P. 1
Finansije i Finansijsko Pravo-kompletna

Finansije i Finansijsko Pravo-kompletna

|Views: 1,720|Likes:
Published by Almir Tahirbegovic

More info:

Published by: Almir Tahirbegovic on Jan 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/15/2013

pdf

text

original

*NOVAC I FUNKCIJE NOVCA

*
-Novac je opšte sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i tražnje -Kad je proces trampe postao preuzak da primi sav višak proizvodnje, javio se novac kao opći ekvivalent razmjene -Funkcije novca su: 1. Mjerilo vrijednosti 2. Sredstvo prometa 3. Štednja i kreditna funkcija 4. Novac u funkciji: depozita, kaucije, avansa, kapare i akreditiva 1. Novac kao mjerilo vrijednosti -S obzirom da je nemoguće vrijednosti robe pretvarati u ekvivalente vremena, kilograma i sl. u razmjeni roba potrebno je koristiti se opštim ekvivalentom kao mjerilom vrijednosti -Tu ulogu u svojim različitim pojavnim oblicima obavlja novac -Novac je dakle mjerilo vrijednosti, a tržište je mjesto gdje se to mjerilo utvrđuje -Ono može biti aktivno i pasivno ali se na oba ta tržišta putem ponude i tražnje utvrđuje cijena koja se u ekonomiji naziva tržišna cijena -Visina tržišne cijene zavisi od intenziteta ponude i intenziteta tražnje -Novac pomaže da se promet obavi, a koliko će novca za to trebati zavisi od početne cijene -Početna cijena se formira tako što se saberu: a) troškovi sticanja određene robe b) pretpostavljena zarada c) državne obaveze koje opterećuju promet -Cijena koja se ostvari u razmjeni se zove mjerilo vrijednosti robe (tržišna cijena) -Ukoliko ponuđač ne može da ostvari ponuđenu prodajnu cijenu na tržištu, korekcija cijene se prvo vrši na teret razlike u cijeni, a ne na teret poreza 2. Novac kao sredstvo prometa -Novac je ekvivalent koji posreduje između različitih roba u prometu -Razmjena se vrši na tržištu, te se samim tim novac javlja kao posrednik između ponude i tražnje -Novac se također može javiti i kao sredstvo uspostavljanja odnosa između dužnika i povjerioca -Vremenom novac treba da minimizira svoju ulogu u prometu -U budućnosti vrijednost prometa će se izražavati i evidentirati u novcu, ali će se obračun završavati međusobnim žiralnim kompenzacijama 3. Novac u štednoj i kreditnoj funkciji - Štednja je pojam koji je u direktnoj vezi sa viškom novca kod fizičkih i pravnih lica -Iz praktičnih razloga novac je danas glavno sredstvo za štednju, mada se može pojaviti i roba -Ipak svaka država ima određenu količinu državnih robnih rezervi što predstavlja štednju u obliku robe

-Treba napomenuti da se govori o štednji i kreditima koji su obavljeni kod službeno registrovanih institucija -Kredit kao pojam može biti vezan za robu i to je onda komercijalni kredit, kao i za novac što je finansijski kredit -I jednom i drugom je zajedničko da se vraćaju u novcu uz cijenu nadoknade čekanja povrata novca koju nazivamo kamata -Razlika između kredita i pozajmice je što su na pozajmici umjesto kamate plaća provizija 4. Novac u funkciji: depozita, kaucija, zaloga, avansa i akreditiva a) Depozit – deponovana sredstva kod banke ili drugog lica za obezbjeđenje ili učvršćenje određenih poslovnih aktivnosti (po viđenju – avista depoziti i oročeni) -Oročeni depozit može biti oročen i kraktoročan – rok oročenja do 12 mjeseci i dugoročan – rok oročenja preko 12 mjeseci b) Kaucija – a)svaka vrsta ličnog ili realnog jamstva za izvršenje neke obaveze, b)jamstvo koje treća lica daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskog kredita nekom od klijenata, c)kad dužnik daje povjeriocu izvjesnu sumu novca kao garanciju da li će izvršiti svoju ugovornu obavezu c) Avans – djelomično ili potpuno izmirenje obaveze unaprijed d) Kapara – određeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari koje jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zaključen i u cilju obezbjeđenja izvršenja ugovora e) Akreditiv – otvoreno pismo kojim se primalac umoljava da predavaču do izvjesne visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača tog pisma -Može biti uslovljeni (dokumentarni) i neuslovljeni (korisnik novac podiže prema vlastitoj potrebi i može biti u 3 oblika: kreditno pismo, putnički ček i lični akreditiv)

*NOVČANA MASA I LIKVIDNOST*
-Novčana masa se može posmatrati sa mikro i makro aspekta -Novčana masa predstavlja novac raspoređen u obliku novca i ekvivalenta novca na: 1. žiro i tekućim računima, kao i deviznom računu 2. otvorenom akreditivu u domaćoj ili stranoj valuti 3. blagajni domaće valute i deviznoj blagajni 4. plemenitim metalima 5. ekvivalenti gotovine (mjenice, čekovi, bonovi) -LIKVIDNOST je sposobnost datog lica da raspoloživom novčanom masom podmiri svoje kratkoročne ( dospjele ) obaveze. -Likvidnost se može mjeriti za svaki dan pojedinačno, za svaku sedmicu, mjesec i sl. -Računa se samo za kratkoročne dospjele obaveze. -Prava likvidnost se kao pojam može posmatrati samo sa mikro aspekta / tj. za svaki subjekt pojedinačno -OPTIMALNA NOVČANA MASA je novčana sposobnost koja ne prekida dnevnu likvidnost.

-Dakle, to je situacija u kojoj dospjele obaveze izmirujemo bez kašnjenja i bez zateznih kamata. -Za cilj ima održavanje kontinuiteta likvidnosti.

*ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI* -LIKVIDNOST je sposobnost subjekata da novčanim sredstvima ili ekvivalentima novca izmiri svoje dospjele obaveze. -SOLVENTNOST bi se najlakše mogla okarakterisati kao dugoročna likvidnost. O solventnosti se može govoriti kao: mjesečnoj,polugodišnjoj,godišnjoj ili visegodišnjoj -Likvidnost je parametar koji se može izračunati na osnovu stvarnih elemenata, dok je solventnost koeficijent koji se izračunava na bazi djelimično poznatih kategorija i procijenjenih navedenih kategorija u periodu za koji se izračunava solventnost -Solventnost je koeficijent dugoročne likvidnosti koji je sve neprecizniji sto se kao vrijeme uzima duzi period. -U savremenom svijetu privrede, izmirenje obaveza je dozvoljeno bilo kojim oblikom sredstava ukoliko razmjenu prihvate obje strane. -Takav ce odnos prema mogućnosti izmirenja obaveza dovesti u pitanje pojam likvidnosti i solventnosti. -Likvidnost se danas sve vise treba shvatiti kao izmirenje dospjelih obaveza blagovremeno ( na dan dospijeća ) bilo kojim ili kakvim sredstvima koje suprotna strana prihvata u fer vrijednosti ako se radi o nenovčanim sredstvima koja ne predstavljaju ekvivalente novca. -Solventnost ima tačno određeno vrijeme ali je ono znatno duže od vremena likvidnosti. *VALUTE I DEVIZE* -Valuta kao pojam ima korijen u lat. rijeci ˝ Valuta ˝ sto zadovoljava kriterije u određenim slučajevima da to bude: 1. rok do koga treba izmiriti određenu obavezu tj. što danas susrećemo na fakturama ili ugovorima ( rok upisan na fakturi se označava npr. valuta za plaćanje 30.6 tekuće god) 2. strani novac ( papirni ili kovani ) 3. valutni sistem zemlje

-Najviši nivo koji može doživjeti određena valuta je da preuzme ulogu svjetskog novca koju i do danas ima jedino zlato. -To liderstvo valute dovodi do toga da se konvertibilnost drugih valuta mjeri u odnosu na ˝ valutu lidera ˝ -Danas valute dijelimo na: 1. 2. 3. 4. 5. konvertibilne nekonvertibilne transferabilne klirinške crnoberzanske

-Konvertibilne valute treba shvatiti kao valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato i zlatne devize -Nekonvertibilna valuta je valuta koja se ne može mijenjati za zlato niti je kao takvu žele imati druge zemlje -Transferabilna valuta je valuta koja se može koristiti za plaćanje u vise zemalja -Klirinške valute se vezuju za klirinški sporazum pojedinih zemalja. Klirinškom valutom se uspostavljaju odnosi između dužničko povjerilačkih odnosa tj služe za međusobni obračun obaveza i potraživanja -Crnoberzanska valuta ja valutna vrijednost koja se uspostavlja na legalnom berzanskom trzistu niti se uspostavlja na legalnim propisima zemlje iz koje je porijeklo valute -Devizu treba shvatiti kao potraživanje u stranoj valuti bez obzira na ročnost i bez obzira u kojem obliku to potraživanje bilo izraženo -I njih danas možemo sresti kao: konvertibilne i nekonvertibilne -Visina deviznog kursa zavisi od vrijednosti domaćeg novca, vrijednosti inozemnog novca i od njihovih međusobnih odnosa na deviznom tržištu tako da se devizni kursevi i ne moraju poklapati sa njihovim zvaničnim paritetima -Danas kad se vrši obračun jedne valute u drugu mogu da se pojave kursne razlike. -Ovaj se odnos uglavnom uspostavlja između domaće valute i stranih konvertibilnih valuta jer se odnos domaće nekonvertibilne valute u odnosu prema stranoj nekonvertibilnoj valuti uspostavlja kliringom

moramo znati kada se može priznati priticanje u stranoj valuti. a koju treba realizovati u stranoj valuti d) Kada na neki drugi način stiče ili otuđuje sredstva ili podmiruje obaveze iskazane u stranoj valuti -Dva su uslova za ostvarenje kursne razlike: 1. kada se sa manjom vrijednosću domaće valute izmiruje obaveza ranije priznata u stranoj valuti. razlika među kursevima u različitom vremenu -POZITIVNA KURSNA RAZLIKA je pozitivan odnos domaće valute prema stranoj valuti tj. proizvode sluge ili stalna sredstva čija vrijednost je iskazana u stranoj valuti b) Posuđuje od nekog ili nekom posuđuje finansijska sredstva pri čemu su dugovanja ili potraživanja iskazana u stranoj valuti c) Postane strana dužnik.-Da bi došlo do priznavanja kursnih razlika. tj. a rastu cijene -Da bi se smanjila inflacija potrebno je smanjiti količinu novca u opticaju -Revalorizacija je vraćanje ranije vrijednosti nekom novcu ili robi -Revalorizacija se primjenjuje za stalna sredstva i to na sredstva u pripremi i sredstva van funkcije . distanca vremena od nastanka do izvršenja transakcije 2. -Početno priznavanje prema navedenom standardu obuhvata transakcije u stranoj valuti koje su izražene ili zahtijevaju podmirenje obaveze ili troška u stranoj valuti uključujući transakcije koje nastaju kada pravno lice: a) Kada strano lice prodaje robu. strana ne izvršenja određene obaveze iz ugovora. -NEGATIVNA KURSNA RAZLIKA pojavit ce se kada dužnik u nedostatku sredstava svoju evidentiranu obavezu placa u nekom budućem periodu u kome za isti iznos strane valute mora da da veću vrijednost domaće valute *INFLACIJA I NJEN UTICAJ NA REVALORIZACIJU SREDSTAVA* -Inflacija je period opšteg rasta cijena robe i faktora proizvodnje -Kupovna moć novca opada.

što znači da se s manjom količinom novca može kupiti ista ili veća količina robe -Korist koju od deflacije imaju povjerioci je da se potraživanja koja su povjerioci imali ranije naplaćuju kad je vrijednost porasla -Smanjenje vrijednosti stalnih sredstava će se na poslovanje pravnih lica odraziti u vidu povećanja rashoda u tekućem periodu ili smanjenja vrijednosti kapitala *FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ* -Finansijski izvještaj je pregled finansijskih informacija raspoređenih u više formalizovanih tabela o rezultatima poslovanja -Nudi informacije koje se odnose na: • • • • • • Sredstva Obaveze Kapital Rezerve Prihode i rashode Novčane tokove -Korisnici finansijskog izvještaja su: .-Revalorizacija stalnih sredstava je obavezna kad je inflacija • • 10% i više godišnje priznata od nadležnog državnog organa 10% i više kumulativno u više godina uzastopno -Revalorizovana rezerva se koristi u slučaju gubitka u poslovanju da se iz te vrijednosti nadoknadi gubitak kako se ne bi mijenjala vrijednost dionice *DEFLACIJA I NJENE POSLJEDICE* -Deflacija je povećanje vrijednosti novčane jedinice.

 Ulagači  Zaposleni  Dobavljači  Zajmodavci  Kupci  Vlade i njihove agencije  Javnost Ciljevi finansijskog izvještaja su: a) da pruži informacije o finansijskom položaju pravnog lica b) da daje široku sliku finansijskih učinaka prošlih događaja c) pokazuje rezultate vodstva ili menadžmenta -Prema važećim propisima finansijski izvještaj treba da pregleda nezavisni revizor te da da svoje mišljenje koje se objavljuje u jednom od dnevnih listova u BiH Karakteristike finansijskog izvještaja su: a) razumljivost – da su informacije odmah razumljive korisnicima b) relevantnost – mora nositi dozu korisnosti za donošenje odluke c) značajnost – beznačajne stavke se ne unose u izvještaj d) pouzdanost – da bi informacija bila korisna mora biti pouzdana e) vjerodostojnost prezentacije – informacije zasnovane na stvarnim dokumentima i knjigama evidencije o poslovima f) kompletnost g) uporedivost – šeme finansijskog izvještaja moraju biti sačinjene u skladu sa računovodstvenim standardima -Finansijski izvještaji se dijele na: Obavezni i Neobavezni .

Bilans stanja 2. Bilans uspjeha 3.-Obavezni su propisani kao obaveza za sva pravna lica. Bilans stanja je sumaran pregled sredstava (aktive) i obaveza i kapitala (pasive) na određeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti -AKTIVU čine: stalna i tekuća sredstva -PASIVU čine: kapital. Izvještaj gotovinskih tokova 4. Izvještaj o promjenama vlasničkog kapitala 5. mjesečni i slično) -Konsolidovani finansijski izvještaj je izvještaj od više dijelova pravnog lica (podružnica) ili više pravnih lica u složenom privrednom sistemu -U ovaj izvještaj se ne unose podaci o internim odnosima lica povezanih u izvještaju i ne unose se prihodi i rashodi. potraživanja i obaveze između lica -Zbirni finansijski izvještaj je zbir više pojedinačnih izvještaja složenog sistema bez isključivanja internih odnosa lica povezanih u izvještaju Dijelovi obaveznog finansijskog izvještaja su: 1. KONSOLIDOVANI I ZBIRNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ -Segmentarni finansijski izvještaj potvrđuje informacije o određenim dijelovima pravnog lica -Intervalni finansijski izvještaj sačinjava se u određenom vremenu (dnevni. dok su Neobavezni propisani od korisnika informacija i nisu obavezni za sva lica -Obavezni sačinjavaju sva pravna lica kao polugodišnji ili godišnji izvještaj -Pored ovih izvještaja postoje i druge forme koje pružaju računovodstvene informacije: SEGMENTARNI. rezerve i obaveze . INTERVALNI. Računovodstvena politika i zabilješke 1.

Izvještaj o promjenama vlasničkog kapitala daje informacije da li je došlo do promjena vrijednosti kapitala i dali je došlo do promjene vlasnika kapitala *BANKE I BANKARSKI SISTEMI* -Zakon o bankama reguliše:  pravila osnivanja banke  organizaciju banke . Izvještaj gotovinskih tokova je pregled priliva i odliva gotovine i ekvivalenta gotovine u pravnom licu i iz pravnog lica u utvrđenom vremenu -Prati sljedeće aktivnosti:  poslovne aktivnosti  ulagačke aktivnosti  finansijske aktivnosti 4. rashodi od finansiranja. ostali prihodi. kojom se utvrđuje finansijski rezultat kao razlika prihoda i rashoda u formi dobiti ili formi gubitka -I prihodi i rashodi mogu biti operativni i neoperativni -Operativni prihodi su oni koji proizilaze iz osnovne registrovane djelatnosti: prihodi od prodaje proizvoda. ostali rashodi i vanredni rashodi 3.2. troškovi distribucije i slično -Neoperativni prihodi su prihodi od ulaganja i ulagačkih aktivnosti. vanredni prihodi -Neoperativni rashodi su: rashodi po osnovu ulaganja. usluga i roba -Operativni rashodi su: rashodi prodatih proizvoda usluga i roba. prihodi od finansiranja. Bilans uspjeha je zbir prihoda i rashoda na određeni dan prikazan kroz već ranije definisanu strukturu.

ukoliko banka ne počne sa radom u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar ili ako šest mjeseci ne daje kredite i ne prima depozite 6. ako je banka kažnjena zbog nepoštovanja uslova iz dozvole za rad 3. ako kapital i rezerve padnu ispod minimuma (15 miliona KM) -Agencija može odrediti prinudnog upravitelja ukoliko procijeni: . ako je banka nesolventna 4. pravila poslovanja  prestanak rada -Dozvolu za rad na zahtjev osnivača dodjeljuje Agencija za bankarstvo -Rok u kojem Agencija mora odgovoriti podnosiocu zahtjeva iznosi 60 dana -U roku od 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad banka se mora upisati u sudski registar -Osnivački kapital za banku iznosi 15 miliona KM uz mogućnost povećanja -Uz zahtjev za bankarsku dozvolu za rad moraju se priložiti sljedeći dokumenti:  osnivački akt  podaci o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog rukovodstva banke  iznos kapitala banke  plan poslovanja i organizaciona struktura  knjiga dioničara banke -Agencija za bankarstvo ima pravo oduzeti dozvolu za rad banci po sljedećim uslovima: 1. ako se utvrdi da je Agencija izdala dozvolu na nezakonitim dokumentima 5. ako sama banka to traži 2.

Ne ostvaruje kamatu već proviziju. izdavanje akreditiva. NEUTRALNI. PASIVNI. bankarske garancije) -Vlastiti bankarski poslovi imaju karakter kupovine dionica druge banke ili drugog preduzeća. Time se želi ostvariti dobit u vidu dividende. depo-poslovi. (izdavanje kreditnih pisama. *DOPRINOSI* -Doprinosi su kategorije prihoda nosilaca osiguranja -Iz doprinosa se direktno finansiraju institucije koje osniva država s ciljem osiguranja opšteg standarda stanovništva -Mogu biti obavezni i neobavezni -U skladu sa zakonom doprinosi se dijele:  penziono i invalidsko osiguranje . izdavanje dionica obveznica) -Neutralni bankarski poslovi su oni poslovi gdje se banka ne pojavljuje ni kao dužnik ni kao povjerilac. da su uslovi poslovanja u određenoj banci alarmantni  da je kapital banke manji od 50% visine osnivačkog kapitala  ako je banci oduzeta dozvola za rad -Danom imenovanja prinudnog upravitelja prestaju sa radom svi do tada legalni organi banke -Ukoliko on utvrdi da postoji osnov za likvidaciju banke Agencija će imenovati likvidacionog upravitelja -Rok u kojem se mora izvršiti likvidacija (platiti sve obaveze) banke od dana oduzimanja dozvole za rad je 30 dana -Razlikujemo sljedeće grupe bankarskih poslova: AKTIVNI. VLASTITI -Aktivni bankarski poslovi su oni u kojima banka ostvaruje prihod -Pasivni bankarski poslovi su oni u kojima banka stvara obaveze koje bi trebala platiti (emisioni poslovi.

koje samostalno obavlja privrednu. vrhunski sportisti 8. koje ostavaruje prihod od autorskih prava 7. koji je imenovan na javnu ili drugu dužnost 3. koje je upućeno od poslodavca na usavršavanje u inostranstvu 5. lice zaposleno u inostranstvu ako nije obavezno osigurano u inostranstvu . profesionalnu ili drugu djelatnost 6. koji se bave zemljoradnjom kao osnovnom djelatnošću 9. na teritoriju Federacije zaposlen je kod pravnog ili fizičkog lica nerezidenta. međunarodne organizacije te stranog diplomatskog i konzularnog predstavništva 4. koji je u radnom odnosu na teritoriju Federacije 2. zdravstveno osiguranje  za osiguranje od nezaposlenosti -U zavisnosti od osnovice doprinosa dijele se na:  doprinosi IZ ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika  doprinosi NA isplaćena lična primanja na teret poslodavca  doprinosi koji se plaćaju na druge izvore -Direktni korisnici doprinosa su:  Fond penziono invalidskog osiguranja PIO  Fond zdravstvenog osiguranja  Agencija za zapošljavanje  Fond za socijalnu zaštitu KS -Rezidenti FBiH koji su obaveznici doprinosa su: 1.

lica koja su zaposlena kod pravnog ili fizičkog lica nerezidenta 3.10. a na plaću 6% ZDR – iz plaće 12. beneficirani staž) poslodavac plaća dodatni doprinos za PIO po stopi od:  2% za osiguranike kojima se 12 mjeseci rada računa kao 14 mjeseci staža  3% za osiguranike kojima se 12 mjeseci rada računa kao 15 mjeseci staža  6% za osiguranike kojima se 12 mjeseci rada računa preko 15 mjeseci staža -Kaznene odredbe predviđene za neplaćanje doprinosa:  Za kašnjenje duže od 30 dana mora se platiti 2 puta veći iznos doprinosa  Za kašnjenje duže od 60 dana mora se platiti 3 puta veći iznos doprinosa . a na plaću 4% NEZ – iz plaće 1. a na plaću 0. druga fizička lica rezidenti u skladu sa zakonom -Nerezidenti u FbiH koji su obveznici doprinosa: 1. zaposleno lice kod međunarodnog organa ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavnika -Najviše stope doprinosa u skladu sa zakonom o doprinosima mogu biti: PIO – iz plaće 17% .5% -Na isplaćena lična primanja zaposlenih kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (tzv.5%.5%. koji su na teritoriju FbiH zaposleni kod pravnog ili fizičkog lica rezidenta 2.

 Za kašnjenje duže od 90 dana mora se platiti 5 puta veći iznos doprinosa -U ovim slučajevima se kažnjava i odgovorno fizičko lice u pravnom licu kaznom od 2000 KM *ADMINISTRATIVNE TAKSE* -Administrativne takse (kao dio budžetskih prihoda) predstavljaju naknadu fizičkih i pravnih lica za usluge koje im pružaju državni organi -Taksa nastaje po tri osnova:  Za podneske  Za rješenja i druge isprave  Za pravne radnje -Na teritoriji BiH taksa se plaća isključivo u gotovini: rok zastare za naplatu taksi je dvije godine od dana kada je taksa trebala biti plaćena -Prekid zastare nije moguć -Povrat u slučaju da je plaćena veća taksa moguć je u roku od dvije godine maksimalno -U slučaju da postoji više obveznika kod plaćanja takse obaveza je solidarna -Ukoliko podnesak bude primljen poštom on se ne rješava dok se ne izvrši uplata takse -Primalac podneska dužan je da napravi opomenu -Ukoliko je podnesak primljen iz inostranstva bez administrativne takse neće se pisati opomena već će se podnesak riješiti -Taksa će se naplatiti kad se podnesak bude uručivao -Takse koje se plaćaju u inostranstvu organima BiH sa sjedištem u inostranstvu nazivaju se konzularnim taksama -One se naplaćuju u stranoj valuti po važećem kursu .

tarifa za uvjerenja U 4. zahtjev za povrat nepravilno naplaćenih taksi 8. tarifa za podneske P 2. humanitarne i dobrotvorne organizacije u BiH 3. za putne isprave i državljanstva 7. odnosno kantona. strani DKP u diplomatskim i konzularnim poslovima 4. zahtjev u postupku za ispravku greški u rješenjima ili drugim ispravama *BUDŽET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I RASHODA* -Zakon o budžetu FBiH: ‘Budžet je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja FbiH. tarifa za rješenja R 3. spisi i radnje čije je oslobođenje predviđeno međunarodnim ugovorom 6. građani za akte o zasnivanju radnog odnosa u insitutucijama BiH 5. gradova i . vanjska trgovina -Od plaćanja taksi u zemlji i inostranstvu su oslobođeni: 1. tarifa za mišljenje M 5. za ovjere prepisa i izvode 6. izbjeglice u inostranstvu. institucije BiH 2.-Prema tarifi za takse razlikujemo sljedeće takse: 1. za oblast međunarodnog cestovnog i vanjskog prometa 8. državljani BiH za podneske u DKP plaćaju 50% 7.

pripremne radnje za izradu budžeta 2. nadzor i revizija budžeta -U okviru Ministarstva finansija FBiH formira se trezor sa svrhom da planira:  Izvršenje budžeta  Nadzor budžeta  Upravljanje novčanim tokovima  Vođenje jedinstvenog računa trezora -Procedura: rok donošenja budžeta je sljedeći: . koje odobrava Parlament FbiH odnosno zakonodavna tijela kantona. rebalans budžeta 6.općina. izvršenje budžeta (prikupljanje prihoda i pokriće rashoda) 5. izrada budžeta 3. usaglašavanje (usvajanje) budžeta 4. gradska i općinska vijeća’ -Ono što posebno obilježava budžet je determinanta vremena – mora biti određeno vrijeme za koje se budžet donosi -Karakteristike svakog budžeta su:  Privredni  Socijalni  Politički  Analitičan -Faze u procedurama od pripreme do nadzora budžeta su: 1.

10.11. tekuće godine -Kad Vlada usvoji budžet on se podnosi Parlamentu FBiH najkasnije do 15. tekuće godine -Pojedinačni budžetski korisnici izrađuju prijedloge zahtjeva.06. tekuće godine ostanu na bankovnom računu nekog budžetskog korisnika moraju se vratiti na račun budžeta FBiH -Osnovni princip koji mora da zadovolji budžet je:  Princip ravnoteže – da se rashodi raspoređuju na nivou predviđenih prihoda  Budžetski prihodi se dijele na: TEKUĆE i KAPITALNE  Tekući se obračunavaju na bazi tekuće imovine i tekućih novčanih tokova  Kapitalni svoj izvor zasnivaju na stalnoj imovini .07.04.07.-Ministarstvo finansija FBiH je obavezno napraviti preliminarni izvještaj o privrednoj i fiskalnoj politici do 30. Ministarstvo finansija pregleda ove prijedloge zahtjeva i izrađuje konačni prijedlog budžeta za narednu godinu (nacrt budžeta) -On se Vladi FBiH mora prezentovati najkasnije do 15. tekuće godine za prethodnu godinu -Federalni ministar finansija potom mora izraditi godišnji obračun budžeta FBiH do 15. tekuće godine -Na osnovu stavova vlade ministar finansija upućuje budžetskim korisnicima akt o načinu i elementima izrade godišnjeg budžeta do 22. tekuće godine za narednu fiskalnu godinu – rok je 6 mjeseci -Dobijeni prijedlog Vlada FBiH mora razmotriti u roku od 15 dana i zauzeti stav do 15. -Maksimalno se 20% budžeta može kreditirati -Izvještaj o izvršenju budžeta za prethodnu godinu dostavljaju budžetski korisnici nadležnom ministarstvu do kraja februara -Nadležni ministri su dužni potom ministru finansija FBiH dostaviti godišnje izvještaje do 30. -Sva sredstva koja 31.12.03.

ako su objavljena u BiH ili inostranstvu a uživaju zaštitu u skladu sa zakonom o autorskim pravima -Autorsko pravo sadrži:  Imovinsko-pravna obilježja  Lično-pravna ovlaštenja -Autorskim djelom se smatraju: 1. domaće i inostrane donacije -Struktura budžetskih rashoda: 1. tekući rashodi (bruto plate i naknade plata. plate. takse. filmska djela 5. kursne razlike) 3. Nelikvidnost -Godišnjim budžetom se utvrđuje nivo deficita i način njegovog rješavanja po sistemu zaduživanja *AUTORSKO PRAVO* -Izvor autorskog prava je autorsko djelo -To su djela državljana BiH ili lica koja nisu državljani ali imaju prebivalište u BiH. govorna djela 3. prihodi ostvareni od obavljanja osnovne djelatnosti budžetskih korisnika 4.-Struktura budžetskih prihoda: 1. neporeski prihodi (naknade. pisana djela 2. imovina) 2. kapitalni transferi) 3. novčane kazne. kapitalni rashodi (nabavka stalne imovine. dramska i dramsko-muzička djela . rashodi datih zajmova -SUFICIT je pozitivna razlika prihoda nad rashodima kod budžetskog korisnika -DEFICIT – više rashoda nego prihoda tj. poreski prihodi utvrđeni zakonom (PDV. porez na dobit. muzička djela 4. doprinosi) 2.

planovi. oprema vojnih i policijskih snaga BiH i entiteta 3. koreografska i pantomimska djela 7. kartografska djela 11. modernizacija i opremanje carinske službe -Osnovicu za obračun uvozne carine čini vrijednost iz fakture dobavljača + zavisni troškovi nabavke do granice uvoznika -Lice se može osloboditi plaćanja poreza zbog uništenja ili otuđenja iz opravdanih razloga -Carine može biti oslobođena oprema. djela iz oblasti likovnih umjetnosti 8. skice i plastična djela -Koautorsko pravo je nedjeljivo autorsko pravo u slučajevima kada je neko autorsko djelo rezultat rada više lica. od čega se pokrivaju troškovi. smrću autora prije završetka djela 2.6. druge robe predviđene Zakonom o carinskoj politici -Kod nas ne postoji izvozna carina . oprema za projekte obnove i rekonstrukcije BiH 4. djela svih grana primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja 9. roba ili imovina u sljedećim slučajevima: 1. roba humanitarnih organizacija 7. lična imovina 5. istekom važenja ugovora -Autorsko pravo traje: za života autora i 70 godina nakon smrti -Koautorsko pravo traje: 70 godina od smrti posljednjeg koautora *CARINE KAO PRIHOD BUDŽETA* -Carina je osnovna uvozna obaveza koja se plaća prilikom uvoza ili u vezi sa uvozom robe nadležnom državnom organu na carinsku vrijednost robe u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH -To je dakle obaveza koju plaća uvoznik kao dozvolu za ulazak na određeno prodajno područje -Carina je zaštitna mjera privrede BiH -Predstavlja prihod budžeta entiteta iako ovu materiju reguliše jedinstven carinski zakon BiH -Pored carine plaća se 1% i carinsko evidentiranje. roba uvezena radi reklamiranja 6. a djelo je nedjeljivo -Izdavačko pravo je kada autor svoja prava korištenja djela prenosi na drugo lice pismenim autorskim ugovorom -Od autorskog djela razlikujemo izdavački ugovor kojim autor na drugo lice prenosi izdavačka prava objavljivanja autorskog djela -Izdavački ugovor prestaje: 1. fotografska djela 10. iskorištenjem tiraža svih ugovorenih djela 3. oprema stavljena u slobodan promet 2.

*KONCESIJA KAO OSNOV FINANSIJSKOG PRAVA* -Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava u opštoj upotrebi i obavljanje djelatnosti od opšteg interesa -Koncesionar je nadležno ministarstvo ili organ vlasti u državi kojeg odredi Vlada kao nadležnog za dodjelu koncesija -Koncesionar je pravno lice kome se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa zakonom -Vrijednost koncesije se utvrđuje na osnovu sljedećih elemenata:  Vrijeme korištenja koncesije  Eksploatacija površine prirodnog bogatstva  Količina iskorištenosti koncesionog prava -Komisiju za koncesije usvaja Parlament FbiH na prijedlog Vlade -Mandat im traje 5 godina i može se obnoviti jednom -Komisija ima 7 članova i u isključivoj nadležnosti Komisije je: 1. kvalitet i zakonito poslovanje tržišno orijentisanog bankarskog sistema BiH -Agencijom za bankarstvo upravlja Upravni odbor -Sastoji se od 5 članova koje imenuje Parlament FbiH na prijedlog Vlade FbiH na mandat od 5 godina -Osnovni zadaci Agencije za bankarstvo su:  Izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka  Nadziranje poslovanja banke  Ukidanje dozvole za rad bankama  Upravlja i nadzire postupak sanacije i likvidacije banaka  Pokreće stečajni postupak nad bankama . odobravanje rokova i uvjeta o pružanju usluga potrošačima 3. tekuće godine -Vlada utvrđuje budžet te samim tim određuje i plate i druga primanja članova Komisije -Sporove po koncesijama rješava Vrhovni sud FbiH *AGENCIJA ZA BANKARSTVO* -Agencija za bankarstvo je samostalna i nezavisna finansijska institucija koja na identičan način postoji u oba entiteta -Naglašena je njena kontrolna funkcija nad bankama -Cilj agencije je da unaprijedi sigurnost. razmatranje žalbi potrošača 4. odlučivanje o svakom podnesenom zahtjevu -Članove komisije imenuje Parlament na prijedlog Vlade FbiH -Komisija podnosi godišnji izvještaj o svom radu u prošloj fiskalnoj godini Vladi Federacije do 31.05. praćenje cjelokupnog rada koncesionara 2.

odnosno ako se rashodi Agencije pokriju iz pomenutih naknada onda dodatno finansiranje nije potrebno -Agencija za bankarstvo svoj rezultat izražava kao suficit i deficit.-Posebni zadaci Agencije za bankarstvo su:  Donosi statut Agencije  Donosi druge opće akte  Usvaja finansijski plan i finansijski izvještaj  Usvaja izvještaj koji Agencija pravi o svom radu -Agencija za bankarstvo se finansira:  Od naknade za izdavanje dozvole za rad banaka  Naknade za nadzor nad radom banaka  Od ostalih prihoda od rada Agencije  Od prihoda od budžeta FbiH -Agencija je uslovno budžetska institucija. zastupa Centralnu banku u pravnim postupcima -Cilj Centralne banke: da postigne i održi stabilnost domaće valute -Zadaci Centralne banke:  Osnovni zadatak je da osigura da ukupan iznos njene novčane pasive nikada ne pređe ekvivalentan iznos njenih neto deviznih rezervi  Usvajanje i kontrola monetarne politike po kursu 1 KM = 1 DM  Držanje i upravljanje deviznim rezervama  Provođenje monetarne politike  Koordinacija djelatnosti Agencija za bankarstvo u entitetima . posrednike i korespodente Centralne banke 4. imenuje službenike. te kao višak prihoda prenosi u narednu godinu -Revizorsko mišljenje Agencije o svom poslovanju dostavlja Parlamentu FbiH u roku od 3 mjeseca po završetku poslovne godine *CENTRALNA BANKA BIH* -Centralna banka je centralna finansijska institucija sa sjedištem u Sarajevu koja usvaja i kontroliše monetarnu politiku BiH -Rukovodeći organi Centralne banke su:  Upravno vijeće  Guverner Centralne banke -Članovi Upravnog vijeća su:  Guverner  3 viceguvernera -Guverner Centralne banke ima sljedeće nadležnosti: 1. on je glavni i izvršni funkcioner banke 2. može sklapati ugovore u ime banke 3. a ne kao dobit i gubitak -Samim tim se ne oporezuje porezom na dobit.

-Centralnoj banci su zabranjene sljedeće aktivnosti: 1. fizička osoba koja samostalno obavlja privrednu i profesionalnu djelatnost kao osnovno zanimanje  NEREZIDENTI FbiH 1. davanje novčanih i finansijskih poklona 3. davanje kredita 2. bavljenje trgovinom. fizička osoba koja platu ostvari na teritoriji FbiH -Porez na platu se obračunava po naplati svakog individualnog i dodatnog primanja -Osnovica poreza na platu je bruto plata namijenjena za propisane doprinose za socijalno osiguranje na teret zaposlenika -Pod plaćom kao poreskom osnovicom podrazumijevaju se:  primanja koja fizička osoba ostvari po osnovu redovnog rada  primanja koja fizička osoba ostvari od samostalnog obavljanja djelatnosti -Pod ličnim primanjem po osnovu rada smatra se:  plata zaposlenog radnika  plata rukovodnog radnika  plata dužnosnika  plata pripravnika  plata za vrijeme godišnjeg primanja  plata za vrijeme praznika  naknada dok se obrazuje  naknada dok čeka posao  naknada u slučaju bolesti do 42 dana i dr. sticanje prava na nepokretnom imovinom (osim za vlastitu administraciju) *POREZ NA PLAĆE* -Porez na plaću je porez na zaradu fizičkih lica koju oni ostvare:  Po osnovu radnog odnosa  Izvan radnog odnosa  Od samostalnog obavljanja djelatnosti -To je opšti prihod kantona i opština. držanje depozita izraženog u valuti BiH ili od rezidenata BiH 4. kupovinom dionica bilo koje kompanije 5. fizička osoba koja ostvari platu za rad obavljen u FbiH i izvan FbiH 2. a raspoređuje se po posebnom kantonalnom zakonu -Obaveznici poreza na plaću:  REZIDENTI FBiH 1. -Pod dodatnim primanjem po osnovu rada smatra se:  naknada za odvojeni život  naknada za rad na terenu .

. itd. Osnovica je najniža plata u FBiH. Najniža plata iznosi 55% prosječne plate u FBiH. osim za ugostitelje. . Za samostalne ugostitelje osnovica je prosječna plata u FBiH. procentna stopa poreza iznosi 30%.neisplaćene plate vojnika tokom rata.naknade za tehničko-tehnološke inovacije. POREZ NA DOBIT PRIVREDNIH DRUŠTAVA . Rokovi za plaćanje poreza su.dodaci za djecu.isplatilac plate plaća porez na dan isplate plaće .lice koje samostalno obavlja djelatnost plaća porez 7 dana od isteka mjeseca za obračun plate . . .       regres za godišnji odmor dnevnice za službena putovanja naknade za prevoz na posao otpremnice topli obrok pomoć u slučaju smrti jubilarne nagrade -Pod dodatnim primanjem koja lica ostvare van rada smatra se:  naknade članovima upravnog odbora  naknade za rad sudijama porotnicima koji nisu zaposleni  naknade poslanicima  naknade po osnovu bavljenja sportom itd -Za lična primanja po osnovu rada procentni stepen na platu je 5% Za dodatna primanja koja lice ostvari van rada.nerezident po isteku 7 dana Na određena primanja ne plaća se porez na platu: .kamata po javnim zajmovima. Primanja od samostalnog obavljanja djelatnosti se oporezuju sa stopom poreza od 5%.naknada u slučaju nezaposlenosti. .socijalna pomoć .

Obračunava se u bilansu uspjeha. Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za vlastitu proizvodnu djelatnost umanjuje se poreska obaveza za iznos cjelokupnog ulaganja. Ta dobit podliježe obavezi plaćanja poreza na dobit. Razne članarine se priznaju do nivoa od 0. Preko tog iznosa. . razlika se prenosi u poreski bilans.zadruge i zadružne organizacije.privredna društva.Privredna društva svoj rezultat poslovanja iskazuju kao dobit ili gubitak. za slobodne carinske zone i korisnike zona: . Donacije. 4.5% od vrijednosti ukupnog prihoda u toku finansijske godine. .ustanove koje prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruju dobit. reprezentacije i humanitarna pomoć se ne operezuju ukoliko njihov iznos ne prelazi 0.banke i dr. . Obvezniku kod koga strano lice ulaže kapital čiji je udio u ukupnom trajnom kapitalu preduzeća najmanje 20% umanjuje se porez na dobit preduzeća u trajanju od 5 godina od dana ulaganja. .1% od ukupnog prihoda. Ukoliko pređu taj procenat onda se ove stavke unose u poreski bilans i uvećavaju oporezivu osnovicu poreza na dobit. Poreski obveznici ovog poreza su: .za drugu godinu poslovanja za 70% .za treću godinu poslovanja za 30% 2. Dobit je pozitivna razlika prihoda nad rashodima.društva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica. za novoosnovano privredno društvo . Porez na dobit za rezidenta iznosi 10% a za nerezidenta 15%. Poreske olakšice poreza na dobit su: 1. Poreska osnovica poreza na dobit je dobit koju poreski obveznik iskaže u poreskom ciklusu. Cilj njihovog poslovanja je ostvarivanje dobiti. finansijske institucije.za prvu godinu poslovanja za 100% .100% za period od 5 godina 3. .

strani državljanin koji ostvari dobit obavljajući djelatnosti u FBiH.vlasnici ugostiteljskih i trgovinskih djelatnosti .70% za 2.100% za 1. POREZ NA DOBIT FIZIČKIH LICA Plača se u sladu sa ostvarenom dobiti u paušalnom iznosu i u procentu od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda fizičkog lica (25%). Ako privredno društvo zapošljava više od 50% invalida u radu. godinu rada . iznosi plaćenog poreza na promet 4.5.poreski obveznici koji svoj promet obavljaju preko žiro-računa. 2. (uzgoj pčela itd. bruto plate poreskog obveznika 2. 1. ostali troškovi poslovanja Poreske olakšice kod plaćanja poreza na dobit fizičkog lica. Obveznici poreza na dobit fizičkih lica su: 1. godinu rada . ono je tada 100% oslobođeno poreza na DOBIT. samostalni privrednici. Za prve 3 godine o početka obavljanja djelatnosti i to: . Rashodi koje poreska uprava priznaje fizičkim licima kod sačinjavanja osnovice poreza na dobit fizičkih lica su: 1. bruto plate ostalih zaposlenika kod obveznika 3. fizičko lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi. profesionalni sportisti i sportski radnici. Fizička lica koja ne mogu imati paušalnu osnovicu poreza na dobit: . za izvršena ulaganja u datoj godini . pozitivna razlika između ostvarenog prihoda i nastalih rashoda u periodu za koji se obračunava dobit.) 4. godinu rada 2.30% za 3. Osnovica poreza na dobit fizičkih lica je dobit tj. 3.

moguće umanjenje 50%) 4. poslovne prostorije. opštine. kantoni. 4. 2. stol u kasinu 8. plovni objekt preko 5 m dužine 7. automat za zabavne igre. POREZ NA IMOVINU Plaćaju pravna ili fizička lica pod uslovom da su vlasnici slijedeće imovine: 1. 15% za svakog novozaposlenog radnika ako se radi o licima sa preko 50% invaliditeta i članovima šehidskih porodica (smanjenje do max. 5. Ukoliko su vlasnici više lica porez plaćaju u skladu sa procentom vlasništva ili procentom dobiti. automobil (PKV) 5. Ovaj porez se izražava paušalno.zakupa (kirija) nekretnine . 10% za svako novootvoreno radno mjesto (max. garaža koja se izdaje pod zakup 4. Ovaj porez plaćaju fizička lica koja u toku godine ostvare prihode po osnovu: . vjerske institucije za imovinu koju koriste za vjerske namjene. 3. BiH.rentiranja pokretne imovine . zgrada ili stan za odmor i rekreaciju 2. POERZ NA PRIHOD OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA Pored poreza na imovinu postoji i porez na prihod koji lica ostvare od imovine i imovinskih prava. stambene zgrade ili stan koji se izdaje u zakup 3. strane države (po sistemu reciprociteta).3. taksisti za taxi vozila. RVI. ratni invalidi civilne zaštite i civilne žrtve rate. 75%). FBiH. motocikl do 7 godina 6. automat za igre na sreću 9. Porez na imovinu po zakonu ne plaćaju: 1.

primljeno pravo uživanja ili korištenja nekretnine Porez nastaje u trenutku: . Osnovica za obračun poreza može biti: . 3.dioničarskog uloga . Stope poreza na nasljeđe i poklone su: na nepokretnu imovinu 6% .prijema poklona Vrijednost koja se smatra osnovicom oporezivanja nasljeđa i poklona je tržišna vrijednost umanjena za dugove ili troškove koji terete poklonoprimca ili primljenu imovinu. Poreska stopa ovog poreza je: .pozajmnica datih pravnim licima ili samostalnim privrednicima Stope ovog poreza utvrđuju opštine svojim propisima ali ne mogu odrediti manje od 20%. POREZ NA NASLJEĐE I POKLONE Fizičko lice koje primi poklon ili naslijedi imovinu plaća porez prilikom stjecanja te imovine u vlasništvo.pravosnažnosti rješenja o nasljeđu .za autorsko djelo . na prihode kojima se nadoknađuje izgubljena imovina ili pretrpljena šteta po zdravlje i fizičku sposobnost 2.10% I strani državljani plaćaju porez od autorskih prava. patenata i tehničkih unaprjeđenja.za prihode od patenata i tehničkih unaprjeđenja . kantonima i opštinama.primljena imovina (pokretna ili nepokretna) .15% (olakšica 15-20%) . na određene prihode od imovine ne plaća se porez: 1. POREZ NA PRIHOD OD AUTORSKIH PRAVA. na prihode ostvarene od kamata na štednju i po zajmovima datim državi. na naplate životnog osiguranja i posljedica nesretnog slučaja. Oporezuje se samo onaj poklon/nasljeđe čija je vrijednost procijenjena na preko 2000 KM.. PATENATA I TEHNIČKIH UNAPRIJEĐENJA Plaćaju ga lica koja ostvare prihod od autorskih prava.

roditelji ako nasljeđuju ili primaju poklon/imovinu od djece. FBiH. nasljednik/poklonoprimac prvog nasljednog reda. Stopa poreza je 20% od osnovice koju prizna Poreska uprava. maloljetna djeca bez oba roditelja. braća i sestre pod uslovom da se ta imovina ne može otuđiti u periodu od 3 godine 4. te ako nisu iz istog domaćinstva. a svi žive u istom domaćinstvu i obveznik je nosilac tog domaćinstva. imovina na kojoj nasljednik/poklonoprimac ne može steći pravo vlasništva. Procjenu poreske obaveze vrši porezna uprava na čijem teritoriju je nastala. a tržišni prihod je onaj koji se ostvari na tržištu. nasljednik koji nasljeđuje poljoprivredno zemljište. nasljednog reda koji nasljeđuje jedan stan 3. . a kome je poljoprivreda osnovno zanimanje. To je opštinski prihod. 1. općini i vjerskim institucijama. 2. porez plaćaju proporcionalno. predmeti domaćinstva. Porez na prihod od poljoprivrednog zemljišta ne plaćaju domaćinstva koja nemaju muških članova mlađih od 65 godina starosti i ženskih ispod 55.- na pokretnu imovinu 10% Lica koja ne plaćaju porez: 1. tekuće godine vodi u ???? katastra zemljišta. 3. 2. uživanja ili korištenja. bračni drug ako je u drugom nasljednom redu. Ako je poljoprivredno zemljište vlasništvo više lica. Predmeti na koje se ne plaća porez su. nasljednik 2. POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU Kod igara na sreću oporezuju se dobici čija vrijednost prelazi 100 KM. kantonu. poklon ili nasljedstvo koje poreski obveznik bez naknade ustupi državi BiH. Porez na nasljeđe i poklone je budžetski prihod općine na čijem teritoriju se nalazi imovina koja je predmet poreza. POREZ NA PRIHOD OD POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Obveznik ovog poreza je vlasnik ili korisnik zemljišta koje po tom osnovu ostvaruje prihod i koji se na dan 31. Katastarski prihod je prihod koji se dobije procjenom od strane stručnjaka očekivane koristi od korištenja određenog poljoprivrednog zemljišta.12.

Biro za osiguranje je nadležan da reguliše obavljanje poslova utvrđenih međunarodnim sporazumom o osiguranju vlasnika i korisnika motornih vozila u prometu van granica BiH. zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju imovine i lica 2. osiguravajuća društva koja se bave poslovima ostalih osiguranja . Ured za nadzor je dužan na zahtjev lica koja podnese zahtjev za formiranje društva za osiguranje u roku od 60 dana dati rješenje ili obavijestiti lice o nedostatku uslova i dokumentacije. Principi kojih se društva za osiguranje moraju pridržavati su: da poštuju ekonomska načela i pravila struke osiguranja i aktuarske struke. Funkcija društava za reosiguranje jeste osiguranje osiguranja. Ured također obezbjeđuje sredstva za rad i to: 10% iz budžeta FBiH i 90% i fondova društava za osiguranje. Društva za osiguranje mogu osnovati domaća pravna ili fizička lica. Ured za nadzor osiguravajućih društava daje dozvole za rad osiguravajućim društvima te vrši nadzor rada istih. mjere za sprječavanje i smanjenje šteta 5. Dozvolu za rad osiguravajućem društvu izdaju: ured za nadzor osiguravajućih društava.OSIGURANJE IMOVINE I LICA Funkcija društava za osiguranje jeste osiguravanje lica i imovine. pridržavanje dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala. moraju poslovati u skladu sa zakonom i načelima lojalne tržišne utakmice. drugi poslovi koji ne izlaze iz okvira djelatnosti osiguranja. Uslovi osnivanja i visina osnivačkog kapitala propisani su zakonom: osiguravajuća društva koja se bave poslovima životnog osiguranja – 9 000 000 KM. Mogu i strana lica ali samo zajedno sa domaćim. biro osiguranja. Za svoj rad odgovara Vladi FBiH. Društva za osiguranje bave se slijedećim poslovima: 1. mjere za sprječavanje i smanjenje rizika koji ugrožavaju osigurana lica i imovinu 4. zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju i reosiguranju 3.

putnici koji koriste besplatan prevoz. 4. sredstva poslovnog fonda. Matematska rezerva osiguravajućeg društva je razlika između sadašnje vrijednosti svih budućih obaveza osiguravatelja po ugovorima iz osiguranja života i sadašnje vrijednosti svih budućih obaveza ugovaratelja osiguranja po tim ugovorima. . Pravo na osiguranje iz obaveznog osiguranja sredstava javnog prevoza pripada licima: licima koja su kupila kartu. 2. društva za reosiguranje – 2 000 000 KM. 250 lica) društva svojim uplatama međusobno garantuju da će na principu uzajamne solidarne odgovornosti pokriti štete koje nastaju kao rizik u poslovanju društva. ostala sredstva. 2. sredstva osnovnog kapitala. Osiguranje je obavezno i to za: 1. 3. putnike u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja. 7. sredstva preventive. rezerve sigurnosti. 3. 5. Razlikujemo društvo za ograničenim i sa neograničenim ulogom. vlasnike/korisnike aviona od odgovornosti za štetu počinjenu trećim licima. nisu kupila kartu sa namjerom daje kupe (čekaju).(bez životnog) 2 000 000 KM. vlasnike/korisnike brodića na motorni pogon od odgovornosti za štetu počinjenu trećim licima. 4. sredstva tehničkih rezervi. 6. vlasnike/korisnike motornih vozila od odgovornosti za štetu počinjenju trećim licima. premija osiguranja. Struktura sredstava društva za osiguranje je: 1. Društva za uzajamno osiguranje su osiguravajuća društva u kojima članovi (min.

Dozvolu za rad društvu za upravljanje fondovima izdaje Komisija za vrijednosne papire. Osnivački kapital iznosi 4 000 000 KM. a 50% u roku od 2 godine). vrši platni promet i obavljaju drugi poslovi iz domena bankarskih nadležnosti. Depozitar društva je banka depozitar gdje se drži imovina fonda. Organizacioni oblici društava i fondova prema našem zakonodavstvu su: društvo za upravljanje fondovima. Osnivački kapital iznosi 200 000 000 KM. privatizacijsko društvo je preduzeće osnovano za upravljanje PIF-ovima. Komisija za vrijednosne papire također oduzima dozvolu za rad društvu ali to ne znači da fondovi kojima je društvo upravljaju prestaju da postoje. Dozvolu za osnivanje investicionog fonda daje Komisija za vrijednosne papire FBiH na zahtjev društva u roku od 90 dana. SISTEM INDIREKTNO OPOREZIVANJA U BIH . Ova društva ne mogu obavljati druge djelatnosti. kao i svako drugo investiranje sa ciljem sticanja dobiti. Rok predviđen za preregistraciju PIF-a u investicijski fond je 5 godina od registracije PIF-a. Investicioni fond je dioničko društvo čija je isključiva djelatnost prikupljanje finansijskih sredstava i investiranje u prenosive vrijednosne papire. investicioni fondovi. privatizacijski fondovi. višepartnerskog investiranja na principima minimiziranja i disperzije rizika i profesionalnog upravljanja fondovima. Komisija za vrijednosne papire određuje privremenog upravitelja za svaki fond. Osnivački kapital iznosi 1 000 000 € (50% tog iznosa se plaća priliko osnivanja. Društvo za upravljanje PIF-ovima tj. onda za svaki fond po dodatnih 250 000 KM. Vrijednost osnivačkog kapitala društva za upravljanje fondovima je: kada upravljaju javnim fondovima – 1 000 000 KM. ako upravlja sa više fondova. društvo za upravljanje PIF-ovima. zajedničkog.DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA To je društvo čija je isključiva djelatnost upravljanje fondovima. Društva i fondovi se osnivaju radi prikupljanja finansijskih sredstava. PIF se osniva radi prikupljanja certifikata u postupku privatizacije i njihovog investiranja u dionice i udjele preduzeća u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduzeća.

Zakonom se uspostavlja i Uprava za indirektno oporezivanje kao i politika koju utvrđuje Vijeće ministara. godine radi obnove zemalja koje su devastirane i opustošene u toku II. 3. Uprava za indirektno oporezivanje ima vlastiti budžet koji se usvaja u skladu sa odredbama Zakona o trezoru institucija BiH i Zakona o izvršenju budžeta institucija BiH. Pored toga. 2. svjetskog rata. SVJETSKA BANKA Osnovana je 27.12. Ako se desi da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje ne postigne konsenzus u odlučivanju.zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH usvojen je 29. Raspodjela prihoda od indirektnih poreza se vrši u skladu sa slijedećim kriterijem: 1. Oni zavise od vrste projekta. 2003. Ukoliko je predmet odluke: uspostava ili bilo kakva promjena uvoznih i izvoznih dažbina. Reviziju sprovodi „Uprava za reviziju BiH“. odluka se može donijeti u zavisnosti od predmeta iste. potrebna je prosta većina glasova članova odbora plus glas ministra finansija i trezora BiH. davanjem kredita za proizvodnju i prije svega za izgradnju infrastrukturalnih objekata koji su veoma skupi i čija izgradnja u principu dugo traje. Sredstva kredita se povlače samo za okončane radnje i to u 4 koraka: . utvrđuje na temelju njihovih udjela u krajnjoj potrošnji. visine kamatne stope te ponude i tražnje kapitala na međunarodnom tržištu. O preraspodjeli prihoda donosi se odluka prostom većinom. a preduslov je za unaprjeđenje cjelokupne ekonomiju. PDV. za ostale indirektne poreze je potrebna prosta većina članova odbora plus glasovi ministra finansija FBiH i RS-a. kao i ispitivanje prikupljanja i raspodjele prihoda koje vrši Uprava za indirektno oporezivanje. upravni odbor je dužan angažovati i „vanjsko profesionalno tijelo“ da obavi godišnji pregled rada Uprave. kao i sve druge poreze zaračunate na robu i usluge. godine. RS i Brčko Distrikt. da se dio preostalog iznosa koji se prenosi na FBiH.12. akcize. Uslovi pod kojima svjetska banka odobrava kredite nisu jedinstveni. Indirektni porez podrazumijeva sve uvozne i izvozne dažbine. uključujući i porez na promet i cestarine. Povlačenje sredstava Svjetske banke vrši se u fazama koje su u direktnoj vezi sa stepenom realizacije projekta i planom njegove finansijske podrške. Sjedište uprave se nalazi u Banja Luci. Upravni odbor uprave za indirektno oporezivanje je dužan za svaku navršenu godinu izvršiti reviziju poslovanja.1945. Zadatak joj je da pomaže obnovi i razvoju država članica. da se iznos koji je potreban za finansiranje vanjskog duga uzme od udjela FBiH i RS-a i da se direktno uplaćuje u državni budžet. da se iznosi koji se prenose državnom budžetu daju u iznosu u državnom budžetu za tekuću godinu.

1. korak: koristi se u slučajevima kada se uvoz opreme plaća putem dokumentovanog akreditiva i podrazumijeva da komercijalna banka kod otvaranja akreditiva podnosi zahtjev Svjetskog banci da da suglasnost korespondentnoj banci da će izvršiti uplatu po akreditivima ukoliko su svi ugovoreni uslovi ispunjeni. Struktura koja rukovodi Svjetskom bankom: odbor guvernera predsjednik banke odbor izvršnih direktora namještenici Sva vlast Svjetske banke sadržana je u Odboru guvernera Svjetske banke koji se sastoji od po jednog guvernera i po jednog zamjenika svake države članice. korak: sličan je trećem s tim što Svjetska banka rambusom uslovljava da u periodu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije došlo do raskida ugovora o kreditu. Članstvo je otvoreno svim članicama banke.1955. REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA Registar vrijednosnih papira je osnovan sa ciljem obavljanja poslova . Međunarodna finansijska korporacija (IFC) je ogranak Svjetske banke za privatni sektor. korak: podrazumijeva direktno plaćanje izvođačima radova ili dobavljačima opreme i usluga za investitora i koristi se uglavnom za isplatu avansa odnosno plaćanje manjih iznosa kod uvoza opreme i usluga 3. Povlačenje sredstava se vrši na osnovu fakture ili drugih dokumenata iz čijeg se sadržaja jasno vidi da su ispunjeni svi uslovi za plaćanje. zemlje koje su 30. Ovaj korak se u praksi naziva uslovljeni rambus. korak: njim se vrši rambusiranje plaćanja koja su izvršena od strane investitora. osnivači tj. osnovana je sa ciljem osnivača da proširi djelatnost Svjetske banke i da zajedno sa kapitalom privatnih preduzeća unapređuje proizvodnju i proširuju djelovanje privatnih preduzeća u proizvodnim djelatnostima.10. 2. ili da je plaćanje od strane investitora izvršeno. posebno u zemljama u razvoju. 4. Članovi IFC-a su: 1. potpisale pristupanje. članice koje su pristupile nakon 1955. Mandat im traje 5 godina i mogu biti izabrani više puta. 2.

biti krivično kažnjavani 3. Mora se sastajati najmanje jednom u 30 dana.registracije . izvršne ili sudske vlasti. reguliranje uslova i načina izdavanja obveznika kantona i općina. 3. Također nije budžetska institucija. Upravljačka prava dionicama ima Komisija za vrijednosne papire i ???? Organi koji rukovode Registrom: Skupština i Nadzorni odbor Predsjednik i članovi Nadzornog odbora ne mogu: 1. reguliranje uslova. posjedovati više od 5% vrijednosnih papira 5. a mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata. Komisija kao rukovodno tijelo ima 5 članova (predsjednika. čuvanja i održavanja podataka o vrijednosnim papirima i poslove prenosa u skladu sa Zakonom o emisiji i prometu vrijednosnih papira. . Članovi ne mogu: obavljati bilo koji drugi posao uz naknadu. Akti koje donosi Komisija su konačni i ne može se pokrenuti upravni spor. obavljati aktivnosti koje nisu u skladu sa principima zaštite investitora i neovisnosti registra Registar nije budžetska institucija. biti u braku ili srodstvu 2. obavljati dužnost u političkoj stranci 6. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Komisija je samostalna specijalizirana institucija i ima svojstvo pravnog lica sa sjedištem u Sarajevu. Mandat im je 5 godina uz mogućnost ponavljanja. banke 4. načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira. Članovi komisije moraju potpisati suglasnost o imenovanju. investicionim fondovima … 4. izuzev naučnih. biti članovi zakonodavne. učestvovati u političkim aktivnostima 7. Akte koje donose dužna je objaviti u službenim novinama FBiH. 2. odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima. odobravanje izdavanja dionica preduzeća i banaka. Osniva se kao dioničko društvo koje je osnovala FBiH sa osnivačkim kapitalom od 100 000 KM raspoređenim u 1000 dionica po 100 KM. Komisija je ovlaštena i odgovorna za: 1. istraživačkih i predavačkih aktivnosti. zamjenika i 3 člana koje imenuje predsjednik FBiH).

naknada za ugradnju Popusti i kamate se ne uračunavaju. nadzor profesionalnih posjednika… PDV PDV je porez koji se primjenjuje na teritoriji cijele BiH. 2. zaštita interesa investitora. ima se pravo na povrat te razlike. ulazni porez – iznos PDV-a koji vam obračunao isporučitelj dobara ili usluga na vašem ulaznom računu. Odbitak ulaznog poreza je najprepoznatljivija karakteristika PDV-a. Dva bitna pojma kod PDV-a su: 1. iznos koji se obračunava na povratnu ambalažu. 4. carine… osim PDV-a sporedni troškovi – provizije. u trenu izdavanja računa. 3. osiguranje. 6. Ako je izlazni porez veći od ulaznog. mora se uplatiti razlika između tih poreza. priključivanje.5. Porezna obaveza nastaje u trenutku: 1. Bit PDV-a i jeste u neprestanom . U osnovicu se uračunavaju: troškovi. izlazni porez – iznos PDV-a koji vi zaračunavate primatelju dobara ili usluga na izlaznom računu. a ako je obratno. a plaća se na promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti izvrši na teritoriju BiH uz naknadu kao i na uvoz dobara na teritoriji BiH. kada se izvrši isporuka dobara ili vršenje usluga 2. prevoz. Poreska osnovica je oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili usluge. 5. 4. pri uvozu dobara u BiH (carinski dug). i na temelju toga se utvrđuje porezna obaveza. pri upotrebi dobara ili usluga u izvanposlovne svrhe. kada se izvrši plaćanje ili djelomično plaćanje ako je nešto plaćeno avansom. 6. U okviru poreznog perioda (1 mj. za svaku izmjenu poreske osnovice kada se izda račun.) svi ulazni i izlazni računi ulaze u poreznu prijavu.

putničke agencije … PDV račun mora sadržavati: mjesto. pružanje podrške . Da bi ovo pravo ostvarili morate imati važeći dokaz (račun. datum isporuke. vrstu. blagajnički račun. količinu. trgovački naziv. uvozna carinska deklaracija …). stepen PDV-a. 3. ukupan iznos naknade bez PDV-a. pojedinačni iznos PDV-a. interni račun. adresu. 2. pojedinačnu vrijednost bez PDV-a.odnosu snaga ulaznog i izlaznog poreza. naziv. pojedinačnu vrijednost s PDV-om. MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE Mikrokreditna organizacija jeste nedepozitna finansijska organizacija čija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita. PDV račun može zamijeniti: 1. 4. U posebne postupke oporezivanja spadaju male kompanije. rezervnih dijelova i goriva osim ako ih koristite izuzetno u poslovne svrhe. kako bi se ubrzala naplata PDV-a jer su ti radovi dugotrajni. potvrda o prijemu. ukupan iznos sa PDV-om. povećanje zaposlenosti. PDV ID broj primatelja. Ovo pravo nemat za nabavku auta. cijenu. a nemate ni za reprezentaciju. datum i redni broj naziv adresu i PDV ID broj ime. Posebna šema je poseban pristup oporezivanja građevinske opreme. povećavate obavezu plaćanja PDV-a. račun avans. privredna društva. te ukoliko ne iskoristite pravo odbiti ulazni porez. ciljem poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita.

Mikrokreditna organizacija može obavljati samo poslove odobravanja mikrokredita kao osnovne djelatnosti upisane u sudski registar. Mikrokreditna organizacija je pravno lice koje se može osnovati i poslovati kao mikrokreditno društvo ili mikrokreditna fondacija. uprava. Mikrokredit je kredit koji se može odobriti u najvećem iznosu od 50 000 KM od mikrokreditnog društva ili do 10 000 KM od mikrokreditne fondacije. Organi mikrokreditnih društava su: 1. 2. Za obavljanje poslova davanja mikrokredita.razvoju poduzetništva i sticanju dobiti. organizacijskih dijelova mikrokreditnih organizacija iz RS-a i BD-a u FBiH. organizacijskih dijelova stranih organizacija. odbori za reviziju. uz suglasnost Agencije. Mikrokreditno društvo osniva se i posluje kao privredno društvo sa ograničenom odgovornošću ili kao dioničko društvo. kreditne konsultacije. Ona je također dužna imenovati. dozvolu za rad daje Agencija za bankarstvo FBiH. vanjskog revizora. mikrokreditna organizacija u manjem obimu može obavljati i druge djelatnosti koje se uobičajeno obavljaju uz mikrokreditiranje: primanje i davanje poklona i donacija i pribavljanje novčanih sredstava i drugih oblika imovine iz bilo kog zakonitog izvora. Mikrokreditno društvo dužno je osnovati i održavati obavezne rezerve za pokriće kreditnih gubitaka u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. . 3. nadzorni odbor.direktor i izvršni direktor. Mikrokreditna organizacija dužna je voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i sastavljati i objavljivati finansijske izvještaje. Mikrokreditna organizacija je dužna objavljivati kamatnu stopu na mikrokredite. Agencija vrši nadzor nad poslovanjem: mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Federaciji i njihovih organizacijskih dijelova. 4. Mikrokreditna organizacija ne može primati novčane depozite i uloge na štednju fizičkih i pravnih lica. davanje i uzimanje u zalog/hipoteku imovine. skupština. Minimalni iznos osnivačkog kapitala društva je 500 000 KM i u cijelosti mora biti uplaćen u novcu. Mikrokreditnu organizaciju mogu osnovati najmanje 3 domaća ili strana fizička lica ili najmanje jedno domaće ili strano pravno lice. Pored toga.

2.Mikrokreditna fondacija – osnivački kapital može biti uplaćen u novcu. pri čemu uplaćeni ulozi novca moraju biti u minimalnom iznosu od 50 000 KM. direktor. izraženim u novčanoj vrijednosti. odbor za reviziju. upravni odbor. Organi mikrokreditnih fondacija su: 1. stvarima i pravima. 3. . Fondacija je također dužna formirati i održavati obavezne rezerve za pokriće kreditnih gubitaka. Za promjene statuta mora dobiti dozvolu od Agencije za bankarstvo.

prema funkciji: u pripremi. Stalna sredstva se dijele na slijedeće kategorije: 1. u funkciji. 3. gotovina. 2. trajna i sredstva ograničenog vijeka korištenja. nematerijalna sredstva. 2. 3. Prihodi i rashodi se u skladu sa računovodstvenim standardima dijele na dvije osnovne grupe: operativni (su osnovni/koji proizlaze iz osnovne registrovane . Deflacija kao i inflacija može biti izazvana raznim faktorima. smatra se da je deflacija daleko veće zlo od inflacije. smanjenju vrijednosti kapitala. To se na poslovanje pravnih lica održava u vidu: povećanja rashoda u tekućem periodu. Tekuća sredstva se dijele na: 1. 4. DEFLACIJA I NJENE POSLJEDICE DEFLACIJA je povećanje vrijednosti novčane jedinice što znači da se sa manjom količinom novca može kupiti ista ili veća količina robe. ulaganja u druga pravna lica. ekvivalenti i pot. Bilans uspjeha se sastoji od dvije strane: PRIHODA I RASHODA. Mogu biti stalna i tekuća. BILANS USPJEHA Predstavlja zbir prihoda i rashoda na određeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti. Sa stajališta prakse. Korist koju od deflacije imaju povjerioci je da potraživanja koja su imali ranije naplaćuju danas kada je vrijednost novca porasla. prema strukturi: materijalna sredstva. tekuća potraživanja i kratkoročni krediti. finansijska dugoročna sredstva. zalihe.Sredstva su buduća ekonomska korist. U slučaju deflacije pravno lice može pristupiti smanjenju vrijednosti sredstava. van funkcije.

administracije i sl. 3. rashode od finansiranja. bilans stanja. U neoperativne rashode ubrajamo: 1. ostali prihodi. 2. Kod operativnih rashoda imamo: rashode prodatih proizvoda i usluga. prihodi od finansiranja. 3.djelatnosti) neoperativni (koji ne pripadaju osnovnim). . računovodstvene politike i zabilješke. izvještaj o promjenama vlasničkog kapitala. bilans uspjeha. vanredni prihodi. U neoperativne prihode ulaze: 1. 2. DIJELOVI OBAVEZNOG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA SU: 1. 4. 4. vanredni rashodi. 4. robe. BILANS STANJA Predstavlja sumaran pregled sredstava (aktive). ostale rashode. Sačinjen je od 2 osnovne strane: AKTIVE I PASIVE. AKTIVU čine stalna i tekuća sredstva. obaveza i kapitala (pasive). troškove distribucije. 2. iskazan na određeni dan po vrsti i vrijednosti. izvještaj gotovinskih tokova. 5. rashode po osnovu ulaganja. 3. prihodi od ulaganja i ulagačkih aktivnosti.

rezerve i obaveze. a svaka promjena vlasnika se prijavljuje: . Povećanje vrijednosti kapitala se može dogoditi na slijedeće načine: 1. a koliko tuđa (dobavljača. iz osnova revalorizacije stalnih sredstava. 2. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA VLASNIČKOG KAPITALA Daje informaciju da li je došlo do promjene vrijednosti kapitala i da li je došlo do promjene vlasnika. dodatnim ulaganjem vlasnika kapitala. Kapital se može smanjiti: 1. oprostom potraživanja. radi odnosa sa berzom. pokrićem gubitka. AKTIVA odražava sredstvo preduzeća ili drugih lica sa kojima preduzeće posluje. Svaka promjena vrijednosti kapitala prijavljuje se: registru vrijednosnih papira i komisiji za vrijednosne papire. Tako dobivamo informaciju da li se kapital uvećao i koliko. 3. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i to nazivamo bilansom ravnotežom. banaka ili države). 2. 4. smanjenjem obaveza. Druga informacija dolazi sa BERZE i na osnovu kupoprodaje dionica nam govori da li je došlo do promjene vlasnika.PASIVU čine kapital. a koja moraju imati sadašnju vrijednost koja se mjeri nivoom očekivane ekonomske koristi. radnika. U PASIVI bilanca stanja se nalaze izvori koji nam govore odakle su nam sredstva finansirana ili čija su sredstva ili koliko su vlasništvo osnivača preduzeća. Da bi se sastavio bilans stanja (posebno pasiva) potrebno je da se prethodno izvrši popis imovine (provede inventura) kako bismo saznali stvarno stanje sredstava i uporedili ga sa knjigovodstvenim stanjem. jednostavnim povlačenjem kapitala od strane vlasnika. iz dobiti nakon oporezivanja. 3.

kako bi se znalo ko su i koliko je novih vlasnika. Pod pojmom ekvivalenta gotovine podrazumijevamo ulaganje hartije od vrijednosti koje su kratkog roka (do 3 mjeseca) i koje se daju bruto unovčiti na dan dospjeća. promjena se mora ovjeriti kod suda i Komisije za vrijednosne papire i Registra vrijednosnih papira. priznate kroz 3 različite aktivnosti: 1.- sudu kod kojega je lice registrovano. RAČUNOVODSTVENA POLITIKA kao 5. 2. Ako je došlo do promjene vlasnika. dio godišnjeg izvještaja treba da prikaže računovodstvenu politiku koja se vodila u preduzeću. BILANS PROMJENA KAPITALA nam pokazuje da li je došlo do promjene vrijednosti kapitala. 3. ulagačke aktivnosti. . te da li je došlo do promjene strukture vlasnika. BILANS NOVČANIH TOKOVA IZVJEŠTAJ GOTOVINSKIH TOKOVA predstavljaju priliv i odliv gotovine i ekvivalenata gotovine u pravnom licu i iz pravnog lica u utvrđenom vremenu. poslovne aktivnosti. prezentirajući sve odluke i mjere koje su uticale na finansijski rezultat. finansijske aktivnosti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->