6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.BOSANSKI.

likova. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. pouka basne Zapažanje tematike. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Usmena narodna proza: bajka. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. njenog prenesenog smisla i pouke 2. Fantastični elementi u kratka priča bajci. preneseni smisao basne. basna.

7 . Prepoznaje epitet. S. I. rima ili srok. poenta lirske pjesme. personifikaciju i onomatopeju. Prepoznati obilježja domoljubne. Z. deskriptivna.motive. zavičajno – rodoljubiva).motive. Šimić: «Ah. domovinska (patriotska. J. Određuje lirske slike. Hasić: «Praviš se važan» 11. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. šaljive pjesme. obilježja ritma u pjesmi. A. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. B. vrste lirskog pjesništva: ljubavna. opisne. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. Trifunović: «Čist zrak» 9. poređenje.Kranjčević: «Lijep si. Kajan: «Žuta ptica» 10. inverzija. Bećirbašić: «Harfa» 8. Dučić: «Selo» 6. junaštvo. M. evo opet» 7. stih strofa. S. onomatopeja.izražajno čita i recitira pjesmu.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. običaji. ritam. hrabrost. vjernost. personifikacija. bijeli svijete» 5. gl. vrsta stiha. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike. usporedbu.poentu pjesme.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. Š. Otkrivati lirske slike.poentu pjesme. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. 4. D.

pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. S. 8 . I. likovi (glavni.sredstva zaustavljanja. kompozicija. kradljivac). S. Kulenović: «Gromovo đule» 13. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. sociološka. tematsko – idejna osnova. B. H. kukavica. Prosenjak: “Otac” 15.Singer: “Ole I Trufa” 24. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. načini pripovjedanja. J. R. najvažnija obilježja lika Određuje temu. N. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27.12. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. Rorić: «Pjesma» 20. I. crtica. Ešić: «Cvjetko» 21. poruku na osnovi razumijevanja teksta. H. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28. V. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. sporedni). karakterizacija – etička. Š. Andersen: «Slavuj» 23. P. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. pokretače. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. portretiranjem. Kočić: “Jablan” 19. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. I.K. I. govorna. plemenit. osuđuje negativne postupke likova. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. Ćorović: «U noći» 16.

kompozicija romana. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. igrokaza. čin. Na osnovi glavnih značajki knjiž. smisleno povezuje rečenice.Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. prizor. vrste objašnjava razliku priče. Roman (vrste: avanturistički. slika. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija. likovi. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. naučnofantastični. humoristički. tematsko – idejna osnova. izraziti vlastiti komentar 9 . romaneskni pripovjedač. komentariše postupke i ponašanje likova. romana.afiš ). jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje.

Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. s bilješkama. razumije ga. dikcija.poznavati način oslovljavanja. boja glasa. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. u sebi. usmjereno. razumje pročitano i slušano 10 . Čitati tekst s razumijevanjem. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. pauze. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja. govorne vrednote izražajnog čitanja. tempo. jačina. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. logička.

čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. naučnim. publicističkim i dr). Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. administrativnim. Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 .

diktat sa predusretanjem grešaka. uputnice. telegrama.proučeni dikatat. mobitelske poruke.uputnice. kontrolni diktat. Pravilno pisanje pisma. razredu. i 6. jezik bloga. messenger servisi. priznanice. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. opis zatvorenog portret (interijer). opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. 12 . opis otvorenog prostora (eksterijer). slobodni diktat).mobitelske poruke.priznanice. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). opis kraja (pejzaž). Pisanje pisama. Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka.Opisivanje prema predmetu.

radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. strip. televizija. kulisa. historijat. zna osnovne različite vrste časopisa. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. povijesne podatke o počecima filmova. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. samostalno piše strip. radio. filmski rodovi radijskih emisija. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. osobitosti filmskih vrsta. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. pozorišnih izvedbi. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. 13 . Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. zabavne. Navodi sredstva. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. Novine. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. časopisi. određuje vrste poznatih televizijskih emisija.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija.

. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. govoru. . . nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. . . GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik .Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi.Naglasnice i nenaglasnice.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. funkcija riječi). čitanju. suglasnici. oblik riječi.Glasovi: samoglasnici. vlastito značenje. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 . Razvijen interes za otkrivanje snage.RJEČNIK. razgovoru i pisanju). . .Pisana i usmena riječ. dubine i ljepote riječi.Riječ (značenje riječi.Naglašen slog u riječi.Slog – dužina sloga.

pojam priloga (prilozi mjesta. kuda. k (a) i priloga gdje. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Prepoznavanje priloga. 15 . imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi.Onomatopejske riječi. .čestice Zapažanje. li i usklika u rečenici. čestica da. način) .pojam prijedloga . Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju.Pravilna upotreba/uporaba veznika. nastavak).značenje). Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). Glagoli: .usklici . čestih prijedloga. usklika u govorenju i pisanju. Vrste riječi: . Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) .veznici . Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi. . ne. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. vremena.Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi.Nepromjenjive riječi: .Pomoćni glagoli biti i htjeti. . kamo. čestica.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

u svakodnevnom pisanju i čitanju.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije.Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. je (umanjenice i komparativ). Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove. Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. . a crticu kao pravopisni znak.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. učenika..Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. zagrada. . Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima. . 19 . .

RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. arebica. srpski jezik u porodici srodnih jezika. ćirilica (bosančica).od 6. hrvatskom. hrvatski. srpskom jeziku (Humačka ploča. navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). (Ishodi učenja u gramatici. Povelja Kulina bana. natpisi na stećcima. prvi rječnici i gramatike). razreda osnovne škole.narodni govori(narječja).prva štampana djela. Spomenici pismenosti u bosanskom. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. pravogovoru. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom.prve štamparije. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. hrvatskom. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica. 20 . latinica. do 9.

Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. K. V. S. Isaković: «Lijeve priče» 7. D. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. A. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. 21 .dijete iz limenke” 11.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Neslinger:”Konrad. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. Defo: “Robinzon Kruso” 12.

pravogovor. zadaci. Književnost (interpretacija književnih tekstova. 6.) Također. 22 . Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. reprezentativnosti. tekstualne adekvatnosti itd. muzičkom kulturom i dr. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. internet. priručnici za nastavnike.hrvatski. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. odgojnosti. Kultura izražavanja. televizija. Osnovni ciljevi. te dvije školske pismene zadaće). Medijska kultura (strip. Naš jezik. egzemplarnosti. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. razvoj standardnog jezika). Vodič kroz lektiru. čitanačkih i lektirskih). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). umjetničke. b) rasporedu. 4. pisci.biografija i bibliografija.. pravopis. Medijska čitanka. 5. metodičari). biblioteka).kao i principima integracije i korelacije. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti).te medijske kulture.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. likovnom kulturom.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. periodika. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka).prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti.Videočitanka. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. 2. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. priručnici za učenike(radne sveske). radio. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Jezik (gramatika. rječnik. 3. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. teorije i interpretacije književnosti.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

upitne (who. those) . family members and their occupations .pokazne (this. npr. nešto prošireniji vokabular.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. car) 6. which. anybody.Svakodnevni život. locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . ours. osnovne informacije 2. . theirs) .pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme. neverbalno. spajanjem slika na poznata • i tekstova. npr. nobody something. nešto prošireniji vokabular. that. npr. means of transport (npr.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . bus. . anything. whose) .brojive i nebrojive .lične (padež subjekta i objekta) . daily routine.neodređene (somebody. hers. yours.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: .npr.prisvojne (mine. what. its. prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji. život . npr.Porodica. these. his. bicycle. označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. verbalno. nothing 24 . razred Osnov na škola 4.postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1.

upitni) Present Continuous (potvrdni. (a) litle . dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. wildlife. mountain. verbalno. npr. npr. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . nešto prošireniji vokabular. school subjects. surprise party. npr. picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. dopuštenja. sposobnosti. the. nešto prošireniji vokabular. i raspoloženja) 2. going to an amusement park itd. neverbalno. pyjama party. npr. plants.Zabava.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama.Škola.opisivati tvrdnji. odrični. many.pridjeve neodređene količine i broja. . all. odrični. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. animals. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. whose . favourite sports and games.koristiti spajanjem slika i tekstova. cijene. any. these (girls). which. pupils’ hobbies. npr. that (boy). vrijeme Pridjeve -Determinatore: . upitni) . nešto prošireniji vokabular.prisvojne pridjeve . timetable. (a) few. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. npr. npr. . označavanjem tačnih i netačnih . upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. odrični. traženjem određenih informacija. theatre.nepravilno poređenje pridjeva . going out to the cinema. some. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe.Slobodno vrijeme. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. nešto prošireniji vokabular. those (boys) . this (girl).upitne.članove: a/an. going to the party. river.Priroda.pokazne pridjeve. količine.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . what. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. much. . unusual hobbies itd. zero . učenici će 25 .

vezane za zadane teme. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . odrični. care about us itd.govoriti o temama svojim . dirtyclean. svojih vršnjaka itd.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . npr. walk a dog.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. npr. have/have got (potvrdni. guitar lessons. npr. never. b) PISANJE Učenici će: . dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo.sudjelovati u razgovoru o zadanim . npr.vrijeme. vezane za zadane teme. dirty Antonime.za mjesto . upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. have to. . npr. crylaugh Složenice.recitirati. quickly. east. npr. kao i onima . vezane za zadane teme i gramatiku. vezane za zadane teme.? naučiti koristiti: Afikse. last week.način. ask-answer. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. right. last year .igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. npr.praviti kratke. west .prepričavati/prepisivati kratke tekstove . may.prepričavati kratke priče i šale sl. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: . . jednostavne kao što su: zadovoljstvo. sometimes) . discuss a subject. left. always. expensive. npr. razočarenje i .pisati diktate . school choir. can.pisati kratke sastave na poznate teme itd. upitni) Modalne glagole. must Zapovjedni način.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim .redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme.PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje .oblik Glagole be.pravac/smjer. sva lica jednine i množine Priloge.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. orange juice Kolokacije. raspravljalo iznenađenje. niječni. . fast Prijedloge. dramatizirati itd.

elementi dramatizacije) .Likovno obrazovanje. npr : . slikanje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 .. ples.Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) . značaj ishrane za zdravlje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve .) 3 . ples (crtanje. muzički instrumenti.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. oblikovanje itd.) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.. upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.

upustva.. saopštenja nastavnika i učenika.3 Čitanje i razumijevanje A2. kraće tekstove. opomene. snimljenog materijala i reaguju na njih.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 . razred – 4.1 Govor A1.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. kratke poruke i natpise.1 Pisanje A1. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. jednostavna pitanja.

Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. Lične poruke i kraće dijaloge. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . uz pomoć nastavnika. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Tekst na poznatu temu.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. govora i pisanja. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima.

razglednicu. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. SMS). ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole.dijelove teksta. Nastava stranog jezika. tolerancije. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). značaj međusobnog razumijevanja. saradnje. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. poštovanja različitosti. postavljanje pretpostavki. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. kulture dijaloga. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. uvažavanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. 30 . Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

• Prostorije u kući i namještaj. itd.množina . ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. traffic-lights. izvršavanjem uputa i druge naređenja. grandmother. npr. garden. npr. this. izvršavanjem uputa i naređenja. razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. npr. curtain • Okolina. 2) verbalno. the Prisvojni pridjevi. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. usebi ili naglas. itd. shop.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. name. what Pridjevi: . friend. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. mother. her. those . Mary’s) Zamjenice: . .prisvojni genitiv (John’s. our. loo/ lavatory. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno.boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Pokazne. my. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu.vlastite. 31 . coffee-table.Lične . grandfather. park. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. his. bus station. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu. npr. (nešto prošireniji vokabular) npr. who.Upitne.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. your. these.: ponavljanjem riječi. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. npr: crtanjem.trenutne koja čuju sa kasetofona. opće . their Upitni pridjevi. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . a/an. život u gradu i na selu. yard street.Determinatori: Članovi. npr: crtanjem. car 6. davanjem kratkih . kitchen. bookcase. that. hall.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.Nastavni plan i program za šesti razred. uncle. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom.

npr. cinema. plate. fine. moliti . upitna forma) Prilozi za: . glasses). river. itd. negativna. school furniture. ispunjavanjem tabela. posters. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. toothbrush). negativna. knife.Present Continuous (potvrdna.Present Simple (potvrdna. here. upitna forma) . npr. križaljke Glagoli: . cup. fork. pupils’ things. nice. : kratkim odgovorima na pitanja..Modalni glagol can (potvrdna.davati uputstva i naredbe . itd. npr.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . wash (npr. npr. tired. • Škola. sleep. negativna.igrati uloge. PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . happy. school subjects. tableware: spoon.ispunjavati tabele. hungry. osnovni pridjevi. wood. in the kitchen (npr.zapisivati po diktatu . village. upitna forma) . da se dobiju kolokacije).ubacivati. bridge. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno. sad. get up. lake. ispunjavanjem križaljki. scared. dovršavanjem rečenica. redati riječi u smisaone rečenice .sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t . toothpaste. recitovati.odgovarati na pitanja . there • Svakodnevni život.izraziti: .Pomoćni glagol be . good. bad.zahtijevati. trees. podvlačiti. rutinske aktivnosti. thirsty park. theatre. what(color) . post office.Mjesto. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici .Opisni. school mates. main parts of the face/body – nešto 32 . hill. in the bathroom (npr.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: .prepisivati kratke tekstove .

clean. Osim što će stalno proširivati vokabular. ing Antonime. itd. sports. –s. npr. učenici će učiti da koriste: Afikse. in. itd. job. busstop. happy.(John’s book.Mjesto. on. u vezi sa datim temama. in. negativnoj. npr. clean . at .Vrijeme. wardrobe. cupboard. 33 .dovršavati rečenice itd. have breakfast/lunch /dinner. walk. work. today. npr. npr.There is a …There are two … prošireniji vokabular).sad. phone-box Kolokacije.Vrijeme. npr. npr. u vezi sa datim temama. miss the bus. shop-window. Prijedlozi za: . upitnoj i zapovjednoj rečenici . make noise. my house) . hungrythirsty. now. .dirty Složenice. at.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. after Rečenice: . turn on/off the radio/ the television. car. u vezi sa datim temama i gramatikom. bus. npr. learn. u vezi sa datim temama. itd.

njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Muzička kultura. Geografija. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Likovna kultura. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Maternji jezik. te gramatike predviđene za ovaj razred. Moja okolina. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. pravopisa. u početnoj fazi učenja pogotovo. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. 34 . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Matematika. kao npr.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. . 35 .Učenici će: .upoznavati različite kulture i tradicije.

u prodavnici). Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. koji govore o svakodnevnom životu. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . vremenska prognoza). Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA.

Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. lične podatke. škola – nastavni predmeti. narodi.• • Pisanje • • • • riječi. prijevozna sredstva 37 . saobraćaj. grad 7. naučenih izraza. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. kupovina odjeće 10. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. jezici 9. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. zemlje. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. druženje 5. seosko imanje 8. TV-emisije 6. vrijeme na satu 3. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. jednostavan diktat). slobodno vrijeme 4. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. raspored časova 2.

das Schwein Zemlje. . links. die Bücher. Mathe. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir.Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. . der Park Wo ist das Kino? Hier. essen.čitati rečenice i kraće tekstove.opisati ljude i predmete . du.imenovati domaće životinje i opisati ih . die Post. Erdkunde..Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje . npr.govoriti o trenutnoj aktivnosti . die Kuh.imenovati TV-emisije . npr: . sehen.imenovati nastavne predmete. :schlafen.povezivanjem slike i slušanog teksta. narodi.izvinuti se . . das Theater. npr. sprechen. .tražiti i nuditi pomoć. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .prezent glagola können u jednini i množini. govoriti o svojim omiljenim predmetima.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.razvrstavanjem slika. Grad: das Kaufhaus... Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. das Schaf. jezici: Er ist Engländer.imenovati zgrade u gradu . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. er. dein.negativan i upitni oblik glagola. .lice jednine i 2. pridruživanjem slike tekstu.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . .Lične zamjenice u jednini (ich. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . jednostavne informacije i sl. rechts Seosko imanje: der Bauernhof.dopunjavanjem teksta . npr. . . die Tafel.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. . sein. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.davanjem kraćih odgovora.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) .: . Sie kommt aus Österreich.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. dort. das Pferd. Zamjenice: .za izražavanje želje oblik möchte .imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika . es) u akuzativu . sie. .imperativ za 2.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 . Tiere. . npr: razvrstavanjem slika. Ich finde die Jacke schön und modern.popunjavanjem tabela i sl.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. lesen…) . Er spricht Englisch.. : Škola Deutsch.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .. das Kino.: . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. Sie spricht Deutsch. ihr.popunjavanjem praznina u tekstu. der Supermarkt.

aber.rekonstruisatii riječi. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. oder Saobraćaj. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug. voditi dijaloge prema datoj skici. pjevati.prepisivati rečenice i kraće tekstove. SMS. odgovarati na pitanja. .dopunjavati izostavljene riječi.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.- recitovati. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . . postavljati jednostavna pitanja. čestitku) 39 . igrati uloge. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. jednostavnim rečenicama opisivati. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. .

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. kao npr. Geografija. . Maternji jezik. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Likovna kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Moja okolina. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. 46 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interkulturalne vještine Učenici će: . Matematika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Muzička kultura.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. odnosno A1. naglasak. kratke dijaloge o poznatim temama. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . radoznalost i kreativnost. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.1 u govoru i pisanju. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. kao drugog stranog jezika.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.

Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 .

le. • Škola: enseignant. (triste. . dormir. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Prisvojne pridjeve. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.. pokazivanjem.).pozdravljati .Lične m’appelle …Je suis. sa namještaj: cuisine. množina Salut.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.identifikovati ljude i predmete . soeur.izraziti . sale . npr. moje tijelo. pravljenjem/oblikovanjem stvari .locirati ljude i predmete . table. najosnovnije. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. • Prostorije u kući i ta. petit. sretan). npr. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. mère.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. ma. gestikuliranjem. povratnih manger glagola i • Moje lice. crtanjem.dopadanje .Prezent Svakodnevni život. se lever. chaise. Il a les cheveux 49 . l’. beau. 2) verbalno. un.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.opisati . • Bliža okolina: rue. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .predstaviti sebe ili druge . malheureux.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. autobus. pravilnih laver.reći koliko je sati – puni sati .ograničen broj raspoloženja . son.itd. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. tužan. raspoloženje. iz crtića). une. glumljenjem. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. ton. grand.boje predmeta .Članove.) livre.. upotrebi. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. npr. se être. Au revoir itd. parc.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. père mon. chambe. brojeve itd. npr. koji su najčešće u armoire. cahier. npr. frère.mère. izvršavanjem uputstava. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. père. crtanjem. redanjem slika itd. jardin. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . lijepljenjem slika. itd. lit. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. arbre. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.ljude i predmete .Upitne. élève. onih koje označavaju neku aktivnost.. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.brojati predmete . dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. grand. prendre l’ glagola. des. Zamjenice • Predstavljanje: Je . les grand. 2) verbalno. la. npr. qui? C’est …. glumljenjem (npr.: gestikuliranjem.Opisne pridjeve à manger. itd Glagole . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. se promener.

dans. npr.sur. il fait froid. pjevati i igrati jezične igre. ubacivati.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. razglednicu SMS poruku) . podvlačiti. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. Sale à manger. là. u vezi sa datim temama i gramatikom.à. De quelle couleur est…? rouge. • Raspoloženja: heureux. mjeseci. u vezi sa datim temama. pisati kraki. npr. recitovati. u vezi sa datim temama. igrati uloge. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. blanc itd. itd Kolokacije. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. npr. Bon – mauvais. sac à dos. Prendre un bain. avec. zamjenjivati inicijale punim riječima. devant.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. –s Antonime. grand – petitl Složenice. jaune. ici. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. davati uputstva i naredbe . bruns. učiti pisati pomoću igara na CD-u. u vezi sa datim temama. blonds. jednostavan tekst prema tekstu modelu.Imperativ Priloge za mjesto. redati riječi po određenom redoslijedu. de (u osnovnim značenjima) 50 . pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. npr. • noirs.

Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. 51 . Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. ples. npr: .Matematika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Ovo može podrazumijevati npr. ples) . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. moja okolina. te gramatike predviđene za ovaj razred. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. slikanje. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . u početnoj fazi učenja pogotovo.kroz crtanje. pravopisa.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. npr. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: .

Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .Učenje kako učiti Učenici će da: .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.

A 1. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. naglašavati riječi. kao drugog stranog jezika. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. kratke dijaloge o poznatim temama.1 u govoru i pisanju.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. odnosno A1. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . naglasak. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. radoznalost i kreativnost. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.

opisati . soeur.locirati ljude i predmete . pravilnih laver. petit. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. pokazivanjem. lijepljenjem slika.. Zamjenice • Predstavljanje: Je . pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. npr. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.brojati predmete . ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. 2) verbalno.itd.boje predmeta . frère. raspoloženje. père mon. autobus. la. qui? C’est …. se lever.Prezent Svakodnevni život. élève. dormir. npr..Upitne. beau. upotrebi. brojeve itd. redanjem slika itd. glumljenjem (npr. grand. un. . l’. grand. npr. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. koji su najčešće u armoire. jardin. crtanjem. 2) verbalno. lit.reći koliko je sati – puni sati .: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour.mère. onih koje označavaju neku aktivnost. povratnih manger glagola i • Moje lice. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.identificirati ljude i predmete . sretan). • Bliža okolina: rue. chaise.pozdravljati . mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. ton. itd Glagole .: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. cahier. sa namještaj: cuisine. • Prostorije u kući i ta. crtanjem. chambe. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. le. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. mère. Au revoir itd.dopadanje . table.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. une.ljude i predmete . zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. iz crtića). itd. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. pravljenjem/oblikovanjem stvari .Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. tužan. množina Salut. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit.Opisne pridjeve à manger. arbre.) livre.). ma.izraziti . (triste. se être. père. les grand. najosnovnije. gestikuliranjem.Članove.Prisvojne pridjeve.ograničen broj raspoloženja . npr. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. se promener.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. Il a les cheveux 54 . son.. glumljenjem. izvršavanjem uputstava. moje tijelo. npr. malheureux. sale . parc. • Škola: enseignant. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller.Lične m’appelle …Je suis. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.predstaviti sebe ili druge . npr. des. prendre l’ glagola.: gestikuliranjem.

igrati uloge. ici. bruns. Bon – mauvais. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. npr. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. Prendre un bain. dans. npr. u vezi sa datim temama.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. mjeseci. davati uputstva i naredbe . pisati kratki. il fait froid. ubacivati. de (u osnovnim značenjima) 55 . Sale à manger. blanc itd. razglednicu SMS poruku) . noirs.sur. u vezi sa datim temama. –s Antonime. jaune. zamjenjivati inicijale punim riječima. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. devant. avec. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . grand – petitl Složenice. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. redati riječi po određenom redoslijedu. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. jednostavan tekst prema tekstu modelu. là. pjevati i igrati jezične igre. u vezi sa datim temama i gramatikom. podvlačiti.à. sac à dos. itd Kolokacije.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. učiti pisati pomoću igara na CD-u. • Raspoloženja: heureux. u vezi sa datim temama. blonds.Imperativ Priloge za mjesto. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. De quelle couleur est…? rouge. recitovati. npr. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova.

Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . ples. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. npr. pravopisa. u početnoj fazi učenja pogotovo. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. ples) . Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. npr: .kroz crtanje. . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.matematika. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. 56 . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). te gramatike predviđene za ovaj razred.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . slikanje. Ovo može podrazumijevati npr. no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. moja okolina.

koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. .Učenje kako učiti Učenici će da: .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. 57 .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.

duhu tolerancije. 58 . VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. toleranciji. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Pored toga. kao i sjevernom Afrikom. humanizmu i internacionalizmu. kosmopolitizmu. a u okviru nastave stranih jezika. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA.

razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . ovladavanje osnovnim leksičkim. NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. fonetskim i gramatičkim minimumom. a ne o jeziku .čitanje riječi. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.

predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.- - pamćenja razvijanje temeljitosti. pisanje određenog člana. tanwin. tašdid. nastavci gramatičkog ženskog roda. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. 60 . ponoviti osnovne fraze. pisanje tanwina u akuzativu. lične i pokazne zamjenice.

npr.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) . Gramatika .Imenovati članove svoje uže porodice. 2) verbalno.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . pjesmice.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Genitivna veza . kuću. prepoznavanje.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Direktni objekat (akuzativ) . lice množine) . njihova zanimanja i interesovanja .Pravi prijedlozi . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Pridjevi .Brojati od 1 do 100 .Dvojina .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. ponavljanje.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Opisati slobodne aktivnosti (sportske.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.pjevati. imitiranjem .Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Pravilna množina .Predstaviti sebe i druge .: . .Porodica i članovi porodice (zanimanja) .Brojevi do 100 .Lične zamjenice (množina) .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. kulturne i dr.Nabrojati dane u sedmici . .Izražavanje glagola “imati” . povrće.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Nivo VI razred Osnovna škola 4.Aktivnosti u nastavi .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Kupovina (voće.Komparacija pridjeva .Opisati školu. brojevi) .Genitiv poslije prijedloga .bojenjem navedenih predmeta / osoba .: . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. npr: .gestikuliranjem. .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Izražavanje vremena (puni sati) . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno. genitivne veze.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Perfekat . npr: . . 2) verbalno. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Opisati (grad. npr. . .) . GOVOR: Učenici će: . .

popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . 62 .recitovati kraće pjesmice. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .. . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune).glumiti. . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. .itd.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.samostalno konstruisanje sintagmi. .takmičenje u pisanju brojeva itd..rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.

njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. razglednicu. postavljanje pretpostavki. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. značaj međusobnog razumijevanja. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. kulture dijaloga. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. tolerancije. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. saradnje. Nastava stranog jezika. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. uvažavanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. SMS). Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. govora i pisanja. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. poštovanja različitosti.

koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. jezici). Likovna kultura. prijevozna sredstva). Maternji jezik. saobraćaj.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interkulturalne vještine Učenici će: . Matematika (brojevi). rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. narodi. kao npr. Moja okolina (život u gradu. 64 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. Geografija (zemlje. kupovina. . Muzička kultura. život na selu.

toleranciji. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. ovladavanje osnovnim leksičkim. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. kosmopolitizmu. kao i sjevernom Afrikom. duhu tolerancije. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. humanizamu i internacionalizmu. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Pored toga. a u okviru nastave stranih jezika. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. fonetskim i gramatičkim minimumom. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. 65 . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

putem igara.sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .učenje jezika.- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.razvijanje radoznalosti i .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku . NIVO: PRVA GODINA UČENJA .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno .čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).razvijanje samostalnosti u govoru . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.razvijanje temeljitosti.razvijanje pozitivnog stava prema . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.čitanje riječi. a ne o jeziku .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja . predanosti i preciznosti u učenju jezika .razvijanje razumijevanja i logičkog .

vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. sukun. varijante pisanja slova. kratke i duge vokale. 67 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je. tanwin. tašdid. uz učenje osnovnih fraza. usvojiti: osnovne oblike slova.

Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . ma) Pokazne zamjenice (hara. Gramatika Lične zamjenice ('ana. Kroz dijalog (igre. imitiranjem .: . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am.Predstaviti sebe i druge .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Nivo VI razred Osnovna škola 1. . .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. 'anti.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . nahnu) Upitne zamjenice (man.Bliža okolina . npr.gestikuliranjem. 68 . .Brojati od 1 do 10 . min.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Imenovati članove svoje uže porodice . pjesmice. . npr.Svakodnevni život .Škola . 'anta. 2) verbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Reći koliko je sati (puni sat) .Kuća . ponavljanje.Pozdravljanje i upoznavanje . hiya. 'a) Prijedlozi (fi.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. npr: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. la) Upitne partikule (hal. npr: .: . .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. huwa.Porodica i prijatelji .podvlačenjem pojedinih riječi. prepoznavanje.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno.Nabrojati dane u sedmici . 'ila. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .

.GOVOR: Učenici će: . izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. 69 . . .pjevati.itd.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.takmičenje u pisanju brojeva itd.recitovati kraće pjesmice.popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu. . .glumiti.

Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Likovna kultura. Muzička kultura. te gramatike predviđene za ovaj razred. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Maternji jezik. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Moja okolina. u početnoj fazi učenja pogotovo. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. kao npr. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. pravopisa.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Matematika. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Geografija. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. 70 . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. .upoznavati različite kulture i tradicije.Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. 71 .

MATEMATIKA 72 .

-rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. mjerenje uglomjerom. -računanja postotka. •. -prepoznati relaciju.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. odnosno funkciju . množiti i dijeliti uglove. njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -računanje pomoću džepnog računala.procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. uspoređivanja. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. -znat će računski sabirati. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -prepoznati. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. :). -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. 73 . kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. jedinica za mjerenje uglova. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. -usvajanje različitih uglova. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. unije. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». -nacrtati zadani ugao. -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. oduzimati. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. -grafički sabirati. oduzimati i množiti uglove. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. . -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. razlike i direktnog produkta skupova. sabiranje i oduzimanja uglova. presjeka. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -računati pomoću džepnog računala. -usvajanje pojma relacije i funkcije. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -grafičkog prenošenja. -.

-važnosti radovanja osobnom uspjehu. . -procjenjivanja. -pozitivnim crtama osobnosti. -prepoznavanja obrasca. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 . -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -prikupljanja.. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. spremnosti da se pomogne drugim).. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. -slijeđenja niza uputa. -induktivnog i analognog zaključivanja. -poboljšati ličnu «listu» motiva . -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. kao i uspjehu drugih. -raditi po određenom planu. -koristiti pomagala za crtanje uglova. pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -rada. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. -pripremati se za određeno napredovanje. -induktivnog mišljenja. -matematičkog jezika. paralelnih i okomitih pravaca. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -prostornog organiziranja i orijentiranja.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja. -samopuzdanja i samoaktualizacije. posebno kolektivnog (timskog) rada.

Susjedni i usporedni. kružni luk i tetiva. tupi. krug. TEMA – Razlomci 1. opruženi. uglomjer. obilježavanje). Središnji ugao.TEMA. Direktni produkt skupova. Prenošenje uglova. 75 . Vrste uglova: puni. nula. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. minuta. Presjek. TEMA . Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. oštri. relacije i preslikavanja 2. TEMA .TEMA. Konveksni i nekonveksni uglovi. Ugao ( elementi.Djeljivost brojeva 5.Prirodni brojevi 4.Skupovi. mnogougao (mnogokut).Programski sadržaj: 1. ugao (kut) 3. Dvije kružnice. sekunda). Prava i kružnica. krug. TEMA . ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. Relacije. relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. unija i razlika skupova.Skupovi. 2.Kružnica. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Funkcije (preslikavanja). Uspoređivanje uglova. kružnica i krug. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. TEMA – Kružnica. pravi. Komplementni i suplementni uglovi.ugao.

25. TEMA. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0. Prosti i složeni brojevi. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza).TEMA. Uspoređivanje razlomaka. Razlomci veći i manji od 1. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. faktori i sadržaoci prirodnog broja. Svojstva računskih operacija: komutativnost.3. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. 4. asocijativnost. oduzimanje. Brojnik i nazivnik. Decimalni i postotni zapis razlomka. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Razmjera (omjer). Sabiranje. Djeljivost u skupu N0. b e N).9. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. postotak. Djeljivost zbira.3. 5. Zajednički djelitelji brojeva. 76 .Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore.Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. distributivnost.4.TEMA. Izrazi s promjenljivim.

Razvijanje slike koje crta. Koristiti udžbenik . Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. unija i razlika skupova. Direktni produkt skupova. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. Presjek. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Relacija. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. nova svojstva. Aritmetička sredina danih brojeva. jednakost uređenih parova. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. Uređeni par. Brojevni izrazi sa zagradama. Poticati će učenika na rad. KRUG. Trebaju definisati relaciju. STAVOVI. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. prvu i drugu koordinatu uređenog para. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. za geometriju razvijati urednost. Zahtijevat će od SKUPOVI. motoričke preglednost. Tekstualni zadaci. Funkcija. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. UGAO (KUT) Izlomljena linija. KRUŽNICA. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). odnosno funkciju. Izrazi s promjenljivim.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Brojna vrijednost izraza. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. i logički ih povezivati.

radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. uspoređivanje. izlomljena linija. sabiranje. Ugao. kružnica. kao i množenje uglova prirodnim brojem. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. 78 . Središnji ugao. njihovih veličina.. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. samostalan rad s geometrijskim priborom. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. mnogougao. Uspoređivanje uglova. Vrste uglova. Prenošenje uglova.). komplementarni uglovi. skup). Učenik treba usvojiti crtanje. središnji ugao. kružnica (kružna crta) i krug. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. a osnovne pojmove «razumjeti». mjerenje. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. ravnina. i sekunda.. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. minute.mnogougao. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima.. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. prava. sistemu u ravni. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. prostor. krug. Prava i kružnica. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. oduzimanje uglova. Jedinice za mjerenje uglova. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju.

Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. Izrazi s promjenljivim. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. gdje se trebaju koristiti olakšice. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . kao i koje zagrade će prije računati. sredstava i modela. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Koristi udžbenik i literaturu. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. asocijativnost. Pozitivan odnos prema radu. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. Učenici trebaju savladati sve računske operacije. grupnom i frontalnom radu. Sabiranje (zbrajanje) . Prati izlaganje nastavnika. da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Svojstva računskih operacija: komutativnost. oduzimanje. 79 . Prati izlaganja nastavnika. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. distributivnost.

3. uspoređivanja. 3. 15. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Vještina odabira inovacija. 4. Djeljivost sa 2. razvrstavanja. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog.. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. kao i relativno proste brojeve. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. razlike i proizvoda. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 10. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. 9.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. kod kuće ili u školi.. 10. Prosti. 5... Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. 9. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke. Razumijevanje materije i problema. 80 . Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. klasificiranja. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih.. 4.. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. kao i najveći zajednički djelitelj. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.. 6. 6. 5. 15. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore.

Izrađuje didaktički materijal. duljine. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. Usvaja algoritme zbrajanja. Odmjerava znanja: dovoljnog. polovine. a-x>b. Procjenjivanje. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika.. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. množenja i dijeljenja razlomaka. (x+a)b=c. Crta i reže. (x-a)+b=c. . Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Učenik usvaja pojam cijelog. trećine. (Origami japanska tehnika savijanja papira. a-x<b. kao i 81 .. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. x+a>b. x-a=b. Primjenjuje modele interaktivne nastave. polovi i dijeli. x-a>b. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. Preko mjernih brojeva: površine. Geometer's Sketchpad. x-a<b. Računa postotak. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. preklapa i mjeri.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. jednakih i različitih razlomaka. kao i zapis istih. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika. Geogebra . srednjeg i visokog nivoa.programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. vremena. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. -Dijeljenje razlomka razlomkom. Cijelo i razlomljeno. Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. a-x=b. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. Induktivno mišljenje.) -Množenje razlomaka.

82 . između samih dijelova cijelog). -Množenje razlomaka. -Dijeljenje razlomka razlomkom.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. a:x=b. izračunavanje udaljenosti na karti). ax+b=c. -Postotak. x:a=b. -Razmjera i njena primjena. ax-b=c.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. razlomaka (primjena na nastavi geografije.

Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. u ovoj se temi.Skupovi. dužina. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. presjeka.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. 83 . zaključujući da su te udaljenosti jednake. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. -Dijagramom uvesti produkt skupova. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. izlomljena linija.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). . •. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. -.) dožive kao skupove točaka. do određenog stepena formalizuje. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.TEMA. : .Kružnica. jedinice za mjerenje uglova. Međutim. relacije i preslikavanja Skup. 2. krug.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. sekunda): +. uglomjer.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. razlike kao i produkte skupova. polupravac. presjek i razliku skupova. kao osnovnih pojmova.TEMA. minuta. kao i za koordinatni sistem u ravnini. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac.. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa.

u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. Međutim.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r .Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2.TEMA. do 10. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. 84 . osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva.3. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. u najvećem dijelu. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. izračunavanje i oslobađanje zagrada.5.TEMA. 4. -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima. postaviti kao ponavljanje. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. -Uvježbati svojstva računskih operacija. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. odnosno sa jednakošću a = b q. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. -Uvježbati zadatke sa zagradama.

kao razlomka s nazivnikom 100. 85 .Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -S učenicima raditi od papira figurice. pa zadane likove lijepiti cijele.5. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj.. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. odnosno nejednačinu. razlomak prvo množiti prirodnim brojem.. lijepiti i razgovarati o razlomcima. -Kod množenja. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog. zatim razlomak i prividni razlomak. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. trećine. prema polovinama. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. itd. -Uvesti decimalne razlomke. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima.. četvrtinama. -Uvježbati sve četiri računske operacije. a tek onda razlomak s razlomkom. vezanim za uvođenje razlomaka. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. makaze i ljepilo. TEMA. -Uvesti pojam postotka. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. isijecati polovine. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. dobar je također i računarski program Geogebra.

BIOLOGIJA 86 .

značaj fotosinteze i transpiracije . njenim predmetom.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .pružanje osnovnih znanja .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .upoznavanje učenika sa pojmom biologije.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . oslobađanje oksigena .pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI .vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . diobu ćelije.znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze. problemom izučavanja .multidisciplinarni pristup . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . OBRAZOVNI OČEKIVANJA .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.shvatiti filogeniju biljnog svijeta.razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.

da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. Jednoćelijski i višećelijski organizam. klijavost.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. posmatranju. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja.osnovna jedinica građe organizma. toplota. voda.shvatiti značaj biljaka za prirodu . kojem žive . prema drugima.1. . Tkivo: građa i funkcija. zrak. 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3. Biljna stanica : ćelija . Dioba ćelije.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .podjelu i značaj . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . 2.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . organ. Uvod 1. organizam. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. 88 . životinje i čovjeka. CITOLOGIJA 2. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. 1.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2. Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. klijanje sjemenke : uslovi klijanja .formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .

Prelaz na kopno. Razmnožavanje. podjela i značaj. rod. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. rasprostranjenost.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina.: Karakteristike građe virusa. razmnožavanje. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. porodica. STABLAŠICE 4.3. podjela i značaj.Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. Izumrle papratnjače. razmnožavanje i razviće. Karl Line.7.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. odjeljak i carstvo. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. Golosjemenjače. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. kapilarnost i korijenov Pritisak . značaj.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. osmoza. rasprostranjenost.4. CVIJET – CVAT. Vegetativno razmnožavanje listom. 3. 4. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Od bičara do volvoksa. Difuzija . značaj i podjela. viroze. i zeljasto stablo. podjela i značaj. 4. Plod i sjemenka.. 89 . 3. Vegetativno razmnožavanje korijenom. 3.EUKARIOTI 4. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. razmnožavanje.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa.5.Posmatranje algi mikroskopom 4. razmnožavanje i razviće.2.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. podjela. podjela i porijeklo.3. PAPRATNJAČE:Građa. klasa. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. red. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. Pojam biosistematika. vrsta.7.4.6.6. ALGE:Građa. 3.Drvenasto . medicinski i ekonomski značaj virusa. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. Građa. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.5. razmnožavanje i razviće. Karakteristike građe. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4.1. MAHOVINE: Građa. 4. preobražaj . Binarna nomenklatura.Ogled rastenja korijena.

Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. 4.14 JEDNOSUPNICE .13. Voćarstvo. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 .11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. 4.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. 4.4.. predstavnici. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. značajne vrste u ishrani. predstavnici.12. 4. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice.15.10 DVOSUPNICE. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. 4. predstavnici i značaj u ishrani. 4. značaj u ishrani.9.

GEOGRAFIJA 91 .

Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. metodama orijentacije na horizontu. Prividna kretanja Sunca. Suncu i njegovom sistemu. Mjesecu i njegovom kretanju. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. osnovna znanja o horizontu. objektu i predmetu proučavanja. nebu i nebeskim tijelima. nebeskim tijelima. zvijezde i Mjesec. prirodnoj i geografskoj sredini. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. 92 . prirodnoj sredini. zvijezdama i Galaktici. Suncu i sunčevom sistemu. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Sunce. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. Zemlji u Sunčevu sistemu. značaju školske geografije. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. kretanjima nebeskih tijela. opisati nebo. Kosmosu ili nebu. geografskoj sredini. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. horizontu i podjeli horizonta. kosmičkom beskraju.

kruženju vode u prirodi. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama. 93 . načinu umanjenja veličina iz prirode. stvarnim kretanjem Zemlje. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. spoljašnjih procesa i oblika. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. zraku i tlu. zemlji i njenim sferama. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. zemlji i njenim sferama – geosferama. elementima i sadržajem geografske karte. učionice i makete zavičaja. geografskim koordinatama. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. suštini čitanja geografskih karata. zemljinoj kori i njenom sastavu. prividnom kretanju Sunca. izradima plana. vodi. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. osnovama orijentacije na horizontu. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. Podjelu voda na slane i slatke vode. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. unutrašnjim procesima i obliku. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. prividnom kretanju Sunca. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. orijentaciji na površini Zemlje. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. o geografskoj mreži. izgled svoje bliže i dalje okoline. prepoznati osnovne oblike reljefa. elementima i sadržaju geografskih karta. unutrašnjim procesima i pojavama. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. osnovama izrade geografske karte. razmjeri i razmjernicima. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. osnove o stijenama u zavičaju. vodenom omotaču Zemlje. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. litosferi. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. građi zemljine kore. vrstama geografskih karata.horizontu. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. suštini stvarnih kretanja Zemlje. kružnim tokovima u hidrosferi.

pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. naseljenosti i naseljima na Zemlji. kopnenim vodama na Zemlji. najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. stanovništvu na Zemlji. živom svijetu na Zemlji ili biosferi. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. geografske i životne sredine. geografsko poimanje prirodne. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. globalnim geografskim aspektima životne sredine. vodu i tlo. osnovne elemente primarne. osnovnim fizičkim. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. geografskom rasprostranjenju. privredi i privrednim djelatnostima. 94 . gradskim i seoskim naseljima. tercijarne i sekundarne privrede. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji.kopnenim vodama. biljaka i životinja. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. posljedicama negativnih uticaja na zrak. privredi i podjeli privrede. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. ekumeni i anekumeni.

Datumska granica. Geografske koordinate. Nejednako trajanje dana i noći. Rotacija Zemlje. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Relativna visina. Zemlja – oblik i veličina. Gelaktike i galaktička jata. Zonalno vrijeme. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Godišnja doba. Sateliti. Paralele ili uporednici. Mjesečeva kretanja. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Toplotni pojasevi na Zemlji. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. zadaci geografije.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Ekliptika. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Smjena dana i noći. Kalendar. Meridijani ili podnevnici. Geografska širina. Sunce i Sunčev sistem.Posljedice rotacije Zemlje. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Zvijezde i sazvježđa. Nadmorska visina. Zemlja u Sunčevom sistemu. Satne zone. Planete. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Posljedice revolucije Zemlje. predmet. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Geografska dužina. Orjentacija pomoću Sunca. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Mjesec. Položaj Zemlje na ekliptici.Lokalno vrijeme. Najnovija savremena orijentacija.

ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Zračni pritisak.Globus – model Zemlje. Zemljotresi. Klimatski faktori. Izgled površine Zemlje. Oblikovanje reljefa tekućicama. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Vulkani i vulkanski reljef. Meteorološko vrijeme. Oblikovanje reljefa ledom. Podjela atmosfere. 96 . ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Značaj atmosfere. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Vrste karata. Čitanje geografskih karata. Oblaci i magle. Padavine. Tektonski procesi i oblici. Razmjera i razmjernik. Oblikovanje reljefa vjetrom. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Geografska karta. Sfera Zemlje – geosfera. Plan. Vjetar. Pojam klime. Sastav geografskog omotača. vode i t zraka. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Reljef na kopnu i u podmorju. Osnovni elementi geografske karte. Zagrijavanje kopna. Sastav zemljine kore. Sastav atmosfere.

Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Tekućice. Močvare i bare.Klime polarnih oblasti. Mora. Talasi u Svjetskom okeanu. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Svjetski okean. Okeani. Izvori i vrela. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Jezera. Morske mijene i morske dobi. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. KOPNENE VODE Podzemne vode. Biogeografski faktori na Zemlji. Značaj Svjetskog okeana. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Led na Zemlji. Urbanizacija. Kruženje vode u prirodi. Porast svjetskog stanovništva.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Prirodne osobine morske vode. 97 . PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Struje u Svjetskom okeanu. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj kopnenih voda. Klime umjerenih pojaseva. Ugroženi elementi životne sredine.

Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. grafikonima i primjerima. uglavnom. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. radna sveska i priručnik za nastavnike. slikama. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. kosmogene i antropogene uticaje. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. U ovim temama. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne. I druge nastavne teme. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. Zemlju u Kosmosu. • • • 98 . Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. a koje tretira ovaj nastavni program su. posljedice Zemljinih kretanja i sl. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. koji uslovljavaju te odnose. za učenike ovog uzrasta. nove i dosta uopćene. Pored toga. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini».

HISTORIJA 99 .

Uvod u historiju 1. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba.1. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. Prošlost i sadašnjost.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Predhistorija 2. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju .1. Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. samostalno zaključuju. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje . Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore.2. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . šta je animizam. Priprema analizu izvora 1. na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.2.

pojašnjava.4. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3.1. Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije . Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.2. prezentira. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. Demonstriraju 3. posmatraju i iznose vlastiti stav. kako se razvija umjetnost . Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. postavljaju pitanja. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore. demonstrira. 3.2. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju.Sumerske gradove .3.Pismo. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3.Najvažnije vladare i njihova djela . Historijsko Doba 3. Analiziraju kartu. objasniti pojam mnogobošci. 101 . iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. opisuju izvore. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. demonstriraju na karti.

drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu .1.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. priprema predavanje i 102 .. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira. osnovu analize.3. predaje . usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke. Grčki polis. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. 4. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi.Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada. Demonstrira na karti. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. Homerski svijet bogova i ljudi 4. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Objasniti pojmove Helada i Heleni. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno).2. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . priprema zadatke za učenike. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. kretskog pisma.Stara Gračka 4. posmatraju . Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi.

Olimpijske igre 4. kakav je položaj robova . Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta.6. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. priprema izvore za analizu. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Znaju šta je Agora. stjecali znanja . Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Život i kultura starih Grka 4. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. analiziraju.Perzijski ratovi 4. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici razumiju. lik i djelo Aleksandra Velikog .Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. Grčko. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika. pojmove demos i aristokratija. kakvu hranu su jeli.5. važnije građevine i stilove gradnje . 103 . njeno uređenje. Potiče interesovanje učenika. kakva je bila kultura stanovanja . Atena. značajnije umjetnike i naučnike Grčke. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu.4. usmjerava aktivnosti učenika. priprema izvore za analizu.

priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika.1. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka.5. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina. Stari Rim. republika. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja.2. Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. 5. 104 . patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. Demonstriraju na karti. senat. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu. konzuli.

6. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu.3. odgovaraju na postavljena pitanja. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi .4. Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. 5.7. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. 5. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). najznačajnije Rimske careve. Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . pojmove: koloni . prezentiraju odgovore. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. Vjerovanje Rimljana. historijski razmišljaju. Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. drže mini predavanje . uzroke slabljenja carstva. 5. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. . Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma.5. Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. usmjeravaju aktivnosti učenika . drže mini predavanje. usmjerava aktivnosti učenika. društvene razlike. gladijatori. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor). književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . Potiče učenike na samostalan rad . Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. Analiziraju historijsku kartu. Kakav je bio položaj robova u Rimu. Demonstriraju na karti.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . Kako je podijeljeno carstvo. o najvećem ustanku robova. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). Pojam građanski rat. Rimsko carstvo Kršćanstvo. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. usmjerava aktivnosti učenika. Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. uzroke propasti Rimskog carstva. kritičko i 105 .5. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Priprema analizu izvora . 5. drži mini predavanje .

učenici treba da grade posebno razumijevanje. pokaže im značaj onoga što uče. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. kompetencije i vještine. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. 106 . Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . faraoni…). Nastavnik treba da motiviše učenike. demonstriraju na karti. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. postavljaju pitanja i daju zadaće. pripremaju analizu izvora. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika.Antička kultura. Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . načine postavljanja pitanja. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. 6. ba . robovlasnici. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. analiziraju izvore. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. da uključi njihova interesovanja . a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . Učenjem historije. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . aktivnosti i zadatke. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. postavljen je i na Internet stranici www coe. kao robovi. da kreira atmosferu učenja na času . zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). Drže mini predavanje . historijske spomenike iz ovog perioda.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

alatima i priborima za obradu ovih materijala. PVC. karton. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4.nacrt. simbolima u građevinarstvu. platno. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. prema upustvima predmetnog nastavnika. kao i o građevinarstva. plastična folija). PVC. -sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. sa osnovnim crtežima . cilju ispunjavanja njihovih funkcija. stilovima i pravcima u arhitekturi. sa 108 .TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. prerade. koža. tlocrt i bokocrt. -građevinskom tehničkom crtanju. -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu. -obradi materijala. sastavljanju modela i maketa. razredu: papir. građevinarstvu. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. -arhitekturi. ljepenka.

ukazivanje i na greške drugih. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. -graditeljskoj baštini. materijalima i alatima u građevinarstvu. tehničkom pismu. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. putničkom saobraćaju.tehničkoj kulturi. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja.ilustracijom simbola). -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. javnim putevima. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. termina. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. -o saobraćajno . saopštavanje termina i procesa u tehnici. 109 . −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja. -prikupljanje. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. saobraćajnim patrolama. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju.

-djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. VRIJEDNOSTI. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. posebno timskog rada. u donošenju različtih 110 . −prostorno organizovanje i orijentisanje. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. konstruktivnog vrednovanja. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka. -razvijanje samopouzdanja. -samopouzdanje. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -afirmacija rada. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih.−induktivno i analogno zaključivanje. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. STAVOVI. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog.

. putnički saobraćaj. reciklaža građevinskog otpada.. staklo. Urbanistički i regulacioni planovi. hidrogradnja. Tehnika obrade materijala. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. rurizam. beton. temeljni radovi. alati za zemljane radove. armirano-betonske konstrukcije. niskogradnja. osobine. opće mjere zaštite na radu.). radne operacije. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. objekti na putu i saobraćajni znakovi. alati i mašine za obradu navedenih materijala. gips.. materijali za vodovodne instalacije. Građevinska tehnika . karton. lične mjere zaštite na radu 8. žica. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline. materijali za centralno grijanje. izolacioni materijali (staklena vuna. građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. Ljepila. dizalice.izrada makete stambene zgrade) 7. sadržaj objekata u naselju – grad..) 6. rurizmu.STRUKTURA SADRŽAJA 1. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. organizacija radnog mjesta. prerada. drvo. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. zidarski radovi. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. platno. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo.. PVC. . razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). čelik.).Modelarstvo 111 . novi građevinski materijali (gotovi malteri. čitanje tehničkih crteža).poluge.Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja.). ljepenka. naprimjer: model kućnog namještaja. kamioni. vezivni materijali (kreč. higijensko-tehnička zaštita 2. stiropor. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. Urbanizam. obrada. 3. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. arhitekturi i građevinarstvu. Historijat arhitekture i građevinarstva. tehnika građenja (praktičan rad . cement.. građevinske mašine (mješalice. saobraćajne patrole 9.).) 5. Porijeklo. alati za zidarske radove. koža. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). mjerilo. krovni i ostali radovi. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. alati za tesarske radove. plastična folija). pur. makete.. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. bageri. uređaji i sredstva za gašenje požara 10.pjena. interesa učenika i mogućnosti škole).

Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. historijske i graditeljske baštine.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE . . . Izrada makete objekta od kulturne. vezenje i pletenje.). 112 .Izrada učila i pomagala . obućari.. lončarstvo.Agrotehnika: voćarstvo. Objekti od kulturne. Krajina.Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. priborima.Maketarstvo . povrtlarstvo .Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. alate. Posavina. projektovanje naselja . mašine i materijale. sakralne i druge vrijednosti u BiH.Fotografija . . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. .. građevinski materijali.Stari zanati: kujundžije..Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).

) . kultura življenja.Svakoj grupi pripada planirani fond časova.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. žica. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. PVC. čuva u školi. . dnevnike rada. tj. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. smotre. . 113 . da planira. crteže i ostale izvore znanja. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). takmičenja). likovna kultura. makete. STAVOVI. .U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. projektuje i praktično izrađuje predmete. dodatne nastave.. organizacija radnog mjesta. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala. Učenici vode dnevnik rada koji se. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. vježbi i praktičnih radova.. biologija. PVC-u. -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. slobodnih tehničkih aktivnosti. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. po pravilu.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.

prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. -primjena modela interaktivne nastave.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. koji 114 . -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. operacija i rukovanje alatom. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. -afirmacija rada samopouzdanja. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. i demonstriranje. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. osmišljavanje. -izrada jednostavnih modela. razvoja gradivo na času. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -pripremanje. arhitekturi i građevinarstvu. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. maštovitosti i vlastite kreativnosti. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. Urbanizam. kao i aktivno učestvovanje u istom. rurizam. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. estetike. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. rurizmu. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. sadržaja objekata u naselju. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu.

-poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. vezivnih materijala. školi i okolini. materijalima za centralno grijanje. izolacionih materijala. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. armiranobetonske konstrukcije. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. ispuniti objekat namjene. novih građevinskih materijala. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. čelik.. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. odvajanjem bitnog od nebitnog. električnih instalacija. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. izolacioni materijalima (staklena vuna. gips. izradom interakciji. kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija. -preciziranje znanja: dovoljnog. koja treba učenik usvojiti. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. srednjeg i visokog nivoa.). uz adekvatnu pripremu. materijala za centralno grijanje. pur. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. materijalima za vodovodne instalacije. cement.) 115 .gradu. ilustracija-crteža. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća. instalacionih materijala. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. staklo.. materijala za vodovodne instalacije.. pored udžbenika. beton. građevinskim materijalima (gotovi malteri. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. panoa.). stiropor.). općim zahtjevima u gradnji naselja. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. drvo.). -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima...pjena.. primjenom -iniciranje. -podrška drugima.

hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. alata za tesarske radove. temeljnim radovima. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. -samopouzdanje. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. grupe). -izrada praktičnog rada visokogradnja.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. 116 . znanja vezanih učenika. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. kao i igre za djecu. alata za zidarske radove. bageri. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. vannastavne aktivnosti.. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. građevinskih mašina. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -saradnja sa roditeljima mjerilo. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. dizalice. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. kamioni. ekološko i urednih zabilješki. alata za zemljane radove. za zahtjeve svakodnevnom životu. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. zidarskim radovima. -adaptivnost i estetsko uređenje. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. -primjena ekonomično. postignuća. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. kao i građevinskih mašina (mješalice. o potrebi crtanja. za kulturu stanovanja. tehničkih crteža). redovnu nastavu i radu. rada učenika i vođenje kreativnosti.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. napredovanju učenika. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima.

-shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. saobraćajnih znakova itd.krovnim i ostalim radovima. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . -pomaganje nastavniku. mjerama zaštite životne i radne sredine. uređaja i sredstava za gašenje požara. oblasti. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. reciklaže građevinskog otpada. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. reciklaži građevinskog otpada. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. pravila i propisi. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima. putničkom saobraćaju. korištenje dodatnih izvora znanja. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje).

fotografija. novim zapisima. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. zajedno sa učenicima. graditeljska baština u BiH informacije i podatke. interesa učenika i mogućnosti škole). nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. -afirmacija rada samopouzdanja. koji kreira literature. 118 . maketarstvo. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. izrada učila i pomagala. sticanje vještina. stari zanati. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. na i i članaka i informacija sa medija. graditeljstvo. -poticanje samostalnost samoinicijativu. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. agrotehnika.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu.

INFORMATIKA 119 .

stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Osnovna znanja.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). . . . . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: .da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.da učenici upoznaju strukturu računara.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. umijeća.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.osnovna znanja o strukturi računara. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. OSNOVNA ZNANJA 120 .da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA .osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . postupke uključivanja i isključivanja računara.

.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. STAVOVI programskih jezika. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. putem Interneta.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . . . .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. . . . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. .UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. 121 .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.navika korištenja informatičke literature.

tehnologije. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. likovne kulture (računarski dizajn. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. Naime. . . 122 . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . .izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu).da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva.

Zaključivanje rasprave. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a. VRIJEDNOSTI.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Učešće u demonstraciji računarske opreme. 123 . PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Demonstracija raspoložive računarske opreme. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. Razvoj računara kroz historiju. Upute za dalji rad. Vođenje pribilješki. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija. STAVOVI.

nizovi bita i moguća stanja. nizovi bita i moguća stanja. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Težinska vrijednost bita. moguća stanja i brojne vrijednosti. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Bajt. Prati uputstva nastavnika. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. Određivanje vrijednosti bita. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. 124 . Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Zapisivanje binarnog broja.1. Zapisivanje bita i nizova bita. Prati predavanje. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Izvršava instrukcije nastavnika. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. binarni zapis broja. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Bit. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Čitanje binarnih brojeva. Razumijevanje pojmova: podatak. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. vrijednost bita. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. bit. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. uzastopno množenje sa dva. Aktivno učešće u nastavnom procesu. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Ocjenjivanje. Izlaže nastavno gradivo. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Bajt kao niz bita. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Uključivanje učenika u nastavni proces. binarna cifra.

Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje. Sposoban da objesni pojmove: bit. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Uredno vodi pribilješke. 2. Po potrebi restartuje rad računara. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . decimalni zapis. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. ulazno izlazne jedinice. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. računarske opreme. Izvršava uputstva i instrukcije. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. radna memorija. Zna razlikovati računare. Razumije i shvata pojam kodiranje. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. procesor. pomoćne memorije. Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. ulaznoizlazne jedinice. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. Zna dijelove računara. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. binarni zapis. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Kućište računara. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. bajt. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. sposobnosti i ponašanje. Održavanje računara. Zna prikazati znakove nizom bitova. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo.Kodiranje. restartovanje računara. njihova znanja. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. Dijelovi računara. uključivanje. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Binarno kodirani decimalni zapis. Transparentno vrši ocjenjivanje. Demonstrira opremu i postupke rada. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. kodiranje. radna memorija. pomoćne memorije. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. adresne i podatkovne veze. hlađenje računara. isključivanje. Kontroliše rad učenika. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Prikazivanje znakova nizom bitova. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Provjerava postignuća učenika. Vježbe uredno bilježi u svesku. Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske).

Održavanje sistema. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Prezentuje gradivo na savremen način. sa zahtjevima. vrste operativnih sistema. direktorijima. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Shvatio je ulogu CPJ. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Razumije i način rada računara. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. prozor. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. grafički interfejs. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. čišćenja i održavanje. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Vrste programske opreme. Aktivno se uključuje u nastavni proces.operativni sistemi. Sposoban je objasniti rad računara. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. aktivnosti pri uređenju kabineta. uvodni ekran. Pomaže drugim učenicima.programski jezici. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Izrađuje zidne slike i panoe. aplikativnom softveru i dr. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. startni meni. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. računarskoj opremi. Izvršava instrukcije nastavnika. . Prikuplja interesantne članke o računarima. zadaci OS. operativnim sistemima. Upoznao je elemente interfejsa OS. Upravlja dokumentima. Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. pokazivač miša. podizanje (pokretanje) sistema. dijelovi radne površine. Software i njegove vrste: . Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama. 126 . . datotekama. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. Pokreće operativni sistem. matične ploče i RAM-memorije. Organizacija rada računara. radna površina.aplikativni software. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Pravilno drugima tumači rad računara. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema.

referate. preimenovanje. sistemu pomoći. zapis i pristup datotekama. tabele. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. struktura dokumenata: paragrafi. brojevi stranica. Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. brisati i premještati dijelove teksta. Daje neophodne upute. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. stablo mapa. slika i izradi zidnih tabela. molbe. Praćenje izlaganja nastavnika. Pravilno koristi sistemske. 3. premještanje i kopiranje teksta. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. zaglavlja. tabulatori. Formira prema potrebi nove datoteke. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. zahtjeve. seminarske radove itd. podatkovne i izvršne datoteke. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Izbor vrste i veličinu pisma. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. Oblikuje izgled stranice. Znati otvoriti i spasiti dokument. Prati individualno napredovanje učenika. Poštuje uputstva. podešavanje. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. nabrajanje. Ima znanje o načinu organizacije podataka. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Izlaže nastavno gradivo. grafikona i šema. dodatno isticanje teksta. Čuvanje i održavanje računarske opreme. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. crtežima i slikama. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. mijenjati riječi u tekstu. mijenjati. Primjena računara Tekst procesori (editori). Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. crteža. podatkovne i izvršne datoteke. poništavanje izmjena. Određivanje jezika. Ispis dokumenta. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. premještanje). označavanje teksta. provjera pravopisa. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. i sa pogonskim programima. Vrste datoteka: sistemske. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. kolone. Ispis dokumenata. prilagođavanju. sekcije. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Oblikovanje odlomaka. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. Radi sa tabelama. Znati napisati i oblikovati razna pisma. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. poravnanje. tražiti. 127 . Uspješno koristi postojeće datoteke. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. odrediti boju. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. hrvatskog i srpskog jezika. samoispravljanje. slike. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom.Organizacija podataka na računaru.

prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. podnožje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. kultura življenja. pisanje u kolonama. Unaprijed se priprema za nastavu. Zna odrediti format dokumenta. zaglavlje. Aktivno prati nastavu. Prenosi znanje na druge učenike. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Izrađuje jednostavne crteže. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. promjena izgleda stranice. Koristi mogućnosti programa za crtanje. 128 . četkica. kopiranje i zakretanje dijelova slike. računara. geometrijski likovi. Formatiranje dokumenata. Radi sa slikama. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove.Oblikovanje stranice dokumenta. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. Zna umetati tekst u crtež. likovne kulture i kulture življenja. boje i bojenje. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. Koristi boje za ispunu. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. brisač. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Isijecanje. Programi za crtanje. Uspješno crta geometrijske likove. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. tehničke kulture. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Umetanje teksta. biologija i dr. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka.

Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Zna šta je mapa bitova. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Provjerava postignuća učenika. Zna šta su strukture: slijedna. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Piksel. Usvojio pojmove: programiranje. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Sadržaji međuspremnika. Mapa piksela. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. njihova znanja. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. sposobnosti i ponašanje. Vrijednuje postignuća učenika. Učenike podstiče u radu. 4. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). algoritamske strukture.Korištenje međuspremnika u radu s programima. Aktivan je u toku nastavnog procesa. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Programiranje Pojam algoritma. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. Nastavnu građu iznosi na popularan način. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Promjena veličine crteža. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. cikličke i strukture grananja. kontrast i osvijetljenost. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. 129 . dubina boja. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Prenosi iskustva na druge učenike. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. podržava ih i stimuliše. algoritam. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Bitmapirana grafika. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. ciklička i grananje. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima.

130 . Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. struktura elektroničkog maila). Uključuje se u rad Internet sekcije. Prati napredovanje učenika. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Mreže računara Računarske mreže. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. načini povezivanja. vrste. njihovoj veličini i namjeni. Rješava postavljene zadatke. web pretraživači. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. 5. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Vlada sa podacima o vrstama mreža. veličina. Uredno vodi zabilješke na času. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. te zna jezički prikaz. Osnovni servisi. korake. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. Priprema nastavni proces. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Potpuno je razumio šta je Internet. Demonstrira primjere gotovih algoritama. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Zapisivanje stranica. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. te o načinima povezivanja. načini pretrage. Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. Web preglednici. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). a onda prelazi na složenije zadatke. Demonstrira korištenje preglednika. namjena. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. Internet kao globalna mreža računara. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Izlaže nastavno gradivo. www. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika.Prikaz algoritma. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju.

Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. bojenje ćelija. broj kolona. broj redova. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Formatiranje i autoformatiranje. Kreiranje video zapisa. Slika. zvučnih i video zapisa. Rad sa slikovnim. njihove boje te o bojenju ćelija. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. kolone i šta je regija. redova i kolona. Određuje broj ćelija. Zna šta su datoteke weba. Demonstrira način formatiranja. Organizuje rad školske videosekcije. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. redovi. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Regija. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. 131 . izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Programi za njihovu reprodukciju. zvuk i video). debljine i vrste linija boje. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Ćelija. Uključuje se u rad školske videosekcije. Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Kreira samostalno izgled tablice. Pomaže drugim učenicima. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima.Vrste datoteka koje se susreću na webu. Linije. Zna proceduru kreiranja video zapisa. Ponavljanje i vježbanje. autoformatiranja te načine rada sa linijama. zvučnim i video dokumentima. Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. zvuk i video. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Zna objediniti multimedijalne zapise. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. Utvrđivanje stečenih znanja. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. Daje jednostavne zadatke. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. slikovnih. 6. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Ispoljava postignuto znanje. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. zvučnim i video dokumentima. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Slijedi uputstva nastavnika. red i kolona.

). Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom. Navikao je da u računaru. Usmjerava. štampač. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. miš. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Transparentno ocjenjuje. Naučio je kako se sabira. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 . Demonstrira sortiranje i sabiranje. pohranjivanja. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Kontroliše rad učenika. Samostalno kreira realne zadatke. Obavlja sortiranje. prikazivanja i zatvaranja. backupsigurnosna kopija i sl. pokazuje. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Prati uputstva nastavnika. Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Upozorava. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. na disku defragmentira – presloži podatke. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi.). Poima pojmove sortiranja u tablicama. skaner. Čita i tumači proizvođačke deklaracije.Sortiranje u tablicama. monitor. pogotovo mladih koji su u razvoju. Sabiranje u tablicama. Ističe značaj prezentacije. sačuvati. ali i na drugim mjestima. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Motiviše učenike. kućište. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Primjenjuje predviđene procedure. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja. 7. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Zna kreirati prezentaciju. Slijedi uputstva nastavnika. Prezentacije i primjeri primjene. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. zvučnici i dr.

Primjenjuje standardne forme provjere znanja. Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Scan disc.programa i alata za zaštitu. (softvera). Zna vrste programa za zaštitu od virusa. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Iznosi negativne. Sistematizuje pređeno gradivo. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. dokumenata i datoteka. Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Uspješno koristi antivirusni program. ali i pozitivne primjere. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. održavanjem. 133 . Virusi i zaštita od virusa.

LIKOVNA KULTURA 134 .

prozračne-zasićene. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka.Korelacija sa drugim predmetima. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja .Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde.Razvijanje kritičkog mišljenja.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. . u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. prostori . karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva.svijetle – tamne .prozračne – zasićene .Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija . svijetle-tamne. spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: . bajka.Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. pojave u prirodi.LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . građenje stavova i odnosa prema 135 . biljke. . objekti.meke – tvrde .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. životinje.

. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. drugarstvu. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. povezivanja kroki pojmova. BiH kulturne baštine. promjena dužine. bogaćenje mašte. stranog jezika. meka. historije geografije. samostalnosti. crtež.građenje linijom . drveni ugljen pokreta. smjer . prozračna.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. čvrsta.Usvojiti pojmove: emocija. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma.. solidarnosti. . tamna. dosljednosti i angažovanosti. značajni datumi.. konkretnog i apstraktnog mišljenja. . tuš i pero. . matematike.tok linije/crte . vrijednostima. -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . .Razvijanje sposobnosti linije. smjera i gustine rasporeda. svijetla. smjera. tok linije.. . istrajnosti. položaja u prostoru i karaktera oblika: . flomasteri /crni ili tamni/.kroki Analitički spoznati. patriotizmu.linija koja definiše oblik . biologije. posmatranja. u cilju predstavaljanja složenih struktura. likovne kreativnosti. istražiti. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . tuš i kist. jačanje i bogaćenje . informatike.linija koja naglašava. lavirani tuš.linija koja nagovještava. zaključivanja.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. kulturno/etno-grafsko nasljeđe.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. karakter linije. zasićena. uočavanja. . spremnost za saradnju i timski rad. snalažljivosti. građenje linijom.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina.Razvijanje humanih odnosa među polovima. tjelesne i tehničke kulture.mljopisa.meka grafitna olovka.…/. konturna linija/obris/. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . poslovica. muzičke. tuš i drvce.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici.

kreiranju životnog . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. . pastel /suhi. komplementarni parovi .Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . spoznaji. pripovijetke. procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . analitičkog pristupa.hladne Dalji rad na sposobnosti. procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom . pojava u prirodi. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… .hladno kao i načina njene primjene događaja. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja. gvaš. voštani/. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja.Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. Osnovne karakteristike hromatskih boja: .Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. u odijevanju. zasićenost i 137 . kolaž različitim materijalima. analitičkoj spoznaji. pjesme. tempera.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. flomasteri u boji /za manje formate radova/. uočavanja. uočavanja. priče. osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija. upotrijebiti hromatsku paletu boja.tople i .zasićenost boje. mozaik.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . odnosima: teksta. . emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti.Boje punog intenziteta i osjećanja.Uočiti. razumjeti značaj i biti u prostora. toplo .2. hromatske karakteristike. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Akvarel. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja .

Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ . podjela boja na tople i hladne 3. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .valerske vrijednosti boja.Razvedena ploha . oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja.Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture.simetrična kompozicija .Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Lik /forma.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. u organizaciji grafičkog lista 138 . organizacija prostora u formatu . vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine .

tačkama. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. grafički list.U prostornom oblikovanju.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik. statično.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. . zaobljeno-uglasto. simetrija. . u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste .slikarska tekstura. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. ploha. niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova./okviru/ grafičkog lista .Uočavanje. dvodimenzionalno. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . štampanje 4.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 . utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. velikomalo. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. asimetrija.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine . dinamično.

140 . gradnja.jednostavni i . analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora . masa.vežu za pozadinu/osnovu . prirodni oblici.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.skulptorski -vajarski materijali. kipar.Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. jednostavni oblici. .nosive konstrukcije . analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . kiparstvo. i oblika u prostoru. . U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati.Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika. Usvojeni pojmovi: kip.funkcionalnost prostora. načinjeni oblici.složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora.tekstura. . .Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora. prostor. 5. . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .jednostavni ritam.

tlocrt. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: .složeni oblici.ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. horizontalna. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.ovladavanje konstruktivnom linijom. zakrivljene i linije svih pravaca. . .moći prepoznati karakter i vrijednost linije. nosive konstrukcije.da razlikuju linije po toku. svijetle i tamne. . zatvoreni i otvoreni oblici struktura.moći prepoznati karakter konturnih linija. . prozračne i zasićene linije. linija u funkciji definisanja oblika.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. ravne. meke i tvrde linije. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/. funkcionalnost prostora. . . 141 .

mozaiku . kvadar. prozračna-zasićena linija. . akvarelu.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu. meka-tvrda. . dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura. temperi. ploha koja zatvara neki volumen. .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja. kroki. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. . uočavanje proporcije. Slikarstvo: .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. kolažu. karton /papir/ grafika.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. grafike./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru. .dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. uporabi materijala i sredstava za rad. Ploha: . . objekat u postoru /geometrijsko tijela. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. a koje su u suprotnosti/.uočavanje. pastelu. kocka i sl. 142 . . .. neodređeni amorfni. sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. . .da usvoji termine: konturna linija.da vladaju sposobnostima prepoznavanja. .da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/. flomasterima u boji. prepoznavanje karaktera oblika. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. simetrična i asimetrična kompozicija. linorez.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. gipsorez. crtanja i slikanja.dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. gvašu. slobodni oblici/. izvedbe kroki crteža.

zajednički javni objekti. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. sportska dvorana. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije.u prostornom oblikovanju. Kroki kao crtačka disciplina. . građenje putem linije.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef. meke i tvrde.moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. svijetle i tamne. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. kuća. linije koje se razlikuju po toku. .biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. smjera. . pozorište i sl. pošta.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. 2. Registrovati u svom okruženju. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. promjena dužine. škola. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. linija koja definiše oblik.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. . STRUKTURA PROGRAMA 1. istražiti. prostor u kojem boravimo. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. . . vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. . . Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. BOJA Likovno područje slikanje: 143 ..

vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. grafici. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. kružna. boje dijelimo na tople i hladne. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. slikanja i grafike. a kada se pomiješaju. U prostornom oblikovanju. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. slobodna /raspršena/. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. piramidalna /trougaona/. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. 3. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. analitičkog pristupa. crtanju. 144 . jedna drugu poništavaju. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. u tehnici gipsoreza. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. uočavanja. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. vertikalna /uspravna/ kompozicija. glina. Ploha može biti i preklopljena. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. dominacija.Razvijanje sposobnosti uočavanja. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. dok hladne boje djeluju smirujuće. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. Kontrasta parova boja koje se. linoreza i karton /papir/ grafike. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. prostorno izgledaju bliže. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. 4. plastelin i sl. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. slikanju. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. glina-mol.

kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. . Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. građenje. Ako je volumen ispunjen. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. OBLIKOVANJE NA PLOHI .5. 2.SLIKANJE. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. puna cigla. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. onda govorimo o masi. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. . U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.CRTANJE. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. 145 .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. . a mišljenje apstraktno. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme.dvodimezionalna organizacija kompozicije. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. DIDAKTIČKO .GRAFIKA. komad drveta. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.

Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . 1.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. POVRŠINA. 4. . Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. PLOHA. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. BOJA. niti bilo koju tehniku. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. razreda. MASA I PROSTOR. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. 5. nauke i društva. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.kreativni rad u svakom polugodištu. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . i interakciju umjetnosti. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. TAČKA I LINIJA. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. 2. 3. novih medija i okruženja.

škola. čulni poticaji. pjesmica. vjetar. ploha. Nevizuelne motive. tuga. emocije /osjećanja/. karakter površine. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ .iz neposrednog okruženja djeteta. muzičke kulture. gipsorez. zasićenost boja. dinamično. bajka. etnografsko nasljeđe.. tiskanje /štampanje/ otiskivanje. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja.. tople i hladne. statično. prirode i društva. poslovica. mjesto stanovanja.likovni i kompozicioni elementi. matematike. slikarska tekstura.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. 2. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . . . tok linije. značajni datumi. konturna linija /obris/. sreća. građenje linijom.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. reljef.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti.iz narodnih običaja /tradicije/. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. hromatske karakteristike boja. prostori. . pojave u prirodi. za oblast prostornog oblikovanja. Vizuelne motive. valerska vrijednost boja. grafički list. karakter linije. basna. dvodimenzionalno. porodica.nevizuelni poticaji. maternjeg jezika /priča. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. strah. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. biljke…. asimetrija. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. simetrija. muzika. 3. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. . objekti. podjela boja po psihološkom značenju. smjer linije. praznici. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata .

svoje strahove i oduševljenja. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. prirodni oblici. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. 148 . prostor. tekstura. jednostavni oblici. Likovni sadržaj. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. 2. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. nosive konstrukcije. jednostavan ritam. pedagoškog. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. kiparski/ materijali. kip. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. stečenog znanja i usvojenih navika. gradnja. aktivnost na časovima likovne kulture. načinjeni oblici. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. kiparstvo. psihološkog. struktura. tlocrt. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. upornosti i iskustva. zatvoreni i otvoreni oblici. estetskog. 1. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. kipar. skulptorski /vajarski. Dakle./osnovu/. predmeta i pojava. 3. Nema loših dječijih radova. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. masa. svoje viđenje svijeta. funkcionalnost prostora. složeni oblici. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu.

nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema estetskom. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. 149 . što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. i likovnog jezika/. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.kreativni rad djece. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. u najvećoj mjeri. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. forte – glasno (jako. -artikulacija (akcenti. šesnaestina i odgovarajuće pauze. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme. snažno) . artikulaciju. -intonacija. . brzi tempo Allegro. u širem smislu. staccato. . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. slušanja muzike.tiho.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.veselo. tempo.poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući. umjeren – Moderato.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . brzo. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. legato). -različita notna trajanja: cijela nota. -tempo . radosno. crescendo i decrescendo. osmina. mezzoforte – srednje glasno (jako). izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . četvrtina. pravilno fraziranje.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. .CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. polovina. brzo i Presto – veoma hitro.

-učenici primjenjuju pojmove: rečenica. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. razvijanje muzičke memorije. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. . mala dvodijelna pjesma. .izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).-poznaje violinski ključ. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . -tokom slušanja pamti naziv djela.Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. 152 . uočava mjeru. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.sigurno izvodi šestosminsku mjeru. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. . tema.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. ukazuje i na greške i ispravlja i druge. . -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. . .Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. rečenica. vokalna reprodukcija. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu. dvije osmine ''tate''. razvijanje obima glasa.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.

.Uočava i hvali. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. . . VRIJEDNOSTI. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. IV SLUŠANJE MUZIKE.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. 153 . .Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. STAVOVI. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. II MUZIČKE IGRE. III BROJALICE . na koncertima i sl.

Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. i dalje u obimu oktave. disanje. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. kultivisanje glasa. ali i stiču nova. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. od prvog do četvrtog razreda. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. sintisajzer. 154 . učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. preciznost intonacije. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. odnosno. Ponoviti abecedu i solmizaciju. C – dur ljestvice. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. brojalica. blok-flauti. gitara ). DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. kao u petom razredu. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. učvršćivanjem precizne intonacije. Novina je. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. rečenica. slušanjem muzike/glazbe. fraziranje. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. 35 časova godišnje. ksilofonu. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. pravilna dikcija i akcenti. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. pjevanjem pjesama narodne tradicije. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica.

Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. muški glas. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. Izrael. Novina su podjela jedinice brojanja. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. ). Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. Italija. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. dva. četiri''. na tri dijela-triola i četiri dijela.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. harmonikaški i drugi. tempa. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. dinaj. diničica''. emocionalno). bengele'' ). Pored redovne nastave. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. 155 . ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. itd ). spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. tri. artikulacije. itd. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. U program su uvrštene vokalne. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. hor/zbor ). Libija. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. ženski. ''Jedan. pokrete. izvođača. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. ). pa zatim učiti pravila igre. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. te druge kombinacije. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. pa potom ponoviti slušanje. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. grupe instrumenata i orkestra. dinamike. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. opisno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije.

Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 .Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. STAVOVI. PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). – 9. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

4dijelnu mjeru. A. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Kaplan) i Pjesma dječaka (D. Genov) 9. fraziranje). priredbe.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. Sefardska romansa. Tišina ljetne noći (Zl.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Jeličanin. Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. 14. . ne žuri mama. stihovi Zl. . -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. blok flaute. Cazin-grade. . tekst: Bekrić Ismet. Nikolić. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. Milojević) i. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . 11. Šimo Ešić ) 2. . ksilofona. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. . -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. Srebreni voz ( B. . . kuća. mala . izleti. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. dikcija. tempo.I PJEVANJE I SVIRANJE 1.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. Cvjetni puteljak (J.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja. Basrak. Proljeće (I. grupnom i individualnom muziciranju. u porodici). Ne žuri tata. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. stihovi M. . premetaljke rebuse. stihovi Grigor Vitez) 10. (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. mala dvodijelna pjesma. .uočavaju i određuju karakter pjesme. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Ja bih (Asim Horozić.Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . . -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru .. .Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . Kolarić-Kišur) 4. Kolarić-Kišur ) 8.sviranje na metalofonu. Noćas (B.sigurnije izvode 6/8 mjeru. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. disanje. Kukavica ( J. Nikolić.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju. rečenica. Mozart) 7. Ferari) . Grgošević) 2. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote . . ta-te. tempa i dinamike.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. 3.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. muzika: Kolaković Ajka. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Na livadi (M.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. Adio kerida. stihovi ( Zl.sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. . stihovi Šukrija Pandžo) 3. tema.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. melodike. dinamiku i primjenjuju ih. . .sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 .izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. . artikulacija. Repata priča (M. Alečković) 5.poznaju notna trajanja i pauze. G.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . .

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

slika za scenu itd.Sam uzima učešće u izradi kostima. .Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. muzičkoj dramatizaciji . ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice..Plesna dramatizacija. 161 . -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

sportsku rekreaciju. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. Ciljevi. eventualno. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. kinezio-terapijskim aktivnostima. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (3) sigurnost učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. rekreativnim i. (6) razumije. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. sadržaji i ishodi 163 . poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima.

Ciljevi 1.Preponsko trčanje 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. raznožni 3. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.pruženim. osnovnim skokovima s mini trambolina . Bacanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Izračunava ITM-a. Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. preponskom trčanju. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Kolutanja: . zgrčenim. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 .Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . raznožnim.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. zgrčeni. Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. Skakanja: . Trčanja: .

«mačjem» skoku. x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. daleko-visoko skoku.5.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. naskoku u upor čučeći na gredu.«Mačji« skok .Ljuljanje na karikama malom amplitudom.Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . saskok zanožno .Naskok u upor čučeći na gredu.Penjanje po konopu do 5 m .Zgrčka 7. saskok u zaljuljaju . Borilačke strukture: . upiranja i penjanja: . njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama. saskoku pruženo. saskok pruženo 6. Preskakanja: . osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 .Daleko-visoki skok 8. Višenja. osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage.Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. Ritmičke i plesne strukture: .Pad natrag i u stranu .

2.Skok šut . i 9. driblinzima i fintiranjima. Igre: Rukomet: .Brzina: kineziološki sadržaji.. mini odbojci 3:3. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. 7. 4. a . saradnji dva igrača u odbrani i napadu... vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja..2.Blokiranje i oduzimanje lopte ..Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . 3.Gibljivost: mogućnostima škole i . zonskoj obrana 6:0.Mini odbojka 3:3 Nogomet: .Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Snaga: 6.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1. blokiranju i oduzimanju lopte. 5.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .. 8.Ravnoteža: učenika i ...prijemu servisa podlaktično.vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. nogomet . . kao drugi . gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 . košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu. sistemu igre s jednim kružnim napadačem.Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .1. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. Antropološki 1. koordinacije..Zonska odbrana 6:0. odbojka .Prijem servisa podlaktično .skok šutu.Koordinacija: shodno potrebama . sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: .9.Driblinzi i fintiranja .

Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. zdrava životna sredina. zaštita od bolesti itd.2. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. različiti faktori rizika. ishrana. povrede. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. 167 . sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. međuljudski odnosi. mentalno zdravlje. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. humani odnosi među spolovima. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. Funkcionalne sposobnosti: 3.

Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. ciljanja i gađanja. gimnastike. naskoci. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). slaganja i rastavljanja predmeta. vučenja. a usmjeren je na obrazovnu. nagiba i pravaca). uključuje se muzika. koji obuhvaća 4. saskoci i preskoci. prije svega. U različite djelove nastavnog sata. 5. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. zbog opterećenja u školi. razred osnovne škole. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. bitne za učenike. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. dizanja i nošenja. biciklizma i dr.. hodanja i trčanja. nadvlačenja. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. potiskivanja i njihove kombinacije. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. početak intenzivnog rasta mišića. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. (b) aciklična motorička 168 . skokovi. karakterizuje usporen tjelesni rast. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice. puzanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. Također. kolutanja. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. penjanja i silaženja. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Za drugi osnovnoškolski ciklus. plivanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. podstiču razvoja osobnosti učenika. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. a posebno za učenike. gdje to uvjeti omogućuju. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. sposobnosti i osobina koje su. i 6. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. naglašava izražavanje pokretima. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. ritmike i sportskih igara.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava..

nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. repetitivne. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. judo. gibljivost. uputiti ih u primjerene sportske klubove. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. skokova u vodu i dr. preciznosti. dakle ciklična i aciklična. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). ravnoteže. koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. košarka i dr. Motoričke sposobnosti koordinacija... koja su bitno obilježje tzv. u dogovoru s roditeljima ili starateljima.. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. ritmičke gimnastike. što omogućuje veće promjene. borilačkih aktivnosti. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. eksplozivne. Tjelesna aktivnost . (c) kompleksna motorička znanja. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. koja se susreću u sportskim igrama. kao što su boks. kao što su nogomet. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).uz opće morfološke djelotvornosti. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). statičke snage i dinamometrijske sile. rukomet. fleksibilnosti.znanja. hrvanje. karate i dr. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. odnosno i na cjelokupni antropološki status. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. 169 . brzine.

da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. umiju. repetitivne snage – pretklon trupa. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. 170 . sklonosti. njegove saradnje. ili tokom obavljanja aktivnosti. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. preciznosti. vanastavnog procesa u okviru škole. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. formiranju realne sliku o sebi. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. kontinuirano. (2) ona mora da bude konkretna. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. konkretno. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. pozitivno i adekvatno obrazloženo). eventualno. statičke snage – vis u zgibu. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. fleksibilnosti – pretklon raznožno. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. o onome što znaju. tj. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. 2. gipkosti. tjelesna masa i držanje tijela. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. 3. snage. kao i za njihovo ocjenjivanje. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. agilnosti. o svojim sposobnostima. ravnoteže. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. (3) ona mora biti pozitivna. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. koordinacije – poligon natraške. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. te brojčano i opisno. težine i držanja tijela). Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada.