P. 1
ROSACEAE

ROSACEAE

5.0

|Views: 2,273|Likes:
Published by Petar Svarog

More info:

Published by: Petar Svarog on Jan 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/29/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1. UVOD
  • 2. PORODICA ROSACEAE
  • 3.1 BIOLO KE KARAKTERISTIKE KUPINE
  • 3.2 SASTAV PLODOVA KUPINE
  • 3.3 IZBOR I URE ENJE PROIZVODNOG PROSTORA
  • 3.4 SUSTAV UZGOJA I GUSTO A SKLOPA
  • 3.5 BOLESTI KUPINE
  • 3.6 SORTE KUPINE
  • 4.1 BIOLO KE KARAKTERISTIKE MALINE
  • 4.2 SASTAV PLODA MALINE
  • 4.4 REZIDBA MALINE
  • 4.5 BOLESTI I TETNICI MALINE
  • 4.6 SORTE MALINE
  • 5.1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE JAGODE
  • 5.2 SASTAV PLODOVA
  • 5.3 UZGOJ JAGODE
  • 5.4 TETNICI I BOLESTI JAGODE
  • 5.5 SORTE JAGODE
  • 6. 2 UZGOJ JABUKE
  • 6. 3 SASTAV PLODOVA
  • 6.4 BOLESTI I TETENICI JABUKE
  • 6.5 SORTE JABUKE
  • 7.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA KRU KE
  • 7.2 UZGOJ KRU KE
  • 7.3 SASTAV PLODOA KRU KE
  • 7.4 BOLESTI I TETNICI KRU KE
  • 7.5 SORTE KRU KE
  • 8 DUNJA ( Cydonia Oblonga )
  • 9. OSKORU A ( Sorbus domestica )
  • 10 MU MULA ( Mespilus germanica )
  • 11. 2 SASTAV PLODA LJIVE
  • 11. 4 SORTE LJIVE
  • 12. 1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE
  • 13. 2 UZGOJ TRE NJE
  • 13. 4 SORTE TRE NJE
  • 14.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA VI NJE
  • 14.2 UZGOJ VI NJE
  • 15. 1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE
  • 15. 2 UZGOJ BRESKVE
  • 15. 3 BOLESTI I TETNICI BRESKVE
  • 15. 4 SORTE BRESKVE

1. UVOD Predstavnici porodice Rosaceae, koje se uzgajaju kao vo ne vrste, imaju u ekonomskom pogledu vrlo veliki zna aj.

Njihovi plodovi su izvor va nih organskih spojeva, prvenstveno ugljikohidrata I organskih kiselina, a sadr e I razne vitamine neophodno potrebne u ljudskoj prehrani. Sistematika:       vi e biljke : CORMOPHYTA pododjeljak: MAGNOLIOPHYTINA podrazred: ROSIDAE nadred: ROSANAE red: ROSALES porodica: ROSACEAE

2. PORODICA ROSACEAE U ovu porodicu spadaju drvenaste ( drve e ili grmovi) I zeljaste biljke (jednogodi nje I vi egodi nje ) s izmjeni no raspore enim, zimzelenim ili listopadnim listovimarazli itog oblika. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, rje e jednospolni, prostolati ni, s 5 (ponekad 4, 6 ili 8) latica I mnogo pra nika. Ginecej je apokarpan ili sinkarpan, plodnica nadrasla, obrasla ili podrasla. Porodica Rosaceae je osobita po razli itim oblicima specijalizacije kod plodova. Javljaju se ora i , mjehur, ipurak, mnogoko tunica, ko tunica, jagoda, jabuka. Porodica obuhva a oko 100 rodova s oko 3000 vrsta rasprostranjenih prete no u umjerenom pojasu sjeverne hemisphere. Najprimitivnija podporodica je Spiroidae od koje su se vjerojatno u procesu specijalizacije razvile paralelno podporodice Rosoideae I Maloideae a kao odraz genetskog razvoja podporodica Prunoideae. Podporodica Spiroideae, u ovu podporodicu spadaju grmovi ili zeljaste trajnice. Ginecej im je apokarpan, izgra en ve inom od pet plodni kih listova. Plodnica je nadrasla ili obrasla, plod je mjehur. U Hrvatskoj zastupljene su vrste roda Spiraea (suru ica), vrste S. ulmifolia, S. oblongifolia, S. cana, koje su ra irene u umama, a ukrasne vrste su S. salicifolia, S. bumalda, S. filipendula, S. vanhouttei. Itd. U umskoj vegetaciji kontinentalnih podru ja esta je vrsta roda Aruncus, vrsta A. Sylvester, visoka trajnica s dvostruko sastavljenim listovima bez palisti a, s jajolikim, u iljenim, dvostruko pilastim listovima. Cvjetovi su u kastobijeli, maleni, skupljeni u velikim, gustim piramidalnim metlicama.

1

Podporodica Rosoideae obuhva a grmove I vi egodi nje ili jednogodi nje zeljaste biljke. Plodni kih listova mo e biti jedan ili vi e, a cvijetna lo a je ravna, ispup ena ili ili vr asto udubljena. Ginecej je apokarpan, plodnica je nadrasla ili obrasla. Plod je ora i , , ipurak, jagoda ili mnogoko tunica. U ovoj podporodici umjesto mjehura nalazimo monokarpne nepucavce, naj e e ora i . Ora i i mogu biti povezani u zbirne plodove sa so nim cvjeti tem ili na unjasto izbo enoj osi, npr. kod roda Fragaria. Rod Rosa ( ru a ) obuhva a mnoge ukrasne vrste. Spomenit u vrstu R. canina, iz koje potje e najvi e kultiviranih kultivara. R. galica je niska grmolika ru a obrasla gustim ljezdastim dlakama I bodljama, s tamnocrvenim cvjetovima zbog kojih se uzgaja kao ukrasna vrsta. Rod Rubus ,najzna ajniji predstavnici su R. plicatus ( R. fruticosus ) kupina I R. idaeus, malina, va ne vo ne vrste. Navesti u jo I R. caesius, vrstu ra irenu u vla nim poplavnim umama. Rod Fragaria tako er obuhva a va ne vo ne vrste, poput F. vesca, autohtona vrsta zna ajna u uzgoju te F. ananassa, iji se brojni kultivari uzgajaju u Hrvatskoj. Rodu Sanguisorba pripada vrsta S. officinalis (krvara mo varna ), s perasto rasperjanim listovima I malenim tamnocrvenim cvjetovima skupljenim u glavice. Stani te su joj vla ne livade, a ima ljekovito I ftocidno djelovanje I veliku hranjivu vrijednost. Rodu Alchemilla pripadaju vrste A. pratensis I A. arvensis, jednogodi nje zeljaste biljke s dlanasto rascijepanim listovima I cvijetovima u upercima. Njihovo stani te su livade. Rod Potentilla obuhva a brojne vrste ra irene na livadama I pa njacima. Zna ajne vrste su P. fruticosa I P. hybrida. Podporodica Maloideae , njeni predstavnici imaju podraslu plodnicu, koja se sastoji ve inom od 5 plodni kih listova koji su srasli s cvjeti tem, a plod je jabuka. Cvijetovi su dvospolni I pentamerni s mnogo pra nika (20-50 ). Cvjetovi su skupljeni u cvat gronju. Ova podporodica obuhva a vi e samoniklih vrsta u Hrvatskoj, kao I u uzgoju zastuplenih rodova ( Malus, Pyrus, Cydonia I Mespilus ). Rod Malus ( jabuka ) je zna ajan po tome to su mu vratovi tu ka pri bazi me usobno srasli, a latice izvana crvenkaste. Plod je jabuka ( pomum ), na kojoj ostaje a ka. Vrsta M. domestica je poznata po mnogobrojnim kultivarima. M. floribunda je ukrasna vrsta. M. sylvestris, samonikla vrsta, obitava u mezofilnim umama te se mo e koristiti kao podloga. Rod Pyrus ( kru ka ) je specifi an po tome to ima vratove tu ka slobodne, bijele latice, a u mesnatom dijelu ploda brojne sklerenhimske stanice ( kamen ice ). Brojni kultivari ove vrlo zna ajne vo ne vrste su u uzgoju. Samonikle vrste P. communis ( divlja kru ka ) s granama bez trnova I P. piraster s trnovitim granama slu e kao podloge.

2

Iz roda Cydonia najpoznatija je vo na vrsta C. vulgaris ( C. oblonga ) sa brojnim kultivarima. Dunja je nisko drvo bez trnja s velikim listovima. Cvjetovi su veliki, pojedina ni, blijedoru i asti, a plodovi su krupni, uti. U mesnatom dijelu ploda nalaze se skupine sklerenhimskih stanica. C. japonica je grm s ko natim listovima I crvenim cvijetovima, uzgaja se kao ukrasna vrsta. Iz Roda Mespilus ( mu mula) se kod nas kao vo na vrsta kultivira M. germanica, drvo s lancetastim ili okruglastim, prema vrhu ponekad pilastim, s gornje strane tamnozelenim , a sdonje strane sivkastozelenim listovima, koji su ponekad do 12 cm dugi. Plodovi su okruglasto spljo teni ili kru koliki, promjera 2-3 cm, sme e boje s mnogo sklerenhimskih zrnaca. Rod Sorbus obuhva a zna ajne vrste S. torminalis, brekinja, s perasto dlanolikim listovima, S. aucuparia, jarebika s neparno perastim listovima I crvenim plodovima, raste prete no na kiselim tlima, S. aria, mukinja, esta je u uzgoju zbog lijepih plodova I listova. Vrste roda Crataegus imaju esto bodljikave grane, a listove dlanoliko iscjepane. U Hrvatskoj obitavaju vrste C. monogyna I C. oxyacantha, pogodne za ivice. Vrste su I ljekovite. Sorte sa crvenim I punim cvjetovima uzgajaju se kao ukrasne. Podporodica Prunoideae Ova podporodica obuhva a mali broj rodova, neki su vrlo zna ajni u vo arstvu. Drve e ili grmovi. Cvjetovi s 5 latica, plodnica je obrasla, izgra ena od jednog plodni kog lista. Plod je ko tunica. Sve vrste podporodice Prunoideae sadr e glukozid amigdalin zbog kojeg pri kori tenju plodova treba biti na oprezu. Rod Prunus obuhva a drve e I grmove. Listovi su cjeloviti, izmjeni ni. Cvjetovi su dvospolni, pentamerni, dolaze na stapkama, pojedina ni ili 2-3 zajedno. Najpoznatija vrsta je Prunus domestica ( ljiva ). U uzgoju su I ukrasne vrste P. triloba, P. rosea-plena, P. serrulata I dr. Rod Armenica je veoma zna ajan u vo arskoj proizvodnji. U nas se uzgaja vrsta A. armenica ( marelica ). Rod Persica podrijetlom je iz Kine. Najzna ajnija je vrsta P. vulgaris ( Prunus persica ), breskva. Rod Cerasus u nas je najzastupljeniji sa vrstama C. avium ( tre nja ) I C. vulgaris ( vi nja ). Uzgajaju se zbog kuglastih plodova, blijede ili tamnocrvene ko tunice s intezivno crvenim sokom. Rod Amygdalus u Hrvatskoj je zastupljen u obalnom podru ju sa vrstom A. communis ( Prunus domestica ), bajam , badem.

3

3. KUPINA ( Rubus fruticosus L. )

Kupina ( Rubus fruticosus L. ) pripada porodici Rosacaea, podrodu Eubatus I rodu Rubus. Kultivari kupine nastali su kri anjem I mutacijama. Odlikuju se poliploidijom, tj. Pove anjem broja kromosoma u odnosu na normalan. Ima ih od diploidnih sa 14 kromosoma u spolnim stanicama, sa 84 kromosoma u spolnim stanicama, ime su uvijetovane I biolo ko-privredne karakteristike kultivara kupine. Kupina je u svijetu uvedena u proizvodnju prije oko 170 godina, kod nas prije 60 godina. Ima veliki privredni zna aj zbog velike hranjive I tehnolo ke vrijednosti plodova, jednostavnosti uzgoja I za tite od bolesti I tetnika, rana rodnost, redoviti I obilni prinosi ( od druge godine ), bez opasnosti od mrazova. Uspijeva I u brdsko-planinskim podru ijima ( do 800 m nadmorske visine ), na te im pa I nedovoljno plodnim zemlji tima na kojima bi ostale vo ke ili ratarske biljke te ko uspijevale. Prilago ena je strmim padinama, djeluje antierozivno. Obilno cvate, ime pobolj ava p elinju pa u, a plodovi I listovi su ljekoviti.

Slike 1 I 2, kupina ( Rubus fruticosus )

4

Sastoji se iz podzemnog stable I razgranatih skeletnih ila iz kojih se razvijaju izdanci. ). To su e eri ( 10-12 % ). B I dr. Zbog bogatstva eljezom sprije ava slabokrvnost. molbiden I dr. 1 Fe.2 SASTAV PLODOVA KUPINE Plodovi kupine sadr e mnoge sastojke koji pozitivno djeluju naro ito na organizam djece. minerali ( kalcij. U 100 grama ima 32 mg Ca. Svje e kupine I sok su odli no laksativno sredstvo. izdu enokupasti.1 BIOLO KE KARAKTERISTIKE KUPINE Korijen kupine je plitak sa slabo razgranatim skeletnim ilama. visoki. a aj od listova se koristi za ispiranje grla. Izdanci u prvoj godini narastu 2-4 metra. pektini. Mo e ih biti manje ili vi e ovisno o kultivaru I uvijetima zemlji ta.70-1.agroatlas.ru/en/) 3. 5 . Plodovi divlje kupine sazrijevaju od kolovoza do rujna. ulja ( oko 1 % ). bakar. vitamini ( C. sa po pet a kinih listi a na rodnim gran icama. eljezo. I ako je vla no. provitamin A. Prema sortama a donekle I prema uvijetima klime izdanci su tamnozeleni do tamnocrveni.2 % ). mladih I rekonvalescenata. fosfor. Cvjetovi su sitni do srednje krupni. 32 mg P. Mogu biti sa I bez trnova. ). bijeli ili ru i asti. Listovi su slo eni od tri do sedam jajastih ili elipti nih nazubljenih listova svjetlo do tamnozelene boje.3. kobalt. kupasti. Kupina je grm s ve im brojem visokih izdanaka iz korijena koji se pri vrhu obi no savijaju u luk.( www. a u tre oj se su e. d emova . Plodovi su slo ene ko tunice.5 % ). puze i. u drugoj donose rod.. naj e e sjajnocrne boje. magnezij. Grmovi kupine mogu biti uspravni. organske kiseline ( 0. bjelan evine ( 1. vina elea. Mogu biti okruglasti. Vrhovi esto dopiru do zemlje. ovalni. celuloza. srednje visoki I niski. enzimi I dr. o iljavaju se. Kemijski sastav I organolepti ke osobine u inile su kupinu tra enom sirovinom za dobivanje sokova. Sazrijevaju od srpnja do polovine rujna. cink.

pa prema tome na 1 ha stane od 1670 do 3200 sadnica. Zahtjeva ve u relativnu vlagu zraka.5 BOLESTI KUPINE uta hr a ( Kuehneola uredinis ) Pri jakom napadu li e kupine se uvija ka unutra njosti. 3. bar pri vrhu. Stupovi mogu biti drveni. deformira se I su i.5 I 6. U sustavu ive ograde razmak izme u redova uzima se od 3 m. bagrema ili hrastovine.5. 140 I 200 cm ) ice. Za sorte uspravnog rasta manji su razmaci nego za sorte puzaju eg rasta. Najbolje uspijeva na pjeskovito-ilovastim. zbog ega ni plodovi ne mogu normalno sazrijeti. a pod snijegom izdanci podnose do -25. Praksa je pokazala da izdanci sorti kupina mogu pozepsti kod temperature od -10 C do -17 C. Pepelnica izdanaka kupine ( Lepthosphaeria conthyrum ) Pojavljuje se u vidu sme kastih ili bezbojnih mrlja na mjestima na kojima je list vezan za izdanak. Najvi e se upotrebljavaju drveni. Najotpornija sorta je thornfree. Kupina je heliofit. Kod gnojenja kalijevim gnojivima prednost treba dati kalijevom sulfatu. to uklju uje dublje rahljenje tla I meliorativnu gnojidbu sa 400 t/ha stajnjaka I 800 kg NPK 6:26:26. Godi nja koli ina oborina potrebna za uzgoj je iznad 800 mm. 75% . Ako niska temperature traje kratko tada mogu podnijeti I ni e temperature. Za uzgoj kupina trebalo bi birati najbolja tla I bre uljkaste polo aje. Stupovi se prije utiskivanja u tlo impregniraju ili nagore kako bi du e trajali. Gljiva mo e prezimiti I na zara enim izdancima u obliku micelija. tra i mnogo sun anih dana. 6 . U prolje e se javljaju uredospore. Za puzaju e sorte uzimaju se stupovi du ine 3 m. Prije sadnje tlo treba dobro pripremiti.3. a pH im se kre e izme u 5.4 SUSTAV UZGOJA I GUSTO A SKLOPA Kupina se uzgaja u obliku ive ograde uz upotrebu naslona od stupova na svakih 5 do 7 m I dva ( na 60 do 120 cm ) ili tri reda ( na 70. Prikladna su tla koja imaju 4 do 5 % humusa do dubine od 0 30 cm ili od 0 40 cm. a u redu oko 1 m do 2 m. od ega iznad 400 mm u period vegetacije. 3.80%.2 m. a za sorte uspravnog rasta 2. Osjetljiva je na kolebljive temperature koje se javljaju u prolje e. dubokim I dobro dreniranim tlima. Tokom ljeta izdanci se obi no su e.3 IZBOR I URE ENJE PROIZVODNOG PROSTORA Kupine najbolje uspijevaju na toplim I umjereno toplim polo ajima. od kestena. od armiranog betona ili eljezni.

I kiselo. Cvate kraje svibnja ili po etkom lipnja a samooplodna je. U Hrvatskoj je najra irenija u uzgoju. Jednogodi nji se izdanci jako razgranjavaju I daju obilan plod. virozna kovr avost li a 3.6 SORTE KUPINE Thornfree je nastala u SAD-u.Lisna pjegavost kupine ( Micosphaerella ribis ) Napada sve dijelove kupine. Oboljeli plodovi zakr ljaju. Napada izdanke. Smoothstem. ugodna kiselkasta okusa. Dozrijeva vrlo rano. Plod je velik. Viroze kupine su este I mnogobrojne. Meso je vrlo so no. Cvate srednje kasno. a ra irena je u mnogim europskim zemljama. Antraknoza kupine ( Gleosporium ribis ) Javlja se u svako doba godine. Mucor ssp. a naro ito li e. Ostale zna ajne sorte su Thornless Logan. Black Satin je vrlo perspektivna ameri ka sorta. Plodovi su uglavnom namijenjeni industrijskokoj preradi. Rhizopus ssp. Ebony King. cvjetove I plodove.. Bailey. Pljesnivost I trule plodova. Eldorado. Prirodi do 25 t/ha. 7 . Thornless Evergreen. Preporu uje se za uzgoj u ku nom vrtu I za komercijalne vo njake. Biljka je vrlo bujna. Plod je srednje velik do velik ( prosje ne mase oko 5 g. popularna I u Europi. krajem srpnja. Gigante dell giardino. Darow. Dozrijeva krajem srpnja ili po etkom kolovoza. uzrok su razli ite gljive kao to su Botrytis ssp. Na izdancima nema trnja. Posebno dolazi do izra aja kada je vrijeme vla no I prohladno. Plodovi su prikladni za potro nju u svje em stanju I razli ite namjene. crnosvjetlucave boje s laganim ljubi astim tonom. oblika izdu enog zastupljenog sto ca. ). s malo e era . naro ito po ki nom vremenu. s puno jakih I uspravnih izdanaka. krajem svibnja ili po etkom lipnja. tamnocrne boje. aromati no. Himalaya . Boysen. Za uzgoj je obavezan naslon. Bujnog je rasta I vrlo rodna. na ijem se nalii ju u prolje e javljaju pjege koje se ire ka vrhu.

5 m. ju nom dijelu Afrike I Australiji.5 %. dvospolni. a punu rodnost dose e u tre oj godini. Plinije ( 1. samooplodni.9-10.4 % I netopljivih tvari 5. Sa starenjem korijenovog sustava pove ava se broj I grananje izdanaka.78 %.1 BIOLO KE KARAKTERISTIKE MALINE Malina je zeljasta biljka niskog rasta.8-10.08-0. Crveni ili crveno uti plod se sastoji od ve eg broja ko tunica. Grm je visok do 3. (www. salicilne I mravlje kiseline.2-1. Cvate u svibnju I lipnju 20-25 dana. Rasprostranjena je u cijeloj Europi.8-8. ivi u prosijeku 8 14 godina. fruktoza 0. Ukupno ima 4. Rimljani I Grci su je prete no koristili kao lijek.4-4. topljivih tvari 8. 8 .4.5-10. Korijen Ima jasno izra ene godi nje prstenove ( godove ) a slabo razvijenu sr . 4. Ujupno kiseline variraju od 0. od ega najvi e ima limunske. jabu ne. Rodi jednom ili vi e puta u godini ( remontantna ). Vitamina C ima 12. Sastoji se od izbojaka na kojima su sitni trni i. Kemijska gra a: u plodu maline ima ima 77.8 % vode. oko 1 cm u promijeru. crvena malina I ljubi asta malina. pepela 0. stolje e ) spominje divlju malinu na planinama Ida u Srednoj Aziji. Rodi odmah poslije sadnje. slabo. Broj kromosoma u malini je 2n=14.8 %. Kratke cvjetonosne grane imaju vr ne I pazu ne cvasti u obliku grozda. MALINA ( Rubus idaeus ) Do danas je poznato oko 195 vrsta malina.2 SASTAV PLODA MALINE Prosije na te ina ploda umske maline je 1.9 mg/100 g. Pektinske tvari ima 0. od ega je invertni e er 3.4 %.9-2.agroatlas. a dose e starost I do 20 godina. ili se ne granaju.6 % e era.6 g.ru/en/) 4.44-0. Aziji. Prema granjanju izdanaka mogu se podijeliti na sorte koje se jako granaju. a Paladius je u IV stolje u malinu nazvao vo nom kulturom. Sjevernoj I Ju noj Americi.1 %. rijetko su izbojci sasvim goli. kompaktan ili rastresit. srednje.4-8.3 %.3-90. od njega I potje e ime Rubus idaeus. saharoza 0. me u kojima su najva nije europska malina. List je perast I sastoji se od 3 do 5 listi a. a neki plodovi te e I do 12 g.3-5. a plemenite maline 1.4 g. glukoza 2.8-31.45-2. Cvijetovi su bijeli.8 %. U XVI stolje u javlja se u uzgoju u zapadnoj Europi.6 %.

koji e roditi idu e godine. istiskuje se zrak iz makro.5m i razmaka u redu od 0. slabo kisela tla. Pri razmaku izme u redi od 2. rezidba na zeleno tijekom prolje a 9 . Pjeskovita i pjeskovita-ilovasta tla. Malina je dosta osjetljiva prema vjetru. jer o tome uvelike ovisi kakav e biti nasad s obzirom na to da je malina vi egodi nja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina. koja sadr e puno koloidne gline. a neke sorte mogu dati ploda i preko 15 tona/ha. dobro opskrbljena humusom i vodom. Svakako treba izbjegavati zbita glinena tla. a slabo podnosi ja e zasjenjenje. Blagi povjetarac je po eljan jer utje e na smanjenje napada gljivi nih bolesti. dok dvorodne sorte nisu pokazale najbolje rezultate. Treba je saditi isklju ivo kao monokulturu.5m potrebno je osigurati 8.4 REZIDBA MALINE Rezidba je jedna od najva nijih agrotehni kih mjera u uzgoju malina. jer se takva tla tijekom ljeta raspucaju pa dolazi do kidanja korijena.4. a na svakom grmu ostaviti samo 3 do 4 mlada izboja. metalni) i 2-3 reda pocin ane ice. Prema rokovima rezidba mo e biti: osnovna rezidba nakon berbe. Njome se regulira vegetativni rast i rodnost te odr ava sustav uzgoja.Naj e i sustav uzgoja malina jest uspravni niz uz icu jer malina intenzivno tjera izdanke iz korijena. drveni. 4. Za sadnju su najbolji jednogodi nji dobro o iljeni izbojci iz korijena. Nakon berbe treba odrezati sve grane koje su te godine rodile. Cvijet u pravilu nikada ne pozebe u prolje e jer dosta kasno cvijeta. obi no Willamette i Tulameen. pod snijegom podnese i do -35 ºC. Prosje ni urodi plodova maline na povr ini od jednog hektara kre e se oko 12 tona. a posljedica toga je gu enje korijenja. Maline.i mikropora. humusom bogata. su najpo eljnija za uzgoj malina.000 kuna na zemlji tu povr ine 1. ukoliko nema snje nog pokriva a. obzirom na plitku korijenovu mre u. Me utim.Pozornost tako er treba posvetiti i rezidbi maline. koje popunjava voda. tako da planta u treba za titi izgradnjom zaklona ili sadnjom vjetroza titnih pojaseva. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati. Malina ima velike potrebe za vodom tijekom vegetacije obzirom na plitku korjenovu mre u tako da nasad mora biti opskrbljen sustavom za natapanje.000 komada sadnica na povr ini od jednog hetara. 3 IZBOR I URE ENJE PROIZVODNOG PROSTORA Malina je vrlo otporna na niske temperature. mo e se dogoditi da korijen pozebe i kod -12 ºC do -15 ºC. Pri podizanju planta e malina postavljaju se stupovi (betonski. tako er mogu donijeti dobar prihod do 40. Malina zahtjeva dosta svjetla i vlage. ako ih pravilno sadimo i dobro njegujemo.000 etvornih metara. a u ki nom razdoblju bubre. Sadnji treba posvetiti punu pa nju. Za uspje an uzgoj maline vrlo su pogodna dobro rastresita.Naj e e se u nas sade jednorodne sorte maline.

tj.Ostavljenim izdancima omogu ena je bolja osvijetljenost. Tijekom vegetacije intenzivan je porast mladih izdanaka. na visinu od oko 170 cm i vezati ih za icu. rezidba od kolovoza do studenog.Uklanjanje mladih izdanaka obavlja se mehani ki ili kemijski.uspravni niz uz icu. Dvogodi nje izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje. sazrijevanje i otpornost prema mrazevima. Za rod se ostavljaju izdanici debljine olovke. PRVA GODINA NAKON SADNJE U prvoj godini nakon sadnje mlade izdanke maline treba ostaviti da se slobodno razvijaju. treba prorijediti i prikratiti postrane gran ice. Na sadnom mjestu ostavljaju se 2 izdanka s dobro razvijenim pupovima po cijeloj duljini. budu i da su slabiji. ukupno 6-7 po du nom metru. i prije nego odrvene. 2. rezidba u rano prolje e. u gradine i willameta. iz korijena svake sadnice izrastu 2-4 nova izdanka s postranim izbojima.REZIDBA NAKON SADNJE Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa. koje su este u nekih sorti npr. tj.tj. 2. 10 . do tla.Njih ne uklanjamo. Prvi izdanci razvijaju se iz najpli eg sloja tla. nego ih pu tamo da se slobodno razvijaju. koliko je prijeko potrebna za dobivanje visokih i kvalitetnih prinosa. tj. Istodobno treba ukloniti slabije.Pri uzgojnom sustavu malina . vi e hranjiva i vi e vlage. iznijeti iz malinjaka i spaliti. na oko 20-30 cm iznad tla. U rano prolje e odabiru se i prikra uju jednogodi nji izdanci za rod.Uklanjaju se sve do osnove.Za rod u idu oj godini najbolji su izdanci koji ni u u svibnju. OSNOVNA REZIDBA NAKON BERBE Razlikujemo dvije osnovne rezidbe nakon berbe: 1. Ako su povoljni uvjeti. ukupno 20-25 pupova. 1.uklanjaju se. i to tijekom prolje a pa sve do sredine svibnja. Time se posti e povoljan u inak obrastanje rodnim pupovima. potrebno je na svakih 15-18 cm ostaviti jedan izdanak. Treba obaviti prikra ivanje na 2 pupa iznad gornje ice.o te ene i prekobrojne ovogodi nje izdanke. Osim prikra ivanja.

Viroze su sve e e. Malinina pipa. Prezimljuje na jednogodi njim izbojima I malinu napada u drugoj godini. Cvjetojed ( Anthonomus sp. Oboljeli izdanci se masovno su e.. Rhizopus ssp. Li inke se hrane plodom maline. opadna je bolest iji je uzro nik gljiva koja prezimi na oboljelim ljetorastima. uzrok su razli ite gljive kao to su Botrytis ssp. zdrav sadni material. u crnim tjele cima iz kojih se u prolje e osloba aju spore koje vr e primarnu zarazu u drugoj polovini svibnja. Mucor ssp Su enje izboja ( Verticillium sp. vektori virusnih oboljenja. stoga je osnovna mjera borbe nabavljanje zdravog materijala I uni tavanje zara enih izboja. Razvojem bolesti su i se I osnova stable. pa je ote ano pomla ivanje maline orezivanjem. ) I rutava buba ( Tropinota hirta ) tetnici su cvijetova. Izlazi po etkom svibnja I hrani se cvijetnim pupoljcima I otvorenim cvjetovima. malinar ( Byturus tomentosus ) prezimljuje u zemlji. Grinje ( Acarinae ) su polifagni tetnici. uvenu e pupa I smanjenje rodnosti. Izaziva prijevremeno su enje li a I izbojaka.5 BOLESTI I TETNICI MALINE Ljubi asta pjegavost maline ( Didymella apllanata ) Jedna je od najopasnijih bolesti maline u nas. Pljesnivost I trule plodova. Izra enija pojava u zasadima bli e uma. enke pola u jaja u cvijetove.4. Malinina pipa ima jednu generaciju godi nje. bakreni preparati. malina ( Rubus idaeus ) 11 . Borba protiv ove bolesti su prorje ivanje izbojaka. ). Slika 3. uklanjanje onih koji su donijeli prinos. Viroze se nemogu lije iti. Lisne u i ( Aphididae ) napadaju mlade izboje.

Dozrijeva rano. Plodovi se upotrebljavaju u svje em stanju I za preradu. Dozrijeva u tre oj dekadi lipnja. vrlo dobra okusa. Rodni postrani izboji se javljaju uzdu itavih izdanaka. Nije prikladna za vjetrovite polo aje jer joj ogranci pod teretom ploda pucaju. Jednogodi nji izdanci su vrsti I trnoviti. Loyd George je stara engleska sorta. Mo e dati prirod od oko 6000 kg/ha. pripravu sokova I smrzavanje. slatkokisela okusa. Plod je vrlo velik ( prosje na masa iznosi 4. Ovu sortu potiskuju nove. pa se bere u dva navrata. Jednorodna je I lako se bere. Rodni izdanci su dugi I dosta elasti ni. Willamet je vode a sorta u SAD-u I Kanadi. Osijetljiva je prema lisnim u ima. ra a obilno ( preko 10 000 kg/ha ). Dvorodna je. September. bolje sorte. Preporu uje se za uzgoj u ku nom vrtu. vrlo ugodnu aromu I miris. u drugoj polovici lipnja. Plod je vrlo velik ( prosje ne mase oko 5 g ) Meso ima harmoni an odnos izme u e era I kiselina. Plod je vrlo velik. Ra a redovito I obilno. Ostale zna ajne sorte su Hilton. Malling Exploit je odli na sorta velikog gospodarskog zna enja. Izdanci su bujni I uspravnog rasta. 12 .4. gradina. u nas se ve dugo uzgaja. Meso ploda je intezivno crveno. ugodne arome. Daje prirode od oko 8000 kg/ha. Ra a vrlo obilno. Rodni izdanci su dosta dugi I ne lome se pod rodom.56 g ).6 SORTE MALINE Podgorina je sorta dobivena u Institutu za vo arstvo u a ku. Malling Promise. Dozrijeva srednje rano. Plodovi su prikladni za potro nju u svije em stanju.

1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE JAGODE Rast jagode po inje u prolje e pri temperaturi iznad 5° C. List je trodijelan i nazubljen. kada su konzumirani plodovi F. Unutar roda Fragaria Linn. Najpoznatiji su afrodizijak me u vo em. Ozbiljnije irenje uzgoja jagode zapo inje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18. stolje a nakon razvoja novih sorata unutar F. dok su trenuta no najzna ajnije oktoploidne vrste s 56 kromosoma. vesca. Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20. a o tome e ovisiti potencijal rasta i rodnosti biljke. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste.5. ovisno o vremenu. Bolji prirodi se posti u ukoliko osiguramo insekte za opra ivanje (naj e e p ele ili bumbari). Prvi zapisi se u u vrijeme Rimskog carstva. (www. Za jagodu je karakteristi no da se razmno ava vrije ama. nalazi se 47 opisanih vrsta jagoda. glavna mu je masa u tlu do 25 centimetara dubine i irine. a naziva se jagoda. Jagoda ( Fragaria x ananassa Duch. Cvijet je dvospolan ima 10 do 16 a i nih listi a i u pravilu 5 do 8 latica.) Jagoda je u svijetu prisutna ve stolje ima. Kao samonikle u prirodi javljaju se na svim kontinentima.ru/en/) 5. x ananassa i razli itih tehnologija.agroatlas. Svaka sorta jagode u uzgoju ima specifi ne zahtjeve za fotoperiodom i temperaturama u periodu diferencijacije generativnih organa. stolje u. vi egodi nja biljka. i Potentilla L. izuzev Australije.) je grmolika zeljasta. Ve ina vrsta iz ovog roda ima diploidni broj kromosoma (14). Plod je sastavljen. a 14 do 20 dana nakon listanja u travnju po inje cvatnja i traje 10 do 25 dana. a najsli nije su vrstama iz rodova Duchesnea Smith. Korijen jagode je vlasast. 13 . stoga ne trebaju druge sorte opra iva e u nasadu. Cvat se sastoji od cvjetova koji su smje teni na malim dr cima koje nosi glavni dr ak. JAGODA ( Fragaria x ananassa Duch. Sorte jagoda koje su danas u proizvodnji uglavnom su samooplodne.

6 % e era.82-6. Slike 4 I 5.4-1.5.6 % pepela. glukoza 1.85-7.02 % ( uglavnom limunska I jabu na ).2 SASTAV PLODOVA U plodu nalazimo 82.76-6. a u listu od 220 do 482 mg. Ukupne kisline variraju od 0.3 mg/100 g.11-041 %. jagoda 14 .59 do 2. 3 do 116.34 %.66-88. Pektinske tvari su zastupljene s 5. od ega je saharoza 0-2.7 % I fruktoza 1.1 %. Ukupno ima 4.27-12.6 % vode I 0. Vitamin C ( askorbinska kiselina ) nalazi se u plodu od 24.6 % a tannin I obojene tvari 0.

No kori tenjem novih tehnologija posti u se u proizvodnji jagoda brojne prednosti. a kod kojih postoje brojne modifikacije. same sadnje. Ako gledamo gdje je smje ten korijen biljke tada postoji klasi an uzgoj u tlu i onaj u kojem se umjesto tla koriste razli iti supstrati ili otopine (hidroponika). jagoda se u svijetu trenuta no uzgaja na razli ite na ine. Ako uzmemo u obzir mjesto gdje se biljke nalaze. Zahvati obuhva aju postupke od pripreme za sadnju. jagode se izdvajaju po svojoj popularnosti zbog relativno malog prostora neophodnog za rast i razvoj.3 UZGOJ JAGODE Me u brojnim vrstama vo aka.. uklanjanja starog li a i sl. Kada govorimo o tehnologijama uzgoja jagoda. Kod uzgoja jagode od velike va nosti je odabrati odgovaraju u sortu i tip sadnice. jagode se izdvajaju po svojoj popularnosti zbog relativno malog prostora neophodnog za rast i razvoj. mogu e je opstati na sve zahtjevnijem tr i tu. te brzog ulaska u rodnost. Kod uzgoja jagode od velike va nosti je odabrati odgovaraju u sortu i tip sadnice. Stoga se uzgaja od teglice na balkonu. Tako razlikujemo uzgoj jagode na otvorenom i u za ti enom prostoru. Stoga se uzgaja od teglice na balkonu. onda u prvom redu mislimo na sve agrotehni ke i pomotehni ke zahvate koje provodimo u nasadu. te brzog ulaska u rodnost. gnojidbe. Ovisno o sistemu uzgoja odabire se najprikladnija tehnologija uzgoja. sve do intenzivnih nasada koji zauzimaju vi e hektara. Za koju tehnologiju uzgoja emo se odlu iti ovisi o itavom nizu initelja. 15 . Ovisno o sistemu uzgoja odabire se najprikladnija tehnologija uzgoja.5. kao to su pove anje rodnosti i kvalitete plodova. a provode se do kr enja nasada. sve do intenzivnih nasada koji zauzimaju vi e hektara. Samo stalnim unapre enjem postoje ih spoznaja u tehnologiji koju imamo. Me u brojnim vrstama vo aka. Grmovi jagode u uzgoju bez tla mogu se nalaziti u horizontalnom ili okomitom rasporedu.

Zara eno li e se svija. crvenosme e boje. Simptomi sive plijesni ( Botrytis cinerea ) javljaju se prije zriobe ploda. koje se spajaju. porodicu pipa (Curculionidae). Odrasli oblici prezime na okolnim korovima. Bolest se prepoznaje po op em slabljenju i propadanju biljke i smanjenju prinosa.5. Pri kupnji sadnica treba paziti na odgovaraju i atest na viruse. plodovi su sitniji i slabije kvalitete. a na kraju i otpada. Phytophtora fragariae. li e postaje pro arano. Ostali va ni tetnici su jagodina mala lisna u (Aphis forbesi ). U novije vrijeme za suzbijanje koprivine grinje u za ti enom prostoru koriste se predatori. Jagodin cvjetar (Anthonomus rubi Herbst) spada u red kornja a (Coleoptera). jagodin savija ( Acleris comariana ). ako tada ima dosta ki e mo e uni titi gotovo sav prinos. Ujedno uni ti i stapku cvijeta tako da se cvijet objesi.jagodina lisna u (Chaetosiphon fragaefolii ). Odrasli oblik je 2 do 4 mm duga ak. iako jo napada malinu i druge vrste iz porodice Rosaceae. naj e e prije cvatnje. Bolesti korijena jagode uzrokuju brojne vrste gljivica Verticulum albo-atrum. Truljenje se brzo iri na cijeli plod. s dvije izrazite tamne pjege na hrptu. ve su i. gdje tkivo omek ava i truli. mogu pre ivjeti i na konstrukciji objekta. Bolesti korijena jagode mogu se sprije iti uzgojem otpornih sorti Senga Sengana.hru t ( Melolontha melolontha ). Na zara enim biljkama prinos je ni i. Viroze ine jagodama veliku tetu Kod jagoda je do sada uo eno oko 20 virusa ija se nazo nost prepoznaje smanjenjem bujnosti i rodnosti i manjim brojem izbojaka. i plodoredom. Takav pup se ne razvija. plod dobija bjeli astu prevlaku i cijeli grm slabije napreduje.Zara eno li e puno je sitnih bjeli astih to kica. prekriven s finim sivim dla icama. Tretiranje se provodi specifi nim akaricidima. sli no mramoru. a ako se radi o uzgoju u za ti enim prostorima. Glavni doma in ovog tetnika je jagoda.. 16 . enka rilom bu i rupu u pupu cvijeta i tamo odla e jaje. Na plodovima se pojavljuju sme e pjege. Armilaria mellea i druge. Na nali ju li a nalaze se pauci u finoj pre i koji mogu povezati i vi e listova zajedno. U suzbijanju ovog tetnika jedna od bitnih preventivnih mjera je fitohigijena. Pepelnica jagode ( Sphaeroteca humili ) napada sve nadzemne organe jagode. Early dawn itd. Kasnije se li e su i.4 TETNICI I BOLESTI JAGODE Koprivina grinja ( Tetranycus urticae ) je ute ili naran aste boje. po emu su tete koje radi ovaj tetnik lako prepoznatljive. nematode.

Trebalo bi je uzgajati kao jednogodi nju kulturu zbog opasnosti od Rhizcotonia phytum. Gorella je vrlo pro irena sorta u Europi. Kvalitetna nizozemska sorta bujnoga rasta s malim listovima. Early dawn. a prikladni su I za izradu ukusnog likera od jagoda. Sirovina su za razli ite prera evine.5 SORTE JAGODE Senga Precosa je vrlo omiljena sorta srednje bujnosti. Dozrijeva krajen svibnja ili po etkom lipnja. Plodovi dobro podnose transport. Porijeklom je iz Njema ke. Senga Sengana je pro irena njema ka sorta bujnog rasta. Plod je srednje velik ( prosje ne mase 12 g ). Udio plodova prvog razreda je oko 90 %. svjetlocrven. a anska rana je sorta dobivena u Institutu za vo arstvo u a ku. Belruby. Najranija je sorta. Postoje jo mnoge sorte jagode poput a anska velika. Plod je srednje velik do velik ( prosje na masa iznosi oko 8. Pocahontas. Senga precosana. okruglasto sto asta oblika. svijetlocrvene boje. Sorta je prikladna za uzgoj I u sjevernim podru jima. Relativno je otporna prema bolestima. Plodovi su veliki ili vrlo veliki ( prosje na masa 15 g ). pro irena je u cijeloj Europi. Meso je srednje mekano. Vrlo dobro rodi. Ra a 12 do 14 tona/ha. intenzivno crvene boje. Cvate srednje kasno.5 g ). karakteristi nog kiseloslatka okusa I ugodne arome. lijepog sjaja s bjelkastim vrhom.5. 17 . prikladni su za duboko smrzavanje I potro nju u svije em stanju. Tardiva di Romagna. Razvija malo vrije a a puno cvijeta pa vrlo dobro rodi. dozrijeva polovinom svibnja.

Aleksandar Veliki je jednu vrstu jabuke prona ao u Maloj Aziji oko 300 pr. Iskustvo je pokazalo da jedan tip tla ne odgovara jednako za razli ite podloge. Listovi su duga ki 5-10 cm. pale i. ispod 60%. Jabuka je tamo prvotno i uzgajana. Cvijetni vijen i ima 1-2 do 4-5 cm u promjeru. i donio ih u Gr ku. ali ponekad I 900 g.6. Stoga. itd. izborom uzgojnog oblika. ovalni. tzv. vaza. je najmanje zahtjevna prema toplini. plo nih I uzgojnih oblika u pravcu. Promjer debla dose e 90 cm. odakle se ra irila po Europi.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA JABUKE Jabuka je stablo od 3 do 14 m visoko. Jabuka najbolje uspijeva na dubljim dobro prorahljenim pjeskovito-ilovastim. 51. veli ini ( obi no su ve i od 3 cm u promjeru ). 6. sa dovoljnim sadr ajem humusa (minimalno 2%) i hranjivih tvari. Dobro podnosi niske temperature tijekom zime i do -25°C. Isto na Turska i Kavkaz ine sredi te raznolikosti roda Malus. jer kod odre enih podloga mo e ograni iti razvitak karakteristi nog oblika (habitusa) korijenove mre e. plodno u tla. Broj kromosoma 2n=34. JABUKA ( Malus domestica ) Linnaeus je kultiviranu jabuku nazvao Pyrus malus. Iran. Tijekom vegetacije je osjetljiva na visoke temperature i to preko 35°C. Prosje na masa ploda je od 150-160 g. Bouche Thomas. vremenu dozrijevanja I sposobnosti skladi tenja. kasniji naziv je bio Malus sylvestris.agroatlas. Njema ka. (www. 18 . gdje x stoji za odre eni naziv hibrida. Gusto a sklopa odre ena je razmakom sadnje. iza agruma I banana. Naj e i uzgojni oblici su vitki vretenasti grm. a danas je uobi ajen zajedni ki naziv za kultiviranu jabuku Malus X domestica. ilovastim i glinasto-ilovastim tlima. slijedi jabu ni ocat te konzervirani. 68. Sorte jabuka uzgajamo u obliku prostornih. bujno u sorte I podloge. U tom slu aju mo e do i do izra enih o te enja li a i plodova. nagibom terena. Plodovi se razlikuju po obliku. bijeli ili ru i asti. plodovi dozrijevaju od srpnja do listopada. kao i ni u relativnu vlagu.Kr. Cvijeta u travnju. od ega je najve i proizvo a Kina (20 mil) koju slijedi SAD (5mil) te europske i azijske zemlje sa po 2 mil (Turska.ru/en/) 6. sa iljastim vrhom. metri kih tona. piramida. Jabuka se najvi e konzumira u svje em stanju (preko 50%). boji I teksturi ko e. da mu korijenova mre a osvoji sav prostor raspolo iv razmakom sadnje. 2 UZGOJ JABUKE Jabuka. Italija. su eni i smrznuti oblik. Od kontinentalnih vo aka jabuka je po koli inskoj proizvodnji plodova prva u svijetu. Osnovno je osigurati svakom pojedinom stablu da potpuno razvija najve u mogu u rodnu povr inu. Jabuka se mo e uzgajati u raznim oblicima. u odnosu na ostale vo ne vrste. Zahtjevna je prema oborinama. Poljska). Francuska. a po eljna relativna vlaga zraka tijekom vegetacije je oko 75%. Proizvodnja jabuka u svijetu je oko 50 mil. pravilna I slobodna paleta. klimatskim prilikama. U svjetskoj proizvodnji vo a dolazi na tre e mjesto. za intenzivan uzgoj jabuke neophodno je osigurati sustav navodnjavanja.

7 % protein. 0.5 % saharoze. 5.raffaello007.44. 0.3 % pektinske tvari.hr/post/voce/) Slika 6.2-0.5-13 % invertnih e era.bloger.23-1. 70 mg/100 g vitamina C. 3 SASTAV PLODOVA Jabuka sadr i od 12-22 % suhe tvari.16-1.6.3 mg/100 g vitamina B2.23 % ukupnih kiselina. 0. (/www. jabuka Malus domestica 19 .3 mg/100 g vitamina B1. 0. 0. 0. Jabuka sadr i I 0.1 mg/100 g vitamina A.

pa na granu. Krastavost ili fuzikladij ( Venturia inaequalis ) je kod nas i u svijetu najva nija i naj tetnija bolest jabuke. Oboljelo se stablo prepoznaje po suhom li u. Jabu ni savija je leptir sive boje. U vrijeme bubrenja pupova javlja se osniva ica koja si e pupove sve ostale generacije (do 17 generacija). orah itd. Jabu ni savija ( Cydia pomonella ) je najopasniji tetnik jabuke koji napada I druge vo ne vrste ( kru ka. nemaju normalnu (ru i astu) boju. Zara eni su listovi tvrdi.. Jabu na krvava u ( Eriosoma lanigerum ) je esta u intenzivnim vo njacima.479 kru aka. Napadnuti cvijet se su i. mladicama i plodovima. Primjena ve ine sredstava za za titu katkad vi e uni tava vrlo u inkovitog prirodnog neprijatelja te u i. suhim izbojcima i plodovima koji izgledaju kao opaljeni vatrom.cvjetove i plod. esto puta mladi izboji se osu e. 20 . Na listu se pojavljuju tamne maslinaste mrlje. to uzrokuje velike tete. Na plodu se pojavljuju mrlje. Zara ena stabla su kr ena i spaljivana. ive na vr nom li u. osobito na licu plojke.s karakteristi nom arom na kraju krila. godine.4 BOLESTI I TETENICI JABUKE Bakterijska pale ( Erwinia amylovora ) je opasna bakterijska bolest ne samo jabuke ve i brojnih drugih vrsta. Zara eni listovi postepeno se su e i otpadaju. prije nego se osu i preko peteljke prodire u izbojak (sl. esto se naseljuje na brojnim ranama koje su nastale rezidbom. Latice cvjetova zaostanu u rastu te ostaju vrlo malene. Li inke o te uju plodove I uzrokuju crvljivost ploda. plod ostaje nerazvijen I kasnije mu puca poko ica. ). pa je intenzivna i pojava pepelnice na biljkama kojima se hrani. osim vr nog li a koje otvrdne poprimi metalnu boju i sasu i se. Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj 1995. listovi pocrne i dr e se jo uvijek na izboju. osicu Aphelinus mali. dok se izboj svine u obliku dr ke ki obrana. Bolest napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. U toj akciji je prema HZPSS-u iskr eno 199. Prvi simptomi bolesti primje uju se u cvatnji. i u deblo.432 stabla jabuka. Najvi e nastrada li e jer se smanjuje asimilacijska povr ina. Pepelnica jabuke ( Podosphaera leucotricha ) je nakon krastavosti (fuzikladija) naj e a bolest u nasadima jabuke. Bakterija iz cvijeta. tetnik ima dvije generacije. Stoga je na stablu jabuke karakteristi an veliki broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je kro nja stabla rijetka. uspravni i kao lijevak uvijeni. 142. Izlu uje mnogo medne rose. Jabu na zelena u ( Aphis pomi ) je est tetnik. 5). nego zelenkasto-vodenastu.6. 148 dunja i 152 mu mule. Bolest se tako er pokazuje na cvijetovima. nego to sredstvo uni tava u .mladice. Svi su listovi koji izbijaju iz jednog pupa pokriveni bijelo-pepeljastom prevlakom. Ta bolest napada li e. Na listu se bolest poka e odmah nakon listanja. ali ostane na vrhu izboja. Svi napadnuti dijelovi potamne i osu e se. Bolest je donesena iz Amerike u Europu 1957.

Hrskavo. Plodovi su temeljne u kastozelene boje. Plodovi su krupni do vrlo krupni (200 . godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. vrlo je cjenjena. pa postoji niz crvenih mutanata npr. Prikladna je za potro nju u svije em stanju I za preradu. Fuji je dobiven kri anjem dobro poznate sorte Red Delicious i mnogo manje poznate Ralls Janet koja je vjerojatno razlog atraktivnog ru i astog preljeva. Dozrijeva u drugoj dekadi mjeseca listopada. nje ne teksture. okruglasto konusnog oblika.kiselkastog okusa i nenametljive arome. dozrijeva prvih desetak dana u listopadu. Dolazi iz Japana. Dobivena je kri anjem sorata Golden Delicious i Kidd s Orange Red. Jongold je ameri ka sorta. Summerred. To je vrlo aromati na jabuka. Braeburn. Okus je nagla eno kiselkast. okruglog I malo spljo tenog oblika.Dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. Visokoproduktivna je planta na sorta I danas najpopularnija sorta u Hrvatskoj. slatko . Dozrijeva sredinom rujna krajem rujna. prekrivena utonaran astom i pro arano crvenom bojom s ru i astim ma kom.Plodovi su srednje veliki (150 . umjereno ili potpuno prekriveni crvenilom. Odli na je za potro nju u svije em stanju I za preradu. Plodovi su mali do srednje veliki (150-180 g). dobrog okusa i neobicno dugog skladistenja plodova. Jerseymac. okruglasto. Temeljna je boja utozelena. Galaxy. itd. Gala Must.250 g). blijedo . Temeljna boja je uta s pramenovima crvenila na sun anoj strani sorta je slabo stabilna. Dozrijeva u drugoj dekadi mjeseca listopada. Fuji je jedna od atraktivnih sorti jabuke. Postoji oko 7000 tisu a sorti jabuka.180g). 21 .uto meso je so no. Golden Delicious.5 SORTE JABUKE Idared je ameri ka sorta nastala 1935 kri anjem sorti Jonathan I Wagner. Idared je zimska sorta. Njena je glavna karakteristika ljep ru i ast ma ak koji prekriva utozelenu pozadinu. Plodovi su krupni do vrlo krupni ( 180-250 g ). okruglastog oblika. Temeljna boja je tamno zelena koja dozrijevanjem postaje svjetlija. Zbog krupnog i lijepog ploda. Dozrijeva krajem kolovoza . Plodovi su aromati ni. Gala je sorta sa Novog Zelanda. Okus je nagla eno sladak i vrlo osvje avaju . hrskavi I so ni.konusnog oblika.6. jo neke zna ajne su zlatna pramenka. fine. Royal Gala. U proizvodnju je uvedena 1968. Granny Smith potje e iz Australije.Plodovi su veliki do vrlo veliki (180-250 g).po etkom rujna.

Danas se proizvede 17 900 000 mt kru ke. neutralne do slabo kisele reakcije. 68. SAD ( 5% ). Kru ka ne podnosi visoke temperature i nisku relativnu vlagu zraka tijekom vegetacije. 51. sazrijevanjem stvara jezgri ast plod. Europska kru ka potje e iz isto ne Europe I Male Azije. Dvije vrste se kultiviraju. U intenzivnom uzgoju kru aka najvi e je pro iren uzgoj u obliku vitkog vretenastog grma I slobodne palmete s kosim granama.7. Na podlozi dunje kru ka ranije prorodi I daje obilnije prirode ve u prvim godinama nakon sadnje. gdje se vjerojatno uzgajala ve 1000 g. Nashi se ve inom uzgaja u Aziji.2 UZGOJ KRU KE Za uzgoj kru aka va no je odabrati prikladan proizvodni prostor.5-10 cm duga ki I 3-5 cm iroki. kru ka zahtijeva tlo bogato humusom i hranjivim elementima. Osim toga. 3. sastavljen od 2-5 plodnih listova. 1. Cvjetovi su bijeli ili ru i asti. boja i oblik kru ke ovise o sorti. (www. neugodna mirisa. a slijede je Italija ( 5% ). panjolska ( 4% ) I Njema ka ( 3 % ).8 m. 22 . Kod uzgoja kru aka u obliku slobodne palmete uzimaju se izme u redova razmaci od 3. ovisno o bujnosti sorte. koje se nalaze u Aziji. Unutar so na tkiva cvjeti ta nastaju iz plodnih listova suhoko i aste tvorevine. Plodovi su duga ki od 4-12 cm. Uz temperaturu iznad 34°C i relativnu vlagu zraka ispod 60% (kraj srpnja i tijekom kolovoza) dolazi do pojave pale i li a kod ve ine sorte.5 m. Listovi su naizmjeni ni.agroatlas. jednostavni.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA KRU KE Kru ka je stablo do 10 m visine ( od 3-5 m u intenzivnom uzgoju ). Ova pojava mo e se djelomi no neutralizirati sistemom navodnjavanja. a neke sorte i do -30°C. stoje na gronjama.ru/en/) 7.5-3. ali u posljednjih 20 godina I na zapadu raste interes za ovu vrstu. KRU KA ( Pyrus communis ) Rod Pyrus se sastoji od 22 vrste. Plod. Za intenzivan uzgoj kru ke nu no je osigurati dublja. Kru ka ne podnosi velike hladno e. plodnica je podrasla. a u redu. Broj kromosoma 2n=34. a izbijaju zajedno s listovima. elipti no/ovalni. Tijekom dubokog zimskog mirovanja mo e kra e vrijeme izdr ati do 25°C. 7. Najve i uzgajiva je Kina sa 56 % svjetske proizvodnje. Plodovi nashije vi e podsje aju na jabuku nego na europsku kru ku. dobro drenirana i teksturno lak a pjeskovito-ilovasto ili ilovasto pjeskovita i ilovasta tla. Kru ka prirodno oblikuje piramidalnu kro nju.5-2. Ginecej je cenokarpan. prije Krista. a uzgaja se na 4. Europi i sjevernoj Africi.3 milijona hektara. europska kru ka ( Pyrus communis ) I azijska kru ka ( Pyrus pyrifolia ) poznata I kao japanska ili nashi. nazub enog ruba.

2 % e era.3 SASTAV PLODOA KRU KE Plod kru ke se sastoji od 13.7.raffaello007. 0. 0.bloger.51 % kiselina. (/www.hr/post/voce/) Slika 7. 0. 1% saharoze. 7.5 % suhe tvari. Pyrus communis 23 .2 % pektina.24 mg/100 g vitamina A. kru ka. 16 mg/100 g vitamina C.

Za vrijeme bubrenja pupova odrasli kukci se zavla e ispod ljuski i tamo si u. a suzbijanje je potrebno i radi preno enja virusa. Sme a kru kina u ( Melanaphys pyralus ). Posljedica je defolijacija vo ke. te na listovima. bolest se mo e pojaviti na dunji. Kasnije tretiramo li inke po potrebi. Bolest se javlja na kori stabla gdje uzrokuje stvaranje rak rana. Osim na kru ki. Kru kin trips ( Taeniothrips incosequens ) napada tre nju. ima etiri generacije godi nje. zastoj u rastu i deformaciju plodova. Sve vrste u i si u sokove na listu. Kru kin pikac ( Gymnosporangium sabinae ) ima dvije biljke hraniteljice I javlja se u blizini gdje ima borovice.Naro ito je brojna na bujnim pregnojenim nasadima. Siva pjegavost kru ke ( Mycosphaerella sentina ) e bolest koja se naj e e javlja na samoniklim ili zapu tenim kru kama po oku nicama i vikendicama. Suzbija se u vrijeme po etka bubrenja pupova uljanim organofosfornim sredstvima. tetu pri injavaju li inke pagusjenice koje o te uju mlade plodove. Prezime zimska jaja ca. ljivu. Kru kina buha je najopasniji tetnik kru ke.7. Za razliku od krastavosti jabuke ova bolest prezimi u obliku micelija na granama I predstavlja izvor primarne zaraze. Kru kinu buhu ( Cacopsylla pyri ) prepoznajemo po tamnoj boji grana i lista. a medna rosa koju izlu uju li inke predstavlja medij na kojem se razvijaju gljive a avice i takvi plodovi gube tr nu vrijednost. pa ak i na jabuci u iznimnim slu ajevima. uzrokuju venenje. Zatim napada plodove gdje se javljaju pjege koje se kasnije pove avaju. badem i vi nju. Li e je puno nekroti nih pjega te postaje pro upljeno (izre etano) jer nekrotizirani dijelovi otpadnu. Suzbijanje se vr i na kraju cvatnje. a potom naseljavaju gljive a avice. Odrasli prezime u tlu. nedozrelih mladica i pupova te slabog ili nikakvog roda idu e godine. tetnik se hrani sokovima na mladim izbojcima i li u to slabi stablo. Opasnost od ovebolesti je od travnja do lipnja. Zaraze su jake i listovi mogu biti tako o te eni da otpadaju ve u ljeto. 24 . posebno u uvjetima ki nih prolje a. Kod marelice plod postaje kvrgav. stabljici i plodovima. a najbrojnija je prva generacija li inki koja se javlja u svibnju na cvjetovima i mladim plodovima. odnosno potpuno gubljenje listova. Takve vo ke ulaze oslabljene u zimu. Kru kina buha uzrokuje direktne i indirektne tete. marelicu.4 BOLESTI I TETNICI KRU KE Krastavost kru ke ( Venturia pyrina ) napada sve dijelove biljke. kru ku. Prvi pregled na ovog tetnika se vr i uo ujku na zimska jaja i za tita po inje ve tada. a tamo odla u i jaja. te starim i zapu tenim vo njacima. Li inke si u na pupovima i li u. Takvi plodovi trunu I otpadaju. to je posljedica medne rose koju izlu uju li inke. breskvu. Mogu e je da takva vo ka kasnije opet potjera krajem ljeta ili po etkom jeseni i takva nepripremljena do eka zimu ta rezultira dodatnim iscrpljivanjem i neotporno u na mraz i zimske uvjete. Jedna li inka mo e o tetiti vi e plodova koji se su e i otpadaju. Osa kru karica ( Haplocampa brevis ). Bolest se tako er javlja tamo gdje se na kru kama ne provodi za tita od krastavosti.

sve je u odvisnosti na kojem podru ju je posa ena i od vremenskih uvjeta dozrijevanja.ute boje s blagim crvenilom na sun anoj strani. koji daje plodu kru ke privla an izgled.7. Stablo je srednje bujnosti. Plod kru ke je kru kolikog izdu enog oblika koji se prema vrhu postupno su ava. godine. Razvija srednje bujna stabla koja obilno rode. koji prelazi u kratki i iroki vrat koji zavr ava ravnim vrhom i srednje duga kom peteljkom. Plod je zeleno ute boje koji je manje prekriven crvenilom. Vanjski izgled i oblik ploda Toske je vrlo lijep. lijepoga kru kolikog oblika. Zacijelo zbog toga to joj plodovi dozrijevaju ujedna eno(krajem kolovoza) i to je u svje em stanju jako ukusna. Conference Sorta koja podnosi niske temperature. Otporna je na su u i hladno u. Ukratko re eno to je sorta izvrsne kakvo e. Ova sorta se esto susre e u hladnijim i vla nijim klimama.07. Kru ka cvate srednje rano i dobro se opra iva. Sorta obilno i redovito rodi.ute boje prekriveni r astim to kicama. krajem lipnja. Etruska je rana ljetna sorta kru ke koja je nastala kri anjem sorti Coscia X Gentile u proizvodnju je dana 1991. zbog toga jer ima veliku rodnost. ko ica ploda je srednje debela svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi na utozelenu na sun anoj strani sa ne to marmoriranog crvenila. Meso ploda je so no i vrlo ukusno. Plod je velik. a i uvijek obilno i redovito rodi. Plodovi su zlatno. a redovito i obilato ra a Plodovi dozrijevaju krajem srpnja. 25 . sa peteljkom koja je izrasla na jednu stranu i prili no je duga ka i srednje debela. sa drugim sortama kru ki. u cvatnom brstu ima prosje no 7 cvijetova.kojoj pogoduju ti uvjeti.Plodovi se mogu dugo uvati u skladi tu. te ponekad ima i veliku gusto u plodova. Plod je je malen do srednje velik. Lipanjsko zlato Plodovi ove sorte dozrijevaju rano. Rana Moretinijeva je jedna rana sorta koja razvija stabla velike bujnosti. kru kolikog oblika ( 225 grama ). Kru ka Toska je rana ljetna sorta koja dozrijeva oko 21. Ubraja se u kasne sorte pa dozrijeva krajem rujna. Plodovi su veliki sa prelijepom utom bojom koji je s jedne strane prekriven crvenilom.5 SORTE KRU KE Williams jedna od najpopularnijih kru aka. Toska je ljetna sorta kru ke koja je uzgojena kri anjem sorti Coscia x Williams u proizvodnju i razmno avanje je dana 1993 godine. Sorta zahtijeva toplije polo aje i plodnija tla.Plodovi su zelekasto. Plod je srednje velik. tj. pa je stoga potrebno i ponekad prorijediti kro nju.a mo e se i preraditi u rakiju Viljamovku.

danas grad Chania na otoku Kreti. i treba ih uvati u nezagrijanim prostorijama. Pokriveni su dlakama koje se lako skidaju. sivkastim dla icama. eljezo i bakar. u jednom sloju i s peteljkom okrenutom prema gore. a zna ajno je i 2 % neprobavljive celuloze koja je va na za normalan rad crijeva. B2. B1. a u na im krajevima dobro uspijeva. znatno su slabije kakvo e i ne mogu se dugo uvati. Champion I leskova ka. natrij. fosfor. a dose u te inu od 300 do 500 grama. Kad se boja plodova promijeni iz blijedo ute u zlatno utu. koja se prvobitno pravila od dunje. cjelovitog ruba. Sirovi plodovi se ne koriste jer su trpki. Najpoznatije sorte su vranjska. Bereczki. Cydonia Oblonga 26 . dunja. 0. drvenasti i te ko probavljivi. Plodovi dozrijevaju od sredine rujna do kraja listopada.8 DUNJA ( Cydonia Oblonga ) Dunja je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. B12. Prerano ubrani. provitamin A te minerali kalij. a veliki pojedina ni cvjetovi bijele su ili ru i aste boje. zelenkasti plodovi. Od hranjivih tvari sadr avaju oko 14 % ugljikohidrata. Cvate od svibnja do lipnja. ovisno o klimatskim prilikama stani ta na kojem se uzgajaju. Dunje obvezno treba brati prije prvog mraza.4 % masti. Voda ini 70 . Listovi su ko asti. magnezij. kalcij. dunje rastu u divljini. obi no s tamnim pjegama. U Armeniji i Iranu. i to u trenutku kad je cijela povr ina ploda blijedo ute boje i lako se otkida uvrtanjem peteljke. dugi 5 .80 % ploda. jajoliki. Preko Italije stigla je u Europu. Vrlo su osjetljivi na udarce i o te enja. Tu su i vitamini C.5% bjelan evina i oko 0. Slika 8. spremni su za kori tenje. kao ni oni prekasno ubrani. Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo.10. Odatle poti e naziv marmelada. Svoje latinsko ime je dobila po starom gr kom gradu Kydonia. gusto obrasli finim. a iroki oko 7 cm.

10 cm iroke gronje. djelomi no pokriveni sivkastim slojem epiderme. spljo tene.75 cvjetova skupljeno u 6 . mekani. ptice i glodavci. Lapova aske i latica ima 5. koje su do 7 mm duga ke. U Hrvatskoj raste u umama hrasta crnike. Slika 9. crvenkastosme a do tamnosiva. u vo njacima. dobro razvijenih ila sr anica. oko 1. ukusni i slatki. goli. Palisti i rano otpadaju. Izbojci su u kastosme i. gole. Korijenov sustav je srcolik s vi e razgranatih. o tro napiljenog ruba.Kora je pepeljastosiva. okruglasto jajaste kro nje. simetri ne osnove. promjera do 60 (-100) cm. Ljuske pupova su iroke. entomogamni. oskoru a. jajasto sto asti. tupo u iljenog vrha. U kontinentalnom dijelu je rijetka. posuti lenticelama.18 cm duga ko. potpuno su srasli. 35 . Lisni o iljak je trokutast do polumjese ast. sadr e 5-6 sjemenki. sme e. Vr ni pup je ve i i izdu eniji od postranih pupova. vratova tu ka 5. 3-8 cm duga ke. s pet tragova provodnih snopi a. do 3 cm duga ki. Pupovi su spiralno raspore eni oko izbojka. a s osun ane strane crvenkasti. Te i te areala je na Balkanskom poluotoku. posuti lenticelama. budu i da je od davnina sa ena i spontano pro irena. bijeli. kasnije gole i plavkastozelene. odozdo pahuljasto pustenaste. pra nika 20. plodnih listi a 5. a tek nakon stajanja i prvih mrazova postaju sme i. Te ko je odrediti to ne granice prirodne rasprostranjenosti. neparno perasto sastavljeno od 11 do 21 liske. otklonjenih vrhova. oko 1 cm duga ki. Sorbus domestica 27 . u jesen pocrvene. kasnije je duguljasto plo asto ispucala. pokriveni ve im brojem ljusaka. putove i sl. zelenkaste. u kastozeleni do sme kasti. odozgo gole.Cvjetovi su dvospolni. djelomi no se odlupljuje. ljepljive. sjevernoj Africi. uz vinograde.9.Li e je 15 . hrasta medunca i bijelog graba. Kratki izbojci su brojni i prstenasto sme urani. vi e ili manje sjajne. Prividni plodovi su so ni. Tako er dolazi kultivirana. Trpko su kiselkastog okusa. Oskoru a je 15-20 (-30) m visoko drvo iroke. Sjeme raznosi divlja . sjajne. Cvjetanje je u svibnju i lipnju. OSKORU A ( Sorbus domestica ) Rasprostranjena je u ju noj i srednjoj Europi. na Krimu i u Maloj Aziii. djelomi no crvenkaste. u iljenog vrha. s tamnijim rubovima. koje su usko duguljaste. Apeninskom poluotoku i u ju noj Francuskoj. iroko jajaste. koji su djelomi no priklonjeni uz izbojak. Dozrijevaju u rujnu i listopadu.5 cm iroki. jabu asti ili kru koliki.

Mo e se uzgajati u krajevima sa srednjom godi njom temperaturom 8-9 °C. Cvate kasno. bez dla ica. u kojima je 5 sjemenki. utozelene do tamnosme e boje. Mu mula raste samonikla po umama. sa 600-700 mm oborina na godinu. potkraj svibnja. propusnim. Okrugli i kru koliki plodovi. na dubokim. ali se uzgaja I po vrtovima. pa joj ne kode ni kasni proljetni mrazovi. Broj kromosoma 2n=32. Odli no podnosi su u i niske temperature. elipti ni. 6-15 cm duga ki I 3-4 cm iroki. a potom i u cijeloj Europi. Cvjetovi su u promjeru 3-5 cm. Mu mula je grm ili drvo koje naraste do 8 m visine. Listovi su tamnozeleni. najbolje uspijeva. mesnati su i jestivi nakon to odstoje i potamne. Cvate u svibnju I lipnju. sa a kom na vrhu.10 MU MULA ( Mespilus germanica ) Rimljanima je mu mula bila omiljena vo ka pa su je sadili u svojim vojni kim taborima. Slika 10. umjereno vla nim tlima. plodnim. Na vrhovima gran ica javljaju se krupni cvjetovi bijele boje. Mu mula potje e iz Azije. vrsto i ilavo drvo sporo raste pa ne strada ni pri temperaturama od minus 35 °C. sa du im a kinim listi ima od kruni nih. odakle je prenesena u Europu oko 200god. prije Krista. te se udoma ila u Gr koj i Italiji. ak i na nadmorskim visinama 900-1000 ma. U podru jima umjereno vla ne i tople klime. Plodovi se beru poslije prvih mrazeva i ostavljaju se da ugnjile i postanu mekani.Mespilus germanica 28 . mu mula.

sjevernoj i ju noj Africi. 6-15 m visine. kao i glatku ko ticu. domestica.K. sjeverozapadnoj Indiji. spinosa L. me u kojima je i podrod Prunus. Uzgaja se u itavoj Europi osim krajnjeg sjevera. Do danas je proizveden veliki broj sorti doma e ljive. cerasifera Ehrh. Smatra se da je doma a ljiva nastala hibridizacijom izme u trnjine i d anarike. insititia (L. P. Prunocerasus i Armeniaca. za su enje I razne prera evine ( marmalade. Latice su bijele. isto bijele kruni ne listi e.) C. d em. Rod Prunus sadr i nekoliko podrodova.Schneider. trnjina. u spisima I pjesmama Konfucija. imaju zelenobijele kruni ne listi e. po dva u grupi ( rijetko od 1-5 ). subsp. Iz sekcije Prunus kod nas iroko su rasprostranjene P.5-5 cm iroki. trno ljive. plavi. Podrod Prunus se od ostalih podrodova razlikuje po tome to ima usamljene terminalne i lateralne pupoljke. do 2. Aleksandar Veliki je doneo ljivu u Europu. esto sa vo tanom prevlakom. 29 . koji je ljivu stavio na popis popularne hrane u Kini. Plodovi su 4-10 cm duga ki I 3-5 cm iroki. koje imaju trnje. Sjevernoj Americi. Kr. Sve sorte svrstane su u dvije grupe (kojima je dan taksonomski rang podvrste): prave ljive. sa jajolikom kro njom. isto noj Aziji. preko 2000. koja je po svojoj kvaliteti poznata I izvan na e zemlje.d anarika i P. ma ak.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA LJIVE ljiva je drvo. 11. crveni.11. okrugli ili ovalni sa bo nom brazdom. Cvijetovi su na kratkim stapkama. koji se dalje deli na tri sekcije: Prunus. LJIVA ( Prunus domestica ) Najstariji sa uvani zapis o ljivi je iz 479 pr. sok ) a puno se prera uje I u rakiju. subsp. Plodovi su ljubi asti. 4-10 cm duga ki I 2. domestica L. doma a ljiva. spljo teni endokarp (ko tica). okruglast endokarp za koji je srastao mezokarp. kompot. uti. koje su bez trnja. od 10 do 70 g te ine. koji se lako odvaja od mesa" ploda (mezokarp). Plodovi se koriste za potro nju u svje em stanju. Listovi su elipti ni ili jajasti.5 cm u promjeru.

21 % kiseline. 0.bloger.hr/post/voce/) Slika 11. 9. 2 SASTAV PLODA LJIVE Plod ljive se sastoji od 17. ljiva. Prunus domestica 30 . 0. 3.5 % saharoze. 5 mg/100 g vitamina C.11.78% pektina.65% suhe tvari.7 % e era.raffaello007. (/www.

a nastavlja se po normalizaciji uvijeta. ali kod ve ine drugih sorata uzrok tome je prvenstveno lo a za tita. ljivina osica ( Hoplocampa spp.3 BOLESTI I TETNICI LJIVE Hr a ljive ( Transzchelia pruni spinosae ) u ja em napadu uzrokuje defolijaciju ljive. Kru kin trips ( Taeniothrips inconsequens ). arka ljive. a leptir leti u travnju.lisne u i tako er prenose ovu bolest sa zara enih. posljedice su su enje stabala i grana te propadanje vo ke. Virus arke u vo njake se naj e e unosi zara enim sadnim materijalom. list prerano otpada. let po inje ranije i traje kra e.kao i o vrsti arke. Imago izlazi u prolje e iz zemlje. Rogati cvr ak ( Stitocephala bisonia ) itd. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispup ena. 31 . lo e ili nikakvo dozrijevanje plodova. Plum pox virus najopasnija je bolest ljive. to utje e na propadanje cijelog stabla.te kao takav.ostaje izvor zaraze. Ako je broj pjega na listu velik ( ak i do 10). izostanak cvatnje idu e godine i iscrpljivanje vo ke tijekom zime. krajem o ujka ili po etkom travnja. ja i napad (dosta est kod nas) mo e uzrokovati da ljive ve u kolovozu potpuno ogole.granama.Kod osjetljivih sorti ko ti avog vo a plodovi su deformirani i izbrazdani.11.na zdrave vo ke. lo eg okusa. opredenom ispod kore ljive ili u raznim zaklonima. a potom idu e ili ak i idu e druge godine slabo i nikako. Dakle. ljivina titasta u ( Parthenolecanium corni ). obi no ve krajem o ujka. a kasnije crveno utim do naran astim pjegama na listovima (veli ine 2 15 mm). te ringlo grupa ljiva. ali najja e je sklona bistrici. Plamenja a ljive parazitira na svim sortama ljive.plodovima. Bolest izaziva smanjenje klorofila.cvjetovima. te vo ka ostaje u kolovozu bez lista to utje e na dozrijevanje i kvalitetu ploda. ljivin savija ( Grapholita funebrana ) je jedan od najopasnijih tetnika koji napada ljivu. Preobrazba u lutku nastaje rano u prolje e.U prolje e se na listovima uo ava prstenasto arenilo. Razvija se u dvije generacije.koja se pro iruje na nezara ene sadnice. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za idu u godinu.Osim toga.Znaci zaraze mogu se primjetiti na listovima. Osobito su osjetljive ranije sorte.dok nekim sortama po uti i cijeli list. Plamenja a ljive ( Polystigma rubrum ) njena osnovna zna ajka je da ljiva rodi jedne godine izvrsno. Poznato je da na tok i du inu leta imaju najve i uticaj klimatski faktori te ukoliko je manja vla nost i vi e temperature.Ja ina i simptomi ovise o biljnoj sorti. Lako ju je prepoznati u po etku u kastim. Napadu podlije u gotovo sve sorte. Ako iza tog napada slijedi ja a zima. tetnik prezimljuje u stadiju larve na kokonu. Neke sorte su tome prirodno sklone. Bistrica (Po ega a). Nagla zahla enja i ki ni dani prekidaju let ljivinih osica. svibnju ili lipnju. ) se javlja svake godine i nekih godina nanosi i katastrofalne tete.

Rano ulazi u rod. tamno plave boje. so no. Bistrica je samooplodna. prosje ne mase 17-19 grama. okruglastog oblika plavo ljubi aste boje. ima veliku ko ticu koja se lagano odvaja od mesa. Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza. Ma arka ) je poznata doma a sorta odli ne kvalitete. ali je osjetljiva na rani proljetni mraz. a anska rodna je srednje bujna sorta. mase oko 47 grama. prekrivene ma kom. po etkom kolovoza. slatkastog okusa. Meso je vrsto. California blue je ameri ka sorta ljive.11. Rano ulazi u rod te ra a redovito i obilno. Meso je srednje vrsto e. pa je izrazito atraktivna za stolnu potro nju. Plod je dosta krupan. dobre kvalitete. vremenu dozrijevanja veli ini I kvaliteti plodova. Plod je krupan. so no i aromati no slatko kiselkastog okusa. Plod je srednje velik do sitan. Osjetljiva je na su u i niske temperature. a anska ljepotica je srednje bujna sorta. za su enje I za razne prera evine. Plod je dosta krupan. Izvrsna stolna sorta. Plod je prikladan za potro nju u svje em stanju i za su enje. mase 30-40 grama. Samooplodna je. Stablo je srednje bujno. dozrijeva krajem kolovoza. su enje i preradu. srednje je bujnosti s rastresitijim kro njama. Smatramo je na im velikim nacionalnim bogatstvom. mase 30 grama. Dozrijeva krajem srpnja. Plod je krupan. Meso je so no. Pogodna je za stolnu potro nju. Nije samooplodna te su joj potrebni opra iva i (ostale a anske sorte). uspravno s prirodno elipti no-okruglastim kro njama. rano ulazi u rod i obilno ra a. U uzgoju dolazi veliki broj tipova koji se razlikuju po bujnosti. ko tica se odvaja od mesa (kalanka). ra a obilno i redovito.Ko tica se lagano odvaja od mesa. tamno plave boje. Meso je so no. ra a redovito i obilno. a spade me u najbolje ljive na svijetu.Ko tica se lako odvaja od mesa. dozrijeva polovicom srpnja. Rano ulazi u rod. a I dobar je opra iva za druge sorte. Bistrica ( Po ega a. slatko i aromati no. izdu eno okruglog oblika. 4 SORTE LJIVE Stanley je porijeklom iz SAD-a. Ra a ve u 4 godini I daje obilne prirode. rodnosti. mase oko 40 grama. jajolikog oblika. ovalnog oblika tamno plave ko ice. Plodovi su prikladni za potro nju u svije em stanju. Dobro podnosi niske temperature. 32 . Samooplodna je. U Hrvatskoj se puno prera uje u rakiju koja je poznata u svijetu.

Marelice najvjerojatnije potje u iz predjela Srednje Azije i sjeveroisto ne Kine. Ulje iz sjemenka kajsije se ponegdje upotrebljava kao jestivo ulje. Osim za potrebe prehrane stanovni tva. Uzgojene sorte marelica ra irene su irom planeta. tur. ponekad plosnat. visoko 8 12 m. sjemenka kajsije se koristi u prehrambenoj industriji. je kontinentalna ko tuni ava vo ka koja zajedno sa ljivama. Oblik kro nje je okrugao. kay s ). vi njama i tre njama pripada podrodu Prunoideae.5 cm. Promjer cvijeta je 2 4. ponekad i crvene na strani izlo enoj suncu. Jedna sjemenka se nalazi unutar tvrde ko tice. Mlade grane i lisne dr ke su esto crvenkaste boje.. kao i polifenoli. oko 70. tako er poznata pod imenom kajsija.5 cm. bademima. Marelica je samooplodna. dugi 5 10 cm. breskvama. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini. U Armeniju su kajsije stigle ire i se du Puta svile. mediteranskom klimom. vrsta Prunus armeniaca smatra se ugro enom. Odatle su je Rimljai.000). podsje a na malu breskvu. divlje (nepripitomljene) jedinke marelice rastu u vrlo malim grupama u Kini. marelica se koristi kao dekorativna vrsta. iz oblasti u blizini ruske granice. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je limunska kiselina. najvi e marelica se proizvodi u Turskoj (390. Kazahstanu. Tijekom male brojnosti ovih populacija. godine prije nove ere. (http://hr. Mogu e je da prirodno podru je vrste obuhva a i Korejski poluotok i Japan. Listovi su ovalni.ru/en/) 33 .000) i Italiji (232. Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dr ku.(www.agroatlas. naj e e kao zamjena za sjemenku badema. tijekom ega se u takvim podru jima intenzivno komercijalno uzgaja.000 tona godi nje]). ne potje e iz Armenije. Najva niji opra iva je p ela. Danas. godine. Prunus armeniaca. podru je gdje su se najvi e uzgajale marelice 1960-ih godina je bila Suboti o-horgo ka pje ara u Ba koj. pro irili po cijeloj Europi. Razvijaju se usamljeno ili u parovima. promjera 1. Iranu (285.wikipedia. Prema statisti kim podacima iz 2005. ute do naran aste boje. iroki 5 8 cm. Lisne dr ke su duge 2 4 cm. Od ove sjemenke se spravlja talijanski liker amareto. sa picastim vrhom i nazubljenim rubom. Na podru ju biv e SFRJ. Najbolje uspijeva u podru jima s blagom. 1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE Marelica raste kao grm ili nisko drvo. rijetko stranooplodna biljka. Plod je ko tunica. iako to njeno botani ko ime sugerira. uzdu no ispucala. naj e e prije listanja biljke. sa stablom promjera do 40 cm. a njeno drvo je visoke mehani ke i dekorativne kvalitete. Kora stabla je tamnosiva.5 2..org/wiki/Marelica) 12.12 MARELICA ( Prunus armenica ) Marelica (lat. Marelica. Osim ploda. Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se su enjem ili termi kom obradom. pa esto imaju izgled sjede ih cvjetova. Kirgistanu i Uzbekistanu.

Prunus armenica 34 .Slika 12 marelica.

Listovi su joj jednostavni. te ine 2. ovalno produ enim lenticelama Pupovi spiralno raspore eni. Cvjetovi su grupirani u cvatove. jajasto koni ni. Izbojci su ravni.13 TRE NJA ( Prunus avium ) Domovina tre nje nalazi se u pontskoj flori Turske. Plod tre nje je crvena bobica. nalaze se na jako uzdignutom lisnom jastuku. Pojedina ni cvjetovi su bijeli sa pet latica. u starosti se lju ti u horizontalnim trakama.sumfak. ne podnosi te a zbijena zemlji ta. Opra uju ih p ele. na po etku i na kraju vegetacije. (www. dobro drenirana i plodna zemlji ta. gole. od po 2 do 6 cvjetova. mat zelene boje. Ukoliko je zemlji te du e vrijeme previ e vla no (slaba prozra nost). tamo je podivljala pa je presa ivana iz uma u rasadnike i ku ne vrtove da bi se oplemenila u nove sorte. ovalni. Intenzivan uzgoj tre nje zahtjeva duboka. Broj kromosoma 2n=16. 2 UZGOJ TRE NJE Od klimatskih uvjeta za uzgoj tre nje posebno zna enje ima temperatura. Tre nja uzgajana na divljoj tre nji (podlozi) bolje podnosi ne to te a zemlji ta ilovastoglinaste teksture. Zrije krajem prolje a. (/www. a debela 6-8 mm. korjen po inje 35 . Ljuske pupova su crvenosme e. Duga je 8-12 mm. s pet tragova provodnih snopi a. ostaje dugo glatka i sjajna. posuti krupnijim. rimski je vojskovo a i proslavljeni sladokusac Lucije Lukul donio prvu tre nju u Rim. ovisno o sorti. a 4-7 cm iroki. Redovnici su se trudili da tre nju kao drvo koje voli topla podru ja priviknu na hladnija podru ja. Dosta je otporna na niske temperature. Od onog vremena tre nja se udoma ila u umama srednje Europe.ru/en/) 13. pa je oko 800 god. Raspored oborina tokom vegetacije je vrlo bitan u fazi rasta ploda. iroka 7-10 mm. kasnije ve u propisima Karla Velikoga bilo preporu eno za uzgoj nekoliko sorti tre anja. prili no krupni. i to u prvom redu apsolutne minimalne tokom zimskog mirovanja. a posebno u fazi bubrenja elija i dozrevanja. naro ito tre njine muhe. Kora je tamnosiva. Unutar ploda nalazi se mala ko tica. O iljak otpalog lista srcasto razvu en. i do 28°C. Gotovo prije 2000 god.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA TRE NJE Tre nja je do 20 m visoko stablo. Prilikom odabira parcele za podizanje zasada treba imati u vidu mogu nost pojave kasno proljetnih mrazeva. Postrani pupovi koso otklonjeni.5-10 g. 1-2 cm u promjeru. kra e vrjeme. tokom zime izdr i. u iljenog vrha.agroatlas. crvenkastosme i. sjajni. nejednako obojeni.hr/~dendrolo/atlas) Cvjeta rano u prolje e u isto vrijeme kad i lista. Nasuprot tome. u kojoj se nalazi sjeme. Ve e koli ine oborina u fazi dozrevanja plodova uzrokuju pucanje plodova i izra eniji napad bolesti i teto ina. sa svjetlijim sivkastim ili sivkastosme im poljima. 13. dugi od 7-14 cm.

Da bi unakrsno opra ivanje bilo uspje no potrebne su 2 do 3 unakrsno kompatibilna opra iva a sa istim vremenom cvijetanja ili ije se vrjeme cvijetanja preklapa. jer je u njima prisutan poreme aj u ishrani eljezom. Iako postoji nekoliko samooplodnih sorti. Prunus avium 36 . Tre nja zahteva gnojiva sa ve im sadr ajem organske materije i koja su biolo ki aktivna. tj. kao popravljena piramidalna kro nja. kloroza li a. tre nja. Po eljno je da reakcija zemlji ta bude neutralna do slabo kisele reakcije. Tre nja se uzgaja s piramidalnom kro njom. Jako karbonatna i alkalna nisu pogodna za gajenje tre nje. Slika 13. vretenasta piramida I eeta na piramida.da truli. tre nja je stranooplodna vrsta i zahtjeva unakrsno opra ivanje.

ilogriz ( Capnodis tenebrionis ) je tvrdokrilac. esta je na alost slika krajem 7. Osim gran ica i mumija na stablu mogu i je razvoj i iz ostavljenog i trulog vo a ispod stabala u prolje e. Piljenje enke po inje rano u prolje e ve po etkom travnja tako da u toku vegetacije stvore vi e generacija koje izazivaju deformiranje odnosno kovr anje lista. posebno na vi njama i tre njama. Veli ina im je do 1 mm.) najva niji je tetnik tre nje. listovima i korom jednogodi njih mladica. 37 . su iti se i propadati. Razvojni put ilogroza po inje krajem srpnja i tijekom kolovoza izlaskom odraslih oblika iz napadnutih stabala. dug je od 18 do 28 mm i tamnocrne je boje. ali tada ve i ili manji broj cvjetova po inje naglo sme iti. Najvi e napada srednje i kasne sorte. Tre njina muha (Rhagoletis cerasi L. Li inka se razvija u plodu koji gubi na kvaliteti. osobito na nekim sortama. Penju se u kro nje ko ti avih vo aka gdje se intenzivno hrane peteljkama. Bolest postepeno uzrokuje propadanje i su enje pojedinih grana. Naj e a je na vi nji i breskvi. Na tre nji su tete malene. Kozi avost tre anja I vi anja ( Blumeriella jaapii ) je naj tetnija bolest vi anja. Nakon cca. crveno-ljubi aste pjege. ali se mjestimi no javlja kao jaka zaraza uzrokuju i epidemije. Bakterijska pale ko ti avih vo aka ( Pseudomonas mors-prunorum ) je bakterija. Iznimno je na ena i na ljivi. mjeseca da jedna tre nja ili vi nja na oku nici ostane potpuno bez li a. koje su znatno sitnije od onih uzrokovanih upljikavo u lista (Stigmina carpophila). Su enje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Na listovima se s gornje strane razvijaju sitne. Odrasla muha odla e jaja u plod tre nje koji mijenja bolju iz ute u ru i astu. Tehnolo ki je tetnik. Spoje se pa itav list poprimi crvenkastu boju. ljivu. postoje odre ene forme speciale za svaku vrstu ko ti avih vo aka.3 BOLESTI I TETNICI TRE NJE I VI NJE Monilija ( Monilia laxa ) napada prete no ko ti ave vo ke: tre nju. Na njegovu tvrdom pokrilju nalaze se sitne bijele to kice.13. breskvu. Nadvratnjak mu je bijelosiv i na njemo se isti u ve a i manja uzvi enja crne boje. a isto tako napada i tre nju. marelicu. Broj se pjega u slu aju povoljnih prilika brzo pove ava tako da mogu po etkom ljeta potpuno prekriti list. prezimljava u obliku jaja polo enih na gran ice tre nje. Crna tre njina u je migrantna vrsta. Bolest nije posvuda ra irena. porazbacane su i obi no ne ispadaju. vi nju. ali se esto uop e ne za ti uju pa isto tako poprili no nastradaju. Gljiva prezimljuje u zara enim suhim granama na kojima u prolje e nastaju le i ta konidija i u takozvanim mumijama. 3 tjedna li inka napu ta plod tre nje kako bi se kukuljila u tlu. Mladica procvate. a kasnije i cijelog stabla.

13. vrlo atraktivna. Plod je tamnocrvene boje. plodovi su veliki. 38 . Niske zimske temperature mogu predstavljati problem. ali nimalo manje vrijedna sorta tre anja. Iako ima veoma kvalitetan plod ova sorta tako e ima slabosti u pogledu uzgoja. Kao rana tre nja u vrijeme zrenja nije podlo an napadu tre njine muhe. Nastala je kri anjem dviju visokovrijednih sorti Stella i Van. sa vrstim mesnatim dijelom. porjeklom iz Njema ke koja je tr i no sve zastupljenija me u komercijalnim sortama tamno crvene tre nje. Lionska rana i Suvenir. Burlat je francuska sorta srednje ranog cvijetanja. Dobri opra iva i su Van. Sorta je djelimi no samoplodana i opra uje se tako e sa drugim ranim sortama tre anja. Redovito ra a. slatko i so no. Plodovi sorte su krupni. vrst. Stela. srednje veli ine ili veliki. dobro podnosi transport. Plodovi lako pucaju usljed ki e i ovu sortu treba uzgajati u podru jima u kojima nema ki e 2 3 nedelje pred berbu. otporan je na pucanje. Isabella je novija talijanska sorta za koju se predvi a da e zamijeniti dosada najzastupljenije sorte u na em podneblju. Plod je krupan. Ko ica ploda je sjajna. veoma dobrog ukusa. veoma lijepe arome. ugodna okusa koji je posljedica specifi nog odnosa kiselina i e era. meso je blijedocrvene boje. To je samooplodna sorta koja rano dolazi u rod. slatkastog okusa. kao i osijetljivost cvijetnih pupoljaka na proljetne mrazeve zbog ranog vremena cvijetanja ove sorte. Sorta kasnog vremena cvijetanja i sazrevanja. 4 SORTE TRE NJE Bing je jedna od najstarijih sorti koje se jo uvjek uzgajaju. Meso je vrsto i hrskavo. oko 9 g. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uslovima sa ve om koli inom padalina. Plodovi su so ni. Formira izrazito velike plodove prosje ne mase 12 grama. Regina je nova sorta. Mo e se uzgajati na blago-kiselim zemlji tima. Sunburst je samooplodna. ne tako poznata. Stranooplodna je. veoma sladak i so an.

gole. 1-2 cm u promjeru.2 UZGOJ VI NJE Vi nja je u pogledu polo aja i tla vrlo skromna vo ka. tako da se uspje no mo e uzgajati na svim polo ajima. VI NJA ( Prunus cerasus ) Kultivirana vi nja je selektirana od raznih divljih vrsta Prunus cerasus. nejednako obojeni.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA VI NJE Vi nja je 5-10 m visoko stablo.sumfak.Prije sadnje 39 . Kora joj je crvenkastosme a. s oborinama od 400 do 500 mm godi nje. Osnovna masa korijena nalazi se na dubini od 40 do 80 cm. Mo e se uspje no uzgajati na gotovo svim. a isto tako uspje no podnosi i niske zimske temperature. kiselijim vrstama. Opra uju ih p ele. crvenkastosme i. te ine 2. posuti krupnijim. Stablo plemenitih sorti vi anja do ive 25 do 30 godina. 14. sa duga kim cvatnim stapkama. dok pojedina na stabla i do 50 godina. prili no krupni. Bila je dosta popularna kod Perzijanaca i Rimljana. Pupovi spiralno raspore eni. karbonatnom ernozemu umjerene vla nosti i dovoljne plodnosti. Najproduktivnija je ako se zasadi na lakoj pjeskovitoj ilova i. goli. razgranata s uspravnim ili povijenim granama. od po 2 do 6 cvjetova. Plod vi nje je crvena bobica. sa svjetlijim sivkastim ili sivkastosme im poljima. koji su je ra irili po cijelom carstvu. U pogledu klimatskih uvjeta vi nja podnosi velike nadmorske visine. Ipak.5-10 g. sjajna. 14. (/www. jajasto koni ni. ovalno produ enim lenticelama. Mo e se uzgajati u izrazito su nim podru jima. U irinu se prostire van opsega kro nje. Cvjetovi su grupirani u cvatove. Obi no je okrugla.14. lju ti se u horizontalnim trakama. osim na previ e vla nim i te kim tlima. u iljenog vrha. ovisno o sorti. Vi nja je plod koji je nastao kri anjem slatke. Vi nja stupa u rod u tre oj godini nakon sadnje. jugoistoku i istoku. vi e joj odgovaraju otvoreni nego zatvoreni polo aji. sve do 40°C. Izbojci su tanki. nalaze se na jako uzdignutom lisnom jastuku. Ljuske pupova su crvenosme e. sjajni. a bila je poznata starim Grcima u stplje u pr. Kr. Kro nja je razli ite bujnosti i oblika a najvi e zavisi od sorte. doma e tre nje sa divljim. Prve kultivirane vrste su se pojavile na obalama Kaspijskog i Crnog mora. Najbolje uspjeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu.hr/~dendrolo/atlas) Cvjetovi su bijeli sa pet latica.

razgranata s uspravnim ili povijenim granama. ukupan urod po jednom hektaru (500 stabala) iznosi 20. Neka su prosje ni tro kovi odr avanja nasada oko dvadesetak tisu a kuna ostaje dobit od izme u pedeset i estdeset tisu a kuna po jednom hektaru.000 kuna. sistema uzgoja.50 eura). U irinu se prostire van opsega kro nje. ostvari se prihod od oko 75. Pri prosje nom urodu od oko 40 kg po stablu (za cijeli eksploatacijski vijek vi nje-od sadnje do 20 godina starosti). na jednom hektaru povr ine (10. Obi no je okrugla.000 kg uz prosje nu cijenu ploda vi nje za industrijsku preradu od 3. Ukoliko se ne provede mjera rigolanja potrebno je iskopati rupe oko 60 cm iroke i oko 50 cm dubok. 40 . mo emo precizno odrediti koli inu mineralne gnojidbe. plodnosti tla i na ina berbe (ru no ili strojno). onda se podrazumijeva da se berba plodova obavlja strojno-tresa ima (90-120 otresenih stabala u jednom satu). U ovakvom sklopu vi njika (5x4m) mogu e je berbu obaviti i strojnotresa ima.000 m2) potrebno je oko 500 sadnica vi nje.u tlo treba rigolanjem (duboko oranje 40-60 cm) unijeti u prosjeku oko 30 do 40 tona stajnjaka i 1. Zna i. Za na e prilike razmak izme u redi je 5 metara a u redu 4 metra. Osnovna masa korijena nalazi se na dubini od 40 do 80 cm. Ako se radi o plodu vi nje za industrijsku preradu. Razmak sadnje izme u redi i u redu ovisi od sorte.000-1. odnosno opskrbljeno u pojedinim hranjivima. Korijenov sustav ne prodire duboko u tlo. Uzimanjem uzoraka i kemijske analize tla.75 kn/kg (0. Kro nja je razli ite bujnosti i oblika a najvi e zavisi od sorte.700 kg kompleksnog PK (fosfor-kalij) gnojiva. formulacije 0:15:30.

7 grama. Maraska se preporu uje za sve komercijalne vo njake i planta e na jugu na e zemlje. redovite i obilne rodnosti u povoljnim klimatskim prolikama te relativno velike skromnosti prema edafskoj situaciji. Obzirom. Meso je tamnocrveno. Meso je tamnocrveno. Zbog odli ne kvalitete plodova.Slika 15. so no. prosje ne mase 5. slatkokiselkasta okusa i vrlo aromati no. Sorta je dosta otporna prema kasnim proljetnim mrazevima. 3 SORTE VI NJE Maraska dozrijeva krajem lipnja i po etkom srpnja. Dozrijeva krajem lipnja. da je meso odli ne kvalitete. a li tako er i za ku ne vrtove. okruglastosrcolika oblika s ko icom intenzivno crvene boje. Sok je izrazito tamne boje. a anski rubin je sorta slabijeg do srednje bujna rasta. Osnovna karakteristika Maraske je da ima srednje velik plod. srednje vrsto. 41 . plodovi su vrlo tra eni na doma em i inozemnom tr i tu. Okruglasta je oblika s ko icom tamnocrvene boje. Prunus cerasus 14. vi nja. Plod je srednje velik do velik. Rano prorodi I obilno ra a. Jedinstvena je po kvaliteti i tehnolo koj vrijednosti plodova. kiselkastoslatkasta okusa I pomalo trpko.

Meso je tamnocrvene boje. 15. Breskve su tako er bile simbol besmrtnosti i dugog ivota. so no. s dosta kiselina I vrlo izra ena ugodna mirisa. dugi od 7-15 cm i 2-3 cm iroki.2 grama. a kad plodovi posve dozriju onda je tamnocrvene do crne boje. sladoled. Koristi se kao svje a i prera ena u kompot. stigla u Europu Putem svile davno prije nove ere. samooplodna je. gdje se naziv "breskva" odnosio na mladenku. Stabla su bujna. veoma pro irena u starijim vo njacima. Dozrijeva po etkom srpnja. Cvetovi su usamljeni ili u paru. a od breskve se pe e I rakija. Stabla su slabijeg do srednje bujnog rasta s izdu enim I rastresitim kro njama.Schattenmorelle ( Duga Lotova ) je stara poznata sorta. Keleris 14 gospodarski je vrlo vrijedna sorta. 15 BRESKVA ( Prunus persica ) Breskva nosi znanstveno ime persica. Potje e iz Danske. Plod je velik. Otporna je prema proljetnom mrazu I prema moniliji. vo nu salatu. Cvate srednje kasno I samooplodna je. Listovi su joj iljasti. Uzgoj breskvi po eo je prije 4000 godina u Kini. koje nemaju izra enu tendenciju ogoljavanja. naraste od 5-10 m. Cvate srednje rano.. ru i asti 42 .5 do 3 cm u promjeru. a da je preko Perzije i Mediterana. Ko ica je tanka. okruglasta oblika s dugom I debelom peteljkom. sok. pre listanja. nastalo od vjerovanja starih europljana da su breskve porijeklom iz Perzije (dana nji Iran). 2. Dozrijeva po etkom srpnja. Plod je srednje veli ine s prosje nom masom od 4. 1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE Breskva je listopadno drvo. su ene proizvode i kandirane proizvode. Cvjeta rano. tamnocrvene boje . marmeladu. Meso je tamnocrveno. Dana nji botani ari su zaklju ili da je stvarno porijeko breskve Kina.

potrebna je ve a koli ina vode.sa 5 latica. podjednako velik kao postrani lisni pupovi. Izbojci su goli. Kasni proljetni mrazevi mogu biti velika opasnost uzgoju breskve. Ve ina sorti breskve mo e podnijeti relativno niske apsolutne temperature tijekom zime i do 22°C. a s druge zelenkasti. pokriveni ve im brojem ljusaka. mladice i jednogodi nje izboje. dobro drenirana tla. dobre strukture i dobro opskrbljena humusom (najmanje 2-2. Za uspje an uzgoj breskve treba osigurati duboka. 43 .( /www. svjetlijim lenticelama. bijelo dlakave. U toplijim ju nim krajevima gdje su ve e temperature tijekom vegetacije. Plod breskve ima uto ili bjelkasto tijelo.hr/~dendrolo/atlas ) 15. nu no je osigurati dosta topline.Vr ni pup uvijek je lisni. gusto posuti vrlo sitnim. razlikuju se manji lisni i ve i cvjetni. a ina e gusto.5%) i biogenim elementima. pojedina ni ili do tri zajedno.Postrani pupovi u gornjem dijelu izbojka su gu e raspore eni. priklonjeni uz izbojak. dvobojni: s osun ane strane ljubi astosme i. Plod je ko tunica. lak eg teksturnog sastava. vanjske mogu biti djelomi no gole. sa jednom velikom sjemenkom zatvorenom u tvrdoj ko tici. Pupovi su spiralno raspore eni. Pogodna su neutralna do slabo kisela tla. jajasti. 2 UZGOJ BRESKVE Za po eljan rast. o ekivanu rodnost i postizanje dobre kvalitete plodova. Hladni vjetrovi za vrijeme cvatnje mogu zna ajno smanjiti oplodnju a time i ugroziti urod.sumfak. Ljuske pupova su crvenkastosme e. Pojava tu e mo e biti opasna za plodove. sa glatkom i mekanom ko om zavisno od sorte. Po eljna su pjeskovito-ilovasta i ilovasto-pjeskovita tla u kojima se korjenova mre a mo e nesmetano iriti u dubinskom i lateralnom smjeru. vrlo ukusno. gdje je ve a evapotranspiracija.

Zaraza breskve i nektarine uzro nikom kovr avosti lista mogu a je samo na mladom. sim na li u. Prunus persica 15. Bolest se po nakovr anom li u lako prepoznaje. mogu a je. a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzro nika bolesti) potrebna i ki a. a za razvoj kovr avosti breskve oko 20°C. 44 .Slika 16. kriti no razdoblje za primarnu infekciju breskve je od po etka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vr ka.5-21°C. ali ne to rje e. Po zavr etku listanja pojedini listovi postaju nakovr ani. breskva. Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je 15. Ovisno o sorti. Prema tome.Uzro nik kovr avosti lista breskve koja prezimljava na kori. 3 BOLESTI I TETNICI BRESKVE Kovr avost lista breskve (Taphrina deformans) je najva nija bolest breskve. nediferenciranom tkivu uz dovoljno ki e. gran icama ili ljuskicama pupova. nakovr ani dijelovi lista mogu biti zelenobijele ili crvene boje. a na plodovima se javljaju mjehurasta ispup enja. Ubrzo se nakovr ani listovi osu e i otpadnu pa je u svibnju i lipnju mogu potpuni gubitak li a. esto ve i od normalnih listova i lako se lome. pojava simptoma bolesti na mladicama i plodovima. Zara ene mladice su zadebljale i deformirane. mjehuravi i zadebljali.

Dok su plodovi mali. plodove i mladice. Breskvin trips ( Taeniothrips meridionalis ) je noviji tetnik u Hrvatskoj. zaraze nema. Napadnuti listovi ute. Izlu uju slinu koja sadr i toksine pa su tragovi sisanja na epidermi ja e uo ljivi. a katkad nekrotizirano tkivo puca. breskvin moljac ( Anarisa lineatella). esta je na plodovima i sluzasta izlu evina. Na plodu je pokrivena cijela poko ic. Pepelnica breskve ( Sphaeroteca pannosa var.Prezimi odrasli oblik ispod kore i u pukotinama stable. Na epidermi nastaju nekroze nepravilna oblika. Me u vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Li inke o te uju plodnicu i tek zametnuti plod. plojka lista se izme u ila uvija. Prisutnost tripsa zabilje ena je i na marelicama.Jedna enka odlo i oko 80 jaja na cvjetne organe. o te uju i latice. Pepelnica napada listove. irine 2-5 mm. Berba je izgubljena. na karanfilima i na drugom bilju. plodovi se deformiraju. zelena breskvina u (Myzus persicae ). Na mjestu bijele pjege plod kasnije posme i. Megacladosporium carpophilum) je bolest koja napada divlje i kulturne sorte bresaka. na poko ici se javljaju tamnosme e. zaostanu u rastu i na kraju otpadnu. Ve e nekrotizirane povr ine spre avaju pravilan rast ploda. breskvina u uvijalica ( Myzus varians ). deformiraju se. Bolesti posebno pogoduje zapu tena i gusta kro nja. Bolest je vrlo neredovita u svojoj pojavi. Ko ica ploda postaje hrapava. Njezin je razvoj u velikoj mjeri ovisan o ljetnim ki ama. Broj pjega se brzo pove ava ako je ki no ljeto i tom prilikom. tako i u kontinentalnom podru ju. i to najvjerojatnije radi velike dlakavosti. 45 . breskvina osa predivica ( Neurotoma nemoralis ). ljivama. Plod se mo e na tom mjestu i raspuknuti. kako u primorskim krajevima. i dr. U vrijeme cvatnje hrani se dijelovima cvijeta. a tada ga ve inom zarazi monilija. Za nju je karakteristi no da se naglo razvije i pojavi. Ostali zna ajni tetnici su breskvina crna u ( Brachycaudus persicae ). Plod se deformira i esto otpadne prijevremeno. gotovo crne pjege.Krastavost breskve ili pjegavost breskve (Fusicoccum carpophilum. Bolest se kod nas javlja na plodovima i gran icama. pjege se spajaju.Takav plod u pravilu pukne sve do ko tice ili se sme ura i zasu i. persica ) je kod nas esta bolest bresaka. pra nike. Na nali ju (rije e i na gornjoj strani) listova nalazimo za pepelnice karakteristi nu bijelu prevlaku. Na plodovima nastane ove a pjega bijele boje. Kad plodovi porastu.

Dozrijeva mjesec dana poslije Redhavena. Plod je srednje krupan do krupan. Fayette ima srednje bujno stablo. Dixired je sorta nastala samooplodnjom Redhavena. Meso je uto. Sorti ima vi e od 3000. Plod je krupan okruglog oblika. Meso je uto. Plod joj je velik i okruglast. razmno ava se od 1940. Dozrijeva polovicom srpnja. ugodne arome i mirisa te se odvaja od ko tice. Meso je uto s crvenim ilicama. U odnosu na tu sortu odre uje se vrijeme dozrijevanja ostalih sorti. cvatnja srednje rana i vrlo dobra rodnost. Ko a je uta s crvenilom do 80 posto na povr ini. Dobro se odvaja od ko tice. okruglog ovalnog oblika. Plod srednje krupan do krupan i okrugao. Stablo srednje bujno i rodnost dobra. Meso je uto i so no i djelomi no se odvaja od ko tice. odli ne kvalitete. Ko a uta te na sun anoj strani 70 posto prekrivena crvenilom. rod obilan. 46 . Zbog svoje obilne rodnosti zahtijeva prorje ivanje plodova. U mediteranskom dijelu potrbno ju je natapati kako bi bila uspje no uzgojena.15. Otporna na mraz. Relativno je otporna na mraz. Stablo je bujno. Dozrijeva dva tjedna prije Redhavena. 4 SORTE BRESKVE Sve sorte breskvi djelimo na one utog i bijelog mesa a prema odvajanju mesa od ko tica na kalanke kod kojih se meso lako odvaja od ko tice i durancije gdje se meso ne odvaja od ko tice. Ne zahtijeva veliku temperaturu pa je pogodna za sadnju na jugu mediterana. a rodnost je dobra. vrlo so no i odvaja se od ko tice. Dozrijeva 20 dana prije Redhavena. Redhaven je stara dobro poznata sorta. Ko a ute boje a na sun anoj strani prekrivena 70 posto crvrnom bojom. Collins je srednje bujna sorta. veoma ugodne arome i ukusa. Zbog svoje kasne cvatnje ima manju mogu nost o te enja od mraza. Ko a uta s pramenovima crvene boje.

s s 47 .

48 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->