrijeme 4. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jezici 9. kupovina odjeće 10. škola – nastavni predmeti. druženje 5. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku.

imenovati zgrade u gradu .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Er spricht Englisch. pridruživanjem slike tekstu.: . er.imenovati nastavne predmete.imenovati domaće životinje i opisati ih .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.popunjavanjem praznina u tekstu. die Bücher. . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. narodi.imperativ za 2. das Schaf.. sie.Lične zamjenice u jednini (ich. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. du. ihr.. jednostavne informacije i sl. der Park Wo ist das Kino? Hier. sehen.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. npr. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.povezivanjem slike i slušanog teksta.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . Erdkunde.dopunjavanjem teksta ..razvrstavanjem slika. die Tafel. : Škola Deutsch.imenovati TV-emisije . dort. . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. essen. lesen…) .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova . npr.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. . jezici: Er ist Engländer.izvinuti se . Sie kommt aus Österreich. die Post. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. .Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . das Pferd..popunjavanjem tabela i sl. die Kuh. dein. . es) u akuzativu . sein. .prezent glagola können u jednini i množini. npr: . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.negativan i upitni oblik glagola.za izražavanje želje oblik möchte . Mathe. Tiere. das Schwein Zemlje.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . .davanjem kraćih odgovora. sprechen. Sie spricht Deutsch. .Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 .tražiti i nuditi pomoć. . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. Ich finde die Jacke schön und modern. :schlafen. Grad: das Kaufhaus.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. das Kino. npr: razvrstavanjem slika.govoriti o trenutnoj aktivnosti .imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . der Supermarkt. npr.opisati ljude i predmete . rechts Seosko imanje: der Bauernhof. . . das Theater.čitati rečenice i kraće tekstove. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .lice jednine i 2. links.: .u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. Zamjenice: .. govoriti o svojim omiljenim predmetima.

igrati uloge.dopunjavati izostavljene riječi. odgovarati na pitanja. . SMS. . voditi dijaloge prema datoj skici. jednostavnim rečenicama opisivati. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . . govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.- recitovati.prepisivati rečenice i kraće tekstove. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . postavljati jednostavna pitanja. oder Saobraćaj. pjevati. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.rekonstruisatii riječi. čestitku) 39 . aber.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Maternji jezik. . Interkulturalne vještine Učenici će: . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Matematika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Geografija. Muzička kultura. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).upoznavati različite kulture i tradicije. kao npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Likovna kultura. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Moja okolina. 46 .

Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. kratke dijaloge o poznatim temama. radoznalost i kreativnost.1 u govoru i pisanju. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. naglasak. odnosno A1. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. kao drugog stranog jezika. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 .

Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.

: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. chambe. povratnih manger glagola i • Moje lice. Il a les cheveux 49 .. grand. (triste. ma. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. sa namještaj: cuisine. redanjem slika itd.locirati ljude i predmete . dormir. arbre. npr. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .ljude i predmete . élève. raspoloženje. iz crtića). glumljenjem (npr. frère. table. qui? C’est …. prendre l’ glagola. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. izvršavanjem uputstava. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. se lever.boje predmeta . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. onih koje označavaju neku aktivnost. jardin.reći koliko je sati – puni sati . lijepljenjem slika. npr. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.predstaviti sebe ili druge .opisati . Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . 2) verbalno. pravilnih laver. brojeve itd. ton. Zamjenice • Predstavljanje: Je . se promener.Članove. sale . autobus. gestikuliranjem. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.). les grand.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. itd Glagole . une. mère. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. se être. npr. son. le.itd.dopadanje . itd. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. najosnovnije. npr. soeur. npr. lit. pokazivanjem.. tužan.Lične m’appelle …Je suis. Au revoir itd. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. sretan).Upitne. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. 2) verbalno.Opisne pridjeve à manger. père mon. chaise. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. crtanjem. pravljenjem/oblikovanjem stvari .: gestikuliranjem. množina Salut. . • Prostorije u kući i ta. cahier. père. • Škola: enseignant. npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.identifikovati ljude i predmete . petit. • Bliža okolina: rue.) livre. moje tijelo.pozdravljati .Prisvojne pridjeve.Prezent Svakodnevni život. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. crtanjem.mère. beau..ograničen broj raspoloženja .izraziti . parc. glumljenjem. upotrebi. un. malheureux. l’. la. des.brojati predmete . koji su najčešće u armoire. grand. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.

u vezi sa datim temama. zamjenjivati inicijale punim riječima. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. pjevati i igrati jezične igre. il fait froid. Bon – mauvais. • noirs.à. bruns. redati riječi po određenom redoslijedu. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . Prendre un bain. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. učiti pisati pomoću igara na CD-u. itd Kolokacije. npr. De quelle couleur est…? rouge. mjeseci. pisati kraki. là. • Raspoloženja: heureux. npr. podvlačiti. jednostavan tekst prema tekstu modelu. devant. –s Antonime.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Imperativ Priloge za mjesto. blanc itd. ici. npr. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. u vezi sa datim temama i gramatikom. blonds. Sale à manger. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. igrati uloge. grand – petitl Složenice. avec. ubacivati. dans. recitovati.sur. npr. jaune. de (u osnovnim značenjima) 50 . u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. u vezi sa datim temama. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. sac à dos. razglednicu SMS poruku) . davati uputstva i naredbe . pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. pravopisa. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. npr. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . ples.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. moja okolina. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. 51 . S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.Matematika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . ples) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . npr: . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Ovo može podrazumijevati npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.kroz crtanje. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. te gramatike predviđene za ovaj razred. u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. slikanje. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: .

Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.Učenje kako učiti Učenici će da: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .

kratke dijaloge o poznatim temama. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.1 u govoru i pisanju. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. naglasak. A 1. kao drugog stranog jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. radoznalost i kreativnost.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. odnosno A1. naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove.

pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. . chambe. chaise. se être. npr. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. gestikuliranjem. pokazivanjem. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. grand. npr.reći koliko je sati – puni sati . povratnih manger glagola i • Moje lice. tužan. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. malheureux. table. grand. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. Il a les cheveux 54 . l’. itd. le. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . množina Salut. lijepljenjem slika.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. npr. ma.mère.brojati predmete . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. izvršavanjem uputstava. pravljenjem/oblikovanjem stvari . redanjem slika itd. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Članove. • Škola: enseignant.itd. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. npr. arbre. un.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. (triste. son.predstaviti sebe ili druge . itd Glagole . élève. prendre l’ glagola.Prisvojne pridjeve. soeur. la.).: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. père mon. 2) verbalno. des. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. onih koje označavaju neku aktivnost.Lične m’appelle …Je suis. koji su najčešće u armoire. cahier.: gestikuliranjem. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. moje tijelo.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. qui? C’est ….ljude i predmete . iz crtića).opisati . Zamjenice • Predstavljanje: Je . se lever. glumljenjem (npr. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. • Prostorije u kući i ta. frère. najosnovnije.) livre.ograničen broj raspoloženja .dopadanje . sale .: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. sretan). upotrebi. 2) verbalno. mère.locirati ljude i predmete . razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. autobus. jardin.boje predmeta . brojeve itd. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. Au revoir itd.identificirati ljude i predmete . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. ton. se promener. petit. lit. • Bliža okolina: rue.. npr.Opisne pridjeve à manger. sa namještaj: cuisine. les grand. raspoloženje. dormir.Upitne. crtanjem. parc. une. crtanjem. beau. npr. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici.Prezent Svakodnevni život.. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.izraziti . père.. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. glumljenjem. pravilnih laver.pozdravljati .

pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova.à. u vezi sa datim temama i gramatikom.Imperativ Priloge za mjesto. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. recitovati. Prendre un bain. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. avec. razglednicu SMS poruku) . dans. ici. sac à dos. pisati kratki.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. podvlačiti. ubacivati. u vezi sa datim temama. davati uputstva i naredbe . od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. Bon – mauvais. zamjenjivati inicijale punim riječima. noirs. jednostavan tekst prema tekstu modelu.sur. blanc itd. bruns. npr. učiti pisati pomoću igara na CD-u. npr. npr. u vezi sa datim temama. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . samostalno napisati kratki tekst (čestitku. itd Kolokacije. pjevati i igrati jezične igre. de (u osnovnim značenjima) 55 . npr. jaune.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. Sale à manger. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. il fait froid. igrati uloge. devant. grand – petitl Složenice. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. u vezi sa datim temama. redati riječi po određenom redoslijedu. –s Antonime. mjeseci. blonds. • Raspoloženja: heureux. là. De quelle couleur est…? rouge.

Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). npr: . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. . geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.kroz crtanje. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. u početnoj fazi učenja pogotovo. 56 .matematika. te gramatike predviđene za ovaj razred. ples. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. npr.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . pravopisa. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. ples) . Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. moja okolina. slikanje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Ovo može podrazumijevati npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.

. 57 . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.Učenje kako učiti Učenici će da: .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. 58 . humanizmu i internacionalizmu. toleranciji. a u okviru nastave stranih jezika. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. duhu tolerancije. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. kao i sjevernom Afrikom. Pored toga. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. kosmopolitizmu.

sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .čitanje riječi.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog .Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . a ne o jeziku . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). ovladavanje osnovnim leksičkim.

predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. nastavci gramatičkog ženskog roda.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. pisanje tanwina u akuzativu. 60 . ponoviti osnovne fraze. tašdid. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. lične i pokazne zamjenice. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. tanwin. pisanje određenog člana.

Nivo VI razred Osnovna škola 4.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Imenovati članove svoje uže porodice. .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Brojevi do 100 .Kupovina (voće. . lice množine) .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.Aktivnosti u nastavi . . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. prepoznavanje. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Porodica i članovi porodice (zanimanja) . npr.Genitiv poslije prijedloga .Perfekat . genitivne veze. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . npr: .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Nabrojati dane u sedmici .Izražavanje glagola “imati” . npr: . njihova zanimanja i interesovanja .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Genitivna veza . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. . povrće.Predstaviti sebe i druge . Gramatika .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Pridjevi .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Pravi prijedlozi . GOVOR: Učenici će: . 2) verbalno.Lične zamjenice (množina) . . .) . brojevi) .Direktni objekat (akuzativ) .: .Opisati školu.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. pjesmice. .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.bojenjem navedenih predmeta / osoba . imitiranjem .Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .Brojati od 1 do 100 . ponavljanje.: .pjevati.Pravilna množina . kulturne i dr.Izražavanje vremena (puni sati) .Komparacija pridjeva .gestikuliranjem. kuću. 2) verbalno. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Dvojina . npr.Opisati (grad.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.

imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). ..itd.takmičenje u pisanju brojeva itd.glumiti.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .samostalno konstruisanje sintagmi.. . 62 . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. .recitovati kraće pjesmice.

kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. uvažavanja.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. značaj međusobnog razumijevanja. postavljanje pretpostavki. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. govora i pisanja. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. SMS). Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. poštovanja različitosti. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. kulture dijaloga. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. saradnje. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Nastava stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. razglednicu. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. tolerancije. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika.

život na selu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Moja okolina (život u gradu. narodi. 64 . prijevozna sredstva).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. saobraćaj. jezici). Matematika (brojevi).nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Likovna kultura. kupovina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interkulturalne vještine Učenici će: . . koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. kao npr. Geografija (zemlje. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Muzička kultura. Maternji jezik.

ovladavanje osnovnim leksičkim. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. kao i sjevernom Afrikom. duhu tolerancije. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kosmopolitizmu. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. humanizamu i internacionalizmu. toleranciji. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Pored toga. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. a u okviru nastave stranih jezika. 65 . fonetskim i gramatičkim minimumom. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.

razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .razvijanje samostalnosti u govoru . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.čitanje riječi.razvijanje temeljitosti.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno . a ne o jeziku .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 .razvijanje radoznalosti i .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja . predanosti i preciznosti u učenju jezika . NIVO: PRVA GODINA UČENJA . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).razvijanje razumijevanja i logičkog .učenje jezika. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.razvijanje pozitivnog stava prema .putem igara.

varijante pisanja slova. tašdid. uz učenje osnovnih fraza. 67 . sukun. usvojiti: osnovne oblike slova.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. kratke i duge vokale. tanwin. Neophodno je. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.

dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . ma) Pokazne zamjenice (hara.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.Imenovati članove svoje uže porodice .Nabrojati dane u sedmici .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: . 'anti.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Svakodnevni život .Predstaviti sebe i druge .Porodica i prijatelji . .Kuća . 'a) Prijedlozi (fi.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . ponavljanje.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. nahnu) Upitne zamjenice (man. Kroz dijalog (igre.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.: .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. . Gramatika Lične zamjenice ('ana.gestikuliranjem. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . npr: .Reći koliko je sati (puni sat) . . npr. . 2) verbalno.Pozdravljanje i upoznavanje .Nivo VI razred Osnovna škola 1.: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Pozdravljanje na formalan i neformalan način . . 'anta. 68 .Škola .podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. huwa.podvlačenjem pojedinih riječi. npr. min. npr: . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. imitiranjem .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. 'ila. la) Upitne partikule (hal. hiya.Brojati od 1 do 10 .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. pjesmice. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Bliža okolina . prepoznavanje.

glumiti.. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.takmičenje u pisanju brojeva itd.GOVOR: Učenici će: .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. .recitovati kraće pjesmice. . 69 .itd. . . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) .pjevati.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.

Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Geografija. Likovna kultura. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. 70 . Muzička kultura. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. pravopisa. u početnoj fazi učenja pogotovo.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Moja okolina. Maternji jezik. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Matematika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. kao npr. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. .Interkulturalne vještine Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. 71 .

MATEMATIKA 72 .

-sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -usvajanje različitih uglova. -grafičkog prenošenja. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -grafički sabirati. presjeka. odnosno funkciju . -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -usvajanje pojma relacije i funkcije. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. . 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. uspoređivanja. oduzimati i množiti uglove. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. jedinica za mjerenje uglova. :). njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). oduzimati. -.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. sabiranje i oduzimanja uglova. -prepoznati relaciju.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. •. -nacrtati zadani ugao. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. razlike i direktnog produkta skupova. unije. mjerenje uglomjerom. množiti i dijeliti uglove. -prepoznati. -računati pomoću džepnog računala. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. 73 . -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -znat će računski sabirati. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -računanja postotka. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -računanje pomoću džepnog računala.

-o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -induktivnog mišljenja. paralelnih i okomitih pravaca. -rada.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. spremnosti da se pomogne drugim). emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -induktivnog i analognog zaključivanja. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -prepoznavanja obrasca. -procjenjivanja. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. posebno kolektivnog (timskog) rada. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -pripremati se za određeno napredovanje. -slijeđenja niza uputa. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja... -samopuzdanja i samoaktualizacije. -prikupljanja. -matematičkog jezika. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -raditi po određenom planu. . -prostornog organiziranja i orijentiranja. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -pozitivnim crtama osobnosti. kao i uspjehu drugih. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -poboljšati ličnu «listu» motiva . -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -koristiti pomagala za crtanje uglova.

Konveksni i nekonveksni uglovi. nula. Središnji ugao. Dvije kružnice. TEMA . Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni.Kružnica. pravi. Prava i kružnica. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Relacije. kružni luk i tetiva. TEMA – Kružnica. sekunda). Presjek. 2. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. opruženi. unija i razlika skupova.TEMA. TEMA .TEMA. Komplementni i suplementni uglovi. minuta. oštri. Prenošenje uglova. Vrste uglova: puni. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. 75 . obilježavanje). ugao (kut) 3. krug.Djeljivost brojeva 5. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. Direktni produkt skupova. kružnica i krug. uglomjer. Ugao ( elementi. TEMA . TEMA – Razlomci 1. krug.Skupovi.Skupovi.Programski sadržaj: 1. mnogougao (mnogokut). Susjedni i usporedni. Funkcije (preslikavanja). Uspoređivanje uglova. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. relacije i preslikavanja 2. tupi.Prirodni brojevi 4.ugao.

Svojstva računskih operacija: komutativnost. faktori i sadržaoci prirodnog broja. 4. Zajednički djelitelji brojeva. Djeljivost zbira. Izrazi s promjenljivim.9. Decimalni i postotni zapis razlomka.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. distributivnost. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.3. Uspoređivanje razlomaka. oduzimanje. Djeljivost u skupu N0. TEMA. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore.25.4.TEMA. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. b e N).TEMA. Razlomci veći i manji od 1. Proširivanje i skraćivanje razlomaka.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r).3. 5. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). 76 . Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Prosti i složeni brojevi. Sabiranje. asocijativnost. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. postotak. Razmjera (omjer). Brojnik i nazivnik.

Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Tekstualni zadaci. Relacija. i logički ih povezivati. Aritmetička sredina danih brojeva. Razvijanje slike koje crta. unija i razlika skupova. Brojevni izrazi sa zagradama. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. za geometriju razvijati urednost. odnosno funkciju. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Direktni produkt skupova. STAVOVI. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . Poticati će učenika na rad. jednakost uređenih parova. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. KRUG. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. nova svojstva. Zahtijevat će od SKUPOVI. UGAO (KUT) Izlomljena linija. KRUŽNICA. Izrazi s promjenljivim. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Koristiti udžbenik . zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Uređeni par. Trebaju definisati relaciju. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). Funkcija. motoričke preglednost. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Brojna vrijednost izraza. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Presjek.

njihovih veličina.. samostalan rad s geometrijskim priborom. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Učenik treba usvojiti crtanje. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. Vrste uglova. prava. Uspoređivanje uglova. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka.. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Središnji ugao. sistemu u ravni. a osnovne pojmove «razumjeti». i sekunda. mnogougao. Prenošenje uglova.mnogougao. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. ravnina. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. kružnica (kružna crta) i krug. uspoređivanje. skup). Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. komplementarni uglovi. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. kao i množenje uglova prirodnim brojem. izlomljena linija. prostor. sabiranje. oduzimanje uglova. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. minute. 78 . Prava i kružnica. Ugao. mjerenje.). središnji ugao. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima.. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. krug. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Jedinice za mjerenje uglova. kružnica.

Koristi udžbenik i literaturu. grupnom i frontalnom radu. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. kao i koje zagrade će prije računati. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Prati izlaganje nastavnika. sredstava i modela. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Sabiranje (zbrajanje) . oduzimanje. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. 79 . množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. distributivnost. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Izrazi s promjenljivim. asocijativnost. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. gdje se trebaju koristiti olakšice. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Pozitivan odnos prema radu. Prati izlaganja nastavnika. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja.

10. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 15. klasificiranja. 3. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. kod kuće ili u školi. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. 4. razvrstavanja. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. 9. 80 . 9. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. 5.. kao i relativno proste brojeve. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore.. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Vještina odabira inovacija. 3.. 6.. razlike i proizvoda. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Djeljivost sa 2. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno.. 10. kao i najveći zajednički djelitelj. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira.. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. 4. Razumijevanje materije i problema. 6. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. 5. uspoređivanja. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Prosti. 15. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore..

Učenik usvaja pojam cijelog. Cijelo i razlomljeno. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. x-a=b. Geogebra .RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. trećine. polovi i dijeli. (Origami japanska tehnika savijanja papira. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Crta i reže. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. jednakih i različitih razlomaka.. x-a<b. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. kao i zapis istih. a-x=b. Računa postotak. (x-a)+b=c.. množenja i dijeljenja razlomaka. . -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. a-x<b. Izrađuje didaktički materijal. Induktivno mišljenje. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). preklapa i mjeri. duljine.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Preko mjernih brojeva: površine. vremena. -Dijeljenje razlomka razlomkom. srednjeg i visokog nivoa. x+a>b. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. a-x>b.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. polovine. Usvaja algoritme zbrajanja. Primjenjuje modele interaktivne nastave. x-a>b. kao i 81 . Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. (x+a)b=c. Geometer's Sketchpad. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. Odmjerava znanja: dovoljnog. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Procjenjivanje.) -Množenje razlomaka.

ax-b=c. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Razmjera i njena primjena. x:a=b.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. -Množenje razlomaka. -Postotak. a:x=b. izračunavanje udaljenosti na karti). između samih dijelova cijelog). 82 . ax+b=c. razlomaka (primjena na nastavi geografije.

-Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke.TEMA. sekunda): +. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. zaključujući da su te udaljenosti jednake. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1.TEMA. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. krug. 2.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. minuta. -Dijagramom uvesti produkt skupova.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. dužina. relacije i preslikavanja Skup. kao i za koordinatni sistem u ravnini. -.) dožive kao skupove točaka. kao osnovnih pojmova. presjek i razliku skupova. uglomjer. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. •. jedinice za mjerenje uglova.Kružnica. polupravac.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). 83 . ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. Međutim. koji su učenici ranije poimali više intuitivno.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. do određenog stepena formalizuje. . u ovoj se temi. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. presjeka.Skupovi.. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. izlomljena linija. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. : . razlike kao i produkte skupova.

postaviti kao ponavljanje.TEMA. -Uvježbati zadatke sa zagradama. odnosno sa jednakošću a = b q. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. do 10.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. 84 . proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.5. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. u najvećem dijelu. Međutim. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.3. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. -Uvježbati svojstva računskih operacija. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r .Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba.TEMA. 4. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. izračunavanje i oslobađanje zagrada. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva.

-Uvesti pojam postotka. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. kao razlomka s nazivnikom 100.5. TEMA. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. zatim razlomak i prividni razlomak. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. lijepiti i razgovarati o razlomcima. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. vezanim za uvođenje razlomaka. a tek onda razlomak s razlomkom. makaze i ljepilo. itd. dobar je također i računarski program Geogebra. pa zadane likove lijepiti cijele. četvrtinama. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. trećine. razlomak prvo množiti prirodnim brojem.. -Uvesti decimalne razlomke. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj.. odnosno nejednačinu. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. -Uvježbati sve četiri računske operacije. -S učenicima raditi od papira figurice. 85 . -Kod množenja.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. prema polovinama.. isijecati polovine.

BIOLOGIJA 86 .

diobu ćelije.multidisciplinarni pristup .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .pružanje osnovnih znanja .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. problemom izučavanja .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese. njenim predmetom.učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .značaj fotosinteze i transpiracije .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa . oslobađanje oksigena .

shvatiti značaj biljaka za prirodu . zrak. 1.1.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . posmatranju. Jednoćelijski i višećelijski organizam. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. životinje i čovjeka. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. kojem žive .formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . organizam. Uvod 1.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . prema drugima.osnovna jedinica građe organizma. CITOLOGIJA 2.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. Biljna stanica : ćelija . Dioba ćelije. organ. klijavost. Tkivo: građa i funkcija. . 88 . 2. voda.podjelu i značaj . toplota. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .

odjeljak i carstvo. CVIJET – CVAT. 89 . red. Prelaz na kopno.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. podjela i značaj. Golosjemenjače. osmoza. Od bičara do volvoksa. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. značaj i podjela.7. 4. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. 3. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina.: Karakteristike građe virusa. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. Vegetativno razmnožavanje korijenom. razmnožavanje i razviće. Karakteristike građe. klasa. Difuzija . podjela.Posmatranje algi mikroskopom 4.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA.3. 3. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. kapilarnost i korijenov Pritisak .Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Pojam biosistematika.2.. podjela i značaj. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. razmnožavanje. 3. rasprostranjenost.1. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. i zeljasto stablo.6.Drvenasto . značaj. razmnožavanje i razviće. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. Razmnožavanje. razmnožavanje.5.3.5. Plod i sjemenka. preobražaj . Izumrle papratnjače. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. Građa. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. rod. rasprostranjenost. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. MAHOVINE: Građa. raznovrsnost plodova i sjemenki 4.EUKARIOTI 4. 3.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. porodica. 4. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi.6.Ogled rastenja korijena. PAPRATNJAČE:Građa. Vegetativno razmnožavanje listom. STABLAŠICE 4. podjela i značaj. medicinski i ekonomski značaj virusa. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.4. podjela i porijeklo. Binarna nomenklatura. ALGE:Građa. razmnožavanje i razviće. viroze. Karl Line.7.4. 4. vrsta.

4. 4.13. Voćarstvo.10 DVOSUPNICE. predstavnici. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.9.4..PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.12. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu.15. 4. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . značajne vrste u ishrani. 4. predstavnici. 4. predstavnici i značaj u ishrani. značaj u ishrani. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.14 JEDNOSUPNICE . 4.

GEOGRAFIJA 91 .

Mjesecu i njegovom kretanju. Sunce. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. Suncu i sunčevom sistemu. Kosmosu ili nebu. kosmičkom beskraju. značaju školske geografije. prirodnoj sredini. objektu i predmetu proučavanja. metodama orijentacije na horizontu. Prividna kretanja Sunca. Suncu i njegovom sistemu. nebeskim tijelima. opisati nebo. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. nebu i nebeskim tijelima. geografskoj sredini.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. horizontu i podjeli horizonta. zvijezde i Mjesec. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. Zemlji u Sunčevu sistemu. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. 92 . zvijezdama i Galaktici. osnovna znanja o horizontu. prirodnoj i geografskoj sredini. kretanjima nebeskih tijela. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva.

zemlji i njenim sferama. spoljašnjih procesa i oblika. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. suštini stvarnih kretanja Zemlje. zraku i tlu. litosferi. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. orijentaciji na površini Zemlje. elementima i sadržajem geografske karte. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. suštini čitanja geografskih karata. unutrašnjim procesima i obliku. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. prepoznati osnovne oblike reljefa. geografskim koordinatama. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. razmjeri i razmjernicima. načinu umanjenja veličina iz prirode. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. osnove o stijenama u zavičaju. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. građi zemljine kore.horizontu. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. Podjelu voda na slane i slatke vode. osnovama orijentacije na horizontu. vrstama geografskih karata. unutrašnjim procesima i pojavama. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. izradima plana. vodi. zemljinoj kori i njenom sastavu. elementima i sadržaju geografskih karta. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. vodenom omotaču Zemlje. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. kružnim tokovima u hidrosferi. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. prividnom kretanju Sunca. stvarnim kretanjem Zemlje. osnovama izrade geografske karte. o geografskoj mreži. izgled svoje bliže i dalje okoline. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. prividnom kretanju Sunca. 93 . razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. zemlji i njenim sferama – geosferama. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. kruženju vode u prirodi. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. učionice i makete zavičaja. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje.

najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. gradskim i seoskim naseljima. geografskom rasprostranjenju. osnovne elemente primarne. geografsko poimanje prirodne. privredi i podjeli privrede. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. uzrocima geoekološke krize. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. globalnim geografskim aspektima životne sredine. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. ekumeni i anekumeni. vodu i tlo. osnovnim fizičkim. posljedicama negativnih uticaja na zrak. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. privredi i privrednim djelatnostima. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. kopnenim vodama na Zemlji.kopnenim vodama. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. tercijarne i sekundarne privrede. biljaka i životinja. naseljenosti i naseljima na Zemlji. geografske i životne sredine. stanovništvu na Zemlji. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. 94 . zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji.

Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Godišnja doba. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Geografske koordinate. Zvijezde i sazvježđa. Meridijani ili podnevnici. Geografska dužina. Satne zone. Sateliti. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Rotacija Zemlje. Gelaktike i galaktička jata. Posljedice revolucije Zemlje. Zonalno vrijeme. Paralele ili uporednici. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Mjesec. Relativna visina. Planete. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Datumska granica.Posljedice rotacije Zemlje. Položaj Zemlje na ekliptici. Sunce i Sunčev sistem. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Ekliptika. predmet. Smjena dana i noći. Pomaračenja Sunca i Mjeseca.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Mjesečeva kretanja. Toplotni pojasevi na Zemlji. Zemlja u Sunčevom sistemu.Lokalno vrijeme. Kalendar. zadaci geografije. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Zemlja – oblik i veličina. Geografska širina. Nadmorska visina. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orjentacija pomoću Sunca. Nejednako trajanje dana i noći. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Najnovija savremena orijentacija.

Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Plan. Sastav atmosfere. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Izgled površine Zemlje. Osnovni elementi geografske karte. Zemljotresi. Reljef na kopnu i u podmorju. Padavine. 96 . vode i t zraka. Klimatski faktori. Pojam klime. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Vulkani i vulkanski reljef. Značaj atmosfere. Zračni pritisak. Sfera Zemlje – geosfera. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Oblikovanje reljefa tekućicama. Vrste karata. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Razmjera i razmjernik. Oblikovanje reljefa vjetrom. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Meteorološko vrijeme. Čitanje geografskih karata. Geografska karta. Sastav zemljine kore. Sastav geografskog omotača. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Oblikovanje reljefa ledom. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Vjetar. Podjela atmosfere.Globus – model Zemlje. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Oblaci i magle. Tektonski procesi i oblici. Zagrijavanje kopna.

Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografski faktori na Zemlji. Tekućice. Morske mijene i morske dobi. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Okeani. Klime umjerenih pojaseva. Porast svjetskog stanovništva. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Ugroženi elementi životne sredine. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Mora.Klime polarnih oblasti. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Močvare i bare. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Značaj kopnenih voda. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Jezera. Led na Zemlji. Kruženje vode u prirodi. Talasi u Svjetskom okeanu. 97 . Prirodne osobine morske vode. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Struje u Svjetskom okeanu.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj Svjetskog okeana.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. KOPNENE VODE Podzemne vode. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Svjetski okean. Urbanizacija. Izvori i vrela.

Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. grafikonima i primjerima. koji uslovljavaju te odnose. a koje tretira ovaj nastavni program su. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. U ovim temama. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. slikama. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. uglavnom. za učenike ovog uzrasta. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. radna sveska i priručnik za nastavnike. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. kosmogene i antropogene uticaje. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. nove i dosta uopćene. • • • 98 . To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Pored toga. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. I druge nastavne teme. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. Zemlju u Kosmosu.

HISTORIJA 99 .

komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba.1. šta je animizam. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. Priprema analizu izvora 1. samostalno zaključuju. Predhistorija 2. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu.1.2. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje .2. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Prošlost i sadašnjost.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Uvod u historiju 1.

Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Demonstriraju 3. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu.1.Sumerske gradove .4. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore.2. prezentira. demonstriraju na karti. Historijsko Doba 3. posmatraju i iznose vlastiti stav. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. 3.2.Najvažnije vladare i njihova djela . Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju.Pismo. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. 101 . mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. demonstrira. opisuju izvore. objasniti pojam mnogobošci. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Analiziraju kartu. kako se razvija umjetnost . Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. postavljaju pitanja. pojašnjava.3. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2.

priprema predavanje i 102 . da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu.3. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke.Stara Gračka 4. osnovu analize. Homerski svijet bogova i ljudi 4. 4. predaje .1. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. posmatraju . Demonstrira na karti. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). kretskog pisma.2. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4. Grčki polis. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana.. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Objasniti pojmove Helada i Heleni. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. priprema zadatke za učenike.

usmjerava aktivnosti učenika. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Atena. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena .6. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Znaju šta je Agora. lik i djelo Aleksandra Velikog . prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . priprema izvore za analizu. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. Učenici razumiju. važnije građevine i stilove gradnje . sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. stjecali znanja . 103 . Grčko. njeno uređenje. pojmove demos i aristokratija. kakvu hranu su jeli. analiziraju. Potiče interesovanje učenika. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika.Perzijski ratovi 4. kakva je bila kultura stanovanja . značajnije umjetnike i naučnike Grčke.Olimpijske igre 4. Život i kultura starih Grka 4. kakav je položaj robova . Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova.4. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika.5.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. usmjerava aktivnosti učenika. priprema izvore za analizu.

Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. konzuli.2. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. senat.1. Demonstriraju na karti. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika.5. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. republika. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. 5. 104 . Stari Rim. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja.

Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). drže mini predavanje . Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. društvene razlike. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo.6. o najvećem ustanku robova. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma.7. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. usmjeravaju aktivnosti učenika .prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . najznačajnije Rimske careve. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. Kako je podijeljeno carstvo. uzroke propasti Rimskog carstva. 5. prezentiraju odgovore. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Kakav je bio položaj robova u Rimu.3. drži mini predavanje . Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. Demonstriraju na karti. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. usmjerava aktivnosti učenika. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. . Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). pripremaju odgovarajuće izvore informacija. procjenjuju usvojeno znanje učenika. uzroke slabljenja carstva.5. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Pojam građanski rat. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. 5. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo.5. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). Potiče učenike na samostalan rad . 5. Priprema analizu izvora . pojmove: koloni . 5. gladijatori. Vjerovanje Rimljana. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Analiziraju historijsku kartu. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Rimsko carstvo Kršćanstvo. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . odgovaraju na postavljena pitanja. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. historijski razmišljaju.4. kritičko i 105 . Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. drže mini predavanje.

6. Učenjem historije. da kreira atmosferu učenja na času . aktivnosti i zadatke. 106 . potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. analiziraju izvore. učenici treba da grade posebno razumijevanje. da uključi njihova interesovanja . načine postavljanja pitanja. historijske spomenike iz ovog perioda. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. faraoni…). Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Nastavnik treba da motiviše učenike.Antička kultura. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. kompetencije i vještine. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. pokaže im značaj onoga što uče. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. postavljaju pitanja i daju zadaće.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. kao robovi. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . robovlasnici. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. pripremaju analizu izvora. ba . postavljen je i na Internet stranici www coe. Drže mini predavanje . zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). demonstriraju na karti. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

sa osnovnim crtežima . razredu: papir. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline.nacrt. -arhitekturi. simbolima u građevinarstvu. građevinarstvu. platno. PVC. ljepenka. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -građevinskom tehničkom crtanju. PVC. alatima i priborima za obradu ovih materijala. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. sastavljanju modela i maketa. stilovima i pravcima u arhitekturi. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. prerade. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. sa 108 . -obradi materijala. kao i o građevinarstva. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. prema upustvima predmetnog nastavnika. plastična folija). tlocrt i bokocrt. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. karton. koža.

termina. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -o saobraćajno . ukazivanje i na greške drugih.tehničkoj kulturi. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. -graditeljskoj baštini. tehničkom pismu. putničkom saobraćaju. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. saopštavanje termina i procesa u tehnici. 109 . saobraćajnim patrolama. javnim putevima. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. materijalima i alatima u građevinarstvu.ilustracijom simbola). poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. -prikupljanje. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu.

-prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. STAVOVI. u donošenju različtih 110 . -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -afirmacija rada. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. -samopouzdanje.−induktivno i analogno zaključivanje. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. posebno timskog rada. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. VRIJEDNOSTI. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -razvijanje samopouzdanja. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. konstruktivnog vrednovanja.

građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. alati i mašine za obradu navedenih materijala. .) 6. tehnika građenja (praktičan rad . Porijeklo. gips. čitanje tehničkih crteža). sadržaj objekata u naselju – grad. temeljni radovi.. osobine. Tehnika obrade materijala. staklo. niskogradnja. saobraćajne patrole 9.. plastična folija). materijali za vodovodne instalacije. krovni i ostali radovi. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. Urbanistički i regulacioni planovi. Urbanizam. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. beton. hidrogradnja.. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. vezivni materijali (kreč.). koža. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). makete. alati za tesarske radove. armirano-betonske konstrukcije. drvo. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. ljepenka. alati za zemljane radove. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. zidarski radovi. karton. novi građevinski materijali (gotovi malteri. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. dizalice.pjena. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. mjerilo. žica.).izrada makete stambene zgrade) 7.) 5. Građevinska tehnika . objekti na putu i saobraćajni znakovi. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. radne operacije. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. organizacija radnog mjesta. izolacioni materijali (staklena vuna. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . naprimjer: model kućnog namještaja.. čelik... arhitekturi i građevinarstvu.Modelarstvo 111 . platno. Historijat arhitekture i građevinarstva. stiropor. 3. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. Ljepila. cement. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. materijali za centralno grijanje. interesa učenika i mogućnosti škole). putnički saobraćaj. lične mjere zaštite na radu 8.). modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. opće mjere zaštite na radu.).poluge. građevinske mašine (mješalice.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. bageri.STRUKTURA SADRŽAJA 1. prerada. obrada. rurizmu. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. rurizam.. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). PVC. higijensko-tehnička zaštita 2. kamioni. alati za zidarske radove. reciklaža građevinskog otpada. pur.

Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. Objekti od kulturne. 112 . . Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine). sakralne i druge vrijednosti u BiH. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.). lončarstvo. Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Izrada makete objekta od kulturne.Agrotehnika: voćarstvo. alate. mašine i materijale. obućari. Posavina.. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE ..Izrada učila i pomagala . . . .Graditeljstvo: nosive konstrukcije.Stari zanati: kujundžije. vezenje i pletenje. priborima. Krajina. historijske i graditeljske baštine.Fotografija .Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu.. građevinski materijali.Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. projektovanje naselja .Maketarstvo . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). povrtlarstvo .

PVC. . 113 .. organizacija radnog mjesta. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. tj. STAVOVI. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. . dnevnike rada. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. biologija. makete. PVC-u. takmičenja). modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. vježbi i praktičnih radova.) .Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. smotre. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. čuva u školi. likovna kultura. da planira. slobodnih tehničkih aktivnosti.. projektuje i praktično izrađuje predmete. po pravilu. dodatne nastave. žica. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. .Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja.Svakoj grupi pripada planirani fond časova.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Učenici vode dnevnik rada koji se. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. kultura življenja. crteže i ostale izvore znanja. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva.

razvoja gradivo na času. rurizam. operacija i rukovanje alatom. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. i demonstriranje. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. osmišljavanje. -primjena modela interaktivne nastave. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. koji 114 . estetike. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. sadržaja objekata u naselju. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. općih zahtjeva pri gradnji naselja. maštovitosti i vlastite kreativnosti. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -izrada jednostavnih modela. -pripremanje. Urbanizam. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. kao i aktivno učestvovanje u istom. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. arhitekturi i građevinarstvu. rurizmu. -afirmacija rada samopouzdanja.

-preciziranje znanja: dovoljnog. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća.). pored udžbenika. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala.pjena. materijala za centralno grijanje. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. panoa. izolacionih materijala. primjenom -iniciranje. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. staklo. općim zahtjevima u gradnji naselja. izradom interakciji. pur. armiranobetonske konstrukcije. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. instalacionih materijala. koja treba učenik usvojiti. električnih instalacija.). ilustracija-crteža. gips.. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. uz adekvatnu pripremu. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.. izolacioni materijalima (staklena vuna.. stiropor. materijala za vodovodne instalacije. materijalima za centralno grijanje. građevinskim materijalima (gotovi malteri. -podrška drugima. cement. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima.. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. beton. materijalima za vodovodne instalacije. novih građevinskih materijala. drvo. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju.) 115 . ispuniti objekat namjene.. odvajanjem bitnog od nebitnog. školi i okolini..). vezivnih materijala.). čelik. srednjeg i visokog nivoa. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće.gradu.

znanja vezanih učenika. zidarskim radovima. -adaptivnost i estetsko uređenje. kao i građevinskih mašina (mješalice. -samopouzdanje. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. alata za zidarske radove.. napredovanju učenika. redovnu nastavu i radu. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. bageri.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. o potrebi crtanja. temeljnim radovima. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. kao i igre za djecu. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. za kulturu stanovanja. postignuća. -izrada praktičnog rada visokogradnja. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. za zahtjeve svakodnevnom životu. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. alata za zemljane radove. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. -primjena ekonomično. alata za tesarske radove. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. građevinskih mašina. vannastavne aktivnosti. rada učenika i vođenje kreativnosti. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. -saradnja sa roditeljima mjerilo. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. kamioni. tehničkih crteža). -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. dizalice. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. 116 . ekološko i urednih zabilješki. grupe).

-adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. putničkom saobraćaju. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . objektima na putu i saobraćajnim znakovima. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. oblasti. mjerama zaštite životne i radne sredine. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. uređaja i sredstava za gašenje požara. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. korištenje dodatnih izvora znanja. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. pravila i propisi. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. saobraćajnih znakova itd.krovnim i ostalim radovima. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. reciklaže građevinskog otpada. -pomaganje nastavniku. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. reciklaži građevinskog otpada.

nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. koji kreira literature. novim zapisima. interesa učenika i mogućnosti škole). izrada učila i pomagala. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. -afirmacija rada samopouzdanja. sticanje vještina. 118 . fotografija. maketarstvo. na i i članaka i informacija sa medija. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. graditeljstvo. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. -poticanje samostalnost samoinicijativu. stari zanati. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. agrotehnika. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. zajedno sa učenicima. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu.škole na osnovu potreba lokalne zajednice.

INFORMATIKA 119 .

da učenici upoznaju strukturu računara. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . umijeća.da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. . .osnovna znanja o strukturi računara.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. postupke uključivanja i isključivanja računara. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. . . . OSNOVNA ZNANJA 120 . .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. PODRUČJA UČENJA CILJEVI . Osnovna znanja. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). .

sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). . .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. . putem Interneta. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. . STAVOVI programskih jezika.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . . . .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. 121 .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. . . .navika korištenja informatičke literature.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.

što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. 122 . . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. likovne kulture (računarski dizajn. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu).da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. . . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.tehnologije. .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: .izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. Naime. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva.

Vođenje pribilješki. Zaključivanje rasprave.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. VRIJEDNOSTI. 123 . Razvoj računara kroz historiju. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. Učešće u demonstraciji računarske opreme. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Upute za dalji rad. STAVOVI.

Aktivno učešće u nastavnom procesu. Bajt. binarna cifra. Izlaže nastavno gradivo. Zapisivanje binarnog broja. Uključivanje učenika u nastavni proces. Ocjenjivanje. Zapisivanje bita i nizova bita. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara.1. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Prati uputstva nastavnika. Određivanje vrijednosti bita. Težinska vrijednost bita. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Prati predavanje. vrijednost bita. uzastopno množenje sa dva. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Čitanje binarnih brojeva. bit. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. moguća stanja i brojne vrijednosti. Izvršava instrukcije nastavnika. Bajt kao niz bita. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Razumijevanje pojmova: podatak. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Bit. nizovi bita i moguća stanja. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. binarni zapis broja. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. 124 . Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada.

Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. isključivanje. Transparentno vrši ocjenjivanje. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Provjerava postignuća učenika. binarni zapis. radna memorija. adresne i podatkovne veze. Razumije i shvata pojam kodiranje. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. uključivanje. kodiranje.Kodiranje. 2. Kontroliše rad učenika. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. ulazno izlazne jedinice. Dijelovi računara. Održavanje računara. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Po potrebi restartuje rad računara. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Uredno vodi pribilješke. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Demonstrira opremu i postupke rada. pomoćne memorije. Kućište računara. Zna razlikovati računare. ulaznoizlazne jedinice. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Binarno kodirani decimalni zapis. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Zna prikazati znakove nizom bitova. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Izvršava uputstva i instrukcije. radna memorija. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. procesor. bajt. hlađenje računara. sposobnosti i ponašanje. njihova znanja. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Vježbe uredno bilježi u svesku. Zna dijelove računara. računarske opreme. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Prikazivanje znakova nizom bitova. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Sposoban da objesni pojmove: bit. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. pomoćne memorije. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Zna binarno kodirati decimalni zapis. restartovanje računara. decimalni zapis.

126 .aplikativni software. grafički interfejs. vrste operativnih sistema. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. startni meni. Održavanje sistema. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. aplikativnom softveru i dr. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). matične ploče i RAM-memorije. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. dijelovi radne površine.operativni sistemi. Prezentuje gradivo na savremen način. Izrađuje zidne slike i panoe. . uvodni ekran. računarskoj opremi. datotekama. Pravilno drugima tumači rad računara. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Pomaže drugim učenicima. sa zahtjevima. Upoznao je elemente interfejsa OS. Shvatio je ulogu CPJ. Upravlja dokumentima. čišćenja i održavanje. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. radna površina. Pokreće operativni sistem. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. . Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. Organizacija rada računara. pokazivač miša. Sposoban je objasniti rad računara. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Razumije i način rada računara. podizanje (pokretanje) sistema. operativnim sistemima. direktorijima. aktivnosti pri uređenju kabineta. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. zadaci OS.programski jezici. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. prozor. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Izvršava instrukcije nastavnika. Software i njegove vrste: . Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Prikuplja interesantne članke o računarima. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Vrste programske opreme. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima.

Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Oblikuje izgled stranice. nabrajanje. Uspješno koristi postojeće datoteke. Ispis dokumenata. Primjena računara Tekst procesori (editori). premještanje). Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. samoispravljanje. 127 . crtežima i slikama. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Praćenje izlaganja nastavnika. slika i izradi zidnih tabela. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. označavanje teksta. tabele. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. kolone. sistemu pomoći. provjera pravopisa. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. premještanje i kopiranje teksta. tabulatori. referate. podešavanje. struktura dokumenata: paragrafi. i sa pogonskim programima. Poštuje uputstva. Radi sa tabelama. Znati otvoriti i spasiti dokument. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. grafikona i šema. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. slike. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Ima znanje o načinu organizacije podataka. dodatno isticanje teksta. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. tražiti. podatkovne i izvršne datoteke. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. molbe. Određivanje jezika. Oblikovanje odlomaka. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. prilagođavanju. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. sekcije. poništavanje izmjena. odrediti boju. stablo mapa. crteža. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. hrvatskog i srpskog jezika. podatkovne i izvršne datoteke. brojevi stranica. zahtjeve. Prati individualno napredovanje učenika. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Izbor vrste i veličinu pisma. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. preimenovanje. brisati i premještati dijelove teksta. Pravilno koristi sistemske. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Daje neophodne upute. mijenjati. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. 3. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. zaglavlja. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Ispis dokumenta. mijenjati riječi u tekstu. Znati napisati i oblikovati razna pisma.Organizacija podataka na računaru. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. poravnanje. Izlaže nastavno gradivo. Formira prema potrebi nove datoteke. seminarske radove itd. Vrste datoteka: sistemske. zapis i pristup datotekama.

Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. podnožje. 128 . promjena izgleda stranice. Zna odrediti format dokumenta. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate.Oblikovanje stranice dokumenta. biologija i dr. Koristi boje za ispunu. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. Uspješno crta geometrijske likove. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Formatiranje dokumenata. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. kultura življenja. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. zaglavlje. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Izrađuje jednostavne crteže. Isijecanje. brisač. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. računara. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. tehničke kulture. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. četkica. geometrijski likovi. likovne kulture i kulture življenja. Koristi mogućnosti programa za crtanje. boje i bojenje. Aktivno prati nastavu. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Zna umetati tekst u crtež. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Unaprijed se priprema za nastavu. Prenosi znanje na druge učenike. Radi sa slikama. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Umetanje teksta. Programi za crtanje. pisanje u kolonama. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta.

Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. dubina boja. cikličke i strukture grananja. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. algoritamske strukture. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Programiranje Pojam algoritma. podržava ih i stimuliše. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. njihova znanja. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Učenike podstiče u radu. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Prenosi iskustva na druge učenike. Promjena veličine crteža. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Usvojio pojmove: programiranje. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. ciklička i grananje. Vrijednuje postignuća učenika. 4. algoritam. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. 129 . Sadržaji međuspremnika. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Zna šta je mapa bitova. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. kontrast i osvijetljenost. Provjerava postignuća učenika. Bitmapirana grafika. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Zna šta su strukture: slijedna. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Mapa piksela. sposobnosti i ponašanje. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Piksel. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon.Korištenje međuspremnika u radu s programima.

Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. struktura elektroničkog maila). Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Prati napredovanje učenika. Osnovni servisi. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. 5. vrste. veličina. Web preglednici. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. korake. Stečeno znanje prenosi na druge učenike.Prikaz algoritma. 130 . Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Uključuje se u rad Internet sekcije. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Mreže računara Računarske mreže. njihovoj veličini i namjeni. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. namjena. te o načinima povezivanja. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Internet kao globalna mreža računara. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. načini povezivanja. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. web pretraživači. Rješava postavljene zadatke. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Zapisivanje stranica. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. www. te zna jezički prikaz. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. načini pretrage. a onda prelazi na složenije zadatke. Uredno vodi zabilješke na času. Priprema nastavni proces. Izlaže nastavno gradivo. Potpuno je razumio šta je Internet. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Demonstrira korištenje preglednika. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža.

Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. zvučnim i video dokumentima. Zna objediniti multimedijalne zapise. slikovnih. Utvrđivanje stečenih znanja. zvuk i video). Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Ponavljanje i vježbanje. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. 131 . redova i kolona. zvuk i video. Organizuje rad školske videosekcije. njihove boje te o bojenju ćelija. Kreiranje video zapisa. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. kolone i šta je regija. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Uključuje se u rad školske videosekcije. zvučnim i video dokumentima. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Ćelija. Određuje broj ćelija. 6. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. broj kolona. Slijedi uputstva nastavnika. Formatiranje i autoformatiranje. Praćenje i evidencija postignuća učenika. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. bojenje ćelija. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Slika. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. debljine i vrste linija boje. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Pomaže drugim učenicima. red i kolona. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Daje jednostavne zadatke. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Rad sa slikovnim. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Linije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. redovi. Demonstrira način formatiranja. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. zvučnih i video zapisa. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Regija. Programi za njihovu reprodukciju. Kreira samostalno izgled tablice. broj redova. Zna šta su datoteke weba. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Ispoljava postignuto znanje. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora.

Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Navikao je da u računaru. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Slijedi uputstva nastavnika. na disku defragmentira – presloži podatke. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Sabiranje u tablicama. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Prati uputstva nastavnika. backupsigurnosna kopija i sl. pogotovo mladih koji su u razvoju. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Obavlja sortiranje.). pohranjivanja. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Upozorava. Usmjerava. pokazuje. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. 7. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Kontroliše rad učenika. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Ističe značaj prezentacije. Primjenjuje predviđene procedure. miš. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Motiviše učenike. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. štampač. zvučnici i dr. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Postupci pravilne upotrebe računarske opreme.Sortiranje u tablicama. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Samostalno kreira realne zadatke. prikazivanja i zatvaranja. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. Naučio je kako se sabira. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Transparentno ocjenjuje. Zna kreirati prezentaciju. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. sačuvati. ali i na drugim mjestima. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. monitor. Prezentacije i primjeri primjene. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. kućište.). skaner. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju.

Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. održavanjem. Uspješno koristi antivirusni program. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa.programa i alata za zaštitu. Sistematizuje pređeno gradivo. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Virusi i zaštita od virusa. (softvera). Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. 133 . ali i pozitivne primjere. Iznosi negativne. Scan disc. dokumenata i datoteka.

LIKOVNA KULTURA 134 .

Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .prozračne – zasićene .svijetle – tamne . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. svijetle-tamne. bajka. biljke.meke – tvrde . pojave u prirodi. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. prostori . objekti. životinje. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .Razvijanje kritičkog mišljenja. prozračne-zasićene.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. .Korelacija sa drugim predmetima. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. građenje stavova i odnosa prema 135 .

meka grafitna olovka. dosljednosti i angažovanosti. . samostalnosti. meka.linija koja naglašava.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. stranog jezika. konturna linija/obris/. u cilju predstavaljanja složenih struktura.kroki Analitički spoznati. spremnost za saradnju i timski rad. drugarstvu. karakter linije. građenje linijom.Razvijanje sposobnosti linije.. crtež. povezivanja kroki pojmova. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . bogaćenje mašte.. lavirani tuš. položaja u prostoru i karaktera oblika: .tok linije/crte . jačanje i bogaćenje . istražiti. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima .linija koja nagovještava. tamna.Usvojiti pojmove: emocija. tuš i drvce. .Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru..građenje linijom . BiH kulturne baštine. zaključivanja. solidarnosti. zasićena. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. biologije. . muzičke. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . čvrsta.. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. smjera i gustine rasporeda. snalažljivosti.Razvijanje humanih odnosa među polovima.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. konkretnog i apstraktnog mišljenja. smjera. promjena dužine. . svijetla. likovne kreativnosti.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . flomasteri /crni ili tamni/. istrajnosti. posmatranja. matematike.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. informatike. uočavanja. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. poslovica. historije geografije.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. drveni ugljen pokreta. .…/. vrijednostima. tuš i kist. patriotizmu. prozračna. smjer . tjelesne i tehničke kulture.linija koja definiše oblik . tuš i pero. značajni datumi. . tok linije.mljopisa.

spoznaji. . toplo . razumjeti značaj i biti u prostora. flomasteri u boji /za manje formate radova/. komplementarni parovi .Akvarel. pojava u prirodi. kreiranju životnog .Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. hromatske karakteristike.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . priče.tople i .2. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. pripovijetke. uočavanja. mozaik.hladne Dalji rad na sposobnosti. gvaš. analitičkog pristupa. u odijevanju. analitičkoj spoznaji. tempera. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . kolaž različitim materijalima. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. pjesme.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. upotrijebiti hromatsku paletu boja. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. uočavanja. . primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… .Uočiti. pastel /suhi. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . zasićenost i 137 . osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. voštani/. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. odnosima: teksta.hladno kao i načina njene primjene događaja.Boje punog intenziteta i osjećanja.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja.zasićenost boje.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.

slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. u organizaciji grafičkog lista 138 . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . podjela boja na tople i hladne 3. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Razvedena ploha .Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. organizacija prostora u formatu . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .valerske vrijednosti boja.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .simetrična kompozicija .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: .Lik /forma.

/okviru/ grafičkog lista . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. . velikomalo. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. dinamično. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima . ploha. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama .Uočavanje.slikarska tekstura. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. zaobljeno-uglasto. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. statično. tačkama.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. grafički list. .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . štampanje 4. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova.U prostornom oblikovanju. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. asimetrija. dvodimenzionalno. simetrija. .Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine .

MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . . gradnja.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.skulptorski -vajarski materijali.jednostavni ritam. Usvojeni pojmovi: kip.funkcionalnost prostora. jednostavni oblici.Dalji rad na potpunijem doživljavanju. 140 . kipar. prirodni oblici.tekstura.složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. . 5. . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika . načinjeni oblici.nosive konstrukcije .vežu za pozadinu/osnovu . masa.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. prostor.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. . i oblika u prostoru. . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora .jednostavni i . kiparstvo. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati.

sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. zakrivljene i linije svih pravaca. 141 .da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. svijetle i tamne. . OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . horizontalna. ravne.da razlikuju linije po toku.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. . meke i tvrde linije. . vetrikalna i sve kose /dijagonalne/.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. linija u funkciji definisanja oblika. prozračne i zasićene linije. zatvoreni i otvoreni oblici struktura. funkcionalnost prostora.složeni oblici. nosive konstrukcije.moći prepoznati karakter konturnih linija.ovladavanje konstruktivnom linijom. . . tlocrt.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. .

usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. crtanja i slikanja. flomasterima u boji. kvadar.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. gipsorez. kocka i sl. neodređeni amorfni. prepoznavanje karaktera oblika.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. kolažu. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. . temperi. meka-tvrda./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. ploha koja zatvara neki volumen. . Ploha: . .da vladaju sposobnostima prepoznavanja. slobodni oblici/.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. . uočavanje proporcije. .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. kroki. gvašu. 142 . dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. simetrična i asimetrična kompozicija. a koje su u suprotnosti/. .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. linorez.da usvoji termine: konturna linija. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. prozračna-zasićena linija. pastelu. mozaiku . objekat u postoru /geometrijsko tijela. akvarelu. .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. . . izvedbe kroki crteža..dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. uporabi materijala i sredstava za rad. karton /papir/ grafika.uočavanje. Slikarstvo: . grafike.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. . .

prostor u kojem boravimo. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora.u prostornom oblikovanju. sportska dvorana.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. građenje putem linije. Kroki kao crtačka disciplina. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. svijetle i tamne. kuća.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. škola. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. istražiti.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. zajednički javni objekti.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. pozorište i sl. linija koja definiše oblik.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. . spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. . 2. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. . . Registrovati u svom okruženju. pošta. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. . smjera. . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. linije koje se razlikuju po toku. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . promjena dužine. . . Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. STRUKTURA PROGRAMA 1.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. meke i tvrde..

vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. boje dijelimo na tople i hladne. kružna. slikanju. 3. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. crtanju. dok hladne boje djeluju smirujuće. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Kontrasta parova boja koje se. dominacija. jedna drugu poništavaju. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. slikanja i grafike. piramidalna /trougaona/. slobodna /raspršena/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. U prostornom oblikovanju. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. prostorno izgledaju bliže. Ploha može biti i preklopljena. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. linoreza i karton /papir/ grafike. a kada se pomiješaju. 144 . 4. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. grafici. plastelin i sl. analitičkog pristupa. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. u tehnici gipsoreza. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. glina. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/.Razvijanje sposobnosti uočavanja. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. glina-mol. uočavanja. vertikalna /uspravna/ kompozicija.

puna cigla. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi.CRTANJE.SLIKANJE. . a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. . masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. Ako je volumen ispunjen. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam.5. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. građenje. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. . Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija.GRAFIKA. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. a mišljenje apstraktno. OBLIKOVANJE NA PLOHI . onda govorimo o masi. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. DIDAKTIČKO . MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.dvodimezionalna organizacija kompozicije. komad drveta. 145 . Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije.

Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. 1. POVRŠINA. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. nauke i društva. MASA I PROSTOR. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. 4. i interakciju umjetnosti. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. PLOHA. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. BOJA. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. 5.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. razreda.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. . 3. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. TAČKA I LINIJA. 2. niti bilo koju tehniku.kreativni rad u svakom polugodištu. novih medija i okruženja.

čulni poticaji. slikarska tekstura. . PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. objekti. etnografsko nasljeđe. tople i hladne. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. asimetrija. za oblast prostornog oblikovanja. biljke…. strah. prirode i društva. dinamično.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. valerska vrijednost boja. zasićenost boja. statično. poslovica. . Vizuelne motive. građenje linijom. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . sreća. mjesto stanovanja. hromatske karakteristike boja.iz neposrednog okruženja djeteta. muzika. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. reljef.. . tok linije. podjela boja po psihološkom značenju.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. dvodimenzionalno.nevizuelni poticaji. pjesmica. značajni datumi. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja.iz narodnih običaja /tradicije/. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. muzičke kulture. ploha. vjetar. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. konturna linija /obris/. karakter površine. 2. karakter linije. maternjeg jezika /priča. emocije /osjećanja/. basna. škola. 3. prostori. praznici. smjer linije.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. bajka. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. gipsorez. pojave u prirodi.likovni i kompozicioni elementi. simetrija. grafički list. matematike.. tuga. . porodica. Nevizuelne motive.

Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Likovni sadržaj. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. prirodni oblici. Dakle. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. jednostavni oblici. tekstura. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. 3. svoje strahove i oduševljenja. psihološkog. složeni oblici. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. funkcionalnost prostora. prostor. zatvoreni i otvoreni oblici. kiparski/ materijali. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. nosive konstrukcije. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. masa. upornosti i iskustva. kipar./osnovu/. načinjeni oblici. 2. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. 148 . predmeta i pojava. Nema loših dječijih radova. kiparstvo. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. tlocrt. gradnja. pedagoškog. 1. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. svoje viđenje svijeta. aktivnost na časovima likovne kulture. kip. estetskog. struktura. stečenog znanja i usvojenih navika. jednostavan ritam. skulptorski /vajarski. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2.

u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. 149 . u najvećoj mjeri. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. i likovnog jezika/. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa.kreativni rad djece. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno .Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. odnos prema estetskom. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

brzo i Presto – veoma hitro. slušanja muzike.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. crescendo i decrescendo. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. brzo. mezzoforte – srednje glasno (jako). -tempo . radosno. osmina. forte – glasno (jako. -artikulacija (akcenti.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika .veselo. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. u širem smislu. šesnaestina i odgovarajuće pauze. -intonacija. četvrtina. pravilno fraziranje.tiho. umjeren – Moderato. tempo. snažno) . polovina.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . .CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. artikulaciju. legato).poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. brzi tempo Allegro. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. . staccato. . muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. -različita notna trajanja: cijela nota.

Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. tema. -tokom slušanja pamti naziv djela. . razvijanje muzičke memorije. razvijanje obima glasa.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni). ukazuje i na greške i ispravlja i druge. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). . . -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. uočava mjeru.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. rečenica. vokalna reprodukcija. -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. 152 . . -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.-poznaje violinski ključ. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. . mala dvodijelna pjesma. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. dvije osmine ''tate''. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv.sigurno izvodi šestosminsku mjeru.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa.

svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. na koncertima i sl.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. III BROJALICE . STAVOVI.Uočava i hvali. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. IV SLUŠANJE MUZIKE. VRIJEDNOSTI. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. . . II MUZIČKE IGRE. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. 153 . . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.

fraziranje. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. pravilna dikcija i akcenti. 154 .V DJEČIJE STVARALAŠTVO. 35 časova godišnje. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. učvršćivanjem precizne intonacije. Ponoviti abecedu i solmizaciju. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. ksilofonu. slušanjem muzike/glazbe. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. kao u petom razredu. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. preciznost intonacije. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. i dalje u obimu oktave. od prvog do četvrtog razreda. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. brojalica. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. C – dur ljestvice. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. sintisajzer. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. pjevanjem pjesama narodne tradicije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. ali i stiču nova. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. odnosno. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. rečenica. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. disanje. Novina je. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. gitara ). DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. kultivisanje glasa. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. blok-flauti. djeca je uče pjevajući uz nastavnika.

opisno. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Izrael. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. harmonikaški i drugi. dinamike. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. dva. bengele'' ). artikulacije. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. U program su uvrštene vokalne. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Italija. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Libija. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. emocionalno). 155 . ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. tri. četiri''. pokrete. grupe instrumenata i orkestra. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. na tri dijela-triola i četiri dijela. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. hor/zbor ). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. ). te druge kombinacije. pa zatim učiti pravila igre. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. itd ). dinaj. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Novina su podjela jedinice brojanja. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Pored redovne nastave. diničica''. izvođača. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. ženski. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. muški glas. ''Jedan. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. ). Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. pa potom ponoviti slušanje. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. tempa. itd. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze.

razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. STAVOVI.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata.

Šimo Ešić ) 2.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. fraziranje).prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. Adio kerida. Jeličanin. Na livadi (M. kuća. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. Kukavica ( J. dikcija. . . Genov) 9. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) .pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Ja bih (Asim Horozić. . tema. stihovi Grigor Vitez) 10. Srebreni voz ( B. . Proljeće (I.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. disanje. stihovi ( Zl. Alečković) 5. Nikolić.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. Repata priča (M. . priredbe. Ferari) .poznaju notna trajanja i pauze. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana.sigurnije izvode 6/8 mjeru. Milojević) i. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. rečenica. . List na putu (Nada Ludvig-Pečar.uočavaju i određuju karakter pjesme.. stihovi Zl. tekst: Bekrić Ismet. G. .Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Nikolić.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. stihovi Šukrija Pandžo) 3. Kolarić-Kišur ) 8. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. artikulacija.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. . -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. Ne žuri tata. 14. . . Basrak. u porodici). mala dvodijelna pjesma.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . Sefardska romansa. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. muzika: Kolaković Ajka. premetaljke rebuse. stihovi M. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . grupnom i individualnom muziciranju. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Kolarić-Kišur) 4. ne žuri mama. . -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. ta-te. mala . Cvjetni puteljak (J.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. melodike. izleti.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . tempo. dinamiku i primjenjuju ih. Cazin-grade. 11. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. tempa i dinamike.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. ksilofona. Tišina ljetne noći (Zl. Grgošević) 2. . .shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. 3.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . A. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. blok flaute.sviranje na metalofonu. .sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. 4dijelnu mjeru. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. Mozart) 7. . .Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Noćas (B. .

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

muzičkoj dramatizaciji . . -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . slika za scenu itd. ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Plesna dramatizacija.Sam uzima učešće u izradi kostima.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.. 161 .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

(3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (3) sigurnost učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sadržaji i ishodi 163 . (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . Ciljevi. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. rekreativnim i. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. eventualno. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (6) razumije. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. kinezio-terapijskim aktivnostima. sportsku rekreaciju. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život.

Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Kolutanja: . zgrčeni.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. zgrčenim. raznožni 3.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Trčanja: . Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Bacanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom.Preponsko trčanje 2.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4.Trčanja različitim tempom do 6 minuta .Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. preponskom trčanju. Skakanja: . Izračunava ITM-a. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. raznožnim. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2.Ciljevi 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min.pruženim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. osnovnim skokovima s mini trambolina . Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1.

«Mačji« skok . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. naskoku u upor čučeći na gredu.Daleko-visoki skok 8. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 .Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.Penjanje po konopu do 5 m . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . saskok u zaljuljaju . Ritmičke i plesne strukture: .5.Ljuljanje na karikama malom amplitudom. daleko-visoko skoku. upiranja i penjanja: .Zgrčka 7. Preskakanja: . x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. saskoku pruženo.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. saskok pruženo 6. saskok zanožno . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju. «mačjem» skoku. Borilačke strukture: . Višenja.Naskok u upor čučeći na gredu.Pad natrag i u stranu .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.

a .. sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: . 3. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. Igre: Rukomet: . sistemu igre s jednim kružnim napadačem. 2.Blokiranje i oduzimanje lopte ..Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .Brzina: kineziološki sadržaji.9.Koordinacija: shodno potrebama . 8. saradnji dva igrača u odbrani i napadu. koordinacije. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.skok šutu. 5.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Gibljivost: mogućnostima škole i .Driblinzi i fintiranja .Ravnoteža: učenika i .prijemu servisa podlaktično.Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. kao drugi . zonskoj obrana 6:0.Zonska odbrana 6:0. i 9...1. odbojka ..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .. nogomet . Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. blokiranju i oduzimanju lopte.Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . 4. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . driblinzima i fintiranjima.Mini odbojka 3:3 Nogomet: . 7.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.Prijem servisa podlaktično . ..2.. Antropološki 1. mini odbojci 3:3.Snaga: 6.Skok šut ..

zaštita od bolesti itd. zdrava životna sredina. humani odnosi među spolovima. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. različiti faktori rizika. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. međuljudski odnosi. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Funkcionalne sposobnosti: 3. 167 . odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike.2. povrede. ishrana. mentalno zdravlje. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja.

karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. slaganja i rastavljanja predmeta. karakterizuje usporen tjelesni rast. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. kolutanja. nadvlačenja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. puzanja. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. prije svega. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. plivanja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. saskoci i preskoci. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. potiskivanja i njihove kombinacije. skokovi. gdje to uvjeti omogućuju. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. bitne za učenike. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. 5. nagiba i pravaca). S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. a usmjeren je na obrazovnu. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. Također. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. i 6. Za drugi osnovnoškolski ciklus. U različite djelove nastavnog sata. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja.. razred osnovne škole. ciljanja i gađanja. penjanja i silaženja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). početak intenzivnog rasta mišića. koji obuhvaća 4. sposobnosti i osobina koje su. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. dizanja i nošenja. hodanja i trčanja. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. uključuje se muzika. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. gimnastike. zbog opterećenja u školi. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). naskoci. vučenja. podstiču razvoja osobnosti učenika. (b) aciklična motorička 168 . određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. naglašava izražavanje pokretima. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. ritmike i sportskih igara. biciklizma i dr. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. a posebno za učenike.

hrvanje. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. 169 . Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. gibljivost.uz opće morfološke djelotvornosti. odnosno i na cjelokupni antropološki status. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i.. dakle ciklična i aciklična. košarka i dr. Tjelesna aktivnost . uputiti ih u primjerene sportske klubove. ravnoteže. koja se susreću u sportskim igrama. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. Motoričke sposobnosti koordinacija. repetitivne. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. statičke snage i dinamometrijske sile. karate i dr. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). koja su bitno obilježje tzv. preciznosti. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. (c) kompleksna motorička znanja. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. eksplozivne..znanja. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. skokova u vodu i dr. judo. brzine. ritmičke gimnastike. kao što su nogomet. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. borilačkih aktivnosti. fleksibilnosti. što omogućuje veće promjene. rukomet. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem.. kao što su boks.

Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. te brojčano i opisno. ravnoteže. preciznosti. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. pozitivno i adekvatno obrazloženo). aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. vanastavnog procesa u okviru škole. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. tj. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. (3) ona mora biti pozitivna. koordinacije – poligon natraške. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. kao i za njihovo ocjenjivanje. tjelesna masa i držanje tijela. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. kontinuirano. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. ili tokom obavljanja aktivnosti. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. o onome što znaju. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. fleksibilnosti – pretklon raznožno. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. gipkosti. sklonosti. težine i držanja tijela). što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. o svojim sposobnostima. agilnosti. eventualno. repetitivne snage – pretklon trupa. umiju. 3. formiranju realne sliku o sebi. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. 2. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. 170 . snage. (2) ona mora da bude konkretna. konkretno. statičke snage – vis u zgibu. njegove saradnje. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful