6

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

6.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOĐENJE I PRAĆENJE OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

donosi
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2

175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

22

770

* Napravljeni su modeli programa engleskog, njemačkog, francuskog i arapskog jezika

2

SADRŽAJ

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura

5 – 22 24 – 35 36 – 46 47 – 57 58 – 71 72 – 85 86 – 90 91 – 98 99 – 106 107 – 118 119 – 133 134 – 145 146 – 157 158 - 166

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 4 .

HRVATSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI.

likova. pouka basne Zapažanje tematike. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. basna.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VI RAZRED 5 sati sedmično 175 sati godišnje PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VI RAZRED DEVETOGODIŠNJEGA OBRAZOVANJA Književni tekstovi Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Minimalni ISHODI UČENJA Optimalni 1. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja povijesne podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka. pobjeda pravde kao osnovna misao 6 . preneseni smisao basne. Usmena narodna proza: bajka. njenog prenesenog smisla i pouke 2. Fantastični elementi u kratka priča bajci. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmene lirske i prozne vrste Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Narodna epska pjesma Epski deseterac iz BiH ( po izboru ) Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti 3. Narodna lirska pjesma iz BiH (po izboru) Usmena književnost Stalni epiteti Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalni epitet i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsko od lirske pjesme na temelju opreke događaja ili doživljaja Upoznavati se s usmenom književnom i historijskom baštinom Razvijati svijest o opstojnosti naroda i Uočavanje lirskih slika.

Bećirbašić: «Harfa» 8. ritam. Dučić: «Selo» 6. Prepoznaje osnovna osjećanja izražena u pjesmi. Š. Šimić: «Ah. B. Prepoznaje epitet.izražajno čita i recitira pjesmu.poentu pjesme. 7 . hrabrost. Prepoznati obilježja domoljubne. običaji.nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Otkrivati lirske slike. personifikacija.motive. šaljive pjesme. poenta lirske pjesme. Hasić: «Praviš se važan» 11. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. bijeli svijete» 5. usporedbu. junaštvo. S. S. Određuje lirske slike. onomatopeja.po mogućnosti savladava tehniku pisanja vlastitoga lirskog teksta. vrsta stiha. inverzija.stilsko-izražajna sredstvau poeziji. deskriptivna. gl.Kranjčević: «Lijep si. 4. Kajan: «Žuta ptica» 10. usvajanje osnovnih pojmova na razini stilskih figura (izražajnih sredstva): epitet. D. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim i lirskim pjesmama UMJETNIČKA KNJIŽEVNOST Lirsko pjesništvo: čulni elementi pjesničke slike.motive. M. stih strofa. rima ili srok. Pandžo: “List na putu” Uočiti opkoračenje. Trifunović: «Čist zrak» 9. zavičajno – rodoljubiva). domovinska (patriotska. I. poređenje. Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje. evo opet» 7. personifikaciju i onomatopeju. obilježja ritma u pjesmi. A. J. vrste lirskog pjesništva: ljubavna.poentu pjesme. Z. opisne. vjernost.

S. Ćorović: «U noći» 16. poruku na osnovi razumijevanja teksta. kukavica. Sjenkjevič: «Kroz pustinju i prašumu» (odlomak) 27. Samokovlija: «Dječak Aron» 22. Sekulić: «Bura» (odlomak) 17. N.Singer: “Ole I Trufa” 24. kompozicija. plemenit. I. P. H. likovi (glavni. Ibrišimović: “Sijelo mudraca” 25. Kulenović: «Gromovo đule» 13. V. sociološka. portretiranjem. S. Prosenjak: “Otac” 15. Pavlović: “Jarac u pozorištu” 28.sredstva zaustavljanja. Razlikuje prema najizražajnijim obilježjima vrste priču. crtica. H. pravilno iznosi slijed događaja pridržavajući se uzročno-posljedičnoga odnosa. Ešić: «Cvjetko» 21. načini pripovjedanja. Š. Andersen: «Slavuj» 23. B. tematsko – idejna osnova. I. povezuje sadržaj s konkretnim pojavama iz svoga života. karakterizacija – etička. J. Kočić: “Jablan” 19.K. pokretače. I. kradljivac). Grigor Vitez: «Plava boja snijega» (igrokaz) UMJETNIČKA PROZA Novela. 8 . R. pripovijetka (književnoteorijski pojmovi: fabula. govorna. roman i igrokaz Ukratko prepričava fabulu na nivou najvažniji događaj i lik. Prepoznati i okarakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. Swift: «Guliverova putovanja» (odlomak) 26. Poznaje i primjenjuje stilska sredstva u vlastitome tekstu. Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičnu povezanost. najvažnija obilježja lika Određuje temu. I. osuđuje negativne postupke likova. sporedni).12. Rorić: «Pjesma» 20.

romana. smisleno povezuje rečenice. romaneskni pripovjedač. izraziti vlastiti komentar 9 .Uočiti osnovnu razliku između priče i romana. jasno i prepričava najvažniji logično povezivanje dio teksta rečenica izdvajajući važnije dijelove. komentariše postupke i ponašanje likova. tematsko – idejna osnova. Prepoznati kompozicijske dijelove igrokaza KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ zadaci Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Minimalna Optimalna Prepričava cijeli tekst prema hronologiji događaja. čin. sažima fabulu Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje. naučnofantastični. jezik i stil Dramski igrokaz (kompozicija.afiš ). slika. prepričavanje sažimanjem fabule Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i hronološki slijed. Na osnovi glavnih značajki knjiž. igrokaza. kompozicija romana. likovi. Roman (vrste: avanturistički. vrste objašnjava razliku priče. prizor. humoristički.

rečenični naglasak) Čitanje i slušanje Izražajno čitanje književnoumjetničkog teksta. logička. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove rabeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst.Razgovor Privatni i službeni razgovor Recitacija Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. usmjereno. Čitati tekst s razumijevanjem. uočavati razliku između službene i privatne komunikacije. što ne smije biti dijelom službene komunikacije navodeći najvažnije njezine dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja Pravilno i umjereno brzo čita tekst. Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja.poznavati način oslovljavanja. dikcija. govorne vrednote izražajnog čitanja. pauze. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. razumje pročitano i slušano 10 . izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora. boja glasa. s bilješkama. jačina. razumije ga. tempo. u sebi.

Pričanje kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričanje stvarnog događaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričanje prema zadanoj slici ili muzici Pravilna primjena naracije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja. administrativnim.čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na konkretnim tekstovima –književnoumjetničkim. publicističkim i dr). Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika 11 . naučnim.

mobitelske poruke. jezik bloga. slobodni diktat). i 6. messenger servisi. opis zatvorenog portret (interijer). mobitelske poruke. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe (portret). Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka.Opisivanje prema predmetu. uputnice. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. Pisanje pisama. priznanice. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrađene u 5. kontrolni diktat. Pravilno pisanje pisma. opis kraja (pejzaž).uputnice.priznanice.proučeni dikatat. diktat sa predusretanjem grešaka. telegrama. Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje pravopisnih pravila odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja. 12 . opis otvorenog prostora (eksterijer). razredu.

strip. historijat. pozorišnih izvedbi.samostalno vrši dramatizaciju tekstova. filmski rodovi radijskih emisija. časopisi.Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) MEDIJSKA KUTURA Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Razlikovati vrste medija. zna osnovne različite vrste časopisa. pozorišno časopisima Poznavati karakteristike prostor. radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti. stripa Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. kulisa. Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci Očekivana postignuća Minimalna Maksimalna Poznaje osnovne karakteristike Poznaje najvažnija obilježja filmskih vrsta na primjerima. određuje vrste poznatih televizijskih emisija. Navodi sredstva. pojedinih vrsta medija na komentariše filmska izražajna razlikovnm nivoui. 13 . samostalno piše strip. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti. radio. povijesne podatke o počecima filmova. televizija. osobitosti filmskih vrsta. Novine. Osnovne vrste medija: štampani upoznati najvažnije elektronički. navedenih televizijskih i internet (postanak i razvoj) Film (postanak. zabavne. Upoznati se s mjesnim i vrste) Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim umjetnost: scena. Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst.

Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi. . . vlastito značenje.Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. GRAMATIKA Programski zahtjevi Rječnik . oblik riječi. razgovoru i pisanju).Pisana i usmena riječ.Slog – dužina sloga. . . . dubine i ljepote riječi. Primjeriti nekoliko višeznačnih riječi. čitanju. . . Razvijen interes za otkrivanje snage. Mogućnost prikladne primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju.Riječ (značenje riječi. govoru.Naglašen slog u riječi. Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA Minimalni Optimalni 14 .Naglasnice i nenaglasnice. suglasnici. nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi.RJEČNIK. funkcija riječi).Glasovi: samoglasnici.

pojam prijedloga . .veznici .značenje). čestica. Prepoznavanje pomoćnih glagola biti i htjeti. .usklici . Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. čestih prijedloga. Pravilna upotreba/uporaba prijedloga s (a).Promjenjive i nepromjenjive riječi (osnova riječi. 15 .Pravilna upotreba/uporaba veznika. vremena.Onomatopejske riječi. . Glagoli: . Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi.Nepromjenjive riječi: . li i usklika u rečenici. Razumijevanje temeljne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi.Jednoznačnost i višeznačnost (riječi u prvobitnom i prenesenom značenju) . kamo. Vrste riječi: .čestice Zapažanje. nastavak).Pomoćni glagoli biti i htjeti. Prepoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. usklika u govorenju i pisanju. kuda. k (a) i priloga gdje. Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi. Prepoznavanje priloga. ne. čestica da. Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (Lijepo dijete lijepo piše). imenovanje i razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi. način) .pojam priloga (prilozi mjesta.

Imenice: - Deklinacija imenica; - Naziv padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental,lokativ Razumijevanje temeljne uloge padeža u jeziku; Prepoznavanje padeža u rečenici u njihovim temeljnim značenjskim ulogama; Ovladati – upotreba padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom; U određivanju padeža služi se proširenim padežnim pitanjima (tj. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom); Prepoznavanje padeža u njihovim temeljnim značenjskim ulogama. Prepoznavanje padeža u rečenici; Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama); Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima; Uočavanje duge i kratke množine u nominative; Uočavanje imenica koje imaju samo množinu/jedninu; - Glasovne promjene u deklinaciji imenica; nepostojano a, palatalizacija, sibilarizacija i imenice koje ne provode sibilarizaciju, jotaciju.

Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijske vještine koje će učenicima omogućiti da postanu jezično osposobljene osobe.

Prepoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama.

16

Pridjevi: - Određeni i neodređeni oblik pridjeva u nominative;

Prepoznavanje određenog oblika pridjeva u nominative;

Pravilno upotrebljava neodređeni oblik pridjeva;

Samostalno pronalazi primjere određenih i neodređenih oblika pridjeva u rečenici; Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža.

- Deklinacija pridjeva.

Prepoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže.

Upotreba neodređenih i određenih pridjeva s padežnim nastavcima.

Zamjenice: - Upitne, odnosne, neodređene, povratna, povratno – posvojna; - Deklinacija ličnih zamjenica.

Razlikovanje posvojne zamjenice i povratno – posvojne zamjenice u govoru i pismu; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika osobnih zamjenica;

Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice; Dekliniranje osobnih zamjenica.

Pravilna upotreba posvojne, povratno – posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima;

Dekliniranje povratno – posvojne i pokaznih zamjenica.

Brojevi: - Glavni i redni brojevi; - Deklinacija brojeva.

Pisanje zamjenice sebe, se.

Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Prepoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici.

Pisanje brojeva u skladu s pravopisom;

17

Rečenica: - Predikat – imenski i glagolski; Prepoznavanje glagolskog predikata kao temeljnog dijela rečenice; Prepoznavanje imenskog predikata i njegovih sastavnica; Uočavanje priložnih oznaka u rečenici; Prepoznavanje rečenica s više subjekata kao proširene rečenice s više istovrsnih dijelova; Prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom. Određivanje glagolskog predikata, izrečenog subjekta i priložnih oznaka.

Pravilna deklinacija brojeva.

Određivanje imenskog predikata; Uočavanje lica, vršitelja radnje, u rečenicama s neizrečenim subjektom; Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice.

- Subjekt – više subjekata, neizrečeni subject; - Priložne oznake u rečenici (mjesto, vrijeme, način); - Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom; rečenica s više subjekata; rečenica bez subjekta; krnja rečenica.

Pravogovor i pravopis - Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim u nazivima planeta, kontinenata, okeana država, naroda i naseljenih mjesta; - Pisanje i izgovor superlativa pridjeva;

Primjena naučenih pravila. Osvijestiti upotrebu usvajanja pravopisne norme radi upotreba

Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s dobi

18

Primjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima.Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. učenika. .Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. je (umanjenice i komparativ). .. .Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene. . u svakodnevnom pisanju i čitanju. 19 . Razumijevanje primjene rečeničnih i pravopisnih znakova. a crticu kao pravopisni znak.Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka crtica. zagrada.Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva. Prepoznaje trotačku i zagradu u tekstu kao rečenične znakove.

latinica. natpisi na stećcima. prvi rječnici i gramatike). navedene programske jedinice uskladiti sa predispozicijama učenika te ih uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). srpski jezik u porodici srodnih jezika.od 6. srpskom jeziku: historijski presjek: glagoljica.prve štamparije. hrvatskom. ćirilica (bosančica).narodni govori(narječja). arebica. (Ishodi učenja u gramatici. Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom. do 9. pravogovoru.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • • • • • Bosanski. Spomenici pismenosti u bosanskom. hrvatskom. Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda. razreda osnovne škole. pravopisu i razvoju standardnoga jezika:voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. srpskom jeziku (Humačka ploča. Povelja Kulina bana. hrvatski. 20 .prva štampana djela.

D. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor djela može mijenjati). Defo: “Robinzon Kruso” 12. V. Branko Ćopić: «Orlovi rano lete» 3. Mark Tven: “Doživljaj Haklberi Fina” (Napomena: u toku jedne školske godine obraditi 8/9 lektirskih djela. Milošević: «Djeca su vojska najjača” (izbor) 10. K. S. Željko Ivanković: «Zvjezdangrad» 8. Isaković: «Lijeve priče» 7. po izboru samih nastavnika od punuđenih djela. A. Miroslav Antić: «Plavi čuperak» 6. Kemal Mahmutefendić: «Roman o novčiću» 4. Džemaludin Latić: «Srebrena česma» 9. Zvonimir Balog:”Nevidljiva Iva” 5. Neslinger:”Konrad. 21 .dijete iz limenke” 11. Pilić:”Mrvice iz dnevnog boravka” 2.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1.

.srpski jezik i književnost u VI razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. Jezik (gramatika. Osnovni ciljevi. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. pravogovor. odgojnosti.kao i principima integracije i korelacije. 2. tekstualne adekvatnosti itd.metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari. Naš jezik. 4. radio. Književnost (interpretacija književnih tekstova. razvoj standardnog jezika). umjetničke. te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. pisci.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. reprezentativnosti. internet. 3.) Također. teorije i interpretacije književnosti. 5. priručnici za učenike(radne sveske). rječnik. te dvije školske pismene zadaće).prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka). 22 . periodika. čitanačkih i lektirskih). vježbi usmenog i pismenog izražavanja.te medijske kulture. Vodič kroz lektiru. biblioteka). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. b) rasporedu. pravopis. likovnom kulturom.etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. egzemplarnosti. Kultura izražavanja. metodičari). odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. televizija. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike.što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor.biografija i bibliografija. priručnici za nastavnike. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim.stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom.Videočitanka. Medijska čitanka. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. 6.hrvatski. zadaci. muzičkom kulturom i dr. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti). Medijska kultura (strip.

STRANI ENGLESKI JEZIK FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 23 .

npr. these.lične (padež subjekta i objekta) . osnovne informacije 2. those) . razred Osnov na škola 4. theirs) .postavljati i Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati: odgovarati 1.prisvojne (mine. npr.pravilnu/nepravilnu množinu Vokabular Učenici će učiti ili ponavljati rječnik vezan za zadane teme.tražiti i prezentiranjem određenih dijelova odslušanog teksta davati mimikom itd. yours. bus.upitne (who. nothing 24 .Svakodnevni život. whose) . . prepoznavanjem vrijeme netačnih/tačnih tvrdnji.Porodica.brojive i nebrojive . neverbalno. npr. nešto prošireniji vokabular. ours. what. bicycle. spajanjem slika na poznata • i tekstova.ENGLESKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Učenici će učiti ili ponavljati: Imenice: . locirati ljude i • Zabava predmete b) ČITANJE I REAGIRANJE: Zamjenice: . označavanjem tačnih Svakodnevni pitanja i netačnih izraza. his. daily routine.pokazne (this. family members and their occupations . hers. anybody. means of transport (npr. nobody something.neodređene (somebody. godina učenja englesk og jezika • Porodica Učenici će znati: RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . which. anything. its. car) 6.identificirati i dopunjavanjem nedovršenih rečenica itd. verbalno. nešto prošireniji vokabular. odgovaranjem na • Slobodno pitanja. . npr.npr. život . that.

going to an amusement park itd. pupils’ hobbies. zero . neverbalno. . dopunjavanjem neznanje nedovršenih rečenica itd. nešto prošireniji vokabular. (a) litle .članove: a/an. vrijeme Pridjeve -Determinatore: .Zabava. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na i predmete pitanja. timetable.pratiti jednostavne upute obaveze i potrebe.upitne. neslaganje prepoznavanjem netačnih znanje i tvrdnji. these (girls). učenici će 25 . whose .prisvojne pridjeve . school subjects. . cijene. going to the party. plants. npr. i raspoloženja) 2. dopuštenja. upitni) .pridjeve neodređene količine i broja. količine. going out to the cinema. Brojeve traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. wildlife. any. the. many. . those (boys) .pokazne pridjeve.nepravilno poređenje pridjeva . verbalno. all. odrični. nešto prošireniji vokabular.Priroda. prezentiranjem ljude određenih dijelova teksta (njihov izgled mimikom itd. surprise party. favourite sports and games. that (boy). sposobnosti. npr.• Priroda • Škola Razvija nje osnovn og znanja jezika Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: 1. upitni) Present Continuous (potvrdni. (a) few.Slobodno vrijeme.Škola. upotrebom novog način: vokabulara u konkretnim slaganje i primjerima/rečenicama. odrični. npr. theatre.opisivati tvrdnji.izražavati na tekstova jednostavnim jednostavan rečenicama.koristiti spajanjem slika i tekstova. npr. much. npr. which. nešto prošireniji vokabular. unusual hobbies itd. nešto prošireniji vokabular. npr. some. npr. označavanjem tačnih i netačnih . river. what.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih . traženjem određenih informacija. this (girl). picnic Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. . odrični. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. pyjama party. animals. mountain.

guitar lessons. can. npr. kao i onima . vezane za zadane teme i gramatiku.There is a/ There are some… Is there a…? Are there any…. npr. ask-answer.pjevati dječije pjesmice svakodnevnim . upitni) Modalne glagole.sudjelovati u razgovoru o zadanim . walk a dog. . fast Prijedloge.vrijeme. east. last week. npr. vezane za zadane teme. expensive. may.pisati diktate . school choir. npr. vezane za zadane teme.praviti kratke. svojih vršnjaka itd. dirtyclean. must Zapovjedni način. left. nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. niječni. discuss a subject.redati ispremetane riječi u Future Simple: shall/will (potvrdni. npr. jednostavne kao što su: zadovoljstvo. .PRODUKCIJA različite a) GOVOR Učenici će: osjećaje . . never. dijaloge koji se temelje na temama o kojima se nezadovoljstvo. sva lica jednine i množine Priloge. have/have got (potvrdni. vezane za zadane teme.oblik Glagole be.prepričavati/prepisivati kratke tekstove .pravac/smjer.za mjesto . b) PISANJE Učenici će: . right. npr.recitirati. dramatizirati itd. Ekvivalente prevoda čestih i ključnih riječi. razočarenje i . npr. orange juice Kolokacije. raspravljalo iznenađenje. west .igrati igrice: po ulogama aktivnostima jezične igre itd. uz selektivno poređenje sa maternjim jezikom učenika i nekim drugim stranim jezicima 26 . last year . crylaugh Složenice.govoriti o temama svojim .pisati kratke sastave na poznate teme itd. have to. npr. sometimes) . odrični.način. dirty Antonime. care about us itd.prepričavati kratke priče i šale sl.Red riječi ( nešto specifičniji red riječi uz upotrebu priloga učestalosti npr. quickly. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to.dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke . always. nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Rečenice: .? naučiti koristiti: Afikse.

Biologija ( Dijelovi ljudskog tijela.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . npr : .Muzičko obrazovanje (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik 27 . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve . značaj ishrane za zdravlje.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .) 3 .Fizičko obrazovanje (sportske aktivnosti i igre) .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. oblikovanje itd. muzički instrumenti.smislene rečenice INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.Likovno obrazovanje. elementi dramatizacije) . upoznavanje sa najpoznatijim izvođačima na engleskom jeziku) . ples.. ples (crtanje.. slikanje.

saopštenja nastavnika i učenika. kratke poruke i natpise.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Učenici čitaju: upustva. snimljenog materijala i reaguju na njih. godina učenja Nivoi Slušanje i razumijevanje A2. opomene. kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. razred – 4.1 Govor A1.3 Čitanje i razumijevanje A2.. jednostavna pitanja. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Čitanje i razumijevanje 28 .1 Pisanje A1. kraće tekstove.3 ČETVRTA GODINA UČENJA 6 razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje Učenici razumiju: razgovor na poznate teme i uključuju se u isti. upustva.

U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene 29 . U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. uz pomoć nastavnika. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Tekst na poznatu temu. koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. recituju i pjevaju poznate pjesme Pisanje Učenici pišu: Jednostavne tekstove poštujući pravopis. govora i pisanja.Govor Učenici: učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. Dopunjuju obrasce i rečenice i izrađuju jednostavne projekte Učenici ne samo da prepoznaju i upotrebljavaju. Lične poruke i kraće dijaloge. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. nego počinju i da stiču znanja o jeziku Znanje o jeziku DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja.

Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. razglednicu. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. uvažavanja. značaj međusobnog razumijevanja. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. poštovanja različitosti. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Nastava stranog jezika. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Rad sa djecom s posebnim potrebama Ukoliko se ukaže potreba za rad sa ovom djecom. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika. on se treba odvijati prema prilagođenom postojećem programu devetogodišnje osnovne škole. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. saradnje. 30 . oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. kulture dijaloga. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. tolerancije. postavljanje pretpostavki. SMS).dijelove teksta.

our. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.pozdravljati na formalan/neformal an način Vještine RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Gramatika Učenici će učiti da koriste i učiti o sljedećem: Imenice: . (nešto prošireniji vokabular) npr. my.Pokazne. grandmother. kitchen. • godina učenja • englesk og - - - - Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. npr. Vokabular Učenici će učiti osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr: • Predstavljanje. park. tražeći određenu informaciju ili detalje i reagovati: locirati ljude i 1) neverbalno. govoriti o označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. uncle. redanjem predmete ilustracija po određenom redoslijedu.Lične . traffic-lights. bus station. car 6. 31 .boje predmeta odgovora na pitanja koja postavlja nastavnik ili . npr. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.trenutne koja čuju sa kasetofona. davanjem kratkih . grandfather.vlastite. your. coffee-table. loo/ lavatory.Nastavni plan i program za šesti razred. npr: crtanjem. opće . razred Lično predstavljanj e Porodica Kuća. who. yard street. prva godina učenja engleskog jezika – dva časa sedmično – 70 časova godišnje Nivo • Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . that. dom Moja okolina Škola Svakodnevni život • Osnov na škola • • 1. . name. friend. • Prostorije u kući i namještaj. her. bookcase. • Članovi uže i neki članovi šire porodice. garden. their Upitni pridjevi.množina . itd.: ponavljanjem riječi. curtain • Okolina. shop. redanjem ilustracija po određenom redoslijedu. Mary’s) Zamjenice: . život u gradu i na selu. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. izraza opisivati: ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik . izvršavanjem uputa i druge naređenja. hall.ograničen broj raspoloženja i stanja b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. this. his. povezivanjem određenih ilustracija sa predstaviti sebe ili odgovarajućim tekstom. npr. the Prisvojni pridjevi. npr. ispunjavanjem tabela ili aktivnosti dopunjavanjem rečenica itd. these.Determinatori: Članovi. 2) verbalno. those . mother. izvršavanjem uputa i naređenja. itd. usebi ili naglas.Upitne.prisvojni genitiv (John’s.ljude i predmete ili koje su čuli sa kasetofona. a/an. what Pridjevi: . npr: crtanjem.

sleep. toothbrush). trees.odgovarati na pitanja .igrati uloge. pjevati i igrati jezične igre - nabrojati dane u sedmici .Mjesto. upitna forma) Prilozi za: . osnovni pridjevi.zahtijevati. bridge. : kratkim odgovorima na pitanja.Present Simple (potvrdna. knife. ispunjavanjem križaljki. negativna.ispunjavati tabele. ispunjavanjem tabela. npr. moliti . post office. npr.ideju posjedovanja b) PISANJE: Učenici će: . itd.zapisivati po diktatu . PRODUKCIJA: a) GOVOR: reći koliko je sati Učenici će: . get up. school subjects.izraziti: . school furniture. nice. in the bathroom (npr. tableware: spoon.. happy.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .Opisni. da se dobiju kolokacije). sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. wash (npr. fork. bad.sposobnost/nesp osobnost da nešto urade (I can … I can’t .davati uputstva i naredbe . here. križaljke Glagoli: . hill.svakodnevnim aktivnostima i radnjama - brojati ljude i predmete (How many … are there?) 2) verbalno.prepisivati kratke tekstove . in the kitchen (npr. npr. posters. scared. redati riječi u smisaone rečenice . upitna forma) . rutinske aktivnosti. village. cup. • Škola.Present Continuous (potvrdna. main parts of the face/body – nešto 32 . itd. negativna. good. there • Svakodnevni život.Pomoćni glagol be . fine. wood. toothpaste. glasses). plate. pupils’ things. povezivanjem riječi u stupcima A i B (npr. thirsty park. school mates. river. cinema. sad.Modalni glagol can (potvrdna. negativna. what(color) .ubacivati. npr. hungry. theatre. lake. podvlačiti. dovršavanjem rečenica. upitna forma) . tired. recitovati.

in. on. in. make noise. car. npr. 33 . –s. my house) . npr. at . now.sad. hungrythirsty. npr. itd. u vezi sa datim temama. clean . wardrobe. itd. u vezi sa datim temama. cupboard.There is a …There are two … prošireniji vokabular). job.(John’s book. have breakfast/lunch /dinner. today. work. u vezi sa datim temama i gramatikom. učenici će učiti da koriste: Afikse. negativnoj. npr. Osim što će stalno proširivati vokabular.Red riječi (osnovni red riječi u potvrdnoj. turn on/off the radio/ the television. learn.Vrijeme. happy. bus. clean. . upitnoj i zapovjednoj rečenici .dovršavati rečenice itd. Prijedlozi za: . u vezi sa datim temama. after Rečenice: . shop-window. at. sports. ing Antonime. npr. phone-box Kolokacije.Vrijeme.dirty Složenice. npr. itd. miss the bus.Mjesto. busstop. npr. walk.

Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Muzička kultura. pravopisa. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. u početnoj fazi učenja pogotovo. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. te gramatike predviđene za ovaj razred. Maternji jezik. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Moja okolina. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. kao npr. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Likovna kultura. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Matematika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Geografija. 34 . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.Učenici će: . 35 .upoznavati različite kulture i tradicije.

rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. koji govore o svakodnevnom životu.NJEMAČKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate 36 . u prodavnici). Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Jezičke vještine Očekivani rezultati učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Povremeno mu može zatrebati pomoć. vremenska prognoza). Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.

škola – nastavni predmeti. narodi. grad 7. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. kupovina odjeće 10. Od ovog razreda pa nadalje učenici počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. saobraćaj. seosko imanje 8. raspored časova 2. zemlje. jednostavan diktat). slobodno vrijeme 4. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. vrijeme na satu 3. prijevozna sredstva 37 . jezici 9. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Znanje o jeziku PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. lične podatke. TV-emisije 6. naučenih izraza. druženje 5. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.• • Pisanje • • • • riječi.

. essen. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.popunjavanjem tabela i sl.za izražavanje želje oblik möchte .povezivanjem slike i slušanog teksta. . narodi.. er. : Škola Deutsch. Ich finde die Jacke schön und modern.Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu . der Park Wo ist das Kino? Hier. .: . Mathe. der Supermarkt.tražiti i nuditi pomoć.prezent glagola können u jednini i množini.razvrstavanjem slika.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: 38 .imenovati nastavne predmete. jezici: Er ist Engländer. die Bücher. jednostavne informacije i sl. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Zamjenice: . das Schaf. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. govoriti o svojim omiljenim predmetima. Tiere.čitati rečenice i kraće tekstove. npr: razvrstavanjem slika.Lične zamjenice u jednini (ich. das Schwein Zemlje.u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. Erdkunde.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova .. . npr. es) u akuzativu . ihr. du.imenovati domaće životinje i opisati ih . sprechen. .lice jednine i 2.popunjavanjem praznina u tekstu. das Theater.Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje .imperativ za 2. npr: . . Er spricht Englisch.imenovati TV-emisije .Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) . .izvinuti se . npr.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!) . . die Kuh.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. das Kino. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .opisati ljude i predmete . pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta. dein. . dort. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.dopunjavanjem teksta . npr. Sie kommt aus Österreich.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.davanjem kraćih odgovora. links.. sein. rechts Seosko imanje: der Bauernhof.imenovati evropske zemlje i određeni broj stranih jezika .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. Sie spricht Deutsch. die Tafel. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. Kupovina odjeće Die Jacke gefńllt mir. pridruživanjem slike tekstu. . lesen…) . :schlafen. das Pferd..: .govoriti o trenutnoj aktivnosti . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. .Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. sie. sehen.imenovati zgrade u gradu . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Grad: das Kaufhaus.negativan i upitni oblik glagola. die Post.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.

igrati uloge. Womit möchtest du reisen? PISANJE Učenici će: . pjevati. SMS. postavljati jednostavna pitanja.dopunjavati izostavljene riječi. govoriti o aktivnostima i određenim situacijama Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . oder Saobraćaj. voditi dijaloge prema datoj skici.prepisivati rečenice i kraće tekstove. . . odgovarati na pitanja. čestitku) 39 .rekonstruisatii riječi. . aber. jednostavnim rečenicama opisivati.- recitovati. prijevozna sredstva: Wir reisen mit dem Zug.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će se primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiteta uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizuje autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj međusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik u kontinuitetu pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu).

40

Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina (život u gradu, život na selu, kupovina, saobraćaj, prijevozna sredstva), Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

41

PRVA GODINA UČENJA, VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično– 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Cilj nastave njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva stjecanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da učenika osposobi da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje • • • • • • • • • Očekivani rezultati učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagovati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reprodukuje napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije

Govor

42

Pisanje

• • • •

Znanje o jeziku

prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika pa nadalje učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 11. pozdravljanje, predstavljanje, utvrđivanje nečijeg identiteta 12. školsko okruženje 13. članovi porodice 14. život učenika za vrijeme nastave i odmora 15. dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba 16. vremenske prilike 17. brojevi do 100 18. kazivanje vremena (puni sat, pola sata) 19. proslava rođendana 20. seosko imanje, životinje 21. odlazak na raspust

43

Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan način, - predstaviti sebe i druge, - reći koliko imaju godina i odakle dolaze, - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici, - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba, - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati, - reći kakvo je atmosfersko vrijeme, - brojati do 100, - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati rođendan, - nabrojati domaće životinje, - nabrojati osnovna prijevozna sredstva, - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno, npr.: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 3) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona , - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagovati: 3) neverbalno, npr: razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno, npr: - davanjem kraćih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: - recitovati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge,

Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - Prisvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben, - prezent pravilnih glagola, - prezent glagola können, - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola,

Vokabular
Učenici ce usvajati odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Wiedersehen! vokabular koji se

Tag,

Guten

Morgen,

Auf

Predstavljanje: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank...

Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: - do 100 Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge

Rođendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko imanje: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein

44

- pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice, -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za rođendansku proslavu)

za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Atmosfersko vrijeme: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviđene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani ¸ za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.

45

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Muzička kultura.Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Maternji jezik.upoznavati različite kulture i tradicije. Geografija. Interkulturalne vještine Učenici će: . Matematika. kao npr. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Likovna kultura. . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetminutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Moja okolina.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. 46 . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove Čitanje i razumijevanje 47 . odnosno A1. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. kratke dijaloge o poznatim temama. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove.1 u govoru i pisanju. naglasak. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • prepoznavati slova i napisane riječi.FRANCUSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ČETVRTA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. radoznalost i kreativnost.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. kao drugog stranog jezika.

prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. naglašavati riječi. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Pisanje Znanje o jeziku • • 48 .Govor • • • • pravilno artikulirati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku.

malheureux. se promener. množina Salut. • Škola: enseignant. grand.ograničen broj raspoloženja .. Il a les cheveux 49 . frère.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour. chaise. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. povratnih manger glagola i • Moje lice. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .identifikovati ljude i predmete ..sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean. onih koje označavaju neku aktivnost. 2) verbalno.Upitne. dormir.Prezent Svakodnevni život. père. élève. le.brojati predmete . 2) verbalno. chambe. iz crtića). npr.izraziti . bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.opisati .Lične m’appelle …Je suis. raspoloženje. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća. lit. Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: . npr. se être. pokazivanjem. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. (triste. prendre l’ glagola. lijepljenjem slika. autobus.Članove.itd. sretan).mère. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. cahier. koji su najčešće u armoire. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. petit. se lever. la. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. glumljenjem. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. najosnovnije. glumljenjem (npr. itd Glagole . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. sale .Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. parc. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.boje predmeta .Opisne pridjeve à manger. les grand. pravilnih laver. l’. table. arbre. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. gestikuliranjem.Prisvojne pridjeve..dopadanje . . son. npr.locirati ljude i predmete . crtanjem. ma. ton.pozdravljati .) livre. pravljenjem/oblikovanjem stvari . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. Au revoir itd. moje tijelo. beau. une. crtanjem. upotrebi. père mon. npr. brojeve itd. qui? C’est …. izvršavanjem uputstava. mère. grand.reći koliko je sati – puni sati .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. • Prostorije u kući i ta. Zamjenice • Predstavljanje: Je . redanjem slika itd. soeur. • Bliža okolina: rue. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.: gestikuliranjem. tužan. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. npr.predstaviti sebe ili druge . un. des. sa namještaj: cuisine. itd.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. jardin.ljude i predmete .). pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.

faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . zamjenjivati inicijale punim riječima. Bon – mauvais. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. itd Kolokacije.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. dans. là. npr. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. blanc itd. npr. il fait froid. redati riječi po određenom redoslijedu. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. • Raspoloženja: heureux. Sale à manger. u vezi sa datim temama. pisati kraki. mjeseci.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. recitovati. –s Antonime. u vezi sa datim temama i gramatikom. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. Prendre un bain. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. ubacivati. grand – petitl Složenice.sur. devant.Imperativ Priloge za mjesto. de (u osnovnim značenjima) 50 .à. blonds. ici. u vezi sa datim temama. podvlačiti. učiti pisati pomoću igara na CD-u. jaune. u vezi sa datim temama. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. razglednicu SMS poruku) . • noirs. pjevati i igrati jezične igre. sac à dos. jednostavan tekst prema tekstu modelu. De quelle couleur est…? rouge. bruns. avec. igrati uloge. npr. davati uputstva i naredbe . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. npr.

Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . moja okolina. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i širiti svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. slikanje. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.Matematika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. 51 . te gramatike predviđene za ovaj razred. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. npr: . pravopisa.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. Ovo može podrazumijevati npr. u početnoj fazi učenja pogotovo. ples) . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.kroz crtanje. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. ples. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirani za isti. npr.

a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 52 .Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .

Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. U nastavi francukog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulisati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice Učenik će na ovom nivou učenja jezika svjesno stjecati znanje o jeziku. odnosno A1.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Čitanje i razumijevanje Govor 53 . Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. A 1. naglasak.PRVA GODINA UČENJA VI razred osnovne škole (2 časa sedmično 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. radoznalost i kreativnost. naglašavati riječi. pjesmice • razumjeti i reagovati na odgovarajući način na kratke usmene poruke • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • prepoznavati slova i napisane riječi.1 u govoru i pisanju. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. kratke dijaloge o poznatim temama. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. kao drugog stranog jezika.

des. pomoćnih rutinske aktivnosti npr glagola avior. povratnih manger glagola i • Moje lice. npr. soeur.opisati . crtanjem. grand.: • Imenice jednina i • Pozdravljanje: Bonjour.Prisvojne pridjeve. lijepljenjem slika. père. raspoloženje. 2) verbalno. mère. izvršavanjem uputstava. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.locirati ljude i predmete . malheureux. lit. • Škola: enseignant. glumljenjem (npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. • Opisivanje: Il est grand faire i venir / petit. petit. nepravilnih samo osnovne riječi glagola aller. pravljenjem/oblikovanjem stvari . se promener.. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. npr.Prezent Svakodnevni život. množina Salut. arbre. la. l’. se lever. onih koje označavaju neku aktivnost. chambe. le.Upitne. koji su najčešće u armoire.sposobnost da nešto urade (Je peux…) -ideju posjedovanja (le livre de Jean.. 2) verbalno. razred Osnovna škola Prva godina učenja francuskog Prvi stepen početnog znanja • • • • • • • Teme Pozdravljanje i predstavljanje Porodica Kuća.Francuski jezik VI razred –B jezik 2 časa sedmično Nivo 6. tužan. grand.Opisne pridjeve à manger. .predstaviti sebe ili druge . beau. • Prostorije u kući i ta. moje tijelo. npr. mjeseci i godišnja doba Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: gestikuliranjem. pokazivanjem. ma maison) Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. élève.izraziti . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. dom Moja bliža okolina Škola Svakodnevni život Dani u sedmici. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. (triste.) livre.). redanjem slika itd. parc.brojati predmete . un.ograničen broj raspoloženja . crtanjem. chaise. sale .. jardin.dopadanje . les grand. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.pozdravljati . autobus. Au revoir itd.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Il a les cheveux 54 . Qu’estDe/á qui? Que? ce que c’est ? Qui estDe/á quoi ce? Quel âge as – tu? Determinatore: • Članovi uže porodice: .mère. najosnovnije.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. Zamjenice • Predstavljanje: Je . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. itd. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: Učenici će učiti o tome i koristiti : Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. se être. cahier. pravilnih laver. sretan). biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. son. glumljenjem. npr. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. ma.itd. prendre l’ glagola. • Bliža okolina: rue. brojeve itd. dormir. upotrebi.identificirati ljude i predmete . qui? C’est …. table. ton. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd.Lične m’appelle …Je suis.Članove. iz crtića). npr.reći koliko je sati – puni sati . sa namještaj: cuisine. père mon.boje predmeta . une. gestikuliranjem.ljude i predmete . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. frère. itd Glagole .: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.

u vezi sa datim temama.sur.Imperativ Priloge za mjesto. tourner à droite / à gauche • Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est … • Dani u sedmici. blanc itd. igrati uloge. podvlačiti. mjeseci. –s Antonime. npr. npr.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. u vezi sa datim temama i gramatikom. triste… • Određivanje mjesta i položaja: Pardon. godišnja doba Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. u vezi sa datim temama. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. • Raspoloženja: heureux. bruns. recitovati. pisati kratki. Sale à manger. davati uputstva i naredbe . itd Kolokacije.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom. učiti pisati pomoću igara na CD-u. Prendre un bain. blonds. npr. faire attention b) PISANJE: Učenici će: prepisivati izolovane riječi . devant. ubacivati. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. de (u osnovnim značenjima) 55 .à. noirs. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. il fait froid. Bon – mauvais. u vezi sa datim temama. grand – petitl Složenice. npr. ici. pjevati i igrati jezične igre. redati riječi po određenom redoslijedu. jednostavan tekst prema tekstu modelu. jaune. razglednicu SMS poruku) . od ponuđenih riječi sastavljati kraće rečenice. De quelle couleur est…? rouge. sac à dos. dehors Brojeve: 1-50 Prijedloge. avec. dans. là. zamjenjivati inicijale punim riječima.

56 . npr: . pravopisa.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje) . no pristup istim je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. npr.matematika. moja okolina.kroz crtanje. ples) .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje) . . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. geografija Interkulturalne vještine Učenici će se: . u početnoj fazi učenja pogotovo. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i zapamćivanja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. te gramatike predviđene za ovaj razred. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. . slikanje. ples. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Ovo može podrazumijevati npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. oblikovanje itd (Likovno obrazovanje. Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti.

njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. 57 .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. .Učenje kako učiti Učenici će da: . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni tekstovi). rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. a ocjena treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.

VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uslovljen višejezičnošću. humanizmu i internacionalizmu. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. kao i sjevernom Afrikom. a u okviru nastave stranih jezika. Pored toga. toleranciji. 58 . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. duhu tolerancije. kosmopolitizmu. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.ARAPSKI JEZIK VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ARAPSKI JEZIK ČETVRTA GODINA UČENJA. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.

razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. ovladavanje osnovnim leksičkim.čitanje riječi. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) kreativnosti .VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku učenju jezika .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje radoznalosti i . fonetskim i gramatičkim minimumom.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja 59 . a ne o jeziku . NIVO: ČETVRTA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema .Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica razvijanje razumijevanja i logičkog . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

pisanje određenog člana. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. tanwin. nastavci gramatičkog ženskog roda. 60 . pisanje tanwina u akuzativu. i provjeriti da li su usvojeni: sukun. ponoviti osnovne fraze. lične i pokazne zamjenice. tašdid. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.- - pamćenja razvijanje temeljitosti.

brojevi) . genitivne veze.bojenjem navedenih predmeta / osoba .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Komparacija pridjeva .Direktni objekat (akuzativ) .: . . lice množine) . . kulturne i dr. .Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urađeni) .: .Pravi prijedlozi . npr. imitiranjem .Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Izražavanje glagola “imati” . Gramatika .Perfekat .Opisati slobodne aktivnosti (sportske.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .Predstaviti sebe i druge . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati 1) neverbalno.Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina 1. GOVOR: Učenici će: .Imenovati članove svoje uže porodice.Opisati školu.Porodica i članovi porodice (zanimanja) .gestikuliranjem. 2) verbalno.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. .Brojevi do 100 . povrće. sobu) Funkcije i vještine Učenici će znati: .Pridjevi .Opisati (grad.Genitivna veza .Redni brojevi do 12 Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi. -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 61 .Lične zamjenice (množina) .Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle .Nabrojati dane u sedmici .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Brojati od 1 do 100 .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. prepoznavanje. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Pravilna množina .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.) . ponavljanje.Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati . pjesmice. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. kuću. njihova zanimanja i interesovanja . .Aktivnosti u nastavi . .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Nivo VI razred Osnovna škola 4.Genitiv poslije prijedloga . npr: .pjevati.Kupovina (voće. 2) verbalno.Dvojina .Izražavanje vremena (puni sati) .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. npr: . npr.

PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. 62 ...nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. .itd.samostalno konstruisanje sintagmi.glumiti.recitovati kraće pjesmice. imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen. . .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.takmičenje u pisanju brojeva itd. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune). a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .

poštovanja različitosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će 63 . Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. U radu na tekstu podjednako će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Dinamičnosti časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. saradnje. razglednicu. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuđena u programu. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Sistematiziranje naučenog i vođenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. značaj međusobnog razumijevanja. Nastava stranog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja se mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Nastavnik je dužan da podstiče motivaciju za učenje stranog jezika. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. SMS). kulture dijaloga. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Učenici ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. postavljanje pretpostavki. uvažavanja. tolerancije. govora i pisanja. Oni počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto.

koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Muzička kultura. saobraćaj. život na selu. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. kao npr. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su učenici postigli tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.upoznavati različite kulture i tradicije. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). . Likovna kultura. kupovina. jezici). Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. narodi. Moja okolina (život u gradu. prijevozna sredstva). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena.nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Matematika (brojevi). 64 . Interkulturalne vještine Učenici će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Maternji jezik. Geografija (zemlje.

Pored toga. fonetskim i gramatičkim minimumom. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. 65 . kao i sjevernom Afrikom. kosmopolitizmu.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. ovladavanje osnovnim leksičkim. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. a u okviru nastave stranih jezika. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. toleranciji. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. humanizamu i internacionalizmu. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. duhu tolerancije. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski.

vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika .razvijanje temeljitosti.postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica 66 . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno . NIVO: PRVA GODINA UČENJA . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično/ 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja .razvijanje radoznalosti i . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje razumijevanja i logičkog .razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). predanosti i preciznosti u učenju jezika .sloboda i samostalnost u govoru učenju jezika .učenje jezika. a ne o jeziku .kratki usmeni i pismeni odgovori pamćenja .razvijanje pozitivnog stava prema .razvijanje samostalnosti u govoru .putem igara.čitanje jednostavnih rečenica kreativnosti .čitanje riječi.

tanwin. Koristiti jezička znanja koje su učenici stekli tokom učenja BHS-jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi učenike da sami dolaze do određenih zaključaka. sukun. kratke i duge vokale. Neophodno je.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i početnu fazu učenja arapskog jezika. varijante pisanja slova. uz učenje osnovnih fraza. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. usvojiti: osnovne oblike slova. 67 . tašdid.

povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. 68 . 'anta.Nivo VI razred Osnovna škola 1. npr. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. 'anti. pjesmice. ma) Pokazne zamjenice (hara. nahnu) Upitne zamjenice (man. npr. min.podvlačenjem pojedinih riječi. imitiranjem .Kuća . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Predstaviti sebe i druge .: .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . 2) verbalno. `ala) Upitna riječ “'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Učenici će: Učiti samo osnovni vokabular.Nabrojati dane u sedmici .Odjevni predmeti Funkcije i vještine Učenici će znati: .Svakodnevni život .Reći koliko je sati (puni sat) .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . harihi) Vokativna partikula “ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Imenovati članove svoje uže porodice . . . Kroz dijalog (igre. ponavljanje.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. npr: .gestikuliranjem.Pozdravljanje i upoznavanje .Brojati od 1 do 10 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . hiya.Porodica i prijatelji .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. la) Upitne partikule (hal. npr: .: .Bliža okolina . Gramatika Lične zamjenice ('ana. prepoznavanje. . huwa. 'a) Prijedlozi (fi.Škola .slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.podvlačenjem riječi koje su učenici čuli 2) verbalno. . 'ila.

rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. izostavljajući određena slova koje učenici treba da popune) . 69 .takmičenje u pisanju brojeva itd.glumiti. .GOVOR: Učenici će: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .popunjavanja slova (npr: Gdje su nestala slova? nastavnik ispisuje riječi na tablu..voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.pjevati. . .recitovati kraće pjesmice. . .itd.

Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenje i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Moja okolina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. u početnoj fazi učenja pogotovo. 70 . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Praćenje i vrijednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Maternji jezik. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinujući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja također će olakšati njihovo usvajanje. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih petominutnih i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Učenici su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresovani za isti. pravopisa. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Geografija. Muzička kultura. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. S obzirom da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Likovna kultura. te gramatike predviđene za ovaj razred. Matematika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviđene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. kao npr.

upoznavati različite kulture i tradicije. 71 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.Interkulturalne vještine Učenici će: . . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

MATEMATIKA 72 .

procjeniti i provjeriti tačnost rezultata. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole -prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa No. unije. presjeka. -znat će računski sabirati. -sa sigurnošću obavljati računanja u skupu No rješavati matematičke izraze. -naučit će izračunavati postotak od zadanog broja. oduzimati.MATEMATIKA VI RAZRED 4 sata sedmično PODRUČJA CILJEVI Znanje Sticanje znanja: -poznavanje i upotrebu matematičkih simbola -usvajanje pojma skupa. -prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke). -računati pomoću džepnog računala. -o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu. -o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. -poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine. •. razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi. -usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima. -rješavat će jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe u Q+. -prepoznati relaciju. :). -prepoznati. u drugim predmetima i svakodnevnom životu. odnosno funkciju . kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva. -usvajanje pojma relacije i funkcije. -računanja postotka. sabiranje i oduzimanja uglova. -računanja s mjernim brojevima za kutove (+. množiti i dijeliti uglove. jedinica za mjerenje uglova. oduzimati i množiti uglove. -. mjerenje uglomjerom. kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom. -računanje pomoću džepnog računala. -usvajanje znanja o višecifrenim brojevima. -upotreba brojeva u različitim kontekstima. razlike i direktnog produkta skupova. uspoređivanja. 140 sati godišnje OČEKIVANI REZULTATI Učenik će znati: -matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova. -obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+. -usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+. -računanje aritmetičke sredine dva ili više brojeva. -grafičkog prenošenja. -grafički sabirati. -usvajanje različitih uglova. 73 . . -modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uslovima. -nacrtati zadani ugao.

-uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Učenik će: -pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. kao i uspjehu drugih. emocija i doživljaja -pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti. -procjenjivanja. selektiranja i korištenja informacija Učenik će moći: -promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati. posebno kolektivnog (timskog) rada. -rada. -nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke. paralelnih i okomitih pravaca. . -samopuzdanja i samoaktualizacije. -induktivnog i analognog zaključivanja. spremnosti da se pomogne drugim). pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće. -učenik će naučiti prepoznavati unutrašnje vlastito razmišljanje i vlastito prosudjivanje. -o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -slijeđenja niza uputa. -pripremati se za određeno napredovanje. -matematičkim jezikom moći izražavati opće ideje. -induktivnog mišljenja. -važnosti radovanja osobnom uspjehu. -prepoznavanja obrasca. -raditi po određenom planu. -poboljšati ličnu «listu» motiva .. -vizualizacije i vizuelnog grupiranja. -prikupljanja. -koristiti pomagala za crtanje uglova. -matematičkog jezika. -pozitivnim crtama osobnosti. -prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu 74 .. -naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih. -različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja. -ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: -razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. -prostornog organiziranja i orijentiranja.Sposobnosti i vještine Razvijanje sposobnosti i vještina: -poređenja -nizanja.

Središnji ugao. tupi. pravi. relacije i preslikavanja 2. Mjerenje uglova (jedinice: stepen. uglomjer. mnogougao (mnogokut).ugao.Kružnica. Funkcije (preslikavanja). relacije i preslikavanja Tematske jedinice Skupovi. Konveksni i nekonveksni uglovi. TEMA – Kružnica.Programski sadržaj: 1. Presjek. Računske operacije s mjernim brojevima za uglove. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. sekunda).TEMA. Uspoređivanje uglova. oštri. TEMA . Dvije kružnice.Skupovi. Ugao ( elementi. Susjedni i usporedni. krug.TEMA. Prava i kružnica. Direktni produkt skupova. 75 . Relacije. ugao (kut) 3. minuta. kružni luk i tetiva. krug. kružnica i krug. Vrste uglova: puni. TEMA – Razlomci 1. obilježavanje). unija i razlika skupova. opruženi. 2.Skupovi.Djeljivost brojeva 5. ugao (kut) Tematske jedinice Izlomljena linija. TEMA . TEMA . nula. Komplementni i suplementni uglovi. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova.Prirodni brojevi 4. Prenošenje uglova.

Razlomci Tematske jedinice Pojam razlomka b/a ( a. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Decimalni i postotni zapis razlomka. Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima. TEMA. Zajednički djelitelji brojeva.Prirodni brojevi Tematske jedinice Skup N i N0.25. Uspoređivanje razlomaka. asocijativnost. Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2. Razlomci veći i manji od 1. Brojnik i nazivnik. Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore. razlike i proizvoda prirodnih brojeva. faktori i sadržaoci prirodnog broja. b e N). Djeljivost u skupu N0.3. postotak. Najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva. Proširivanje i skraćivanje razlomaka. oduzimanje. Djeljivost zbira. Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza).4. Svojstva računskih operacija: komutativnost. 4.TEMA.TEMA. Prosti i složeni brojevi. Izrazi s promjenljivim.3. 76 . 5.9. Razmjera (omjer).Djeljivost u N0 Tematske jedinice Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r). distributivnost. Sabiranje.

Presjek. zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu. jednakost uređenih parova. Izrazi s promjenljivim. motoričke preglednost. i logički ih povezivati. prvu i drugu koordinatu uređenog para. unija i razlika skupova. Razvijanje odgovornosti za Treba razviti osjećaj samostalno obavljanje zadataka. nova svojstva. STAVOVI. Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni. Trebaju definisati relaciju. odnosno funkciju. RELACIJE I PRESLIKAVANJA Skupovi. Učenici trebaju usvojiti: skup i element skupa kao osnovni pojam. KRUG. Nastavnik će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu učenika. UGAO (KUT) Izlomljena linija. Brojevni izrazi sa zagradama. Uređeni par. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Nastavnik će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da učenici usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate određene zakonitosti. za geometriju razvijati urednost. Tekstualni zadaci.Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva. Relacija. za posmatranje Učenik se treba raznih uglova i osposobiti za SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA Učenik treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik . NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA ŠESTI RAZRED (devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE VRIJEDNOSTI. PONAŠANJA Učenik treba radeći s Razvijanje osjećaja za percepciju priborom za prostora. Treba osjećaja za urednost promatrati i otkrivati pri crtanju. Razvijanje slike koje crta. Direktni produkt skupova. Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici). Funkcija. Aritmetička sredina danih brojeva. Poticati će učenika na rad. Brojna vrijednost izraza. Zahtijevat će od SKUPOVI. Trebaju znati nacrtati zadane tačke na koordinatnom pravcu i u koordinatnom 77 . sposobnosti kao i preciznost u uvježbavati oko da pravilno procjenjuje mjerenju. KRUŽNICA.

Ugao. Insistirati će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Uočavati sličnosti između algebarskih i geometrijskih zadataka. Jedinice za mjerenje uglova. oduzimanje uglova. Prava i kružnica. središnji ugao. Učenici trebaju znati koji su osnovni pojmovi u geometriji (tačka. sabiranje. Jedinice za mjerenje uglova: stepen. skup). mnogougao. Stepen (stupanj) povezati sa stepenima iz geografije. kao i množenje uglova prirodnim brojem. za procjenjivanje rezultata i za pomoć ostalim učenicima. Vrste uglova... radi povezivanja gradiva i lakšeg usvajanja. kružnica (kružna crta) i krug. a koji su i izvedeni pojmovi (dužina. njihovih veličina. Kod učenika treba potaknuti rad po planu. uspoređivanje. minute. Učenik treba usvojiti crtanje. izlomljena linija. Poticat će učenike na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja. učenika da uredno rade i da ravnomjerno raspoređuju crteže na listu papira. Učenik treba usvojiti i razviti matematički jezik. Uspoređivanje uglova. i sekunda.). mjerenje. komplementarni uglovi. sistemu u ravni. prava. prostor. kružnica. Središnji ugao. a osnovne pojmove «razumjeti».. Mjerenje uglova Računske operacije sa mjernim brojevima za uglove Suplementarni. ravnina. Razvijanje zapažanja i izvođenje zaključaka. krug. 78 .mnogougao. samostalan rad s geometrijskim priborom. Prenošenje uglova. Učenik treba naučiti definirati pojmove koji ga okružuju.

Razumijevanje prirodnosti i prirodne logičnosti u radu sa prirodnim brojevima. asocijativnost. Insistirati na skraćenom dijeljenju i množenju. Prati izlaganja nastavnika. Razvijanje i jačanje samopouzdanja u vlastitu sposobnost učenja i zaključivanja. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Izrazi s promjenljivim. gdje se trebaju koristiti olakšice. množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0. Prati izlaganje nastavnika. Sudjeluje u stvaranju obrazovnih situacija. Razvijati misaonost i logičnost kroz rješavanje različitih zadataka. 79 . sredstava i modela. Svojstva računskih operacija: komutativnost. Sabiranje (zbrajanje) . Svjesno preuzimanje odgovornosti za urađeno. Pridruživanje brojeva po danom pravilu (brojna vrijednost izraza). Učenici trebaju savladati sve računske operacije. Učenici trebaju znati koristiti svojstva računskih operacija. oduzimanje. Uči kod kuće i radi domaće zadaće. Aktivno sudjeluje u svim oblicima nastavnog rada. Koristi udžbenik i literaturu. Koristi različite metode i strategiju praćenja postignuća i sposobnosti učenika. Učenik treba samostalno odlučivati koju operaciju će prije rješavati. distributivnost. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke.PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Pozitivan odnos prema radu. kao i koje zagrade će prije računati. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualno . da učenici uvježbaju red računskih operacija i oslobađanja od zagrada. grupnom i frontalnom radu. kao i volja za rad i za iskazivanje pozitivnih rezultata rada. sa i bez zadanih vrijednosti općeg broja. Uvježbavati rješavanje zadataka s općim brojevima. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vježbati zadatke s više računskih operacije i zagrada.

Djeljivost sa 2. Učenici trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje.. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 9. kako bi saznao da li su svi učenici razumjeli postavljene zadatke.. Prosti. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. 10.. 5. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 15.. 3. kod kuće ili u školi. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. klasificiranja. Vještina odabira inovacija. razlike i proizvoda. uspoređivanja. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.DJELJIVOST U N0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Potiče učenike da pitaju i da traže odgovore. 4.. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. 15. 5. 80 . složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Učenici trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. kao i relativno proste brojeve. 6.. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. 6. 9. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Razumijevanje materije i problema. razvrstavanja. kao i najveći zajednički djelitelj. 10. Nastavnik postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 3. Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika. Razvijati maštovitost i sposobnost percepcije bitnog od nebitnog. 4..

Individualno prilazi učenicima kod rješavanja složenijih zadataka. srednjeg i visokog nivoa. x-a>b. Induktivno mišljenje. Preko mjernih brojeva: površine. a-x>b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. -Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( x+a=b. kao i 81 . jednakih i različitih razlomaka. -Sabiranje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. Razmjeru rješava kao jednakost dvaju Vizuelno raščlanjivanje i grupiranje. i odgovarajućih zadataka određuje razlomke izražene manjim odgovarajućim jedinicama. Računa postotak. (Origami japanska tehnika savijanja papira. Crta i reže. -sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika -Proširivanje i skraćivanje razlomaka. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. kao i zapis istih. (x-a)+b=c. a-x<b. Izrađuje didaktički materijal. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Usvaja algoritme zbrajanja. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. x-a=b. vremena.. polovi i dijeli..programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa između cijelog i njegovih dijelova. duljine.) -Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka: ( a+x<b. Odmjerava znanja: dovoljnog. -Svođenje razlomaka na jednake nazivnike. Geometer's Sketchpad. Crtežima prikazuje zadane brojeve i čita nacrtane dijelove kako bi zapamtio zapis. Rješava različite jednačine i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija. -Uspoređivanje razlomaka sa jednakim nazivnikom. Procjenjivanje. (x+a)b=c. Geogebra . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opšte odnose izmedju dijela nečega i kolektiviteta ( cjeline) Prati aktivno rad na satu i pri tome usvaja nova znanja. . trećine. a-x=b. x+a>b. Učenik usvaja pojam cijelog. Usklađuje zadatke i probleme spram mogućnosti učenika. preklapa i mjeri. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Cijelo i razlomljeno. Primjenjuje modele interaktivne nastave. množenja i dijeljenja razlomaka. polovine. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. x-a<b.) -Množenje razlomaka.RAZLOMCI -Pojam razlomka -Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika.

razlomaka (primjena na nastavi geografije.) -Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka. -Postotak. 82 . a:x=b. -Dijeljenje razlomka razlomkom. x:a=b. izračunavanje udaljenosti na karti). između samih dijelova cijelog). -Razmjera i njena primjena. Zadatke osmišljava tako da učenike potiče na razmišljanje. ax-b=c. -Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b.-Uspoređivanje razlomaka -Zbrajanje i oduzimanje razlomaka različitih nazivnika. ax+b=c. -Množenje razlomaka.

pomoću različitih primjera iz učenikovog svakodnevnog okruženja. do određenog stepena formalizuje. 2. -. razlike kao i produkte skupova. dužina. -Odnose između geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju.Učenici sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. formalizaciji ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija.Uvođenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruisanje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. -Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. relacije i preslikavanja Skup. kao i za koordinatni sistem u ravnini. polupravac.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1.TEMA. -Dijagramom uvesti produkt skupova. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije ) -Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen..Ova su znanja bila na intuitivno konkretnoj razini (kružnica je bila granica kruga). u ovoj se temi. -Navesti učenike da naučene geometrijske likove (pravac. U ovom programu učenik ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Međutim. minuta. . kao osnovnih pojmova. : .. ugao Već ranije učenik je upoznao oblike kruga i kružnice. presjeka.Kružnica. zaključujući da su te udaljenosti jednake.) dožive kao skupove točaka. -Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. -Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. ( po mogućnosti koristiti namjenske računarske software ( npr. 83 . -Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. -S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. krug. •.Skupovi. sekunda): +. presjek i razliku skupova. jedinice za mjerenje uglova. koji su učenici ranije poimali više intuitivno. uglomjer.TEMA. izlomljena linija.Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. -Navesti učenike da sami prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini.

do 10.TEMA.3.Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. 4. -Uvježbati svojstva računskih operacija. -Uvježbati grupisanje jednakih faktora u zagradu. -Tvrdnje o djeljivosti učenici trebaju naučiti kroz različite «plastične» primjere. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti pa i definisati. izračunavanje i oslobađanje zagrada. 84 . -Uvježbati zadatke sa zagradama. osobito distribuciju množenja prema zbrajanju i oduzimanju. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. u najvećem dijelu.5.TEMA. -Učenicima pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva.…) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. Međutim. proširivanje i produbljivanje znanja koja je učenik usvojio ranije. odnosno sa jednakošću a = b q.Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. u toku ponavljanja treba podići nivo učeničkog znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. -Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. -Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Ovdje prevashodno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. postaviti kao ponavljanje. množenje prirodnih brojeva kojima je zbroj posljednih brojeva 10.Djeljivost brojeva Kroz niz primjera učenik treba da količnik “a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . -Ponoviti sve računske operacije sa brojevima.Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.

dobar je također i računarski program Geogebra. i pri tome radu naglašavati da se počinje savijati papir od cijelog.5. vezanim za uvođenje razlomaka. prema polovinama. odnosno nejednačinu. -S učenicima raditi od papira figurice. a tek onda razlomak s razlomkom. isijecati polovine. -Uvježbati sve četiri računske operacije. 85 . ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. lijepiti i razgovarati o razlomcima. -Uvesti decimalne razlomke. -Kod množenja. makaze i ljepilo. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. zatim razlomak i prividni razlomak. -Učenici mogu donijeti i kolaž papir. pa zadane likove lijepiti cijele. itd. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. -Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. -Za korištenje u neposrednom radu na satu. četvrtinama. kao razlomka s nazivnikom 100. trećine. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. TEMA. -Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj.Razlomci -U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. -Na internetu pronaći web stranice s urađenim materijalima.... -Uvesti pojam postotka.

BIOLOGIJA 86 .

učenici prave herbar i određuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . oslobađanje oksigena .da pomoću praktičnog rada učenici shvate fiziološke procese.pojam haploidnog i diploidnog broja hromosoma .BIOLOGIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI . njenim predmetom.značaj fotosinteze i transpiracije .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za građu i funkciju biljnih organa . diobu ćelije.vraćanje vode u atmosferu kroz stome u vidu vodene pare . OBRAZOVNI OČEKIVANJA . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta .sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije -naučiti razliku između biljne i životinjske ćelije -koristiti prethodna iskustva učenika i ostvariti korelaciju sa gradivom drugih nastavnih predmeta .fotosintezu i transpiraciju i da povežu građu i funkciju biljnih organa .razumjeti fiziološke procese u biljkama fotosintezu i transpiraciju .znati da povežu građu i funkciju biljnog organa u procesu fotosinteze.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .multidisciplinarni pristup .razumjeti građu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.učenici znaju da klasificiraju biljke i da razumiju razvoj od nižih ka višim .shvatiti ulogu nauke za razumjevanje svijeta u 87 .učenici se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . vještina i sposobnosti o građi i funkciji biljnog organizma .upoznavanje učenika sa pojmom biologije. problemom izučavanja .učenike upoznati sa osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom .pružanje osnovnih znanja .shvatiti filogeniju biljnog svijeta.uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija .

2.1. Dioba ćelije. Biljna stanica : ćelija . Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom 2. životinje i čovjeka.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvođača hrane i kiseonika na Zemlji.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog fonda -Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. Jednoćelijski i višećelijski organizam.podjelu i značaj .formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . 1. Tkivo: građa i funkcija. organ.osnovna jedinica građe organizma. klijanje sjemenke : uslovi klijanja . 88 .poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. BIOLOGIJA NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. toplota. organizam. klijavost. CITOLOGIJA 2.Ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . kojem žive .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja. 1 SJEMENKA: građa sjemenke dvosupnica-dikotila i jednosupnica – monokotila. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . zrak. . 3 GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA 3.shvatiti značaj biljaka za prirodu . posmatranju. Uvod 1. prema drugima. voda. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića 2.

2. podjela i porijeklo. 4. razmnožavanje i razviće. razmnožavanje i razviće. ALGE:Građa. KORIJEN: Građa i funkcija korijena. 4. PAPRATNJAČE:Građa. LIST Spoljašnja i unutrašnja građa.7. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. kapilarnost i korijenov Pritisak .: Karakteristike građe virusa. Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. vrsta.3. IZDANAK Nadzemni i podzemni izdanak Stablo:građa i funkcija stabla. 4. Vegetativno razmnožavanje korijenom. razmnožavanje. Pojam biosistematika. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI 4. podjela i značaj. i zeljasto stablo. Difuzija . Laboratorijska vježba : Mikroskopiranje unutrašnje građe lista. GLJIVE I LIŠAJEVI: Građa. 3. Vegetativno razmnožavanje listom. OPRAŠIVANJE I OPLODNJA. osmoza. MAHOVINE: Građa.2 VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA. značaj i podjela.EUKARIOTI 4. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAĐE 4. Građa. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Od bičara do volvoksa. Karakteristike građe. preobražaj .4. Razmnožavanje. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4.8 SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Golosjemenjače. rasprostranjenost. podjela. klasa.3 BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. STABLAŠICE 4. Karl Line. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO. medicinski i ekonomski značaj virusa. razmnožavanje.Drvenasto .6. razmnožavanje i razviće. 3. rasprostranjenost. Prelaz na kopno..Ogled rastenja korijena.1. viroze.7. Izumrle papratnjače. Plod i sjemenka. odjeljak i carstvo.3. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. podjela i značaj. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. rod. 3. podjela i značaj. značaj.Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. CVIJET – CVAT.Posmatranje algi mikroskopom 4. 3. porodica.6.4 Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. Binarna nomenklatura.5. Funkcija lista – fotosinteza i transpiracija.5. 89 .Građa i funkcija cvijeta i cvasti 3. red.4.

12. predstavnici i značaj u ishrani. Podjela skrivenosjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.15. 4.. predstavnici. 4. 4. značaj u ishrani. 4.10 DVOSUPNICE. značajne vrste u ishrani. 4.4. Voćarstvo. predstavnici. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice.9.11 PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 90 . 4. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani.14 JEDNOSUPNICE .13. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. Laboratorijska vježba: Određivanje dvosupnica prema ključu.

GEOGRAFIJA 91 .

zvijezde i Mjesec. metodama orijentacije na horizontu. kretanjima nebeskih tijela. Sunce. nebu i nebeskim tijelima. Kosmosu ili nebu. geografskoj sredini. kosmičkom beskraju. prirodnoj i geografskoj sredini.GEOGRAFIJA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI PROGRAMSKIH SADRŽAJA POSTAVLJANJI CILJEVI Programski zahtjevi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu. horizontu i podjeli horizonta. opisati nebo. Zemlji u Sunčevu sistemu. Prividna kretanja Sunca. 92 . osnovna znanja o horizontu. Suncu i sunčevom sistemu. Zemlji kao planeti u Sunčevu sistemu. zvijezdama i Galaktici. da geografija daje znanje o prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama. objektu i predmetu proučavanja. Očekivana znanja o: geografiji kao općem obrazovnom predmetu. Suncu i njegovom sistemu. definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije. prirodnoj sredini. opisivati pojave i procese koje doživljava u bližoj i daljoj okolini. proširenim znanjima prirodnih pojava i procesa i načinima njihovih nastanaka. Mjesecu i njegovom kretanju. nebeskim tijelima. orijentaciji na OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju: opisivati ranije poznate geografske pojmove koje su naučili tokom razrednog obrazovanja iz predmeta Prirode i društva. značaju školske geografije.

prividnom kretanju Sunca. revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje. objasniti pojam protoka (temporalnog) vremena. zraku i tlu. orijentaciji na površini Zemlje. razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti. podjeli kopnenih voda i njihovom značaju. elementima i sadržajem geografske karte. učionice i makete zavičaja. razmjeri i razmjernicima. prepoznavanju geografskih sadržaja na karti. vrstama i načinu korištenja geografskih karata. razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja. suštini prividnih kretanja nebeskih tijela. osnove o stijenama u zavičaju. o određivnju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje.horizontu. litosferi. umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir. suštini čitanja geografskih karata. spoljašnjih procesa i oblika. zemljinoj kori i njenom sastavu. 93 . unutrašnjim procesima i pojavama. unutrašnjim procesima i obliku. geografskim koordinatama. opisati nastanak i trajanje astronomskih godišnjih doba. zemlji i njenim sferama. osnovama orijentacije na horizontu. izgled svoje bliže i dalje okoline. suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći. smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji. elementima i sadržaju geografskih karta. vodenom omotaču Zemlje. prepoznati osnovne oblike reljefa. izradima plana. o geografskoj mreži. zemlji i njenim sferama – geosferama. opisati prividno dnevno kretanje Sunca. rasporedu i odnosima kopna i mora na globusu. jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana. vrstama geografskih karata. oblicima reljefa nastali unutrašnjim i vanjskim silama. hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje. jedinstvo i podjelu Svjetskog okeana. kružnim tokovima u hidrosferi. rotaciji Zemlje i njenim posljedicama:smjeni dana i noći i računanje vremena. vodi. kruženju vode u prirodi. Podjelu voda na slane i slatke vode. načinu umanjenja veličina iz prirode. stvarnim kretanjem Zemlje. rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje. revoluciji Zemlje i njenim posljedicama. suštini stvarnih kretanja Zemlje. osnovama izrade geografske karte. građi zemljine kore. prividnom kretanju Sunca. predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama.

najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine. općim društvenogeografskim elementima na Zemlji. posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji. uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji. stanovništvu na Zemlji. privredi i privrednim djelatnostima. geografskom rasprostranjenju. tercijarne i sekundarne privrede. stanovništvu užeg i šireg zavičaja. posljedicama negativnih uticaja na zrak. suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina. osnovnim fizičkim. 94 . kopnenim vodama na Zemlji. osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju. osnovne elemente primarne. geografske i životne sredine. zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji. osnovnim ljudskim aktivnostima. gradskim i seoskim naseljima. privredi i podjeli privrede. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu. osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju. urbanizaciji i urbanizovanim regijama. akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji. ekumeni i anekumeni. pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji. globalnim geografskim aspektima životne sredine. živom svijetu na Zemlji ili biosferi.kopnenim vodama. naseljenosti i naseljima na Zemlji. uzrocima geoekološke krize. geografsko poimanje prirodne. biljaka i životinja. vodu i tlo.

Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Geografska dužina. Mjesečeva kretanja.Lokalno vrijeme. Mjesec. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Relativna visina. Orjentacija pomoću Sunca. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Položaj Zemlje na ekliptici. Paralele ili uporednici. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Zemlja – oblik i veličina. Zvijezde i sazvježđa. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Geografska širina. Godišnja doba. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Sateliti. Određivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Nadmorska visina. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Sunce i Sunčev sistem. Određivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Zonalno vrijeme. Kalendar. Posljedice revolucije Zemlje. zadaci geografije. Nejednako trajanje dana i noći. Smjena dana i noći. Planete. Zemlja u Sunčevom sistemu.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Rotacija Zemlje. Gelaktike i galaktička jata. Ekliptika. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – oblilaženje Zemlje oko Sunca. Satne zone. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI 95 . Najnovija savremena orijentacija. Datumska granica. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Toplotni pojasevi na Zemlji.Posljedice rotacije Zemlje. predmet. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Geografske koordinate. Meridijani ili podnevnici.

Sastav zemljine kore. Oblikovanje reljefa ledom. Vulkani i vulkanski reljef. Čitanje geografskih karata. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja građa Zemlje. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Oblaci i magle. Vrste karata. Tektonski procesi i oblici. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Zagrijavanje kopna. Značaj atmosfere. Pojam klime. Osnovni elementi geografske karte. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Zemljotresi. Sfera Zemlje – geosfera. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Padavine. Podjela atmosfere. 96 . Razmjera i razmjernik. Sastav atmosfere. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Oblikovanje reljefa vjetrom. Meteorološko vrijeme. Oblikovanje reljefa tekućicama. Sastav geografskog omotača. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Geografska karta. Vjetar. Zračni pritisak. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja.Globus – model Zemlje. Plan.Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Reljef na kopnu i u podmorju. vode i t zraka. Izgled površine Zemlje. Klimatski faktori.

97 . Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Talasi u Svjetskom okeanu. Led na Zemlji.OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Prirodne osobine morske vode. Klime umjerenih pojaseva. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Privreda i privredne djelatnosti GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Izvori i vrela. Jezera. Svjetski okean. Porast svjetskog stanovništva. Ugroženi elementi životne sredine. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela.Klime polarnih oblasti. Kruženje vode u prirodi. Močvare i bare. Tekućice. Mora. Urbanizacija. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Okeani. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva.Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Značaj Svjetskog okeana. Morske mijene i morske dobi. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Značaj kopnenih voda. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Biogeografski faktori na Zemlji. KOPNENE VODE Podzemne vode. Struje u Svjetskom okeanu.

Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj građi. U ovim temama. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva meterija. Za realizaciju ovog nastavnog plana i programa potrebna je primjena savremenog udžbenika. koji uslovljavaju te odnose. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. uglavnom. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu građu. nove i dosta uopćene. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. I druge nastavne teme. slikama. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. a koje tretira ovaj nastavni program su. grafikonima i primjerima. radna sveska i priručnik za nastavnike. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. koja pobuđuje veliku motivaciju kod učenika. Pored toga. • • • 98 . za učenike ovog uzrasta. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivisati sa crtežima. tj garniture udžbenika (sveobuhvatni udžbenik) kojeg čini: knjiga (udžbenik) za učenje. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose između prirodne i geografske sredine. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. To se posebno odonsi na raspored stanovništva na Zemlji. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. kosmogene i antropogene uticaje. Pored ove nastavne građe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. a što je predviđeno državnim dokumentom naslova «Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika geografije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini». Zemlju u Kosmosu. Nastavna građa je koncipirana za interaktivne.

HISTORIJA 99 .

1. komuniciraju Posmatraju ilustracije i samostalno zaključuju 100 . Predhistorija 2. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Uvod u historiju 1. Razlikuju predhistorijsko i historijsko doba.1. vremenska razdoblja Učenici znaju kako je živio čovjek starijeg kamenog doba. Vjerovanje ljudi kamenog doba Komuniciraju . Priprema analizu izvora 1. demonstriraju Rješavaju zadatke na crti vremena 2. iznose vlastito mišljenje zaključuju Motiviše učenike potiče ih da samostalno zaključuju. samostalno zaključuju. Prošlost i sadašnjost. šta je animizam. potiče učenike da samostalno zaključuju Predaje .2. Učenici znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. Računanje vremena Imaju orijentaciju u vremenu.2. razlikuju periode Analiziraju izvore (ilustracije ) samostalno zaključuju. Znaju u šta su vjerovali ljudi kamenog doba. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Razumiju kako se razvilo vjerovanje ljudi kamenog doba Učenici slušaju . Život ljudi u najstarijeg doba Mlađe kameno doba 2. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu da se se orijentišu na lenti (crti) vremena. Mogu da uoče razlike u načinu života ljudi starijeg i mlađeg kamenog doba Analiziraju izvore.HISTORIJA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. čime se bavio a kako čovjek mlađeg kamenog doba. STAVOVI PONAŠANJE Razvijaju interesovanje i pozitivan odnos prema historiji AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. totemizam Razumiju kako je podijeljena prošlost . Rješavaju zadatke (Venov dijagram) Demonstriraju . na osnovu analize izvora mogu da opišu i prezentiraju.

3. zagrobni život kako nastaju prvi gradovi. opisuju izvore. iznose vlastiti sud (percepciju) Demonstrira na karti. pismo i naučna znanja Koje su države nastale na tlu Mezopotamije .2.Pismo. postavljaju pitanja. Analiziraju kartu. pojašnjava.4.Sumerske gradove . Ljudi metalnog doba Znaju da je čovječanstvo brže napredovalo u dolinama velikih rijeka ( Stari Istok) Razumiju kako je upotreba metala uticala na način života i promjenu odnosa među ljudima. Historijsko Doba 3.3. demonstrira. posmatraju i iznose vlastiti stav. demonstriraju na karti. Sposobnost analize i sinteze kritičkog mišljenja Izrađuju pano o Egiptu. Demonstriraju 3. 101 . prezentira. Područje današnje Bosne i Hercegovine u Prahistoriji Znaju pokazati lokalitete na kojima su pronađeni materijalni dokazi iz različitih razdoblja Predhistorije Učenici razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Analiziraju kartu Demonstriraju 3. Egipat Učenici znaju gdje i kako je nastala Egipatska država Učenici razumiju zašto je Egipat dar Nila Slušaju. kako se razvija umjetnost . Učenici različite informacije smještaju u kontekst Analiziraju kartu i izvore. Vjerovanje i kultura starih Egipćana Znaju u šta su vjerovali Egipćani. objasniti pojam mnogobošci. daju odgovore na postavljene zadatke Drže mini predavanje. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju.1. kritički razmišljaju Učenici na karti pokazuju područja koja su naseljena u prahistoriji Učenici slušaju . Pokazuju na karti Prikupljaju izvore za izradu panoa Rezimira prethodna znanja učenika o temi. Prvu poznatu biblioteku Razumiju kako se razvilo vjerovanje Egipćana i mitologija. mogu da objasne šta je uticalo na razvoj egipatske umjetnosti Uočiti sličnosti i razlike između Egipatske i civilizacija Mezopotamije Usvajanje novih pojmova. Priprema analizu izvora i potiče učenike da kritički i kreativno razmišljajuu Demonstrira na karti motiviše učenike da uče 2. Civilizacija stare Mezopotamije Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na Analiziraju izvore.Najvažnije vladare i njihova djela .2. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti učenika Procjenjuje usvojeno znanje učenika 3.

4. kretskog pisma. potiče učenike na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Velika grčka kolonizacija Znaju o čemu govore grčki epovi Ilijada i Odiseja. Homerski svijet bogova i ljudi 4. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Učenici historijski razmišljanju -informacije o određenom događaju smještaju u slijed (šta se prvo događalo a šta kasnije Učenici mogu da razlikuju historijski stav od mitologije Učenici razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrađuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu .Vjerovanje Najvažnije građevine -Književna djela Znaju da je vršena razmjena proizvoda između Istoka i Zapada.. priprema predavanje i 102 . grčka religija i mitologija Učenici znaju šta su polisi. priprema zadatke za učenike. mogu da objasne kako je nastala mikenska kultura Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Učenici razumiju kako su se razvili polisi. posmatraju . usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Demonstrira na karti. Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta učenici predstavljaju temu (usmeno ili pismeno).1.2. procjenjuje usvojeno znanje kod učenika 4.4 Posrednici između Istoka i Zapada Učenici izgrađuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva . Grčki polis. Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Učenici znaju koja plemena naseljavaju prostore Grčke.3.* Učenici mogu da objasne Učenici razvijaju Slušaju. izvore rješavaju pripremljene zadatke 3. drži predavanje i usmjerava aktivnosti učenika. na osnovu analize izvora Demonstrira na karti. predaje .Stara Gračka 4. priprema analizu izvora i zadatke za učenike . Kako je nastalo glasovno pismo Feničana. osnovu analize. Mogu da objasne kako je razmjena uticala na stvaranje kretske kulture. Objasniti pojmove Helada i Heleni. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Analiziraju kartu. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Razumiju kako su novi uslovi života uticali na život ljudi. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali između Istoka i Zapada. daju odgovore na postavljena pitanja Demonstrira.

usmjerava aktivnosti učenika. Učenici razumiju. pojmove demos i aristokratija. prošlost i budućnost Učenici razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove iznose vlastiti stav Slušaju . Grčko.5. značajnije umjetnike i naučnike Grčke.Olimpijske igre 4. značenje pojma Helenizam uzroke i posljedice GrčkoPersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije suosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu.Kako je došlo do Grčkopersijskog rata Učenici znaju kako su se oblačili. priprema izvore za analizu. sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. priprema izvore za analizu. usmjerava aktivnosti učenika.6. Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj savremenog svijeta. Grčka pod makedonskom vlašću Znaju gdje je nastala Atena . važnije građevine i stilove gradnje . analiziraju. stjecali znanja . Učenici znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. lik i djelo Aleksandra Velikog . 103 . Potiče interesovanje učenika. kakva je bila kultura stanovanja . kakvu hranu su jeli. zadatke za učenike Potiče interesovanje učenika.4. kritički i kreativno razmišljaju Imaju izgrađen stav o značaju Helenističke culture. mogu da objasne zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Atena. kakav je položaj robova . Život i kultura starih Grka 4. Učenici koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja. njeno uređenje. Pripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je je bio položaj robova. Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod učenika.Perzijski ratovi 4. Znaju šta je Agora.

usmjeravaju aktivnosti učenika prave procjenu usvojenog znanja kod učenika. konzuli. Mogu da uoče razlike i sličnosti između najstarijih kultura na Apeninskom poluotoku Mogu da objasne kako je nastao Rim. Doba kraljeva Rimska republika Učenici znaju kada i kako je osnovan grad Rim (prema legendi i historijskim činjenicama pojmove: kraljevina.1. Zemlja i stanovništvo Učenici znaju gdje se nalazi Apeninski poluotok i njegove geografske odlike. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti učenika. republika.2. 104 . Učenici izgrađuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti. Razumiju i objasne društvene borbe u Rimu.5. senat. Procjenjuju usvojeno znanje učenika 5. Učenici identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja. ko su najstariji stanovnici Italije Da uoče i na karti pokažu položaj Apeninskog poluotoka. Demonstriraju na karti. 5. patriciji i plebejci Učenici imaju izgrađen stav o značaju rimske civilizacije . Stari Rim.

Kraj Rimske republike Razumiju i mogu da objasne uzroke društvenih sukoba u Rimu. Kakav je bio položaj robova u Rimu. 5.5. pojmove: koloni . Učenici istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja . drže mini predavanje . književnost i nauka) pojam Razumiju važnost Rimske kulture . Učenici znaju po čemu su bili poznati braća Grah. Pojam građanski rat. historijski razmišljaju.7. Analiziraju historijsku kartu. uče Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. odgovaraju na postavljena pitanja.4. Učenici treba da znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. Priprema analizu izvora . uzroke propasti Rimskog carstva. Rimska kultura Učenici znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Rezimiraju prethodna znanja učenika o temi . drže mini predavanje. procjenjuju usvojeno znanje učenika. Učenici su svjesni značaja antičke kulture. Rimsko carstvo Kršćanstvo. Vjerovanje Rimljana. Mogu da prikažu i dio odgovarajućeg filma. . Učenici razumiju i mogu da objasne razvoj Rimskog carstva. Učenici su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. najznačajnije Rimske careve. Učenici imaju izgrađen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Učenici analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu. 5. uzroke slabljenja carstva. Demonstriraju na karti. Prodor Rima na Sredozemno more Učenici treba da znaju kako su Rimljani širili svoju teritoriju. usmjerava aktivnosti učenika. usmjerava aktivnosti učenika. društvene razlike. drži mini predavanje .5. Analiziraju i iznose svoj stav o razlikama između bogatih i siromašnih (kritički razmišljaju). 5. prezentiraju odgovore. Učenici razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju). gladijatori. 5. Potiče učenike na samostalan rad .6. usmjeravaju aktivnosti učenika .3.prepoznaju i na karti pokazuju prostore koje su Rimljani osvojili Učenici imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH . Kako je podijeljeno carstvo. kritičko i 105 . Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu. pojave kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana . Procjenjuje usvojeno znanje učenika na osnovu određenih kriterija. koji su uzroci i sudionici građanskih ratova. učenici imaju stav o tome zašto su važne reforme. pripremaju odgovarajuće izvore informacija. Učenici analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. o najvećem ustanku robova. Život i vjerovanje starih Rimljanja Učenici treba da znaju kako je izgledao grad Rim (životni i radni prostor).

Mlađim učenicima može biti teško da apstraktno razmišljaju o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja . Antička kultura na prostoru današnje BiH DIDAKTIČKA UPUTSTVA ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja učenici se prvi put susreću sa historijom . Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti kreativno razmišljanje. postavljaju pitanja i daju zadaće. kao robovi. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. 6.Antička kultura. Učenjem historije. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Procjenjuju usvojeno znanje kod učenika. analiziraju izvore. Ovaj priručnik može biti koristan suradnik nastavniku. 106 . a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja učenika nalaze se u «Priručniku za nastavnike historije» . Drže mini predavanje . postavljen je i na Internet stranici www coe. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. da uključi njihova interesovanja . pokaže im značaj onoga što uče. fokus u radu pomjeraju sa nastave na učenje. da kreira atmosferu učenja na času . Kada Rimljani pokoravaju Ilire. pa je poželjno uključiti i druge izvore ( muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (učenici se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu . ba . Izradu ovog Priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika «Georg Eckert». historijske spomenike iz ovog perioda. robovlasnici. faraoni…). pripremaju analizu izvora.Suvremeni pristupi u poučavanju historije. demonstriraju na karti. zato je poželjno da nastavnici koriste različite izvore (pisane i vizuelne ). potiče ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvija empatiju . Učenici treba da znaju koja su Ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. kompetencije i vještine. aktivnosti i zadatke. načine postavljanja pitanja. Učenici razumiju i mogu da objasne uticaje i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Učenici razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostaci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Slušaju predavanje. Nastavnik treba da motiviše učenike. učenici treba da grade posebno razumijevanje. Učenici će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej.

TEHNIČKA KULTURA 107 .

-sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. alatima i priborima za obradu ovih materijala. njihovih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i odnosi na jednostavne modele i makete. zanimanjima u građevinskoj tehnici i razvoju građevinske tehnike. žica (pri -upoznavanje učenika s historijatom arhitekture i tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. sastavljanju modela i maketa. sa osnovnim crtežima . -materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. -upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u -zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati građevinski objekti u građevinarstvu.nacrt. tlocrt i bokocrt. PVC. razredu: papir. -sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline. -uvođenje učenika u građevinsku tehniku. -arhitekturi. prerade. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji građevinskog objekta (crteži formata A4. ljepenka. -građevinskom tehničkom crtanju. -pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se žica. PVC. sa 108 . -razvijanje spretnosti i kreativnosti učenika u oblikovanju i -razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu. stilovima i pravcima u arhitekturi. građevinarstvu. karton. kao i o građevinarstva. plastična folija). -obradi materijala. koža. prema upustvima predmetnog nastavnika. simbolima u građevinarstvu. platno. cilju ispunjavanja njihovih funkcija.TEHNIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sati sedmično 35 sati godišnje PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Sticanje znanja: CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje o: -upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo.

termina. −različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja.tehničkoj kulturi. -korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljem učenju.ilustracijom simbola). ukazivanje i na greške drugih. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. prilikom -improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviđanje rezultata. 109 . -prikupljanje. putničkom saobraćaju. saobraćajnim patrolama. selekcija i korištenje informacija -korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih -poređenej zadataka i problema. -o ekološkim aspektima kulture stanovanja vezanim za zaštitu životne i radne sredine. -o saobraćajno . mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. o historijatu značajnih građevina iz ranijih istorijskih perioda u BiH i na Balkanu. -svjesno prihvatanje i ispravljanje svojih grešaka pri izradi modela i -sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih praktičnim radovima. tehničkom pismu. saopštavanje termina i procesa u tehnici. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu. poznatih i novih -samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća. -korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta realizacije tehničkih ideja. javnim putevima. materijalima i alatima u građevinarstvu. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: -samostalno uočavanje. -pokazivanje zainteresovanosti i ljubavi prema tehnici. -vizuelizacija i vizuelno grupisanje −procjenjivanje. -graditeljskoj baštini. -obrazlaganje najadekvatnije primjene raznih alata u samostalnaoj izradi originalnih predmeta.

konstruktivnog vrednovanja. u donošenju različtih 110 . -afirmacija rada. -tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom -slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poređenje ostvarenog. -samopouzdanje. STAVOVI. −prostorno organizovanje i orijentisanje. -razvijanje samopouzdanja. posebno timskog rada. -slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih. VRIJEDNOSTI. -djelovanje i na druge da slijede njegov primjer. PONAŠANJE -dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje stavova drugih. -pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju. -uvažavanje argumentacije u branjenju stavova. -prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i -ocjenjivanje i samocjenjivanje na osnovu objektivnog i sveprisutnosti tehnike u životu. -ispoljavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća. -razvijanje pozitivnih crta ličnosti. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. -pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima. za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život. -uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom se -poticanje na samostalnost i samoinicijativu. -kritičko mišljenje i zaključivanje odluka.−induktivno i analogno zaključivanje. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća.

interesa učenika i mogućnosti škole).. makete. naprimjer: model kućnog namještaja.). temeljni radovi. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije.pjena.. uređaji i sredstva za gašenje požara 10. Građevinska tehnika .Projektovanje građevinskih objekata i naselja Visokogradnja. arhitektura i građevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Alati i mašine u građevinarstvu Mjerni alati. higijensko-tehnička zaštita 2. sadržaj objekata u naselju – grad.poluge.. armirano-betonske konstrukcije. mjerilo.izrada makete stambene zgrade) 7. Urbanistički i regulacioni planovi.) 5. vezivni materijali (kreč. 3. plastična folija). Tehnika obrade materijala. krovni i ostali radovi. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. karton. žica. alati za tesarske radove. rurizmu. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). stiropor.. beton. drvo. . Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. novi građevinski materijali (gotovi malteri. alati za zemljane radove. čitanje tehničkih crteža). Ljepila.). pur. alati i mašine za obradu navedenih materijala.. dizalice. Porijeklo. materijali za centralno grijanje. tehnika građenja (praktičan rad . putnički saobraćaj. reciklaža građevinskog otpada. građevinske mašine (mješalice. osobine. uređaji za sprečavanje zagađivanja okoline..Modelarstvo 111 . građevinsko tehničko crtanje (kotiranje. koža. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. cement. lične mjere zaštite na radu 8. Urbanizam. izolacioni materijali (staklena vuna. opće mjere zaštite na radu. obrada. arhitekturi i građevinarstvu. platno. bageri. Građevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. rurizam. radne operacije. niskogradnja. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). zidarski radovi. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. organizacija radnog mjesta. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. hidrogradnja. staklo.. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. kamioni. opći zahtjevi u gradnji naselja 4. PVC.). materijali za vodovodne instalacije. alati za zidarske radove.STRUKTURA SADRŽAJA 1. prerada. Historijat arhitekture i građevinarstva. ljepenka. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. objekti na putu i saobraćajni znakovi. Uvod u nastavni predmet Uupoznavanje učenika s nastavnim programom. gips. čelik. saobraćajne patrole 9. točkovi) Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom.) 6.).

Izrada makete objekta od kulturne.Agrotehnika: voćarstvo. Krajina. lončarstvo. historijske i graditeljske baštine.Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. obućari.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Posavina. Historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine).. Objekti od kulturne.Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbjediti potrebnu tehničku dokumentaciju.. . 112 . mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja..Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. . mašine i materijale.Fotografija . alate. priborima.Izrada učila i pomagala .Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. . povrtlarstvo . Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. građevinski materijali. vezenje i pletenje. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).Maketarstvo . kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. sakralne i druge vrijednosti u BiH.). projektovanje naselja . .Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH.Stari zanati: kujundžije. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE .

.U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. PVC-u.Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. -razvijanje i poticanje svijesti o potrebi -aktivno praćenje -izlaganje nastavnog izlaganja predmetnog gradiva primjenom nastavnika različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. čuva u školi. -shvatanje značaja tehničkog odgoja VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE -svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -pravilno korištenje materijala: drvo. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). likovna kultura. Učenici vode dnevnik rada koji se. multimedijalnih i didaktičkog drugih sadržaja koji -izrada prezentuju nastavno materijala. makete. projektuje i praktično izrađuje predmete. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrijednovanje putem zadataka objektivnog tipa. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. po pravilu. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. . biologija. vježbi i praktičnih radova. organizacija radnog mjesta. STAVOVI. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. takmičenja). dnevnike rada. kao i ovladavanje -inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. dodatne nastave. SADRŽAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI Uvod u nastavni predmet Tehnika obrade materijala.Pored svakodnevnog vrijednovanja tehničkih znanja. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu. crteže i ostale izvore znanja. slobodnih tehničkih aktivnosti.Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. modeli -upoznavanje učenika s radom u kabinetu za tehnički odgoj. da planira. smotre. žica. . -sudjelovanje u izlaganju predmetnog -pripremanje nastavne nastavnika i praćenje tehnike i tehnologije. . PVC. tj. 113 .) .Svakoj grupi pripada planirani fond časova.. kultura življenja. higijenskotehnička zaštita -usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu.

-izrada jednostavnih modela.-analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela. kao i aktivno učestvovanje u istom. i demonstriranje. estetike. rurizam. -biranje zadataka i problema usklađenih sa mogućnostima. sadržajem objekata u naselju - -shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati građevinski objekti. činjenica i izgrađenih primjena radnih kriterija. -korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. općih zahtjeva pri gradnji naselja. -primjena modela interaktivne nastave. izrada osnovu provjerenih tehničkih crteža. arhitektura i građevinarstvo -usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. rurizmu. arhitekturi i građevinarstvu. -poticanje na samostalnost i -aktivno učešće u radu samoinicijativu. -upućivanje i pokazivanje simulacije -usvajanje osnovnih na kompjuteru. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala. -upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. -pripremanje. maštovitosti i vlastite kreativnosti. -pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. -primjena znanja: čitanje i analiza gotovih donošenje sudova na tehničkih crteža. sadržaja objekata u naselju. koji 114 . -usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i građevinarstva. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici i -praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. osmišljavanje. prema uputstvima predmetnog nastavnika -razvoj samosvijesti i aktivna primjena kroz kreativne načine usvojenih znanja iz tehničkog izražavanja: obrade materijala. -kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka. Urbanizam. -postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. te praćenje i stimulacija svojim učešćem. prezentira zahtjevima stanovanja i prethodno pripremljen zahtjevima koje treba obrazovni pano. razvoja gradivo na času. operacija i rukovanje alatom. -afirmacija rada samopouzdanja. znanja o potrebama i stanovanja i obavljanja -objašnjavanje drugih životnih potreba.

čelik. novih građevinskih materijala. pored udžbenika. izradom interakciji. općim zahtjevima u gradnji naselja. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč.gradu..). zajedno građevinski kreira bilo koje učenicima. primjenom -iniciranje. pur. cement. -pomaganje komunikacije i podsticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. materijalima za vodovodne instalacije. Građevinski materijali -upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. novi -razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih konstrukcionih materijala. koja treba učenik usvojiti.. armiranobetonske konstrukcije. građevinskim materijalima (gotovi malteri. ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. školi i okolini. odvajanjem bitnog od nebitnog. -preciziranje znanja: dovoljnog. uz adekvatnu pripremu. -poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. beton. izolacioni materijalima (staklena vuna.. -shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada. ilustracija-crteža. -iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. sa -razvijanje opšte kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i ostavštinama u BiH i u svijetu. drvo.. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. materijalima za centralno grijanje. organizacija do sada usvojenih i ločno učestvovanje u znanja iz ove oblasti interpretaciji i vezanih za različite improvizaciji u materijale. staklo. -podrška drugima.. panoa.. materijala za vodovodne instalacije. instalacionih materijala. električnih instalacija. gips.). kao praćenjem zanimljivih -motivisanje i članaka i informacija iz upućivanje učenika na druge izvore znanja medija.). -ostvarivanje -učestvovanje u produktivne stvaralačke kreiranju obrazovnog atmosfere u odjeljenju. stiropor. -interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. srednjeg i visokog nivoa. izolacionih materijala. -sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnićkih dostignuća.pjena. ispuniti objekat namjene. vezivnih materijala.) 115 . materijala za centralno grijanje. -procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih.).

dizalice. -izrada maketa i njihovo uključivanje građevinskih objekata: u rad. kao i građevinskih mašina (mješalice. -primjena ekonomično. tehničkih crteža). -izrada praktičnog rada visokogradnja. znanja iz građevinskog -procjenjivanje visokogradnje. za zahtjeve svakodnevnom životu. za kulturu stanovanja. bageri. temeljnim radovima.) Građevinska tehnika Projektovanje građevinskih objekata i naselja -usvajanje osnovnih znanja o različitim oblastima građevinske tehnike. radi postizanja -primjena usvojenih -uočavanje važnosti kolektivnog uspjeha. -samopouzdanje. hidrogradnje u svijesti razvoja estetike. svojih zapažanja o naselja i makete hidrogradnja. ekološko i urednih zabilješki. alata za zidarske radove. -svjesno -poređenje rezultata obavljanje -uredno pisanje svih prilikom praćenja i zadatke i obaveze procjene individualnih (kao pojedinac ili dio informacija koje daje nastavnik. interesovanja i napretka -razvijanje i poticanje tehničkog niskogradnje. građevinskih mašina. -usvajanje znanja o građevinskim mašinama. -upoznavanje sa građevinskim tehničkim crtanjem i njegovim pravilima. Faze izgradnje građevinskih objekata i mjere zaštite na radu -upoznavanje sa pripremnim radovima. kamioni. -shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u građevinarstvu. -redovno ocjenjivanje maštovitosti i vlastite građevinskog objekta. alata za tesarske radove. čitanje fleksibilnost u prihvatanju promjena. 116 . grupe). napredovanju učenika.Alati i mašine u građevinarstvu -usvajanje znanja i razumjevanje rada mjernih alata. jasan -pomoć učenicima u osjećaj vlastitih moći i -stalno učešće kroz samostalnom i grupnom limita. postignuća.. alata za zemljane radove. zidarskim radovima. građevinskog tehničkog crtanja (kotiranje. kao i igre za djecu. -adaptivnost i estetsko uređenje. -vođenje evidencije (makete savremenog niskogradnja. -usvajanje osnovnih -osmišljavanje i znanja o alata u realizacija simulacione građevinarstvu. kao i nastavnika koje se opštih i ličnih mjera odnose na različite faze -podsticanje kreativnosti. stambene zgrade) -shvatanje značaja -aktivno učestvovanje u različitih vrsta radova u svim prezentacijama građevinarstvu. redovnu nastavu i radu. vannastavne aktivnosti. o potrebi crtanja. -saradnja sa roditeljima mjerilo. rada učenika i vođenje kreativnosti. znanja vezanih učenika.

objektima na putu i saobraćajnim znakovima. saobraćajnih znakova itd. -usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnotehničkoj kulturi (bezbjednost. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ -proširivanje znanja i -samostalno sticanje novih znanja iz proučavanje navedene oblasti: modelarstvo. prikupljanje -jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za 117 . kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu zaštite na radu građevinskih radova. -pomaganje nastavniku. uređaja za spriječavanje zagađivanja okoline. -usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. -aktivnost na izradi -koordinacija rada i ilustracija-crteža. -pokazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline -usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. pravila i propisi. uređaja i sredstava za gašenje požara. korištenje dodatnih izvora znanja. Saobraćajno-tehnička kultura -usvajanje znanja o javnim putevima.krovnim i ostalim radovima. prateći objekti koji se direktno oslanjaju na objekte niskogradnje i visokogradnje). -donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija. reciklaže građevinskog otpada. mjerama zaštite životne i radne sredine. usmjeravanje aktivnosti praćenje zanimljivih učenika. uređajima za sprečavanje zagađivanja okoline. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uslova u građevinskim objektima. uređajima i sredstvima za gašenje požara -prepoznavanje važnosti upravljanja otpadom. -adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. saobraćajnim patrolama -prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. putničkom saobraćaju. -shvatanje uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. -uredno pisanje svih informacije koje daje nastavnik. oblasti. reciklaži građevinskog otpada.

maketarstvo. sticanje vještina. metoda i strategije u praćenju postignuća i -dopunjavanje panoa sposobnosti učenika. prezentacija grupnom i frontalnom prethodno radu. 118 . izrada učila i pomagala. koji kreira literature. -afirmacija rada samopouzdanja. graditeljstvo. novim zapisima. interesa učenika i mogućnosti škole). stari zanati. zajedno sa učenicima. kreiranje -korišćenje različitih obrazovnog panoa. -poticanje samostalnost samoinicijativu. -uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različtih odluka. nastavnika u -objašnjavanje i individualnom. na i i članaka i informacija sa medija. posmatranje i zaključivanje bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. graditeljska baština u BiH informacije i podatke.škole na osnovu potreba lokalne zajednice. fotografija. agrotehnika. pripremljenog -korišćenje udžbenika i obrazovnog panoa. -motivisanje za -dosljedno izvršavanje pojedinačni i grupni rad svih zahtjeva učenika.

INFORMATIKA 119 .

da učenici upoznaju strukturu računara. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku. OSNOVNA ZNANJA 120 . . .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). Osnovna znanja. . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). PODRUČJA UČENJA CILJEVI . . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagođeni su uzrasnoj dobi učenika osnovne škole i treba da omoguće: .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .da učenicima omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. postupke uključivanja i isključivanja računara. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. .sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. umijeća.osnovna znanja o strukturi računara.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.INFORMATIKA VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja učenika sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. .da učenici upoznaju osnovne karakteristike ISHODI UČENJA .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.

da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione . . . STAVOVI programskih jezika. .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. 121 .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. .navika korištenja informatičke literature. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . . .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. putem Interneta.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .UMIJEĆA I VJEŠTINE SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA NAVIKE. .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).

stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Korelacija sa nastavom matematike (matematičke osnove funkcionisanja računara) i tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva. . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. . grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.tehnologije. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i književnosti. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više programskih jezika. likovne kulture (računarski dizajn. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: . što samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaćeni svi sadržaji koje je moguće izučavati na ovom uzrasnom nivou.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. . Naime. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. . Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. 122 .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Navedeni nastavni sadržaji podijeljeni su u sedam nastavnih tema.izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.određivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predviđeno koji se sadržaji obrađuju u prvom a koji u drugom polugodištu).

Učešće u demonstraciji računarske opreme. Demonstracija raspoložive računarske opreme. STAVOVI. 123 . ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti. PONAŠANJE Pravilan stav prema računarskoj tehnologiji i njeno korištenje u svim mogućim situacijama. Vođenje pribilješki. Upute za dalji rad. VRIJEDNOSTI. Organizovanje i vođenje rasprave o razvoju ICT-a.Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentacija nastavnih sadržaja. Razvoj računara kroz historiju. AKTIVNOST UČENIKA Aktivno slušanje i uključivanje u raspravu o razvoju računarske tehnike i tehnologije. SADRŽAJ Uvod Potreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini. Zaključivanje rasprave. SPOSOBNOSTI Sposobnost zaključivanja na osnovu dobijenih informacija.

Težinska vrijednost bita. Ocjenjivanje. Prati predavanje. vrijednost bita. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Bit. Aktivno učešće u nastavnom procesu. Sposoban je da interpretira stečana znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numeričke matematike. Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja grupi učenika ili svima. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre. Izlaže nastavno gradivo. Kontrola individualnog napredovanja učenika u usvajanju znanja. Izvršava instrukcije nastavnika. binarni zapis broja. Čitanje binarnih brojeva. Pomaže drugim učenicima da savladaju zadatke koji se postravljaju. Izlaganje nastavnih sadrržaja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Formiran pravilan stav prema matematičkim osnovama rada računara. Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre. Poimanje predstavljanja podataka u računaru. 124 . Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. zapis broja nula i raspon zapisa brojeva. nizovi bita i moguća stanja. Zauzeo je stav da treba tumačiti binarnu algebru kao matematičke osnove funkcionisanja računala i drugih elektronskih uređaja. Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Matematičke osnove rada računara Predstavljanje podataka u računaru. Ima pozitivan odnos prema učenju osnova rada računara. Zapisivanje bita i nizova bita.1. Bajt kao niz bita. binarna cifra. uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Zapisivanje i čitanje binarne cifre. moguća stanja i brojne vrijednosti. Zapisivanje binarnog broja. Stekao je naviku da sa drugim učenicima raspravlja o zadacima koje treba da rješavaju. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan). uzastopno množenje sa dva. Sposobnost zapisivanje bita i nizova bita. Određivanje vrijednosti bita. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva. Bajt. Aktivno učestvuje u nastavnom procesu. Motiviše učenike da savladaju predviđeno gradivo. nizovi bita i moguća stanja. Razumijevanje pojmova: podatak. Prati uputstva nastavnika. Motivisanje učenika da prate izlaganje. Daje karakteristične primjere zadataka iz binarne algebre. Uključivanje učenika u nastavni proces. bit.

Kućište računara. 2. Održavanje računara. Iskazuje intetres za proučavanje matematičkih osnova funkcionisanja računara. Prikazivanje znakova nizom bitova. uključivanje. decimalni zapis. Ukjlučuje se u demonstriranje računara. Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara. radna memorija. hlađenje računara. Uspješno u diskusijama tumači značaj računara. Zna razlikovati računare. Koristi računar za izvršavanje školskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kuće. Vrši evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Demonstrira opremu i postupke rada. njihova znanja. Po potrebi restartuje rad računara. Transparentno vrši ocjenjivanje. Ponavlja i sistematizuje izloženo gradivo. Razumije i shvata pojam kodiranje. radna memorija. kao i Sa sigurnošću prepoznaje i pokazuje dijelove računara. bajt. adresne i podatkovne veze. procesor. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor. Sposoban je koristiti dodatnu opremu računara. restartovanje računara. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. pomoćne memorije. ulaznoizlazne jedinice. Uspješno pušta u pogon računar i dodatnu opremu. Kontroliše rad učenika. sposobnosti i ponašanje. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. isključivanje. Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost. računarske opreme. Održava računar i vodi brigu da uslovi u kojima uređaji rade budu u skladu Aktivno prati izlaganje nastavnika. ulazno izlazne jedinice. Dijelovi računara. Rješava zadatke koje postavlja nastavnik. binarni zapis.Kodiranje. Obezbjeđuje kvalitetne prostorne uslove za rad računara te za smještaj dodatne opreme. Sposoban da objesni pojmove: bit. Složenije operacije rada sa računarom povjerava srtučnim licima. Binarno kodirani decimalni zapis. Arhitektura računara Hardware (mašinska oprema računara). Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Izvršava uputstva i instrukcije. Zna prikazati znakove nizom bitova. Zna binarno kodirati decimalni zapis. Provjerava postignuća učenika. Prati napredovanje učenika u učenju i izvođenju vježbi u toku nastave. kodiranje. a dokumentaciju redovno ažurira i stavlja na uvid nastavniku. Priprema tekstualna uputstva za postupanje i rad učenika. Prema potrebi daje dodatna objašnjenja. Svoja iskustva u radu sa računarom prenosi na druge. Vrši jednostavnija Ima potrebnu pažnju i oprez pri radu sa računarom i drugom računarskom opremom. pomoćne memorije. Zajedno sa učenicima pravi raspored radnih 125 . Sposoban je prepoznati vrste i oblike računara. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih učenika. Uključuje se u Priprema i izlaže nastavno gradivo. Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju. Uredno vodi pribilješke. Zna dijelove računara. Vježbe uredno bilježi u svesku. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga riješi. Stekao je naviku da računar koristi kao neophodno sredstvo za uspješno učenje.

Razumije i način rada računara. dijelovi radne površine. mjesta i uređuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa računarima. vrste operativnih sistema. Organizacija rada računara. Pravilno drugima tumači rad računara. Pokreće operativni sistem. matične ploče i RAM-memorije. Pomaže drugim učenicima. podizanje (pokretanje) sistema. . Upoređuje aktivnosti i rezultate rada i učenja učenika u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima. Naučio je jedinice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije. Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled. čišćenja i održavanje. nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Koristi najpogodnije metode i oblike rada. sa zahtjevima. startni meni. . uvodni ekran. Podstiče učenike u radu i zajedno sa njima osmišljava izgled kabineta. Koristi grafičko sučelje i prilagođava ga prema potrebama.programski jezici. Analizira i upoređuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Upoznao je elemente interfejsa OS. Prati i procjenjuje individualna postignuća učenika. radna površina. Sposoban je objasniti rad računara. Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema. Prezentuje gradivo na savremen način. Poštuje redoslijed postupaka pri puštanju sistema u rad i pri njegovom isključivanju. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na času. grafički interfejs. Izrađuje zidne slike i panoe. Pomaže nastavniku pri demonstraciji rada računara. operativnim sistemima. direktorijima.operativni sistemi. Aktivno se uključuje u nastavni proces. Shvatio je ulogu CPJ. Vrši jednostavnije postupke održavanja i kontrole operativnog sistema. Kontroliše aplikativni softver prije upotrebe. zadaci OS. Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Primjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Vrste programske opreme. Upravlja dokumentima. Prikuplja interesantne članke o računarima. aktivnosti pri uređenju kabineta. Zna uspješno pokrenuti OS i aplikativni softwer. 126 . datotekama. Software i njegove vrste: . Stekao je naviku da koristi mjere zaštite. Izvršava instrukcije nastavnika. prozor. aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica. Planira i osmišljava rad u kabinetu informatike.pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. te ih uz dozvolu nastavnika prezentuje na času. pokazivač miša. Održavanje sistema.aplikativni software. računarskoj opremi. aplikativnom softveru i dr.

crteža. zahtjeve. Povezati naučeno o obradi teksta s učenjem sadržaja iz Bosanskog. Određivanje jezika. Izbor vrste i veličinu pisma. Afirmativno govori o mogućnostima i značaju Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. prilagođavanju. Uspješno koristi postojeće datoteke. Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje. Prati individualno napredovanje učenika. podatkovne i izvršne datoteke. Poštuje uputstva. označavanje teksta. U kabinetu održava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. tabele. Čuvanje i održavanje računarske opreme. odrediti boju. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstranje organizacije podataka. Formira prema potrebi nove datoteke. Pravilno koristi sistemske. Radi na računaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. podatkovne i izvršne datoteke. Ima znanje o načinu organizacije podataka. poništavanje izmjena. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste. zapis i pristup datotekama. tabulatori. Oblikovanje odlomaka. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost učenika. grafikona i šema. nabrajanje. kolone. Izmjene i brisanje teksta u dokumentu. 127 . Znati otvoriti i spasiti dokument. Stalno je u toku šta učenici rade i usmjerava njihove aktivnosti. poravnanje. Koristi program za pisanje teksta pomoću računara. te sa sadržajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Uključuje se u rad informatičke i računarske sekcije. Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom. Aktivno je uključen u rad učenika i njihovo obavljanje vježbi. samoispravljanje. podešavanje.Organizacija podataka na računaru. Zajedničke aktivnosti na obradi teksta. slike. mijenjati riječi u tekstu. premještanje i kopiranje teksta. premještanje). Demonstrira postupke organizacije podataka na računaru. Znati napisati i oblikovati razna pisma. Izlaže nastavno gradivo. Komunicira sa drugim učenicima i doprinosi lijepom ambijentu. Sposobnosti: otvoriti i spasiti novi dokument. struktura dokumenata: paragrafi. sistemu pomoći. Nastavno gradivo izlaže na popularan način tako da učenici sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Znati kako se pokreće i zatvara tekst procesor. Primjena računara Tekst procesori (editori). seminarske radove itd. Zna instalirati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogućnosti organizacije podataka na računaru. Ispis dokumenata. sekcije. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Ispis dokumenta. crtežima i slikama. Korištenje znanja o obradi teksta u učenju Rad u timu. molbe. preimenovanje. Daje neophodne upute. i sa pogonskim programima. dodatno isticanje teksta. Radi sa tabelama. referate. Vrste datoteka: sistemske. slika i izradi zidnih tabela. 3. zaglavlja. provjera pravopisa. Oblikuje izgled stranice. brojevi stranica. tražiti. mijenjati. Stablo mapa koristi za organizovanje i čuvanje dokumenata. stablo mapa. Praćenje izlaganja nastavnika. Na odgovarajuće lokacije smješta nove dokumente i datoteke. brisati i premještati dijelove teksta. Za složenije radnje traži savjet i prepušta ih nastavniku. hrvatskog i srpskog jezika.

Formatiranje dokumenata. Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. boje i bojenje. Uspješno crta geometrijske likove. tehničke kulture. Samostalno kreira potrebne forme geometrijskih likova. kopiranje i zakretanje dijelova slike. Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija.Oblikovanje stranice dokumenta. Ispoljava zadovoljstvo postignutim rezultatom. Na vrijeme izvršava zadatke i pomaže drugim učenicima koji zaostaju. Zna umetati tekst u crtež. Umetanje teksta. kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. promjena izgleda stranice. likovne kulture i kulture življenja. Prenosi znanje na druge učenike. Programi za crtanje. Zna koristiti jednostavan program za crtanje. brisač. Ispoljava pravilan odnos prema učenju crtanja pomoću programa. 128 . kultura življenja. Izrađuje jednostavne crteže. Pokazuje spremnost za saradnju i zajednički rad. Pomaže učenicima da uspješno podešavaju alatne trake i da koriste sve mogućnosti tekst procesora. podnožje. Koristi mogućnosti programa za crtanje. podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate. geometrijski likovi. Stavlja se na raspolaganje nastavniku da se nastavni proces uspješnije realizuje. pisanje u kolonama. Korištenjem programa za crtanje kod učenika razvijati maštu i kreativnost. Stečeno znanje primjenjuje u nastavi matematike. Zna da koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Sposoban je da znanje primjenjuje pri učenju i savladavanju programskih sadržaja iz drugih predmeta: tehnički odgoj. prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima. Unaprijed se priprema za nastavu. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. Omogućuje učenicima da steknu samopouzdanje pri izvršavanju postavljenih zadataka. računara. Program za crtanje i njegove mogućnosti učenicima jednostavno predstavlja da ga učenici brzo savladaju i steknu dobar predslov za rad s drugim programima iste namjene. Koristi stečena znanja u nastavi drugih predmeta. Zna odrediti format dokumenta. Kombinuje: više osnovnih u složenije likove. četkica. Radi sa slikama. Isijecanje. Koristi boje za ispunu. zaglavlje. Zna isijecati i kopirati dijelove slike. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija. Aktivno prati nastavu. biologija i dr.

Sposoban je izrađivati crteže i spremiti kao bitmapnu grafiku. algoritamske strukture. U toku rada na tekstu i crtanja koristi mogućnosti međuspremnika. Sposoban je mijenjati izgled zaslona koristeći BMP datoteke. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje. Sadržaji međuspremnika. Primjeri korištenja na tekst procesorima i programima za crtanje. Nastavnu građu iznosi na popularan način. pohvaljuje uspješne i one koji pomažu drugim učenicima. Prenosi iskustva na druge učenike. Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajima smještenim u međuspremnik. Zna koristit jedan aplikativni program za crtanje. Osnovne algoritamske strukture: slijedna. Uključuje se u rasprave i zajedničke aktivnosti u savladavanju gradiva. Usvojio pojmove: programiranje. Vodi računa o složenosti nastavnih sadržaja pa ih zato postupno izlaže. pristupačan i prihvatljiv za većinu učenika. Vrijednuje postignuća učenika. njihova znanja. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku. cikličke i strukture grananja. Ima naviku da BMP grafiku koristi kao moćan vizuelni efekat u komunikaciji sa računarom. Piksel. Uključuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom načinu rješavanja problema. Promjena veličine crteža. Uključuje učenike u nastavne aktivnosti. ciklička i grananje. Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici. Aktivan je u toku nastavnog procesa. Sposobnost opisivanja i objašnjavanja pojma algoritma. Rado pokazuje drugim učenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike. Zna šta je mapa bitova. Učenike podstiče u radu. Sposobnost uočavanja razlike između slijedne. Prenosi stečeno znanje na druge učenike. kontrast i osvijetljenost. Programiranje Pojam algoritma. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja teksta sa crtežima. Prihvata algoritamski način razmišljanja (logiku) pri rješavanju problema. Znanja koristi i u druge svrhe u slobodnom vremenu. algoritam. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. ciklička i struktura grananja (odlučivanja). Zna šta su strukture: slijedna. Izgradio je naviku da znanje o obradi teksta i crtanju pomoću programa koristi u svakodnevnom učenju. Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Razvio je logičko razmišljanje o načinima kombinovanja teksta sa crtežima. Vrši ponavljanje i sistematizaciju gradiva obrađene nastavne teme. Ocjenjuje i vrijednuje ukupna postignuća učenika. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon. podržava ih i stimuliše. 4. Sve aktivnosti posmatra kao niz algoritamskih koraka. sposobnosti i ponašanje. Bitmapirana grafika. dubina boja. 129 . Mapa piksela. Prati individualno napredovanje svakog pojedinog učenika. Provjerava postignuća učenika.Korištenje međuspremnika u radu s programima.

Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova. Internet kao globalna mreža računara. Uredno vodi zabilješke na času. Demonstrira primjere gotovih algoritama. opisivanje korak po korak postupka za rješavanje nekog problema ili zadatka. 130 . Priprema nastavni proces. korake. Prihvata činjenicu da je potrebno obezbijediti uslove za rješavanje problema. Prati napredovanje učenika. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rješava ih. Sposoban je uključiti računar na mrežu koja mu je dostupna (konektovanje i diskonektovanje). struktura elektroničkog maila). Zna ulogu i mogućnosti Interneta a posebno www i Email. Stečeno znanje prenosi na druge učenike. www. načini povezivanja. a onda prelazi na složenije zadatke. Stekao je naviku korištenja mogućnosti koje pruža računarska mreža. Web preglednici. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova. njihovoj veličini i namjeni. te o načinima povezivanja. vrste. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena. web pretraživači. Organizuje efikasan rad tako da učenici stiču kvalitetna i trajna znanja o računarskih mreža. unaprijed je potrebno predvidjeti postupke. te zna jezički prikaz. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza. Izgrađena sposobnost grafičkog predstavljanja algoritma. Izgrađena sposobnost za pisanje algoritma. Uključuje se u rad Internet sekcije. Koristi raspoloživa nastavna sredstva Prati napredovanje učenika. načini pretrage. Sposoban je pronaći potrebne podatke i izvršiti selekciju. Izlaže nastavno gradivo. Učestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Osnovni servisi. Sposoban je koristiti usluge www i E-mail Mogućnosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Podatke kojima raspolaže ustupa i drugim učenicima. Demonstrira korištenje preglednika.Prikaz algoritma. Ima naviku traženja podataka koji su mu potrebni za učenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Mreže računara Računarske mreže. Izlaže nastavno gradivo u vezi sa mrežama računara. Prihvata kao neophodnost da se rješavanje nekog problema treba planirati. Potpuno je razumio šta je Internet. 5. Zapisivanje stranica. veličina. elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj. Donosi na časove članke o rogramskim jezicima iz informatičkih časopisa Prati izlaganje nastavnika. namjena. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka. web petraživača i daje uputstva o načinima pretrage. Vlada sa podacima o vrstama mreža. Rješava postavljene zadatke. Ažurira stanje računara i dovodi ih u funkciju. Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma.

Sposobnost korištenja hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnih programa (slika. zvučnim i video dokumentima. 6. Slika. Kreira samostalno izgled tablice. 131 . Demonstrira upotrebu boje za linije i ćelije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za bilježenje događaja. izdvajanje dijelova u zasebne datoteke. Učestvuje u kreiranju školskih videozapisa. Sprovodi transparentno ocjenjivanje. Slijedi uputstva nastavnika. Praćenje i evidencija postignuća učenika. Uspješno formatira i koristi mogućnost autoformatiranja. za učenje sadržaja iz muzičke kulture ali i drugih nastavnih predmeta. Kreira tabele sa svim potrebnim elementima. broj redova. Rješavanje problema uz pomoć računara Tablični kalkulatori i primjer primjene. Demonstrira način formatiranja. Utvrđivanje stečenih znanja. Otvara program koji obrađuje tablični kalkulator i uspješno vrši pripreme za rad. Zna programe kojim se vrši reprodukcija Sposoban je formirati datoteku sa podacima koje je preuzeo sa www. zvučnih i video zapisa. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima. Aktivno učestvuje u diskusijama o hipertekstu i multimediji. Ima razvijenu sposobnost kombinovanja tekstualnih. broj kolona. redova i kolona. Zna proceduru kreiranja video zapisa. zvuk i video. red i kolona. Zna za mogućnosti kombinovanja (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije. slikovnih. kolone i šta je regija. Kreativan je i uspješno kreira zadne videozapise. zvučnim i video dokumentima. Uključuje se u rad školske videosekcije.Vrste datoteka koje se susreću na webu. sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja. debljine i vrste linija boje. Ima naviku da koristi mogućnosti hiperteksta i multimedije npr. Programi za njihovu reprodukciju. redovi. Ispoljava progresivne ideje u korištenju hiperteksta i multimedije. Demonstrira mogućnosti tabličnog kalkulatora. Zna mogućnosti rada sa slikovnim. Regija. njihove boje te o bojenju ćelija. Pomaže drugim učenicima. Formatiranje i autoformatiranje. autoformatiranja te načine rada sa linijama. Ispoljava postignuto znanje. Ističe potrebu i značaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. zvuk i video). Pokazuje veliko interesovanje za rad sa tabličnim kalkulatorom. Zna objediniti multimedijalne zapise. Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator te razumije šta su ćelije. Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija. Kreiranje video zapisa. Organizuje rad školske videosekcije. bojenje ćelija. Razvio je potrebu da razne podatke obrađuje i predstavlja u tablicama. Kreativan je pri korištenju tabličnog kalkulatora. Određuje broj ćelija. Ponavljanje i vježbanje. Zna šta su datoteke weba. Linije. Ćelija. Rad sa slikovnim. Daje jednostavne zadatke.

Obavezno koristi proizvođačke deklaracije i štampane kataloge sa uputstvima Aktivno učestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Primjenjuje predviđene procedure. Pravi sigurnosne kopije Ističe i tumači značaj zaštite računara. Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme. Zna protumačiti pojam računarske ergonomije. kućište. Sigurnost pri radu sa računarima Računarska ergonomija. Poima pojmove sortiranja u tablicama. Prati uputstva nastavnika. uputstva i drugi štampani i grafički materijal. na disku defragmentira – presloži podatke. štampač. Učestvuje u diskusijama u vezi sa zaštoitom računara i njihovim pravilnim Demonstrira pravilnu upotrebu računarske opreme. Ističe značaj pravilnog korištenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme. Demonstrira sortiranje i sabiranje. prikazivanja i zatvaranja. Naučio je kako se sabira. Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije. Sabiranje u tablicama. ali i na drugim mjestima. Prezentacije i primjeri primjene.). Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka. pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju Uspješno kreira prezentaciju. Zna namjenu softverskih Obavezno primjenjuje mjere zaštite pri radu sa računarom i ostalom opremom.Sortiranje u tablicama. monitor. Priprema u pisanoj formi najvažnije sadržaje. Usmjerava. Obavlja sortiranje. Motiviše učenike. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u školi. Uključuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter. Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. skaner. Slijedi uputstva nastavnika. 7. backupsigurnosna kopija i sl. Navikao je da u računaru. Upozorava. Provjerava postignuća učenika i vrši evidenciju. Zna kreirati prezentaciju. pogotovo mladih koji su u razvoju. zvučnici i dr. sačuvati. Čita i tumači proizvođačke deklaracije. pohranjivanja. Uspješno obavlja računsku operaciju sabiranja.). Ističe značaj prezentacije. Postupa u skladu sa uputama za korištenje računarske opreme (tastatura. Kontroliše rad učenika. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije. Stvorio je naviku poštovanja predviđenih postupaka (procedura). Svoja znanja o mogućnostima tabličnog kalkulatora primjenjuje pri učenju sadržaja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Sarađuje sa drugim učenicima i nastavnikom. miš. Samostalno kreira realne zadatke. pokazuje. Transparentno ocjenjuje. Prikazuje prezentaciju i objašnjava. Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme. njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa 132 .

Postupa u skladu sa uputstvima za uklanjanje otkrivenog virusa. Virusi i zaštita od virusa. Transparentno vrijednuje postignuća učenika i predlaže zaključnu ocjenu. Daje uputstva kako se to uspješno ostvaruje. održavanjem. Iznosi negativne. Prikuplja informacije o najnovijim vrstama virusa i antivirusnih programa za zaštitu. dokumenata i datoteka. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji. Uspješno koristi antivirusni program. Scan disc. (softvera). Stvorio je naviku da obavezno pregleda priključeni medij na računalo koristeći neki od antivirusnih programa. Zna vrste programa za zaštitu od virusa. 133 . Često koristi programe kao što su disc defragmenter i bacup. Sistematizuje pređeno gradivo. ali i pozitivne primjere.programa i alata za zaštitu. Primjenjuje standardne forme provjere znanja.

LIKOVNA KULTURA 134 .

prozračne – zasićene . životinje. prozračne-zasićene. biljke.Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija na umjetničkim i svojim radovima pre-poznati i bit sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija .Situacije i neposredno okruženje učenika: ljudi pri određenim aktivnostima. u cilju prepoznavanja i definisanja Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Ovladati mogućnostima korištenja različitih vrijednosti linija: meke-tvrde. svijetle-tamne.meke – tvrde .Razvijanje kritičkog mišljenja. povezivanje sadržaja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka. sposobnost vrijednovanja sadržaja i ideja . objekti. bajka.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI TEMATSKE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi 1.Korelacija sa drugim predmetima. građenje stavova i odnosa prema 135 .LIKOVNA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . spoznati i biti sposoban primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih linija Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije: . .Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije. . karaktera i smjera linije u izražaju crteža i predstavljanju motiva.svijetle – tamne . pojave u prirodi. TAČKA I LINIJA Registrovati u svom okruženju. prostori .

crtež. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura pjesma.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi..građenje linijom . . stranog jezika. drveni ugljen pokreta. svijetla.mljopisa. povezivanja kroki pojmova. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. tjelesne i tehničke kulture. . . patriotizmu.Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike čistih boja. prozračna. vrednovati i moći izraziti različitost Konstruktivne linije i tačake. položaja u prostoru i karaktera oblika: . posmatranja.meka grafitna olovka. značajni datumi.kroki Analitički spoznati. smjera. orijentacija u vremenu i prostornim odnosima . kulturno/etno-grafsko nasljeđe..linija koja naglašava. uočavanja. istrajnosti. . tamna. u cilju predstavaljanja složenih struktura. informatike. tuš i pero.Primjena tačaka i linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru. spremnost za saradnju i timski rad. lavirani tuš. drugarstvu. konkretnog i apstraktnog mišljenja.Razvijanje humanih odnosa među polovima.Linija u funkciji definisanja oblika i položaja u prostoru: . istražiti. zasićena. građenje linijom. meka. jačanje i bogaćenje . BiH kulturne baštine. konturna linija/obris/. tuš i kist. snalažljivosti.tok linije/crte .linija koja definiše oblik .Usvojiti pojmove: emocija. karakter linije. matematike. odnosa /kontrasta/ toplo – hladno i 136 .. dosljednosti i angažovanosti. čvrsta. bogaćenje mašte. flomasteri /crni ili tamni/. . samostalnosti. promjena dužine. tok linije. solidarnosti. smjera i gustine rasporeda.Razvijanje sposobnosti linije.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti konstruktivnih linija različitih dužina. tuš i drvce.…/. vrijednostima. zaključivanja. smjer . muzičke.. biologije. historije geografije. . -Linija u funkciji predstavljanja složenih struktura . poslovica.Rad na očuvanju tradicija i narodnih običaja: prigodni praznici. likovne kreativnosti.linija koja nagovještava.

vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja.valerska vrijenost Podjela boja po psihološkom djelovanju na: . u odijevanju.Spoznati i moći koristiti njihove karakteristike zasićenosti /intenziteta/ i . procjeni i mogućnostima predstavljanja bojom .Razvijanje sposobnosti psihološkog djelovanja u predstavljanja sadržaja. analitičkoj spoznaji. zasićenost i 137 . pojava u prirodi. toplo . kolaž različitim materijalima. vrijednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja . osmišljavanju novih mogućnosti potpunije /bogatije/ znakova vizuelnih komunikacija.Komplementarni ili nadopunjujući kontrast. pastel /suhi.Uočiti. njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. mozaik. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… . . hromatske karakteristike.tople i . analitičkog pristupa. priče.Razviti kod učenika sposobnos uočavanja.Akvarel. komplementarni parovi . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.zasićenost boje. Osnovne karakteristike hromatskih boja: . upotrijebiti hromatsku paletu boja. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja.2. voštani/.hladne Dalji rad na sposobnosti. spoznaji. odnosima: teksta.Proširenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja. gvaš. emocija i drugo oslabljene boje putem likovnog izraza Dalji rad na sposobnosti. uočavanja. kreiranju životnog .hladno kao i načina njene primjene događaja. uočavanja. pjesme. . procjeni i mogućnosti predstavljanja Komplementarni kontrast /kontrast boja koje se dopunjuju/ . razumjeti značaj i biti u prostora. tempera. flomasteri u boji /za manje formate radova/.Boje punog intenziteta i osjećanja. pripovijetke.

Razvedena ploha .Razumijevanje i mogućnost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . podjela boja na tople i hladne 3. u organizaciji grafičkog lista 138 .valerske vrijednosti boja.Slikarske teksture u funkciji definisanja karaktera površine . PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz različite forme komponovanja: . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Linija i tačka kao sredstvo u predstavljanju teksture. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha.Grafičke teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha. slikanja i grafike Statične i dinamične plohe u kompoziciji .Preklopljena ploha Statična i dinamična ploha.Lik /forma.simetrična kompozicija . slikanja i grafik Ovladati sposobnostima prepoznavanja. oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije .asimetrična kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima: ctranja. organizacija prostora u formatu .Primjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije . oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha.Sposobnost primjene složenih tekstura u likovnim područjima: crtanja.Uočavanje vizuelnih karakteristika lika /forme. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora gtafičkog lista /otiska/ .

asimetrija.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Uočavanje. ploha.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. POVRŠINA Prepoznati i usvojiti slikarske teksture u likovnim djelima i biti sposoban prepoznati ih primjeniti u sopstvenom likovnom radu /izrazu/ U oblasti oblikovanje. grafički list.U prostornom oblikovanju. simetrija. velikomalo. tačkama. . statično.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik.Primjena slikarskih tekstura u funkciji definisanja prostornih odnosa i karaktera površine .Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture u svom okruženju i na umjetničkim djelima .slikarska tekstura. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i jednostavnih formi ritma . niski/plitki sa ma-lim ispupčenjima. dvodimenzionalno. ispupčeno-udubljeno malo-veliko i različitih tekstura. štampanje 4. hrapavo-glatko neravno-ravno površine sa crtama . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. predstaviti suprotnosti oblika /kontrast/. visoki reljef-forme koje se sa nekim svojim dijelom 139 .karakter površine u oblasti prostornog oblikovanja: reljef. udubljeno-ispupčeno/ i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/ u niskom i visokom reljefu u prostornom oblikovanju. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. zaobljeno-uglasto. . . u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste . dinamično./okviru/ grafičkog lista . utisnutim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja strukturalnih odnosa i jednostavnog ritma. u niskom i visokom reljefu predstaviti kontraste oblika /zaobljeno-oštrih uglova.

Kroz upotrebu različitih skulptorskih materijala ovladati mogućnostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i složenih oblika. . jednostavni oblici.Dalji rad na potpunijem doživljavanju. . prirodni oblici. analizi i sagledavanju/upoređivanju mase i prostora na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . . načinjeni oblici. i oblika u prostoru. analizirati i moći procje-niti odnos mase i prostora .skulptorski -vajarski materijali. kiparstvo.Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora. 140 . masa. gradnja.tekstura.jednostavni ritam. kipar. prostor.Ovladavanje sposobnosti uočavanja karakteristika pirodnih i načinjenih /vještačkih/ oblika .nosive konstrukcije .složeni oblici Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organi-zaciji kompozicije Uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika Karakteristike oblika: .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakterističnih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora.vežu za pozadinu/osnovu . . Usvojeni pojmovi: kip. .funkcionalnost prostora. 5. U svom okruženju i skulp-torskim djelima registrovati.jednostavni i .Prepoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i složenih trodimenzionalnih oblika.

da razlikuju linije po toku. vetrikalna i sve kose /dijagonalne/.moći predstaviti kompozicije sa naglašenim prostornim orijentacijama. .složeni oblici. tlocrt. . linija u funkciji definisanja oblika.moći prepoznati karakter i vrijednost linije. prozračne i zasićene linije. ravne. zakrivljene i linije svih pravaca.ovladavanje konstruktivnom linijom. OČEKIVANI REZULTATI Učenici dalje rade na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: . svijetle i tamne. . zatvoreni i otvoreni oblici struktura. 141 .ovladati primjenom različitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja složenih struktura. funkcionalnost prostora. . . meke i tvrde linije.da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija. horizontalna. . nosive konstrukcije. sa ciljem osmišljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definisanja prostora.moći prepoznati karakter konturnih linija.

dalji rad na savladaju izrade šablona za visoki tisak. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom izrazu.uočavanje. simetrična i asimetrična kompozicija.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. kocka i sl. .. usvajanje i primjena razvedenih /razuđenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike. pastelu. . objekat u postoru /geometrijsko tijela. flomasterima u boji. gvašu. Ploha: . .dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika./ za oblasti: Površina i Masa i prostor: .dalji rad na uočavanju odnose u prostoru.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slažu.usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statične i dinamične organizacije kompozicije. procjene i primjene statičnih i dinamičnih ploha. . prozračna-zasićena linija. kroki. linorez. temperi. crtanja i slikanja. akvarelu. . gipsorez.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokušaja “stenografskog” bilježenja.da proširuju znanje o psihološkom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne. karton /papir/ grafika. kolažu. .da usvoji termine: konturna linija. grafike. izvedbe kroki crteža. mozaiku . . slobodni oblici/.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. .da prepoznaju i u svojim radovima koriste različite stepene zasićenosti /intenzitet obojenosti/ boje. kvadar. uočavanje proporcije. ploha koja zatvara neki volumen. . sposobnost predstavljanja karaktera figure u različitim položajima. neodređeni amorfni. plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafičkog lista /otiska/. . a koje su u suprotnosti/. 142 . meka-tvrda. prepoznavanje karaktera oblika.da proširuju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/.da vladaju sposobnostima prepoznavanja. .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti miješane/ boje u cilju dobijanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i različite obojenosti. . uporabi materijala i sredstava za rad. Slikarstvo: . dio oplošja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/.

. linija koja definiše oblik. zajednički javni objekti. . građenje putem linije. škola. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Analitički spoznati. linije koje se razlikuju po toku. prostor u kojem boravimo. STRUKTURA PROGRAMA 1. spoznati i biti sposoban /ovladati/ primjeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. . Linija sa karakteristikama “stenografskog” bilježenja položaja karaktera figure u pokretu i prostoru. . istražiti. promjena dužine. vrednovati i moći izraziti različitost konstruktivnih linija/crta i tačaka. Primjena linije/crte u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru.da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef.u okruženju i na skulptorskim djelima uočiti. .biti sposoban uočiti karakteristike prirodnih i načinjenih oblika.biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u složenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata. ili složenom objektu/ u oblasti arhitekture. . svijetle i tamne. pošta. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije. prozračne i zasićene u cilju potpunijeg likovnog izraza. pozorište i sl.oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. i gustine rasporeda u predstavljanju složenih struktura. meke i tvrde.moći prepoznati jednostavne i složene oblike u prostoru. kuća. smjera. 2. . . BOJA Likovno područje slikanje: 143 .moći prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije. Kroki kao crtačka disciplina. sportska dvorana.u prostornom oblikovanju. Registrovati u svom okruženju.. izvršiti analizu i moći procijeniti odnos mase i prostora.spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora.

Proširivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija.Razvijanje sposobnosti uočavanja. ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kažemo da ima amorfni oblik. kružna. vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. kada se misli na oplošje predmeta u prostoru. u tehnici gipsoreza. slobodna /raspršena/. grafici. U prostornom oblikovanju. Kontrasta parova boja koje se. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvođenje različitih tekstura. prostorno izgledaju bliže. vrijednovanja i primjene statičnih i dinamičnih ploha. slikanju. plastelin i sl. a kada se pomiješaju. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statična i dinamična ploha. kada se nalaze jedna pored druge međusobno naglašavaju. jedna drugu poništavaju. Realizacija kompozicije u asimetričnom odnosu elemenata. valerska vrijednost /količina svjetla u tonu boje/. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. boje dijelimo na tople i hladne. analitičkog pristupa. ako se odnosi na gemetrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu. uočavanja. 4. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. Pored ovih karakteristika ploha može biti razvedena. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. dok hladne boje djeluju smirujuće. PLOHA U okviru tematske oblasti Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Podjela boja se vrši i po psihološkom djelovanju na posmatača. u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovnom radu /izrazu/. 3. glina-mol. analizi i mogućnosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetričan raspored elemenata. glina. Ploha može biti i preklopljena. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafičkom listu /grafičkom otisku/. vertikalna /uspravna/ kompozicija. 144 . crtanju. dominacija. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. opuštaju i prostorno izgledaju udaljenije. Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Dalji rad na razvijanju sposobnosti. piramidalna /trougaona/. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti kontraste oblika i različitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. zasićenost boje /intenzitet obojenosti/. linoreza i karton /papir/ grafike. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/. Tople boje djeluju dinamično “veselo” čine nas raspoloženim i aktivnim. slikanja i grafike.

DIDAKTIČKO . Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i složene forme.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva početak sintetičke koncepcije vizuelnog doživljaja. Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Složeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo možemo reći da se sastoje iz većeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. 2. onda govorimo o masi. . realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Prilikom projektovanja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi računa o namjeni i funkcionalnosti prostora. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Oblici u prirodi mogu biti prigodni i načinjeni. U svom okruženju i na skulptorskim djelima registrovati.SLIKANJE. analizirati i moći procijeniti odnos mase i prostora. a mišljenje apstraktno. Ako je volumen ispunjen.GRAFIKA. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje.CRTANJE. . Oblike karakteriše njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i složeni. . MASA I PROSTOR Tematska cjelina. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. građenje. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti.5. komad drveta. a načinjeni oblici nastaju kao rezultat čovjekovog rada. puna cigla. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. kao oblik koji je u potpunosti isunjen svojom strukturom/. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. podrazumijevamo fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. 145 . povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke građevine. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Prostor može biti otvoreni i zatvoreni /unutrašnji i vanjski/. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi. Arhitektura je oblast koja se izražava u strukturama prostornih kompozicija. Pristup okolini je intelektualno vizuelni. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen.dvodimezionalna organizacija kompozicije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal.

novih medija i okruženja. razreda. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. TAČKA I LINIJA. i interakciju umjetnosti. nauke i društva. 2. PLOHA.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. BOJA. 3. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Motivi – teme /likovni sadržaji/ 146 . Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. POVRŠINA. Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. 4. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. prepoznaju i razriješe ga putem likovnotehničkih sredstava. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrijednovanja.kreativni rad u svakom polugodištu. . Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno. 1. MASA I PROSTOR. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. niti bilo koju tehniku. 5.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.

. konturna linija /obris/.Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Vizuelne motive.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. građenje linijom. za oblast prostornog oblikovanja. reljef. gipsorez. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . čulni poticaji. 2. asimetrija. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja. karakter površine. škola. mjesto stanovanja. grafički list. zasićenost boja. GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik. tok linije. maternjeg jezika /priča. dvodimenzionalno. etnografsko nasljeđe.. praznici. . tuga. 3.iz narodnih običaja /tradicije/. objekti. karakter linije. tople i hladne. porodica.likovni i kompozicioni elementi. niski/plitki reljef sa malim ispupčenjima. basna. dinamično. sreća. pjesmica.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. matematike. ploha. visoki reljef – puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom vežu za pozadinu 147 . POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove: crtež. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: usvojeni pojmovi za oblast površina. slikarska tekstura.. prirode i društva. hromatske karakteristike boja. statično. valerska vrijednost boja. podjela boja po psihološkom značenju. pojave u prirodi. .nevizuelni poticaji. kroki /crtež koji sa malim brojem linija definiše pokret i karakter figure/. emocije /osjećanja/. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. smjer linije. prostori. muzičke kulture. muzika. bajka. Nevizuelne motive. vjetar. biljke…. poslovica. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . .iz neposrednog okruženja djeteta. strah. značajni datumi. simetrija. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. tiskanje /štampanje/ otiskivanje.

3. Dakle. stečenog znanja i usvojenih navika. upornosti i iskustva. funkcionalnost prostora. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. aktivnost na časovima likovne kulture. kiparstvo. struktura. nosive konstrukcije. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovnokreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. zatvoreni i otvoreni oblici. prostor. prirodni oblici./osnovu/. estetskog. gradnja. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. kiparski/ materijali. tlocrt. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. jednostavan ritam. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. kip. Likovni sadržaj. pedagoškog. svoje viđenje svijeta. načinjeni oblici. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. složeni oblici. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. kipar. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. skulptorski /vajarski. Nema loših dječijih radova. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. jednostavni oblici. predmeta i pojava. 2. svoje strahove i oduševljenja. tekstura. masa. 148 . 1. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. psihološkog.

u najvećoj mjeri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. 149 . To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno . odnos prema estetskom. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.kreativni rad djece. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. nego je potrebno u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih učenika. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadatakaproblema. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u školama. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. i likovnog jezika/. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa.

MUZIČKA KULTURA MUZIČKA KULTURA VI RAZRED 1 sat sedmično 35 sati godišnje 150 .

pravilno fraziranje. staccato. primjenjuju ih tokom izvođenja pjesme.veselo.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTAT UČENJA ZNANJE Sticanje znanja o: -elementarnim muzičkim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama. legato).poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajući.Uočavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom slušanja. Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -Učenici/ce uočavaju važnost poznavanja navedenih pojmova. radosno. artikulaciju. četvrtina. crescendo i decrescendo. -artikulacija (akcenti. muzičke igre ili brojalice te na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. -tempo . slušanja muzike. -različita notna trajanja: cijela nota. izvođenja muzičkih igara i brojalica: -dinamika . -intonacija. polovina. osmina.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. umjeren – Moderato. .Sigurno uočavaju i primjenjuju oznake za dinamiku. u širem smislu. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu 151 . . mezzoforte – srednje glasno (jako). brzo i Presto – veoma hitro. . snažno) . brzo.tiho. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano . forte – glasno (jako. tempo. brzi tempo Allegro. šesnaestina i odgovarajuće pauze.

-poznaje violinski ključ. . . ukazuje i na greške i ispravlja i druge. uočava mjeru. . ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. -Pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. mala trodijelna pjesma ) bez ulaženja u detaljniju analizu djela. -tokom slušanja pamti naziv djela. rečenica. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -razvijanje muzičkih sposobnosti: ritmička reprodukcija–složenije kombinacije.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela.sigurno izvodi šestosminsku mjeru.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. razvijanje obima glasa. . . -Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. vokalna reprodukcija. . -učenici primjenjuju pojmove: rečenica. mala dvodijelna pjesma. tema. -izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za četvrtinu ''ta''.izvođenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa. -sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela ( motiv. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni).pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C – duru. 152 .Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju. raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. razvijanje muzičke memorije. dvije osmine ''tate''.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. -upoznaje i uočava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i četiri dijela (informativno). svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu.

153 .Uočava i hvali. -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. -Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici. . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE. . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . III BROJALICE . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. IV SLUŠANJE MUZIKE. VRIJEDNOSTI. II MUZIČKE IGRE. na koncertima i sl. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. STAVOVI. -Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. -vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. -Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.

Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta ( klavir. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Nastavna građa se izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova. muzičkih igara i kompozicija za slušanje muzike. fraziranje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. C – dur ljestvice. od prvog do četvrtog razreda. slušanjem muzike/glazbe. sintisajzer. a po sadržaju i karakteru su interesantne i bliske djeci u šestom razredu. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). kao u petom razredu. ksilofonu. brojalica. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ce učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih dječjih pjesmica. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. i dalje u obimu oktave. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Smanjenjem fonda časova smanjuje se i obim zadataka koji se postavljaju pred učenike. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječjeg glasa. Ponoviti abecedu i solmizaciju. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Po Nastavnom planu. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. dječje stvaralaštvo i kroz izvođenje ritma. 35 časova godišnje.V DJEČIJE STVARALAŠTVO. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. gitara ). Nastava muzičke kulture se ostvaruje pjevanjem dječjih pjesama. ali i stiču nova. odnosno. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje učenika sa ovim elementima muzičkog obrazovanja više informativno. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. Program za šesti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja. preciznost intonacije. kultivisanje glasa. rečenica. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. U šestom razredu učenici/ce pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. disanje. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. da je od petog do devetog razreda smanjen fond časova na jedan čas sedmično. učvršćivanjem precizne intonacije. blok-flauti. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. muzička kultura je zastupljena sa 2 časa sedmično. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Novina je. 154 . pravilna dikcija i akcenti. pjevanjem pjesama narodne tradicije. U šestom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa.

U toku školske godine učenici treba da nauče 4 muzičke igre. ženski. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednotama budu sve jasnije izraženi. ''Jedan. pa zatim učiti pravila igre. tri. te druge kombinacije. dinaj. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Na kraju časa obavezno dati zaključak o slušanom djelu. na tri dijela-triola i četiri dijela. Učenicima/cama pokazati uživo ili na slici instrumente koje slušaju. itd. itd ). opisno. Pored redovne nastave. Slušanjem učenici/ice zvučno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ) kao i glasove ( dječji. Izrael. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. U program su uvrštene vokalne. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. četiri''. artikulacije. Novina su podjela jedinice brojanja. muški glas. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. hor/zbor ). Muzičke igre predviđene Nastavnim programom su pretežno igre sa pjevanjem. dinamike. dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (''ta-te-ti') i četiri dijela (''ta-fa-te-fe'') date da ih djeca dožive kroz brojalice i zapaze. učenicima postavljati i zadatke sa ciljem uočavanja karaktera kompozicije. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. ). Potrebno je naučiti prvo pjesmu. Brojalice koje sadrže dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmički izgovor ''ta'' i ''ta-te''. pa potom ponoviti slušanje. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije.U šestom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. grupe instrumenata i orkestra. tempa. Kroz učenje muzičkih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja ( Brazil. emocionalno). harmonikaški i drugi. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija. ''Mladi kovač'' i ''Štuka štuku pojela'' ) i iracionalne brojalice (''Engele. Italija. te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Brojalice imaju u ovom razredu različit sadržaj: racionalne ( ''Dinaj. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Libija. izvođača. bengele'' ). dva. pokrete. Ne treba zanemariti vizuelni doživljaj svakog instrumenta. Posebnu pažnju treba posvetiti organizovanju maštovitih načina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima. Ritam u njima je složeniji a česta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i četvorodijelnu mjeru. ali će se njihovo usvajanje i obrada vršiti u VII razredu. 155 . čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje izraze usmeno. ). diničica''. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge.

PONAŠANJE AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje ). Ove aktivnosti su opširnije obrazložene u tabelama. STAVOVI. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA 156 . Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa sedmično). – 9. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode učenike/ce na najviši stupanj muziciranja i imaju najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) ZNANJE I RAZUMIJEVANJE VRIJEDNOSTI.Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6.

stihovi M. .sviranje na metalofonu.shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . Nikolić. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. blok flaute. . Genov) 9.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. . -Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinuje sa priručnim. . Grgošević) 2. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Kolarić-Kišur ) 8. Mozart) 7. Srebreni voz ( B.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja: . mala dvodijelna pjesma.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. . .Učenici/ce osjećaju i svjesno izvode 2. . muzika: Kolaković Ajka.uočavaju i određuju karakter pjesme.. stihovi Šukrija Pandžo) 3. Proljeće (I. . tekst: Bekrić Ismet. grupnom i individualnom muziciranju. ta-te. 3. artikulacija.zvučno i vizuelno prepoznavanje metalofona. stihovi Zl. .poznaju notna trajanja i pauze. priredbe. u porodici). Adio kerida. Kaplan) i Pjesma dječaka (D.sviranje u školskom orkestru _______________________ 157 . u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u petom razredu. tema. Na livadi (M. mala . Moja domovina (Hana i Dinko Čizmić ) 6 Dan praznični (W. Ne žuri tata.pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. Tišina ljetne noći (Zl. -Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. Ja bih (Asim Horozić. . Šimo Ešić ) 2. Repata priča (M. . kuća. . Sefardska romansa. Ferari) . .sticanje znanja u određivanju forme muzičkog djela (motiv. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C – duru. Kukavica ( J.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru . (Zapisao Vlado Milošević) KANONI 1. ne žuri mama. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Nikolić.pjevanje u školskom horu/ zboru -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. ksilofona.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Jeličanin.I PJEVANJE I SVIRANJE 1. . melodike. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . stihovi ( Zl.Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. 4dijelnu mjeru. rečenica. tempa i dinamike. List na putu (Nada Ludvig-Pečar. 14. dinamiku i primjenjuju ih. tempo. Noćas (B. A.sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Kolarić-Kišur) 4. Cazin-grade. izleti. dikcija. . 11. Alečković) 5. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa . -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. G. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. Cvjetni puteljak (J. . stihovi Grigor Vitez) 10.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim instrumentima. fraziranje). . Milojević) i. premetaljke rebuse.sigurnije izvode 6/8 mjeru. -Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. disanje. Basrak.

trodijelna pjesma ) i primjena bez detaljnje analize djela; _________________ _____________________ IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. La Gvantanamera, Brazil, tradicionalna pjesma 2. Havanagila, Izrael, tradicionalni ples 3. Zan iz Abedina (Zane from Abedeen), Libija, tradicionalna pjesma 4. Bella bamba, Italija, tradicionalni ples 5. Narodno kolo _________________ _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i izvodi ih po sjećanju; - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; 1. Dinaj, dinaj, diničica (Zapisala Elly Bašić, Zagreb) 2. Engele, bengele 3. Jedan, dva, tri, čet'ri, pet (Beograd) -Razlikuje note po trajanju: cijela nota, polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa -Ima veliki fond muzičkih igara; -pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - izvodi zadatu koreografiju; -primjenjuje ranije znanje na novu igru; -pravilno izvodi igru odnosno kolo; -prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove;

prema muzici _______________________ _______________________ _______________________ -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti; - Predlaganje muzičke igre za priredbe; Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre; -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala. -shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati; (multikulturalnost) _______________________ -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima; -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima; -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama); - Izrada nošnji od različitih materijala u učionici, -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji, - Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju _______________________ -Izvođenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima, - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključak; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka -Osmišljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne; -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu; -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu, -Upućuje, pomaže, pokazuje simulacije na kompjutoru; -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad; -Organizira praktični rad i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. _______________________ -demonstrira izvođenje i sviranje; - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; -Razvija kreativnost, dječije

_______________________

III. BROJALICE Izbor:

- Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici; -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke); - Tačno izvodi mjeru i ritam

158

4. Mladi kovač 5. Štuka štuku pojela

___________________ IV.SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1.Tiha, tiha pjesma, J. Magdić, stihovi: Grigor Vitez i Meditacije s Benbaše, M. Jeličanin; 2.Uspavanka, odlomak iz opere ''Hasanaginica'', Asim Horozić, 3.Zvijezda tjera mjeseca, dvoglasni ženski ili dječji hor/zbor, stilizacija Rešad Arnautović 4.Tamburice, muzika i tekst: Aleksa Šantić i S. S. Mokranjac: II Rukovet ''U Budimu gradu'' 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Olujić, stihovi Velimir Milošević i Sarajevo – ZOI 84, M. Fetahović 6. Valcer u Des-duru, F.

izgovorom: za četvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'“; Triolu (''ta-te-ti'') i podjelu na četiri šesnaestine ''ta-fa-te-fe'' treba da doživi samo informativno; -Prema zadatku izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu; - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; -Pokreti su precizni i tačni _______________________ -Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti, donošenje estetskog suda o djelu i, - poznavanje umjetničkih djela, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora; - Određuje karakter djela; -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački, duhački, udaraljke) -Razlikuje izvođačke ansamble: solo- pjevač ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor ; - razlikuje glasove: dječji, ženski, muški; -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje; -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju;

uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova; -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, -Predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranžmani); _______________________

radne i kulturne navike; - Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; ______________________ -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta _______________________ razvijanje osjećaja za lijepo -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar); -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, što ih motiviše na učenje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma -Vođenje intervjua sa umjetnicima; -Izrada plakata sa važnijim - Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, -uzima učešće sa učenicima u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranžmana za izvođenje brojalice; _______________________ -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje, prikupljanje materijala i bilježenje, -Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim

-Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Uočava, upoređuje, razlikuje, samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu ; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje dinmiku (glasnoću), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je da uz slušanje muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine: legato, - Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu, -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja, - Često traži da se djelo ponovno sluša; -Komentira osobine djela, saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvođače i kompozitore - Traži da ih vidi uživo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu

159

Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin ; 7. Kraljevski marš lavova, stav iz Karnevala životinja, C. S. Sans, 8. Picikato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male noćne muzike, W. A. Mozart, 10. Koncert za trubu i orkestar u Es – duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljama, odlomak iz baleta ''Gajana'', Aram Hačaturjan 11.Ples pastira, Marsch i Kineska igra, odlomci iz baleta Krcko Oraščić, P. I. Čajkovski 12.Četiri impresije, Avdo Smailović i .Fantazija za dvije flaute, Asim Horozić

-Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano - srednje tiho, mezzoforte – srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; -poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani (andante-hodajući), umjeren (moderato), brzi tempo (allegro- veselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto); - uočava promjene u tempu;

staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija; -Prilikom slušanja muzike, posebno na koncertu, poštuje pravila ponašanja; -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvođača;

-Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici, školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života.

telefonskim brojevima (Narodno pozorište, Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi

ustanovama: - Prati ponašanje na koncertu, oblačenje (pravila i kulturne navike;

-Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred;

_______________________ _______________________

_______________________ _______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva; _______________________ -Eksperimentiše, istražuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira; -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; -Samostalno smišlja, upoređuje, dodaje, mijenja; -Izražava razne ritmove iz života instrumentima; - Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom riječi, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; -Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda; -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva - Svojim odnosom i stavovima podstiče kreativne oblike ispoljavanja; - Priprema, rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta školskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike učeničkog kreativnog

____________________

V DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju; -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu;

160

muzičkoj dramatizaciji . -Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice.Plesna dramatizacija.. 161 .Na poticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. -Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita) . . slika za scenu itd.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost učenika u ovoj oblasti. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada . -Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Sam uzima učešće u izradi kostima. ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je najslobodnije.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ VI RAZRED 2 sata sedmično 70 sati godišnje 162 .

PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava . (3) sigurnost učenika. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. rekreativnim i. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. kinezio-terapijskim aktivnostima. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (6) razumije. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. Ciljevi. eventualno. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmiše. sportsku rekreaciju.koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sadržaji i ishodi 163 . (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: trčanju različitim tempom do 6 min.pruženim. Učenice x x x x x x x Učenici x x x x x x x 2. Bacanja: . Kolutanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima. preponskom trčanju. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom.Osnovni skokovi s mini trampolina pruženi.Preponsko trčanje 2. Izračunava ITM-a. raznožnim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku udalj jedan i pol koračnom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mekanih strunjača.Bacanje male medicinke do 2 kg bočnom tehnikom 4. Skakanja: .Ciljevi 1. zgrčenim.Trčanja različitim tempom do 6 minuta . Posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja. zgrčeni. Osnovna motorička znanja x x x x x x 164 .Skok udalj jedan i pol koračnom tehnikom . Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela. raznožni 3.Leteći kolut na povišenje od mekanih strunjača 1. Trčanja: . Osnovna teorijska znanja Sadržaji Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja Prehrana i tjelesni napor 1. osnovnim skokovima s mini trambolina .

upiranja i penjanja: .«Mačji« skok . Višenja. ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju.Daleko-visoki skok 8.Naskok u upor čučeći na gredu.Njih u uporu na niskim paralelnim ručama.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja .Klimom premah zgrčno i raznožno na dvovisinskim ručama . Preskakanja: . osnovnim zahvatima držanja u parteru x x x 165 .Ljuljanje na karikama malom amplitudom.5.Pad natrag i u stranu .Zgrčka 7. Ritmičke i plesne strukture: . Borilačke strukture: . saskok pruženo 6. «mačjem» skoku. daleko-visoko skoku. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: narodnom plesu po izboru iz zavičajnoga područja. x x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: padu natrag i u stranu. saskok u zaljuljaju . saskok zanožno .Osnovni zahvati držanja u parteru Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: penjanju po konopu do 5 m. premahu zgrčno klimom i raznožno na dvovisinskim ručama.Osnovne vježbe aerobika za razvoj repetitivne snage .Penjanje po konopu do 5 m . osnovnim vježbama aerobika za razvoj repetitivne snage. saskoku pruženo. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju preskoka “zgrčka”. naskoku u upor čučeći na gredu. njihu u uporu na niskim paralelnim ručama i saskoku zanožno.

a .2.Preciznost: okoline Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . . Antropološki 1. sistem igre s jednim kružnim napadačem Košarka: ..Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .. i 9. 2.. udaracu glavom iz kretanja bez skoka x x 2. 4.prijemu servisa podlaktično. gibljivosti i ravnoteže x x x x x x 166 .Kretanje u vođenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu .skok šutu. Motoričke sposobnosti S potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta Postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.. Igre: Rukomet: . koordinacije..Brzina: kineziološki sadržaji.Vođenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja .Driblinzi i fintiranja . 5..Zonska odbrana 6:0.Gibljivost: mogućnostima škole i .Skok šut . vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja..1.9.Prijem servisa podlaktično . 3..Saradnja dva igrača u odbrani i napadu Odbojka: . kao drugi .Koordinacija: shodno potrebama . 7.. mini odbojci 3:3. odbojka .Udarac glavom iz kretanja bez skoka Odgovarajući sadržaji iz: 1.Snaga: 6. nogomet .vođenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja. 8. zonskoj obrana 6:0. blokiranju i oduzimanju lopte. driblinzima i fintiranjima. saradnji dva igrača u odbrani i napadu.Blokiranje i oduzimanje lopte . sistemu igre s jednim kružnim napadačem.Ravnoteža: učenika i .Mini odbojka 3:3 Nogomet: . košarka kretanju u vođenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu.

odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. sarađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x x x x x x x x x x x x x 4. razumije funkcionalnomorfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. ishrana. Odgojni x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Morfološke osobine: Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova: Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: Emocionalna samoregulacija: Suđenje i pravila igre: Kultura ponašanja: Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog uzimanja kisika značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Najčešći sadržaji su iz sljedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. međuljudski odnosi. različiti faktori rizika.2. zaštita od bolesti itd. zdrava životna sredina. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. Funkcionalne sposobnosti: 3. mentalno zdravlje. 167 . humani odnosi među spolovima. povrede. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja.

upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. skokovi. zbog opterećenja u školi. kojim se svlađuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. naskoci. slaganja i rastavljanja predmeta. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. karakterizuje usporen tjelesni rast. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. gdje to uvjeti omogućuju. nagiba i pravaca). (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. bitne za učenike. nadvlačenja. saskoci i preskoci. biciklizma i dr. razred osnovne škole. podstiču razvoja osobnosti učenika. plivanja. Program tjelesne i zdravstvene kulture zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. 5. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. a koje čine osnovu za razvoj stuktura motoričkog programa pojedinca. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. kojim se svlađuju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. Za drugi osnovnoškolski ciklus.. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. hodanja i trčanja. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. sposobnosti i osobina koje su. puzanja. dizanja i nošenja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. U različite djelove nastavnog sata. ritmike i sportskih igara. gimnastike. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. ciljanja i gađanja. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. a usmjeren je na obrazovnu. (b) aciklična motorička 168 . penjanja i silaženja. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Također. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. naglašava izražavanje pokretima. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. vučenja. a posebno za učenike. potiskivanja i njihove kombinacije. početak intenzivnog rasta mišića. kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehničkih i drugih pomagala). te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. prije svega.. kojim se svladađuju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. kolutanja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. kojim se svlađuju različite vrste okomitih. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. u ovom i narednom razvojnom razdoblju. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenica i učenika.Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. kojim se svlađuju distance na različitim vrstama podloge. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. uključuje se muzika. i 6. koji obuhvaća 4. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za učenice.

brzine. rukomet. (c) kompleksna motorička znanja. ravnoteže.uz opće morfološke djelotvornosti. te stimulisati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. Cilj odgojne komponente tjelesne i zdravstvene kulture jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. fleksibilnosti. statičke snage i dinamometrijske sile. što omogućuje veće promjene. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. preciznosti. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. repetitivne. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. Tjelesna aktivnost . u dogovoru s roditeljima ili starateljima. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. judo. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. hrvanje. koja se susreću u sportskim igrama. kao što su nogomet. dakle ciklična i aciklična. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti..znanja.. gibljivost. koja su bitno obilježje tzv. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). ritmičke gimnastike. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti.. eksplozivne. karate i dr. odnosno i na cjelokupni antropološki status. S ukupnog antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. uputiti ih u primjerene sportske klubove. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. kao što su boks. Motoričke sposobnosti koordinacija. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. 169 . te uz fiziološke djelotvornosti usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema pozitivno djeluje i na imunološki sistem. košarka i dr. borilačkih aktivnosti. skokova u vodu i dr.

kontinuirano. sklonosti. snage. eventualno. umiju. kao i za njihovo ocjenjivanje. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. 170 . Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. pozitivno i adekvatno obrazloženo). tjelesna masa i držanje tijela. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnošti i napretka učenika. o onome što znaju. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. repetitivne snage – pretklon trupa. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 6 minuta. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. ili tokom obavljanja aktivnosti. 2. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. vrijednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). tj. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. fleksibilnosti – pretklon raznožno. agilnosti. (2) ona mora da bude konkretna. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. njegove saradnje. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. Rješavanje problema vrijednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. ravnoteže. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. preciznosti. konkretno. U drugom cikiusu ocjenjivanje je opisno. o svojim sposobnostima. te brojčano i opisno. težine i držanja tijela). koordinacije – poligon natraške.VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Aktivnost učenika se prati. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. formiranju realne sliku o sebi. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. gipkosti. vanastavnog procesa u okviru škole. 3. (3) ona mora biti pozitivna. statičke snage – vis u zgibu. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful