6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

BOSANSKI. HRVATSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. likova. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . njenog prenesenog smisla i pouke 2. pouka basne Zapažanje tematike. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. preneseni smisao basne. Usmena narodna proza: bajka. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. basna. Fantastični elementi u kratka priča bajci.

Kajan: «Žuta ptica» 10. personifikaciju i onomatopeju. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. Š. gl. usporedbu.izražajno čita i recitira pjesmu.Kranjčević: «Lijep si. Trifunović: «Čist zrak» 9.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. poređenje.poentu pjesme. J.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Otkrivati lirske slike. deskriptivna. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. I. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. obilježja ritma u pjesmi. Šimić: «Ah. vrsta stiha. S. Z.motive. ritam. S. poenta lirske pjesme. opisne. bijeli svijete» 5. D. Bećirbašić: «Harfa» 8.poentu pjesme. stih strofa. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. M. zavičajno – rodoljubiva). Prepoznaje epitet. običaji. personifikacija. evo opet» 7. A. junaštvo. 4. B. Prepoznati obilježja domoljubne. rima ili srok. Hasić: «Praviš se važan» 11. 7 . vrste lirskog pjesništva: ljubavna. domovinska (patriotska. hrabrost. Dučić: «Selo» 6. Određuje lirske slike. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. šaljive pjesme. onomatopeja. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet.motive. inverzija. vjernost.

pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. V. načini pripovjedanja. pokretače. poruku na osnovi razumijevanja teksta. I. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. B. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. crtica. S. P. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. J. H. sporedni). najvažnija obilježja lika Određuje temu. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. I. Rorić: «Pjesma» 20. Ešić: «Cvjetko» 21. tematsko – idejna osnova. 8 . kukavica. S. R. sociološka. Prosenjak: “Otac” 15. I. Andersen: «Slavuj» 23. osuđuje negativne postupke likova. plemenit. karakterizacija – etička. portretiranjem. kradljivac). H. kompozicija. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. govorna. Ćorović: «U noći» 16. likovi (glavni. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. Kulenović: «Gromovo đule» 13.12. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost.sredstva zaustavljanja.Singer: “Ole I Trufa” 24. Kočić: “Jablan” 19.K. Š. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. I. N. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28.

smisleno povezuje rečenice. naučnofantastični. slika. Roman (vrste: avanturistički. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. izraziti vlastiti komentar 9 . jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija.afiš ). humoristički. romaneskni pripovjedač. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. kompozicija romana. romana. komentariše postupke i ponašanje likova. tematsko – idejna osnova. Na osnovi glavnih značajki knjiž. igrokaza. likovi.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. čin. prizor. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. vrste objašnjava razliku priče. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove.

razumije ga. dikcija. razumje pročitano i slušano 10 . rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. u sebi. usmjereno. pauze. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija.poznavati način oslovljavanja. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. boja glasa. tempo. logička. jačina. govorne vrednote izražajnog čitanja. Čitati tekst s razumijevanjem. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. s bilješkama.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora.

administrativnim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . publicističkim i dr). Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. naučnim.

Opisivanje prema predmetu. opis otvorenog prostora (eksterijer). kontrolni diktat. diktat sa predusretanjem grešaka.mobitelske poruke. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja.proučeni dikatat. jezik bloga.priznanice.uputnice. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. opis zatvorenog portret (interijer). mobitelske poruke. telegrama. 12 . razredu. Pravilno pisanje pisma. opis kraja (pejzaž). biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). i 6. uputnice. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. messenger servisi. Pisanje pisama. slobodni diktat). priznanice.

osobitosti filmskih vrsta.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. historijat. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. radio. zna osnovne različite vrste časopisa. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. televizija. samostalno piše strip. zabavne. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. Navodi sredstva. 13 . povijesne podatke o počecima filmova. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. filmski rodovi radijskih emisija. strip.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. Novine. kulisa. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. pozorišnih izvedbi. časopisi. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički.

RJEČNIK. suglasnici. funkcija riječi).Pisana i usmena riječ. razgovoru i pisanju). oblik riječi.Glasovi: samoglasnici. vlastito značenje. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi.Riječ (značenje riječi. .Slog – dužina sloga. . . Razvijen interes za otkrivanje snage. .Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. govoru. . GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . čitanju. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. dubine i ljepote riječi.Naglašen slog u riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Naglasnice i nenaglasnice. . .

značenje).usklici . Vrste riječi: . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi.Onomatopejske riječi.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. nastavak). kuda.veznici .Nepromjenjive riječi: .Pomoćni glagoli biti i htjeti. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).Pravilna upotreba/uporaba veznika. način) .čestice Zapažanje. čestica. usklika u govorenju i pisanju. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). 15 . Prepoznavanje priloga. . kamo. ne. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. vremena. čestica da.pojam priloga (prilozi mjesta. li i usklika u rečenici.pojam prijedloga .Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . . . k (a) i priloga gdje. čestih prijedloga. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. Glagoli: . Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

. .Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. 19 .Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. učenika.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima.Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene.. u svakodnevnom pisanju i čitanju. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. . Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. je (umanjenice i komparativ). a crticu kao pravopisni znak.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. . zagrada.

(Ishodi učenja u gramatici.prva štampana djela. arebica. pravogovoru. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). natpisi na stećcima. do 9. hrvatskom.od 6.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. Povelja Kulina bana. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. prvi rječnici i gramatike). hrvatski. razreda osnovne škole.prve štamparije. 20 . pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. srpskom jeziku (Humačka ploča. hrvatskom. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. srpski jezik u porodici srodnih jezika. ćirilica (bosančica).narodni govori(narječja). latinica. Spomenici pismenosti u bosanskom.

Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10.dijete iz limenke” 11. S. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. D. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. V. Isaković: «Lijeve priče» 7. 21 . A. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Neslinger:”Konrad. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. K. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Defo: “Robinzon Kruso” 12.

priručnici za nastavnike.. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. metodičari). umjetničke.biografija i bibliografija. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. reprezentativnosti. b) rasporedu. egzemplarnosti. Medijska čitanka. te dvije školske pismene zadaće).te medijske kulture. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. muzičkom kulturom i dr. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). likovnom kulturom. odgojnosti.) Također. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Vodič kroz lektiru. pravogovor. Književnost (interpretacija književnih tekstova. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. pisci. rječnik. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor.Videočitanka. Medijska kultura (strip. teorije i interpretacije književnosti. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. televizija. 5. priručnici za učenike(radne sveske). Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). 22 . 6. internet. Jezik (gramatika. Naš jezik. periodika.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. 2. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). 4. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.kao i principima integracije i korelacije.hrvatski. pravopis.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. biblioteka). radio. čitanačkih i lektirskih). tekstualne adekvatnosti itd. razvoj standardnog jezika). 3. Osnovni ciljevi. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. Kultura izražavanja. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. zadaci.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

neverbalno. those) .pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. osnovne informacije 2. whose) . npr. his.lične (padež subjekta i objekta) . means of transport (npr. bus.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. ours. . yours. anything. hers. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . verbalno. npr. npr. car) 6. život . nobody something. these.pokazne (this.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd.Svakodnevni život.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . anybody. family members and their occupations .ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . nešto prošireniji vokabular. its.npr. which. what. bicycle. nothing 24 . odgovaranjem na • Slobodno pitanja. razred Osnov na škola 4. .brojive i nebrojive .Porodica. theirs) . spajanjem slika na poznata • i tekstova. daily routine.prisvojne (mine. that. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. nešto prošireniji vokabular.neodređene (somebody.upitne (who. npr.

prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. neverbalno.Priroda. unusual hobbies itd. dopuštenja. upitni) . npr.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . (a) litle . npr.koristiti spajanjem slika i tekstova. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. i raspoloženja) 2. going to the party. favourite sports and games. theatre. which. npr. whose . zero .• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. . the. animals. any. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. učenici će 25 . plants. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. (a) few. npr. odrični. traženjem određenih informacija. . wildlife. going to an amusement park itd.Škola. those (boys) . timetable. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . npr. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. all. cijene. npr.pridjeve neodređene količine i broja. mountain. odrični. . nešto prošireniji vokabular.pokazne pridjeve. river. many. school subjects. some.upitne.Zabava. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. going out to the cinema. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . . sposobnosti. označavanjem tačnih i netačnih .članove: a/an. količine. surprise party.opisivati tvrdnji. that (boy).prisvojne pridjeve . dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama. odrični. nešto prošireniji vokabular. pupils’ hobbies. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. upitni) Present Continuous (potvrdni.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe. npr. these (girls). verbalno. what. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. much. pyjama party. this (girl).nepravilno poređenje pridjeva .Slobodno vrijeme.

fast Prijedloge. raspravljalo iznenađenje. crylaugh Složenice. npr. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . may. npr.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. sometimes) .dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . niječni.recitirati. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. dirty Antonime. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. npr. east. b) PISANJE Učenici će: . can. vezane za zadane teme. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. svojih vršnjaka itd.oblik Glagole be. school choir. . last year . west . npr.pisati diktate . always. upitni) Modalne glagole. .PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . odrični. never. have to. guitar lessons. npr. orange juice Kolokacije. vezane za zadane teme.prepričavati/prepisivati kratke tekstove .pravac/smjer. razočarenje i .način. dramatizirati itd.? naučiti koristiti: Afikse.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . dirtyclean. have/have got (potvrdni. left. discuss a subject. . expensive.govoriti o temama svojim . kao i onima .za mjesto .sudjelovati u razgovoru o zadanim . ask-answer. last week. care about us itd. vezane za zadane teme i gramatiku.prepričavati kratke priče i šale sl. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . must Zapovjedni način. vezane za zadane teme.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni.praviti kratke. npr. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.vrijeme. right.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. quickly. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. npr. sva lica jednine i množine Priloge. walk a dog.pisati kratke sastave na poznate teme itd. npr.

slikanje.) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . muzički instrumenti..učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: ..budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . ples.Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.) 3 . oblikovanje itd.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .Likovno obrazovanje. npr : . elementi dramatizacije) . ples (crtanje.Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . značaj ishrane za zdravlje.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.

.1 Pisanje A1. kraće tekstove. saopštenja nastavnika i učenika. snimljenog materijala i reaguju na njih. upustva. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .3 Čitanje i razumijevanje A2. kratke poruke i natpise. opomene. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.1 Govor A1. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. jednostavna pitanja. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. razred – 4.

postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Lične poruke i kraće dijaloge. uz pomoć nastavnika. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. govora i pisanja. Tekst na poznatu temu. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina.

osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. 30 . Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Nastava stranog jezika. poštovanja različitosti. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. uvažavanja. kulture dijaloga. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. razglednicu. SMS). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. značaj međusobnog razumijevanja. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. tolerancije. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika.dijelove teksta. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. saradnje. postavljanje pretpostavki.

our. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . 31 . Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.vlastite. grandfather. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. coffee-table. usebi ili naglas. those . Mary’s) Zamjenice: . ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. bookcase. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.Pokazne. mother. uncle. garden. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr. loo/ lavatory.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . davanjem kratkih .trenutne koja čuju sa kasetofona. grandmother. traffic-lights. a/an.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. my.Determinatori: Članovi. život u gradu i na selu. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. npr. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona.Lične . 2) verbalno. friend. your. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. car 6. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. what Pridjevi: . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. bus station. his. itd. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.prisvojni genitiv (John’s.Upitne. park. npr: crtanjem. (nešto prošireniji vokabular) npr. izvršavanjem uputa i naređenja. their Upitni pridjevi. itd. • Prostorije u kući i namještaj. . npr: crtanjem. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. shop. kitchen. that. who. izvršavanjem uputa i druge naređenja. name. npr. her. this. these. the Prisvojni pridjevi. hall. yard street. curtain • Okolina.množina .: ponavljanjem riječi. npr. opće .Nastavni plan i program za šesti razred.

glasses).ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . nice. npr. what(color) .igrati uloge. sleep. rutinske aktivnosti.prepisivati kratke tekstove . good. dovršavanjem rečenica. wash (npr. school mates.Modalni glagol can (potvrdna. križaljke Glagoli: . toothpaste. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici . da se dobiju kolokacije). recitovati. posters. : kratkim odgovorima na pitanja. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . sad. hill.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . itd.zahtijevati.ubacivati.zapisivati po diktatu . get up. moliti .ispunjavati tabele. cinema. itd. npr.Mjesto. upitna forma) .davati uputstva i naredbe . negativna. upitna forma) . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. trees. bad.Present Simple (potvrdna. ispunjavanjem križaljki. in the bathroom (npr. tableware: spoon. river. npr. pupils’ things. • Škola. toothbrush).Pomoćni glagol be . tired. podvlačiti. in the kitchen (npr. redati riječi u smisaone rečenice . village. bridge. upitna forma) Prilozi za: . wood.izraziti: . happy. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. school subjects. there • Svakodnevni život. knife. hungry. school furniture. scared.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . theatre. cup. fine.. osnovni pridjevi. negativna. negativna. plate.Present Continuous (potvrdna. post office. ispunjavanjem tabela.odgovarati na pitanja .svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. here. fork.Opisni. main parts of the face/body – nešto 32 . thirsty park. npr. lake.

after Rečenice: . npr. clean . now. negativnoj. –s. npr.(John’s book.dirty Složenice. have breakfast/lunch /dinner. bus. npr. work. Osim što će stalno proširivati vokabular.sad. turn on/off the radio/ the television. . at. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama i gramatikom. ing Antonime. cupboard. job. npr. learn. happy. itd. shop-window. npr. at . sports.Vrijeme. walk. on. today. upitnoj i zapovjednoj rečenici . itd. miss the bus. clean. in. u vezi sa datim temama.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. wardrobe.There is a …There are two … prošireniji vokabular). Prijedlozi za: . u vezi sa datim temama.Vrijeme. npr.dovršavati rečenice itd. busstop. car. hungrythirsty. phone-box Kolokacije.Mjesto. in. učenici će učiti da koriste: Afikse. itd. my house) . 33 . make noise. npr.

U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). kao npr. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. 34 . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Likovna kultura. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Moja okolina. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. pravopisa. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Muzička kultura. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Matematika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Geografija. u početnoj fazi učenja pogotovo.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. te gramatike predviđene za ovaj razred. Maternji jezik.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. .upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. 35 .Učenici će: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

koji govore o svakodnevnom životu. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. u prodavnici). Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. vremenska prognoza). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA.

vrijeme na satu 3. prijevozna sredstva 37 . druženje 5. jezici 9. narodi.• • Pisanje • • • • riječi. jednostavan diktat). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. zemlje. raspored časova 2. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. škola – nastavni predmeti. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. TV-emisije 6. naučenih izraza. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. slobodno vrijeme 4. seosko imanje 8. lične podatke. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. saobraćaj. kupovina odjeće 10. grad 7.

.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. Ich finde die Jacke schön und modern.davanjem kraćih odgovora. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. dein. narodi. du. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . ihr. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. pridruživanjem slike tekstu. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. der Supermarkt. sie. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir.: . .imenovati domaće životinje i opisati ih . der Park Wo ist das Kino? Hier. . :schlafen.. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. Sie spricht Deutsch.opisati ljude i predmete .izvinuti se . das Theater.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.imenovati zgrade u gradu . .lice jednine i 2.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . sein.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . .čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .razvrstavanjem slika.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. das Schaf. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. jezici: Er ist Engländer. rechts Seosko imanje: der Bauernhof. die Tafel. Mathe.negativan i upitni oblik glagola. lesen…) . npr.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . .dopunjavanjem teksta . das Schwein Zemlje.. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. das Pferd.popunjavanjem praznina u tekstu.. npr: razvrstavanjem slika.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .Lične zamjenice u jednini (ich. Sie kommt aus Österreich.imenovati nastavne predmete.tražiti i nuditi pomoć. : Škola Deutsch.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. npr. . es) u akuzativu .Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .imenovati TV-emisije . . govoriti o svojim omiljenim predmetima. sehen.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . die Bücher. essen..imperativ za 2.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 ..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.za izražavanje želje oblik möchte . die Kuh. npr: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Grad: das Kaufhaus. Tiere.govoriti o trenutnoj aktivnosti .: . npr. sprechen.popunjavanjem tabela i sl. links. jednostavne informacije i sl. . Er spricht Englisch. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.prezent glagola können u jednini i množini. . Zamjenice: . er.čitati rečenice i kraće tekstove. Erdkunde. das Kino.povezivanjem slike i slušanog teksta. . dort. die Post.

. igrati uloge. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. . Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: .prepisivati rečenice i kraće tekstove. jednostavnim rečenicama opisivati. postavljati jednostavna pitanja. čestitku) 39 .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.rekonstruisatii riječi. pjevati. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .dopunjavati izostavljene riječi.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. oder Saobraćaj. SMS. voditi dijaloge prema datoj skici. aber.- recitovati. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. odgovarati na pitanja. .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. 46 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Likovna kultura. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). kao npr.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Moja okolina. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Muzička kultura. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Interkulturalne vještine Učenici će: . .upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Maternji jezik. Geografija. Matematika.

Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. naglasak.1 u govoru i pisanju. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. radoznalost i kreativnost. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. kao drugog stranog jezika. kratke dijaloge o poznatim temama. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. odnosno A1. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.

dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove.

Upitne. élève. mère. chaise. frère. se lever. son.Članove. glumljenjem. un.reći koliko je sati – puni sati .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. ton.Opisne pridjeve à manger. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. redanjem slika itd. lijepljenjem slika. une. chambe. dormir. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. les grand. (triste. jardin.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. npr. des. grand.) livre. prendre l’ glagola. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. npr. se promener.. 2) verbalno. izvršavanjem uputstava. l’. koji su najčešće u armoire. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: .pozdravljati . npr. qui? C’est ….dopadanje . gestikuliranjem.predstaviti sebe ili druge . lit. Au revoir itd. moje tijelo.ljude i predmete . itd.mère.Lične m’appelle …Je suis. père mon. pravilnih laver. ma. grand.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. • Bliža okolina: rue.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. • Prostorije u kući i ta. le. Zamjenice • Predstavljanje: Je . npr..izraziti . père. Il a les cheveux 49 . • Škola: enseignant. autobus. table. sale . onih koje označavaju neku aktivnost. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. arbre.boje predmeta . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. 2) verbalno.opisati . sretan).itd. petit. beau. sa namještaj: cuisine. crtanjem. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. se être. množina Salut.Prisvojne pridjeve.. povratnih manger glagola i • Moje lice. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.Prezent Svakodnevni život.). PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.: gestikuliranjem.locirati ljude i predmete . pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. npr. parc. pokazivanjem.identifikovati ljude i predmete . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. cahier. la. upotrebi. iz crtića). crtanjem. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. .brojati predmete . glumljenjem (npr. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. najosnovnije. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. raspoloženje.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.ograničen broj raspoloženja . malheureux. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. brojeve itd. soeur. npr. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. itd Glagole . ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. tužan. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. pravljenjem/oblikovanjem stvari .

• Raspoloženja: heureux. ici.Imperativ Priloge za mjesto. Bon – mauvais. redati riječi po određenom redoslijedu. grand – petitl Složenice. sac à dos. Prendre un bain. razglednicu SMS poruku) . godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. davati uputstva i naredbe . itd Kolokacije. de (u osnovnim značenjima) 50 . dans. Sale à manger. podvlačiti. u vezi sa datim temama. pisati kraki. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. • noirs. npr. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. jednostavan tekst prema tekstu modelu. npr. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon.à. mjeseci.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. zamjenjivati inicijale punim riječima. u vezi sa datim temama. učiti pisati pomoću igara na CD-u. u vezi sa datim temama. blanc itd.sur. npr. –s Antonime.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. pjevati i igrati jezične igre. bruns. igrati uloge. De quelle couleur est…? rouge. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. avec. devant. u vezi sa datim temama i gramatikom. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. là. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. ubacivati. recitovati. il fait froid. jaune. blonds.

oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. te gramatike predviđene za ovaj razred. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. slikanje. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) .kroz crtanje. npr. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. 51 .Matematika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . u početnoj fazi učenja pogotovo. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. moja okolina. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. ples) .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . pravopisa. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. npr: . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. ples. Ovo može podrazumijevati npr.

koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .Učenje kako učiti Učenici će da: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).

Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. naglasak. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi.1 u govoru i pisanju. A 1. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. radoznalost i kreativnost. kao drugog stranog jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. odnosno A1. kratke dijaloge o poznatim temama. naglašavati riječi.

iz crtića). izvršavanjem uputstava. crtanjem. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. crtanjem.pozdravljati . itd Glagole .dopadanje . raspoloženje.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. parc..Prisvojne pridjeve. chambe. se lever. npr. najosnovnije..Upitne. soeur. se promener.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.locirati ljude i predmete . moje tijelo. • Bliža okolina: rue. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . 2) verbalno.Lične m’appelle …Je suis. petit. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. jardin. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.brojati predmete . ma. • Škola: enseignant. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. 2) verbalno. un. qui? C’est …. gestikuliranjem. la. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. l’. grand. chaise. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. malheureux. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. glumljenjem (npr. autobus. arbre. npr. les grand. pravljenjem/oblikovanjem stvari . npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. ton. povratnih manger glagola i • Moje lice. lijepljenjem slika.itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour.) livre. koji su najčešće u armoire. se être.). pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.identificirati ljude i predmete .ljude i predmete . (triste. množina Salut. Au revoir itd. Il a les cheveux 54 . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. • Prostorije u kući i ta. . onih koje označavaju neku aktivnost.izraziti . le. élève.mère. cahier. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. beau.Članove. grand. prendre l’ glagola. glumljenjem. dormir. tužan.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.reći koliko je sati – puni sati .ograničen broj raspoloženja . npr. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.predstaviti sebe ili druge . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: gestikuliranjem. table. des. sretan). podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. pravilnih laver. itd. père. Zamjenice • Predstavljanje: Je . une.boje predmeta . redanjem slika itd. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. sa namještaj: cuisine. upotrebi. mère.. sale .Opisne pridjeve à manger. pokazivanjem. père mon.Prezent Svakodnevni život. lit. frère. brojeve itd.opisati . son. npr.

devant. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. npr. grand – petitl Složenice. blonds. là. blanc itd.à. u vezi sa datim temama i gramatikom. sac à dos. recitovati.Imperativ Priloge za mjesto.sur. podvlačiti. De quelle couleur est…? rouge. Prendre un bain. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . ici. itd Kolokacije. igrati uloge. jednostavan tekst prema tekstu modelu. npr. pjevati i igrati jezične igre. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. razglednicu SMS poruku) . mjeseci. u vezi sa datim temama. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. dans. Bon – mauvais. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. npr. de (u osnovnim značenjima) 55 . noirs. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. ubacivati. jaune. u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. il fait froid. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. davati uputstva i naredbe . • Raspoloženja: heureux. Sale à manger. –s Antonime. zamjenjivati inicijale punim riječima. učiti pisati pomoću igara na CD-u. pisati kratki. redati riječi po određenom redoslijedu. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. bruns. avec.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. u vezi sa datim temama.

Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. te gramatike predviđene za ovaj razred. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.matematika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . 56 . Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. slikanje. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. . Ovo može podrazumijevati npr. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. npr. pravopisa. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . ples.kroz crtanje. ples) . . npr: . moja okolina.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Učenje kako učiti Učenici će da: . . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. 57 . .

Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. humanizmu i internacionalizmu. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. 58 . kao i sjevernom Afrikom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. toleranciji. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Pored toga. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. duhu tolerancije. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. a u okviru nastave stranih jezika. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. kosmopolitizmu.

čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.čitanje riječi.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . fonetskim i gramatičkim minimumom. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. a ne o jeziku . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.

tašdid. pisanje određenog člana. tanwin. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. ponoviti osnovne fraze. nastavci gramatičkog ženskog roda. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. pisanje tanwina u akuzativu. 60 . lične i pokazne zamjenice.

Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Aktivnosti u nastavi .Opisati (grad.Izražavanje vremena (puni sati) . . ponavljanje.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .Opisati školu. kulturne i dr. njihova zanimanja i interesovanja .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. lice množine) . genitivne veze. kuću. brojevi) .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.: .Nabrojati dane u sedmici . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .: .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.Perfekat . 2) verbalno.Izražavanje glagola “imati” .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Direktni objekat (akuzativ) .pjevati.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .Brojati od 1 do 100 .bojenjem navedenih predmeta / osoba .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Genitiv poslije prijedloga .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Gramatika . .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Pravilna množina . 2) verbalno. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. prepoznavanje. povrće.Imenovati članove svoje uže porodice. .Lične zamjenice (množina) .) . imitiranjem .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. . . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.Nivo VI razred Osnovna škola 4. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. GOVOR: Učenici će: . .Genitivna veza . pjesmice.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. npr: .Predstaviti sebe i druge . npr.Kupovina (voće.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Komparacija pridjeva . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .gestikuliranjem.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Pravi prijedlozi . npr.Brojevi do 100 .Dvojina . npr: .Pridjevi . .

62 .itd.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . .samostalno konstruisanje sintagmi. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: ..recitovati kraće pjesmice. .takmičenje u pisanju brojeva itd. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. .. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.glumiti.

govora i pisanja. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. saradnje. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. značaj međusobnog razumijevanja. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. uvažavanja. postavljanje pretpostavki. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. kulture dijaloga. SMS).DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. tolerancije. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. razglednicu. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Nastava stranog jezika. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. poštovanja različitosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Muzička kultura. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. 64 .upoznavati različite kulture i tradicije. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. život na selu. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). jezici). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. Interkulturalne vještine Učenici će: . prijevozna sredstva). kupovina. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. narodi. kao npr. Maternji jezik. Matematika (brojevi). Moja okolina (život u gradu. Likovna kultura. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. saobraćaj. Geografija (zemlje.

Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. humanizamu i internacionalizmu. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. toleranciji. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga. duhu tolerancije. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. ovladavanje osnovnim leksičkim. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. kao i sjevernom Afrikom. 65 . a u okviru nastave stranih jezika. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. fonetskim i gramatičkim minimumom. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. kosmopolitizmu.

razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . a ne o jeziku . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.učenje jezika.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .razvijanje samostalnosti u govoru . NIVO: PRVA GODINA UČENJA . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).razvijanje pozitivnog stava prema . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .razvijanje radoznalosti i .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .razvijanje temeljitosti.razvijanje razumijevanja i logičkog .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .putem igara.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .čitanje riječi.

vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. usvojiti: osnovne oblike slova. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. uz učenje osnovnih fraza.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. tanwin. tašdid. sukun. Neophodno je. 67 . kratke i duge vokale. varijante pisanja slova.

davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. imitiranjem .Kuća .podvlačenjem pojedinih riječi.Brojati od 1 do 10 . npr: . nahnu) Upitne zamjenice (man. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . min.Nabrojati dane u sedmici . prepoznavanje.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . npr.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Bliža okolina .: . .Reći koliko je sati (puni sat) .gestikuliranjem.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Nivo VI razred Osnovna škola 1. ma) Pokazne zamjenice (hara. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Imenovati članove svoje uže porodice .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. ponavljanje. 'anti.Škola .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . npr.Svakodnevni život .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . Kroz dijalog (igre. . pjesmice.Predstaviti sebe i druge . . la) Upitne partikule (hal.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. 2) verbalno. huwa. 'a) Prijedlozi (fi. 68 . 'ila.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.: .Porodica i prijatelji . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. hiya. 'anta.Pozdravljanje i upoznavanje . npr: . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. Gramatika Lične zamjenice ('ana.

.pjevati. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .GOVOR: Učenici će: .glumiti. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.recitovati kraće pjesmice. . 69 .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. ..ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.takmičenje u pisanju brojeva itd.itd.

Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. te gramatike predviđene za ovaj razred. Geografija. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Matematika. Maternji jezik. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao npr. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. 70 . Likovna kultura. Muzička kultura. pravopisa. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Moja okolina. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 71 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Interkulturalne vještine Učenici će: .upoznavati različite kulture i tradicije. .

MATEMATIKA 72 .

-grafičkog prenošenja. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. mjerenje uglomjerom. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -nacrtati zadani ugao. -računati pomoću džepnog računala. -računanja postotka. -računanje pomoću džepnog računala. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). oduzimati. -usvajanje pojma relacije i funkcije.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. sabiranje i oduzimanja uglova. oduzimati i množiti uglove. jedinica za mjerenje uglova. -znat će računski sabirati. 73 . . -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -prepoznati. uspoređivanja. -prepoznati relaciju. unije. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. •. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. :). -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -grafički sabirati. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. presjeka. množiti i dijeliti uglove. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -usvajanje različitih uglova. razlike i direktnog produkta skupova. -. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». odnosno funkciju .

-pripremati se za određeno napredovanje. -prepoznavanja obrasca. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . paralelnih i okomitih pravaca. -prikupljanja. -induktivnog mišljenja. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -rada. spremnosti da se pomogne drugim). -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -pozitivnim crtama osobnosti. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja.. -procjenjivanja. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. . kao i uspjehu drugih. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -raditi po određenom planu. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -prostornog organiziranja i orijentiranja. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -slijeđenja niza uputa.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -matematičkog jezika. posebno kolektivnog (timskog) rada. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -induktivnog i analognog zaključivanja.

Uspoređivanje uglova. krug. opruženi. kružni luk i tetiva. krug. Komplementni i suplementni uglovi. TEMA . Prava i kružnica. TEMA . Funkcije (preslikavanja). Relacije. TEMA – Razlomci 1. pravi. tupi. mnogougao (mnogokut). relacije i preslikavanja 2. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Konveksni i nekonveksni uglovi. obilježavanje). nula. Ugao ( elementi.Djeljivost brojeva 5. TEMA .Skupovi. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija.TEMA. Susjedni i usporedni. Prenošenje uglova.TEMA.ugao. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. Središnji ugao.Programski sadržaj: 1. minuta. Dvije kružnice. ugao (kut) 3. 75 . oštri. Presjek. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. Vrste uglova: puni. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. TEMA – Kružnica. kružnica i krug.Skupovi. sekunda). relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. Direktni produkt skupova.Prirodni brojevi 4. unija i razlika skupova.Kružnica. 2. uglomjer.

3. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. Decimalni i postotni zapis razlomka. oduzimanje. TEMA.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Izrazi s promjenljivim.TEMA. faktori i sadržaoci prirodnog broja. Razlomci veći i manji od 1.4. asocijativnost. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Zajednički djelitelji brojeva.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Sabiranje. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. Prosti i složeni brojevi. Razmjera (omjer). Brojnik i nazivnik. distributivnost.3.9.TEMA.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. 4. Uspoređivanje razlomaka. Djeljivost u skupu N0. b e N).25. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. postotak. Djeljivost zbira. 76 . 5. razlike i proizvoda prirodnih brojeva.

Koristiti udžbenik . nova svojstva. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. prvu i drugu koordinatu uređenog para. Izrazi s promjenljivim. unija i razlika skupova. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. STAVOVI. Direktni produkt skupova. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 .Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Tekstualni zadaci. odnosno funkciju. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Poticati će učenika na rad. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Brojna vrijednost izraza. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). za geometriju razvijati urednost. Brojevni izrazi sa zagradama. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Zahtijevat će od SKUPOVI. KRUG. Trebaju definisati relaciju. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. jednakost uređenih parova. motoričke preglednost. i logički ih povezivati. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Aritmetička sredina danih brojeva. Funkcija. Razvijanje slike koje crta. Presjek. Uređeni par. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Relacija. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. KRUŽNICA. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka.

mnogougao. ravnina. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. oduzimanje uglova. uspoređivanje.). Kod učenika treba potaknuti rad po planu. skup). i sekunda. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. sabiranje. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.. Prava i kružnica. Uspoređivanje uglova. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Ugao. Središnji ugao. a osnovne pojmove «razumjeti». komplementarni uglovi. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. minute. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. krug. sistemu u ravni. mjerenje. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. kružnica (kružna crta) i krug. 78 . njihovih veličina. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. kružnica.. prava. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. samostalan rad s geometrijskim priborom. Jedinice za mjerenje uglova. Učenik treba usvojiti crtanje. prostor. Prenošenje uglova.. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. središnji ugao. izlomljena linija. Vrste uglova. mnogougao. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka.

79 . gdje se trebaju koristiti olakšice. Izrazi s promjenljivim. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. grupnom i frontalnom radu. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. oduzimanje. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. distributivnost. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. sredstava i modela. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Koristi udžbenik i literaturu. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. kao i koje zagrade će prije računati. Pozitivan odnos prema radu. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Prati izlaganje nastavnika. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. asocijativnost. Prati izlaganja nastavnika. Sabiranje (zbrajanje) . Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno.

Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. 9. 5. 15. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. 3. 15. 6. Djeljivost sa 2. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. razvrstavanja. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 9. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. 10. 6. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. 10. razlike i proizvoda. 4. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Razumijevanje materije i problema. Vještina odabira inovacija.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. kod kuće ili u školi.. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 3. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. uspoređivanja.. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. kao i najveći zajednički djelitelj... 80 . klasificiranja. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. kao i relativno proste brojeve. 4. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac... Prosti.. 5.

) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Izrađuje didaktički materijal. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. trećine. polovine. preklapa i mjeri. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. (Origami japanska tehnika savijanja papira. vremena. Računa postotak.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. Procjenjivanje. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. a-x=b. duljine. kao i 81 . Geogebra . Induktivno mišljenje. množenja i dijeljenja razlomaka. . srednjeg i visokog nivoa. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. x+a>b. Crta i reže. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. x-a=b. (x-a)+b=c. x-a>b. Učenik usvaja pojam cijelog. Cijelo i razlomljeno. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). a-x<b. (x+a)b=c.) -Množenje razlomaka. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike.. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Preko mjernih brojeva: površine. jednakih i različitih razlomaka. Usvaja algoritme zbrajanja. -Dijeljenje razlomka razlomkom. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. polovi i dijeli.. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. a-x>b.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. Geometer's Sketchpad. kao i zapis istih. x-a<b. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Odmjerava znanja: dovoljnog. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike.

82 . razlomaka (primjena na nastavi geografije. -Razmjera i njena primjena. -Postotak. između samih dijelova cijelog).-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. izračunavanje udaljenosti na karti). a:x=b. ax+b=c. x:a=b. -Množenje razlomaka.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. ax-b=c. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. -Dijeljenje razlomka razlomkom.

Skupovi. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. izlomljena linija.. kao i za koordinatni sistem u ravnini. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. kao osnovnih pojmova. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.TEMA. -. : .Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. Međutim.TEMA. -Dijagramom uvesti produkt skupova.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. dužina. uglomjer. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. relacije i preslikavanja Skup. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. do određenog stepena formalizuje. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. zaključujući da su te udaljenosti jednake. sekunda): +. . presjek i razliku skupova. 83 . jedinice za mjerenje uglova. 2. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. krug. razlike kao i produkte skupova. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. presjeka. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. •. u ovoj se temi..) dožive kao skupove točaka.Kružnica. minuta.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. polupravac.

u najvećem dijelu. izračunavanje i oslobađanje zagrada. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. do 10. 4. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.3. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.TEMA. 84 . Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. odnosno sa jednakošću a = b q. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r .Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba.5. Međutim. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.TEMA. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. postaviti kao ponavljanje. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. -Uvježbati svojstva računskih operacija.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. -Uvježbati zadatke sa zagradama.

Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. trećine.5. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. lijepiti i razgovarati o razlomcima. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. odnosno nejednačinu. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. TEMA. -Kod množenja. -Uvježbati sve četiri računske operacije. itd. makaze i ljepilo. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. -S učenicima raditi od papira figurice. pa zadane likove lijepiti cijele. -Uvesti pojam postotka. zatim razlomak i prividni razlomak. 85 . i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. kao razlomka s nazivnikom 100. -Uvesti decimalne razlomke. dobar je također i računarski program Geogebra. četvrtinama. a tek onda razlomak s razlomkom. isijecati polovine. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. prema polovinama.. vezanim za uvođenje razlomaka. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam.. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir..

BIOLOGIJA 86 .

sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .upoznavanje učenika sa pojmom biologije. problemom izučavanja .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .značaj fotosinteze i transpiracije .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .pružanje osnovnih znanja . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma . njenim predmetom.znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze. diobu ćelije.da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .multidisciplinarni pristup .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . oslobađanje oksigena . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .

razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima.formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . CITOLOGIJA 2. Tkivo: građa i funkcija. klijanje sjemenke : uslovi klijanja .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti .podjelu i značaj . 88 . Jednoćelijski i višećelijski organizam. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.osnovna jedinica građe organizma. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .shvatiti značaj biljaka za prirodu . klijavost. 1.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2.1. Dioba ćelije. 2. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. kojem žive . toplota. posmatranju. organ.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. zrak. prema drugima. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. . 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . životinje i čovjeka. Biljna stanica : ćelija . organizam. voda. Uvod 1.

podjela i značaj. MAHOVINE: Građa.Posmatranje algi mikroskopom 4. 3. Karl Line. Građa.6.7. 3.3. kapilarnost i korijenov Pritisak . Prelaz na kopno. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. porodica.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi.. podjela. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. medicinski i ekonomski značaj virusa.5. Pojam biosistematika. podjela i porijeklo. STABLAŠICE 4. PAPRATNJAČE:Građa.3. Plod i sjemenka. Od bičara do volvoksa.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. osmoza.5. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. odjeljak i carstvo. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. Binarna nomenklatura. Vegetativno razmnožavanje listom. 4.4. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4.1. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. klasa.7. KORIJEN: Građa i funkcija korijena.Ogled rastenja korijena. razmnožavanje i razviće.EUKARIOTI 4.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. viroze.4. značaj. 3.: Karakteristike građe virusa. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. 4. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. Golosjemenjače. preobražaj . podjela i značaj. razmnožavanje. Izumrle papratnjače. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. razmnožavanje i razviće. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. razmnožavanje. rasprostranjenost.Drvenasto . 4. red. 3.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. 89 . Difuzija .2. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. i zeljasto stablo. podjela i značaj. rod. razmnožavanje i razviće.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA.6. Razmnožavanje. Vegetativno razmnožavanje korijenom. vrsta.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. značaj i podjela. Karakteristike građe. rasprostranjenost. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. CVIJET – CVAT. ALGE:Građa.

13. značaj u ishrani. Voćarstvo. predstavnici. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. predstavnici. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. 4. 4.4.. značajne vrste u ishrani. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.14 JEDNOSUPNICE . 4.15. 4.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice.12. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. predstavnici i značaj u ishrani.10 DVOSUPNICE.9. 4. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4.

GEOGRAFIJA 91 .

Sunce. zvijezde i Mjesec. Mjesecu i njegovom kretanju. zvijezdama i Galaktici. prirodnoj sredini. kosmičkom beskraju. kretanjima nebeskih tijela. Zemlji u Sunčevu sistemu. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. značaju školske geografije. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. prirodnoj i geografskoj sredini. geografskoj sredini. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. nebu i nebeskim tijelima. osnovna znanja o horizontu. objektu i predmetu proučavanja.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. Kosmosu ili nebu. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. Suncu i njegovom sistemu. nebeskim tijelima. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. 92 . opisati nebo. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Suncu i sunčevom sistemu. metodama orijentacije na horizontu. horizontu i podjeli horizonta. Prividna kretanja Sunca.

suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. prividnom kretanju Sunca. unutrašnjim procesima i pojavama. elementima i sadržajem geografske karte. unutrašnjim procesima i obliku. kružnim tokovima u hidrosferi. Podjelu voda na slane i slatke vode. vodenom omotaču Zemlje. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. osnove o stijenama u zavičaju. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. učionice i makete zavičaja. o geografskoj mreži.horizontu. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. prepoznati osnovne oblike reljefa. prividnom kretanju Sunca. zemlji i njenim sferama – geosferama. izradima plana. zraku i tlu. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. zemljinoj kori i njenom sastavu. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. razmjeri i razmjernicima. načinu umanjenja veličina iz prirode. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. osnovama orijentacije na horizontu. izgled svoje bliže i dalje okoline. vrstama geografskih karata. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. litosferi. stvarnim kretanjem Zemlje. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. vodi. spoljašnjih procesa i oblika. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. orijentaciji na površini Zemlje. 93 . elementima i sadržaju geografskih karta. zemlji i njenim sferama. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. osnovama izrade geografske karte. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. suštini čitanja geografskih karata. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. kruženju vode u prirodi. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. suštini stvarnih kretanja Zemlje. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. građi zemljine kore. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. geografskim koordinatama.

geografskom rasprostranjenju. 94 . osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. osnovnim fizičkim. biljaka i životinja. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. gradskim i seoskim naseljima. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. kopnenim vodama na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. globalnim geografskim aspektima životne sredine. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. osnovnim ljudskim aktivnostima. geografsko poimanje prirodne. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. posljedicama negativnih uticaja na zrak. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. ekumeni i anekumeni. naseljenosti i naseljima na Zemlji. privredi i podjeli privrede. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji.kopnenim vodama. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. osnovne elemente primarne. tercijarne i sekundarne privrede. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. privredi i privrednim djelatnostima. stanovništvu na Zemlji. vodu i tlo. geografske i životne sredine.

Zonalno vrijeme.Lokalno vrijeme. Orijentacija pomoću Sunca i sata. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Rotacija Zemlje. Orjentacija pomoću Sunca. Najnovija savremena orijentacija. Paralele ili uporednici. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Satne zone. Sateliti. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Zemlja u Sunčevom sistemu.Posljedice rotacije Zemlje. Ekliptika. Nadmorska visina. Smjena dana i noći. predmet. Zemlja – oblik i veličina. Mjesečeva kretanja. zadaci geografije. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Godišnja doba. Nejednako trajanje dana i noći. Položaj Zemlje na ekliptici. Meridijani ili podnevnici. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Relativna visina. Geografska širina. Toplotni pojasevi na Zemlji. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Posljedice revolucije Zemlje. Sunce i Sunčev sistem. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Datumska granica. Gelaktike i galaktička jata. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Kalendar. Geografska dužina. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Geografske koordinate. Mjesec. Zvijezde i sazvježđa.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Planete.

Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Vulkani i vulkanski reljef. Sastav atmosfere. Značaj atmosfere. Pojam klime. Osnovni elementi geografske karte. vode i t zraka. Reljef na kopnu i u podmorju. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Izgled površine Zemlje. Sastav zemljine kore. Sfera Zemlje – geosfera. 96 . Vrste karata. Klimatski faktori. Meteorološko vrijeme.Globus – model Zemlje. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Oblikovanje reljefa vjetrom. Razmjera i razmjernik. Čitanje geografskih karata. Oblikovanje reljefa morskom vodom. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Sastav geografskog omotača. Zemljotresi. Tektonski procesi i oblici. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Zračni pritisak. Podjela atmosfere. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Oblaci i magle. Zagrijavanje kopna. Geografska karta. Oblikovanje reljefa ledom. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Oblikovanje reljefa tekućicama. Plan. Padavine. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Vjetar. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija.

Led na Zemlji.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Morske mijene i morske dobi. KOPNENE VODE Podzemne vode. Značaj kopnenih voda. Izvori i vrela. Mora. Prirodne osobine morske vode. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Klime umjerenih pojaseva. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Kruženje vode u prirodi. Okeani. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Porast svjetskog stanovništva. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Močvare i bare.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj Svjetskog okeana. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. 97 . Urbanizacija. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Talasi u Svjetskom okeanu. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Biogeografski faktori na Zemlji. Tekućice.Klime polarnih oblasti. Ugroženi elementi životne sredine. Struje u Svjetskom okeanu. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Jezera. Svjetski okean.

a koje tretira ovaj nastavni program su. radna sveska i priručnik za nastavnike. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. U ovim temama. I druge nastavne teme. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. grafikonima i primjerima. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. • • • 98 . a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. slikama.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. posljedice Zemljinih kretanja i sl. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. nove i dosta uopćene. Pored toga. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. uglavnom. koji uslovljavaju te odnose. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Zemlju u Kosmosu. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. za učenike ovog uzrasta. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. kosmogene i antropogene uticaje. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima.

HISTORIJA 99 .

razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore. šta je animizam. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.2.1.1. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Predhistorija 2. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. Uvod u historiju 1. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. Priprema analizu izvora 1. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. samostalno zaključuju.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju .2. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . Prošlost i sadašnjost.

Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova.3. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. opisuju izvore. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. kako se razvija umjetnost . Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. objasniti pojam mnogobošci. pojašnjava.1.2.Sumerske gradove . Historijsko Doba 3. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. Analiziraju kartu. demonstrira. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. demonstriraju na karti. posmatraju i iznose vlastiti stav. 3.Pismo. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. postavljaju pitanja.4. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . 101 . prezentira. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Demonstriraju 3. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3.Najvažnije vladare i njihova djela .2. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani.

2. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno). priprema analizu izvora i zadatke za učenike . Homerski svijet bogova i ljudi 4. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana.1. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Demonstrira na karti. predaje . posmatraju . Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. kretskog pisma. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu.. osnovu analize. 4.3. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. priprema predavanje i 102 .Stara Gračka 4.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. priprema zadatke za učenike. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Objasniti pojmove Helada i Heleni. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu . Grčki polis.

kakav je položaj robova . sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Atena.Olimpijske igre 4. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.Perzijski ratovi 4. Potiče interesovanje učenika. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. lik i djelo Aleksandra Velikog . značajnije umjetnike i naučnike Grčke. važnije građevine i stilove gradnje . prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. priprema izvore za analizu.6.5. kakva je bila kultura stanovanja . kakvu hranu su jeli. pojmove demos i aristokratija. Život i kultura starih Grka 4. Znaju šta je Agora. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. analiziraju. njeno uređenje. Grčko. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . 103 . usmjerava aktivnosti učenika. stjecali znanja . Učenici razumiju. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture.4. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. priprema izvore za analizu. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu.

Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina.1. 5. Demonstriraju na karti. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. 104 .2. senat. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. republika. konzuli. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. Stari Rim.5. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu.

Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Učenici su svjesni značaja antičke kulture.5. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah.4. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . o najvećem ustanku robova. Kakav je bio položaj robova u Rimu. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . društvene razlike. usmjerava aktivnosti učenika. Analiziraju historijsku kartu.7. usmjeravaju aktivnosti učenika . Potiče učenike na samostalan rad . Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Rimsko carstvo Kršćanstvo. Kako je podijeljeno carstvo. gladijatori. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. prezentiraju odgovore. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. usmjerava aktivnosti učenika.6. 5.5. drže mini predavanje . drži mini predavanje . kritičko i 105 . odgovaraju na postavljena pitanja. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . uzroke propasti Rimskog carstva. historijski razmišljaju. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Vjerovanje Rimljana. pojmove: koloni . Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). Demonstriraju na karti. . uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. drže mini predavanje. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . procjenjuju usvojeno znanje učenika. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. 5. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. Priprema analizu izvora . uzroke slabljenja carstva. 5. najznačajnije Rimske careve.3. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Pojam građanski rat. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). 5.

Nastavnik treba da motiviše učenike. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. da kreira atmosferu učenja na času . učenici treba da grade posebno razumijevanje. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. 6. kao robovi. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . ba . Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. postavljen je i na Internet stranici www coe. Drže mini predavanje . Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». načine postavljanja pitanja. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). kompetencije i vještine. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. aktivnosti i zadatke. analiziraju izvore. postavljaju pitanja i daju zadaće. da uključi njihova interesovanja . pokaže im značaj onoga što uče. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. faraoni…).Antička kultura. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . pripremaju analizu izvora. robovlasnici. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. demonstriraju na karti. 106 . Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . historijske spomenike iz ovog perioda. Detaljnije upute za pripremu analize izvora.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. Učenjem historije. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

-materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -građevinskom tehničkom crtanju. PVC. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. koža. alatima i priborima za obradu ovih materijala. ljepenka. sastavljanju modela i maketa.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. -arhitekturi. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. PVC. prema upustvima predmetnog nastavnika. stilovima i pravcima u arhitekturi. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. plastična folija). sa osnovnim crtežima . razredu: papir. sa 108 . zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. kao i o građevinarstva. prerade. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. tlocrt i bokocrt. građevinarstvu. karton. simbolima u građevinarstvu. platno. -obradi materijala.nacrt. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5.

-vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. ukazivanje i na greške drugih. -o saobraćajno .ilustracijom simbola). SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. -graditeljskoj baštini. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. tehničkom pismu. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu.tehničkoj kulturi. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. 109 . -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju. termina. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. -prikupljanje. putničkom saobraćaju. javnim putevima. saopštavanje termina i procesa u tehnici. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. materijalima i alatima u građevinarstvu. saobraćajnim patrolama.

-tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. STAVOVI. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba.−induktivno i analogno zaključivanje. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. u donošenju različtih 110 . konstruktivnog vrednovanja. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. VRIJEDNOSTI. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. posebno timskog rada. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -razvijanje samopouzdanja. -afirmacija rada. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -samopouzdanje. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju.

Historijat arhitekture i građevinarstva. zidarski radovi.) 5. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. 3. sadržaj objekata u naselju – grad. PVC. gips. naprimjer: model kućnog namještaja.).). čitanje tehničkih crteža). čelik. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Urbanizam. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. izolacioni materijali (staklena vuna. reciklaža građevinskog otpada. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. rurizmu.STRUKTURA SADRŽAJA 1. higijensko-tehnička zaštita 2. platno. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. obrada. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati.. armirano-betonske konstrukcije. lične mjere zaštite na radu 8. alati za tesarske radove. alati za zemljane radove. opće mjere zaštite na radu. koža. cement. stiropor. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). bageri...izrada makete stambene zgrade) 7. interesa učenika i mogućnosti škole). materijali za vodovodne instalacije.. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . vezivni materijali (kreč. . tehnika građenja (praktičan rad . putnički saobraćaj. osobine. novi građevinski materijali (gotovi malteri. plastična folija). modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. alati za zidarske radove. organizacija radnog mjesta. dizalice. materijali za centralno grijanje. kamioni. Tehnika obrade materijala. Porijeklo.. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. mjerilo. ljepenka.. prerada. rurizam.). Ljepila. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. staklo. drvo. uređaji i sredstva za gašenje požara 10.pjena. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom.) 6. krovni i ostali radovi. Građevinska tehnika .Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. građevinske mašine (mješalice. pur.. žica. temeljni radovi.poluge. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. saobraćajne patrole 9. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. karton. niskogradnja. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. hidrogradnja.Modelarstvo 111 . alati i mašine za obradu navedenih materijala. makete. beton. arhitekturi i građevinarstvu. objekti na putu i saobraćajni znakovi. Urbanistički i regulacioni planovi. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). radne operacije.).

. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Posavina. priborima. 112 .Izrada učila i pomagala .Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. mašine i materijale. obućari. . građevinski materijali. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).Agrotehnika: voćarstvo. .Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. alate.Stari zanati: kujundžije. .Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. lončarstvo.Maketarstvo . Objekti od kulturne.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE ..Graditeljstvo: nosive konstrukcije.Fotografija .. Izrada makete objekta od kulturne. povrtlarstvo . vezenje i pletenje. sakralne i druge vrijednosti u BiH. Krajina. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. .). historijske i graditeljske baštine. projektovanje naselja .

PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. PVC. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. čuva u školi.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. . -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala.) . dnevnike rada. organizacija radnog mjesta. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi.Svakoj grupi pripada planirani fond časova. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). . da planira. Učenici vode dnevnik rada koji se. biologija. kultura življenja. projektuje i praktično izrađuje predmete. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. 113 . . -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. žica. tj. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. smotre. crteže i ostale izvore znanja. PVC-u. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. dodatne nastave.. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. slobodnih tehničkih aktivnosti. makete. vježbi i praktičnih radova. likovna kultura. takmičenja). po pravilu. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. STAVOVI. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima..Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.

-pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. razvoja gradivo na času. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. Urbanizam. -primjena modela interaktivne nastave. osmišljavanje. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. rurizam. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. rurizmu. općih zahtjeva pri gradnji naselja. koji 114 . -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. operacija i rukovanje alatom. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. i demonstriranje. kao i aktivno učestvovanje u istom. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. -izrada jednostavnih modela. -pripremanje. arhitekturi i građevinarstvu. sadržaja objekata u naselju. maštovitosti i vlastite kreativnosti. -afirmacija rada samopouzdanja. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. estetike. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano.

građevinskim materijalima (gotovi malteri. općim zahtjevima u gradnji naselja.. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. drvo.. pur. novih građevinskih materijala. armiranobetonske konstrukcije. materijala za centralno grijanje. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. staklo. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu.). panoa.).gradu. materijala za vodovodne instalacije. primjenom -iniciranje.. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. instalacionih materijala.pjena. električnih instalacija. uz adekvatnu pripremu. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. materijalima za vodovodne instalacije. koja treba učenik usvojiti. gips. odvajanjem bitnog od nebitnog. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. cement. -podrška drugima. beton. -preciziranje znanja: dovoljnog. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. ispuniti objekat namjene. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. izradom interakciji. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. srednjeg i visokog nivoa. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.) 115 .. vezivnih materijala. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. školi i okolini. pored udžbenika. stiropor. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. izolacionih materijala. ilustracija-crteža. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije.. čelik. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. izolacioni materijalima (staklena vuna. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih.)..). materijalima za centralno grijanje. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju.

o potrebi crtanja. građevinskih mašina. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. kamioni. temeljnim radovima. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. bageri. vannastavne aktivnosti. napredovanju učenika. tehničkih crteža). znanja vezanih učenika. -saradnja sa roditeljima mjerilo. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. -primjena ekonomično. -adaptivnost i estetsko uređenje. kao i igre za djecu. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. rada učenika i vođenje kreativnosti.. redovnu nastavu i radu. dizalice. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. -izrada praktičnog rada visokogradnja. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. alata za zemljane radove. postignuća. zidarskim radovima. za zahtjeve svakodnevnom životu. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. za kulturu stanovanja. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. alata za tesarske radove. grupe). kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. 116 . -samopouzdanje.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. alata za zidarske radove. ekološko i urednih zabilješki.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. kao i građevinskih mašina (mješalice. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike.

-aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. uređaja i sredstava za gašenje požara. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. mjerama zaštite životne i radne sredine. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). saobraćajnih znakova itd. korištenje dodatnih izvora znanja.krovnim i ostalim radovima. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. pravila i propisi. -pomaganje nastavniku. reciklaže građevinskog otpada. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. oblasti. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. putničkom saobraćaju. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. reciklaži građevinskog otpada. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena.

maketarstvo. koji kreira literature. graditeljstvo. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. agrotehnika. sticanje vještina. novim zapisima. stari zanati. na i i članaka i informacija sa medija. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. interesa učenika i mogućnosti škole). 118 . -afirmacija rada samopouzdanja.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. izrada učila i pomagala. zajedno sa učenicima. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. fotografija. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. -poticanje samostalnost samoinicijativu.

INFORMATIKA 119 .

stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . Osnovna znanja. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. PODRUČJA UČENJA CILJEVI . umijeća.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . .da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . postupke uključivanja i isključivanja računara. . .osnovna znanja o strukturi računara.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. . .da učenici upoznaju strukturu računara. OSNOVNA ZNANJA 120 . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.

sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. putem Interneta.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. . .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.navika korištenja informatičke literature. .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . . . . . .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . 121 . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. STAVOVI programskih jezika. . .

likovne kulture (računarski dizajn. što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. .izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. 122 . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: .izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Naime. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. .određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.tehnologije.

AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. 123 . Vođenje pribilješki. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. Demonstracija raspoložive računarske opreme.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. Učešće u demonstraciji računarske opreme. STAVOVI. Upute za dalji rad. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Zaključivanje rasprave. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. VRIJEDNOSTI. Razvoj računara kroz historiju.

Poimanje predstavljanja podataka u računaru. bit. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Razumijevanje pojmova: podatak. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. nizovi bita i moguća stanja. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. 124 . binarna cifra. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. binarni zapis broja. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Ocjenjivanje. Bajt kao niz bita. Izvršava instrukcije nastavnika. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Bajt. Težinska vrijednost bita. vrijednost bita. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre.1. Uključivanje učenika u nastavni proces. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. uzastopno množenje sa dva. moguća stanja i brojne vrijednosti. Bit. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Prati predavanje. Prati uputstva nastavnika. Izlaže nastavno gradivo. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Čitanje binarnih brojeva. Određivanje vrijednosti bita. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Zapisivanje bita i nizova bita. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje binarnog broja. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara.

bajt. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Binarno kodirani decimalni zapis. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Uredno vodi pribilješke. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Dijelovi računara. hlađenje računara. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Održavanje računara. Zna razlikovati računare. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Prikazivanje znakova nizom bitova. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. kodiranje. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Provjerava postignuća učenika. Kućište računara. binarni zapis. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. sposobnosti i ponašanje. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . uključivanje. ulaznoizlazne jedinice. računarske opreme. Transparentno vrši ocjenjivanje. 2. Vježbe uredno bilježi u svesku. procesor. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. Demonstrira opremu i postupke rada. Po potrebi restartuje rad računara.Kodiranje. isključivanje. Razumije i shvata pojam kodiranje. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. njihova znanja. Zna prikazati znakove nizom bitova. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Zna dijelove računara. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. pomoćne memorije. adresne i podatkovne veze. ulazno izlazne jedinice. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Izvršava uputstva i instrukcije. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Kontroliše rad učenika. decimalni zapis. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Sposoban da objesni pojmove: bit. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. pomoćne memorije. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. restartovanje računara. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. radna memorija. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. radna memorija.

pokazivač miša. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. računarskoj opremi. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Izrađuje zidne slike i panoe. Upoznao je elemente interfejsa OS. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Organizacija rada računara. Sposoban je objasniti rad računara. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Pomaže drugim učenicima. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Vrste programske opreme. dijelovi radne površine. Upravlja dokumentima. Shvatio je ulogu CPJ. Prezentuje gradivo na savremen način. Pravilno drugima tumači rad računara. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled.programski jezici. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. grafički interfejs. radna površina. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Pokreće operativni sistem. . nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). aktivnosti pri uređenju kabineta. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema.aplikativni software. operativnim sistemima. zadaci OS. vrste operativnih sistema. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. Održavanje sistema. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. sa zahtjevima. Software i njegove vrste: . 126 . . čišćenja i održavanje.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. datotekama. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Prikuplja interesantne članke o računarima. uvodni ekran. direktorijima. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. prozor. Izvršava instrukcije nastavnika. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Razumije i način rada računara.operativni sistemi. aplikativnom softveru i dr. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. startni meni. podizanje (pokretanje) sistema. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. matične ploče i RAM-memorije. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver.

Određivanje jezika. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. seminarske radove itd. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. i sa pogonskim programima. premještanje). struktura dokumenata: paragrafi. tabele. Izlaže nastavno gradivo. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. zaglavlja. tražiti. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. 127 . odrediti boju. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. stablo mapa. sekcije. Oblikovanje odlomaka. Prati individualno napredovanje učenika. Pravilno koristi sistemske. grafikona i šema. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. crteža. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. Izbor vrste i veličinu pisma. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. provjera pravopisa. Uspješno koristi postojeće datoteke. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. zahtjeve. podatkovne i izvršne datoteke. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Znati otvoriti i spasiti dokument. označavanje teksta. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. zapis i pristup datotekama. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Poštuje uputstva. Ispis dokumenata. slike. brisati i premještati dijelove teksta. 3. slika i izradi zidnih tabela. premještanje i kopiranje teksta. Daje neophodne upute. Praćenje izlaganja nastavnika. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. molbe. Oblikuje izgled stranice. preimenovanje. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. nabrajanje. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. Formira prema potrebi nove datoteke. referate. crtežima i slikama. mijenjati. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Primjena računara Tekst procesori (editori). hrvatskog i srpskog jezika. poništavanje izmjena. mijenjati riječi u tekstu. Vrste datoteka: sistemske. podešavanje. Ispis dokumenta. kolone. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Znati napisati i oblikovati razna pisma.Organizacija podataka na računaru. tabulatori. podatkovne i izvršne datoteke. poravnanje. sistemu pomoći. samoispravljanje. brojevi stranica. dodatno isticanje teksta. prilagođavanju. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Radi sa tabelama. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku.

četkica. geometrijski likovi. tehničke kulture. kultura življenja. Umetanje teksta. Zna umetati tekst u crtež. pisanje u kolonama. promjena izgleda stranice. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. 128 . biologija i dr. Radi sa slikama. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Programi za crtanje. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Uspješno crta geometrijske likove. kopiranje i zakretanje dijelova slike. boje i bojenje. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. brisač. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Izrađuje jednostavne crteže. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. Prenosi znanje na druge učenike. podnožje.Oblikovanje stranice dokumenta. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Isijecanje. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Koristi boje za ispunu. zaglavlje. Aktivno prati nastavu. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. računara. Formatiranje dokumenata. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Unaprijed se priprema za nastavu. Zna odrediti format dokumenta. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. likovne kulture i kulture življenja. Koristi mogućnosti programa za crtanje. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike.

Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Bitmapirana grafika. ciklička i grananje. cikličke i strukture grananja. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. 129 . Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Aktivan je u toku nastavnog procesa. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Učenike podstiče u radu. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Piksel. Sadržaji međuspremnika.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. algoritam. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. kontrast i osvijetljenost. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. njihova znanja. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Usvojio pojmove: programiranje. Programiranje Pojam algoritma. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. podržava ih i stimuliše. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. sposobnosti i ponašanje. dubina boja. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Provjerava postignuća učenika. Vrijednuje postignuća učenika. Prenosi iskustva na druge učenike. Mapa piksela. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. algoritamske strukture. Zna šta su strukture: slijedna. Zna šta je mapa bitova. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Promjena veličine crteža. 4. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku.

Prati napredovanje učenika. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža.Prikaz algoritma. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Uključuje se u rad Internet sekcije. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Osnovni servisi. 130 . Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. namjena. Potpuno je razumio šta je Internet. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. www. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. vrste. 5. Uredno vodi zabilješke na času. te zna jezički prikaz. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. načini pretrage. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Web preglednici. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. načini povezivanja. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. korake. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. struktura elektroničkog maila). web pretraživači. veličina. Izlaže nastavno gradivo. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Rješava postavljene zadatke. Demonstrira korištenje preglednika. a onda prelazi na složenije zadatke. Priprema nastavni proces. njihovoj veličini i namjeni. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Vlada sa podacima o vrstama mreža. te o načinima povezivanja. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Internet kao globalna mreža računara. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Zapisivanje stranica. Mreže računara Računarske mreže. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju.

Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Praćenje i evidencija postignuća učenika. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. Zna objediniti multimedijalne zapise. Utvrđivanje stečenih znanja. zvuk i video). Uključuje se u rad školske videosekcije. Ćelija. Daje jednostavne zadatke. Kreira samostalno izgled tablice. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Rad sa slikovnim. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. bojenje ćelija. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. redovi. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Organizuje rad školske videosekcije. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. zvučnim i video dokumentima. broj redova. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Programi za njihovu reprodukciju. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Slika. Slijedi uputstva nastavnika. Demonstrira način formatiranja. 6. Regija. 131 . za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. njihove boje te o bojenju ćelija. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. debljine i vrste linija boje. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. red i kolona. zvučnih i video zapisa. Određuje broj ćelija. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. kolone i šta je regija. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Formatiranje i autoformatiranje. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. zvučnim i video dokumentima. Pomaže drugim učenicima. redova i kolona. Zna šta su datoteke weba. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Ponavljanje i vježbanje. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Linije. Kreiranje video zapisa. broj kolona. Ispoljava postignuto znanje. zvuk i video. slikovnih.

Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. Ističe značaj prezentacije. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. zvučnici i dr. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. uputstva i drugi štampani i grafički materijal.).Sortiranje u tablicama. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Poima pojmove sortiranja u tablicama. monitor. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Naučio je kako se sabira. Slijedi uputstva nastavnika. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Upozorava. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Motiviše učenike. skaner. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Navikao je da u računaru. pogotovo mladih koji su u razvoju. sačuvati. 7. štampač. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. pohranjivanja. kućište. Prati uputstva nastavnika. Usmjerava. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Prezentacije i primjeri primjene. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Kontroliše rad učenika. prikazivanja i zatvaranja.). Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. backupsigurnosna kopija i sl. Transparentno ocjenjuje. Zna kreirati prezentaciju. Obavlja sortiranje. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. pokazuje. ali i na drugim mjestima. Samostalno kreira realne zadatke. Primjenjuje predviđene procedure. Sabiranje u tablicama. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. miš. na disku defragmentira – presloži podatke.

održavanjem. Scan disc. ali i pozitivne primjere. Zna vrste programa za zaštitu od virusa.programa i alata za zaštitu. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Uspješno koristi antivirusni program. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Sistematizuje pređeno gradivo. 133 . dokumenata i datoteka. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. (softvera). Virusi i zaštita od virusa. Iznosi negativne.

LIKOVNA KULTURA 134 .

Razvijanje kritičkog mišljenja. prozračne-zasićene. bajka.svijetle – tamne . svijetle-tamne. objekti.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.prozračne – zasićene . .Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. .Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije.meke – tvrde .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: . životinje. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. prostori . građenje stavova i odnosa prema 135 . biljke.Korelacija sa drugim predmetima. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. pojave u prirodi.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .

jačanje i bogaćenje . flomasteri /crni ili tamni/.tok linije/crte . BiH kulturne baštine.kroki Analitički spoznati. građenje linijom. tok linije. karakter linije. solidarnosti. patriotizmu. smjer . značajni datumi. meka. zasićena.. poslovica. snalažljivosti.. .Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. tjelesne i tehničke kulture. promjena dužine. likovne kreativnosti. lavirani tuš.. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . stranog jezika. bogaćenje mašte. tuš i kist. historije geografije. smjera.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . .mljopisa.linija koja nagovještava.meka grafitna olovka. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. drveni ugljen pokreta. crtež.linija koja definiše oblik . . muzičke. uočavanja. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. informatike. .Razvijanje humanih odnosa među polovima. konturna linija/obris/. tuš i drvce. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . .…/. prozračna.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. u cilju predstavaljanja složenih struktura. konkretnog i apstraktnog mišljenja. tuš i pero.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. povezivanja kroki pojmova. istražiti.linija koja naglašava. tamna.građenje linijom . vrijednostima. drugarstvu.Razvijanje sposobnosti linije. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. položaja u prostoru i karaktera oblika: . čvrsta. istrajnosti.. spremnost za saradnju i timski rad. posmatranja. matematike. biologije.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. zaključivanja. samostalnosti. dosljednosti i angažovanosti. smjera i gustine rasporeda. svijetla. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .Usvojiti pojmove: emocija. .

vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. uočavanja.hladno kao i načina njene primjene događaja. odnosima: teksta. kreiranju životnog . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . u odijevanju.2.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. hromatske karakteristike. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . tempera. pojava u prirodi.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. komplementarni parovi . toplo .tople i . . upotrijebiti hromatsku paletu boja. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . razumjeti značaj i biti u prostora.Uočiti. gvaš. analitičkog pristupa. analitičkoj spoznaji. flomasteri u boji /za manje formate radova/. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja.Boje punog intenziteta i osjećanja.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. pjesme. zasićenost i 137 . njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. uočavanja.Akvarel. pripovijetke. kolaž različitim materijalima. pastel /suhi. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.hladne Dalji rad na sposobnosti. voštani/. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .zasićenost boje.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . spoznaji. priče. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. mozaik.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . . primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… .

ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Lik /forma. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. organizacija prostora u formatu .valerske vrijednosti boja.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme.simetrična kompozicija .Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . podjela boja na tople i hladne 3. u organizaciji grafičkog lista 138 . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije . pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .Razvedena ploha .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .

U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. ploha. grafički list.U prostornom oblikovanju. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . statično.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef.Uočavanje. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje.slikarska tekstura. velikomalo./okviru/ grafičkog lista .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . dvodimenzionalno.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. zaobljeno-uglasto. štampanje 4. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . asimetrija. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . simetrija. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. . Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. tačkama. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . . dinamično. .

Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. prostor.funkcionalnost prostora. . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima .nosive konstrukcije .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. kiparstvo. Usvojeni pojmovi: kip. gradnja.jednostavni i . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . masa.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika. .skulptorski -vajarski materijali.tekstura. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . 5. .jednostavni ritam.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. prirodni oblici. . . kipar. i oblika u prostoru.vežu za pozadinu/osnovu . jednostavni oblici.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. načinjeni oblici. 140 .

ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. . nosive konstrukcije. linija u funkciji definisanja oblika. svijetle i tamne. . zakrivljene i linije svih pravaca. . . horizontalna. .da razlikuju linije po toku.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. tlocrt. 141 . funkcionalnost prostora. meke i tvrde linije.ovladavanje konstruktivnom linijom. prozračne i zasićene linije. . OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .složeni oblici. ravne.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. zatvoreni i otvoreni oblici struktura.moći prepoznati karakter konturnih linija.

da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. uočavanje proporcije.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. prepoznavanje karaktera oblika. . . Ploha: .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. . uporabi materijala i sredstava za rad. simetrična i asimetrična kompozicija. gipsorez.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. . meka-tvrda. izvedbe kroki crteža. 142 . plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. . neodređeni amorfni. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne.. temperi. . flomasterima u boji. pastelu. . linorez. kvadar. prozračna-zasićena linija. gvašu.da usvoji termine: konturna linija. akvarelu. crtanja i slikanja. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. . procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. Slikarstvo: .da vladaju sposobnostima prepoznavanja./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . karton /papir/ grafika.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. .uočavanje. .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. kolažu. . slobodni oblici/. objekat u postoru /geometrijsko tijela. kocka i sl. kroki. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. ploha koja zatvara neki volumen. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. a koje su u suprotnosti/. grafike. mozaiku .

linija koja definiše oblik. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. . . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. STRUKTURA PROGRAMA 1.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. meke i tvrde. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. Kroki kao crtačka disciplina. . . građenje putem linije.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. . linije koje se razlikuju po toku. . škola. . promjena dužine. pozorište i sl.u prostornom oblikovanju. .biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. zajednički javni objekti.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. prostor u kojem boravimo. pošta.. kuća. sportska dvorana. svijetle i tamne.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. Registrovati u svom okruženju.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. BOJA Likovno područje slikanje: 143 .oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. 2. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. smjera. istražiti.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.

U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. analitičkog pristupa. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. dominacija. vertikalna /uspravna/ kompozicija. glina. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. U prostornom oblikovanju. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. a kada se pomiješaju. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. slobodna /raspršena/.Razvijanje sposobnosti uočavanja. piramidalna /trougaona/. 144 . crtanju. boje dijelimo na tople i hladne. grafici. 4. u tehnici gipsoreza. jedna drugu poništavaju. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. 3. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. linoreza i karton /papir/ grafike. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. uočavanja. plastelin i sl. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. prostorno izgledaju bliže. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. kružna. slikanju. dok hladne boje djeluju smirujuće. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. glina-mol. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. Kontrasta parova boja koje se. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. slikanja i grafike. Ploha može biti i preklopljena. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru.

nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. DIDAKTIČKO . Za oblikovanje na plohi kroz područja: . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.SLIKANJE. 145 .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. OBLIKOVANJE NA PLOHI .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. onda govorimo o masi. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. puna cigla. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. a mišljenje apstraktno. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. građenje. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. .CRTANJE. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Ako je volumen ispunjen.dvodimezionalna organizacija kompozicije. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. komad drveta. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. . Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. 2. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija.GRAFIKA. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.5.

kreativni rad u svakom polugodištu. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. BOJA. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. 2. nauke i društva. . PLOHA. novih medija i okruženja.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. 3. razreda. i interakciju umjetnosti. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. 1. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. POVRŠINA. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. 5. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. MASA I PROSTOR. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . 4. niti bilo koju tehniku. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. TAČKA I LINIJA.

matematike. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . bajka.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. statično. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. tok linije. pjesmica..nevizuelni poticaji. reljef. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. pojave u prirodi. gipsorez. objekti.iz neposrednog okruženja djeteta. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . prirode i društva. .značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. .. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. basna. etnografsko nasljeđe. emocije /osjećanja/. dvodimenzionalno. strah. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. praznici. slikarska tekstura. asimetrija.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. podjela boja po psihološkom značenju. tople i hladne. značajni datumi. simetrija. mjesto stanovanja. smjer linije. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. prostori. . 2. valerska vrijednost boja. Vizuelne motive. za oblast prostornog oblikovanja. čulni poticaji. maternjeg jezika /priča. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. poslovica. dinamično. karakter površine. karakter linije. porodica. konturna linija /obris/. sreća. biljke…. vjetar. ploha. hromatske karakteristike boja. građenje linijom. Nevizuelne motive. 3.iz narodnih običaja /tradicije/. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . grafički list.likovni i kompozicioni elementi. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. . muzika. zasićenost boja. tuga. škola. muzičke kulture.

/osnovu/. psihološkog. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. 1. Dakle. jednostavni oblici. 3. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. struktura. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. skulptorski /vajarski. kiparstvo. 2. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. prirodni oblici. svoje viđenje svijeta. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. prostor. zatvoreni i otvoreni oblici. Likovni sadržaj. gradnja. kiparski/ materijali. svoje strahove i oduševljenja. tekstura. predmeta i pojava. kipar. kip. Nema loših dječijih radova. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. stečenog znanja i usvojenih navika. aktivnost na časovima likovne kulture. načinjeni oblici. nosive konstrukcije. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. estetskog. upornosti i iskustva. 148 . pozitivnog i negativnog uticaja sredine. masa. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. funkcionalnost prostora. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. složeni oblici. jednostavan ritam. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. pedagoškog. tlocrt.

na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. 149 . jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. i likovnog jezika/. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. u najvećoj mjeri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. odnos prema estetskom.kreativni rad djece.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

tempo. šesnaestina i odgovarajuće pauze. -artikulacija (akcenti. brzo i Presto – veoma hitro. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . osmina. snažno) . muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. -različita notna trajanja: cijela nota. crescendo i decrescendo.veselo.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. brzo. staccato.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. radosno. brzi tempo Allegro. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. u širem smislu. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. -tempo . forte – glasno (jako.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. . umjeren – Moderato. . slušanja muzike. pravilno fraziranje. legato). .tiho.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. -intonacija. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . mezzoforte – srednje glasno (jako). četvrtina. polovina. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . artikulaciju.

rečenica. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. ukazuje i na greške i ispravlja i druge. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. 152 . uočava mjeru.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. . . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE .-poznaje violinski ključ. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. -tokom slušanja pamti naziv djela.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. razvijanje muzičke memorije. dvije osmine ''tate''. . mala dvodijelna pjesma. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. tema. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni). mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. . razvijanje obima glasa. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. . . vokalna reprodukcija. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.

III BROJALICE . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Uočava i hvali. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . IV SLUŠANJE MUZIKE. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. na koncertima i sl. 153 . -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. STAVOVI. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. . VRIJEDNOSTI. II MUZIČKE IGRE.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.

rečenica. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. pravilna dikcija i akcenti. brojalica. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. blok-flauti. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Novina je. 154 .V DJEČIJE STVARALAŠTVO. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. ksilofonu. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. pjevanjem pjesama narodne tradicije. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Ponoviti abecedu i solmizaciju. C – dur ljestvice. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. ali i stiču nova. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. fraziranje. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). 35 časova godišnje. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. i dalje u obimu oktave. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. kultivisanje glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. gitara ). Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. disanje. kao u petom razredu. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. od prvog do četvrtog razreda. slušanjem muzike/glazbe. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. učvršćivanjem precizne intonacije. sintisajzer. odnosno. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. preciznost intonacije. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike.

Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. pa potom ponoviti slušanje. muški glas. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. diničica''. 155 . Izrael. te druge kombinacije. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. dinaj. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. dinamike. ''Jedan. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. emocionalno). izvođača. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. grupe instrumenata i orkestra. U program su uvrštene vokalne. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. artikulacije. hor/zbor ). dva. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. pokrete. na tri dijela-triola i četiri dijela. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. tri. itd ). Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. ). Novina su podjela jedinice brojanja. četiri''. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. Libija. itd. ). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. harmonikaški i drugi. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. opisno. Italija. bengele'' ). Pored redovne nastave. pa zatim učiti pravila igre. ženski. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. tempa.

Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. STAVOVI. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). – 9. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ).

I PJEVANJE I SVIRANJE 1. melodike. Jeličanin. . Kolarić-Kišur) 4.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. Cvjetni puteljak (J. blok flaute. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.sigurnije izvode 6/8 mjeru.uočavaju i određuju karakter pjesme. . G.. . -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. premetaljke rebuse.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. Adio kerida. 3. Noćas (B. Proljeće (I.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. stihovi Zl. Repata priča (M. artikulacija. ne žuri mama.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. disanje. priredbe. Kolarić-Kišur ) 8. .pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . . -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. stihovi Šukrija Pandžo) 3. stihovi ( Zl. . . 11. Ferari) . dikcija. stihovi M. Šimo Ešić ) 2. 4dijelnu mjeru. Ja bih (Asim Horozić. A. tekst: Bekrić Ismet.poznaju notna trajanja i pauze. . List na putu (Nada Ludvig-Pečar. dinamiku i primjenjuju ih. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. mala dvodijelna pjesma.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. stihovi Grigor Vitez) 10.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. izleti.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: .Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . .shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. fraziranje).Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . Nikolić. tempa i dinamike. Mozart) 7. Sefardska romansa. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. mala . . . -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. muzika: Kolaković Ajka. . Tišina ljetne noći (Zl. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. .Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. ta-te. tempo. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. Milojević) i. Basrak. ksilofona. rečenica. . -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. tema. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. Alečković) 5. kuća. Genov) 9.sviranje na metalofonu. Nikolić. . Ne žuri tata. Cazin-grade. . . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . Srebreni voz ( B. grupnom i individualnom muziciranju. 14. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . Na livadi (M. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. u porodici). Grgošević) 2.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 .zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. Kukavica ( J.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

muzičkoj dramatizaciji .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti.. -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.Plesna dramatizacija. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . . 161 . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije. slika za scenu itd.Sam uzima učešće u izradi kostima.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

kinezio-terapijskim aktivnostima.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sadržaji i ishodi 163 . (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (3) sigurnost učenika. (6) razumije. sportsku rekreaciju. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. rekreativnim i. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Ciljevi. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . eventualno. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika.

Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. zgrčeni. osnovnim skokovima s mini trambolina . Bacanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima.Preponsko trčanje 2.pruženim. Izračunava ITM-a.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 .Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Trčanja: .Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. raznožni 3. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.Ciljevi 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. raznožnim. zgrčenim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Skakanja: . Kolutanja: . Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. preponskom trčanju.

saskok zanožno . Višenja. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. saskok u zaljuljaju .Zgrčka 7. naskoku u upor čučeći na gredu.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. Borilačke strukture: .Penjanje po konopu do 5 m . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .5.Naskok u upor čučeći na gredu. x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. Preskakanja: .Pad natrag i u stranu . saskoku pruženo.«Mačji« skok . osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . upiranja i penjanja: . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.Ljuljanje na karikama malom amplitudom.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. «mačjem» skoku.Daleko-visoki skok 8.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. saskok pruženo 6.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . Ritmičke i plesne strukture: . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. daleko-visoko skoku. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.

Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja . zonskoj obrana 6:0. .. a .Zonska odbrana 6:0.2. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2.. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.Mini odbojka 3:3 Nogomet: . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .Driblinzi i fintiranja . i 9.prijemu servisa podlaktično.Skok šut .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .Koordinacija: shodno potrebama .Brzina: kineziološki sadržaji. Igre: Rukomet: .vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Ravnoteža: učenika i .Prijem servisa podlaktično . driblinzima i fintiranjima. 7.skok šutu. nogomet . kao drugi . 2.. 3. 4.Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: .Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Snaga: 6.. odbojka ... Antropološki 1. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.Gibljivost: mogućnostima škole i . 8.. saradnji dva igrača u odbrani i napadu.. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Blokiranje i oduzimanje lopte . blokiranju i oduzimanju lopte.1. mini odbojci 3:3. 5.9. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. koordinacije. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu..

Funkcionalne sposobnosti: 3. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. različiti faktori rizika. zaštita od bolesti itd. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. humani odnosi među spolovima. ishrana. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. mentalno zdravlje. zdrava životna sredina. povrede. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. međuljudski odnosi. 167 .2. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću.

kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). u ovom i narednom razvojnom razdoblju. plivanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). razred osnovne škole. sposobnosti i osobina koje su. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. podstiču razvoja osobnosti učenika. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. vučenja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. puzanja. Za drugi osnovnoškolski ciklus. potiskivanja i njihove kombinacije. naskoci. ritmike i sportskih igara. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. dizanja i nošenja. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. koji obuhvaća 4. (b) aciklična motorička 168 . spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. a usmjeren je na obrazovnu. ciljanja i gađanja. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. nagiba i pravaca). i 6. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. zbog opterećenja u školi. gimnastike. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike.. nadvlačenja. saskoci i preskoci. gdje to uvjeti omogućuju. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. kolutanja. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. uključuje se muzika. prije svega. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. hodanja i trčanja. penjanja i silaženja. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. Također.. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. karakterizuje usporen tjelesni rast. naglašava izražavanje pokretima. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). slaganja i rastavljanja predmeta. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. skokovi. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. bitne za učenike. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. 5. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. a posebno za učenike. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. U različite djelove nastavnog sata. početak intenzivnog rasta mišića. biciklizma i dr.

znanja. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. Motoričke sposobnosti koordinacija.. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. košarka i dr. rukomet. kao što su nogomet. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. koja se susreću u sportskim igrama. fleksibilnosti. brzine. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. skokova u vodu i dr. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. ravnoteže. statičke snage i dinamometrijske sile. karate i dr. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. 169 . ritmičke gimnastike. borilačkih aktivnosti. judo. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). uputiti ih u primjerene sportske klubove. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. dakle ciklična i aciklična. preciznosti. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. što omogućuje veće promjene. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. eksplozivne. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. kao što su boks. hrvanje. (c) kompleksna motorička znanja. koja su bitno obilježje tzv. gibljivost. odnosno i na cjelokupni antropološki status. repetitivne. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje.uz opće morfološke djelotvornosti. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije.. Tjelesna aktivnost ..

vanastavnog procesa u okviru škole. koordinacije – poligon natraške. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. eventualno. umiju. tj. ravnoteže. statičke snage – vis u zgibu. (2) ona mora da bude konkretna. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. težine i držanja tijela). sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. kao i za njihovo ocjenjivanje. 3. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. repetitivne snage – pretklon trupa. sklonosti. 170 . doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. o svojim sposobnostima. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. konkretno. o onome što znaju. ili tokom obavljanja aktivnosti. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. gipkosti. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. snage. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. kontinuirano. (3) ona mora biti pozitivna. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. te brojčano i opisno. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. agilnosti. 2. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. preciznosti. tjelesna masa i držanje tijela. pozitivno i adekvatno obrazloženo). fleksibilnosti – pretklon raznožno.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. njegove saradnje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). Tjelesni razvoj: tjelesna visina. formiranju realne sliku o sebi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful