P. 1
sesti razred

sesti razred

5.0

|Views: 10,695|Likes:
Published by sarajevo84

More info:

Published by: sarajevo84 on Jan 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/27/2014

pdf

text

original

6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

HRVATSKI.BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .

likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. pouka basne Zapažanje tematike. likova. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. basna. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. njenog prenesenog smisla i pouke 2. preneseni smisao basne. Fantastični elementi u kratka priča bajci. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Usmena narodna proza: bajka. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika.

Kajan: «Žuta ptica» 10.motive. hrabrost. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. Otkrivati lirske slike. domovinska (patriotska. junaštvo. deskriptivna.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. poređenje. personifikaciju i onomatopeju. evo opet» 7. S. S. onomatopeja. Prepoznaje epitet.motive. M. Z. bijeli svijete» 5. obilježja ritma u pjesmi.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. gl. poenta lirske pjesme. Hasić: «Praviš se važan» 11. običaji. Dučić: «Selo» 6. B. Prepoznati obilježja domoljubne. vrste lirskog pjesništva: ljubavna.Kranjčević: «Lijep si. I. J. zavičajno – rodoljubiva). 4. šaljive pjesme. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. vjernost.poentu pjesme. vrsta stiha.izražajno čita i recitira pjesmu. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. inverzija. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. stih strofa. personifikacija. A. Š. ritam. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. D. Određuje lirske slike. 7 . Trifunović: «Čist zrak» 9. Šimić: «Ah. rima ili srok.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. opisne.poentu pjesme. Bećirbašić: «Harfa» 8. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. usporedbu.

govorna. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. kradljivac). plemenit. I. likovi (glavni. H. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. sporedni). najvažnija obilježja lika Određuje temu. N. P. R. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. S. B.K. sociološka. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. V. I. 8 . I. J. S. Š.12. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. poruku na osnovi razumijevanja teksta. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. Ćorović: «U noći» 16. portretiranjem. Ešić: «Cvjetko» 21.sredstva zaustavljanja. pokretače. kompozicija. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. Andersen: «Slavuj» 23. Prosenjak: “Otac” 15. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Rorić: «Pjesma» 20. H. osuđuje negativne postupke likova. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. tematsko – idejna osnova. Kulenović: «Gromovo đule» 13. I. crtica. karakterizacija – etička. Kočić: “Jablan” 19. kukavica.Singer: “Ole I Trufa” 24. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. načini pripovjedanja.

humoristički. Na osnovi glavnih značajki knjiž. romaneskni pripovjedač. čin.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. igrokaza. naučnofantastični. Roman (vrste: avanturistički. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. romana. smisleno povezuje rečenice. komentariše postupke i ponašanje likova. kompozicija romana. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje.afiš ). prizor. likovi. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. izraziti vlastiti komentar 9 . tematsko – idejna osnova. vrste objašnjava razliku priče. slika. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed.

poznavati način oslovljavanja. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. razumije ga. tempo. logička. razumje pročitano i slušano 10 . gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. jačina. usmjereno. boja glasa. dikcija. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. govorne vrednote izražajnog čitanja. Čitati tekst s razumijevanjem. s bilješkama. u sebi. pauze. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije.

publicističkim i dr). naučnim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. administrativnim.

uputnice. i 6. 12 . Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5.priznanice. messenger servisi. opis zatvorenog portret (interijer). kontrolni diktat. slobodni diktat). razredu.mobitelske poruke. diktat sa predusretanjem grešaka. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. Pisanje pisama. telegrama. opis otvorenog prostora (eksterijer). opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave.Opisivanje prema predmetu.uputnice.proučeni dikatat. mobitelske poruke. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. opis kraja (pejzaž). biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). priznanice. Pravilno pisanje pisma. jezik bloga.

televizija. zna osnovne različite vrste časopisa. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. osobitosti filmskih vrsta. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. časopisi. radio. pozorišnih izvedbi. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. zabavne. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. historijat.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. Novine. povijesne podatke o počecima filmova. 13 . navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. kulisa. strip. samostalno piše strip. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. Navodi sredstva. filmski rodovi radijskih emisija.

. . nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. razgovoru i pisanju).RJEČNIK. . .Naglasnice i nenaglasnice.Slog – dužina sloga. suglasnici. .Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Pisana i usmena riječ. . govoru. dubine i ljepote riječi. čitanju.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno.Naglašen slog u riječi.Riječ (značenje riječi. Razvijen interes za otkrivanje snage. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi.Glasovi: samoglasnici. . oblik riječi. funkcija riječi). GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . vlastito značenje. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.

čestica. Vrste riječi: . kuda.Pomoćni glagoli biti i htjeti. 15 .Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . li i usklika u rečenici.pojam prijedloga . Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. čestica da. k (a) i priloga gdje. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. kamo. Prepoznavanje priloga.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi.značenje).veznici . usklika u govorenju i pisanju. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.Nepromjenjive riječi: . nastavak). vremena. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). čestih prijedloga.Onomatopejske riječi. imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi.Pravilna upotreba/uporaba veznika. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a). Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju.pojam priloga (prilozi mjesta.usklici . . ne.čestice Zapažanje. Glagoli: . . Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. način) . .

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. u svakodnevnom pisanju i čitanju. 19 . . a crticu kao pravopisni znak. je (umanjenice i komparativ).Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.. .Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. . Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. zagrada. učenika. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. .

Povelja Kulina bana. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. hrvatskom.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. arebica.prva štampana djela. hrvatski. ćirilica (bosančica). natpisi na stećcima. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. prvi rječnici i gramatike). Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. pravogovoru.od 6. razreda osnovne škole. hrvatskom. latinica.prve štamparije. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. Spomenici pismenosti u bosanskom. 20 .narodni govori(narječja). srpskom jeziku (Humačka ploča. do 9. srpski jezik u porodici srodnih jezika. (Ishodi učenja u gramatici.

SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. S. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. Neslinger:”Konrad. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. D. K. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Isaković: «Lijeve priče» 7. 21 . A. V. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Defo: “Robinzon Kruso” 12. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4.dijete iz limenke” 11. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8.

poetske recitacije i dramatizacije tekstova). biblioteka). pravopis. 6. internet. 2. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka).prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. reprezentativnosti. 3. radio.kao i principima integracije i korelacije.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom..hrvatski.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. odgojnosti. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.te medijske kulture. Vodič kroz lektiru. pisci. Medijska kultura (strip. Medijska čitanka. Književnost (interpretacija književnih tekstova.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari.Videočitanka. priručnici za nastavnike. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. Kultura izražavanja. egzemplarnosti. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. likovnom kulturom. pravogovor. te dvije školske pismene zadaće). Osnovni ciljevi. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. teorije i interpretacije književnosti. razvoj standardnog jezika).etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. umjetničke. b) rasporedu. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. muzičkom kulturom i dr. 22 . 4.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. metodičari). zadaci. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. čitanačkih i lektirskih). periodika. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). Naš jezik.) Također. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Jezik (gramatika. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova.biografija i bibliografija. tekstualne adekvatnosti itd. rječnik. 5. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. televizija. priručnici za učenike(radne sveske). odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.prisvojne (mine. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: .identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd.Svakodnevni život.brojive i nebrojive . nothing 24 . . his. ours. means of transport (npr.pokazne (this. bus. bicycle. these.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1. npr. hers. family members and their occupations . theirs) . anything.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. osnovne informacije 2. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . which.upitne (who. that. what. nobody something. neverbalno. whose) .Porodica. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. car) 6. život .pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme.neodređene (somebody. npr.npr. razred Osnov na škola 4. spajanjem slika na poznata • i tekstova.lične (padež subjekta i objekta) . odgovaranjem na • Slobodno pitanja. anybody. its. daily routine. npr. verbalno.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . those) . nešto prošireniji vokabular. . yours. nešto prošireniji vokabular. npr.

surprise party. traženjem određenih informacija. that (boy). whose . nešto prošireniji vokabular. upitni) .članove: a/an. odrični. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. animals. sposobnosti.Priroda. zero . npr. what. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . neverbalno. this (girl).Škola.Zabava. odrični. many. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. upitni) Present Continuous (potvrdni. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.prisvojne pridjeve . mountain. i raspoloženja) 2. vrijeme Pridjeve -Determinatore: . . theatre. verbalno. going to an amusement park itd. npr. (a) few.pridjeve neodređene količine i broja. much.Opisne pridjeve vezane za zadane teme .izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama.Slobodno vrijeme. plants. timetable. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja.opisivati tvrdnji. river. nešto prošireniji vokabular. those (boys) . odrični. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. npr. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. (a) litle . all.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. npr. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. . cijene.nepravilno poređenje pridjeva . some. the. .pokazne pridjeve. nešto prošireniji vokabular. which. these (girls). nešto prošireniji vokabular.upitne. dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. pyjama party. going out to the cinema. dopuštenja. npr. unusual hobbies itd. učenici će 25 . označavanjem tačnih i netačnih . npr. going to the party. npr. any.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe.koristiti spajanjem slika i tekstova. količine. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. favourite sports and games. . wildlife. pupils’ hobbies. school subjects.

recitirati. npr.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . crylaugh Složenice. kao i onima . . may. ask-answer.način. npr. left.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. quickly. walk a dog.praviti kratke.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim .? naučiti koristiti: Afikse. last week. dramatizirati itd. .prepričavati kratke priče i šale sl.igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. vezane za zadane teme. niječni. east.sudjelovati u razgovoru o zadanim .oblik Glagole be. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.za mjesto .Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. last year . b) PISANJE Učenici će: . odrični. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. expensive.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . raspravljalo iznenađenje. npr. .vrijeme. guitar lessons. npr. always. npr. discuss a subject. west . nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. never.pisati kratke sastave na poznate teme itd. sva lica jednine i množine Priloge. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . npr. must Zapovjedni način. care about us itd. vezane za zadane teme i gramatiku. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. school choir. fast Prijedloge. vezane za zadane teme. svojih vršnjaka itd.pisati diktate .prepričavati/prepisivati kratke tekstove . have/have got (potvrdni. upitni) Modalne glagole. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. npr.govoriti o temama svojim . sometimes) . nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . npr. have to.pravac/smjer. orange juice Kolokacije. dirtyclean. dirty Antonime. can. vezane za zadane teme. razočarenje i . right.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni.

Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) ..razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .. ples.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . slikanje.Likovno obrazovanje.) 3 .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja . elementi dramatizacije) . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. npr : .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . ples (crtanje.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. muzički instrumenti. značaj ishrane za zdravlje. oblikovanje itd. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .

godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva.1 Govor A1. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . opomene. saopštenja nastavnika i učenika. upustva.1 Pisanje A1. kratke poruke i natpise.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6.3 Čitanje i razumijevanje A2..3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. razred – 4. kraće tekstove. snimljenog materijala i reaguju na njih. jednostavna pitanja.

govora i pisanja. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. Tekst na poznatu temu. Lične poruke i kraće dijaloge. uz pomoć nastavnika. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima.

uvažavanja. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. postavljanje pretpostavki. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. saradnje. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. tolerancije. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. kulture dijaloga. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Nastava stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. poštovanja različitosti. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja.dijelove teksta. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. 30 . SMS). značaj međusobnog razumijevanja. razglednicu. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt.

2) verbalno. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. who.Nastavni plan i program za šesti razred. usebi ili naglas. name. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . davanjem kratkih . these. izvršavanjem uputa i druge naređenja. my. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.prisvojni genitiv (John’s. grandfather.Upitne. car 6. that. loo/ lavatory. hall. . ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. npr: crtanjem.Determinatori: Članovi. grandmother.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.Lične . govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. npr. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. shop. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. curtain • Okolina.množina . her. the Prisvojni pridjevi. park. yard street. what Pridjevi: . your.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. Mary’s) Zamjenice: . our.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili .: ponavljanjem riječi. coffee-table. this. život u gradu i na selu. 31 . izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik .Pokazne. itd. npr: crtanjem. npr. npr. itd. (nešto prošireniji vokabular) npr. bus station. traffic-lights.trenutne koja čuju sa kasetofona. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. uncle. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. their Upitni pridjevi. his. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. garden. kitchen. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. • Prostorije u kući i namještaj. mother. bookcase. izvršavanjem uputa i naređenja. npr. a/an. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. friend.vlastite. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. opće . those .pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: .

redati riječi u smisaone rečenice . negativna. wood. main parts of the face/body – nešto 32 . get up. in the bathroom (npr.igrati uloge. there • Svakodnevni život. itd. sleep. toothbrush). da se dobiju kolokacije).odgovarati na pitanja . npr. here. upitna forma) . village.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . npr. pupils’ things. what(color) . npr. itd.ispunjavati tabele. negativna. school mates.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. moliti . post office.davati uputstva i naredbe . knife.. in the kitchen (npr. fork. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr.ubacivati. river. school furniture. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . fine. križaljke Glagoli: . osnovni pridjevi. plate.Present Simple (potvrdna. hungry. good. bridge. npr. hill. negativna. wash (npr.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .Present Continuous (potvrdna. ispunjavanjem križaljki. : kratkim odgovorima na pitanja. toothpaste. tired. cinema. podvlačiti.zahtijevati. theatre.Modalni glagol can (potvrdna. upitna forma) . school subjects. • Škola. rutinske aktivnosti.prepisivati kratke tekstove . scared. lake.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . happy. bad. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici .zapisivati po diktatu . cup.Pomoćni glagol be .Opisni. thirsty park. ispunjavanjem tabela.izraziti: . glasses). posters. dovršavanjem rečenica. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. sad. recitovati. nice. upitna forma) Prilozi za: .Mjesto. trees. tableware: spoon.

now.(John’s book. Prijedlozi za: . happy.There is a …There are two … prošireniji vokabular). u vezi sa datim temama. today. 33 . hungrythirsty. npr. miss the bus. turn on/off the radio/ the television. npr. itd. wardrobe. have breakfast/lunch /dinner. phone-box Kolokacije. on. upitnoj i zapovjednoj rečenici . work.Vrijeme. u vezi sa datim temama. my house) . busstop. after Rečenice: . ing Antonime. npr.Vrijeme. cupboard. učenici će učiti da koriste: Afikse. bus. clean. negativnoj. u vezi sa datim temama i gramatikom. clean . sports. itd.sad. in. u vezi sa datim temama.Mjesto. car. in. at . learn. make noise. job. itd. npr.dirty Složenice. npr.dovršavati rečenice itd. at. shop-window.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. . npr. Osim što će stalno proširivati vokabular. npr. –s. walk.

Geografija. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. kao npr. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Muzička kultura. Matematika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. 34 . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. te gramatike predviđene za ovaj razred. pravopisa. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. u početnoj fazi učenja pogotovo. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Maternji jezik.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Likovna kultura. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Moja okolina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.

upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Učenici će: . 35 .

Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). u prodavnici).NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Povremeno mu može zatrebati pomoć. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. koji govore o svakodnevnom životu. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. vremenska prognoza). Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.

zemlje. škola – nastavni predmeti. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. druženje 5. vrijeme na satu 3. kupovina odjeće 10. naučenih izraza. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. jednostavan diktat). prijevozna sredstva 37 . grad 7. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. slobodno vrijeme 4. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. lične podatke. saobraćaj.• • Pisanje • • • • riječi. narodi. jezici 9. seosko imanje 8. TV-emisije 6. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. raspored časova 2.

.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) .Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. . Er spricht Englisch.: . ihr. das Schwein Zemlje. govoriti o svojim omiljenim predmetima. die Bücher.. jednostavne informacije i sl. . du.popunjavanjem tabela i sl. . . essen. .davanjem kraćih odgovora. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . :schlafen. das Schaf.povezivanjem slike i slušanog teksta. Mathe. . er.. npr.negativan i upitni oblik glagola. Sie spricht Deutsch. sein.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . npr: razvrstavanjem slika. npr: . Tiere. das Theater. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. : Škola Deutsch.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika ..čitati rečenice i kraće tekstove..govoriti o trenutnoj aktivnosti . es) u akuzativu . Sie kommt aus Österreich. Zamjenice: .imperativ za 2. npr. pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.: . das Pferd. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir.imenovati nastavne predmete.izvinuti se . das Kino. der Supermarkt.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . lesen…) .. die Tafel. dort. sprechen.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 .dopunjavanjem teksta . narodi.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. pridruživanjem slike tekstu.opisati ljude i predmete . Ich finde die Jacke schön und modern.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. dein.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) .lice jednine i 2.razvrstavanjem slika.imenovati domaće životinje i opisati ih .imenovati zgrade u gradu . sehen. .popunjavanjem praznina u tekstu. die Post.imenovati TV-emisije . rechts Seosko imanje: der Bauernhof.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .prezent glagola können u jednini i množini.Lične zamjenice u jednini (ich. . links.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.za izražavanje želje oblik möchte . Grad: das Kaufhaus. npr. Erdkunde. die Kuh. sie. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. der Park Wo ist das Kino? Hier.tražiti i nuditi pomoć. . jezici: Er ist Engländer.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.

SMS. pjevati. čestitku) 39 . .- recitovati. postavljati jednostavna pitanja.dopunjavati izostavljene riječi. .prepisivati rečenice i kraće tekstove. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. oder Saobraćaj.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. aber. . Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. jednostavnim rečenicama opisivati.rekonstruisatii riječi. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. odgovarati na pitanja. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. igrati uloge. voditi dijaloge prema datoj skici.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

upoznavati različite kulture i tradicije. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Geografija. Muzička kultura.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. 46 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Matematika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. kao npr. Moja okolina. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Likovna kultura. Interkulturalne vještine Učenici će: . Maternji jezik.

Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . naglasak. radoznalost i kreativnost. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.1 u govoru i pisanju. kao drugog stranog jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. kratke dijaloge o poznatim temama. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. odnosno A1.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.

poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 . naglašavati riječi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.

cahier. beau. glumljenjem. parc.Prezent Svakodnevni život. itd. npr. • Prostorije u kući i ta. son. table. koji su najčešće u armoire. najosnovnije.Lične m’appelle …Je suis. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. autobus. arbre. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. père mon.. se lever. père. glumljenjem (npr. itd Glagole . chambe. upotrebi. petit. npr.izraziti . npr. pravilnih laver.predstaviti sebe ili druge .) livre. la.mère. ma.identifikovati ljude i predmete . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. npr.dopadanje . množina Salut. ton. des. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. soeur. prendre l’ glagola. un.Opisne pridjeve à manger. l’.ograničen broj raspoloženja . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. grand. crtanjem. qui? C’est …. jardin. pravljenjem/oblikovanjem stvari .itd. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr.Prisvojne pridjeve. gestikuliranjem.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6.).pozdravljati . pokazivanjem. moje tijelo. grand.reći koliko je sati – puni sati . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. mère. crtanjem. onih koje označavaju neku aktivnost.: gestikuliranjem. • Škola: enseignant. malheureux. povratnih manger glagola i • Moje lice.ljude i predmete . • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.boje predmeta . lit..Članove. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. frère. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. élève. npr. 2) verbalno. se promener. Zamjenice • Predstavljanje: Je . Il a les cheveux 49 . razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. sa namještaj: cuisine. le. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. sale . redanjem slika itd.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. dormir. • Bliža okolina: rue.Upitne. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .opisati . sretan). tužan.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno.brojati predmete .: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. iz crtića). 2) verbalno. izvršavanjem uputstava. Au revoir itd. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. raspoloženje. .. chaise.locirati ljude i predmete . une. se être. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. lijepljenjem slika. (triste. brojeve itd. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . les grand.

davati uputstva i naredbe . itd Kolokacije. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. Prendre un bain. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. redati riječi po određenom redoslijedu. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . dans. il fait froid. npr. • noirs. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. podvlačiti. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. pisati kraki.à. blonds. blanc itd. bruns. razglednicu SMS poruku) . ici. devant. sac à dos.sur.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. ubacivati. • Raspoloženja: heureux. igrati uloge. –s Antonime. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. zamjenjivati inicijale punim riječima. u vezi sa datim temama. jednostavan tekst prema tekstu modelu. recitovati. u vezi sa datim temama i gramatikom. učiti pisati pomoću igara na CD-u. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. mjeseci. u vezi sa datim temama. grand – petitl Složenice. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. jaune. npr. de (u osnovnim značenjima) 50 . npr.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. Bon – mauvais. Sale à manger. là. pjevati i igrati jezične igre. u vezi sa datim temama. avec. De quelle couleur est…? rouge.Imperativ Priloge za mjesto.

51 . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . npr: . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.kroz crtanje. moja okolina. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. ples) . pravopisa.Matematika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. npr. Ovo može podrazumijevati npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . ples. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. te gramatike predviđene za ovaj razred. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. slikanje. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.

Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.Učenje kako učiti Učenici će da: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .

prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. kratke dijaloge o poznatim temama.1 u govoru i pisanju. A 1. naglašavati riječi. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. naglasak. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. kao drugog stranog jezika. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. odnosno A1. radoznalost i kreativnost. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.

un.opisati . pravilnih laver. cahier. ton. redanjem slika itd. upotrebi.boje predmeta .Upitne. se lever.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. • Bliža okolina: rue..predstaviti sebe ili druge ..: gestikuliranjem. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. sretan).Lične m’appelle …Je suis. 2) verbalno. table. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. iz crtića). raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. une. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. 2) verbalno. sale . les grand.pozdravljati .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.izraziti . élève. npr.ljude i predmete . npr. tužan. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. autobus. gestikuliranjem. glumljenjem (npr. itd. lijepljenjem slika.brojati predmete . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. le. raspoloženje. soeur. arbre. . se être. jardin. moje tijelo. itd Glagole . des. frère. prendre l’ glagola. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr.reći koliko je sati – puni sati . PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.. sa namještaj: cuisine. qui? C’est …. izvršavanjem uputstava.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. crtanjem. brojeve itd. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.dopadanje . parc.Opisne pridjeve à manger. se promener.Prezent Svakodnevni život.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. beau. (triste. Au revoir itd. petit. najosnovnije. l’. lit. grand.locirati ljude i predmete . crtanjem. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.ograničen broj raspoloženja . npr. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. chambe. npr.). chaise. ma.identificirati ljude i predmete . mère. malheureux. son.mère. koji su najčešće u armoire.Članove. pokazivanjem. grand. • Škola: enseignant. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.Prisvojne pridjeve. onih koje označavaju neku aktivnost.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. dormir. Zamjenice • Predstavljanje: Je . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. • Prostorije u kući i ta. npr. père mon. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. Il a les cheveux 54 . množina Salut. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. la. glumljenjem.) livre. pravljenjem/oblikovanjem stvari . père. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . povratnih manger glagola i • Moje lice.

npr. redati riječi po određenom redoslijedu. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. podvlačiti. devant.Imperativ Priloge za mjesto. razglednicu SMS poruku) . bruns. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. noirs. učiti pisati pomoću igara na CD-u. u vezi sa datim temama i gramatikom. Sale à manger. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. sac à dos. grand – petitl Složenice. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. ubacivati.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom.sur. u vezi sa datim temama. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. npr. blanc itd. Bon – mauvais. davati uputstva i naredbe . igrati uloge. De quelle couleur est…? rouge. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. blonds. mjeseci. u vezi sa datim temama. zamjenjivati inicijale punim riječima. u vezi sa datim temama. npr. pisati kratki. recitovati. jednostavan tekst prema tekstu modelu. Prendre un bain. dans. • Raspoloženja: heureux.à. là. ici. de (u osnovnim značenjima) 55 . npr.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. itd Kolokacije. –s Antonime. avec. jaune. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. il fait froid. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . pjevati i igrati jezične igre.

geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. npr: . . te gramatike predviđene za ovaj razred. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. moja okolina.kroz crtanje. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. ples) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. u početnoj fazi učenja pogotovo.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. slikanje. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . pravopisa. Ovo može podrazumijevati npr. npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. ples. 56 . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) .matematika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.

a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. 57 .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.

gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. kosmopolitizmu. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. duhu tolerancije. toleranciji. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. a u okviru nastave stranih jezika. kao i sjevernom Afrikom. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Pored toga. humanizmu i internacionalizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. 58 . Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom.

čitanje riječi. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. a ne o jeziku . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti . ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. fonetskim i gramatičkim minimumom.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i .

nastavci gramatičkog ženskog roda. lične i pokazne zamjenice. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. tanwin. pisanje tanwina u akuzativu. tašdid. pisanje određenog člana. ponoviti osnovne fraze. 60 . i provjeriti da li su usvojeni: sukun. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.

kuću. imitiranjem . ponavljanje.Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . genitivne veze. .gestikuliranjem. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Pravi prijedlozi . npr: . 2) verbalno.Opisati (grad.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.Imenovati članove svoje uže porodice. lice množine) .Lične zamjenice (množina) .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi.Komparacija pridjeva .Pridjevi . Gramatika .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. GOVOR: Učenici će: . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. . pjesmice.Izražavanje vremena (puni sati) . povrće.) . -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Kupovina (voće.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Predstaviti sebe i druge .Nabrojati dane u sedmici . prepoznavanje.Direktni objekat (akuzativ) .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.bojenjem navedenih predmeta / osoba .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Aktivnosti u nastavi .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr: . brojevi) . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Genitivna veza .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Opisati školu.Brojati od 1 do 100 .Dvojina .: .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .pjevati.Genitiv poslije prijedloga .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Brojevi do 100 . . kulturne i dr. . . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Pravilna množina .Izražavanje glagola “imati” . njihova zanimanja i interesovanja . .Nivo VI razred Osnovna škola 4. npr. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .: . 2) verbalno. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: . npr.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .Perfekat .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .

izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune).rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.takmičenje u pisanju brojeva itd..glumiti.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .. . imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.recitovati kraće pjesmice. . .itd. 62 . .samostalno konstruisanje sintagmi.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.

uvažavanja. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. saradnje. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. kulture dijaloga. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. tolerancije. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Nastava stranog jezika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. poštovanja različitosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. razglednicu. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . značaj međusobnog razumijevanja. SMS). osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. postavljanje pretpostavki. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika.

nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. jezici). saobraćaj. život na selu. kupovina. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kao npr. koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. narodi. prijevozna sredstva). Geografija (zemlje. Matematika (brojevi). Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. . Moja okolina (život u gradu. 64 . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. Muzička kultura. Maternji jezik. Interkulturalne vještine Učenici će: . U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Likovna kultura.

65 . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. kao i sjevernom Afrikom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. humanizamu i internacionalizmu. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. a u okviru nastave stranih jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. Pored toga. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kosmopolitizmu. duhu tolerancije. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. ovladavanje osnovnim leksičkim. toleranciji. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. fonetskim i gramatičkim minimumom. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja.

razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .razvijanje samostalnosti u govoru .razvijanje pozitivnog stava prema . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .razvijanje radoznalosti i . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.čitanje riječi.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .učenje jezika. NIVO: PRVA GODINA UČENJA .putem igara.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.razvijanje razumijevanja i logičkog . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). a ne o jeziku .razvijanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika .

kratke i duge vokale. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. varijante pisanja slova.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. uz učenje osnovnih fraza. tanwin. Neophodno je. sukun. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. usvojiti: osnovne oblike slova. 67 . tašdid.

dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Reći koliko je sati (puni sat) . .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. . npr.Nabrojati dane u sedmici .Škola . Kroz dijalog (igre.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.gestikuliranjem.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . npr: . npr: . 68 . Gramatika Lične zamjenice ('ana. 'ila. 'anta. 'a) Prijedlozi (fi.: .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Kuća .: . npr. . imitiranjem .Porodica i prijatelji . nahnu) Upitne zamjenice (man.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular. la) Upitne partikule (hal.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. pjesmice. .Predstaviti sebe i druge .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . .Pozdravljanje i upoznavanje .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme . 2) verbalno. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. huwa.Brojati od 1 do 10 . ma) Pokazne zamjenice (hara. min.Svakodnevni život .Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: . ponavljanje.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . 'anti.Imenovati članove svoje uže porodice .Bliža okolina . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.podvlačenjem pojedinih riječi. prepoznavanje. hiya.Nivo VI razred Osnovna škola 1.

ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona..itd.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.takmičenje u pisanju brojeva itd. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .pjevati. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . . .recitovati kraće pjesmice.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.glumiti.GOVOR: Učenici će: .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. . . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. . 69 .

njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Maternji jezik. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Matematika. te gramatike predviđene za ovaj razred. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. 70 . Muzička kultura. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. u početnoj fazi učenja pogotovo. Likovna kultura. Moja okolina. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. pravopisa. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Geografija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). kao npr.

71 . . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Interkulturalne vještine Učenici će: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

MATEMATIKA 72 .

mjerenje uglomjerom. -znat će računski sabirati. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. 73 . kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -računanje pomoću džepnog računala. uspoređivanja. •. oduzimati. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. . -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. razlike i direktnog produkta skupova. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -nacrtati zadani ugao.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -grafički sabirati. -prepoznati relaciju. -računati pomoću džepnog računala. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -prepoznati. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -usvajanje različitih uglova. presjeka. :).MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. jedinica za mjerenje uglova. -računanja postotka. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. sabiranje i oduzimanja uglova. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. množiti i dijeliti uglove. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. unije. -usvajanje pojma relacije i funkcije. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). odnosno funkciju . -grafičkog prenošenja. oduzimati i množiti uglove.

-induktivnog mišljenja. -pripremati se za određeno napredovanje. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -raditi po određenom planu. paralelnih i okomitih pravaca. -prostornog organiziranja i orijentiranja. -induktivnog i analognog zaključivanja.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -slijeđenja niza uputa. spremnosti da se pomogne drugim). -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -pozitivnim crtama osobnosti. -prepoznavanja obrasca. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -matematičkog jezika. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -samopuzdanja i samoaktualizacije. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -rada. kao i uspjehu drugih. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -procjenjivanja. . emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -prikupljanja. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. posebno kolektivnog (timskog) rada.. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje..

75 . Presjek.Djeljivost brojeva 5. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni.Kružnica.Prirodni brojevi 4. Prenošenje uglova.Skupovi. Središnji ugao. Konveksni i nekonveksni uglovi. TEMA – Kružnica. krug.Programski sadržaj: 1. nula. tupi. mnogougao (mnogokut).TEMA. Ugao ( elementi. Funkcije (preslikavanja). Vrste uglova: puni. relacije i preslikavanja 2. Susjedni i usporedni. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Dvije kružnice.TEMA. uglomjer. Direktni produkt skupova. pravi.Skupovi. unija i razlika skupova. ugao (kut) 3. TEMA – Razlomci 1. Prava i kružnica. kružni luk i tetiva. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. obilježavanje). opruženi. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. 2. Relacije. sekunda). minuta. TEMA . Uspoređivanje uglova.ugao. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. Komplementni i suplementni uglovi. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. kružnica i krug. TEMA . krug. oštri. TEMA .

4. Uspoređivanje razlomaka. Djeljivost u skupu N0.9. Svojstva računskih operacija: komutativnost.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. 76 . Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. TEMA. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. Sabiranje. Razlomci veći i manji od 1. Brojnik i nazivnik. 4. postotak. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. distributivnost.TEMA. Djeljivost zbira.3. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima.TEMA. 5. asocijativnost. b e N). Decimalni i postotni zapis razlomka. Zajednički djelitelji brojeva. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0.3. oduzimanje.25. Razmjera (omjer). Prosti i složeni brojevi. faktori i sadržaoci prirodnog broja. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza). Izrazi s promjenljivim.Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2.

Poticati će učenika na rad. odnosno funkciju. jednakost uređenih parova. Direktni produkt skupova. prvu i drugu koordinatu uređenog para. za geometriju razvijati urednost. Brojevni izrazi sa zagradama. Zahtijevat će od SKUPOVI. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. KRUG. STAVOVI. Izrazi s promjenljivim. sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. Tekstualni zadaci. Trebaju definisati relaciju. i logički ih povezivati. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). KRUŽNICA. Presjek.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Uređeni par. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. Brojna vrijednost izraza. Relacija. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. nova svojstva. Razvijanje slike koje crta. unija i razlika skupova. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Funkcija. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Koristiti udžbenik . motoričke preglednost. Aritmetička sredina danih brojeva.

Učenik treba usvojiti crtanje. sabiranje. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. a osnovne pojmove «razumjeti». uspoređivanje. prostor. krug. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. prava. Prava i kružnica. komplementarni uglovi. kružnica (kružna crta) i krug. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju. samostalan rad s geometrijskim priborom. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. mjerenje. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. Jedinice za mjerenje uglova. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka..mnogougao.. Prenošenje uglova.. oduzimanje uglova. radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. Ugao. njihovih veličina. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. središnji ugao. skup). Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. minute. Vrste uglova. sistemu u ravni. kao i množenje uglova prirodnim brojem. kružnica. ravnina. izlomljena linija. Uspoređivanje uglova. mnogougao. 78 . Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Središnji ugao. i sekunda.).

Sabiranje (zbrajanje) . Izrazi s promjenljivim. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. gdje se trebaju koristiti olakšice. sredstava i modela.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Prati izlaganja nastavnika. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Koristi udžbenik i literaturu. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. Pozitivan odnos prema radu. kao i koje zagrade će prije računati. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. oduzimanje. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . grupnom i frontalnom radu. distributivnost. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Prati izlaganje nastavnika. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. asocijativnost. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. 79 . Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada.

. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. razvrstavanja. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore.. Prosti. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Djeljivost sa 2. kod kuće ili u školi. Vještina odabira inovacija. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. 4. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. razlike i proizvoda. klasificiranja. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje.. 6. 10. 9. 10. 5. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. kao i relativno proste brojeve. 6. kao i najveći zajednički djelitelj.. 15. 15. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. 3. 3.. Razumijevanje materije i problema. uspoređivanja..DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. 5. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće.. 4. 80 . 9.

Crta i reže. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. Procjenjivanje. Cijelo i razlomljeno. Odmjerava znanja: dovoljnog. polovi i dijeli. jednakih i različitih razlomaka. Induktivno mišljenje. srednjeg i visokog nivoa. vremena.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Geometer's Sketchpad. .. preklapa i mjeri. x-a<b. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Usvaja algoritme zbrajanja. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. duljine. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka.. (x-a)+b=c. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. trećine. kao i zapis istih. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. a-x=b. (Origami japanska tehnika savijanja papira.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika.) -Množenje razlomaka. x-a>b. x-a=b. Učenik usvaja pojam cijelog. x+a>b. Preko mjernih brojeva: površine. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. Izrađuje didaktički materijal. (x+a)b=c. kao i 81 . množenja i dijeljenja razlomaka. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Geogebra . a-x>b. Računa postotak. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. a-x<b. polovine.

82 . x:a=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. ax-b=c. između samih dijelova cijelog). ax+b=c.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. -Razmjera i njena primjena.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. -Množenje razlomaka. a:x=b. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. -Postotak. izračunavanje udaljenosti na karti). razlomaka (primjena na nastavi geografije.

Skupovi... ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. uglomjer.) dožive kao skupove točaka. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). kao i za koordinatni sistem u ravnini. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. 2. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. •. minuta. polupravac. : . jedinice za mjerenje uglova. do određenog stepena formalizuje. u ovoj se temi.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. 83 .Kružnica. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.TEMA.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. koji su učenici ranije poimali više intuitivno.TEMA.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. presjeka. relacije i preslikavanja Skup. izlomljena linija. zaključujući da su te udaljenosti jednake. krug. Međutim. presjek i razliku skupova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. razlike kao i produkte skupova. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. dužina. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. sekunda): +. kao osnovnih pojmova. -Dijagramom uvesti produkt skupova.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. -. . -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.

TEMA. do 10. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu.3. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10. odnosno sa jednakošću a = b q. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.TEMA.5.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. postaviti kao ponavljanje. -Uvježbati zadatke sa zagradama. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. -Uvježbati svojstva računskih operacija. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. u najvećem dijelu.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r .Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. 84 . Međutim. pomoću prstiju lijeve i desne ruke.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. izračunavanje i oslobađanje zagrada. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. 4.

lijepiti i razgovarati o razlomcima. TEMA. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. -S učenicima raditi od papira figurice. trećine.5.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. odnosno nejednačinu. dobar je također i računarski program Geogebra. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. itd. prema polovinama. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. a tek onda razlomak s razlomkom. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. četvrtinama.. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. 85 . -Uvesti decimalne razlomke.. kao razlomka s nazivnikom 100. vezanim za uvođenje razlomaka. isijecati polovine. pa zadane likove lijepiti cijele. zatim razlomak i prividni razlomak. -Uvesti pojam postotka. -Uvježbati sve četiri računske operacije. makaze i ljepilo. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu.. -Kod množenja. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima.

BIOLOGIJA 86 .

razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .značaj fotosinteze i transpiracije .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta . oslobađanje oksigena . diobu ćelije.pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija . problemom izučavanja . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.pružanje osnovnih znanja .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . njenim predmetom.vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .multidisciplinarni pristup .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .

zrak. Dioba ćelije. CITOLOGIJA 2. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. Tkivo: građa i funkcija. Uvod 1. Biljna stanica : ćelija . . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. organ. toplota. 2.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . klijavost.osnovna jedinica građe organizma. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. posmatranju. 1. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . prema drugima. kojem žive .da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . organizam.podjelu i značaj .razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . životinje i čovjeka.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. klijanje sjemenke : uslovi klijanja .formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2.shvatiti značaj biljaka za prirodu . Jednoćelijski i višećelijski organizam. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. 88 .istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.1. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. voda.

Izumrle papratnjače. Pojam biosistematika. 89 . značaj i podjela.3. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. Karl Line. Golosjemenjače.3.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. medicinski i ekonomski značaj virusa.6.EUKARIOTI 4.5. viroze.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. Prelaz na kopno. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. Od bičara do volvoksa. klasa. red. 3. podjela. PAPRATNJAČE:Građa. Građa. značaj.Drvenasto . razmnožavanje i razviće.7.6. preobražaj . Binarna nomenklatura. 4. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. i zeljasto stablo. 3.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Razmnožavanje. CVIJET – CVAT. razmnožavanje i razviće. podjela i značaj. podjela i značaj. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. Karakteristike građe. 4.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. 3. 4.: Karakteristike građe virusa. odjeljak i carstvo.2. Vegetativno razmnožavanje korijenom.Posmatranje algi mikroskopom 4. razmnožavanje. STABLAŠICE 4. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. Plod i sjemenka. osmoza.1.. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija. rasprostranjenost. rod. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. kapilarnost i korijenov Pritisak . rasprostranjenost. Difuzija .5. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4.4. podjela i porijeklo.4. MAHOVINE: Građa.Ogled rastenja korijena. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. podjela i značaj. Vegetativno razmnožavanje listom. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. ALGE:Građa. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. razmnožavanje i razviće. vrsta. razmnožavanje. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. 3. porodica. raznovrsnost plodova i sjemenki 4.7.

13. predstavnici. 4. 4.4. 4. značajne vrste u ishrani. predstavnici. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.10 DVOSUPNICE.15.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice.12. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 ..14 JEDNOSUPNICE . Voćarstvo. 4. 4.9. predstavnici i značaj u ishrani.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. značaj u ishrani. 4.

GEOGRAFIJA 91 .

GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. opisati nebo. objektu i predmetu proučavanja. Sunce. 92 . metodama orijentacije na horizontu. zvijezde i Mjesec. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. Zemlji u Sunčevu sistemu. prirodnoj i geografskoj sredini. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. značaju školske geografije. nebeskim tijelima. Prividna kretanja Sunca. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. kretanjima nebeskih tijela. horizontu i podjeli horizonta. osnovna znanja o horizontu. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Suncu i sunčevom sistemu. Mjesecu i njegovom kretanju. prirodnoj sredini. kosmičkom beskraju. nebu i nebeskim tijelima. Suncu i njegovom sistemu. geografskoj sredini. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. zvijezdama i Galaktici. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. Kosmosu ili nebu. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva.

vodenom omotaču Zemlje. učionice i makete zavičaja. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. prividnom kretanju Sunca. zemlji i njenim sferama – geosferama. izradima plana. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. spoljašnjih procesa i oblika. razmjeri i razmjernicima. kružnim tokovima u hidrosferi. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. Podjelu voda na slane i slatke vode. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. orijentaciji na površini Zemlje. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. zemljinoj kori i njenom sastavu. 93 . litosferi. vodi. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. osnovama orijentacije na horizontu. zraku i tlu. izgled svoje bliže i dalje okoline. vrstama geografskih karata. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. načinu umanjenja veličina iz prirode. prividnom kretanju Sunca.horizontu. stvarnim kretanjem Zemlje. elementima i sadržajem geografske karte. suštini čitanja geografskih karata. geografskim koordinatama. prepoznati osnovne oblike reljefa. o geografskoj mreži. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. osnove o stijenama u zavičaju. unutrašnjim procesima i pojavama. suštini stvarnih kretanja Zemlje. osnovama izrade geografske karte. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. kruženju vode u prirodi. unutrašnjim procesima i obliku. zemlji i njenim sferama. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. građi zemljine kore. elementima i sadržaju geografskih karta. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje.

kopnenim vodama na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji. biljaka i životinja. uzrocima geoekološke krize. osnovnim ljudskim aktivnostima. globalnim geografskim aspektima životne sredine. privredi i privrednim djelatnostima. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. geografskom rasprostranjenju. gradskim i seoskim naseljima. geografsko poimanje prirodne. geografske i životne sredine. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. osnovnim fizičkim. stanovništvu na Zemlji. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. ekumeni i anekumeni. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine.kopnenim vodama. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. osnovne elemente primarne. 94 . posljedicama negativnih uticaja na zrak. privredi i podjeli privrede. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. tercijarne i sekundarne privrede. vodu i tlo.

Položaj Zemlje na ekliptici. Zemlja u Sunčevom sistemu. Planete. Nejednako trajanje dana i noći. Posljedice revolucije Zemlje. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Ekliptika. Datumska granica. Zonalno vrijeme. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Zvijezde i sazvježđa. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Gelaktike i galaktička jata. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Satne zone. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Smjena dana i noći. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Nadmorska visina. predmet. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. zadaci geografije. Najnovija savremena orijentacija. Mjesečeva kretanja. Orijentacija pomoću kompasa ili busole.Lokalno vrijeme. Rotacija Zemlje. Paralele ili uporednici. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orjentacija pomoću Sunca.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Sunce i Sunčev sistem. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Geografska širina. Godišnja doba. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu.Posljedice rotacije Zemlje. Kalendar. Meridijani ili podnevnici. Sateliti. Zemlja – oblik i veličina. Toplotni pojasevi na Zemlji. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Geografske koordinate. Geografska dužina. Mjesec. Relativna visina.

Zračni pritisak. Zagrijavanje kopna. Zemljotresi. Meteorološko vrijeme. Padavine.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Oblikovanje reljefa ledom. 96 . Tektonski procesi i oblici. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Vulkani i vulkanski reljef. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Razmjera i razmjernik. Vjetar. Reljef na kopnu i u podmorju. Čitanje geografskih karata. Oblikovanje reljefa vjetrom. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. vode i t zraka. Podjela atmosfere. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Sfera Zemlje – geosfera. Pojam klime. Oblaci i magle. Geografska karta. Sastav atmosfere. Plan. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Sastav zemljine kore. Klimatski faktori.Globus – model Zemlje. Izgled površine Zemlje. Sastav geografskog omotača. Značaj atmosfere. Osnovni elementi geografske karte. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Oblikovanje reljefa tekućicama. Vrste karata. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja.

Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Jezera. Porast svjetskog stanovništva. Led na Zemlji. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Prirodne osobine morske vode. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Močvare i bare. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Klime umjerenih pojaseva. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Svjetski okean. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Ugroženi elementi životne sredine. Biogeografski faktori na Zemlji. Tekućice. Morske mijene i morske dobi. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Značaj Svjetskog okeana. Značaj kopnenih voda. Mora. Struje u Svjetskom okeanu. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Kruženje vode u prirodi. 97 . KOPNENE VODE Podzemne vode.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Urbanizacija. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Okeani.Klime polarnih oblasti.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Izvori i vrela. Talasi u Svjetskom okeanu. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela.

Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. grafikonima i primjerima. Zemlju u Kosmosu. za učenike ovog uzrasta.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. radna sveska i priručnik za nastavnike. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. a koje tretira ovaj nastavni program su. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. uglavnom. Pored toga. • • • 98 . Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. U ovim temama. koji uslovljavaju te odnose. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. kosmogene i antropogene uticaje. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. I druge nastavne teme. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. nove i dosta uopćene. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. slikama. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija.

HISTORIJA 99 .

Predhistorija 2. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju.2. šta je animizam.1. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.2. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . Prošlost i sadašnjost. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. samostalno zaključuju. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba.1. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. Uvod u historiju 1. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . Priprema analizu izvora 1. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba.

Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju.Najvažnije vladare i njihova djela . Analiziraju kartu. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. demonstrira. 101 . Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2.Pismo.Sumerske gradove . daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3. 3. pojašnjava. prezentira. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. opisuju izvore.3.2. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. objasniti pojam mnogobošci. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3.1. demonstriraju na karti. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima.2. Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Historijsko Doba 3. kako se razvija umjetnost . posmatraju i iznose vlastiti stav. Demonstriraju 3. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.4. postavljaju pitanja. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije .

Demonstrira na karti. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu .. priprema zadatke za učenike. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. 4. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.Stara Gračka 4. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3.1. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . Homerski svijet bogova i ljudi 4. kretskog pisma. Grčki polis. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. Objasniti pojmove Helada i Heleni. posmatraju . osnovu analize. priprema predavanje i 102 .2. predaje .3. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno).Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika.

Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. pojmove demos i aristokratija. Znaju šta je Agora.6. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. usmjerava aktivnosti učenika.4. usmjerava aktivnosti učenika. važnije građevine i stilove gradnje . Život i kultura starih Grka 4. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . kakav je položaj robova . mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika.5. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. 103 . Potiče interesovanje učenika. Grčko. lik i djelo Aleksandra Velikog . kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. priprema izvore za analizu. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata.Perzijski ratovi 4. Učenici razumiju.Olimpijske igre 4. priprema izvore za analizu. analiziraju. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu. kakva je bila kultura stanovanja . kakvu hranu su jeli. njeno uređenje. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . stjecali znanja . Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. Atena. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost.

senat. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. 5. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka.2. konzuli. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5.5. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike.1. Stari Rim. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. 104 . priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. republika. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. Demonstriraju na karti. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina.

Učenici su svjesni značaja antičke kulture. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. pripremaju odgovarajuće izvore informacija.5.4. o najvećem ustanku robova. najznačajnije Rimske careve. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. 5. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). 5. Pojam građanski rat. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju.5. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . gladijatori.7. Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. drže mini predavanje. uzroke slabljenja carstva. Demonstriraju na karti. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. kritičko i 105 . uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Kako je podijeljeno carstvo. pojmove: koloni . Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme.6. usmjeravaju aktivnosti učenika . 5. društvene razlike. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . Priprema analizu izvora . Kakav je bio položaj robova u Rimu. usmjerava aktivnosti učenika. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. drži mini predavanje . odgovaraju na postavljena pitanja. historijski razmišljaju. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. uzroke propasti Rimskog carstva. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Potiče učenike na samostalan rad . prezentiraju odgovore. Analiziraju historijsku kartu.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. Vjerovanje Rimljana. 5. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. drže mini predavanje . . Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). Rimsko carstvo Kršćanstvo.3. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo.

6. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. pokaže im značaj onoga što uče. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Nastavnik treba da motiviše učenike. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . demonstriraju na karti. postavljaju pitanja i daju zadaće. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). ba . kao robovi. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. učenici treba da grade posebno razumijevanje. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. analiziraju izvore. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Učenjem historije. Drže mini predavanje .Antička kultura. pripremaju analizu izvora. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. postavljen je i na Internet stranici www coe. kompetencije i vještine. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . faraoni…). Kada Rimljani pokoravaju Ilire. da uključi njihova interesovanja . 106 . Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». historijske spomenike iz ovog perioda. načine postavljanja pitanja. robovlasnici. da kreira atmosferu učenja na času . aktivnosti i zadatke. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. sa osnovnim crtežima . razredu: papir. kao i o građevinarstva.nacrt. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. platno. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. simbolima u građevinarstvu. -arhitekturi. cilju ispunjavanja njihovih funkcija. građevinarstvu. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. prerade. plastična folija). zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. PVC. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. koža. -građevinskom tehničkom crtanju. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. sa 108 . -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. sastavljanju modela i maketa. tlocrt i bokocrt. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. prema upustvima predmetnog nastavnika. karton. -obradi materijala. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. stilovima i pravcima u arhitekturi. ljepenka. PVC. alatima i priborima za obradu ovih materijala.

objektima na putu i saobraćajnim znakovima.ilustracijom simbola). -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. javnim putevima. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju.tehničkoj kulturi. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. -prikupljanje. -graditeljskoj baštini. materijalima i alatima u građevinarstvu. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. -o saobraćajno . poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. tehničkom pismu. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. putničkom saobraćaju. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. saopštavanje termina i procesa u tehnici. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. ukazivanje i na greške drugih. termina. saobraćajnim patrolama. 109 . prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata.

-prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -razvijanje samopouzdanja. −prostorno organizovanje i orijentisanje. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. posebno timskog rada. -afirmacija rada. -samopouzdanje. STAVOVI. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život.−induktivno i analogno zaključivanje. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. u donošenju različtih 110 . -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. VRIJEDNOSTI. konstruktivnog vrednovanja. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija.

. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. sadržaj objekata u naselju – grad. lične mjere zaštite na radu 8. Porijeklo. bageri.). Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. staklo. higijensko-tehnička zaštita 2. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom.. novi građevinski materijali (gotovi malteri. Građevinska tehnika . beton. hidrogradnja. . organizacija radnog mjesta. drvo. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. Urbanistički i regulacioni planovi. prerada.). izolacioni materijali (staklena vuna. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja.Modelarstvo 111 .) 5. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5.). čitanje tehničkih crteža).. čelik. temeljni radovi. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. alati i mašine za obradu navedenih materijala. krovni i ostali radovi. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). makete. saobraćajne patrole 9. alati za zidarske radove. tehnika građenja (praktičan rad . stiropor. gips. koža. Ljepila.STRUKTURA SADRŽAJA 1.poluge. reciklaža građevinskog otpada. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. rurizmu. armirano-betonske konstrukcije.izrada makete stambene zgrade) 7. pur. zidarski radovi. građevinske mašine (mješalice. mjerilo. cement. opće mjere zaštite na radu. osobine. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. PVC.) 6. dizalice. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). materijali za centralno grijanje. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline.. alati za tesarske radove... naprimjer: model kućnog namještaja. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. arhitekturi i građevinarstvu. Urbanizam. vezivni materijali (kreč. alati za zemljane radove.). radne operacije. platno.. ljepenka. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. Tehnika obrade materijala. Historijat arhitekture i građevinarstva. rurizam. plastična folija). interesa učenika i mogućnosti škole). građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. obrada.pjena. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. objekti na putu i saobraćajni znakovi. materijali za vodovodne instalacije. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . žica. 3. niskogradnja. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. putnički saobraćaj. karton. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. kamioni.

. vezenje i pletenje. .Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. mašine i materijale. obućari. Izrada makete objekta od kulturne. lončarstvo. Posavina.. Krajina. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . povrtlarstvo . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). alate. priborima.Fotografija . . građevinski materijali. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).Graditeljstvo: nosive konstrukcije.Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima..Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. projektovanje naselja ..Stari zanati: kujundžije.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. . sakralne i druge vrijednosti u BiH.Agrotehnika: voćarstvo.). Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. 112 .Izrada učila i pomagala . Objekti od kulturne. historijske i graditeljske baštine.Maketarstvo .

Učenici vode dnevnik rada koji se. tj. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. čuva u školi. da planira. takmičenja). biologija.) . žica. . kultura življenja.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika.. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. makete. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. STAVOVI. likovna kultura. vježbi i praktičnih radova. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. projektuje i praktično izrađuje predmete. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. dodatne nastave. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. organizacija radnog mjesta. PVC.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. . smotre.. dnevnike rada. PVC-u. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. .Svakoj grupi pripada planirani fond časova. po pravilu.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. 113 .U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. slobodnih tehničkih aktivnosti. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. crteže i ostale izvore znanja.

općih zahtjeva pri gradnji naselja. -primjena modela interaktivne nastave. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. operacija i rukovanje alatom. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. razvoja gradivo na času. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. Urbanizam. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. estetike. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. osmišljavanje. rurizmu. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. maštovitosti i vlastite kreativnosti. rurizam. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -pripremanje. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. i demonstriranje. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. -afirmacija rada samopouzdanja. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. -izrada jednostavnih modela. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. kao i aktivno učestvovanje u istom. koji 114 . -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. sadržaja objekata u naselju. arhitekturi i građevinarstvu.

pjena.). -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. -podrška drugima. izradom interakciji. materijala za vodovodne instalacije. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. instalacionih materijala.) 115 . kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. građevinskim materijalima (gotovi malteri. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. -preciziranje znanja: dovoljnog. materijalima za vodovodne instalacije. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. staklo. novih građevinskih materijala. pored udžbenika. koja treba učenik usvojiti. gips. električnih instalacija. pur. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. ilustracija-crteža. stiropor. srednjeg i visokog nivoa. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. cement. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. školi i okolini. materijalima za centralno grijanje.. vezivnih materijala.. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. panoa. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.). beton. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. materijala za centralno grijanje. ispuniti objekat namjene.).. primjenom -iniciranje. izolacionih materijala.gradu... čelik. uz adekvatnu pripremu. izolacioni materijalima (staklena vuna.).. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. odvajanjem bitnog od nebitnog. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. armiranobetonske konstrukcije. općim zahtjevima u gradnji naselja. drvo.

dizalice. kamioni. grupe). Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. rada učenika i vođenje kreativnosti. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. temeljnim radovima. alata za tesarske radove. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. znanja vezanih učenika. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. 116 .Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. o potrebi crtanja. -samopouzdanje. ekološko i urednih zabilješki. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -saradnja sa roditeljima mjerilo. kao i igre za djecu. -izrada praktičnog rada visokogradnja. tehničkih crteža). zidarskim radovima. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. alata za zidarske radove. alata za zemljane radove.. za zahtjeve svakodnevnom životu. bageri. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. postignuća. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. vannastavne aktivnosti. -adaptivnost i estetsko uređenje. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. napredovanju učenika. građevinskih mašina. -primjena ekonomično. redovnu nastavu i radu. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. kao i građevinskih mašina (mješalice. za kulturu stanovanja. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena.

pravila i propisi. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. oblasti. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). putničkom saobraćaju. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. -pomaganje nastavniku. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. korištenje dodatnih izvora znanja. reciklaži građevinskog otpada. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. reciklaže građevinskog otpada. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. uređaja i sredstava za gašenje požara. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. mjerama zaštite životne i radne sredine. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. saobraćajnih znakova itd. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života.krovnim i ostalim radovima. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika.

koji kreira literature. graditeljstvo. maketarstvo. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. izrada učila i pomagala. novim zapisima. stari zanati. fotografija. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. agrotehnika. sticanje vještina. na i i članaka i informacija sa medija. interesa učenika i mogućnosti škole). nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. 118 . prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. zajedno sa učenicima. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. -afirmacija rada samopouzdanja. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -poticanje samostalnost samoinicijativu.

INFORMATIKA 119 .

da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. umijeća.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA . . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da učenici upoznaju strukturu računara. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: . . .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . postupke uključivanja i isključivanja računara. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .osnovna znanja o strukturi računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. . .INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. OSNOVNA ZNANJA 120 . Osnovna znanja.

. . putem Interneta. 121 .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .navika korištenja informatičke literature. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . . . STAVOVI programskih jezika.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . . . . .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. .

Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Naime.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu). 122 . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. . . . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. .tehnologije. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. likovne kulture (računarski dizajn.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja.

Upute za dalji rad. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. Vođenje pribilješki. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. STAVOVI. Učešće u demonstraciji računarske opreme. Razvoj računara kroz historiju. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. Demonstracija raspoložive računarske opreme. Zaključivanje rasprave. 123 .Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. VRIJEDNOSTI. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini.

Bajt. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. binarni zapis broja. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Izlaže nastavno gradivo. moguća stanja i brojne vrijednosti. Težinska vrijednost bita. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. nizovi bita i moguća stanja. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.1. Izvršava instrukcije nastavnika. Ocjenjivanje. nizovi bita i moguća stanja. Razumijevanje pojmova: podatak. Prati predavanje. Bit. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. binarna cifra. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. bit. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. 124 . Prati uputstva nastavnika. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Zapisivanje bita i nizova bita. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Zapisivanje binarnog broja. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Određivanje vrijednosti bita. vrijednost bita. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. uzastopno množenje sa dva. Čitanje binarnih brojeva. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. Uključivanje učenika u nastavni proces. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Bajt kao niz bita. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Brojevi zapisani nizom do četiri bita.

Demonstrira opremu i postupke rada. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. pomoćne memorije. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. kodiranje. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. isključivanje. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Vježbe uredno bilježi u svesku. Kontroliše rad učenika. Zna razlikovati računare. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Izvršava uputstva i instrukcije. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. adresne i podatkovne veze. hlađenje računara. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Razumije i shvata pojam kodiranje. računarske opreme. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. procesor. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. radna memorija. radna memorija. Zna prikazati znakove nizom bitova. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Binarno kodirani decimalni zapis. Transparentno vrši ocjenjivanje. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. bajt. Po potrebi restartuje rad računara. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Kućište računara. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. njihova znanja. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Provjerava postignuća učenika. uključivanje. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik.Kodiranje. binarni zapis. 2. Dijelovi računara. Zna dijelove računara. restartovanje računara. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. pomoćne memorije. sposobnosti i ponašanje. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Održavanje računara. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. ulaznoizlazne jedinice. ulazno izlazne jedinice. Uredno vodi pribilješke. Sposoban da objesni pojmove: bit. Prikazivanje znakova nizom bitova. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. decimalni zapis. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi.

. pokazivač miša. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. Organizacija rada računara. . Aktivno se uključuje u nastavni proces. prozor. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. Upravlja dokumentima. Vrste programske opreme. zadaci OS.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. sa zahtjevima. aplikativnom softveru i dr. Pomaže drugim učenicima. operativnim sistemima. vrste operativnih sistema. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. Održavanje sistema. čišćenja i održavanje. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Pokreće operativni sistem. Pravilno drugima tumači rad računara. matične ploče i RAM-memorije. Sposoban je objasniti rad računara. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). startni meni.aplikativni software. direktorijima. Prikuplja interesantne članke o računarima. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. Koristi najpogodnije metode i oblike rada.operativni sistemi. Prezentuje gradivo na savremen način. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Shvatio je ulogu CPJ. aktivnosti pri uređenju kabineta. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. 126 . grafički interfejs. Razumije i način rada računara. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. Izrađuje zidne slike i panoe. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. datotekama.programski jezici. dijelovi radne površine. radna površina. uvodni ekran. Izvršava instrukcije nastavnika. Upoznao je elemente interfejsa OS. Software i njegove vrste: . podizanje (pokretanje) sistema. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. računarskoj opremi.

Primjena računara Tekst procesori (editori). Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Ispis dokumenata. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. kolone. Prati individualno napredovanje učenika. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Znati napisati i oblikovati razna pisma. Izlaže nastavno gradivo. mijenjati riječi u tekstu. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. Uspješno koristi postojeće datoteke. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. sistemu pomoći. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. brojevi stranica. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. 127 . Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. stablo mapa. mijenjati. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Oblikovanje odlomaka. referate. Oblikuje izgled stranice. podešavanje. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. molbe. 3. i sa pogonskim programima. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. crtežima i slikama. Ispis dokumenta. preimenovanje. podatkovne i izvršne datoteke. slike. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. struktura dokumenata: paragrafi. samoispravljanje. sekcije. crteža. Određivanje jezika. Ima znanje o načinu organizacije podataka. dodatno isticanje teksta. Praćenje izlaganja nastavnika. Radi sa tabelama. odrediti boju. zaglavlja. seminarske radove itd. prilagođavanju. brisati i premještati dijelove teksta. zahtjeve. tabulatori. hrvatskog i srpskog jezika. nabrajanje. grafikona i šema. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru.Organizacija podataka na računaru. zapis i pristup datotekama. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. tražiti. poništavanje izmjena. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. označavanje teksta. Znati otvoriti i spasiti dokument. tabele. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. premještanje i kopiranje teksta. provjera pravopisa. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Daje neophodne upute. Formira prema potrebi nove datoteke. poravnanje. premještanje). Izbor vrste i veličinu pisma. slika i izradi zidnih tabela. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Poštuje uputstva. Pravilno koristi sistemske. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Vrste datoteka: sistemske. podatkovne i izvršne datoteke.

Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. brisač. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Koristi boje za ispunu. 128 . Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. računara. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Aktivno prati nastavu. četkica. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. kopiranje i zakretanje dijelova slike. likovne kulture i kulture življenja. Isijecanje. podnožje. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju.Oblikovanje stranice dokumenta. tehničke kulture. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Radi sa slikama. Zna umetati tekst u crtež. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Prenosi znanje na druge učenike. zaglavlje. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Unaprijed se priprema za nastavu. Uspješno crta geometrijske likove. Programi za crtanje. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. biologija i dr. Formatiranje dokumenata. Izrađuje jednostavne crteže. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. promjena izgleda stranice. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Zna odrediti format dokumenta. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. pisanje u kolonama. Umetanje teksta. Koristi mogućnosti programa za crtanje. boje i bojenje. geometrijski likovi. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. kultura življenja.

cikličke i strukture grananja. Provjerava postignuća učenika. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Učenike podstiče u radu. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Mapa piksela. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Sadržaji međuspremnika. ciklička i grananje. Prenosi iskustva na druge učenike. algoritam. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. sposobnosti i ponašanje. 129 . podržava ih i stimuliše. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Zna šta su strukture: slijedna. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Bitmapirana grafika. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. algoritamske strukture. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Zna šta je mapa bitova. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Promjena veličine crteža. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Piksel. 4. dubina boja. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Programiranje Pojam algoritma. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. kontrast i osvijetljenost. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Vrijednuje postignuća učenika. njihova znanja. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Usvojio pojmove: programiranje. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima.

www. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. načini povezivanja. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. načini pretrage. te zna jezički prikaz. Uredno vodi zabilješke na času. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. 130 . Uključuje se u rad Internet sekcije. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. Potpuno je razumio šta je Internet. namjena. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. njihovoj veličini i namjeni. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Rješava postavljene zadatke. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. struktura elektroničkog maila). Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Izlaže nastavno gradivo. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. te o načinima povezivanja. veličina. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Zapisivanje stranica. Prati napredovanje učenika. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. Demonstrira korištenje preglednika. Osnovni servisi. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. 5. a onda prelazi na složenije zadatke. Mreže računara Računarske mreže. Web preglednici. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma.Prikaz algoritma. Internet kao globalna mreža računara. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. korake. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. vrste. Priprema nastavni proces. web pretraživači.

6. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. kolone i šta je regija. zvučnih i video zapisa. Ćelija. Slika. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Kreira samostalno izgled tablice. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. bojenje ćelija. Regija. njihove boje te o bojenju ćelija. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. zvučnim i video dokumentima. debljine i vrste linija boje. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Organizuje rad školske videosekcije. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Kreiranje video zapisa. Zna šta su datoteke weba. red i kolona. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. slikovnih. Programi za njihovu reprodukciju. Određuje broj ćelija. Ponavljanje i vježbanje. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. zvučnim i video dokumentima. Utvrđivanje stečenih znanja. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. broj redova. 131 . Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Linije. Pomaže drugim učenicima. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. zvuk i video. redova i kolona. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Zna objediniti multimedijalne zapise. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Rad sa slikovnim. Daje jednostavne zadatke. Formatiranje i autoformatiranje. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Ispoljava postignuto znanje. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. broj kolona. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Uključuje se u rad školske videosekcije. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. redovi. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. zvuk i video). Praćenje i evidencija postignuća učenika. Demonstrira način formatiranja. Slijedi uputstva nastavnika.

Upozorava. Poima pojmove sortiranja u tablicama. zvučnici i dr. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. ali i na drugim mjestima. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Transparentno ocjenjuje. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Motiviše učenike. Primjenjuje predviđene procedure. Ističe značaj prezentacije. skaner. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. monitor. Sabiranje u tablicama. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. sačuvati.). Usmjerava. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Naučio je kako se sabira. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka.Sortiranje u tablicama. Demonstrira sortiranje i sabiranje. pohranjivanja. Prati uputstva nastavnika. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Slijedi uputstva nastavnika. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . pokazuje. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. pogotovo mladih koji su u razvoju. Navikao je da u računaru. Obavlja sortiranje. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. na disku defragmentira – presloži podatke.). Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. prikazivanja i zatvaranja. Kontroliše rad učenika. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. 7. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. backupsigurnosna kopija i sl. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). kućište. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. štampač. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Zna kreirati prezentaciju. Prezentacije i primjeri primjene. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. miš. Samostalno kreira realne zadatke. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima.

Primjenjuje standardne forme provjere znanja. dokumenata i datoteka. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. održavanjem. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. (softvera). Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Uspješno koristi antivirusni program. Virusi i zaštita od virusa. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu.programa i alata za zaštitu. Iznosi negativne. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. ali i pozitivne primjere. Scan disc. Sistematizuje pređeno gradivo. 133 . Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje.

LIKOVNA KULTURA 134 .

meke – tvrde . prozračne-zasićene. . svijetle-tamne.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. objekti.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.svijetle – tamne . građenje stavova i odnosa prema 135 . prostori . povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.Razvijanje kritičkog mišljenja. pojave u prirodi.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. životinje. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima.prozračne – zasićene . sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . . TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju.Korelacija sa drugim predmetima.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. bajka. biljke.

. karakter linije.…/.mljopisa. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 . -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura .linija koja naglašava. flomasteri /crni ili tamni/. zasićena. spremnost za saradnju i timski rad. .Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. konkretnog i apstraktnog mišljenja. tuš i pero. BiH kulturne baštine. lavirani tuš.meka grafitna olovka.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. jačanje i bogaćenje . u cilju predstavaljanja složenih struktura.. kulturno/etno-grafsko nasljeđe. konturna linija/obris/.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . informatike. . . smjera i gustine rasporeda. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. solidarnosti. meka.kroki Analitički spoznati. bogaćenje mašte.Usvojiti pojmove: emocija.Razvijanje humanih odnosa među polovima. patriotizmu. muzičke. . istrajnosti. tuš i drvce. posmatranja. likovne kreativnosti. drugarstvu. prozračna. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. povezivanja kroki pojmova. položaja u prostoru i karaktera oblika: . zaključivanja. drveni ugljen pokreta. dosljednosti i angažovanosti. .linija koja nagovještava. .linija koja definiše oblik . i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma. vrijednostima. uočavanja. matematike.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. tamna. građenje linijom. svijetla. historije geografije.. poslovica. tjelesne i tehničke kulture.tok linije/crte .. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . čvrsta. promjena dužine. biologije. stranog jezika.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru.Razvijanje sposobnosti linije. crtež.građenje linijom . smjer . smjera. tuš i kist. snalažljivosti. značajni datumi. tok linije. samostalnosti. istražiti.

zasićenost boje.Boje punog intenziteta i osjećanja. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . toplo .hladno kao i načina njene primjene događaja. zasićenost i 137 . kolaž različitim materijalima. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. gvaš. voštani/.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . razumjeti značaj i biti u prostora. tempera.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. priče. uočavanja.Akvarel. spoznaji. uočavanja. analitičkoj spoznaji. pjesme. kreiranju životnog . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: .Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. mozaik. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . . Osnovne karakteristike hromatskih boja: . odnosima: teksta. upotrijebiti hromatsku paletu boja. pripovijetke. pojava u prirodi. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. pastel /suhi. u odijevanju. analitičkog pristupa. komplementarni parovi .tople i . flomasteri u boji /za manje formate radova/.hladne Dalji rad na sposobnosti.2. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.Uočiti. hromatske karakteristike. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . .

Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.Razvedena ploha .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.simetrična kompozicija . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije . pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .Lik /forma.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji . podjela boja na tople i hladne 3.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. u organizaciji grafičkog lista 138 .Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha. oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha.Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . organizacija prostora u formatu .valerske vrijednosti boja. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja.

razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. grafički list. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. ploha. štampanje 4.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . dvodimenzionalno. simetrija. statično. utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. velikomalo. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova. . .Uočavanje.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. zaobljeno-uglasto. tačkama.U prostornom oblikovanju.karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. dinamično. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . asimetrija.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama .slikarska tekstura. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima ./okviru/ grafičkog lista . udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. . Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.

načinjeni oblici. prirodni oblici. gradnja. .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. prostor.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. . U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati. 5.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. .funkcionalnost prostora.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.tekstura. 140 .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .vežu za pozadinu/osnovu . i oblika u prostoru.nosive konstrukcije . .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .jednostavni i .skulptorski -vajarski materijali. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: . Usvojeni pojmovi: kip.jednostavni ritam. jednostavni oblici. masa. analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . kiparstvo. kipar. . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora .

ravne. meke i tvrde linije. .moći prepoznati karakter i vrijednost linije.ovladavanje konstruktivnom linijom. nosive konstrukcije.moći prepoznati karakter konturnih linija.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. 141 . . prozračne i zasićene linije. .da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. tlocrt. svijetle i tamne. zatvoreni i otvoreni oblici struktura.složeni oblici. . .da razlikuju linije po toku. linija u funkciji definisanja oblika. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. zakrivljene i linije svih pravaca. funkcionalnost prostora. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora. horizontalna. .

. grafike.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. .usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe. . neodređeni amorfni. ploha koja zatvara neki volumen. prozračna-zasićena linija. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. . flomasterima u boji. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. akvarelu. kvadar.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. linorez.da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/.dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. izvedbe kroki crteža. a koje su u suprotnosti/. . .. dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/. 142 . crtanja i slikanja. temperi.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. slobodni oblici/. prepoznavanje karaktera oblika. . Slikarstvo: . pastelu.da usvoji termine: konturna linija. .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. Ploha: . kroki.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. mozaiku .uočavanje. simetrična i asimetrična kompozicija. gipsorez. .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. ./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: . gvašu. kocka i sl. meka-tvrda. objekat u postoru /geometrijsko tijela. kolažu. karton /papir/ grafika.da vladaju sposobnostima prepoznavanja. uporabi materijala i sredstava za rad.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. uočavanje proporcije.

škola. . . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora. svijetle i tamne.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. .u prostornom oblikovanju. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. sportska dvorana. linija koja definiše oblik. smjera. . istražiti.biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. . . kuća. linije koje se razlikuju po toku. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. pošta. 2. pozorište i sl.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora. BOJA Likovno područje slikanje: 143 . . STRUKTURA PROGRAMA 1. Kroki kao crtačka disciplina. promjena dužine. prostor u kojem boravimo. meke i tvrde. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru.. građenje putem linije.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. Registrovati u svom okruženju.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. zajednički javni objekti.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. . spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza.

boje dijelimo na tople i hladne. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. slikanja i grafike. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. piramidalna /trougaona/. linoreza i karton /papir/ grafike. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. plastelin i sl. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. u tehnici gipsoreza. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. vertikalna /uspravna/ kompozicija. slikanju. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. glina-mol. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. U prostornom oblikovanju. analitičkog pristupa. 4.Razvijanje sposobnosti uočavanja. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. crtanju. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. dok hladne boje djeluju smirujuće. Kontrasta parova boja koje se. glina. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. uočavanja. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. 3. prostorno izgledaju bliže. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. slobodna /raspršena/. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. a kada se pomiješaju. Ploha može biti i preklopljena. kružna. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. 144 . jedna drugu poništavaju. grafici. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. dominacija. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska.

komad drveta. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni.5. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. DIDAKTIČKO . kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . a mišljenje apstraktno. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme. 2. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. onda govorimo o masi. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. .CRTANJE. 145 . masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje.SLIKANJE. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/.dvodimezionalna organizacija kompozicije. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. puna cigla. Ako je volumen ispunjen. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. . Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. građenje. .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Pristup okolini je intelektualno vizuelni.GRAFIKA. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. OBLIKOVANJE NA PLOHI . U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.

kreativni rad u svakom polugodištu. 2. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. 1. 4. MASA I PROSTOR.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. PLOHA. . Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. 3. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. BOJA. nauke i društva. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. TAČKA I LINIJA. razreda.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. 5. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. i interakciju umjetnosti. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . POVRŠINA. novih medija i okruženja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. niti bilo koju tehniku. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.

. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . basna. značajni datumi. strah. bajka. vjetar. prirode i društva. simetrija. . tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. smjer linije. Vizuelne motive. Nevizuelne motive. asimetrija. zasićenost boja.nevizuelni poticaji. grafički list. emocije /osjećanja/. dvodimenzionalno. sreća. matematike.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. karakter površine. mjesto stanovanja. čulni poticaji. praznici. maternjeg jezika /priča. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. muzičke kulture. tuga. dinamično. tok linije. slikarska tekstura. hromatske karakteristike boja.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. ploha. . valerska vrijednost boja. muzika. škola. gipsorez. . karakter linije. biljke…. . prostori. za oblast prostornog oblikovanja.likovni i kompozicioni elementi. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. građenje linijom. etnografsko nasljeđe. pjesmica. statično. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. reljef. pojave u prirodi. 2. 3.iz neposrednog okruženja djeteta. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. konturna linija /obris/. tople i hladne. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. podjela boja po psihološkom značenju.. objekti. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. porodica. poslovica. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 .iz narodnih običaja /tradicije/.

pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Nema loših dječijih radova. jednostavan ritam. svoje viđenje svijeta. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Dakle. Likovni sadržaj./osnovu/. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. masa. kipar. estetskog. zatvoreni i otvoreni oblici. složeni oblici. 2. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. jednostavni oblici. kiparski/ materijali. kiparstvo. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. gradnja. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. 1. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. aktivnost na časovima likovne kulture. pedagoškog. skulptorski /vajarski. prostor. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. 3. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. kip. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. nosive konstrukcije. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. predmeta i pojava. upornosti i iskustva. tlocrt. funkcionalnost prostora. 148 . tekstura. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. struktura. psihološkog. prirodni oblici. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. svoje strahove i oduševljenja. načinjeni oblici. stečenog znanja i usvojenih navika.

u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. u najvećoj mjeri. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. 149 . RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. odnos prema estetskom. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.kreativni rad djece. i likovnog jezika/. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

staccato. -artikulacija (akcenti. šesnaestina i odgovarajuće pauze. crescendo i decrescendo. . izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . brzo. slušanja muzike.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. u širem smislu. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. -različita notna trajanja: cijela nota. polovina. -tempo . legato). tempo. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. artikulaciju. brzo i Presto – veoma hitro. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. mezzoforte – srednje glasno (jako). Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova.tiho. četvrtina. pravilno fraziranje. forte – glasno (jako.veselo.Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. brzi tempo Allegro.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. snažno) . radosno. . -intonacija. osmina. . umjeren – Moderato.

mala dvodijelna i trodijelna pjesma. mala dvodijelna pjesma. dvije osmine ''tate''. ukazuje i na greške i ispravlja i druge.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. . -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. . rečenica. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. tema. razvijanje obima glasa. .izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. vokalna reprodukcija. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . 152 . razvijanje muzičke memorije.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. uočava mjeru. -učenici primjenjuju pojmove: rečenica.-poznaje violinski ključ. -tokom slušanja pamti naziv djela. .sigurno izvodi šestosminsku mjeru.

a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.Uočava i hvali. 153 . III BROJALICE . STAVOVI. .Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. .svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . VRIJEDNOSTI. II MUZIČKE IGRE. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. na koncertima i sl.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. IV SLUŠANJE MUZIKE. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. . -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.

odnosno. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. i dalje u obimu oktave. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. blok-flauti.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. ali i stiču nova. pjevanjem pjesama narodne tradicije. slušanjem muzike/glazbe. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. gitara ). Novina je. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. od prvog do četvrtog razreda. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. 154 . učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. ksilofonu. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Ponoviti abecedu i solmizaciju. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. kao u petom razredu. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. 35 časova godišnje. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. učvršćivanjem precizne intonacije. disanje. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. C – dur ljestvice. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. fraziranje. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. sintisajzer. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. pravilna dikcija i akcenti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. kultivisanje glasa. brojalica. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. rečenica. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. preciznost intonacije. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa.

tempa. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. Pored redovne nastave. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. pokrete. itd. na tri dijela-triola i četiri dijela. ''Jedan. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. opisno. dinaj. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. artikulacije. 155 . itd ). dinamike. tri. ). pa potom ponoviti slušanje. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. dva. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne. hor/zbor ). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Novina su podjela jedinice brojanja. grupe instrumenata i orkestra. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. diničica''. emocionalno). spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. pa zatim učiti pravila igre. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. harmonikaški i drugi. izvođača. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. te druge kombinacije. četiri''. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. ženski. bengele'' ). Italija. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Libija. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. ). Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. Izrael. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. muški glas. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge.

STAVOVI. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. – 9.

pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. Srebreni voz ( B. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. tempa i dinamike. . dikcija.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . ta-te. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. Nikolić. Na livadi (M. Mozart) 7.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . 11. fraziranje). dinamiku i primjenjuju ih. Repata priča (M.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Adio kerida. . . mala dvodijelna pjesma. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . Cvjetni puteljak (J.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. . -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru .sigurnije izvode 6/8 mjeru. stihovi M. Sefardska romansa. Milojević) i.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. . . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. . u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. grupnom i individualnom muziciranju. Basrak. .poznaju notna trajanja i pauze. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Jeličanin. Šimo Ešić ) 2.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. Ja bih (Asim Horozić. kuća. Tišina ljetne noći (Zl. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. stihovi Šukrija Pandžo) 3.sviranje na metalofonu. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. Grgošević) 2. 4dijelnu mjeru. muzika: Kolaković Ajka. . artikulacija. ksilofona.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. stihovi Zl. rečenica. tekst: Bekrić Ismet.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . . izleti. Ne žuri tata. melodike. Kukavica ( J. stihovi Grigor Vitez) 10. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. Genov) 9. A. Cazin-grade.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2.uočavaju i određuju karakter pjesme.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . Proljeće (I. disanje. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Ferari) . 14. tempo.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. . stihovi ( Zl. blok flaute. . Kolarić-Kišur) 4. tema. G. Alečković) 5. .I PJEVANJE I SVIRANJE 1. premetaljke rebuse. mala . 3. Noćas (B.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni .Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.. priredbe. Nikolić. . . promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. . ne žuri mama. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Kolarić-Kišur ) 8. u porodici).

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Plesna dramatizacija..Sam uzima učešće u izradi kostima.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . muzičkoj dramatizaciji . 161 . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. slika za scenu itd.Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

(4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (3) sigurnost učenika. eventualno. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. rekreativnim i. (6) razumije. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. sadržaji i ishodi 163 . (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sportsku rekreaciju. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Ciljevi. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. kinezio-terapijskim aktivnostima.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. zgrčenim. raznožni 3. Kolutanja: . osnovnim skokovima s mini trambolina .Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1.Preponsko trčanje 2. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 . Skakanja: . Bacanja: .Ciljevi 1. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje.Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Trčanja: .pruženim. Izračunava ITM-a. zgrčeni. preponskom trčanju. raznožnim. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2.

saskok zanožno . saskok u zaljuljaju . Ritmičke i plesne strukture: . ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Daleko-visoki skok 8. naskoku u upor čučeći na gredu. Borilačke strukture: .Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.Ljuljanje na karikama malom amplitudom.5. Preskakanja: .Penjanje po konopu do 5 m .Zgrčka 7. saskok pruženo 6. upiranja i penjanja: .Naskok u upor čučeći na gredu. x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. saskoku pruženo.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . daleko-visoko skoku.«Mačji« skok . premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama.Pad natrag i u stranu .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. Višenja. «mačjem» skoku. osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”.

. vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. Igre: Rukomet: .Ravnoteža: učenika i . 7. nogomet .Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Driblinzi i fintiranja .1. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.skok šutu. Antropološki 1. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.. . zonskoj obrana 6:0. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. kao drugi . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .Blokiranje i oduzimanje lopte .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu . a .Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: .. blokiranju i oduzimanju lopte.9. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Zonska odbrana 6:0.Koordinacija: shodno potrebama .Snaga: 6..prijemu servisa podlaktično. driblinzima i fintiranjima.Prijem servisa podlaktično .vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. 3. 2.Gibljivost: mogućnostima škole i .Mini odbojka 3:3 Nogomet: ..2. košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . 8..Brzina: kineziološki sadržaji. 5. 4.Skok šut . i 9. mini odbojci 3:3. saradnji dva igrača u odbrani i napadu... koordinacije. odbojka .

Funkcionalne sposobnosti: 3. zaštita od bolesti itd. međuljudski odnosi. povrede. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike.2. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. humani odnosi među spolovima. zdrava životna sredina. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. ishrana. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. 167 . sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. mentalno zdravlje. različiti faktori rizika.

kojim se svlađuju različite vrste okomitih.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. U različite djelove nastavnog sata. potiskivanja i njihove kombinacije. biciklizma i dr. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. kolutanja. (b) aciklična motorička 168 . nagiba i pravaca). S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. naskoci. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. gimnastike. zbog opterećenja u školi. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. dizanja i nošenja. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. a posebno za učenike. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. hodanja i trčanja. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. sposobnosti i osobina koje su. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. Za drugi osnovnoškolski ciklus. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. skokovi. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. 5. ciljanja i gađanja.. slaganja i rastavljanja predmeta. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja.. ritmike i sportskih igara. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. koji obuhvaća 4. gdje to uvjeti omogućuju. Također. uključuje se muzika. plivanja. bitne za učenike. nadvlačenja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. početak intenzivnog rasta mišića. vučenja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. prije svega. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). penjanja i silaženja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. karakterizuje usporen tjelesni rast. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. i 6. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. razred osnovne škole. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. podstiču razvoja osobnosti učenika. puzanja. a usmjeren je na obrazovnu. saskoci i preskoci. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. naglašava izražavanje pokretima.

(b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). rukomet. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. karate i dr. gibljivost. košarka i dr. repetitivne. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. statičke snage i dinamometrijske sile. skokova u vodu i dr. ritmičke gimnastike. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. Motoričke sposobnosti koordinacija. brzine.uz opće morfološke djelotvornosti. kao što su nogomet. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. 169 . Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. što omogućuje veće promjene. hrvanje. dakle ciklična i aciklična. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). uputiti ih u primjerene sportske klubove. judo.znanja. koja su bitno obilježje tzv.. preciznosti.. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. borilačkih aktivnosti. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. odnosno i na cjelokupni antropološki status. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. koja se susreću u sportskim igrama. Tjelesna aktivnost . eksplozivne.. ravnoteže. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. fleksibilnosti. kao što su boks. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). (c) kompleksna motorička znanja.

tj. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. preciznosti. o svojim sposobnostima. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. 170 . doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. eventualno. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. repetitivne snage – pretklon trupa. snage. umiju. statičke snage – vis u zgibu. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. kontinuirano. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. ili tokom obavljanja aktivnosti. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. kao i za njihovo ocjenjivanje. (3) ona mora biti pozitivna. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. tjelesna masa i držanje tijela. agilnosti. težine i držanja tijela). Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. te brojčano i opisno. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. o onome što znaju. sklonosti. pozitivno i adekvatno obrazloženo). vanastavnog procesa u okviru škole. formiranju realne sliku o sebi. njegove saradnje. koordinacije – poligon natraške. (2) ona mora da bude konkretna. 2. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. 3. gipkosti. konkretno. fleksibilnosti – pretklon raznožno. ravnoteže.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->