Sesti Razred

6
Prijedlog modela
OKVIRNI NASTAVNI PLAN

I PROGRAM ZA
6. RAZRED
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE
OBRAZOVNE REFORME
U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED

SEDMIČNI BROJ GODIŠNJI BROJ

REDNI OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
NASTAVNIH SATI NASTAVNIH SATI
BROJ
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
5 175
književnost
2. Prvi strani jezik 2 70
3. Drugi strani jezik 2 70
4. Matematika 4 140
5. Biologija 1 35
6. Geografija 2 70
7. Historija 1 35
8. Tehnička kultura 1 35
9. Informatika 2 70
10. Likovna kultura 1 35
11. Muzička kultura 1 35
12. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70
UKUPNO REDOVNE NASTAVE 22 770
* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog

jezika
2
SADRŽAJ
1. Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost 5 – 22

2. Engleski jezik 24 – 35
3. Njemački jezik 36 – 46
4. Francuski jezik 47 – 57
5. Arapski jezik 58 – 71
6. Matematika 72 – 85
7. Biologija 86 – 90
8. Geografija 91 – 98
9. Historija 99 – 106
10. Tehnička kultura 107 – 118
11. Informatika 119 – 133
12. Likovna kultura 134 – 145
13. Muzička kultura 146 – 157
14. Tjelesna i zdravstvena kultura 158 - 166
3
PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA
ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU
4
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI
JEZIK I KNJIŽEVNOST
5
BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje
PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA
ISHODI UČENJA
Književni tekstovi Književno – teorijski Odgojno – obrazovni Minimalni Optimalni
pojmovi ciljevi i zadaci
1. Narodna lirska pjesma Usmena književnost Uočiti obilježja epske i Uočavanje lirskih slika, Zapažanje tematike,
iz BiH (po izboru) lirske narodne pjesme motiva i stalnih likova, osnovnih stilskih
Stalni epiteti izražajnih sredstava u obilježja i osobitosti
Uočiti stalni epitet i narodnoj književnosti stiha u našoj narodnoj
2. Narodna epska pjesma Epski deseterac deseterac kao obilježja epici
iz BiH ( po izboru ) usmenog stvaralaštva Razlikovanje usmene
Epska i lirska pjesma u lirske i prozne vrste Mogućnost uočavanja
3. Usmena narodna usmenoj književnosti Razlikovati epsko od povijesne podloge fabule
proza: bajka, basna, lirske pjesme na temelju Uočavanje likova i narodne epike
kratka priča Fantastični elementi u opreke događaja ili motiva u bajci
bajci; likovi i motivi u doživljaja Uočavanje vrijednosti
bajci Upoznavati se s Samostalnost u analizi poruka; pobjeda pravde
usmenom književnom i basne, njenog kao osnovna misao
Basna – likovi u basni, historijskom baštinom prenesenog smisla i
preneseni smisao basne, Razvijati svijest o pouke
pouka basne opstojnosti naroda i
6
nacionalnih i kulturnih
vrednota
(domoljublje, junaštvo,
hrabrost, vjernost,
običaji, tradicija) koje
utjelovljuju junaci
opjevani u usmenim
epskim i lirskim
pjesmama
UMJETNIČKA
KNJIŽEVNOST
Lirsko pjesništvo: čulni
4. S. S.Kranjčević: elementi pjesničke slike, Uočiti opkoračenje, gl. Prepoznaje osnovna Određuje lirske
«Lijep si, bijeli svijete» motiv kao najmanja obilježja ritma u pjesmi; osjećanja izražena u slike,motive,poentu
5. J. Dučić: «Selo» tematska jedinica lirske Prepoznati obilježja pjesmi; pjesme,izražajno čita i
6. A. B. Šimić: «Ah, evo pjesme, stih strofa, domoljubne, opisne, Otkrivati lirske recitira pjesmu,po
opet» poenta lirske pjesme, šaljive pjesme; slike,motive,poentu mogućnosti savladava
7. M. Bećirbašić: vrsta stiha, rima ili srok, Prepoznati stilska pjesme;stilsko-izražajna tehniku pisanja
«Harfa» ritam, usvajanje sredstva na tekstu i sredstvau poeziji; vlastitoga lirskog teksta.
8. D. Trifunović: «Čist osnovnih pojmova na razumjeti preneseno
zrak» razini stilskih figura značenje; Prepoznaje epitet,
9. I. Kajan: «Žuta ptica» (izražajnih sredstva): usporedbu,
10. Z. Hasić: «Praviš se epitet, personifikacija, personifikaciju i
važan» poređenje, onomatopeja, onomatopeju;
11. Š. Pandžo: “List na inverzija; vrste lirskog
putu” pjesništva: ljubavna,
deskriptivna,
domovinska (patriotska,
zavičajno – rodoljubiva).
7
12. S. Kulenović: UMJETNIČKA Prepoznati dijelove Razlikuje prema Određuje temu, poruku
«Gromovo đule» PROZA fabule i njihovu logičnu najizražajnijim na osnovi razumijevanja
13. B. Prosenjak: “Otac” Novela, crtica, povezanost, obilježjima vrste priču, teksta, osuđuje negativne
15. S. Ćorović: «U noći» pripovijetka (književno- pokretače,sredstva roman i igrokaz postupke likova,
16. I. Sekulić: «Bura» teorijski pojmovi: zaustavljanja; povezuje sadržaj s
(odlomak) fabula, kompozicija, Prepoznati i Ukratko prepričava konkretnim pojavama iz
17. P. Kočić: “Jablan” tematsko – idejna okarakterizirati moralne fabulu na nivou - svoga života, pravilno
19. I. V. Rorić: osnova, likovi (glavni, vrijednosti likova najvažniji događaj i lik, iznosi slijed događaja
«Pjesma» sporedni), (hrabar, plemenit, najvažnija obilježja lika pridržavajući se
20. Š. Ešić: «Cvjetko» karakterizacija – etička, kukavica, kradljivac); uzročno-posljedičnoga
21. I. Samokovlija: sociološka, govorna, odnosa;
«Dječak Aron» portretiranjem, načini Poznaje i primjenjuje
22. H.K. Andersen: pripovjedanja; stilska sredstva u
«Slavuj» vlastitome tekstu;
23. I.Singer: “Ole I
Trufa”
24. N. Ibrišimović:
“Sijelo mudraca”
25. J. Swift:
«Guliverova putovanja»
(odlomak)
26. H. Sjenkjevič: «Kroz
pustinju i prašumu»
(odlomak)
27. R. Pavlović: “Jarac u
pozorištu”
28. Grigor Vitez: «Plava
boja snijega» (igrokaz)
8
Uočiti osnovnu razliku
između priče i romana; Na osnovi glavnih
Roman (vrste: značajki knjiž. vrste
avanturistički; objašnjava razliku priče,
humoristički, naučno- romana, igrokaza;
fantastični; romaneskni
pripovjedač;
kompozicija romana,
likovi, tematsko – idejna Prepoznati
osnova, jezik i stil kompozicijske
Dramski igrokaz dijelove igrokaza
(kompozicija, prizor,
slika, čin,afiš ).
KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA
Oblici Programski sadržaji Odgojno-obrazovni Očekivana postignuća u usmenom i pismenom

izražavanja ciljevi/ zadaci izražavanju
Minimalna Optimalna
Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i Prepričava cijeli tekst

Prepričavanje Stvaralačko hronološki slijed, jasno i prepričava najvažniji prema hronologiji
prepričavanje, logično povezivanje dio teksta događaja, komentariše
prepričavanje rečenica izdvajajući postupke i ponašanje
sažimanjem fabule važnije dijelove, izraziti likova, smisleno povezuje
vlastiti komentar rečenice, sažima fabulu
9
navodeći najvažnije njezine
dijelove
Privatni i službeni Poznavati osnovna Zna osnovna obilježja Navodi primjere
Razgovor razgovor pravila službenoga službenoga razgovora, službenoga razgovora u
razgovora, uočavati što ne smije biti različitim situacijama,
razliku između službene dijelom službene poznaje različite učtive
i privatne komunikacije izraze i primjenjuje ih u
komunikacije;poznavati razgovoru
način oslovljavanja,
izraze učtivosti
Prepoznati i izražajno Tečno i jasno Oživljeno i s
Recitacija čitati istaknute dijelove govorenje stihova razumijevanjem izražajno
teksta govori stihove rabeći
različite govorne vrednote
Čitanje i slušanje Izražajno čitanje Čitati tekst s Pravilno i umjereno Izražajno čita tekst,
književnoumjetničkog razumijevanjem; slušati brzo čita tekst, razumije ga, naglašava
teksta; govorne vrednote druge učenike i učitelja i razumje pročitano i važne dijelove i govorno
izražajnog čitanja, zapažati obilježja slušano obilježava pojedine
jačina, boja glasa, dobroga čitanja sadržaje (intonacija, tempo,
dikcija, pauze, logička, rečenični naglasak)
gramatička i stilistička
interpunkcija u
kontekstu izražajnog
čitanja;
Ostale vrsta čitanja u
nastavi: naglas, u sebi,
usmjereno, s bilješkama,
10
čitalačke tehnike i
stilovi (vježbe čitanja na
konkretnim tekstovima
–književnoumjetničkim,
naučnim,
administrativnim,
publicističkim i dr).
Pričanje kao Pravilna primjena Pisanje vlastitih tekstova i

pripovjedačka naracije u vježbama pravilna primjena
(narativna) vrsta usmenoga i pismenog narativnih tehnika
izražavanja u nastavi ili izražavanja;
doživljaju
Pričanje stvarnog
događaja (hronološko i
retrospektivno)
Pričanje izmišljenog
događaja ili doživljaja
(hronološko i
retrospektivno)
Pričanje prema
zadanoj slici ili muzici
11
Opisivanje prema Pravilna primjena Pisanje vlastitih
predmetu, biću ili deskripcije u vježbama deskriptivnih tekstova i
pojavi kao osnovici usmenoga i pismenog primjena pravilnih
opisa: opis osobe izražavanja opisivačkih postupaka.
(portret); opis kraja
(pejzaž); opis
zatvorenog portret
(interijer); opis
otvorenog prostora
(eksterijer); opis bića
ili grupe bića unutar
prostora ili pojave.
Pisanje diktata (s Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih

obzirom na pravopisne pravopisnih pravila tekstova i uočavanje
pojave obrađene u 5. i odgovarajućih pravila ili
6. razredu, kontrolni poteškoća u pisanju
diktat, diktat sa
predusretanjem
grešaka,proučeni
dikatat, slobodni
diktat);
Stvaranje vještina i Pravilno pisanje
Pisanje pisama, navika u pravilnom pisma,mobitelske
telegrama, mobitelske pisanju informativnih poruke,uputnice,priznanice.
poruke, jezik bloga, oblika usmenoga i
messenger servisi, pismenog izražavanja.
uputnice, priznanice.
12
Pisanje školskih
pismenih zadaća
(dvije u toku školske
godine)
MEDIJSKA KUTURA
Pojmovi Odgojno-obrazovni Očekivana postignuća

ciljevi i zadaci Minimalna Maksimalna
Osnovne vrste medija: štampani Razlikovati vrste medija, Poznaje najvažnija obilježja Poznaje osnovne karakteristike
elektronički; upoznati najvažnije pojedinih vrsta medija na filmskih vrsta na primjerima,
Novine, časopisi, strip, radio, televizija, osobitosti filmskih vrsta, razlikovnm nivoui; Navodi komentariše filmska izražajna
internet (postanak i razvoj) navedenih televizijskih i različite vrste časopisa; sredstva, zna osnovne
Film (postanak, historijat, filmski rodovi radijskih emisija; filmova, pozorišnih izvedbi, povijesne podatke o počecima
i vrste) Upoznati se s mjesnim radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti, određuje
Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim vrste poznatih televizijskih
umjetnost: scena, kulisa, pozorišno časopisima emisija;
prostor; Poznavati karakteristike Razlikuje strip kao dio
Osnovne vrste radijskih i televizijskih stripa medijske kulture i kao
emisija, zabavne, sportske) jednostavni prozni tekst,
Uloga školske biblioteke u nastavi samostalno piše
maternjeg jezika i književnosti. strip;samostalno vrši
Principi katalogizacije knjiga (s dramatizaciju tekstova.
posebnim osvrtom na internet)
Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci
13
RJEČNIK, GRAMATIKA
ISHODI UČENJA
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi
Minimalni Optimalni
Rječnik
Razlikovanje osnovnog i Mogućnost prikladne primjene Razvijen interes za otkrivanje
- Glasovi: samoglasnici, prenesenog značenja poznatih višeznačne riječi u jezičnim snage, dubine i ljepote riječi.
suglasnici; riječi; djelatnostima (slušanju, čitanju,
govoru, razgovoru i pisanju).
- Slog – dužina sloga; Primjeriti nekoliko višeznačnih
riječi.
- Uočavanje naglašenih i
nenaglašenih riječi;
- Naglašen slog u riječi;
- Naglasnice i nenaglasnice;
- Riječ (značenje riječi, oblik

riječi, funkcija riječi);
- Pisana i usmena riječ;
- Samostalne riječi (riječi koje

imaju samostalno, vlastito
značenje; nesamostalne riječi
(riječi koje nemaju samostalno
14
značenje);
- Jednoznačnost i višeznačnost
(riječi u prvobitnom i
prenesenom značenju)
- Onomatopejske riječi.
Vrste riječi:
- Promjenjive i nepromjenjive Zapažanje, imenovanje i Razlikovanje promjenjive od Razumijevanje temeljne uloge
riječi (osnova riječi, nastavak); razlikovanje poznate nepromjenjive riječi; promjenjivih i nepromjenjivih
promjenjive i nepromjenjive riječi;
- Nepromjenjive riječi: riječi; Pravilna upotreba/uporaba
- pojam priloga (prilozi mjesta, prijedloga s (a), k (a) i priloga Uočavanje osnove i nastavka u
vremena, način) Prepoznavanje priloga, čestih gdje, kamo, kuda; promjenjivoj riječi;
- pojam prijedloga prijedloga, čestica da, ne, li i
- veznici usklika u rečenici. - Pravilna upotreba/uporaba Uočavanje i prepoznavanje
- usklici veznika, čestica, usklika u veza:
- čestice govorenju i pisanju; prilog ili pridjev
prilog ili prijedlog
(Lijepo dijete lijepo piše).
Glagoli:
- Pomoćni glagoli biti i htjeti. Prepoznavanje pomoćnih Prepoznavanje pomoćnih Prepoznavanje pomoćnih
glagola biti i htjeti. glagola u govorenju i pisanju. glagola u rečenici.
15
Imenice:
- Deklinacija imenica; Razumijevanje temeljne uloge U određivanju padeža služi se Prepoznavanje padeža u
padeža u jeziku; proširenim padežnim pitanjima rečenici;
- Naziv padeža: Prepoznavanje padeža u (tj. cijelom rečenicom s
nominativ, genitiv, dativ, rečenici u njihovim temeljnim upitnom zamjenicom i Pravilna upotreba padežnih
akuzativ, vokativ, značenjskim ulogama; glagolom); oblika u govoru, pismu (oblici s
instrumental,lokativ Prepoznavanje padeža u provedenim glasovnim
Ovladati – upotreba padeža uz njihovim temeljnim promjenama);
pojedine prijedloge u skladu s značenjskim ulogama.
normom; Prepoznavanje jednakih oblika
riječi u različitim padežima;
Uočavanje duge i kratke

množine u nominative;
Uočavanje imenica koje imaju

samo množinu/jedninu;
- Glasovne promjene u
deklinaciji imenica; Razvijanje jezične sposobnosti Prepoznavanje oblika s
nepostojano a, palatalizacija, i komunikacijske vještine koje provedenim glasovnim
sibilarizacija i imenice koje ne će učenicima omogućiti da promjenama.
provode sibilarizaciju, jotaciju. postanu jezično osposobljene
osobe.
16
Pridjevi:
- Određeni i neodređeni oblik Prepoznavanje određenog Pravilno upotrebljava Samostalno pronalazi primjere
pridjeva u nominative; oblika pridjeva u nominative; neodređeni oblik pridjeva; određenih i neodređenih oblika
pridjeva u rečenici;
- Deklinacija pridjeva. Prepoznavanje padeža Upotreba neodređenih i Uočavanje jednakog glasovnog

pridjevnih oblika pomoću određenih pridjeva s padežnim sastava različitih padeža.
proširenog padežnog pitanja i nastavcima.
imenice s kojom se pridjev
slaže.
Zamjenice:
- Upitne, odnosne, neodređene,

povratna, povratno – posvojna; Razlikovanje posvojne Prepoznavanje svih vrsta Pravilna upotreba posvojne,
zamjenice i povratno – zamjenica; povratno – posvojne i pokazne
- Deklinacija ličnih zamjenica. posvojne zamjenice u govoru i zamjenice u svim oblicima;
pismu; Uočavanje naglašenih i
nenaglašenih oblika povratne
Uočavanje naglašenih i zamjenice; Dekliniranje povratno –
nenaglašenih oblika osobnih posvojne i pokaznih zamjenica.
zamjenica; Dekliniranje osobnih
zamjenica.
Brojevi: Pisanje zamjenice sebe, se.
- Glavni i redni brojevi;
- Deklinacija brojeva. Uočavanje različitih oblika

glavnih i rednih brojeva u Prepoznavanje glavnih i rednih Pisanje brojeva u skladu s
rečenici. brojeva u rečenici. pravopisom;
17
Rečenica: Pravilna deklinacija brojeva.
- Predikat – imenski i glagolski;

Prepoznavanje glagolskog Određivanje imenskog
predikata kao temeljnog dijela Određivanje glagolskog predikata;
rečenice; predikata, izrečenog subjekta i
priložnih oznaka. Uočavanje lica, vršitelja radnje,
Prepoznavanje imenskog u rečenicama s neizrečenim
- Subjekt – više subjekata, predikata i njegovih sastavnica; subjektom;
neizrečeni subject;
Uočavanje priložnih oznaka u Razlikovanje besubjektne i
- Priložne oznake u rečenici rečenici; neoglagoljene rečenice.
(mjesto, vrijeme, način);
Prepoznavanje rečenica s više
- Rečenica s izrečenim i subjekata kao proširene
neizrečenim subjektom; rečenice s više istovrsnih
rečenica s više subjekata; dijelova;
rečenica bez subjekta; krnja
rečenica. Prepoznavanje rečenice s
neizrečenim subjektom.
Pravogovor i pravopis
- Veliko slovo u jednočlanim i

višečlanim u nazivima planeta,
kontinenata, okeana država,
naroda i naseljenih mjesta; Primjena naučenih pravila. Služenje pravopisom
- Pisanje i izgovor superlativa Osvijestiti upotrebu usvajanja (snalaženje u pravopisnom
pridjeva; pravopisne norme radi upotreba rječniku) u skladu s dobi
18
u svakodnevnom pisanju i učenika.
- Veliko i malo slovo u čitanju;
pridjevima izvedenim od
vlastitih imena; Primjenjivati pravopisnu normu
- Izgovor i pisanje riječi u u drugim nastavnim
kojima su provedene glasovne predmetima.
promjene;
- Izgovor i pisanje riječi s

glasovima ije, je
(umanjenice i komparativ);
- Izgovor i pisanje č i ć u
deklinaciji imenica i
stepenovanju pridjeva;
- Rečenični i pravopisni
znakovi: trotačka crtica,
zagrada.
Razumijevanje primjene Prepoznaje trotačku i zagradu u

rečeničnih i pravopisnih tekstu kao rečenične znakove, a
znakova. crticu kao pravopisni znak.
19
RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA
• Bosanski, hrvatski, srpski jezik u porodici srodnih jezika;

• Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda;
• Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik
• Pisma u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica, ćirilica (bosančica), arebica, latinica;
• Spomenici pismenosti u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku (Humačka ploča, Povelja Kulina bana, natpisi na stećcima, prvi rječnici i
gramatike);prve štamparije,prva štampana djela;narodni govori(narječja).
(Ishodi učenja u gramatici, pravogovoru, pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa,od 6.
do 9. razreda osnovne škole; navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i
kategorije).
20
SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU:
1. S. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka”

2. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete»
3. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću»
4. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva”
5. Miroslav Antić: «Plavi čuperak»
6. A. Isaković: «Lijeve priče»
7. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad»
8. Džemaludin Latić: «Srebrena česma»
9. V. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor)
10. K. Neslinger:”Konrad,dijete iz limenke”
11. D. Defo: “Robinzon Kruso”
12. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina”
(Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela, po izboru samih nastavnika od punuđenih djela, s time da se za svaku novu
školsku godinu izbor djela može mijenjati).
21
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od
slijedećih nastavnih područja:
1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika);
2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih);
3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće);
4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti);
5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova);
6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka).
Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju
(korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim
predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.)
Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na:
a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti
itd.;
b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i
korelacije.
Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz
gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te
ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture.
Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i
pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i
operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u
čitankama.
Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik,
Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka.
Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija)
koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).
22
STRANI JEZIK
ENGLESKI
FRANCUSKI
NJEMAČKI
ARAPSKI
23
ENGLESKI JEZIK
VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje
Nivo Teme Funkcije i Vještine Gramatika Vokabular

sposobnosti
6. • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA Učenici će učiti ili ponavljati: Učenici će učiti ili
razred a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: ponavljati rječnik
- postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst Imenice: vezan za zadane teme,
Osnov odgovarati i reagirati: - brojive i nebrojive npr.
na • na poznata 1. neverbalno,npr. spajanjem slika - pravilnu/nepravilnu množinu
škola Svakodnevni pitanja i tekstova, označavanjem tačnih - Porodica, nešto
život i netačnih izraza, prošireniji vokabular,
- tražiti i prezentiranjem određenih Zamjenice: npr. family members
davati dijelova odslušanog teksta - lične (padež subjekta i objekta) and their occupations
osnovne mimikom itd. - pokazne (this, that, these, those)
• Slobodno informacije 2. verbalno, npr. odgovaranjem na - upitne (who, which, what, whose) - Svakodnevni život,
vrijeme pitanja, prepoznavanjem - prisvojne (mine, his, hers, its, ours, nešto prošireniji
- identificirati netačnih/tačnih tvrdnji, yours, vokabular, npr. daily
4. i dopunjavanjem nedovršenih theirs) routine, means of
godina locirati ljude rečenica itd. - neodređene (somebody, anybody, transport (npr. bicycle,
učenja • Zabava i nobody bus, car)
englesk predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: something, anything, nothing
og
jezika
24
- pratiti Učenici će čitati kratke tekstove u Pridjeve - Slobodno vrijeme,
jednostavne sebi ili naglas i reagirati: -Determinatore: nešto prošireniji
• Priroda upute 1. neverbalno, npr. traženjem - članove: a/an, the, zero vokabular, npr. pupils’
određenih informacija, - prisvojne pridjeve hobbies, favourite
- koristiti spajanjem slika i tekstova, - pokazne pridjeve, this (girl), that sports and games,
Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim (boy), these (girls), those (boys) unusual hobbies itd.
• Škola ispravljanjem u tekstu, - pridjeve neodređene količine i
- opisivati označavanjem tačnih i netačnih broja, npr. some, any, much, many, - Zabava, nešto
Razvija ljude tvrdnji, prezentiranjem all, (a) few, (a) litle prošireniji vokabular,
nje (njihov izgled određenih dijelova teksta - upitne, what, which, whose npr. going out to the
osnovn i mimikom itd. - Opisne pridjeve vezane za zadane cinema, theatre, going
og raspoloženja) 2. verbalno, npr. postavljanjem teme to the party, pyjama
znanja i predmete pitanja i odgovaranjem na - nepravilno poređenje pridjeva party, surprise party,
jezika pitanja, prepričavanjem going to an amusement
- izražavati na dijelova ili cijelih kratkih park itd.
jednostavan tekstova jednostavnim Brojeve: 1-1000
način: rečenicama, upotrebom novog - Priroda, nešto
slaganje i vokabulara u konkretnim prošireniji vokabular,
neslaganje primjerima/rečenicama, npr. wildlife, animals,
znanje i prepoznavanjem netačnih plants, mountain, river,
neznanje tvrdnji, dopunjavanjem picnic
nedovršenih rečenica itd. Glagole:
Present Simple (potvrdni, odrični, - Škola, nešto
obaveze i upitni) prošireniji vokabular,
potrebe, Present Continuous npr. school subjects,
sposobnosti, (potvrdni, odrični, upitni) timetable, teachers
dopuštenja,
količine, Past Simple pravilnih i nepravilnih Osim stalne
cijene, glagola nadogradnje svog
vrijeme (potvrdni, odrični, upitni) vokabulara, učenici će
25
PRODUKCIJA Future Simple: shall/will (potvrdni, naučiti koristiti:
različite a) GOVOR odrični, upitni)
osjećaje Učenici će: Present Continuous za izražavanje Afikse, vezane za
kao što su: - praviti kratke, jednostavne budućnosti zadane teme i
zadovoljstvo, dijaloge koji se Going to- oblik gramatiku, npr.
temelje na temama o kojima se Glagole be, have/have got expensive, dirty
nezadovoljstvo, raspravljalo (potvrdni, niječni, upitni)
iznenađenje, Modalne glagole, can, may, have Antonime, vezane za
razočarenje i - prepričavati kratke priče i šale to, must zadane teme, npr. dirty-
sl. Zapovjedni način, sva lica jednine i clean, ask-answer, cry-
- sudjelovati u razgovoru o množine laugh
- govoriti o zadanim
svojim temama Priloge, nešto prošireniji obim priloga Složenice, vezane za
- pjevati dječije pjesmice vezanih za zadane teme, npr. zadane teme, npr.
svakodnevnim - igrati igrice: - za mjesto school choir, guitar
aktivnostima po ulogama - pravac/smjer, npr. left, right, lessons, orange juice
kao i onima jezične igre itd. east, west
svojih - recitirati, dramatizirati itd. - vrijeme, npr. last week, last year Kolokacije, vezane za
vršnjaka - način, npr. quickly, fast zadane teme, npr.
itd. b) PISANJE discuss a subject, walk
Učenici će: Prijedloge, nešto proširenija upotreba a dog, care about us
- pisati diktate prijedloga za mjesto i vrijeme itd.
- prepričavati/prepisivati kratke vezanih za zadane teme
tekstove Ekvivalente prevoda
- pisati kratke sastave na poznate Rečenice: čestih i ključnih riječi,
teme itd. - Red riječi ( nešto specifičniji red uz selektivno poređenje
- dopunjavati: riječi uz upotrebu priloga učestalosti sa maternjim jezikom
nedovršene rečenice npr. always, never, sometimes) učenika i nekim drugim
tabele i križaljke - There is a/ There are some… Is stranim jezicima
- redati ispremetane riječi u there a…? Are there any….?
26
smislene
rečenice
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ:
Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta, npr :
- Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije)
- Likovno obrazovanje, ples (crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd.) 3
- Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre)
- Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike, muzički instrumenti, upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na
engleskom jeziku)
- Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela, značaj ishrane za zdravlje...)
INTERKULTURALNE VJEŠTINE:
Učenici će se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene
- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče
UČENJE KAKO TREBA UČITI:
Učenici će učiti da:

- ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve
- razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik
27
- koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama
Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike:
6. razred – 4. godina Slušanje i razumijevanje Govor Čitanje i razumijevanje Pisanje

učenja
Nivoi A2.1 A1.3 A2.1 A1.3
ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole

(2 časa sedmično – 70 časova godišnje)
Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja
Učenici razumiju:
Slušanje i razumijevanje razgovor na poznate teme i uključuju se u isti; jednostavna pitanja, upustva, opomene, saopštenja nastavnika i
učenika, snimljenog materijala i reaguju na njih, kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija, suštinu
teksta koji sadrži neke nepoznate informacije
Učenici čitaju:
Čitanje i razumijevanje upustva, kratke poruke i natpise, kraće tekstove, pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov
leksički fond
28
Učenici:
Govor učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima, postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja,
koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima, recituju i pjevaju poznate pjesme
Pisanje Učenici pišu:

Jednostavne tekstove poštujući pravopis, Lične poruke i kraće dijaloge, Tekst na poznatu temu, uz pomoć
nastavnika, Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte
Znanje o jeziku Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju, nego počinju i da stiču znanja o jeziku
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego
svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz
maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati
samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.
U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje)
uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i
voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na
postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene
29
dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku,
razglednicu, SMS).
Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog
portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.
Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog
rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu.
Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na
samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog
razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i
svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje
pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini.
Praćenje i vrednovanje
U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog
učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik
kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske
pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).
Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i
mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.
Rad sa djecom s posebnim potrebama
Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom, on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole.
30
Nastavni plan i program za šesti razred, prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje
Nivo Teme Funkcije i Vještine Gramatika Vokabular

sposobnosti
Učenici će znati: RECEPCIJA: Učenici će učiti da Učenici će učiti osnovni
6. • Lično a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: koriste i učiti o vokabular koji se odnosi
razred predstavljanj - pozdravljati na sljedećem: na date teme npr:
e formalan/neformal Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati:
an način 1) neverbalno, npr: crtanjem, redanjem Imenice: • Predstavljanje, npr.
• Porodica ilustracija po određenom redoslijedu, bojenjem - vlastite, opće name, friend, itd.
Osnov navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, - množina
na • Kuća, dom - predstaviti sebe ili
povezivanjem određenih ilustracija sa - prisvojni genitiv • Članovi uže i neki
škola druge odgovarajućim tekstom, izvršavanjem uputa i (John’s, Mary’s) članovi šire
• Moja naređenja, označavanjem tačnih/netačnih (T/F) porodice, npr.
okolina tvrdnji itd. Zamjenice: mother, grandmother,
2) verbalno, npr.: ponavljanjem riječi, izraza - Lične grandfather, uncle,
1. • Škola
- opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik - Pokazne, itd.
godina - ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona, davanjem kratkih this, that, these,
učenja • - boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili those • Prostorije u kući i
Svakodnevni
englesk život
- trenutne koja čuju sa kasetofona, ispunjavanjem tabela ili - Upitne, who, namještaj,
og aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. what (nešto prošireniji
- ograničen broj vokabular) npr.
raspoloženja i Pridjevi: kitchen, hall, loo/
stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: lavatory, coffee-table,
Učenici će čitati kratke tekstove, usebi ili naglas, - Determinatori: bookcase, curtain
tražeći određenu informaciju ili detalje i Članovi, a/an,
- locirati ljude i reagovati: the • Okolina, život u
predmete 1) neverbalno, npr: crtanjem, redanjem Prisvojni gradu i na selu, npr.
ilustracija po određenom redoslijedu, pridjevi, my, garden, yard street,
izvršavanjem uputa i naređenja, povezivanjem your, his, her, traffic-lights, park,
određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom, our, their shop, bus station, car
- govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. Upitni pridjevi,
31
svakodnevnim 2) verbalno, npr. : kratkim odgovorima na what(color) park, post office,
aktivnostima i pitanja, povezivanjem riječi u stupcima A i B - Opisni, osnovni cinema, theatre,
radnjama (npr. da se dobiju kolokacije), ispunjavanjem pridjevi, npr. village, river, wood,
tabela, dovršavanjem rečenica, ispunjavanjem sad, happy, nice, lake, hill, bridge,
križaljki, sklapanjem ispreturanog teksta u bad, good, fine, trees, itd.
- brojati ljude i smisaonu cjelinu itd. tired, scared,
predmete (How hungry, thirsty • Škola, npr. school
many … are subjects, school
there?) mates, school
furniture, pupils’
PRODUKCIJA: Glagoli: things, posters, itd.
a) GOVOR: - Present Simple
- reći koliko je sati (potvrdna,
Učenici će: negativna, upitna
- zahtijevati, moliti forma)
- nabrojati dane u - davati uputstva i naredbe - Present
sedmici - učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa Continuous
drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom (potvrdna, • Svakodnevni život,
- igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezične negativna, upitna rutinske aktivnosti,
igre forma) npr., sleep, get up, in
- Pomoćni glagol the kitchen (npr.
be tableware: spoon,
- izraziti: b) PISANJE: - Modalni glagol knife, fork, plate, cup,
- sposobnost/nesp Učenici će: can (potvrdna, glasses), in the
osobnost da - prepisivati kratke tekstove negativna, upitna bathroom (npr.
nešto urade (I - zapisivati po diktatu forma) toothpaste,
can … I can’t - odgovarati na pitanja toothbrush), wash
- ideju - ubacivati, podvlačiti, redati riječi u smisaone Prilozi za: (npr. main parts of the
posjedovanja rečenice - Mjesto, here, face/body – nešto
- ispunjavati tabele, križaljke there
32
(John’s book, my - dovršavati rečenice itd. - Vrijeme, npr. prošireniji vokabular),
house) today, now, itd. learn, clean, work,
job, car, bus, walk,
Prijedlozi za: sports, itd.
- Mjesto, npr. in,
at Osim što će stalno
- Vrijeme, npr. at, proširivati vokabular,
on, in, after učenici će učiti da
koriste:
Rečenice: Afikse, u vezi sa datim
- Red riječi temama i
(osnovni red gramatikom, npr. –s, -
riječi u ing
potvrdnoj,
negativnoj, Antonime, u vezi sa
upitnoj i datim temama, npr.
zapovjednoj happy- sad, hungry-
rečenici thirsty, clean - dirty
- There is a
…There are Složenice, u vezi sa
two … datim temama, npr.
cupboard, wardrobe,
shop-window, bus-
stop, phone-box
Kolokacije, u vezi sa
datim temama, npr. make
noise, have breakfast/lunch
/dinner, turn on/off the radio/
the television, miss the bus, itd.
33
DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da
učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.
U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog
jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu
učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na
usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u
početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe
maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje.
Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.
Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i
u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado
zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.
U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je
cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će
nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova
kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).
Interdisciplinarni sadržaj
Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli
učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao
npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija.
34
Učenici će:
- upoznavati različite kulture i tradicije,

- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način
koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama:
Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.
35
NJEMAČKI JEZIK
ČETVRTA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 sata sedmično – 70 sati godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno
početno znanje).
Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i
negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.
• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko
obraća direktno.
Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o
svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
• Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice,
vremenska prognoza).
• Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta.
Govor • Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može voditi jednostavne
neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu može zatrebati
pomoć.
• Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate
36
riječi.
• Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.
• Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim
gramatičkim strukturama.
Pisanje • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i
iskustva.
• Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
• Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.
Znanje o jeziku • Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku.
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Tematske cjeline:
1. škola – nastavni predmeti, raspored časova

2. vrijeme na satu
3. slobodno vrijeme
4. druženje
5. TV-emisije
6. grad
7. seosko imanje
8. zemlje, narodi, jezici
9. kupovina odjeće
10. saobraćaj, prijevozna sredstva
37
Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:
- imenovati nastavne predmete, govoriti o Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati Učenici će učiti o tome i koristiti : Učenici ce usvajati novi i proširivati
svojim omiljenim predmetima, 1) neverbalno, već usvojeni vokabular
- čitati raspored časova i opisati svoj raspored npr.: Imenice sa članom u jednini i množini u
časova koji se odnosi na date teme, npr. :
- razvrstavanjem slika, nominativu i akuzativu:
- čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na - povezivanjem slike i slušanog teksta,
pola sata!) das Buch, die Tafel, die Bücher.... Škola
- označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji
- iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es Deutsch, Mathe, Erdkunde...
super!) Zamjenice: Wann ist Deutsch? Haben wir heute
- imenovati evropske zemlje i određeni broj 2) verbalno,
- Lične zamjenice u jednini i množini u Mathe? Mathe habe ich am Montag.
stranih jezika npr.:
nominativu
- opisati ljude i predmete - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova
- Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Grad:
- govoriti o trenutnoj aktivnosti pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.
- Lične zamjenice u jednini (ich, du, er, sie, es) u
- imenovati TV-emisije - popunjavanjem praznina u tekstu, das Kaufhaus, die Post, der
akuzativu
- imenovati domaće životinje i opisati ih - popunjavanjem tabela i sl. Supermarkt, das Kino, das Theater, der
- imenovati zgrade u gradu - Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice
Park
- iskazati na najjednostavniji način dopadanje i množine u nominativu i akuzativu (mein,
Wo ist das Kino? Hier, dort, links,
nedopadanje, dein, sein, ihr, unser)
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : rechts
- izvinuti se ,
- tražiti i nuditi pomoć, jednostavne Učenici će Pridjeve u predikativnoj upotrebi
informacije i sl. - čitati rečenice i kraće tekstove, Seosko imanje:
- tražiti osnovne informacije u tekstu i Glagole: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das
reagovati: - u prezentu u sva tri lica jednine i množine Pferd, das Schaf, das Schwein
1) neverbalno, npr: (pomoćne glagole sein i haben, pravilne
razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike glagole te nepravilne glagole fahren, :schlafen, Zemlje, narodi, jezici:
tekstu, sehen, essen, sprechen, lesen…) Er ist Engländer. Er spricht Englisch.
pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta, - negativan i upitni oblik glagola, Sie kommt aus Österreich. Sie spricht
označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji - za izražavanje želje oblik möchte Deutsch.
2) verbalno, npr: - prezent glagola können u jednini i množini, Woher kommst du?
- davanjem kraćih odgovora, - imperativ za 2.lice jednine i 2. lice množine Aus Bosnien-Herzegowina.
- dopunjavanjem teksta
- rješavanjem jednostavnijih Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ)
Kupovina odjeće
zadataka sa višestrukim izborom
Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve Die Jacke gefńllt mir.
GOVOR:
do 1000 (samo stotice) Ich finde die Jacke schön und modern.
Učenici će:
38
- recitovati, pjevati, Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Saobraćaj, prijevozna sredstva:
- postavljati jednostavna pitanja, Wir reisen mit dem Zug,
- odgovarati na pitanja, Priloge Womit möchtest du reisen?
za mjesto i vrijeme
- igrati uloge,
- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, Prijedloge
- voditi dijaloge prema datoj skici, u njihovoj funkcionalnoj upotrebi
- jednostavnim rečenicama opisivati, govoriti o
aktivnostima i određenim situacijama Veznike
und, aber, oder
PISANJE
Učenici će:
- prepisivati rečenice i kraće tekstove,
- rekonstruisatii riječi,
- dopunjavati izostavljene riječi,
- od ponuđenih riječi rekonstruirati
kraće rečenice,
-pisati kratki jednostavan tekst prema
datom tekstualnom modelu
- samostalno napisati kratki tekst
(razglednicu, SMS, čestitku)
39
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih
navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim
kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se
primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici.
U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i
razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati
naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta
odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će
dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki
tekst (čestitku, razglednicu, SMS).
Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog
portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.
Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika
nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu.
Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika,
podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj
međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja,
kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje
Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i
fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje.
Praćenje i vrijednovanje
nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada
dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).
40
Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava
stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.
Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se
na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih
drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj,
prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici).
Interkulturalne vještine
Učenici će:

41
PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično– 70 sati godišnje)
Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno
postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog
okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost.
Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku
komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi
njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira
za strane jezike.

Slušanje i razumijevanje • učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili
vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati
• potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod
Čitanje i razumijevanje • čita naglas poznate riječi i rečenice

• zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje
Govor • pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice
• reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice
• zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama
• učestvuje u razgovoru po modelu
• daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima
• opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju
• pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije
42
Pisanje • prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice
• zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu
• zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja,
pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)
Znanje o jeziku • Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
Tematske cjeline:
11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta

12. školsko okruženje
13. članovi porodice
14. život učenika za vrijeme nastave i odmora
15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba
16. vremenske prilike
17. brojevi do 100
18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata)
19. proslava rođendana
20. seosko imanje, životinje
21. odlazak na raspust
43
Funkcije i Vještine Gramatika Vokabular
sposobnosti
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:
- pozdravljati se na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati Učenici će učiti o tome i koristiti : Učenici ce usvajati vokabular koji se
formalan i neformalan 1) neverbalno, odnosi na date teme, npr. :
način, npr.: Imenice sa članom u jednini i množini u
- predstaviti sebe i druge, - razvrstavanjem slika, nominativu i akuzativu:
- reći koliko imaju godina i Pozdravljanje:
- povezivanjem slike i slušanog teksta,
odakle dolaze, das Buch, die Tafel, die Bücher.... Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf
- označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji
- imenovati članove svoje Wiedersehen!
3) verbalno,
uže porodice Zamjenice:
- imenovati predmete u npr.:
- Lične zamjenice u jednini i množini u Predstavljanje:
školskoj torbi i učionici, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili
nominativu Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland.
- nabrojati dane u sedmici, pitanja koja su čuli sa kasetofona ,
- Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje
mjesece i godišnja doba, - popunjavanjem tabela i sl. Wie heißt du?
- Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice
- pitati za vrijeme na satu i Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt.
jednine u nominativu
reći koliko je sati, ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Wer ist das? Das ist...
- reći kakvo je atmosfersko Učenici će
vrijeme, Pridjeve u predikativnoj upotrebi
- čitati rečenice i kraće tekstove, Porodica:
- brojati do 100,
- govoriti o trenutnoj - tražiti osnovne informacije u tekstu i Glagole: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa
aktivnosti reagovati: - prezent pomoćnih glagola sein i haben,
- čestitati rođendan, 3) neverbalno, npr: - prezent pravilnih glagola, Škola:
- nabrojati domaće razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, - prezent glagola können, das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das
životinje, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...
- izražavanje želje pomoću oblika möchte
- nabrojati osnovna 4) verbalno, npr:
prijevozna sredstva, - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine)
- davanjem kraćih odgovora, - negativan i upitni oblik glagola,
- iskazati želju (šta želi
- dopunjavanjem teksta Rođendan:
jesti i piti, kuda putovati)
- kupiti voznu kartu - rješavanjem jednostavnijih Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr.
zadataka sa višestrukim izborom Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen,
GOVOR: die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen
Učenici će: Brojeve:
- recitovati, pjevati, - do 100
Seosko imanje:
- postavljati jednostavna pitanja,
Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf,
- odgovarati na pitanja, das Schwein
- igrati uloge, Priloge
44
- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, za mjesto i vrijeme
- voditi dijaloge prema datoj skici. Atmosfersko vrijeme:
Prijedloge
u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Es ist kalt (warm).
PISANJE Die Sonne scheint. Es schneit.
Učenici će:
- prepisivati pojedinačne riječi ,
Odlazak na raspust:
rečenice i kraće tekstove,
ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus,
- rekonstruirati riječi,
mit dem Flugzeug reisen
- dopunjavati izostavljene riječi,
- od ponuđenih riječi rekonstruirati
kraće rečenice,
-pisati kratki jednostavan tekst prema
datom tekstualnom modelu
- samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za
rođendansku proslavu)
jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu
početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe
Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸
za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno
doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.
45
nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova
učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao
npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija.
Učenici će:

46
FRANCUSKI JEZIK
ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole

(2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje)
Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao drugog stranog jezika, je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i
mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i
različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na
osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost.
U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa
A 1.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju, odnosno A1.1 u govoru i pisanju.
Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Učenik će

• prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uči
• razumjeti ograničen broj riječi i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice
• razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke
Čitanje i razumijevanje • prepoznavati slova i napisane riječi, te kratke rečenice

• prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama
• čitati kraće tekstove
47
Govor • pravilno artikulirati glasove, naglašavati riječi, poštovati ritam i intonaciju rečenice
• davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju
• opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih
rečeničnih shema
• razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom
Pisanje • prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice
Znanje o jeziku • Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne
jezičke elemente.
48
Francuski jezik VI razred –B jezik
2 časa sedmično
Funkcije i Gramatika
Nivo Teme sposobnosti Aktivnosti Vokabular
Učenici će učiti o Učenici će učiti samo
6. razred • Pozdravljanje i Učenici će znati: RECEPCIJA tome i koristiti : osnovni vokabular koji se
predstavljanje a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: odnosi na date teme, npr.:
Osnovna • Porodica - pozdravljati Imenice
škola • Kuća, dom - predstaviti sebe ili Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: - jednina i • Pozdravljanje: Bonjour,
• Moja bliža druge 1) neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti množina Salut, Au revoir itd.
okolina - identifikovati ljude i (npr. iz crtića), gestikuliranjem, glumljenjem, izvršavanjem uputstava, Zamjenice • Predstavljanje: Je
Prva • Škola predmete pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se - Lične m’appelle …Je suis,
godina • Svakodnevni - opisati usmeno upućuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim - Upitne, qui? C’est …, itd. Qu’est-
učenja život - ljude i predmete bojama, podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju, De/á qui? Que? ce que c’est ? Qui est-
francuskog • Dani u - boje predmeta lijepljenjem slika, redanjem slika itd. De/á quoi ce? Quel âge as – tu?
sedmici,
- ograničen 2) verbalno, npr.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje Determinatore: • Članovi uže porodice:
broj raspoloženja su čuli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili - Članove, un, une, mère, père, frère, soeur,
mjeseci i
Prvi stepen - brojati predmete pitanja koja su čuli sa kasetofona, popunjavanjem praznina riječima des, le, la, l’, les grand- mère, grand-
godišnja doba
početnog - locirati ljude i odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. - Prisvojne pridjeve, père
• Kazivanje
znanja
vremena
predmete mon, ton, son, ma, • Prostorije u kući i
- reći koliko je sati – b) ČITANJE I REAGOVANJE: ta, sa namještaj: cuisine, sale
puni sati - Opisne pridjeve à manger, chambe,
- izraziti Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: koji su najčešće u armoire, chaise, table,
- dopadanje 1) neverbalno, npr.: gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tužan, sretan), upotrebi, lit,itd.
- sposobnost da pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih najosnovnije, npr. • Bliža okolina: rue,
nešto urade (Je ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari , bojenjem ili (triste, malheureux, jardin, arbre, parc,
peux…) podvlačenjem samo određenih riječi (npr. onih koje označavaju neku beau, petit, • Škola: enseignant, élève,
-ideju posjedovanja (le aktivnost, raspoloženje, brojeve itd.), raspoređivanjem ilustracija po grand,...) livre, cahier, itd
livre de Jean, ma određenom redu prema pisanim uputstvima itd. Glagole
maison) 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na - Prezent Svakodnevni život,
pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima, pomoćnih rutinske aktivnosti npr
povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B, glagola avior, dormir, se lever, se
zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina être, pravilnih laver, prendre l’
odgovarajućim riječima itd. glagola, autobus, se promener,
povratnih manger
PRODUKCIJA glagola i • Moje lice, moje tijelo,
a) GOVOR: nepravilnih samo osnovne riječi
glagola aller,
• Opisivanje: Il est grand
Učenici će: faire i venir
/ petit. Il a les cheveux
49
ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona,učestvovati u - Imperativ • noirs, bruns, blonds. De
razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili quelle couleur est…?
nastavnikom, igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezične igre, davati rouge, jaune, blanc itd.
uputstva i naredbe Priloge za mjesto, • Raspoloženja:
ici, là, devant, heureux, triste…
dehors
Brojeve: 1-50
b) PISANJE: • Određivanje mjesta i
Prijedloge, položaja: Pardon, pour
Učenici će: aller à … C’est loin (de)
prepisivati izolovane riječi , učiti pisati pomoću igara na CD-u, pomoću - à, dans,sur, avec,
de (u osnovnim / près (de) Aller tout
društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova, društvene igre u kojoj droit, tourner à droite /
se slažu pločice sa slovima jedna na drugu, zamjenjivati inicijale punim značenjima)
à gauche
riječima, ubacivati, podvlačiti, redati riječi po određenom redoslijedu, od • Vrijeme: Qelle heure
ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice, pisati kraki, jednostavan tekst est-il? Il est …
prema tekstu modelu, samostalno napisati kratki tekst (čestitku, razglednicu • Dani u sedmici,
SMS poruku) mjeseci, godišnja doba
Učenici će vježbati da
koriste (a ne učiti o tome!):
Afikse, u vezi sa datim

temama i gramatikom,
npr. –s
Antonime, u vezi sa datim
temama, npr. Bon –
mauvais, grand – petitl
Složenice, u vezi sa datim
temama, npr. Sale à
manger, sac à dos, itd
datim temama, npr.
Prendre un bain, il fait
froid, faire attention
50
početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji
upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo
usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.
Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i
Interdisciplinarni sadržaji
Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta, npr:
- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovno obrazovanje, ples)
- kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje)
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje)
- Matematika, moja okolina, geografija
Učenici će se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene
- upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Razlike u
upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour)
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može
podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.
51
Učenje kako učiti
Učenici će da:
- razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik
- koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama
U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano, a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim
obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije školske
pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).
Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu
52
PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole
(2 časa sedmično 70 časova godišnje)
Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao drugog stranog jezika, je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i
mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i
različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na
osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost.
U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa.
A 1.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju, odnosno A1.1 u govoru i pisanju.
Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja

Slušanje i razumijevanje Učenik će
• prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji uči
• razumjeti ograničen broj riječi i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice
• razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke
Čitanje i razumijevanje • prepoznavati slova i napisane riječi, te kratke rečenice

• prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama
• čitati kraće tekstove
Govor • pravilno artikulisati glasove, naglašavati riječi, poštovati ritam i intonaciju rečenice
• davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju
• opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih
rečeničnih shema
• razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom
Pisanje • prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice
Znanje o jeziku • Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati
osnovne jezičke elemente.
53
Francuski jezik VI razred –B jezik
2 časa sedmično
Funkcije i Gramatika
Nivo Teme sposobnosti Aktivnosti Vokabular
Učenici će učiti o Učenici će učiti samo
6. razred • Pozdravljanje i Učenici će znati: RECEPCIJA tome i koristiti : osnovni vokabular koji se
predstavljanje a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: odnosi na date teme, npr.:
Osnovna • Porodica - pozdravljati Imenice
škola • Kuća, dom - predstaviti sebe ili Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: - jednina i • Pozdravljanje: Bonjour,
• Moja bliža druge 1) neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti množina Salut, Au revoir itd.
okolina - identificirati ljude i (npr. iz crtića), gestikuliranjem, glumljenjem, izvršavanjem uputstava, Zamjenice • Predstavljanje: Je
Prva • Škola predmete pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se - Lične m’appelle …Je suis,
godina • Svakodnevni - opisati usmeno upućuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim - Upitne, qui? C’est …, itd. Qu’est-
učenja život - ljude i predmete bojama, podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju, De/á qui? Que? ce que c’est ? Qui est-
francuskog • Dani u - boje predmeta lijepljenjem slika, redanjem slika itd. De/á quoi ce? Quel âge as – tu?
sedmici,
- ograničen 2) verbalno, npr.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje Determinatore: • Članovi uže porodice:
broj raspoloženja su čuli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili - Članove, un, une, mère, père, frère, soeur,
mjeseci i
Prvi stepen - brojati predmete pitanja koja su čuli sa kasetofona, popunjavanjem praznina riječima des, le, la, l’, les grand- mère, grand-
godišnja doba
početnog - locirati ljude i odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. - Prisvojne pridjeve, père
• Kazivanje
znanja
vremena
predmete mon, ton, son, ma, • Prostorije u kući i
- reći koliko je sati – b) ČITANJE I REAGOVANJE: ta, sa namještaj: cuisine, sale
puni sati - Opisne pridjeve à manger, chambe,
- izraziti Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: koji su najčešće u armoire, chaise, table,
- dopadanje 1) neverbalno, npr.: gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tužan, sretan), upotrebi, lit,itd.
- sposobnost da pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih najosnovnije, npr. • Bliža okolina: rue,
nešto urade (Je ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari , bojenjem ili (triste, malheureux, jardin, arbre, parc,
peux…) podvlačenjem samo određenih riječi (npr. onih koje označavaju neku beau, petit, • Škola: enseignant, élève,
-ideju posjedovanja (le aktivnost, raspoloženje, brojeve itd.), raspoređivanjem ilustracija po grand,...) livre, cahier, itd
livre de Jean, ma određenom redu prema pisanim uputstvima itd. Glagole
maison) 2) verbalno, npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na - Prezent Svakodnevni život,
pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima, pomoćnih rutinske aktivnosti npr
povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B, glagola avior, dormir, se lever, se
zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina être, pravilnih laver, prendre l’
odgovarajućim riječima itd. glagola, autobus, se promener,
povratnih manger
PRODUKCIJA glagola i • Moje lice, moje tijelo,
a) GOVOR: nepravilnih samo osnovne riječi
glagola aller,
• Opisivanje: Il est grand
Učenici će: faire i venir
/ petit. Il a les cheveux
54
ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona,učestvovati u - Imperativ noirs, bruns, blonds.
razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili De quelle couleur
nastavnikom, igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezične igre, davati est…? rouge, jaune,
uputstva i naredbe Priloge za mjesto, blanc itd.
ici, là, devant, • Raspoloženja:
dehors heureux, triste…
Brojeve: 1-50
b) PISANJE:
Prijedloge, • Određivanje mjesta i
Učenici će: položaja: Pardon, pour
prepisivati izolovane riječi , učiti pisati pomoću igara na CD-u, pomoću - à, dans,sur, avec,
aller à … C’est loin (de)
društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova, društvene igre u kojoj de (u osnovnim
/ près (de) Aller tout
se slažu pločice sa slovima jedna na drugu, zamjenjivati inicijale punim značenjima)
droit, tourner à droite /
riječima, ubacivati, podvlačiti, redati riječi po određenom redoslijedu, od à gauche
ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice, pisati kratki, jednostavan tekst • Vrijeme: Qelle heure
prema tekstu modelu, samostalno napisati kratki tekst (čestitku, razglednicu est-il? Il est …
SMS poruku) • Dani u sedmici,
mjeseci, godišnja doba
Učenici će vježbati da
koriste (a ne učiti o tome!):
Afikse, u vezi sa datim

temama i gramatikom,
npr. –s
Antonime, u vezi sa datim
temama, npr. Bon –
mauvais, grand – petitl
Složenice, u vezi sa datim
temama, npr. Sale à
manger, sac à dos, itd
datim temama, npr.
Prendre un bain, il fait
froid, faire attention
55
jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu
početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji
upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo
usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.
Interdisciplinarni sadržaji
Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta, npr:
- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovno obrazovanje, ples)
- kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje)
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje)
- matematika, moja okolina, geografija
Učenici će se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene,
- upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Razlike u
upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour),
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može
podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd.
56
Učenje kako učiti
Učenici će da:
- razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika,
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik,
- koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama,
U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano, a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim
obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije školske
pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi).
Rad sa djecom sa posebnim potrebama

57
ARAPSKI JEZIK
ARAPSKI JEZIK
ČETVRTA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Uloga i značaj nastave arapskog jezika
Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika.
Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav
Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.
Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u
više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik
koristi arapski jezik.
Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku.
Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole.
Cilj i zadaci učenja arapskog jezika
Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz
svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji,
humanizmu i internacionalizmu.
58
Zadaci nastave arapskog jezika su:
- razvoj sve četiri jezičke vještine,

- ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom,
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura;
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju,
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
- razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA - VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično/ 70 sati godišnje)

Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja
- učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
- razvijanje pozitivnog stava prema - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku
učenju jezika - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje radoznalosti i - čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih)
kreativnosti - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica
- razvijanje razumijevanja i logičkog - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
59
pamćenja - kratki usmeni i pismeni odgovori
- razvijanje temeljitosti, predanosti i - dopunjavanje riječi i rečenica
preciznosti u učenju jezika
- razvijanje samostalnosti u govoru
- putem igara, pjesme i plesa učiniti
da učenje arapskog jezika bude
zabavno
- čitanje i pisanje jednostavnih
sintagmi i rečenica
- Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad)

- Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine)
- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje određenog člana; pisanje tanwina u
akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
60
Nivo Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular
VI razred - Opisati školu, Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: - Lične zamjenice
- Predstaviti sebe i druge Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati (množina) -Učenici proširuju
Osnovna škola - Aktivnosti u 1) neverbalno, npr.: - Pridjevi vokabular u okviru
nastavi - Imenovati članove svoje - gestikulacijom predstaviti ono - Komparacija
zadanih tema i koriste
4. godina učenja uže porodice, njihova što su čuli, pridjeva
arapskog jezika - Kupovina zanimanja i interesovanja - bojenjem navedenih predmeta / osoba - Pravi prijedlozi ga za konstruisanje
(voće, povrće; - pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na - Genitiv poslije jednostavnih
Prvi stepen brojevi) - Opisati jednostavnim riječi koje su učenici čuli odn. povezivanjem slike sa prijedloga atributivnih sintagmi,
elementarnog rečenicama (imenskim i tekstom - Iskazivanje genitivne veze;
znanja - Izražavanje glagolskim) i ograničenim posjedovanja imenske i glagolske
vremena (puni brojem riječi ljude i koji čuju, pomoću
- izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja rečenice
sati) predmete u kući pronominalnih
čuju sa kasetofona, sufiksa (jednina
- Opisati - Imenovati predmete u 2) verbalno, npr.: 1. lice množine) -Kroz dijalog (igre,
slobodne školskoj torbi i učionici - ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je - Genitivna veza pjesmice, ponavljanje,
aktivnosti - Nabrojati ograničen broj izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona, - Izražavanje prepoznavanje,
(sportske, voća i povrća i neke - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili glagola “imati” crtanje i druge vježbe)
kulturne i dr.) osnovne prehrambene pitanja koja su čuli sa kasetofona, - Dvojina uvježbavati osnovni
artikle - Pravilna
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: vokabular.
- Porodica i množina
članovi - Brojati od 1 do 100 Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili - Pokazne
porodice - Koristiti redne brojeve do rečenica i reagovati zamjenice -Vokabular treba
(zanimanja) 12 za izražavanje punih sati 1) neverbalno, npr: (oblici koji nisu proširivati u skladu sa
- gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih urađeni) temama koje se
- Opisati (grad, - Nabrojati dane u sedmici sintagmi i odgovarajućih ilustracija, - Perfekat obrađuju.
kuću, sobu) - Iskazivati posjedovanje 2) verbalno, npr: - Direktni
putem pronominalnih - kraćim pismenim ili objekat
sufiksa i genitivne veze (akuzativ) -Postepeno uvoditi
usmenim odgovorima na pitanja,
- Brojevi do 100 sinonime za leksiku
- dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - Redni brojevi koju je usvojila
- povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. do 12 većina učenika
GOVOR:
Učenici će:
- ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa
kasetofona;
- voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili
sa nastavnikom;
- pjevati;
61
- recitovati kraće pjesmice;
- glumiti..itd.
PISANJE
Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno
usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način
njihovog pisanja kroz vježbe poput:
- popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale
riječi? - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu,
izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune),
- rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova,
- takmičenje u pisanju brojeva itd.
- samostalno konstruisanje sintagmi, imenskih i glagolskih
rečenica na osnovu materijala koji je usvojen.
62
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih
navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim
kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti
primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i
gramatici.
U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i
razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati
naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta
odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će
dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki
tekst (čestitku, razglednicu, SMS).
Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste
jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika.
Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika
nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu.
Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika,
podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj
međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja,
kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje
Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i
fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje.
63
nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada
dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).
Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava
stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju.
Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se
na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih
drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj,
prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici).
Učenici će:

- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način,
64
ARAPSKI JEZIK
DRUGI STRANI JEZIK

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Uloga i značaj nastave arapskog jezika
Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika.
Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav
Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.
Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u
više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik
koristi arapski jezik.
Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku.
Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole.
Cilj i zadaci učenja arapskog jezika
Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz
svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji,
humanizamu i internacionalizmu.
Zadaci nastave arapskog jezika su:
- razvoj sve četiri jezičke vještine,

- ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom,
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura;
65
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju,
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
- razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
NIVO: PRVA GODINA UČENJA - VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 časa sedmično/ 70 časova godišnje)

Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja
- učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
- razvijanje pozitivnog stava prema - razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku
učenju jezika - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje radoznalosti i - čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih)
kreativnosti - čitanje jednostavnih rečenica
- razvijanje razumijevanja i logičkog - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
pamćenja - kratki usmeni i pismeni odgovori
- razvijanje temeljitosti, predanosti i
preciznosti u učenju jezika
- razvijanje samostalnosti u govoru
- putem igara, pjesme i plesa učiniti
da učenje arapskog jezika bude
zabavno
- postupan prelaz ka čitanju i pisanju
jednostavnih riječi i rečenica
66
- Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad)

- Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine)
- Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika)
- Vokabular (u okviru datih tema)
Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti:
osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.
Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike
da sami dolaze do određenih zaključaka.
67
Nivo Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular
VI razred - Pozdravljanje i Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Lične zamjenice
upoznavanje Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati ('ana, 'anta, 'anti, Učenici će:
Osnovna škola - Pozdravljanje na 1) neverbalno, npr.: huwa, hiya, nahnu)
- Porodica i formalan i neformalan - gestikulacijom predstaviti ono
1. godina učenja prijatelji način što su čuli, Učiti samo osnovni
Upitne zamjenice
arapskog jezika - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta (man, ma) vokabular, koji će biti
- Kuća - Predstaviti sebe i druge koji su čuli, osnova za tvorbu kratkih
Prvi stepen - pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose Pokazne zamjenice (imenskih) rečenica.
elementarnog - Svakodnevni - Imenovati članove svoje na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem (hara, harihi)
znanja život uže porodice Kroz dijalog (igre,
slike sa tekstom
Vokativna partikula pjesmice, ponavljanje,
- Škola - Opisati jednostavnim koji čuju,
“ya” prepoznavanje, i druge
rečenicama (imenskim) - podvlačenjem riječi koje su učenici čuli
- Bliža okolina i ograničenim brojem vježbe) uvježbavati osnovni
Potvrdne i odrične
riječi ljude i predmete u 2) verbalno, npr.: vokabular.
riječi (na`am, la)
- Odjevni kući - ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio
predmeti nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona Upitne partikule
- Imenovati predmete u - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili (hal, 'a)
školskoj torbi i učionici
pitanja koja su čuli sa kasetofona
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Prijedlozi (fi, min,
- Brojati od 1 do 10
Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili 'ila, `ala)
- Reći koliko je sati (puni rečenica i reagirati:
Upitna riječ “'ayna”
sat) 1) neverbalno, npr:
Kategorija roda
- gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem Prepoznavanje
- Nabrojati dane u pisanih gramatičkog
sedmici riječi i odgovarajućih ilustracija, ženskog roda
- podvlačenjem pojedinih riječi, (okruglo “ta”)
- Nabrojati ograničen
broj odjevnih predmeta 2) verbalno, npr:
- kraćim pismenim ili Brojevi (1 do 10)
usmenim odgovorima na pitanja,
- dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u
tekstu
- povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.
68
GOVOR:
Učenici će:
- ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa
kasetofona;
- voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima
ili sa nastavnikom;
- pjevati;
- recitovati kraće pjesmice;
- glumiti..itd.
PISANJE
Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga

usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan
način njihovog pisanja kroz vježbe poput:
- popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? -
nastavnik
ispisuje riječi na tablu, izostavljajući određena slova
koje
učenici treba da popune)
- rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova,
- takmičenje u pisanju brojeva itd.
69
početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe
nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova
učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr.
Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija.
70
Učenici će:

71
MATEMATIKA
72
MATEMATIKA
PODRUČJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI
Znanje Sticanje znanja: Učenik će znati:
-poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih
-usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog skupova,
produkta skupova, -prepoznati relaciju, odnosno funkciju ,
-usvajanje pojma relacije i funkcije, -nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom,
-poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine, -znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove,
-usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, -grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove,
mjerenje uglomjerom, -prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole
-računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :), -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No, njihov
-grafičkog prenošenja, uspoređivanja, sabiranje i oduzimanja položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu,
uglova, -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke
-usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u izraze,
skupu No i skupu Q+, -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim)
-usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima uslovima,
(decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi, -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke),
-o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom - procjeniti i provjeriti tačnost rezultata,
mjestu», -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+,
-o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza, -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+,
-upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku
predmetima i svakodnevnom životu, sredinu
-usvajanje postupaka za četiri računske operacije s za dva ili više brojeva,
razlomcima i decimalnim brojevima, -računati pomoću džepnog računala,
-računanja postotka,
-računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva,
-računanje pomoću džepnog računala,
73
Sposobnosti Razvijanje sposobnosti i vještina: Učenik će moći:
i vještine -poređenja -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih
-nizanja, povezivati,
-slijeđenja niza uputa, -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke,
-prostornog organiziranja i orijentiranja, -raditi po određenom planu,
-vizualizacije i vizuelnog grupiranja, -pripremati se za određeno napredovanje,
-procjenjivanja, -koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca,
-prepoznavanja obrasca, ...
-induktivnog mišljenja, -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje,
-induktivnog i analognog zaključivanja,
-različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja,
-matematičkog jezika,
-prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija
Vrijednosti i Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: Učenik će:

stavovi -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju,
drugih, -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i
-o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih stavove
činjenica i izgrađenih kriterija, drugih,
-rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i
-pozitivnim crtama osobnosti, vlastito prosudjivanje.
-važnosti radovanja osobnom uspjehu, kao i uspjehu drugih, -poboljšati ličnu «listu» motiva , emocija i doživljaja
-ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se
konstruktivnog vrednovanja, pomogne
-samopuzdanja i samoaktualizacije, drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom
-uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju mišljenju
različitih uopće,
odluka -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i
sveprisutnost matematike u univerzumu
74
Programski sadržaj: 1. TEMA - Skupovi, relacije i preslikavanja
2. TEMA – Kružnica, krug, ugao (kut)
3. TEMA - Prirodni brojevi
4. TEMA - Djeljivost brojeva
5. TEMA – Razlomci
1.TEMA- Skupovi, relacije i preslikavanja
Tematske jedinice
Skupovi.
Presjek, unija i razlika skupova.
Direktni produkt skupova.
Relacije. Funkcije (preslikavanja).
Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni.
2.TEMA- Kružnica, krug, ugao (kut)
Tematske jedinice
Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug.
Prava i kružnica. Dvije kružnice.
Ugao ( elementi, obilježavanje).
Konveksni i nekonveksni uglovi.
Središnji ugao, kružni luk i tetiva.
Prenošenje uglova. Uspoređivanje uglova.
Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.
Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula- ugao. Susjedni i usporedni.
Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda); uglomjer.
Računske operacije s mjernim brojevima za uglove.
Komplementni i suplementni uglovi.
75
3.TEMA- Prirodni brojevi
Tematske jedinice
Skup N i N0.
Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0.
Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost.
Izrazi s promjenljivim.
Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza).
4.TEMA- Djeljivost u N0
Tematske jedinice
Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r).
Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja.
Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva.
Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2,3,4,9,25.
Prosti i složeni brojevi.
Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore.
Zajednički djelitelji brojeva. Najveća zajednička mjera
Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva.
5. TEMA- Razlomci
Tematske jedinice
Pojam razlomka b/a ( a, b e N). Brojnik i nazivnik.
Razlomci veći i manji od 1.
Proširivanje i skraćivanje razlomaka.
Uspoređivanje razlomaka.
Razmjera (omjer).
Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak.
Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima.
76
Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva.
Aritmetička sredina danih brojeva.
Brojevni izrazi sa zagradama. Tekstualni zadaci.
Izrazi s promjenljivim. Brojna vrijednost izraza.
Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici).
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED
(devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično)
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI

STAVOVI, UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJA
Učenici trebaju Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja Učenik treba Nastavnik će svojim
SKUPOVI, RELACIJE I usvojiti: skup i priborom za za percepciju pažljivo pratiti znanjem i vještinama
PRESLIKAVANJA element skupa kao geometriju razvijati prostora, za izlaganje nastavnika obraditi nastavne
Skupovi. osnovni pojam. motoričke urednost, i učestvovati u radu sadržaje tako da
Presjek, unija i razlika Uređeni par, sposobnosti kao i preglednost, svojim komentarima učenici usvoje
skupova. jednakost uređenih uvježbavati oko da preciznost u i pitanjima. pojmove i definicije
Direktni produkt skupova. parova, prvu i drugu pravilno procjenjuje mjerenju. Razvijanje i da razumiju i
Relacija. Funkcija. koordinatu uređenog slike koje crta. Treba osjećaja za urednost Koristiti udžbenik , prihvate određene
Koordinatni polupravac i para. Trebaju promatrati i otkrivati pri crtanju. zbirku zadataka i zakonitosti.
koordinatni sistem u ravni. definisati relaciju, nova svojstva, i ostalu preporučenu Nastavnik će paziti
odnosno funkciju. logički ih povezivati. Razvijanje literaturu. da sadržaj i
Trebaju znati odgovornosti za objašnjenja budu
nacrtati zadane tačke Treba razviti osjećaj samostalno dostupna uzrastu
KRUŽNICA, KRUG, na koordinatnom za posmatranje obavljanje zadataka. učenika. Poticati će
UGAO (KUT) pravcu i u raznih uglova i Učenik se treba učenika na rad.
Izlomljena linija, koordinatnom osposobiti za Zahtijevat će od
77
mnogougao, sistemu u ravni. njihovih veličina. samostalan rad s učenika da uredno
kružnica (kružna crta) i krug. Učenici trebaju znati geometrijskim rade i da
Prava i kružnica. koji su osnovni Učenik treba usvojiti priborom, za ravnomjerno
Ugao. Vrste uglova. Središnji pojmovi u geometriji i razviti matematički procjenjivanje raspoređuju crteže
ugao. (tačka, prava, jezik. rezultata i za pomoć na listu papira.
Jedinice za mjerenje uglova. ravnina, prostor, ostalim učenicima. Insistirati će na
Mjerenje uglova skup), a koji su i Uočavati sličnosti Kod učenika treba sažimanju pojmova
Računske operacije sa izvedeni pojmovi između algebarskih i potaknuti rad po geometrije u
mjernim brojevima za uglove (dužina, izlomljena geometrijskih planu. opisivanju tokom
Suplementarni, linija, mnogougao, zadataka. izlaganja. Poticat će
komplementarni uglovi. kružnica, krug, Razvijanje zapažanja učenike na slobodno
Prenošenje uglova. središnji ugao,...). Učenik treba naučiti i izvođenje procjenjivanje
Uspoređivanje uglova. Jedinice za mjerenje definirati pojmove zaključaka. veličine uglova prije
Grafičko sabiranje i uglova: stepen, koji ga okružuju, a mjerenja.
oduzimanje uglova. minute, i sekunda. osnovne pojmove
Stepen (stupanj) «razumjeti».
povezati sa
stepenima iz
geografije, radi
povezivanja gradiva
i lakšeg usvajanja.
Učenik treba usvojiti
crtanje, mjerenje,
uspoređivanje,
sabiranje,
oduzimanje uglova,
kao i množenje
uglova prirodnim
brojem.
78
Učenici trebaju Razvijati misaonost i Razumijevanje Aktivno sudjeluje u Ostvaruje
PRIRODNI BROJEVI savladati sve logičnost kroz prirodnosti i svim oblicima produktivnu
Skup N i N0. računske operacije. rješavanje različitih prirodne logičnosti u nastavnog rada. Prati stvaralačku
Sabiranje (zbrajanje) , Insistirati na zadataka. Učenik radu sa prirodnim izlaganja nastavnika. atmosferu u razredu.
oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju treba samostalno brojevima. Sudjeluje u stvaranju Vodi evidenciju
dijeljenje (s ostatkom) u i množenju, gdje se odlučivati koju Razvijanje i jačanje obrazovnih situacija, svojih zapažanja o
skupu N0. trebaju koristiti operaciju će prije samopouzdanja u sredstava i modela. napredovanju
Svojstva računskih operacija: olakšice. Vježbati rješavati, kao i koje vlastitu sposobnost Prati izlaganje učenika. Koristi
komutati- zadatke s više zagrade će prije učenja i nastavnika. Koristi različite metode i
vnost, asocijativnost, računskih operacije i računati. zaključivanja. udžbenik i literaturu. strategiju praćenja
distributivnost. zagrada, da učenici Svjesno preuzimanje Dosljedno izvršava postignuća i
Izrazi s promjenljivim. uvježbaju red odgovornosti za sve zahtjeve sposobnosti učenika.
Pridruživanje brojeva po računskih operacija i urađeno. Pozitivan nastavnika u Redovito ocjenjuje
danom pravilu (brojna oslobađanja od odnos prema radu, individualno , rad učenika i vodi
vrijednost izraza). zagrada. kao i volja za rad i za grupnom i uredne zabilješke.
Uvježbavati iskazivanje frontalnom radu.
rješavanje zadataka s pozitivnih rezultata Uredno piše sve
općim brojevima, sa rada. informacije koje mu
i bez zadanih daje nastavnik. Uči
vrijednosti općeg kod kuće i radi
broja. Učenici domaće zadaće.
trebaju znati koristiti
svojstva računskih
operacija.
79
Učenici trebaju znati Razumijevanje Adaptivnost i Radi na satu i kod Nastavnik postavlja
DJELJIVOST U N0 rastaviti složeni broj materije i problema. fleksibilnost u kuće po uputama pitanja i traži
Djelitelj i sadržalac broja na proste faktore. Razvijanje logičkog i prihvaćanju nastavnika. Za svaki adekvatne odgovore,
Djeljivost zbira, razlike i Trebaju znati stvaralačkog promjena. Značaj nerazumljivi zadatak kako bi saznao da li
proizvoda. prepoznati brojeve mišljenja. Razvijati znanja o brojevima i traži objašnjenje, su svi učenici
Djeljivost sa 2, 3, 4, 5, 6, 9, koji su djeljivi sa: 2, maštovitost i kvantitativnim kod kuće ili u školi. razumjeli
10, 15,... 3, 4, 5, 6, 9, 10, sposobnost odnosima. Interes za Ne ostavlja ništa postavljene zadatke.
Prosti, složeni i relativno 15,.... Učenici percepcije bitnog od rješavanje problema nerazjašnjeno ni Potiče učenike da
prosti brojevi trebaju znati odrediti nebitnog. Vještina i zadataka timskim nenaučeno. pitaju i da traže
Rastavljanje broja na proste najmanji zajednički odabira inovacija, radom. Procjenjuju i odgovore.
faktore sadržalac, kao i razvrstavanja, vrednuju vlastite
Najveći zajednički djelitelj najveći zajednički klasificiranja, stavove i stavove
Najmanji zajednički djelitelj. Moraju uspoređivanja. drugih. Poštivanje
sadržalac razlikovati proste od pravila obrazovne
složenih brojeva, kao igre i aktivnosti
i relativno proste uopće.
brojeve.
80
RAZLOMCI Učenik usvaja pojam Vizuelno Cijelo i razlomljeno. Prati aktivno rad na Priprema nastavnu
-Pojam razlomka cijelog, polovine, raščlanjivanje i Usvaja pojmove satu i pri tome tehniku i
-Uspoređivanje razlomaka trećine, ... kao i zapis grupiranje. cjeline i jedinke i usvaja nova znanja. tehnologiju. Izrađuje
jednakih nazivnika. istih. Crtežima Induktivno mišljenje. opšte odnose Donosi potreban didaktički materijal.
-sabiranje i oduzimanje prikazuje zadane Procjenjivanje. izmedju dijela didaktički materijal Primjenjuje modele
razlomaka jednakih brojeve i čita Različiti načini nečega i kolektiviteta za razumijevanje interaktivne nastave.
nazivnika nacrtane dijelove matematičkog ( cjeline) novog gradiva Usklađuje zadatke i
-Proširivanje i skraćivanje kako bi zapamtio izražavanja i (razlomaka). Crta i probleme spram
razlomaka. zapis. Preko mjernih komuniciranja reže, polovi i dijeli, mogućnosti učenika.
-Svođenje razlomaka na brojeva: površine, korištenjem preklapa i mjeri. Individualno prilazi
jednake nazivnike. duljine, vremena, i matematičkog jezika. učenicima kod
-Uspoređivanje razlomaka sa odgovarajućih Konvergentna i rješavanja složenijih
jednakim nazivnikom. zadataka određuje divergentna zadataka. Odmjerava
-Sabiranje i oduzimanje razlomke izražene produkcija ideja. znanja: dovoljnog,
razlomaka različitih manjim srednjeg i visokog
nazivnika. odgovarajućim nivoa. (Origami -
-Jednačine u vezi sa jedinicama. Usvaja japanska tehnika
sabiranjem i oduzimanjem algoritme zbrajanja, savijanja papira,
razlomaka: ( x+a=b; x-a=b; jednakih i različitih Geometer's
a-x=b; (x-a)+b=c; (x+a)- razlomaka, Sketchpad,
b=c.) množenja i dijeljenja Geogebra - programi
-Nejednačine u vezi sa razlomaka. Rješava iz matematike na
sabiranjem i oduzimanjem različite jednačine i kompjuteru su
razlomaka: ( a+x<b; x+a>b; nejednačine pomoću veoma zgodni za
x-a<b; x-a>b; a-x<b; a-x>b.) svojstava računskih jednostavno i brzo
-Množenje razlomaka. operacija. Računa prikazivanje
-Dijeljenje razlomka postotak. različitih razlomaka i
razlomkom. odnosa između
-Svođenje razlomaka na Razmjeru rješava cijelog i njegovih
jednake nazivnike. kao jednakost dvaju dijelova, kao i
81
-Uspoređivanje razlomaka razlomaka (primjena između samih
-Zbrajanje i oduzimanje na nastavi dijelova cijelog).
razlomaka različitih geografije, Zadatke osmišljava
nazivnika. izračunavanje tako da učenike
-Množenje razlomaka. udaljenosti na karti). potiče na
-Dijeljenje razlomka razmišljanje.
razlomkom.
-Jednačine u vezi sa
množenjem i dijeljenjem
razlomaka (ax=b; x:a=b;
a:x=b; ax+b=c; ax-b=c.)
-Nejednačine u vezi sa
množenjem i dijeljenjem
razlomaka.
-Postotak.
-Razmjera i njena primjena.
82
1.TEMA- Skupovi, relacije i preslikavanja
Skup, koji su učenici ranije poimali više intuitivno, u ovoj se temi, do određenog stepena formalizuje. Međutim, formalizaciji ovih sadržaja
mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija.
-Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa, kao osnovnih pojmova, pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja.
-Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.
-Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac, polupravac, dužina, izlomljena linija, ...) dožive kao skupove točaka.
-S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova, presjeka, razlike kao i produkte skupova.
-Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju, presjek i razliku skupova.
-Dijagramom uvesti produkt skupova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije, kao i za koordinatni sistem u ravnini.
-Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.
2.TEMA- Kružnica, krug, ugao
Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice.Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). U ovom
programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice, zaključujući da su te udaljenosti jednake.Učenici sada kružnicu i krug
poimaju kao skup tačaka.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se
ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova.
-Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke, uglomjer, jedinice za mjerenje uglova. ( po mogućnosti koristiti
namjenske računarske software ( npr. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije )
-Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen, minuta, sekunda): +, -, •, : .
-Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.
83
3.TEMA- Prirodni brojevi
Realizaciju ove tematske cjeline treba, u najvećem dijelu, postaviti kao ponavljanje, proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio
ranije. Međutim, u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom
apstraktnom značenju. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.
-Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.
-Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva, do 10, pomoću prstiju
lijeve i desne ruke, množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10, množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod
drugoga, ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.
-Uvježbati svojstva računskih operacija, osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju.
-Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu.
-Uvježbati zadatke sa zagradama, izračunavanje i oslobađanje zagrada.
4.TEMA- Djeljivost brojeva
Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r , odnosno sa jednakošću a = b q. Pojam
djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2,5,…) potrebno je na
dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.
-Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.
-Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere.
-Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva.
84
5. TEMA- Razlomci
-U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke.

-S učenicima raditi od papira figurice, i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog, prema polovinama, četvrtinama, itd.
-Učenici mogu donijeti i kolaž papir, makaze i ljepilo, pa zadane likove lijepiti cijele, isijecati polovine, trećine,... lijepiti i razgovarati o
razlomcima.
-Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima, vezanim za uvođenje razlomaka.
-Za korištenje u neposrednom radu na satu, dobar je također i računarski program Geogebra.
-Uvesti decimalne razlomke.
-Uvesti pojam postotka, kao razlomka s nazivnikom 100.
-Kod množenja, razlomak prvo množiti prirodnim brojem, zatim razlomak i prividni razlomak, a tek onda razlomak s razlomkom.
-Uvježbati sve četiri računske operacije.
-Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj, kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam.
-Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj, ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i
drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu, isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule.
Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu, odnosno nejednačinu.
85
BIOLOGIJA
86
BIOLOGIJA
VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje
PROGRAMSKI ZAHTJEVI
ODGOJNI OBRAZOVNI OČEKIVANJA
- upoznavanje učenika sa pojmom

biologije, njenim predmetom, problemom - sticanje novih znanja o predmetu - učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju
izučavanja izučavanja biologije predmet izučavanja pojedinih grana biologije
- razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom
- posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao -naučiti razliku između biljne i i višećelijskom organizmu, diobu ćelije,pojam
osnovnu strukturnu i funkcionalnu životinjske ćelije haploidnog i diploidnog broja hromosoma
jedinicu svih živih bića - razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i
- pružanje osnovnih znanja , vještina i -koristiti prethodna iskustva učenika i transpiraciju
sposobnosti o građi i funkciji biljnog ostvariti korelaciju sa gradivom drugih - znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u
procesu fotosinteze, oslobađanje oksigena
organizma nastavnih predmeta - multidisciplinarni - vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene
- shvatanje toka fizioloških pojava i pristup pare
procesa u biljnom organizmu vezanim za - da pomoću praktičnog rada učenici - učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih
građu i funkciju biljnih organa shvate fiziološke procese,fotosintezu i didaktičkih ključeva za grupu biljaka
- značaj fotosinteze i transpiracije transpiraciju i da povežu građu i
- upoznavanje sa biosistematikom funkciju biljnih organa - učenici znaju da klasificiraju biljke i da
biljnog svijeta , odnosno sa razumiju razvoj od nižih ka višim
najznačajnijim karakteristikama - učenike upoznati sa osnovnim - uz pomoć nastavnika procjenjivati
pojedinih grupa biljaka sistematskim kategorijama i njihovom relevantnost podataka i informacija
hijerarhijom
- shvatiti filogeniju biljnog svijeta, - shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u
87
- formiranje svjetonazora / pogleda o kojem žive
podjelu i značaj porijeklu i razvoju biljnog svijeta - da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos
- Ovladavanje odabranim metodama i - razvijati kritičko mišljenje i u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda
tehnikama rada u nastavi biologije kreativnost -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i
- razvijanje pogleda i sticanje osnovnih - poseban značaj posvetiti planiranju i stavove prema sebi samima, prema drugima,
znanja o živom svijetu u skladu sa pripremanju laboratorijske vježbe, prema svojoj okolini i učenju kao
dostignućima savremene biološke nauke i posmatranju, modeliranju ćelije i biljnih cjeloživotnom procesu.
univerzalnih odgojnih vrijednosti organa i eksperimentima
- shvatiti značaj biljaka za prirodu , - istaknuti značaj biljaka kao jedinih
životinje i čovjeka. proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji,
razvijati senzibilitet o potrebi zaštite
biljnog svijeta od uništavanja.
1. Uvod
1. 1. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA
Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja, značaj biologije
Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića
2. CITOLOGIJA
2.1. Biljna stanica : ćelija - osnovna jedinica građe organizma. Dioba ćelije.
Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom
2. 2. Tkivo: građa i funkcija, organ, organizam. Jednoćelijski i višećelijski organizam.
3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA
3. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila,
klijanje sjemenke : uslovi klijanja , voda, zrak, toplota, klijavost.
88
3.2. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. Difuzija , osmoza, kapilarnost i korijenov
Pritisak .Ogled rastenja korijena. Vegetativno razmnožavanje korijenom.
3.3. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla.Drvenasto
. i zeljasto stablo, preobražaj . Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.
3.4. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.
Vegetativno razmnožavanje listom.
3.5. Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista.Postavljanje
eksperimenata vegetativnog razmnožavanja.
3.6. CVIJET – CVAT- Građa i funkcija cvijeta i cvasti
3.7. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. Plod i sjemenka, raznovrsnost plodova i sjemenki
4. BIOSISTEMATIKA BILJAKA
4.1. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. Pojam biosistematika. Karl Line.
Binarna nomenklatura. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije,
vrsta, rod, porodica, red, klasa, odjeljak i carstvo.
ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE
4.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA.: Karakteristike građe virusa, viroze, medicinski i ekonomski značaj virusa.
ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI
4.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Karakteristike građe, razmnožavanje, podjela i značaj.
4.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi.
ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO- EUKARIOTI
4.4.. ALGE:Građa, razmnožavanje, rasprostranjenost, podjela i značaj. Od bičara do
volvoksa.Posmatranje algi mikroskopom
4.5. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost, podjela i značaj.
STABLAŠICE
4.6. MAHOVINE: Građa, razmnožavanje i razviće, rasprostranjenost i najvažnije grupe
Mahovina.
4.7. PAPRATNJAČE:Građa, razmnožavanje i razviće, podjela i porijeklo, značaj,
Izumrle papratnjače.
4.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike, podjela. Golosjemenjače. Građa,
Razmnožavanje, značaj i podjela. Prelaz na kopno.
89
4.9.. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE
Opće odlike. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.
4.10 DVOSUPNICE. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA
Opće karakteristike porodica, predstavnici, značajne vrste u ishrani. Voćarstvo.
4.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA
Opće karakteristike porodice, predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.
4.12. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA
Opća karakteristika porodice, predstavnici i značaj u ishrani.
4.13. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu.
4.14 JEDNOSUPNICE - PORODICE LJILJANA I TRAVA
Opća karakteristika porodice, predstavnici, značaj u ishrani.
4.15. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA
ZNAČAJ BILJAKA
90
GEOGRAFIJA
91
GEOGRAFIJA
ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA
POSTAVLJANJI CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI

Programski zahtjevi o: Učenici znaju: Očekivana znanja o:
geografiji kao nauci i školskom predmetu; opisivati ranije poznate geografske pojmove geografiji kao općem obrazovnom predmetu;
značaju školske geografije; koje su naučili tokom razrednog obrazovanja prirodnoj i geografskoj sredini;
objektu i predmetu proučavanja; iz predmeta Prirode i društva; proširenim znanjima prirodnih pojava i
prirodnoj sredini; opisivati pojave i procese koje doživljava u procesa i načinima njihovih nastanaka;
geografskoj sredini; bližoj i daljoj okolini. da geografija daje znanje o
definiciji i definicijama geografije kao nauke i prirodnogeografskim i društvenogeografskim
podjeli geografije. procesima i pojavama.
nebu i nebeskim tijelima; opisati nebo, Sunce, zvijezde i Mjesec; Kosmosu ili nebu;
kosmičkom beskraju; Prividna kretanja Sunca. nebeskim tijelima;
kretanjima nebeskih tijela; zvijezdama i Galaktici;
Suncu i sunčevom sistemu; Suncu i njegovom sistemu;
Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. Mjesecu i njegovom kretanju;
Zemlji u Sunčevu sistemu.
horizontu i podjeli horizonta; orijentaciji na osnovna znanja o horizontu; metodama orijentacije na horizontu;
92
horizontu; prividnom kretanju Sunca; o geografskoj mreži;
orijentaciji na površini Zemlje; osnovama orijentacije na horizontu. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na
geografskim koordinatama. površini Zemlje.
prividnom kretanju Sunca; opisati prividno dnevno kretanje Sunca; suštini prividnih kretanja nebeskih tijela;
stvarnim kretanjem Zemlje; opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje;
rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje; godišnjih doba; rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni
revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. objasniti pojam protoka (temporalnog) dana i noći i računanje vremena;
vremena. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama;
suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći;
smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih
pojaseva na Zemlji.
predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine izgled svoje bliže i dalje okoline; rasporedu i odnosima kopna i mora na
na globusu i kartama; izradima plana, učionice i makete zavičaja; globusu;
umanjenju veličina iz prirode i načinima osnovama izrade geografske karte. načinu umanjenja veličina iz prirode;
njihovog prenošenja na papir; elementima i sadržaju geografskih karta;
razmjeri i razmjernicima; vrstama geografskih karata;
elementima i sadržajem geografske karte; suštini čitanja geografskih karata;
vrstama i načinu korištenja geografskih karata. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti.
zemlji i njenim sferama; osnove o stijenama u zavičaju; zemlji i njenim sferama – geosferama;
litosferi, zemljinoj kori i njenom sastavu; vodi, zraku i tlu. građi zemljine kore;
razvoju zemljine kore kroz geološka prepoznati osnovne oblike reljefa. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke
razdoblja; prošlosti;
oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim unutrašnjim procesima i obliku;
silama; unutrašnjim procesima i pojavama. spoljašnjih procesa i oblika.
vodenom omotaču Zemlje; Podjelu voda na slane i slatke vode; hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje;
kruženju vode u prirodi; podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. kružnim tokovima u hidrosferi;
jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana; jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana;
93
kopnenim vodama. osnovnim fizičkim, hemijskim i dinamičkim
procesima u Svjetskom okeanu;
kopnenim vodama na Zemlji.
živom svijetu na Zemlji ili biosferi; osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji;
geografskom rasprostranjenju; širem zavičaju. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj
biljaka i životinja. vegetacije na Zemlji;
pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji;
akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji.
općim društvenogeografskim elementima na stanovništvu užeg i šireg zavičaja; ekumeni i anekumeni;
Zemlji; gradskim i seoskim naseljima; suštini i značenju pojmova: prirodna i
stanovništvu na Zemlji; naseljenosti i osnovnim ljudskim aktivnostima. geografska sredina;
naseljima na Zemlji; urbanizaciji i urbanizovanim regijama;
privredi i privrednim djelatnostima. privredi i podjeli privrede;
osnovne elemente primarne, tercijarne i
sekundarne privrede.
globalnim geografskim aspektima životne osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem geografsko poimanje prirodne, geografske i
sredine; uzrocima geoekološke krize; zavičaju. životne sredine;
posljedicama geoekoloških poremećaja na najvažnije geogene i antropogene uzročnike
Zemlji. narušavanja životne sredine;
posljedicama negativnih uticaja na zrak, vodu
i tlo.
94
NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME)
UVOD U GEOGRAFIJU
Objekat, predmet, zadaci geografije. Podjela geografije
NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA

Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Zvijezde i sazvježđa. Gelaktike i galaktička jata. Sunce i Sunčev sistem. Planete. Sateliti.
Mjesec. Mjesečeva kretanja. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Zemlja u Sunčevom sistemu. Zemlja – oblik i veličina.
ORIJENTACIJA NA HORIZONTU
Horizont i orijentacija na horizontu. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Orjentacija pomoću Sunca. Orijentacija
pomoću Sunca i sata. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Najnovija savremena
orijentacija.
ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE

Geografska mreža. Paralele ili uporednici. Meridijani ili podnevnici. Geografske koordinate. Geografska dužina. Geografska širina. Nadmorska
visina. Relativna visina. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje.
PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE

Prividno kretanje Sunca. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Rotacija Zemlje.Posljedice rotacije
Zemlje. Smjena dana i noći.Lokalno vrijeme. Zonalno vrijeme. Satne zone. Datumska granica.
GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA

Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Ekliptika. Položaj Zemlje na ekliptici. Posljedice revolucije Zemlje. Nejednako trajanje dana
i noći. Kalendar. Godišnja doba. Toplotni pojasevi na Zemlji.
PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI
95
Globus – model Zemlje. Razmjera i razmjernik. Plan. Geografska karta. Osnovni elementi geografske karte. Vrste karata. Čitanje geografskih
karata.
ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE

Geografski omotač. Sastav geografskog omotača. Sfera Zemlje – geosfera.
LITOSFERA I KORA ZEMLJE

Unutrašnja građa Zemlje. Sastav zemljine kore. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Izgled površine Zemlje.
RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI

Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Tektonski procesi i oblici. Vulkani i vulkanski reljef. Zemljotresi. Reljef na kopnu i u
podmorju.
RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI

Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Oblikovanje reljefa tekućicama. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Oblikovanje reljefa
ledom. Oblikovanje reljefa vjetrom.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode.
ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE

Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Značaj atmosfere. Sastav atmosfere. Podjela atmosfere.
SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE

Sunčeva radijacija. Zagrijavanje kopna, vode i t zraka. Zračni pritisak. Vjetar.
ATMOSFERSKI PROCESI
Vlažnost zraka. Oblaci i magle. Padavine.
VRIJEME I KLIMA
Pojam vremena. Meteorološko vrijeme. Pojam klime. Klimatski faktori.
96
OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI
Tople klime u žarkom pojasu. Klime umjerenih pojaseva.Klime polarnih oblasti.
HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE

Opće odlike hidrosfere. Kruženje vode u prirodi. Svjetski okean. Prirodne osobine morske vode. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Okeani.
Mora.
DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA

Kretanje morske vode. Talasi u Svjetskom okeanu. Struje u Svjetskom okeanu. Morske mijene i morske dobi. Značaj Svjetskog okeana.
KOPNENE VODE
Podzemne vode. Izvori i vrela. Tekućice. Jezera. Močvare i bare. Led na Zemlji. Značaj kopnenih voda.
BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI

Biosfera – pojam i podjela. Biogeografski faktori na Zemlji. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji.
BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI

Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografske oblasti polarnog pojasa.
DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI

Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Porast svjetskog stanovništva. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Migracije –
mehaničko kretanje stanovništva.
PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI

Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Urbanizacija. Privreda i privredne djelatnosti
GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI

Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Ugroženi elementi životne sredine.
97
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O
NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU
• Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen
prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja
putem otkrivajućeg učenja.
• Nastavna građa je koncipirana za interaktivne, ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Ostvarivanje
ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi, koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje
tretiraju Kosmos, Zemlju u Kosmosu, posljedice Zemljinih kretanja i sl. I druge nastavne teme, a koje tretira ovaj nastavni program su,
uglavnom, nove i dosta uopćene. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Kako je ovo dosta nepoznata i
teško shvatljiva meterija, za učenike ovog uzrasta, potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima, slikama,
grafikonima i primjerima, kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu.
• Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine.
Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima, koji uslovljavaju te odnose. Društvenogeografski
procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji, razvoj urbanizacije i urbanih sistema,
te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. U ovim temama, uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode.
• U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene, kosmogene i antropogene uticaje, kojima se narušava normalno funkcionisanje
prirodne i geografske sredine. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama.
Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja.
• Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Pored toga, potrebno je
osmisliti najprikladniji nastavni metod, oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Nastavni program
koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja, a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Nastavni
program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Za realizaciju ovog
nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika, tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga
(udžbenik) za učenje, radna sveska i priručnik za nastavnike, a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i
ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini».
98
HISTORIJA
99
HISTORIJA
TEME
ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
STAVOVI UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
1. Uvod u historiju
1.1. Prošlost i sadašnjost. Učenici znaju kako Razumiju kako je Razvijaju interesovanje i Analiziraju izvore, iznose Motiviše učenike potiče
doznajemo o životu u podijeljena prošlost , pozitivan odnos prema vlastito mišljenje ih da samostalno
prošlosti, šta su historijski objasne pojmove historiji zaključuju zaključuju.
izvori arheologija i kultura Priprema analizu izvora
1.2. Računanje vremena Znaju kako se računa Mogu da se se orijentišu Imaju orijentaciju u Rješavaju zadatke na crti
vrijeme, vremenska na lenti (crti) vremena. vremenu, demonstriraju vremena Demonstriraju ,
razdoblja Razlikuju predhistorijsko i pripremaju zadatke na
historijsko doba. lenti (crti) vremena
2. Predhistorija Učenici znaju kako je živio Mogu da uoče razlike u Komuniciraju , na osnovu Analiziraju izvore Priprema analizu izvora
2.1. Život ljudi u čovjek starijeg kamenog načinu života ljudi analize izvora mogu da (ilustracije ) samostalno (ilustracija) postavlja
najstarijeg doba doba, čime se bavio a kako starijeg i mlađeg kamenog opišu i prezentiraju, zaključuju. Rješavaju jasna i konkretna pitanja,
Mlađe kameno čovjek mlađeg kamenog doba razlikuju periode zadatke (Venov dijagram) potiče učenike da
doba doba, samostalno zaključuju
2.2. Vjerovanje ljudi Znaju u šta su vjerovali Razumiju kako se razvilo Učenici slušaju , Posmatraju ilustracije i Predaje , usmjerava
kamenog doba ljudi kamenog doba, šta je vjerovanje ljudi kamenog samostalno zaključuju, samostalno zaključuju analizu izvora potiče
animizam, totemizam doba komuniciraju učenike na kreativno
razmišljanje
100
2. 3. Ljudi metalnog Znaju da je čovječanstvo Razumiju kako je Učenici slušaju , Analiziraju kartu, opisuju
doba brže napredovalo u upotreba metala uticala na posmatraju i iznose izvore, iznose vlastiti sud Demonstrira na karti,
dolinama velikih rijeka način života i promjenu vlastiti stav, (percepciju) prezentira. Priprema
( Stari Istok) odnosa među ljudima, analizu izvora i potiče
kritički razmišljaju učenike da kritički i
kreativno razmišljajuu
2.4. Područje današnje Znaju pokazati lokalitete na Učenici na karti pokazuju Učenici razvijaju svijest o Analiziraju kartu
Bosne i kojima su pronađeni područja koja su naseljena kontinuitetu života u BiH Demonstriraju Demonstrira na karti
Hercegovine materijalni dokazi iz u prahistoriji od prahistorije motiviše učenike da
u Prahistoriji različitih razdoblja uče
Predhistorije
3. Historijsko Doba Učenici znaju gdje i kako Učenici razumiju zašto je Slušaju, izvode zaključke i Analiziraju kartu i izvore. Rezimira prethodna
je nastala Egipatska država Egipat dar Nila iznose vlastiti stav Pokazuju na karti znanja učenika o temi,
3.1. Egipat historijski razmišljaju. Prikupljaju izvore za demonstrira, pojašnjava,
izradu panoa daje smjernice za izradu
Učenici različite panoa o Egiptu
informacije smještaju u
Znaju u šta su vjerovali Razumiju kako se razvilo kontekst Izrađuju pano o Egiptu, Usmjerava aktivnosti
3.2. Vjerovanje i kultura Egipćani, objasniti pojam vjerovanje Egipćana i Demonstriraju učenika
starih Egipćana mnogobošci, zagrobni život mitologija, mogu da Procjenjuje usvojeno
kako nastaju prvi gradovi, objasne šta je uticalo na znanje učenika
kako se razvija umjetnost , razvoj egipatske
pismo i naučna znanja umjetnosti
Razvijaju Analiziraju izvore, Drže mini
Koje su države nastale na Uočiti sličnosti i razlike sposobnosti postavljaju pitanja, daju predavanje,
3.3. Civilizacija stare tlu Mezopotamije između Egipatske i odgovore na postavljene
- Sumerske gradove civilizacija Mezopotamije hronološkog zadatke demonstriraju na
Mezopotamije
- Najvažnije vladare i Usvajanje novih pojmova. razumijevanja i karti,
njihova djela Sposobnost sposobnost
- Pismo. Prvu poznatu analize i sinteze tumačenja na
biblioteku kritičkog mišljenja
101
- Vjerovanje osnovu analize, da
Najvažnije građevine razlikuju bitno od
-Književna djela
nebitnog osnovu Analiziraju kartu, izvore
Znaju da je vršena Mogu da objasne kako je analize rješavaju pripremljene
razmjena proizvoda između razmjena uticala na zadatke
3.4 Posrednici između Istoka i Zapada. Gdje se stvaranje kretske kulture, Demonstrira,
Istoka i Zapada razvila prva evropska kretskog pisma. Kako je
civilizacija Da su nastalo glasovno pismo priprema analizu
Krećani i Feničani Feničana. izvora i zadatke za
posredovali između Istoka Učenici izgrađuju stav o učenike ,
i Zapada. značaju razmjene procjenjuje
kulturnih dostignuća za
napredak čovječanstva . usvojeno znanje
Da čovječanstvo ne kod učenika
napreduje kao jedinstvena
cjelina
4.Stara Gračka Učenici znaju koja Razumiju kako su novi Učenici historijski Analiziraju kartu , daju Demonstrira na karti,
4.1. Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju uslovi života uticali na razmišljanju -informacije odgovore na postavljena predaje , priprema zadatke
Seoba grčkih prostore Grčke, Objasniti život ljudi, mogu da o određenom događaju pitanja za učenike, usmjerava
plemena pojmove Helada i Heleni. objasne kako je nastala smještaju u slijed (šta se aktivnosti učenja
mikenska kultura prvo događalo a šta
Znaju o čemu kasnije Priprema analizu izvora,
govore grčki epovi Razumiju i mogu da Analiziraju tekst i na potiče učenike na
4.2. Homerski svijet objasne kako se razvila Učenici mogu da razlikuju osnovu analize tumače samostalan rad i kreativno
bogova i ljudi Ilijada i Odiseja, grčka religija i mitologija historijski stav od razmišljanje
grčka religija i Učenici razumiju kako su mitologije Na osnovu analize teksta Demonstrira na karti
4.3. Grčki polis. Velika mitologija se razvili polisi, zašto je Učenici razvijaju svijest o učenici predstavljaju temu predaje, drži predavanje i
grčka kolonizacija Učenici znaju šta su došlo do grčke tome kako dolazilo do (usmeno ili pismeno).* usmjerava aktivnosti
polisi. Koje prostore kolonizacije promjena u prošlosti i učenika.
Razumiju značaj Izgrađuju stav o značaju
koloniziraju Olimpijskih igara Olimpijskih igara
objasniti pojam
kolonizacija Slušaju, posmatraju , na Demonstrira na karti,
Kako su nastale Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju osnovu analize izvora priprema predavanje i
102
Olimpijske igre uzroke i posljedice Grčko- sposobnost iznose vlastiti stav zadatke za učenike
Persijskih ratova hronološkog Slušaju , analiziraju, Potiče interesovanje
Znaju gdje je nastala Razvijaju sposobnost razumijevanja razlikuju Pripremaju prezentaciju učenika, priprema izvore
4.4. Atena. empatije suosjećanje i sadašnjost, prošlost i da kroz glumu za analizu, usmjerava
Atena , njeno razumijevanje života u budućnost (podjela uloga) aktivnosti učenika.
Grčko- Perzijski ratovi uređenje, pojmove robovlasničkom društvu. Učenici razvijaju empatiju prezentiraju kakav je je
demos i Razumiju kakav je uticaj Sa sigurnošću bio položaj robova.
aristokratija.Kako je Grčke civilizacije na demonstriraju i iznose
došlo do Grčko- razvoj savremenog stavove
4.5. Život i kultura svijeta.
persijskog rata
starih Grka
Učenici znaju kako su
se oblačili, stjecali Potiče interesovanje
znanja , kakvu hranu Učenici koriste izvore i učenika, priprema izvore
su jeli, kakva je bila Učenici razumiju, mogu na osnovu relevantnih za analizu, usmjerava
da objasne zbog čega su Imaju izgrađen stav o informacija odgovaraju na aktivnosti učenika.
kultura stanovanja . značajna osvajanja značaju Helenističke postavljena pitanja. Procjenjuje usvojeno
Znaju šta je Agora, Aleksandra Makedonskog culture. znanje i razumijevanje
4.6. Grčka pod kakav je položaj i Helenistička kultura, sadržaja kod učenika.
makedonskom vlašću robova , važnije kritički i kreativno
građevine i stilove razmišljaju
gradnje , značajnije
umjetnike i naučnike
Grčke.
Učenici znaju koje su
posljedice Peloponeskog
rata, lik i djelo Aleksandra
Velikog , značenje pojma
Helenizam
103
5. Stari Rim. Učenici znaju gdje se Da uoče i na karti pokažu Učenici izgrađuju stav o Analiziraju kartu Demonstrira na karti,
5.1. Zemlja i nalazi Apeninski poluotok i položaj Apeninskog značaju mitova o postanku odgovaraju na postavljena priprema zadatke za
stanovništvo njegove geografske odlike, poluotoka. Mogu da uoče države za njeno pitanja učenje i usmjerava
ko su najstariji stanovnici razlike i sličnosti između stanovništvo aktivnosti učenika.
Italije najstarijih kultura na Procjenjuju usvojeno
Apeninskom poluotoku znanje učenika
Učenici znaju kada i kako Mogu da objasne kako je Učenici imaju izgrađen Učenici identificiraju
5.2. Doba kraljeva je osnovan grad Rim nastao Rim. stav o značaju rimske relevantne informacije Demonstriraju na karti,
Rimska republika (prema legendi i Razumiju i objasne civilizacije . koje će im pomoći da usmjeravaju aktivnosti
historijskim činjenicama društvene borbe u Rimu. odgovore na postavljena učenika prave procjenu
pojmove: kraljevina, pitanja. usvojenog znanja kod
republika, senat, konzuli, učenika.
patriciji i plebejci
104
Učenici treba da znaju kako - prepoznaju i na karti Učenici imaj stav o tome Analiziraju historijsku Demonstriraju na karti,
5.3. Prodor Rima na su Rimljani širili svoju pokazuju prostore koje su kako su Rimljani dospjeli kartu, odgovaraju na drže mini predavanje ,
Sredozemno more teritoriju. Rimljani osvojili na prostore današnje BiH . postavljena pitanja. usmjeravaju aktivnosti
učenika , procjenjuju
usvojeno znanje učenika.
Učenici treba da znaju kako Analiziraju i iznose svoj Učenici razvijaju empatiju Na osnovu relevantnih
5.4. Život i vjerovanje je izgledao grad Rim stav o razlikama između (sposobnost da se stave u informacija demonstriraju Rezimiraju prethodna
starih Rimljanja (životni i radni prostor), bogatih i siromašnih položaj rimskih robova i kroz glumu društvene znanja učenika o temi,
Kakav je bio položaj (kritički razmišljaju). da ih razumiju). razlike u Rimu. pripremaju odgovarajuće
robova u Rimu, društvene izvore informacija. Mogu
razlike. Vjerovanje da prikažu i dio
Rimljana. odgovarajućeg filma.
Učenici znaju po čemu su Razumiju i mogu da Učenici su u stanju da Učenici analiziraju tekst i Rezimiraju prethodna
5.5. Kraj Rimske bili poznati braća Grah, o objasne uzroke društvenih prezentiraju vlastiti stav na osnovu relevantnih znanja učenika o temi ,
republike najvećem ustanku robova. sukoba u Rimu. uz argumentaciju, informacija pismeno ili drže mini predavanje,
Pojam građanski rat, koji historijski razmišljaju, usmeno izlažu temu. usmjerava
su uzroci i sudionici učenici imaju stav o tome aktivnosti učenika.
građanskih ratova. zašto su važne reforme.
Učenici treba da znaju kada Učenici razumiju i mogu Učenici imaju izgrađen Učenici istražuju i
je nastalo Rimsko carstvo, da objasne razvoj stav o vrijednostima odgovaraju na postavljena Priprema analizu izvora ,
najznačajnije Rimske Rimskog carstva, pojave kršćanskog učenja pitanja , prezentiraju drži mini predavanje ,
5.6. Rimsko carstvo careve, pojmove: koloni , kršćanstva i razliku u odgovore. usmjerava aktivnosti
Kršćanstvo. gladijatori. odnosu na ranije učenika. Procjenjuje
Kada se pojavljuje vjerovanje Rimljana . usvojeno znanje učenika
kršćanstvo i kako se širilo. uzroke propasti Rimskog na osnovu određenih
Kako je podijeljeno carstva. kriterija.
carstvo, uzroke slabljenja
carstva.
Učenici su svjesni značaja Učenici analiziraju izvore
Razumiju važnost antičke kulture. i na osnovu njih
5.7. Rimska kultura Učenici znaju osnovna Rimske kulture . zaključuju i iznose svoj Priprema izvore i
obilježja Rimske kulture stav, uče smjernice za njihovu
(graditeljstvo i vajarstvo, analizu. Potiče učenike na
književnost i nauka) pojam samostalan rad , kritičko i
105
Antička kultura. kreativno razmišljanje.
Učenici treba da znaju koja Učenici razumiju i mogu Učenici razvijaju svijest o Slušaju predavanje, Drže mini predavanje ,
6. Antička kultura na su Ilirska plemena da objasne uticaje i tome da se na prostoru analiziraju izvore, demonstriraju na karti,
prostoru današnje BiH naseljavala prostore vrijednosti antičkih BiH nalazi brojni ostaci odgovaraju na postavljena pripremaju analizu izvora,
današnje BiH i susjednih civilizacija na ovim antičke kulture koji nisu pitanja i demonstriraju na Procjenjuju usvojeno
zemalja. Kada Rimljani prostorima dovoljno istraženi i karti znanje kod učenika.
pokoravaju Ilire, historijske cijenjeni Dobro bi bilo da se
spomenike iz ovog perioda. organizira posjeta
najbližem historijskom
lokalitetu iz ovog perioda
ili muzeju.
DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE
U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Kakav će odnos izgraditi prema predmetu
najviše zavisi od nastavnika. Nastavnik treba da motiviše učenike, da uključi njihova interesovanja , pokaže im značaj onoga što uče, potiče ih
na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju , da kreira atmosferu učenja na času .Suvremeni pristupi u poučavanju historije, fokus u
radu pomjeraju sa nastave na učenje, a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Učenjem historije, učenici treba da grade
posebno razumijevanje, kompetencije i vještine, zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ), postavljaju pitanja i
daju zadaće, aktivnosti i zadatke. Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja ,
pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da
žive u tom periodu , kao robovi, robovlasnici, faraoni…). Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej, arhiv ili neki
lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti.
Detaljnije upute za pripremu analize izvora, načine postavljanja pitanja, korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja
učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i
Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku, postavljen je i na Internet
stranici www coe. ba .
106
TEHNIČKA KULTURA
107
TEHNIČKA KULTURA
VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje

PODRUČJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
UČENJA
ZNANJE Sticanje znanja: Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o:
-upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo, PVC, -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se
žica; njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete,
prerade,
-materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo, PVC, žica (pri
-upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u
građevinarstva, 5. razredu: papir, karton, ljepenka, koža, platno, plastična folija), kao i o
alatima i priborima za obradu ovih materijala,
-uvođenje učenika u građevinsku tehniku,
-obradi materijala, prema upustvima predmetnog nastavnika,
-upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u
građevinarstvu, -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u
cilju ispunjavanja njihovih funkcija,
-razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i
sastavljanju modela i maketa, -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu,
-sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke -arhitekturi, građevinarstvu, zanimanjima u građevinskoj tehnici i
kulture, razvoju građevinske tehnike, stilovima i pravcima u arhitekturi,
-sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne
sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju -građevinskom tehničkom crtanju, simbolima u građevinarstvu, ulozi i
očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta
okoline. (crteži formata A4, sa osnovnim crtežima - nacrt, tlocrt i bokocrt, sa
108
ilustracijom simbola), tehničkom pismu, materijalima i alatima u
građevinarstvu.
-graditeljskoj baštini, o historijatu značajnih građevina iz ranijih
istorijskih perioda u BiH i na Balkanu.
-o saobraćajno - tehničkoj kulturi, javnim putevima, objektima na putu i

saobraćajnim znakovima, putničkom saobraćaju, saobraćajnim
patrolama.
-o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i

radne sredine, mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja
životnih i radnih uslova u građevinskim objektima.
SPOSOBNOSTI Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi
I VJEŠTINE originalnih predmeta,
-samostalno uočavanje, saopštavanje poznatih i novih
termina i procesa u tehnici, -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici, svjesnost o
značaju i potrebi tehnike u životu,
-samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća;
-svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i
-sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima, ukazivanje i na greške drugih,
termina;
-korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju,
-prikupljanje, selekcija i korištenje informacija
-korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih
-poređenej zadataka i problema,
-vizuelizacija i vizuelno grupisanje -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje

rezultata,
−procjenjivanje,
-korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom
−različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja, realizacije tehničkih ideja,
109
−induktivno i analogno zaključivanje, -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem
tehničkih dostignuća.
−prostorno organizovanje i orijentisanje.
VRIJEDNOSTI, Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom
STAVOVI,
PONAŠANJE -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog;
na kvalitet tehnićkih dostignuća;
-razvijanje samopouzdanja, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet
-svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici tehničkih realizacija;
kroz čitav život;
-dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i
-vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih;
za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba;
-uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se
-poticanje na samostalnost i samoinicijativu,
-djelovanje i na druge da slijede njegov primjer;
-uvažavanje argumentacije u branjenju stavova,
-pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju,
-donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i
izgrađenih kriterija, -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova
drugih,
-afirmacija rada, posebno timskog rada,
-pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima,
-razvijanje pozitivnih crta ličnosti,
-prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i
-ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu.
konstruktivnog vrednovanja,
-samopouzdanje,
-kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih

odluka.
110
STRUKTURA SADRŽAJA
1. Uvod u nastavni predmet
Uupoznavanje učenika s nastavnim programom, priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj, organizacija radnog mjesta, higijensko-tehnička zaštita
2. Tehnika obrade materijala, makete, modeli
Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo, PVC, žica. Porijeklo, osobine, prerada, obrada, radne operacije, alati i mašine za obradu navedenih
materijala. Ljepila. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili
modela). Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih, naprimjer: model kućnog namještaja, model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim
pogonom - poluge, točkovi)
Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir, karton,
ljepenka, koža, platno, plastična folija).
3. Urbanizam, rurizam, arhitektura i građevinarstvo
Osnovni pojmovi o urbanizmu, rurizmu, arhitekturi i građevinarstvu, Historijat arhitekture i građevinarstva. Urbanistički i regulacioni planovi,
sadržaj objekata u naselju – grad, opći zahtjevi u gradnji naselja
4. Građevinski materijali
Konstrukcioni materijali (kamen, drvo, čelik, beton...), vezivni materijali (kreč, gips, cement..), instalacioni materijali (materijali za električne
instalacije, materijali za vodovodne instalacije, materijali za centralno grijanje..), izolacioni materijali (staklena vuna, stiropor, staklo..), novi
građevinski materijali (gotovi malteri, armirano-betonske konstrukcije, pur- pjena..)
5. Alati i mašine u građevinarstvu
Mjerni alati, alati za zidarske radove, alati za zemljane radove, alati za tesarske radove, građevinske mašine (mješalice, dizalice, kamioni, bageri..)
6. Građevinska tehnika - Projektovanje građevinskih objekata i naselja
Visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja, građevinsko tehničko crtanje (kotiranje, mjerilo, čitanje tehničkih crteža), razvoj savremenog naselja
(praktičan rad-izrada makete savremenog naselja), tehnika građenja (praktičan rad - izrada makete stambene zgrade)
7. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu
Pripremni radovi, temeljni radovi, zidarski radovi, krovni i ostali radovi, opće mjere zaštite na radu, lične mjere zaštite na radu
8. Saobraćajno-tehnička kultura
Javni putevi, objekti na putu i saobraćajni znakovi, putnički saobraćaj, saobraćajne patrole
9. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline
Upravljanje otpadom, reciklaža građevinskog otpada, uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline, uređaji i sredstva za gašenje požara
10. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa učenika i mogućnosti
škole).
- Modelarstvo
111
- Maketarstvo
- Stari zanati: kujundžije, obućari, vezenje i pletenje, lončarstvo,
- Agrotehnika: voćarstvo, povrtlarstvo
- Izrada učila i pomagala
- Fotografija
- Graditeljstvo: nosive konstrukcije, građevinski materijali, projektovanje
naselja
- Graditeljska baština u BiH:
upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. Historijski pregledi i
ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).
Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH
(Hercegovina, Krajina, Posavina...). Objekti od kulturne, sakralne i druge
vrijednosti u BiH. Izrada makete objekta od kulturne, historijske i
graditeljske baštine.
- Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu, školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini
dijelovi programa).
- Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju
programskih sadržaja.
- Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja.
- Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju, alate,
mašine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.
112
- Svakoj grupi pripada planirani fond časova, a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). To omogućava svakom učeniku da cio proces
doživi, tj. da planira, projektuje i praktično izrađuje predmete.
- Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika,
likovna kultura, kultura življenja, biologija..)
- U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike, dnevnike rada, crteže i ostale izvore znanja. Učenici vode dnevnik rada koji se, po
pravilu, čuva u školi, s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima.
- Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja, vježbi i praktičnih radova, dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i
izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa.
- Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehničkih aktivnosti, dodatne nastave,
osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe, smotre, takmičenja).
SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, AKTIVNOST AKTIVNOST

STAVOVI, UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
Uvod u nastavni -upoznavanje učenika s -shvatanje značaja -svjesnost značaja -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog
predmet radom u kabinetu za tehničkog odgoja tehnike u životu i izlaganja predmetnog gradiva primjenom
tehnički odgoj, potrebi učenja o tehnici nastavnika različitih metoda u cilju
organizacija radnog kroz čitav život što kvalitetnije i
mjesta, higijensko- afirmativnije
tehnička zaštita prezentacije gradiva;
Tehnika obrade -usvajanje osnovnih -pravilno korištenje -inovacije i otvorenost -sudjelovanje u
materijala, makete, znanja o materijalima: materijala: drvo, PVC, za nove ideje i izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne
modeli drvetu, PVC-u, žici i žica, korištenje alata i informacije; nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije;
alatima i mašinama za pribora za obradu ovih multimedijalnih i
njihovu obradu; materijala, kao i -razvijanje i poticanje drugih sadržaja koji -izrada didaktičkog
ovladavanje svijesti o potrebi prezentuju nastavno materijala;
113
-analiza gotovih redoslijedom radnih razvoja gradivo na času;
tehničkih crteža operacija koje se estetike, maštovitosti i -primjena modela
jednostavnih maketa ili primjenjuju kod izrade vlastite kreativnosti; -primjena znanja: interaktivne nastave;
modela. predmeta od tih čitanje i analiza gotovih
materijala; donošenje sudova na tehničkih crteža, izrada -biranje zadataka i
osnovu provjerenih tehničkih crteža, problema usklađenih sa
-izrada jednostavnih činjenica i izgrađenih primjena radnih mogućnostima;
modela. kriterija; operacija i rukovanje
alatom; -postavljanje različitih
-poticanje na vrsta jednostavnih
samostalnost i -aktivno učešće u radu pitanja u cilju
samoinicijativu; prema uputstvima poticanja učenika na
predmetnog nastavnika kvalitetne odgovore;
-razvoj samosvijesti i aktivna primjena
kroz kreativne načine usvojenih znanja iz -korištenje različitih
tehničkog izražavanja: obrade materijala. metoda i strategije u
praćenju postignuća i
-afirmacija rada i sposobnosti učenika;
Urbanizam, rurizam, -usvajanje osnovnih -shvatanje zahtjeva i samopouzdanja; -praćenje izlaganja i
arhitektura i pojmova o urbanizmu, potreba koje trebaju svih -pripremanje,
građevinarstvo rurizmu, arhitekturi i ispunjavati građevinski -kritičko mišljenje i prezentacija osmišljavanje, i
građevinarstvu. objekti. zaključivanje u predmetnog nastavnika, demonstriranje, te
-usvajanje osnovnih -pravilno shvatanje donošenju različtih kao i aktivno praćenje i stimulacija
znanja o historijatu urbanističkih i odluka; učestvovanje svojim učešćem;
arhitekture i regulacionih planova, u istom; -upućivanje i
građevinarstva; sadržaja objekata u -pozitivan odnos prema pokazivanje simulacije
naselju, općih zahtjeva radu i rezultatima svog -usvajanje osnovnih na kompjuteru;
-upoznavanje sa pri gradnji naselja. rada i rada svojih znanja o potrebama
urbanističkim i drugova; stanovanja i obavljanja -objašnjavanje i
regulacionim drugih životnih potreba, prezentira
planovima, sadržajem -pokazivanje pozitivnih zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen
objekata u naselju - stavova prema tehnici zahtjevima koje treba obrazovni pano, koji
114
gradu, općim ličnim primjerom i ispuniti građevinski kreira zajedno sa
zahtjevima u gradnji djelovanjem u razredu; objekat bilo koje učenicima;
naselja. namjene;
-iskazivanje svijesti o -pomaganje
značaju tehnike u -razvijanje opšte kulture komunikacije i
porodici, školi i kroz usvajanje znanja o podsticanje interesa za
okolini; graditeljstvu u rad aktivnim
različitim oblastima uključenjem u
-procjenjivanje i BiH i ostavštinama u zajednički rad;
vrednovanje vlastitih BiH i u svijetu;
stavova i stavova -ostvarivanje
Građevinski materijali -upoznavanje sa -razumijevanje o drugih; -učestvovanje u produktivne stvaralačke
konstrukcionim potrebi i načinu kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju;
materijalima (kamen, korištenja različitih -sve snažnije i panoa, uz adekvatnu
drvo, čelik, beton...), konstrukcionih intenzivnije pripremu, primjenom -iniciranje, organizacija
Upoznavanje sa materijala, vezivnih ispoljavanje estetske do sada usvojenih i ločno učestvovanje u
vezivnim materijalima materijala, osjetljivosti na kvalitet znanja iz ove oblasti interpretaciji i
(kreč, gips, cement..), instalacionih materijala, tehnićkih dostignuća; vezanih za različite improvizaciji u
instalacionim električnih instalacija, materijale, izradom interakciji;
materijalima (materijali materijala za -poštivanje pravila ilustracija-crteža, kao
za električne instalacije, vodovodne instalacije, obrazovne igre i praćenjem zanimljivih -motivisanje i
materijalima za materijala za centralno aktivnosti uopće. članaka i informacija iz upućivanje učenika na
vodovodne instalacije, grijanje, izolacionih medija. druge izvore znanja
materijalima za materijala, novih -shvatanje značaja pored udžbenika;.
centralno grijanje..), građevinskih materijala. ocjenjivanja rezultata
izolacioni materijalima rada; -preciziranje znanja:
(staklena vuna, stiropor, dovoljnog, srednjeg i
staklo..), novi -interes za rješavanje visokog nivoa, koja
građevinskim problema i zadataka treba učenik usvojiti,
materijalima (gotovi timskim radom; odvajanjem bitnog od
malteri, armirano- nebitnog;
betonske konstrukcije, -podrška drugima;
pur- pjena.)
115
Alati i mašine u -usvajanje znanja i -shvatanje potrebe -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i
građevinarstvu razumjevanje rada korištenja i funkcija -podsticanje znanja o alata u realizacija simulacione
mjernih alata, alata za alata u građevinarstvu, kreativnosti; građevinarstvu, kao i igre za djecu;
zidarske radove, alata kao i građevinskih građevinskih mašina;
za zemljane radove, mašina (mješalice, -samopouzdanje, jasan -pomoć učenicima u
alata za tesarske radove; dizalice, kamioni, osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom
bageri..) limita; redovnu nastavu i radu;
-usvajanje znanja o vannastavne aktivnosti;
građevinskim -svjesno obavljanje -poređenje rezultata
mašinama. zadatke i obaveze -uredno pisanje svih prilikom praćenja i
(kao pojedinac ili dio informacija koje daje procjene individualnih
grupe), radi postizanja nastavnik. postignuća;
Građevinska tehnika - -usvajanje osnovnih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha; -primjena usvojenih
Projektovanje znanja o različitim visokogradnje, znanja iz građevinskog -procjenjivanje
građevinskih objekata oblastima građevinske niskogradnje, -razvijanje i poticanje tehničkog interesovanja i napretka
i naselja tehnike; hidrogradnje u svijesti o potrebi crtanja, znanja vezanih učenika;
svakodnevnom životu; razvoja estetike, za zahtjeve
-upoznavanje sa maštovitosti i vlastite građevinskog objekta, -redovno ocjenjivanje
građevinskim tehničkim -primjena kreativnosti; za kulturu stanovanja, rada učenika i vođenje
crtanjem i njegovim građevinskog tehničkog ekonomično, ekološko i urednih zabilješki;
pravilima. crtanja (kotiranje, -adaptivnost i estetsko uređenje;
mjerilo, čitanje fleksibilnost u -saradnja sa roditeljima
tehničkih crteža); prihvatanju promjena. -izrada maketa i njihovo uključivanje
građevinskih objekata: u rad;
-izrada praktičnog rada visokogradnja,
(makete savremenog niskogradnja, -vođenje evidencije
naselja i makete hidrogradnja; svojih zapažanja o
stambene zgrade) napredovanju učenika.
Faze izgradnje -upoznavanje sa -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u
građevinskih objekata pripremnim radovima, različitih vrsta radova u svim prezentacijama
i mjere zaštite na radu temeljnim radovima, građevinarstvu, kao i nastavnika koje se
zidarskim radovima, opštih i ličnih mjera odnose na različite faze
116
krovnim i ostalim zaštite na radu građevinskih radova;
radovima, kao i sa
općim mjerama zaštite -uredno pisanje svih
na radu i ličnim informacije koje daje
mjerama zaštite na radu nastavnik;
-pomaganje nastavniku.
Saobraćajno-tehnička -usvajanje znanja o -prepoznavanje -pokazivanje pozitivnih -usvajanje osnovnih
kultura javnim putevima, osnovnih saobraćajnih stavova prema tehnici znanja
objektima na putu i pojmova, saobraćajnih ličnim primjerom i o saobraćajno-
saobraćajnim znakova itd. djelovanjem u razredu; tehničkoj
znakovima, putničkom kulturi (bezbjednost,
saobraćaju, -shvatanje uloge pravila i propisi, prateći
saobraćajnim patrolama kritičkog mišljenja i objekti koji se direktno
zaključivanja u oslanjaju na objekte
donošenju različtih niskogradnje i
odluka. visokogradnje).
Tehnika u zaštiti -usvajanje osnovnih -prepoznavanje važnosti -adaptivnost i -usvajanje znanja o

čovjekove okoline znanja o upravljanju upravljanja otpadom, fleksibilnost u ekološkim aspektima
otpadom, reciklaži reciklaže građevinskog prihvatanju promjena; života, mjerama zaštite
građevinskog otpada, otpada, uređaja za životne i radne sredine,
uređajima za spriječavanje -donošenje sudova na mjerama koje treba
sprečavanje zagađivanja zagađivanja okoline, osnovu provjerenih preduzeti u cilju
okoline, uređajima i uređaja i sredstava za činjenica i izgrađenih osavremenjavanja
sredstvima za gašenje gašenje požara, kriterija; životnih i radnih uslova
požara korištenje dodatnih u građevinskim
izvora znanja. objektima.
Izborni dio (konkretan -proširivanje znanja i -samostalno -jasno ispoljavanje -aktivnost na izradi -koordinacija rada i
program izbornog dijela sticanje novih znanja iz proučavanje navedene razvoja interesa i ilustracija-crteža, usmjeravanje aktivnosti
utvrđuje nadležni organ oblasti: modelarstvo, oblasti, prikupljanje intenzivne želje za praćenje zanimljivih učenika;
117
škole na osnovu potreba maketarstvo, stari informacije i podatke, bavljenje tehnikom koja članaka i informacija sa
lokalne zajednice, zanati, agrotehnika, sticanje vještina, treba da postane trajna medija, kreiranje -korišćenje različitih
interesa učenika i izrada učila i posmatranje i potreba; obrazovnog panoa; metoda i strategije u
mogućnosti škole). pomagala, fotografija, zaključivanje praćenju postignuća i
graditeljstvo, -poticanje na -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika;
graditeljska baština u samostalnost i novim zapisima;
BiH samoinicijativu; -motivisanje za
-dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad
-afirmacija rada i svih zahtjeva učenika;
samopouzdanja; nastavnika u
individualnom, -objašnjavanje i
-uloga kritičkog grupnom i frontalnom prezentacija
mišljenja i radu; prethodno
zaključivanja u pripremljenog
donošenju različtih -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa, koji
odluka. literature. kreira
zajedno sa učenicima.
118
INFORMATIKA
119
INFORMATIKA
UVOD
Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom
tehnologijom.
Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da
omoguće:
- upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska
tehnologija (osnovna znanja),
- sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa,
- stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i
- sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.
Osnovna znanja, umijeća, navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su
odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.
PODRUČJA UČENJA CILJEVI ISHODI UČENJA
- da učenicima omogući da shvate ulogu - osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni u raznim
informacijskih tehnologija u savremenom djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rješavanju problema;
društvu; - osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom
OSNOVNA ZNANJA - da učenici upoznaju strukturu računara; opremom, postupke uključivanja i isključivanja računara, pokretanja
- da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi, opća
softvera opće namjene; aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika);
- da učenici upoznaju osnovne karakteristike - osnovna znanja o jednom programskom jeziku;
120
programskih jezika;
- da učenike upozna sa načinima komuniciranja
posredstvom različitih medija;
- da učenike upozna sa načinima korištenja
Internet usluga;
- da učenicima predstavi načine pohranjivanja i
čuvanja informacija u računarima;
- da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri
radu sa računarima i drugom opremom;
- da učenike upozna kako mogu uspješno - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja
upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje; elektroničke pošte;
- da se učenici osamostale i steknu - osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos
samopouzdanje pri rukovanju i korištenju teksta i njegov prikaz, rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć
računara i pratećih uređaja; ICT-a);
UMIJEĆA I - da učenike upozna kako mogu uspješno - vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući
VJEŠTINE upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih zadatke uz pomoć ICT-a;
dokumenata i izradu prikaza; - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja
- da učenici znaju upotrebljavati osnovne elektroničke pošte;
programske alate kao sredstva za učenje i
istraživanje;
- da učenike upozna sa načinima rješavanja - sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska
problema uz pomoć računara; programska sredstva: obrada teksta, rad sa proračunskim tablicama i
- da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati grafikom);
SPOSOBNOSTI ZA
multimedijske alate kao podršku vlastitim i - sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih
RJEŠAVANJE grupnim rezultatima učenja; informacija;
PROBLEMA - da učenicima predstavi moguće sklopovske i - sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju
programske probleme u svakodnevnom radu i svakodnevnih problema.
uputi na načine njihova otklanjanja;
- da učenici prihvate oblik timskog rada pri - navika korištenja informatičke literature;
rješavanju problema. - navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem,
NAVIKE, STAVOVI - da učenike upozna sa zahtjevima kulturne putem Interneta;
upotrebe računarske i informacione
121
tehnologije;
- da učenicima ukaže na pravne i etičke principe
upotrebe informacijske i komunikacijske
tehnologije i ukaže na posljedice njihova
narušavanja;
- da učenicima ukaže na potrebu da koriste
raspoloživu literaturu;
Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema, što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće
izučavati na ovom uzrasnom nivou.
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno
izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.
Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru, po principu: jedan računar – jedno
radno mjesto – jedan učenik.
Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:

- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi,
- određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom
polugodištu);
- izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika.
Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih
tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i
književnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću), likovne kulture (računarski dizajn, grafički i
slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
122
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju
upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOST AKTIVNOST
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI STAVOVI,
RAZUMIJEVANJE UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
Uvod Spoznaje o ulozi i Sposobnost zaključivanja Pravilan stav prema Aktivno slušanje i Prezentacija nastavnih
razumijevanje značaja na osnovu dobijenih računarskoj tehnologiji i uključivanje u sadržaja.
Potreba za računarskom
računarske opreme kao informacija. njeno korištenje u svim raspravu o razvoju
tehnologijom u istoriji Organizovanje i vođenje
neophodnog sredstva u mogućim situacijama. računarske tehnike i
razvoja pojedinih ljudskih rasprave o razvoju ICT-a.
razvoju svih oblasti ljudskog tehnologije.
djelatnosti i društva u cjelini.
djelovanja i društva u cjelosti. Demonstracija
Učešće u
raspoložive računarske
Razvoj računara kroz historiju. demonstraciji
opreme.
računarske opreme.
Zaključivanje rasprave.
Vođenje pribilješki.
Upute za dalji rad.
123
1. Matematičke osnove rada Razumijevanje pojmova: Sposobnost zapisivanje Formiran pravilan stav Aktivno učešće u Izlaganje nastavnih
računara podatak, bit, vrijednost bita, bita i nizova bita. prema matematičkim nastavnom procesu. sadrržaja uz upotrebu
nizovi bita i moguća stanja. osnovama rada računara. najpogodnijih metoda i
Predstavljanje podataka u Zapisivanje bita i
oblika rada.
računaru. Poimanje predstavljanja nizova bita.
podataka u računaru. Uključivanje učenika u
Bit.
nastavni proces.
Pojam bita i njegove
Motivisanje učenika da
vrijednosti (0-nula i 1-jedan),
prate izlaganje.
nizovi bita i moguća stanja.
Kontrola individualnog
napredovanja učenika u
usvajanju znanja.
Ocjenjivanje.
Brojevi zapisani nizom do Usvojena znanja o zapisivanju Određivanje vrijednosti Svjesno obavlja zadatke u Prati predavanje. Izlaže nastavno gradivo.
četiri bita. Težinska brojeva u binarnoj algebri. bita. vezi sa binarnom
Izvršava instrukcije Daje karakteristične
vrijednost bita, binarni zapis Čitanje binarnih brojeva. algebrom.
Zapisivanje binarnog nastavnika. primjere zadataka iz
broja, binarna cifra, zapis Sabiranje i oduzimanje
broja. Ima pozitivan odnos binarne algebre.
broja nula i raspon zapisa binarnih brojeva sa četiri cifre. Pomaže drugim
prema učenju osnova rada
brojeva. Zapisivanje i čitanje učenicima da Motiviše učenike da
računara.
binarne cifre. savladaju zadatke savladaju predviđeno
koji se postravljaju. gradivo.
Bajt. Shvatanje i razumijevanje Sposoban je da Zauzeo je stav da treba Aktivno učestvuje u Prati i procjenjuje
bajta kao niza bita. interpretira stečana znanja tumačiti binarnu algebru nastavnom procesu. individualno
Bajt kao niz bita, moguća
i razumijevanja iz oblasti kao matematičke osnove napredovanje pojedinaca.
stanja i brojne vrijednosti, Zna određivati mjesnu Prati uputstva
binarne algebre i funkcionisanja računala i
uzastopno množenje sa dva. vrijednost svake cifre, nastavnika. Prema potrebi daje
numeričke matematike. drugih elektronskih
uzastopnim množenjem sa dva dodatna objašnjenja grupi
uređaja.
sa desne na lijevu stranu. učenika ili svima.
Stekao je naviku da sa
Usvojio je pravila binarnog
drugim učenicima
predstavljanja decimalnih
raspravlja o zadacima
brojeva.
koje treba da rješavaju.
124
Kodiranje. Razumije i shvata pojam Sposoban da objesni Iskazuje intetres za Rješava zadatke koje Ponavlja i sistematizuje
kodiranje. pojmove: bit, bajt, binarni proučavanje matematičkih postavlja nastavnik. izloženo gradivo.
Prikazivanje znakova nizom
zapis, decimalni zapis, osnova funkcionisanja
bitova. Binarno kodirani Zna prikazati znakove nizom Vježbe uredno bilježi Provjerava postignuća
kodiranje. računara.
decimalni zapis. bitova. u svesku. učenika, njihova znanja,
Sposoban je da postavi Pravilno i realno sposobnosti i ponašanje.
Zna binarno kodirati Ima urednu
jednostavniji zadatak i da samoprocjenjuje svoj i
decimalni zapis. dokumentaciju prema Vrši evidentiranje i
ga riješi. uspjeh drugih učenika.
zahtjevu nastavnika. uredno vodi nastavnu
dokumentaciju.
Transparentno vrši
ocjenjivanje.
2. Arhitektura računara Zna dijelove računara. Sa sigurnošću prepoznaje Ima potrebnu pažnju i Aktivno prati Priprema i izlaže nastavno
i pokazuje dijelove oprez pri radu sa izlaganje nastavnika. gradivo.
Hardware (mašinska oprema Usvojio je potrebna znanja o
računara. računarom i drugom
računara). Dijelovi računara, svim dijelovima računara: Izvršava uputstva i Demonstrira opremu i
računarskom opremom.
procesor, radna memorija, procesor, radna memorija, Sposoban je prepoznati instrukcije. postupke rada.
pomoćne memorije, ulazno pomoćne memorije, ulazno- vrste i oblike računara. Koristi računar za
Uredno vodi Priprema tekstualna
izlazne jedinice, adresne i izlazne jedinice. izvršavanje školskih
Sposoban je koristiti pribilješke, a uputstva za postupanje i
podatkovne veze. zadataka i zadataka koje
Upoznat je i zna različite dodatnu opremu računara. dokumentaciju rad učenika.
obavlja kod kuće.
Kućište računara, pojavne oblike ličnih računara. redovno ažurira i
Uspješno pušta u pogon Kontroliše rad učenika.
uključivanje, isključivanje, Stekao je naviku da stavlja na uvid
Zna važnost ličnih računara računar i dodatnu opremu.
restartovanje računara, računar koristi kao nastavniku. Prati napredovanje
kao pomagala u učenju.
hlađenje računara. Po potrebi restartuje rad neophodno sredstvo za učenika u učenju i
Ukjlučuje se u
Uočava razliku između računara. uspješno učenje. izvođenju vježbi u toku
Održavanje računara. demonstriranje
programske i mašinske nastave.
Složenije operacije rada Svoja iskustva u radu sa računara, računarske
opreme računara i zna
sa računarom povjerava računarom prenosi na opreme. Prema potrebi daje
pojasniti njihovu
srtučnim licima. druge. dodatna objašnjenja.
nerazdruživost. Postupke rada
Obezbjeđuje kvalitetne Uspješno u diskusijama prethodno provjerava Stvara povoljnu mikro
Naučio je ulogu obje vrste
prostorne uslove za rad tumači značaj računara. i ukazuje drugim na klimu u kabinetu
opreme računara (programske
računara te za smještaj pravilan rad ukoliko informatike.
i mašinske). Održava računar i vodi
dodatne opreme. je to potrebno.
brigu da uslovi u kojima Zajedno sa učenicima
Zna razlikovati računare, kao i
Vrši jednostavnija uređaji rade budu u skladu Uključuje se u pravi raspored radnih
125
pojednine vanjske i unutrašnje čišćenja i održavanje. sa zahtjevima. aktivnosti pri mjesta i uređuje ih prema
dijelove mašinske opreme. uređenju kabineta. standardnim zahtjevima i
HTZ pri radu sa
Shvatio je ulogu CPJ, matične
računarima.
ploče i RAM-memorije.
Podstiče učenike u radu i
Naučio je jedinice za mjerenje
zajedno sa njima
brzine rada računara i
osmišljava izgled
kapacitet memorije.
kabineta.
Organizacija rada računara. Razumije i način rada Sposoban je objasniti rad Pravilno drugima tumači Aktivno se uključuje Planira i osmišljava rad u
računara. računara. rad računara. u nastavni proces. kabinetu informatike.
Software i njegove vrste:
Upoznao je elemente interfejsa Pokreće operativni sistem. Stekao je naviku da Pomaže nastavniku Prezentuje gradivo na
- operativni sistemi, vrste
OS. koristi mjere zaštite. pri demonstraciji rada savremen način.
operativnih sistema, zadaci Primjenjuje u
računara.
OS, grafički interfejs, Zna uspješno pokrenuti OS i jednostavnim oblicima Poštuje redoslijed Koristi najpogodnije
podizanje (pokretanje) aplikativni softwer. aplikativni softver. postupaka pri puštanju Izvršava instrukcije metode i oblike rada.
sistema, uvodni ekran, sistema u rad i pri nastavnika.
Naučio je i uspješno radi s Koristi grafičko sučelje i Prati i procjenjuje
radna površina, dijelovi njegovom isključivanju.
grafičkim sučeljem kao i prilagođava ga prema Pomaže drugim individualna postignuća
radne površine, pokazivač
njegov izgled. potrebama. Prikuplja interesantne učenicima. učenika. Analizira i
miša, prozor, startni meni,
članke o računarima, upoređuje ih sa uspjehom
Zna upravljati korisničkim Upravlja dokumentima, Trudi se da doprinese
- programski jezici, računarskoj opremi, u prethodnom razredu.
fajlovima i folderima kao i datotekama, direktorijima. kvalitetnoj radnoj
operativnim sistemima,
- aplikativni software. osnovne operacije s njima. disciplini na času. Upoređuje aktivnosti i
Vrši jednostavnije aplikativnom softveru i
rezultate rada i učenja
Vrste programske opreme, Usvojio je osnovne principe postupke održavanja i dr. te ih uz dozvolu
učenika u odjeljenju i sa
nabavljanje i pravo korištenja održavanja operativnog kontrole operativnog nastavnika prezentuje na
uspjehom u drugim
programske opreme (licencni sistema, aplikativnih programa sistema. času.
odjeljenjima.
softver). i održavanje mehaničkih
Kontroliše aplikativni Izrađuje zidne slike i
dijelova računara i njegovih
Održavanje sistema. softver prije upotrebe. panoe.
ulazno izlaznih (priključnih)
jedinica.
126
Organizacija podataka na Ima znanje o načinu Uspješno koristi postojeće Izgradio je pravilan Praćenje izlaganja Izlaže nastavno gradivo.
računaru, zapis i pristup organizacije podataka, sistemu datoteke. pristup i racionalno nastavnika.
Demonstrira postupke
datotekama, stablo mapa. pomoći, prilagođavanju. koristi mogućnosti
Formira prema potrebi Izvodi potrebne organizacije podataka na
organizacije podataka na
Vrste datoteka: sistemske, Naučio je raditi sa datotekama nove datoteke. postupke za računaru. Daje neophodne
računaru.
podatkovne i izvršne i direktorijima (kopiranje, savladavanje gradiva. upute.
Stablo mapa koristi za
datoteke. preimenovanje, premještanje), Pravilno koristi sistemske,
organizovanje i čuvanje Poštuje uputstva. Priprema grafikone i
i sa pogonskim programima. podatkovne i izvršne
dokumenata. druga sredstva za
datoteke. Uključuje se u rad
Zna instalirati programsku demonstranje organizacije
Na odgovarajuće lokacije informatičke i
opremu i ukloniti jednostavne Za složenije radnje traži podataka.
smješta nove dokumente i računarske sekcije.
programe s računara. savjet i prepušta ih
datoteke. Prati i vrednuje rad i
nastavniku.
kompletnu aktivnost
učenika.
3. Primjena računara Znati napisati i oblikovati Koristi program za Povezati naučeno o obradi Aktivno učestvovanje Nastavno gradivo izlaže
razna pisma, molbe, zahtjeve, pisanje teksta pomoću teksta s učenjem sadržaja u nastavnom procesu. na popularan način tako
Tekst procesori (editori).
referate, seminarske radove računara. iz Bosanskog, hrvatskog i da učenici sa motivacijom
Primjena tekst procesora i Komunicira sa
itd. srpskog jezika, te sa i zadovoljstvom prate
primjer rada sa jednostavnim Sposobnosti: otvoriti i drugim učenicima i
sadržajima Engleskog nastavu.
tekst procesorom. Znati kako se pokreće i spasiti novi dokument, doprinosi lijepom
jezika i drugih nastavnih
zatvara tekst procesor. mijenjati, brisati i ambijentu. Aktivno je uključen u rad
Uređivanje teksta i osnovne predmeta.
premještati dijelove učenika i njihovo
strukture: liste, nabrajanje, Znati otvoriti i spasiti Radi na računaru
teksta, tražiti, mijenjati Korištenje znanja o obradi obavljanje vježbi.
tabele, zaglavlja, kolone, slike, dokument. nadahnuto i sa
riječi u tekstu. teksta u učenju
brojevi stranica, struktura zadovoljstvom. Stalno je u toku šta
Izmjene i brisanje teksta u
dokumenata: paragrafi, Oblikuje izgled stranice. Rad u timu. Zajedničke učenici rade i usmjerava
dokumentu, označavanje U kabinetu održava
sekcije. aktivnosti na obradi njihove aktivnosti.
teksta, poništavanje izmjena, Radi sa tabelama, red i ima pravilan
teksta, crteža, slika i
Određivanje jezika, provjera premještanje i kopiranje crtežima i slikama. odnos prema Prati individualno
izradi zidnih tabela,
pravopisa, samoispravljanje, teksta. sredstvima i opremi. napredovanje učenika.
Ispis dokumenta. grafikona i šema.
podešavanje.
Izbor vrste i veličinu pisma,
Čuvanje i održavanje
Ispis dokumenata. odrediti boju, dodatno
računarske opreme.
isticanje teksta.
Afirmativno govori o
Oblikovanje odlomaka,
mogućnostima i značaju
poravnanje, tabulatori.
127
Oblikovanje stranice računara.
dokumenta, zaglavlje,
podnožje, promjena izgleda
stranice, pisanje u kolonama.
Formatiranje dokumenata, Zna odrediti format Uspješno crta Stečeno znanje Ispoljava Pomaže učenicima da
prikaz i primjena najčešće dokumenta, podesiti alatne geometrijske likove. primjenjuje u nastavi zadovoljstvo uspješno podešavaju
korištenih traka sa alatima. trake i postaviti potrebne alate. matematike, tehničke postignutim alatne trake i da koriste
Samostalno kreira
Crtanje jednostavnih i kulture, likovne kulture i rezultatom. sve mogućnosti tekst
Zna koristiti alat za crtanje potrebne forme
složenih geometrijskih likova. kulture življenja. procesora.
jednostavnih i složenih geometrijskih likova.
geometrijskih likova. Zna da koristi pri crtanju Omogućuje učenicima da
Kombinuje: više osnovnih
u slobodnom vremenu. steknu samopouzdanje pri
u složenije likove.
izvršavanju postavljenih
Koristi boje za ispunu. zadataka.
Programi za crtanje. Zna koristiti jednostavan Izrađuje jednostavne Ispoljava pravilan odnos Aktivno prati Program za crtanje i
Primjena programa za program za crtanje. crteže. prema učenju crtanja nastavu. njegove mogućnosti
crtanje i primjer rada uz pomoću programa. učenicima jednostavno
Razumije kako se mogu Radi sa slikama. Na vrijeme izvršava
objašnjenje osnovnih predstavlja da ga učenici
određivati vrste i debljine Koristi stečena znanja u zadatke i pomaže
pojmova: linije i debljine Koristi mogućnosti brzo savladaju i steknu
linija, kako se mogu koristiti nastavi drugih predmeta. drugim učenicima
linija, boje i bojenje, programa za crtanje. dobar predslov za rad s
boje i drugi raspoloživi koji zaostaju.
geometrijski likovi, četkica, Prenosi znanje na druge drugim programima iste
elementi i alati. Sposoban je da znanje
brisač. učenike. Stavlja se na namjene.
primjenjuje pri učenju i
Zna isijecati i kopirati dijelove raspolaganje
Umetanje teksta. savladavanju programskih Pokazuje spremnost za Korištenjem programa za
slike. nastavniku da se
sadržaja iz drugih saradnju i zajednički rad. crtanje kod učenika
Isijecanje, kopiranje i nastavni proces
Zna umetati tekst u crtež. predmeta: tehnički odgoj, razvijati maštu i
zakretanje dijelova slike. Unaprijed se priprema za uspješnije realizuje.
kultura življenja, biologija kreativnost.
nastavu.
i dr.
128
Korištenje međuspremnika u Zna raditi sa U toku rada na tekstu i Izgradio je naviku da Prenosi iskustva na Prati individualno
radu s programima. međuspremnikom i u crtanja koristi mogućnosti znanje o obradi teksta i druge učenike. napredovanje svakog
potpunosti vlada sa sadržajima međuspremnika. crtanju pomoću programa pojedinog učenika.
Sadržaji međuspremnika. Uključuje se u
smještenim u međuspremnik. koristi u svakodnevnom
Ima razvijenu sposobnost rasprave i zajedničke Učenike podstiče u radu,
Primjeri korištenja na tekst učenju.
Zna koristit jedan aplikativni kombinovanja teksta sa aktivnosti u pohvaljuje uspješne i one
procesorima i programima za
program za crtanje. crtežima. Znanja koristi i u druge savladavanju gradiva. koji pomažu drugim
crtanje.
svrhe u slobodnom učenicima.
Zna izraditi složeniji crtež Razvio je logičko
vremenu.
pomoću programa. razmišljanje o načinima Ocjenjuje i vrijednuje
kombinovanja teksta sa ukupna postignuća
Zna gdje može upotrijebiti
crtežima. učenika.
program za crtanje.
Piksel. Mapa piksela. Uspješno poima piksel kao Sposoban je izrađivati Ima naviku da BMP Prenosi stečeno Uključuje učenike u
Bitmapirana grafika. element slike odnosno kao crteže i spremiti kao grafiku koristi kao moćan znanje na druge nastavne aktivnosti,
Povećavanje i smanjivanje jednu tačku na slici. bitmapnu grafiku. vizuelni efekat u učenike. podržava ih i stimuliše.
pogleda na sliku. Promjena komunikaciji sa
Zna šta je mapa bitova. Sposoban je mijenjati Rado pokazuje Vrši ponavljanje i
veličine crteža, dubina boja, računarom.
izgled zaslona koristeći drugim učenicima sistematizaciju gradiva
kontrast i osvijetljenost. Ima znanje o prenošenju
BMP datoteke. kako da savladaju obrađene nastavne teme.
grafike (slika) iz memorije na
upotrebu BMP
zaslon. Provjerava postignuća
grafike.
učenika, njihova znanja,
Zna koristiti mogućnosti
sposobnosti i ponašanje.
promjene veličine crteža te
mijenjati kontrast i Vrijednuje postignuća
osvijetljenost. učenika.
4. Programiranje Usvojio pojmove: Sposobnost opisivanja i Sve aktivnosti posmatra Uključuje se u Nastavnu građu iznosi na
programiranje, algoritam, objašnjavanja pojma kao niz algoritamskih raspravu o algoritmu popularan način,
Pojam algoritma. Osnovne
algoritamske strukture. algoritma. koraka. i algoritamskom pristupačan i prihvatljiv
algoritamske strukture:
načinu rješavanja za većinu učenika.
slijedna, ciklička i struktura Zna šta su strukture: slijedna, Sposobnost uočavanja Prihvata algoritamski
problema.
grananja (odlučivanja). ciklička i grananje. razlike između slijedne, način razmišljanja Vodi računa o složenosti
cikličke i strukture (logiku) pri rješavanju Aktivan je u toku nastavnih sadržaja pa ih
grananja. problema. nastavnog procesa. zato postupno izlaže.
129
Prikaz algoritma. Grafički i Zna simbole za grafičko Izgrađena sposobnost za Prihvata kao neophodnost Rješava postavljene Izlaže nastavno gradivo.
jezički (pseudokod) način prikazivanje algoritma, te zna pisanje algoritma, da se rješavanje nekog zadatke. Sam
Prati napredovanje
prikaza. Primjeri algoritama: jezički prikaz. opisivanje korak po korak problema treba planirati, postavlja
učenika. Bira jednostavne
crtanje jednostavnih i postupka za rješavanje unaprijed je potrebno jednostavnije zadatke
Posjeduje znanje kako se piše primjere za izradu
složenih geometrijskih likova. nekog problema ili predvidjeti postupke, i rješava ih.
algoritam za crtanje algoritma, a onda prelazi
zadatka. korake.
jednostavnih geometrijskih Donosi na časove na složenije zadatke.
likova. Izgrađena sposobnost Prihvata činjenicu da je članke o rogramskim
Demonstrira primjere
grafičkog predstavljanja potrebno obezbijediti jezicima iz
gotovih algoritama.
algoritma. uslove za rješavanje informatičkih
problema. časopisa
5. Mreže računara Zna šta su računarske mreže i Sposoban je uključiti Stekao je naviku Prati izlaganje Priprema nastavni proces.
koja im je namjena. računar na mrežu koja mu korištenja mogućnosti nastavnika. Ažurira stanje računara i
Računarske mreže, vrste,
je dostupna (konektovanje koje pruža računarska dovodi ih u funkciju.
veličina, namjena, načini Vlada sa podacima o vrstama Uredno vodi
i diskonektovanje). mreža. Izlaže nastavno gradivo u
povezivanja. mreža, njihovoj veličini i zabilješke na času.
vezi sa mrežama računara.
namjeni, te o načinima
Koristi raspoloživa
povezivanja.
nastavna sredstva
Internet kao globalna mreža Potpuno je razumio šta je Sposoban je koristiti Mogućnosti Interneta Učestvuje u diskusiji Prati napredovanje
računara. Osnovni servisi, Internet. usluge www i E-mail shvata kao bazu podataka i iznosi svoja učenika.
www, elektronička pošta koja mu stoji na iskustva.
Zna ulogu i mogućnosti Organizuje efikasan rad
(pošiljaoc i primatelj, raspolaganju.
Interneta a posebno www i E- Stečeno znanje tako da učenici stiču
struktura elektroničkog
mail. prenosi na druge kvalitetna i trajna znanja o
maila).
učenike. računarskih mreža.
Web preglednici, web Zna kako se mogu Sposoban je pronaći Ima naviku traženja Uključuje se u rad Demonstrira korištenje
pretraživači, načini pretrage. upotrebljavati preglednici koji potrebne podatke i izvršiti podataka koji su mu Internet sekcije. preglednika, web
Zapisivanje stranica. mu stoje na raspolaganju. Zna selekciju. potrebni za učenje i petraživača i daje
Podatke kojima
kako se vrši pretraživanje i savladavanje gradiva iz uputstva o načinima
raspolaže ustupa i
nalaženje potrebnih podataka. drugih nastavnih pretrage.
drugim učenicima.
predmeta.
130
Vrste datoteka koje se susreću Zna šta su datoteke weba. Sposoban je formirati Ima naviku da koristi Aktivno učestvuje u Ponavljanje i vježbanje.
na webu. Hipertekstualni datoteku sa podacima mogućnosti hiperteksta i diskusijama o
Zna za mogućnosti Utvrđivanje stečenih
dokumenti i multimedija. koje je preuzeo sa www. multimedije npr. za hipertekstu i
kombinovanja (istovremenog znanja.
Slika, zvuk i video. Programi učenje sadržaja iz multimediji.
korištenja) hipertekstualnih Sposobnost korištenja
za njihovu reprodukciju. muzičke kulture ali i
dokumenata i multimedije. hipertekstualnih Znanja koristi u
drugih nastavnih
dokumenata i svakodnevnim
Zna programe kojim se vrši predmeta.
multimedijalnih programa aktivnostima.
reprodukcija
(slika, zvuk i video).
Rad sa slikovnim, zvučnim i Zna mogućnosti rada sa Ima razvijenu sposobnost Ispoljava progresivne Ispoljava postignuto Organizuje rad školske
video dokumentima. slikovnim, zvučnim i video kombinovanja tekstualnih, ideje u korištenju znanje. videosekcije.
Kreiranje video zapisa, dokumentima. slikovnih, zvučnih i video hiperteksta i multimedije.
Učestvuje u kreiranju Praćenje i evidencija
izdvajanje dijelova u zasebne zapisa.
Zna proceduru kreiranja video Stekao je naviku da školskih videozapisa. postignuća učenika.
datoteke, sinteza
zapisa. Zna objediniti Kreativan je i uspješno koristi elektronska
(objedinjavanje) Uključuje se u rad Sprovodi transparentno
multimedijalne zapise. kreira zadne videozapise. sredstva za bilježenje
multimedijalnog sadržaja. školske videosekcije. ocjenjivanje.
događaja.
6. Rješavanje problema uz Prihvatio je i uspješno Otvara program koji Razvio je potrebu da Slijedi uputstva Ističe potrebu i značaj
pomoć računara upotrebljava pojam tablični obrađuje tablični razne podatke obrađuje i nastavnika. obrade i predstavljanja
kalkulator te razumije šta su kalkulator i uspješno vrši predstavlja u tablicama. podataka putem tablica.
Tablični kalkulatori i primjer Kreira samostalno
ćelije, redovi, kolone i šta je pripreme za rad.
primjene. Ćelija, red i kolona. izgled tablice. Demonstrira mogućnosti
regija.
Regija. Određuje broj ćelija, broj tabličnog kalkulatora.
Pomaže drugim
kolona, broj redova.
učenicima. Daje jednostavne zadatke.
Formatiranje i Stekao je znanje o načinima Kreira tabele sa svim Kreativan je pri korištenju Pokazuje veliko Demonstrira način
autoformatiranje. Linije, određivanja vrste i debljine potrebnim elementima. tabličnog kalkulatora. interesovanje za rad formatiranja,
debljine i vrste linija boje, linija, njihove boje te o sa tabličnim autoformatiranja te načine
Uspješno formatira i
bojenje ćelija. bojenju ćelija, redova i kolona. kalkulatorom. rada sa linijama.
koristi mogućnost
autoformatiranja. Demonstrira upotrebu
boje za linije i ćelije.
131
Sortiranje u tablicama. Poima pojmove sortiranja u Obavlja sortiranje. Svoja znanja o Sarađuje sa drugim Demonstrira sortiranje i
Sabiranje u tablicama. tablicama. mogućnostima tabličnog učenicima i sabiranje.
Uspješno obavlja
kalkulatora primjenjuje nastavnikom.
Naučio je kako se sabira. računsku operaciju Kontroliše rad učenika.
pri učenju sadržaja iz
sabiranja. Samostalno kreira Usmjerava, pokazuje.
matematike i drugih
realne zadatke.
nastavnih predmeta. Motiviše učenike.
Prezentacije i primjeri Zna kreirati prezentaciju, Uspješno kreira Koristi priliku da kreira Uključuje se u grupni Predstavlja jednostavne
primjene. Kreiranje sačuvati, pohraniti i otvoriti prezentaciju. prezentaciju i predstavi je rad na formiranju forme kreiranja
prezentacije i rad sa postojeću prezentaciju u školi, ali i na drugim prezentacije. prezentacije,
Prikazuje prezentaciju i
jednostavnim programom za mjestima. pohranjivanja,
objašnjava. Prati uputstva
izradu prezentacije. prikazivanja i zatvaranja.
nastavnika.
Ističe značaj prezentacije.
Provjerava postignuća
učenika i vrši evidenciju.
Transparentno ocjenjuje.
7. Sigurnost pri radu sa Zna protumačiti pojam Postupa u skladu sa Stvorio je naviku Aktivno učestvuje u Demonstrira pravilnu
računarima računarske ergonomije. uputama za korištenje poštovanja predviđenih demonstraciji upotrebu računarske
računarske opreme postupaka (procedura). pravilnih postupaka. opreme. Upozorava.
Računarska ergonomija. Zna pravilne postupke pri
(tastatura, miš, monitor,
Postupci pravilne upotrebe upotrebi računarske opreme. Ukazuje na pravilno Slijedi uputstva Priprema u pisanoj formi
kućište, štampač, skaner,
računarske opreme. postupanje i drugima. nastavnika. najvažnije sadržaje.
Zna posledice nepravilnog zvučnici i dr.).
korištenja opreme i njihov Obavezno koristi Čita i tumači Ističe značaj pravilnog
Primjenjuje predviđene
uticaj na organizam čovjeka, proizvođačke deklaracije i proizvođačke korištenja i posljedice
procedure.
pogotovo mladih koji su u štampane kataloge sa deklaracije, uputstva i nepravilne upotrebe
razvoju. uputstvima drugi štampani i opreme.
grafički materijal.
Zaštita i održavanje Upoznat je sa potrebom zaštite Obavezno primjenjuje Navikao je da u računaru, Učestvuje u Ističe i tumači značaj
računarske opreme (disc i održavanja računarske mjere zaštite pri radu sa na disku defragmentira – diskusijama u vezi sa zaštite računara, njegovih
defragmenter, backup- opreme. računarom i ostalom presloži podatke. zaštoitom računara i tvrdih komponenti
sigurnosna kopija i sl.). opremom. njihovim pravilnim (hardvera) i programa
Zna namjenu softverskih Pravi sigurnosne kopije
132
programa i alata za zaštitu. Često koristi programe dokumenata i datoteka. održavanjem. (softvera).
kao što su disc
Iznosi negativne, ali i Daje uputstva kako se to
defragmenter i bacup.
pozitivne primjere. uspješno ostvaruje.
Virusi i zaštita od virusa. Zna šta znači riječ virus u Uspješno koristi Stvorio je naviku da Prikuplja informacije Sistematizuje pređeno
Scan disc. računarskoj i informatičkog antivirusni program. obavezno pregleda o najnovijim vrstama gradivo. Primjenjuje
terminologiji. priključeni medij na virusa i antivirusnih standardne forme provjere
Postupa u skladu sa
računalo koristeći neki od programa za zaštitu. znanja. Transparentno
Zna vrste programa za zaštitu uputstvima za uklanjanje
antivirusnih programa. vrijednuje postignuća
od virusa. otkrivenog virusa.
učenika i predlaže
zaključnu ocjenu.
133
LIKOVNA KULTURA
134
LIKOVNA KULTURA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi
1. TAČKA I LINIJA - Situacije i neposredno okruženje - Ekspresivne vrijednosti toka i Razvijanje stavova i odnosa
učenika: karaktera konturnih linija na prema likovnoj umjetnosti i
Registrovati u svom okruženju, ljudi pri određenim umjetničkim i svojim radovima estetskim vrijednostima,
spoznati i biti sposoban aktivnostima, životinje, pre-poznati i bit sposoban sposobnost vrijednovanja
primjeniti ekspresivne biljke, pojave u prirodi, upotrijebiti ekspresivne sadržaja i ideja
vrijednosti toka i karaktera objekti, prostori vrijednosti toka i karaktera
konturnih linija konturnih linija - Otkrivanje estetske vrijednosti
- Korelacija sa konturne linije, karaktera i smjera
Prepoznavanje karaktera i drugim predmetima, - Ovladati mogućnostima linije u izražaju crteža i
vrijednosti linije: povezivanje sadržaja korištenja različitih vrijednosti predstavljanju motiva.
- meke – tvrde drugih predmeta: linija: meke-tvrde, svijetle-tamne,
- svijetle – tamne maternji jezik prozračne-zasićene, u cilju - Razvijanje kritičkog mišljenja,
- prozračne – zasićene /pripovijetka, bajka, prepoznavanja i definisanja građenje stavova i odnosa prema
135
pjesma, poslovica..…/, pokreta, položaja u prostoru i vrijednostima, patriotizmu,
Linija u funkciji definisanja matematike, stranog karaktera oblika: očuvanje kulturne baštine i
oblika i položaja u prostoru: jezika, informatike, - linija koja nagovještava; prirodne okoline.
- tok linije/crte biologije, historije svijetla, meka, prozračna;
- građenje linijom geografije,mljopisa, muzičke, - linija koja naglašava; čvrsta, - Dalji rad na njegovanju
- linija koja definiše oblik tjelesne i tehničke tamna, zasićena. pozitivnog odnosa prema radu:
- kroki kulture, BiH inicijativi, samostalnosti,
kulturne baštine.... istrajnosti, dosljednosti
Analitički spoznati, istražiti, - Biti sposoban prepoznati i i angažovanosti, spremnost za
vrednovati i moći izraziti - Rad na očuvanju tradicija i upotrijebiti saradnju i timski rad.
različitost Konstruktivne linije i narodnih običaja: različite vrijednosti konstruktivnih
tačake, promjena dužine, prigodni praznici, značaj- linija različitih dužina, smjera i
smjera, i gustine rasporeda u ni datumi, kulturno/etno-grafsko gustine rasporeda, u cilju
predstavljanju složenih struktura nasljeđe. predstavaljanja složenih struktura. - Razvijanje humanih odnosa
među polovima, drugarstvu,
- Primjena tačaka i - Usvojiti pojmove: solidarnosti, jačanje i bogaćenje
linija sa svim karakteri- crtež, konturna linija/obris/, emocija.
stikama i vrijednostima u tok linije, karakter linije, smjer
funkciji definisanja oblika linije, građenje linijom, - Razvijanje sposobnosti
i položaja u prostoru. kroki posmatranja, povezivanja
pojmova, uočavanja,
-Linija u funkciji predstavljanja zaključivanja, snalažljivosti,
složenih struktura likovne kreativnosti, konkretnog i
apstraktnog mišljenja, bogaćenje
- meka grafitna olovka, tuš i pero, mašte, orijentacija u vremenu i
tuš i drvce, tuš prostornim odnosima
i kist, lavirani tuš,
flomasteri /crni ili tamni/, drveni - Otkrivanje estetskih vrijednosti i
ugljen dinamike čistih boja, odnosa
/kontrasta/ toplo – hladno i
136
njegove primjene u kreativnom
2. BOJA radu /realizaciji likovnih radova/,
u odijevanju, kreiranju životnog
Razvijanje sposobnosti - Akvarel, gvaš, tempera, - Uočiti, razumjeti značaj i biti u prostora, osmišljavanju novih
uočavanja, analitičkog pristupa, kolaž različitim materijalima, mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija,
vrednovanja i usvajanja pastel /suhi, voštani/, zgrafito upotrijebiti hromatsku paletu boja, primijenjenoj umjetnosti
hromatskih karakteristika boja. /grebanje premazane osnove - Razviti kod učenika sposobnos /kreiranju upotrebnih predmeta/…
prethodno obojene voštanim uočavanja, vrijednovanja i
Osnovne karakteristike bojama/, flomasteri u boji /za usvajanja hromatske
hromatskih boja: manje formate radova/, mozaik. karakteristike boja
- zasićenost boje, - Spoznati i moći
- valerska vrijenost koristiti njihove karakteristike
zasićenosti /intenziteta/ i
Podjela boja po psihološkom psihološkog djelovanja u - Razvijanje sposobnosti
djelovanju na: odnosima: predstavljanja sadržaja;
- tople i toplo - hladno teksta, pripovijetke, pjesme, priče,
- hladne kao i načina njene primjene događaja, pojava u prirodi,
- Boje punog intenziteta i osjećanja, emocija i drugo
Dalji rad na oslabljene boje putem likovnog izraza
sposobnosti, uočavanja, Dalji rad na sposobnosti,
analitičkoj spoznaji, procjeni i uočavanja, spoznaji, procjeni i
mogućnosti predstavljanja mogućnostima predstavljanja
Komplementarni kontrast /kontrast bojom
boja koje se dopunjuju/ - Komplementarni ili
nadopunjujući kontrast,
komplementarni parovi
- Proširenje usvojenih pojmova za
oblast boja:
spektar boja, hromatske
karakteristike, zasićenost i
137
valerske vrijednosti boja, podjela
boja na tople i hladne
3. PLOHA
- Lik /forma, oblik/ i ploha u - Uočavanje vizuelnih
Primjena /predstavljanje/ lika na dvodimenzionalnoj organizaciji karakteristika lika /forme, oblika/
plohi kroz različite forme kompozicije u primjeni dvodimenzionalne
komponovanja: organizacije kompozicije
- simetrična kompozicija - Primjena slikarskih tehnika u
- asimetrična kompozicija oblasti slikanja kroz - Razumijevanje i mogućnost
kompozicione odnose simetrije i primjene kompozicionih odnosa
Primjena dvodimenzionalne asimetrije simetrije i asimetrije
organizacije kompozicije u
oblastima: - Linija i tačka kao sredstvo u - Sposobnost primjene složenih
ctranja, slikanja i grafike Statične predstavljanju teksture- Slikarske tekstura u
i dinamične plohe u kompoziciji teksture u funkciji definisanja likovnim područjima:
karaktera površine crtanja, slikanja i grafik
- Razvedena ploha Ovladati sposobnostima
- Preklopljena ploha - Grafičke teksture i odnosi prepoznavanja, vrijednovanja i
svijetlih i tamnih ploha, primjena primjene
Statična i dinamična ploha, kontrasta statičnih i dinamičnih statičnih i dinamičnih crnih i
pozitivnog i negativnog /crnog i ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelih /pozitivnih i negativnih/
bijelog/ prostora gtafičkog lista bijelog /pozitivnog i negativnog/, ploha, u organizaciji grafičkog
/otiska/ organizacija prostora u formatu lista
138
/okviru/ grafičkog lista - Usvojeni pojmovi za oblast
ploha:
Lik, ploha, dvodimenzionalno,
simetrija, asimetrija, statično,
dinamično, grafički list, štampanje
4. POVRŠINA - Biti sposoban uočiti i prepoznati

različite teksture u svom okruženju
Prepoznati i usvojiti slikarske - Primjena slikarskih tekstura u i na umjetničkim djelima
teksture u likovnim djelima i funkciji definisanja prostornih - Uočavanje, razumijevanje i
biti sposoban prepoznati ih odnosa i karaktera površine ovladavanje mogućnostima
primjeniti u sopstvenom predstavljanja na svojim radovima,
likovnom radu /izrazu/ - U realizaciji sa materijalom u u sopstvenom likovnom izrazu
oblasti prostornog oblikovanja, različitih slikarskih i skulptorskih
U oblasti oblikovanje, u niskom i predstaviti suprotnosti oblika tekstura i jednostavnih formi ritma
visokom reljefu /kontrast/; zaobljeno-uglasto, - U prostornom oblikovanju, u
predstaviti kontraste oblika ispupčeno-udubljeno malo-veliko niskom i visokom reljefu
/zaobljeno-oštrih uglova, veliko- i različitih tekstura; prepoznati i moći predstaviti
malo, udubljeno-ispupčeno/ i hrapavo-glatko kontraste
različitih tekstura neravno-ravno
/primjena kompozicije površine sa crtama , tačkama, - Usvojeni pojmovi za oblast
jednostavnog ritma/ u niskom i utisnutim oblicima /predmetima/ u površina:
visokom reljefu u prostornom cilju ostvarivanja strukturalnih - slikarska tekstura,
oblikovanju. odnosa i jednostavnog ritma. - karakter površine
u oblasti prostornog oblikovanja:
Primjena mekih skulptorskih reljef, niski/plitki sa ma-lim
materijala podesnih za izvođenje ispupčenjima, visoki reljef-forme
različitih tekstura. koje se sa nekim svojim dijelom
139
vežu za pozadinu/osnovu
- jednostavni ritam,
- tekstura,
- skulptorski
-vajarski materijali.
5. MASA I PROSTOR
- Dalji rad na potpunijem U svom okruženju i skulp-torskim
Odnos mase i prostora u doživljavanju, analizi i djelima registrovati, analizirati i
trodimenzionalnoj organi-zaciji sagledavanju/upoređivanju mase moći procje-niti odnos mase i
kompozicije i prostora prostora
na umjetničkim djelima i - Shavatanje i sposobnost
Uočiti karakteristike učeničkim radovima predstavljanja mase i prostora, i
prirodnih i načinjenih oblika oblika u prostoru.
- Kroz upotrebu različitih
Karakteristike oblika: skulptorskih materijala ovladati - Ovladavanje sposobnosti
- jednostavni i mogućnostima predstavljanja uočavanja karakteristika pirodnih
- složeni oblici mase i prostora putem i načinjenih /vještačkih/ oblika
jednostavnih i složenih oblika. - Prepoznavanje karakteristika i
Složene prostorne strukture i sposobnost upotrebe u vlastitom
kompozicije u oblasti arhitekture likovnom izrazu jednostavnih i
- nosive konstrukcije - Izvođenje složene prostorne složenih trodimenzionalnih
- funkcionalnost prostora. strukture /kompozicije/ kroz oblika.
izradu makete predstavljanjem
karakterističnih nosivih elemenata Usvojeni pojmovi:
i funkcionalne organizacije kip, kiparstvo, kipar, prostor,
prostora. masa, prirodni oblici, načinjeni
oblici, gradnja, jednostavni oblici,
140
složeni oblici,
zatvoreni i otvoreni oblici
struktura, nosive konstrukcije,
funkcionalnost prostora, tlocrt.
OČEKIVANI REZULTATI
Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u
oblastima:
Tačka i linija:
- da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija;
- da razlikuju linije po toku, ravne, zakrivljene i linije svih pravaca, horizontalna, vetrikalna i sve kose /dijagonalne/, sa ciljem osmišljavanja i
predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora;
- moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama;
- moći prepoznati karakter i vrijednost linije; meke i tvrde linije, svijetle i tamne, prozračne i zasićene linije;
- ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura;
- moći prepoznati karakter konturnih linija;
- ovladavanje konstruktivnom linijom, linija u funkciji definisanja oblika;
141
- primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja, izvedbe kroki crteža, sposobnost predstavljanja
karaktera figure u različitim položajima;
- da usvoji termine: konturna linija, meka-tvrda, prozračna-zasićena linija, kroki;
Slikarstvo:
- da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvašu, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolažu, mozaiku
- da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/;
- da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje;
- da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena
svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti;
- da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne;
- dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu, a koje su u suprotnosti/;
- dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, uporabi materijala i sredstava za rad.
Ploha:
- da vladaju sposobnostima prepoznavanja, procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha, plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora
grafičkog lista /otiska/, simetrična i asimetrična kompozicija;
- dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/ grafika;
- dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja i slikanja;
- prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije;
- uočavanje, usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike,
neodređeni amorfni, slobodni oblici/;
- usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe, ploha koja zatvara neki volumen, dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja
/skulptura/, objekat u postoru /geometrijsko tijela, kvadar, kocka i sl./
za oblasti: Površina i Masa i prostor:

- dalji rad na uočavanju odnose u prostoru, uočavanje proporcije, prepoznavanje karaktera oblika;
- dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura, biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu;
142
- da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef;
- u prostornom oblikovanju, uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena
kompozicije jednostavnog ritma/;
- oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura;
- u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti, izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora;
- biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika;
- moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru;
- biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata, ili složenom objektu/ u oblasti
arhitekture;
- moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije;
- spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora, prostor u kojem boravimo; kuća, škola, zajednički javni objekti, sportska dvorana, pošta,
pozorište i sl.
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA
Likovno područje crtanje:
Analitički spoznati, istražiti, vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka, promjena dužine, smjera, i gustine rasporeda
u predstavljanju složenih struktura. Registrovati u svom okruženju, spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i
karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije; meke i tvrde, svijetle i tamne, prozračne i zasićene u cilju
potpunijeg likovnog izraza. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru; linije koje se razlikuju po toku,
građenje putem linije, linija koja definiše oblik. Kroki kao crtačka disciplina. Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja
karaktera figure u pokretu i prostoru.
2. BOJA
Likovno područje slikanje:
143
Razvijanje sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Koje su osnovne karakteristike
hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/, zasićenost boje /intenzitet obojenosti/, valerska vrijednost /količina
svjetla u tonu boje/. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača, boje dijelimo na tople i hladne. Tople boje djeluju
dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim, prostorno izgledaju bliže, dok hladne boje djeluju smirujuće, opuštaju i prostorno
izgledaju udaljenije.
Dalji rad na razvijanju sposobnosti, uočavanja, analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Kontrasta parova boja koje se,
kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju, a kada se pomiješaju, jedna drugu poništavaju.
3. PLOHA
U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na
plohi/; crtanju, slikanju, grafici.
Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Primjena
kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. Dvodimenzionalna
organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje
karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih
ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike,
primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike.
Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena, ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni
oblik. Ploha može biti i preklopljena, ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu, kada se misli na oplošje predmeta u prostoru.
4. POVRŠINA
U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti
ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija, horizontalna
/vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kružna, piramidalna /trougaona/, slobodna /raspršena/, dominacija. U prostornom
oblikovanju, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog
ritma/.
Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura, glina, glina-mol, plastelin i sl.
144
5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje, građenje.
U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati, analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. Volumen predstavlja obim i
zapreminu nekog tijela. Ako je volumen ispunjen, onda govorimo o masi. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor
/primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni
/unutrašnji i vanjski/. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni
materijal, a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni.
Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika.
Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme.
Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih
objekata koji predstavljaju skelet neke građevine.
Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora.
DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE
Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do
tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživljavanja likovne
umjetnosti, podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup okolini je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije;
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi.
Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.
Za oblikovanje na plohi kroz područja:

- CRTANJE;
- SLIKANJE;
- GRAFIKA;
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.
145
Oblikovanje u prostoru kroz područja:
- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE;
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti
ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. razreda.
1. TAČKA I LINIJA;
2. BOJA;
3. PLOHA;
4. POVRŠINA;
5. MASA I PROSTOR.
Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni
osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno- kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka
tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke
/likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno
proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i
prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju i razriješe ga putem likovno-
tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja
koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u
razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici
spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu, i interakciju umjetnosti, nauke i društva, novih medija i okruženja.
Motivi – teme /likovni sadržaji/
146
Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive;
2. Nevizuelne motive;
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/
- iz neposrednog okruženja djeteta; porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke…;
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /priča, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, prirode i
društva, muzičke kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja;
- iz narodnih običaja /tradicije/; značajni datumi, praznici, etnografsko nasljeđe;
- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti;
- likovni i kompozicioni elementi; shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
- nevizuelni poticaji; emocije /osjećanja/, čulni poticaji, sreća, tuga, strah, muzika, vjetar...
POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI
CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež, tok linije, konturna linija /obris/, karakter linije, smjer linije, građenje linijom, kroki /crtež koji sa malim
brojem linija definiše pokret i karakter figure/;
SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja, hromatske karakteristike boja, zasićenost boja, valerska
vrijednost boja, podjela boja po psihološkom značenju; tople i hladne;
GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, statično, dinamično, grafički list, tiskanje
/štampanje/ otiskivanje, gipsorez;
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina; slikarska tekstura, karakter površine, za oblast prostornog
oblikovanja; reljef, niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima, visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu
147
/osnovu/, jednostavan ritam, tekstura, skulptorski /vajarski, kiparski/ materijali, kip, kiparstvo, kipar, prostor, masa, prirodni oblici, načinjeni
oblici, gradnja, jednostavni oblici, složeni oblici, zatvoreni i otvoreni oblici, struktura, nosive konstrukcije, funkcionalnost prostora, tlocrt.
OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi
sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine,
kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa
različitih aspekata:
1. estetskog;
2. psihološkog;
3. pedagoškog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viđenje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i
oduševljenja, onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji?
Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno-
kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/.
Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta;
1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovni sadržaj.
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i
usvojiti.
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju.
Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje
postavljeni zadatak, napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. Nema loših
dječijih radova.
148
Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doživljavanje
vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno - kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da
tačno “prepisuju” percipirano, da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara
osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.
RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA
Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa
rada i da se bazira, u najvećoj mjeri, na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-
problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje
osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to značilo da se treba stepenovati
složenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti, što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa, nego je
potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika, što u izvjesnom smislu
podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama.
149
MUZIČKA KULTURA
MUZIČKA KULTURA
150
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA
Sticanje znanja o: Učenici bi trebali imati znanje i

-elementarnim muzičkim komponentama i razumijevanje:
pojmovima te njihova primjena tokom -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja
pjevanja pjesama, slušanja muzike, izvođenja navedenih pojmova, primjenjuju ih tokom
muzičkih igara i brojalica: izvođenja pjesme, muzičke igre ili brojalice te
-dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za na taj način poboljšavaju kvalitetu
dinamiku: piano - tiho, mezzoforte – srednje interpretacije;
glasno (jako), forte – glasno (jako, snažno) , - Uočavanjem navedenih elemenata
crescendo i decrescendo; interpretacije tokom slušanja, učenici/ice vrše
ZNANJE
-tempo - poznavanje italijanskih oznaka za analizu djela i donose estetski sud o njima;
tempo: lagani Andante-hodajući, umjeren –
Moderato, brzi tempo Allegro- veselo, - Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za
radosno, u širem smislu, brzo i Presto – veoma dinamiku; tempo, artikulaciju;
hitro, brzo;
-artikulacija (akcenti, staccato, legato); - Analizirajući notni tekst učenici sigurno
-intonacija, pravilno fraziranje; prepoznaju navedena notna trajanja i izvode
-različita notna trajanja: cijela nota, ritam uz kucanje ili taktiranje;
polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina i
odgovarajuće pauze; -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu
151
-poznaje violinski ključ, uočava mjeru, raznih instrumenata u samostalnoj izradi
-sticanje znanja u određivanju forme originalnih aranžmana;
muzičkog djela ( motiv, rečenica, mala
dvodijelna pjesma, mala trodijelna pjesma ) -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav
bez ulaženja u detaljniju analizu djela; prema muzici, svjesnost o značaju i potrebi
-učenici primjenjuju pojmove: rečenica, muzike u životu;
tema, mala dvodijelna i trodijelna pjesma.
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine:

- Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u
-razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička intonaciji i u muziciranju; ukazuje i na
reprodukcija–složenije kombinacije, vokalna greške i ispravlja i druge;
reprodukcija, razvijanje obima glasa,
razvijanje muzičke memorije, kao i osjećaja za - Prethodna muzička iskustva i muzičke
harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni); termine koristi u daljem učenju;
-izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa
izgovorom (za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta- - Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta
SPOSOBNOSTI te'', koristi prilikom izvođenja i slušanja djela;
I VJEŠTINE -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu
jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela
(informativno); - Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju
- sigurno izvodi šestosminsku mjeru; publici;
- izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu
notnog zapisa; - Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i
- pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa prave poređenja ostvarenog;
u C – duru;
-tokom slušanja pamti naziv djela, ime -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na
kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim osnovu notnog zapisa;
djelima;
152
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve
-samokritičnost prema sebi kao izvođaču veće, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet
(vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na skupnog muziciranja;
druge,
- Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje
- ispoljavanje emocionalne i estetske mišljenje i kritiku, a poštuje i cijeni mišljenja
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE osjetljivosti na kvalitet muzike sve je i stavove drugih;
intenzivnije;
- Uočava i hvali; aplauzom nagrađuje
-ispoljavanje interesa i ljubavi prema najkvalitetnije izvođenje;
sadržajima iz muzičke baštine BiH;
- svjesnost značaja muzike u životu i potrebi -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da
učenja o muzici; je često sluša u školi, na koncertima i sl.
-vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije, a

intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja djeluje i na druge da slijede njegov primjer;
treba da postane trajna potreba;
STRUKTURA SADRŽAJA
I PJEVANJE I SVIRANJE;
II MUZIČKE IGRE;
III BROJALICE ;
IV SLUŠANJE MUZIKE;
153
V DJEČIJE STVARALAŠTVO.
Po Nastavnom planu, od prvog do četvrtog razreda, muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. Novina je, da je od petog do
devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično, odnosno, 35 časova godišnje. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim
zadataka koji se postavljaju pred učenike.
Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja, ali i stiču nova. Nastavna građa
se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica, brojalica,
muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama, pjevanjem pjesama narodne
tradicije, učvršćivanjem precizne intonacije, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvođenjem
muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u
okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe, dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma.
U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa, preciznost
intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije.
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa, a
po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je uče
pjevajući uz nastavnika. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i
trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir, sintisajzer, gitara ). Praćenjem i analizom notnog zapisa u
udžbeniku, učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih
znanja u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima.
U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u petom
razredu. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na
metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim
elementima muzičkog obrazovanja više informativno.
154
U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj, dinaj,
diničica'', ''Jedan, dva, tri, četiri'', ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele, bengele'' ). Ritam u njima je složeniji
a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru, te druge kombinacije. Novina su podjela jedinice brojanja. na tri
dijela-triola i četiri dijela. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz
ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te'', dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive
kroz brojalice i zapaze, ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu.
Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima, ohrabrujući
djecu i poštujući njihove prijedloge.
U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i
Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil, Izrael, Libija, Italija, ), čime se ostvaruje multikulturalni
muzički odgoj. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati
sa pravilima igre ili plesa. Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa
zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini.
Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja.
Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12
kompozicija, sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu
sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem učenici/ice zvučno
razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji, ženski, muški glas, hor/zbor ). Ne treba zanemariti
vizuelni doživljaj svakog instrumenta, grupe instrumenata i orkestra. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju.
Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje, emocionalno). Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije,
učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, itd. Na kraju časa obavezno
dati zaključak o slušanom djelu, pa potom ponoviti slušanje. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno, opisno, likovno i
pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.
Pored redovne nastave, važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme
( posjete koncertima, itd ). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar
(tamburaški, harmonikaški i drugi. ).
155
Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe
(troglasno pjevanje ). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u
muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Talentirane učenike
treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama.
Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu
instrumenata.
RAZRADA SADRŽAJA (TABELE)

AKTIVNOSTI
ZNANJE I VRIJEDNOSTI, STAVOVI, NASTVANIKA
SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA (ORGANIZACIJA I METODE
SADRŽAJ RAZUMIJEVANJE PONAŠANJE
NASTAVE I UČENJA,
OCJENJIVANJE)
156
- Pjevanjem jednoglasnih - Kod učenika/ica se
I PJEVANJE I SVIRANJE pjesama i kanona učenici/ice poboljšava vokalna
obogaćuju fond pjesama i reprodukcija, razvija -Planira i osmišljava muzičke
1. Ja bih (Asim Horozić, proširuju teoretska znanja: muzička memorija i proširuje -Pokazuje veliko zalaganje i -Redovno učešće u igre kao podsticaj za učenje
Šimo Ešić ) - uočavaju i određuju obim glasa trud da svoje muziciranje pjevanju i sviranju: zagonetke, premetaljke
2. List na putu (Nada karakter pjesme, tempo, usaglasi sa grupom i nastava, priredbe, izleti, rebuse;
Ludvig-Pečar, stihovi Šukrija dinamiku i primjenjuju ih; - Učenici/ce osjećaju i kolektivom; kuća;
Pandžo) - poznaju notna trajanja i svjesno izvode 2, 3, 4- -Komunikacija i interakcija u -Inicira i organizuje
3. Cvjetni puteljak (J. pauze; dijelnu mjeru, promjenu muziciranju (improvizaciji) ; pjevanje i sviranje u
Kaplan) i Pjesma dječaka - sigurnije izvode 6/8 mjeru; mjere i koriste pojmove - Često pjeva i svira jer interakciji (učenje u školi,
(D. Basrak, stihovi Zl. - prihvataju korekcije i ''teza i arza’'; uviđa da treba vježbati ako -Stalna briga i čuvanje u porodici),
Kolarić-Kišur) poštuju pravila (preciznija se želi postići kvalitet školskih muzičkih
4. Srebreni voz ( B. Nikolić, intonacija, artikulacija, -Razvija se osjet za ritam: instrumenata kao vrijednosti; -I sam učestvuje u
stihovi M. Alečković) dikcija, disanje, fraziranje); podjela jedinice mjere na dva interpretaciji i improvizaciji i
5. Moja domovina (Hana i - shvataju svrhu korekcije : ta, ta-te; -Samostalna izrada vlastitih podstiče komunikaciju;
Dinko Čizmić ) pojedinca radi podizanja -Vrši samoprocjenjivanje i improvizovanih instrumenata
6 Dan praznični kvaliteta muziciranja; -Osjet za tempo i dinamiku procjenjuje pjevanje drugih; -Stalno komunicira
(W. A. Mozart) -pjevanje pjesmica prema je sve razvijeniji; sa djecom i upućuje
7. Noćas (B. Nikolić, stihovi notnom zapisu u u C – duru; -Upotreba instrumenata u ih na izvore znanja pored
( Zl. Kolarić-Kišur ) - imaju više povjerenja u - Samostalno istraživanje i - Ima pozitivnu sliku i skladu sa zadacima pjesme udžbenika;
8. Na livadi (M. Milojević) i. sebe i samostalnije pjevaju i uključivanje u sviranje razvija svijest o značaju i/ili dogovorenim
Proljeće (I. Genov) sviraju Orffove instrumente; pratnje pjesmi; svakog pojedinca u horu aranžmanom; - Motivira rad i
9. Repata priča (M. - zvučno i vizuelno ili orkestru nenametljivo rukovodi
Jeličanin, stihovi Grigor prepoznavanje metalofona, -Poznaje mogućnosti i dječijim aktivnostima
Vitez) ksilofona, blok flaute, Orffovih instrumenata i - Kroz svoje ponašanje i
10. Ne žuri tata, ne žuri melodike; adekvatno ih kombinuje sa učestalo muziciranje
mama, muzika: Kolaković - sviranje na metalofonu; priručnim; - Shvata potrebu uklapanja pokazuje da muziku - Aktivnim uključenjem
Ajka, tekst: Bekrić Ismet, - sviranje na instrumentima svog glasa u hor/zbor da se doživljava i cijeni u zajednički rad pomaže
11. Adio kerida, Sefardska kao pratnja pjevanju; -Muzicira samoinicijativno i doprinese boljem zvučanju. deci u kolektivnom,
romansa, - izrada aranžmana za bez podsticaja i aktivno - pjevanje u školskom horu/ grupnom i individualnom
14. Cazin-grade, (Zapisao sviranje na Orffovim učestvuje u izradi aranžmana; zboru muziciranju.
ritmičkim instrumentima;
- pokret i ples kao elementi u -Pokazuje visok nivo -Razumije i svjesno obavlja - sviranje u školskom
Vlado Milošević) izražavanju ritma, tempa i spretnosti u sviranju i muzičke zadatke i obaveze orkestru -Prati i procjenjuje
KANONI dinamike; improvizaciji ( kao pojedinac ili dio grupe) njihova individualna
1. Tišina ljetne noći (Zl. - sticanje znanja u postignuća, u poređenju
Grgošević) određivanju forme muzičkog sa njihovim individualnim
2. Kukavica ( J. G. Ferari) djela -Komentarima i praktičnim rezultatima u petom
(motiv, rečenica, tema; mala djelovanjem pokazuje razredu;.
dvodijelna pjesma, mala pozitivne stavove i vrednote _______________________
157
trodijelna pjesma ) i primjena prema muzici
bez detaljnje analize djela; _______________________
_________________ _______________________
_____________________ - Predlaganje muzičke igre za
_______________________ priredbe; -Osmišljava, priprema i
IIMUZIČKE /GLAZBENE -Ima veliki fond muzičkih organizira igre posebno
IGRE igara; Ponašanje u skladu sa tradicionalne;
-pamti i imenuje pojedine -Samostalno pjeva i igra sa zahtjevima muzičke igre; -Vodi aktivnosti,
Izbor: pjesme, igre i kola; osjećajem sigurnosti; -Shvata i razumije značaj demonstrira i usmjerava
1. La Gvantanamera, pokreta u plesu i kolu; -Uključenje u modeliranje u pravcu dječijih interesa
Brazil, tradicionalna pjesma - izvodi zadatu koreografiju; -Samostalno izvodi zadane narodnih nošnji i mogućnosti
pokrete; -Razvijanje svijesti o kolima (prema originalu ili slikama); -Posmatra i prati učenika
2. Havanagila, Izrael, -primjenjuje ranije znanje na kao tradicionalnom u radu;
tradicionalni ples novu igru; muzičkom stvaralaštvu BiH - Izrada nošnji od različitih -Stimulira ih i direktnim
-Samostalno igra u kolu i sa utvrđenim pravilima materijala u učionici, učešćem u igrama i kolu,
3. Zan iz Abedina (Zane -pravilno izvodi igru odnosno usvaja pokrete sa više koreografija) -Crtanje (slikanje) narodnih -Upućuje, pomaže,
from Abedeen), Libija, kolo; sigurnosti; nošnji, pokazuje simulacije na
tradicionalna pjesma -prepoznaje pojedine - Razvijanje svijesti o kulturi kompjutoru;
tradicionalne nošnje. ponašanja na nastupima - Učlanjenje u ritmičku i/ili -Sarađuje sa roditeljima i
4. Bella bamba, Italija, folklornih ansambala. folklornu sekciju uključuje ih u rad;
tradicionalni ples -primjećuje i razumije da -Organizira praktični rad i
svaka zemlja ima svoje -shvata da svaka zemlja ima _______________________ odlazak na probu folklorne
5. Narodno kolo tradicionalne igre i plesove; svoje tradicionalne igre i sekcije u školi i u KUD.
_______________________ plesove i da je to vrijednost
_________________ koju treba čuvati; -Izvođenje po notnom tekstu _______________________
_______________________ (multikulturalnost) na originalnim i
_______________________ napravljenim instrumentima
-Ima u memoriji veći broj - Upoređuje note i njihovo -demonstrira izvođenje i
III. BROJALICE ranije obrađenih brojalica i trajanje u brojalici; -Osmišljava nove maštovite sviranje;
izvodi ih po sjećanju; -Pozitivno vrednuje igre sa instrumentima,
Izbor: -Brzo uočava sličnosti i brojalicu kao maštovitu igru
- Izvodi brojalicu precizno i razlike u trajanju nota i i komunikaciju, koja razvija - Pronalaženje i zapisivanje - Osmišljava prigodne
tačno u skladu sa tekstom; obrazlaže ih; osjećaj pripadnosti grupi; brojalica, sortiranje i muzičke igre za interaktivno
1. Dinaj, dinaj, diničica izvođenje zaključak; učenje
(Zapisala Elly Bašić, Zagreb) -Razlikuje note po trajanju: - Na osnovu sviranja ritma - Sa posebnim zadovoljstvom
cijela nota, polovina, prepoznaje ranije naučene se uključuje u izvođenje i -Dopunjavanje zidnog panoa - Aktivnim učešćem pomaže,
2. Engele, bengele četvrtina, osmina, šesnaestina brojalice (muzičke raduje novim iskustvima; novim zapisima; koordinira rad i usmjerava
- izvođenje ritma na osnovu zagonetke); aktivnosti učenika;
3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet notnog zapisa sa podjelom -Uči i druge izvođenju ritma -Dopunjavanje razredne
(Beograd) jedine mjere na dva, sa - Tačno izvodi mjeru i ritam na instrumentima; izložbe-stalna postavka -Razvija kreativnost, dječije
158
izgovorom: za četvrtinu ''ta'', uz taktiranje i izgovaranje radne i kulturne navike;
4. Mladi kovač dvije osmine ''ta-te'“; Triolu ritamskih slogova; - Kroz kreativne načine
(''ta-te-ti'') i podjelu na četiri ritmičkog izražavanja jača - Crtanje i fotografisanje -Procjenjuje interesovanja i
5. Štuka štuku pojela šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba -Samostalno izvodi ritam samosvijest; instrumenata i njihova napredak učenika,
da doživi samo informativno; sviranjem na instrumentima, samostalna prezentacija
-Prema zadatku izvodi - Pamti i donosi u razred -uzima učešće sa učenicima u
odgovarajuće pokrete u mjeri -Predlaže i izvodi pratnju, nove brojalice i izmišlja izradi improvizacije na ritam
i ritmu; kombinuje instrumente nove zajedničke igre; brojalice i aranžmana za
- Svira ritam na instrumentu (aranžmani); ______________________ izvođenje brojalice;
po dogovoru i na osnovu -Shvata da je orkestar
vlastitih ideja; _______________________ muzički uređena zajednica -Prikupljanje kaseta i CD-a
-Pokreti su precizni i tačni koja svira prema pravilima i sa djelima koja će se slušati u _______________________
___________________ _______________________ znaku dirigenta školi
-Shvata značaj poznavanja _______________________ - U knjigama i štampi -Osposobljava ih i podstiče
umjetničkih djela kao -Brzo pamti i pjevuši pronalaze i prikupljaju slike za uočavanje, prikupljanje
IV.SLUŠANJE MUZIKE: vrijednosti, donošenje melodiju pjesme koju sluša; kompozitora i muzičkih materijala i bilježenje,
estetskog suda o djelu i, razvijanje osjećaja za lijepo instrumenata (simfonijski
Izbor : - poznavanje umjetničkih - Uočava, upoređuje, orkestar); -Osmišljava i realizuje
djela, razlikuje, samostalno i tačno - Sa vidnim zadovoljstvom -Izrada preglednog panoa na simulacione igre za djecu,
1.Tiha, tiha pjesma, J. - Ima bogat fond djela koja izvodi zaključke o slušanom izražava utiske o slušanom koji se dodaju slike
Magdić, stihovi: Grigor Vitez prepoznaje prilikom slušanja djelu ; djelu, instrumenata koje su -Priprema i vođi djecu kroz
i Meditacije s Benbaše, M. -Zna naslov djela i saopštava -Razgovora o osjećaju upoznali, što ih motiviše na aktivnosti dijaloga i
Jeličanin; ime kompozitora; - Brzo uočava i saopštava ugodnosti i opuštanja, učenje; interakcije
2.Uspavanka, odlomak iz - Određuje karakter djela; izvođača djela -Pronalaze i prikupljaju slike
opere ''Hasanaginica'', Asim -Prepoznaje orkestarske - Često traži da se djelo tradicionalnih narodnih -Pomoć učenicima u
Horozić, instrumente po grupama -Samostalno određuje ponovno sluša; instrumenata i nošnji naroda samostalnom i grupnom radu.
3.Zvijezda tjera mjeseca, (gudački, duhački, karakter kompozicije BiH
dvoglasni ženski ili dječji udaraljke) -Komentira osobine djela, -Izrađuju zidne panoe sa -Ukazuje na adekvatan način
hor/zbor, stilizacija Rešad -Razlikuje izvođačke -Tačno određuje dinmiku saopštava zašto mu se dopada tematskim sadržajima; izrade preglednih zidnih
Arnautović ansamble: solo- pjevač ili (glasnoću), tempo i druge ili ne dopada. kalendara sa terminima
4.Tamburice, muzika i tekst: solo-instrument, orkestar ili karakteristike djela; -Pronalaze i prikupljaju koncerata.
Aleksa Šantić i S. S. grupa orkestarskih -Biranim riječima i odnosom tradicionalne instrumente iz
instrumenta, hor ; - Razlikuje i poznaje pokazuje da cijeni muziku, kraja gdje je škola -Planira termine za posjete
Mokranjac: II Rukovet ''U - razlikuje glasove: dječji, pojedine instrumente i izvođače i kompozitore kulturnim ustanova i bilježi
Budimu gradu'' ženski, muški; vizuelno i auditivno -Izrada zajedničke makete ih na kalendaru
5. Ja volim Sarajevo, Slavko -Prepoznaje vokalno, - Traži da ih vidi uživo na koncertnog podijuma
Olujić, stihovi Velimir instrumentalno i vokalno- -Sposoban je da uz slušanje koncertima; -Vođenje intervjua sa -Osmišljava i obavlja
Milošević i Sarajevo – ZOI instrumentalno izvođenje; muzike i praćenje notnog -Pokazuje kulturu ponašanja umjetnicima; temeljitu pripremu
84, M. Fetahović -Prepoznaje narodnu zapisa uoči i primjeni kad sluša izvođenje djece u učenika za izlaske iz škole i
6. Valcer u Des-duru, F. muzičku tradiciju; muzičke termine: legato, razredu i na koncertu -Izrada plakata sa važnijim posjete koncertu i kulturnim
159
Chopin i Mazurka Op. 67 -Poznaje i pamti imena bh. staccato, piano, mp, mf, f, telefonskim brojevima ustanovama:
br. 4, F. Chopin ; kompozitora i njihova crescendo, decrescendo, -Aplaudiranjem drugarima i (Narodno pozorište, Opera)
7. Kraljevski marš lavova, najpoznatija djela; oznake za tempo, znak na koncertu pokazuje - Prati ponašanje na koncertu,
stav iz Karnevala životinja, - poznavanje italijanskih ponavljanja, ritam, melodija; pozitivan odnos prema -Prikupljanje isječaka iz oblačenje (pravila i kulturne
C. S. Sans, oznaka za dinamiku: piano djelima i muzičkim štampe sa najavom navike;
8. Picikato polka, J. Strauss, mezzopiano - srednje tiho, -Prilikom slušanja muzike, umjetnicima koncerata u gradu (Vodič
9. Menuet iz Male noćne mezzoforte – srednje glasno posebno na koncertu, kroz kulturne muzičke
muzike, W. A. Mozart, forte; crescendo i poštuje pravila ponašanja; -Pokazuje razvoj svijesti o događaje)
10. Koncert za trubu i decrescendo; značaju muzike u porodici, -Saradnja sa roditeljima i
orkestar u Es – duru, I stav, -poznavanje italijanskih -Koristiti jednostavan školi i okolini -Posjeta najznačajnijim umjetničkim ustanovama;
J. Haydn i Ples sa sabljama, oznaka za tempo: lagani muzički jezik za saopštavanje kulturnim objektima u
odlomak iz baleta ''Gajana'', (andante-hodajući), umjeren ideja, i za imenovanje i opis -Razgovorom o muzici u mjestu.
Aram Hačaturjan (moderato), brzi tempo djela i izvođača; okolini, ispoljava svoje -Posjeta koncertima u -pohvale i nagrade u skladu
11.Ples pastira, Marsch i (allegro- veselo, radosno, stavove i potrebe za lijepim osnovnoj muzičkoj školi sa individualnim
Kineska igra, odlomci iz brzo) i veoma brzo, hitro (auditivna ekologija); napredovanjem u odnosu na
baleta Krcko Oraščić, P. I. (presto); V razred;
Čajkovski - uočava promjene u tempu; - Shvata da muzika ima
12.Četiri impresije, Avdo važnu ulogu za poboljšanje _______________________
Smailović i .Fantazija za kvaliteta života.
dvije flaute, Asim Horozić _______________________
_______________________
_______________________ -Predlaganje oblika
muzičkog stvaralaštva;
____________________ _______________________ - Svojim odnosom i
-Dogovaranje o improvizaciji stavovima
-Eksperimentiše, istražuje i -Samostalno smišlja, koja omogućava neverbalnu podstiče kreativne oblike
V DJEČIJE kombinuje instrumente; upoređuje, dodaje, mijenja; komunikaciju i socijalizaciju. ispoljavanja;
STVARALAŠTVO -Željom za čestim
-Samostalno spontano -Izražava razne ritmove iz muziciranjem pokazuje -Komunikacija kroz muziku - Priprema, rukovodi i
Izmišljanje novih pjesmica dovršava započetu pjesmu života instrumentima; pravilan odnos prema muzici; i kooperacija u radu planira muzičke sadržaje u
na zadani ili novi tekst pjevanjem ili sviranjem; korelaciji sa ostalim
- Pravi improvizaciju -Slobodnija improvizacija -Pronalaženje priča i bajki umjetničkim i drugim
-Izmišljanje teksta na zadanu - Samostalno istražuje ritmičke pratnje pjesmi kolektivna, grupna, u paru čiji se likovi mogu muzikom odgojnim područjima;
ili izmišljenu melodiju; instrument i na njemu (dijalogom), individualna; „ozvučiti“.
improvizira; - Stvara kombinacijom riječi, -Saradnja sa lokalnom
-Slobodna improvizacija na instrumenata, pokreta i -Učešće sa zadovoljstvom u -Izvođenje muzičkog zajednicom, posjeta školskoj
Orffovim instrumentima: -Spontano na muziku likovnim izrazom. muzičkim igrokazima svog igrokaza uz kombinaciju priredbi i koncertima;
progovara pokretom, likovno razreda; pojedinaca -likova i
-Improvizacija pokreta u ili literarno; - Sam predlaže ideje i kolektiva -Prati i ohrabruje oblike
ritmu i plesu; uključuje se u rad na učeničkog kreativnog
160
- Na poticaj ali i spontano muzičkoj dramatizaciji -Učešće u prezentaciji - Sam uzima učešće u izradi ispoljavanja i pronalazi
- Plesna dramatizacija, daje svoje ideje za rad; . muzičkih igrokaza na kostima, slika za scenu itd. područje u kojem je
-Predlaže instrumente za školskoj priredbi; najslobodnije;
-Literarno i /ili likovno -Improvizacijom kreira nove dočaravanje likova u
izražavanje doživljaja muzike aranžmane za pjesmice i igrokazu -Želi da učestvuje u raznim - Upoređuje individualno
brojalice; segmentima stvaranja postignuće i samostalnost
-Prezentacija rezultata predstave (izradi rekvizita) učenika u ovoj oblasti;
samostalnog i grupnog rada
161
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
162
PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava - koja
će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog
rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.
Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji će učeniku pomoći da:
(1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja;
(2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i
stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno
tjelesno vježbanje;
(3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa;
(4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama;
(5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim,
rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima;
(6) razumije, poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma;
(7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše.
Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu:
(1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadržaja
dobi i spolu učenika, (3) sigurnost učenika, (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život,
sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih
kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba
učenika.
Ciljevi, sadržaji i ishodi
163
Ciljevi Sadržaji Ishodi Učenice Učenici
Tjelesno vježbanje i volumenoznost Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog
x x
1. Osnovna teorijska znanja
tijela vježbanja sa volumenoznošću tijela.

Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na
Ishrana i zdravlje x x
zdravlje.
Indeks tjelesne mase (ITM) Izračunava ITM-a. x x
Umor u školi i načini njegovog Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima
x x
otklanjanja njegovog otklanjanja.
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o
Organizacija sportskih takmičenja organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim x x
kineziološkim aktivnostima.
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju
1. Obrazovni
Prehrana i tjelesni napor x x

prehrane za tjelesne napore
1. Trčanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju
- Trčanja različitim tempom do 6 minuta x x
2. Osnovna motorička znanja
različitim tempom do 6 min; preponskom trčanju.

- Preponsko trčanje
2. Skakanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku
- Skok udalj jedan i pol koračnom udalj jedan i pol koračnom tehnikom; osnovnim
tehnikom skokovima s mini trambolina - pruženim, zgrčenim, x x
- Osnovni skokovi s mini trampolina - raznožnim.
pruženi, zgrčeni, raznožni
3. Bacanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju
- Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom x x
male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.
tehnikom
4. Kolutanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem
- Leteći kolut na povišenje od mekanih x x
kolutu na povišenje od mekanih strunjača.
strunjača
164
5. Višenja, upiranja i penjanja:
- Penjanje po konopu do 5 m
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju x x
- Ljuljanje na karikama malom
po konopu do 5 m; ljuljanju na karikama malom
amplitudom, saskok u zaljuljaju
amplitudom i saskoku u zaljuljaju; njihu u uporu na
- Njih u uporu na niskim paralelnim
niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno; premahu x
ručama, saskok zanožno
zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama;
- Klimom premah zgrčno i raznožno na
naskoku u upor čučeći na gredu, saskoku pruženo.
dvovisinskim ručama
x
- Naskok u upor čučeći na gredu, saskok
pruženo
6. Preskakanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju
x x
- Zgrčka preskoka “zgrčka”.
7. Ritmičke i plesne strukture:
- Narodni ples po izboru iz zavičajnog
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
područja x x
narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja;
- Osnovne vježbe aerobika za razvoj
osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage;
repetitivne snage
«mačjem» skoku; daleko-visoko skoku.
- «Mačji« skok
x
- Daleko-visoki skok
8. Borilačke strukture:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu x x
- Pad natrag i u stranu
natrag i u stranu; osnovnim zahvatima držanja u parteru
- Osnovni zahvati držanja u parteru x
165
9. Igre:
Rukomet:
- Skok šut
- Blokiranje i oduzimanje lopte
- Zonska odbrana 6:0, sistem igre s jednim
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet
kružnim napadačem
- skok šutu; blokiranju i oduzimanju lopte; zonskoj obrana
Košarka:
6:0, sistemu igre s jednim kružnim napadačem, košarka -
- Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili
kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na
zaustavljanje na dodatu loptu
dodatu loptu; vođenju lopte s promjenom smjera i brzine
- Vođenje lopte s promjenom smjera i
kretanja; x x
brzine kretanja
saradnji dva igrača u odbrani i napadu,
- Saradnja dva igrača u odbrani i napadu
odbojka - prijemu servisa podlaktično; mini odbojci 3:3,
Odbojka:
nogomet - vođenju lopte s promjenom smjera i brzine
- Prijem servisa podlaktično
kretanja; driblinzima i fintiranjima; udaracu glavom iz
- Mini odbojka 3:3
kretanja bez skoka
Nogomet:
- Vođenje lopte s promjenom smjera i
brzine kretanja
- Driblinzi i fintiranja
- Udarac glavom iz kretanja bez skoka
Odgovarajući sadržaji S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete
x x
iz: 1.2..1., 2., 3., 4., 5., i kretanja
- Snaga:
2. Antropološki
6., 7., 8. i 9., kao drugi

1. Motoričke
Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i

sposobnosti
- Brzina: x x
kineziološki sadržaji, a kontrolu složenijih pokreta
- Koordinacija:
shodno potrebama Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine,
- Ravnoteža:
učenika i koordinacije, gibljivosti i ravnoteže
- Gibljivost:
mogućnostima škole i x x
- Preciznost:
okoline
166
Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj
x x
maksimalnog uzimanja kisika
2. Funkcionalne sposobnosti:
značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja
x x
energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima
održava povoljan odnos između količine mišićne mase i
potkožnog masnog tkiva, razumije funkcionalno-
3. Morfološke osobine: x x
morfološke promjene i probleme tokom puberteta i
sazrijevanja
Tjelesne sposobnosti osoba različitih poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba
x x
spolova: različitih spolova
Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa
x x
potrebama: i bez posebnih potreba
4. Odgojni
posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema

Emocionalna samoregulacija: x x
učitelju i sistem rada
posjeduje uljudne navijačke navike, prihvaća pozitivne
Suđenje i pravila igre: x x
sportske i ljudske uzore
dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo
neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreške i
Kultura ponašanja: x x
osuđuje neprimjerena ponašanja; sarađuje u igri i
nenasilno rješava konflikte
Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces
učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću,
pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Najčešći sadržaji su iz sljedećih
nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava životna sredina, ishrana, humani odnosi među spolovima, međuljudski odnosi, mentalno
zdravlje, povrede, različiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zaštita od bolesti itd.
167
Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizuje usporen tjelesni rast, početak intenzivnog rasta mišića, veliki nivo
razvijenosti koordinacije kretanja, određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za
kooperativne odnose sa vršnjacima i, zbog opterećenja u školi, višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima.
Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje čine osnovu za
razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca.
Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i sportskih igara. Posebna pažnja posvećuje
se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Također, igra je
još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. U različite djelove nastavnog sata, gdje to uvjeti omogućuju, uključuje se muzika,
naglašava izražavanje pokretima, imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje
detaljnih uputstava, njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Razvija se i
njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života.
Za drugi osnovnoškolski ciklus, koji obuhvaća 4., 5. i 6. razred osnovne škole, karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje
djevojčica i dječaka u morfolškim, motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene
kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su, u ovom i narednom razvojnom razdoblju, bitne za
učenike. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika, sa stajališta naučnih i stručnih saznanja
predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice, a posebno za učenike.
Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja, a
usmjeren je na obrazovnu, antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za
usvajanja motoričkih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja, upotpunjena
temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču razvoja osobnosti učenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno
motoričkih, morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti
oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i trčanja, kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b)
svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja, penjanja i silaženja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojim se svlađuju različite
vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala), (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici
potiskivanja, vučenja, dizanja i nošenja, kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika, te različite vrste i oblici pojedinačnih
skupina tzv. nadvlačenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača), (d)
manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja, ciljanja i gađanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojim se svladađuju
jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja, oblika i masa u određenom prostoru i vremenu); ili specificirane kao: (a)
monostrukturalna motorička znanja, koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklična motorička
168
znanja, koja su bitno obilježje tzv. borilačkih aktivnosti, kao što su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorička znanja, dakle
ciklična i aciklična, koja se susreću u sportskim igrama, kao što su nogomet, rukomet, košarka i dr., (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja
za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmičke gimnastike, skokova u vodu i dr.;
odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih), (b) razvoj
motoričkih sposobnosti (koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statičke snage i dinamometrijske
sile, te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).
Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s
drugim učenicima. Motoričke sposobnosti koordinacija, gibljivost, statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane
transformacijske osjetljivosti, što omogućuje veće promjene.
Tjelesna aktivnost - uz opće morfološke djelotvornosti, koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos
između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti; razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog
samo spontanim biološkim rastom i razvojem, čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima; te uz
fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema -
pozitivno djeluje i na imunološki sistem, nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti, odnosno i na cjelokupni
antropološki status. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i, u dogovoru s roditeljima ili starateljima,
uputiti ih u primjerene sportske klubove.
Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji
će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe, te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom
rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi.
169
VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
Aktivnost učenika se prati, vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa), vanastavnog procesa u okviru škole, vanškolskim
aktivnostima i slobodnim aktivnostima.
Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog
razvoja (visine, težine i držanja tijela), (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih
(koordinacije, agilnosti, ravnoteže, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih)
sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti:
1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i držanje tijela;
2. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta;
3. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom, koordinacije – poligon natraške, eksplozivne snage – skok u dalj
s mjesta, repetitivne snage – pretklon trupa, statičke snage – vis u zgibu, fleksibilnosti – pretklon raznožno.
U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno, te brojčano i opisno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika, njegove
saradnje, aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik
rada nastavnika. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog
učenika, kao i za njihovo ocjenjivanje.
Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je
efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora
da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadrži isticanje onih elemenata
koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Ovako postavljeno i
realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloženo), doprinosi i
njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome što znaju, umiju, o svojim sposobnostima, što je značajno za razvoj
samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.
170

Sesti Razred

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sesti Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

6

OKVIRNI NASTAVNI PLAN

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED

SEDMIČNI BROJ GODIŠNJI BROJ

UKUPNO REDOVNE NASTAVE 22 770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog

1. Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost 5 – 22

VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje

PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA

KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA

Oblici Programski sadržaji Odgojno-obrazovni Očekivana postignuća u usmenom i pismenom

Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i Prepričava cijeli tekst

Pričanje kao Pravilna primjena Pisanje vlastitih tekstova i

Pisanje diktata (s Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih

Pojmovi Odgojno-obrazovni Očekivana postignuća

- Naglašen slog u riječi;

- Riječ (značenje riječi, oblik

- Pisana i usmena riječ;

- Samostalne riječi (riječi koje

Uočavanje duge i kratke

Uočavanje imenica koje imaju

- Deklinacija pridjeva. Prepoznavanje padeža Upotreba neodređenih i Uočavanje jednakog glasovnog

- Upitne, odnosne, neodređene,

- Glavni i redni brojevi;

- Deklinacija brojeva. Uočavanje različitih oblika

- Predikat – imenski i glagolski;

- Veliko slovo u jednočlanim i

- Izgovor i pisanje riječi s

Razumijevanje primjene Prepoznaje trotačku i zagradu u

• Bosanski, hrvatski, srpski jezik u porodici srodnih jezika;

1. S. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka”

VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje

Nivo Teme Funkcije i Vještine Gramatika Vokabular

UČENJE KAKO TREBA UČITI:

Učenici će učiti da:

6. razred – 4. godina Slušanje i razumijevanje Govor Čitanje i razumijevanje Pisanje

ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole

Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja

Pisanje Učenici pišu:

Rad sa djecom s posebnim potrebama

Nivo Teme Funkcije i Vještine Gramatika Vokabular

- upoznavati različite kulture i tradicije,

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

ČETVRTA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

1. škola – nastavni predmeti, raspored časova

- upoznavati različite kulture i tradicije,

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja

Čitanje i razumijevanje • čita naglas poznate riječi i rečenice

11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE

- upoznavati različite kulture i tradicije,

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje

ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole

Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja

Slušanje i razumijevanje Učenik će

Čitanje i razumijevanje • prepoznavati slova i napisane riječi, te kratke rečenice

Pisanje • prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice

Afikse, u vezi sa datim

Rad sa djecom sa posebnim potrebama