P. 1
Kakanjske novine [broj 156, 1.1.2011]

Kakanjske novine [broj 156, 1.1.2011]

|Views: 574|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

Godina VII, broj 156

- 01.01.2011. - www.kakanjske.com - cijena 1 KM

(bez PDV-a)

BLIŽI SE VRIJEME VELIKIH INVESTICIJA
32 godine rada Tvornice cementa Kakanj
Kakanjci u humanim misijama Anketa o radu Općinskog vijeća Kakanj u protekloj godini

PROLAZNA OCJENA, ALI LOŠA

Pomoć povratnicima u Janji, Žepi i Rogatici

UVODNIK

KAKANJSKE NOVINE
Informativni list općine Kakanj www.kakanjske.com
Izdavač: Kakanjske novine doo Kakanj Direktor: Fikret Kadrić Glavni i odgovorni urednik: Faris Sikirić Redakcija: Eldin Omeragić Azerin Salihbegović Emerin Ahmetašević Amina Kulović Alma Kahvedžić Saradnici: Ivica Pekić Adib Zekić Maid Goralija Almir Imamović Sanela Smajić Abdurahman Zukan Emina Dedić Nađa Kovačević Ahmed Kovač Darko Jurić Nedžma Bjelopoljak List izlazi svakih 15 dana. Adresa redakcije: Šehida br. 5 Kakanj Telefon/fax: 032 554-878 E-mail: kakanjske@gmail.com Fotografije: Redakcija Grafička obrada i DTP: “Labirint” d.o.o. Zenica Štampa: “Labirint” d.o.o. Zenica (labirintzenica@gmail.com) Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraćaju. List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zakonom o informisanju, a na osnovu rješenja broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju javnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 41. Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od 02.07.2004. godine “Kakanjske novine” su proizvod na koji se ne plaća porez na promet proizvoda. Žiro račun: 134-020-00000083244 kod IK banke Zenica

SRAMOTAN RAD KOMISIJE ZA DODJELU STIPENDIJA PRI OPĆINI KAKANJ
Dijelili i kapom i šakom, pa i djeci čiji su roditelji za vrijeme rata bili u Njemačkoj
Piše Azerin Salihbegović

Redakciji Kakanjskih novina u proteklom periodu obratili su se brojni roditelji čija su djeca aplicirala za stipendije koje Općina Kakanj dodjeljuje učenicima i studentima oz ovog grada. Konačan spisak koji je objavljen ovih dana na zvaničnoj web stranici i na panou u holu ove općine u FBiH kod brojnih aplikanata i njihovih porodica izazvao je buru negodovanja. Državni službenici: predsjednik Medžid Bajrić, te članovi Alma Odobašić, Evelin Memić i Nirka Omerović, koji su dobili ovaj odgovoran zadatak samim imenovanjem u komisiju, ovoga puta su pali na ispitu. Razumljivo je da je pred komisiju stigla obimna dokumentacija koju je valjano trebalo iskontrolisati i prekontrolisati. Treba imati razumijevanja i da se može potkrasti i pokoja greška u bodovanju. - Da su se pridržavali kriterija ne bi se na spisku učenika iz srednje škole našla djeca čiji su roditelji tokom rata bili u Njemačkoj, a djeca demobilisanih boraca nisu uzeta ni u razmatranje. Stipendije su dobili i učenici sa dobrim Na pretposljednjoj sjednici Općinskog vijeća Kaknja vijećnik HDZ-a Slaven Katičić tražio je od vijećnika da se poveća stavka u Budžetu i da se izađe u susret što većem broju učenika i studenata za dodjelu stipendija. Međutim, umjesto da povećaju stavku vijećnici su ovu inicijativu uzeli k znanju, a na narednoj sjednici Vijeća su se smilovali i dali još 15 stipendija.

KAKANJSKE NOVINE

uspjehom, a odlični su odbijeni. Pa davali su stipendije i djeci gdje oba roditelja rade i djeci bogatih kakanjskih poduzetnika. Sramota i za rudarski Kakanj i za načelnika Mensura Jašarspahića, kaže nam naš sagovornik koji je želio ostati anoniman zbog djeteta koje je apliciralo. Pokušali smo doći do prave istine, ali do predsjednika Bajrića nikako. Javila se „tajnica„ koja je kazala da je odsutan. Ove godine dodijeljeno je 120 stipendija za studente, plus 11 stipendija po Zaključku Općinskog vijeća Kakanj od 23. novembra 2010. godine. 108 studenata odbijeno je uz obrazloženje da se mogu žaliti i imaju rok od osam dana. - Neću se žaliti, ali ću podnijeti krivične prijave protiv svih članova komisije, a ako načelnik Kaknja potpiše ovu nakaradnu Odluku podnijet ću i protiv njega također krivičnu prijavu, kaže naš sagovornik. Što se učenika tiče, njih 109 nije ostvarilo pravo na stipendiju, a 60 je imalo sreću da se nađu na konačnom spisku dodjele. Osim njih, još 4 učenika dobila su stipendiju po Zaključku Općinskog vijeća Kakanj, troje iz Gimnazije Muhsin Rizvić, a jedno iz Centra za slijepu i slabovidnu djecu. Konačan spisak dodjele stipendija po svemu sudeći imat će i sudski epilog. To tada oni koji nisu dobili mogu gledati svoje drugove čiji su roditelji zaposleni kako idu na banku da podignu novac i možda ih počaste sendvičem ili nečim drugim.

Sretni božićni praznici i Nova godina

Redakcija Kakanjskih novina
broj 156, 01.01.2011.

2

AKTUELNOSTI

U kakanjskom Domu kulture 21. decembra, održana je svečana akademija povodom Dana rudara. Prikladan kulturno-umjetnički program pogledalo je oko 600 prisutnih, među kojima su bili zvaničnici različitih nivoa vlasti, predstavnici niza državnih i privatnih preduzeća, predstavnici resornog ministarstva i Uprave „Elektroprivrede“ BiH.

Investicioni ciklus započet u ovoj godini, a odobren od strane Skupštine Elektroprivrede BiH biće realiziran tokom 2011. Radnici godine: Fehim Husika, Selim Berbić, Hajrudin Vehab i Džemal Sarač

Bliži se vrijeme velikih investicija

Svečana akademija Rudnika Kakanj

cija kojom će se unaprijediti ekološka slika Kaknja, istakao je Jašarspahić, jer se stječu uvjeti za korištenje željezničke pruge PK „Vrtlište“ – „Termoelektrana“ Kakanj, a prestaje potreba za kamionskim transportom uglja. U idućoj godine biće nastavljena investicija i na otvaranju jame Begići. Investicioni ciklus započet u ovoj godini, a odobren od strane Skupštine Elektroprivrede BiH, biće realiziran tokom 2011. To su prva velika investiranja Koncerna u Rudnik Kakanj, a svi se nalaze u nekoj od faza javnih nabavki. Najvrjednija, ali i najnužnija investicija je nabavka širokočelne opreme. Očekuje se izbor isporučioca ove rudarske mehanizacije. Za nabavku pet dampera nosivosti 100 tona u toku je žalbeni postupak. Nabavka hidrauličnog bagera zapremine kašike 10m³ također je u fazi izbora isporučioca. Izgradnja hidrotehničkih objekata, tunela Ribnica, je pred raspisivanjem međunarodnog tendera, završena je i dokumentacija za nabavku vučnog i voznog parka, čije objavljivanje je harmonizirano sa rokovima završetka građevinskih radova i montiranja opreme pretovarnog sistema.Certificiranje integriranog sistema upravljanja kvalitetom i sistema upravljanja okolinom prema ISO standardima u završnoj je fazi. Otvorene su ponude za izbor certifikacijske kuće. Rudnička laboratorija je spremna za certificiranje prema standardu ISO 17025. Na ovaj način Rudnik Kakanj definitifno će biti prvi federalni rudnik sa ISO certifikatima. Direktor kakanjskog Rudnika Mirsad Jašarspahić je na kraju akademije istakao: - Vlastitim investicijama i investicijama koncerna treba dati šansu. To je važan korak prema poslovnim rezultatima koji trebaju svakog zaposlenika učiniti zadovoljnim i sretnim. Istina je da se predugo čekalo, ali to je korak od 60 miliona KM u novoj rudarskoj opremi i novim objektima. Zato vjerujem u bolji rudarski život i siguran sam da ćemo radost takvog rudnika i takvog života zajedno djeliti. Az.S.

Radnici godine
Na ovoj svečanosti, već treću godinu, Uprava Rudnika mrkog uglja „Kakanj“ proglašava najbolje radnike. Dodjeljuje im se zidni sat i po jedna prosječna plaća Rudnika u iznosu od 800 KM. Radnik godine u pratećim djelatnostima je Fehim Husika, Pogon Održavanje, u preradi uglja Selim Berbić, Pogon Separacija, u površinskoj eksploataciji uglja Hajrudin Vehab, Pogon PK Vrtlište, a radnik godine u podzemnoj eksploataciji uglja je Džemal Sarač, Pogon Haljinići. Prisutnima na Akademiji su se obratili generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić i direktor Rudnika „Kakanj“ Mirsad Jašarspahić.

Investicijama treba dati šansu

Radnici godine sa generalnim direktorom Jašarspahićem

Automatizacija u podzemnoj eksploataciji
Direktor Rudnika Kakanj Mirsad Jašarspahić je govorio o realizaciji proizvodnih planova u ovoj godini, zaštiti na radu, investicijama iz vlastitih ulaganja, odobrenim investicijama Skupštine Elektroprivrede BiH, modernizaciji Rudnika, automatizaciji tehnoloških linija u podzemnoj eksploataciji uglja i uvođenju ISO standarda. Do kraja godine će biti proizvedeno milion i 80 hiljada tona uglja, otvoreno 3.240 metara novih rudarskih prostorija, od čega polovina mašinom za otvaranje jamskih radilišta, koja je krajem maja nabavljena vlastitim sredstvima Rudnika. Direktor Jašarspahić je posebno istakao brigu o zaštiti na radu i nužnost uvođenja automatizacije. - Uvođenje automatizacije na transportu uglja u Pogonu „Haljinići“ izgleda skoro nestvarno, ali samo onima koji smatraju da rudar treba raditi kako je decenijama radio i na mjestima gdje je najteže i najprljavije. Mi takav profil inžinjera nismo. Mi sklapamo mozaik jedne nove, moderne slike rudnika u kojoj će se softverskom aplikacijom upravljati transportom i odvodnjavanjem. I ovaj posao kao što smo i instalaciju modernog metanometrijskog sistema, realiziramo vlastitim sredstvima i sa fondom za međunarodnu saradnju i razvoj. Već u januaru počinjemo sa instalacijom sofisticirane opreme. Izgradnja pretovarnog sistema je u toku, što je još jedna rudnička investi-

Bliži se trenutak ulaganja u rudnike
Gospodin Jerlagić je podsjetio na događaje s početka dvadesetog stoljeća, borbu bosanskohercegovačkih rudara: „za sigurniju budućnost, bolje uslove rada i bolje plaće“, ističući da se bliži trenutak kada će prema rudnicima biti realizirana prva faza ulaganja od 120 miliona KM. Za gotovo 90 posto planom predviđenih sredstava raspisani su tenderi za nabavku savremene opreme i sredstava rada. - Rudari nikada nisu bježali od posla i stoga je naš prvi zajednički zadatak modernizacija proizvodnje novim tehnologijama, uz poboljšavanje uslova rada i budite sigurni da ćemo uspjeti u njegovom ostvarenju, istakao je Jerlagić. Generalni direktor Jerlagić je pozvao i na jedinstvo u ostvarivanju zajedničkih ciljeva uprkos svemu što stoji na tom putu i uprkos svima koji iz raznih razloga nastoje omesti takve planove.
broj 156, 01.01.2011.

3

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Rudari prve smjene Pogona Haljinići Rudnika mrkog uglja Kakanj, u petak 10.12.2010. godine, ispunili su ovogodišnji plan od 370 hiljada tona uglja. Tim povodom je organizovana svečanost na kojoj su radnicima podzemne eksploatacije uglja čestitali direktor Rudnika Mirsad Jašarspahić, izvršni direktor za proizvodnju Rudnika Kakanj Jakub Mehić, upravnik pogona Haljinići Nijaz Đokić i predsjednik Rudničkog odbora Sindikata Nezir Begić. Početak godine nije bio obećavajući - Ova je godina na Pogonu Haljinići počela sa niz teškoća. Već u januaru rudari su se borili protiv vatre i vode. U hodniku ulazne zračne struje sanirali su i stavili pod kontrolu požar koji je ozbiljno ugrožavao uvjete rada, a istovremeno velike količine vode su se pojavljivale u svim dijelovima jame. Da nezgoda nikada ne dolazi sama samo par

Ispunjen godišnji plan u podzemnoj eksploataciji uglja
mjeseci poslije, uslijed oksidacije, zaustavljeni su radovi u Drugom otkopnom polju jame Seoce. Ništa nije obećavalo da će ovogodišnji plan biti ispunjen, a eto, na kraju opet smo uspjeli, kaže upravnik Pogona Haljinići Nijaz Đokić. Svjesni teškog stanja na Pogonu Haljinići je došlo do potpunog preokreta. Počelo se i uspjelo sa otvaranjem podinskog sloja u jami Seoce. U prvom otkopnom polju montirana je i puštena u rad širokočelna mehanizirana podgrada dužine 120 metara. Na klasičnim radilištima otkopano je 2.845 metara jamskih hodnika, od toga novom mašinom za otvaranje podzemnih prostorija 1.105 metara. Izvršni direktor za proizvodnju i održavanje Jakub Mehić kaže da je sve to važno, ali posebno što se konačnim definiranjem Prvog otkopnog polja u Seocu i novim radovima otvaranja prema Jami Ričica osigurava nastavak podzemne eksploatacije u Pogonu Haljinići. Sve investicije u narednoj godini finansiraće Elektroprivreda BiH Direktor Rudnika Mirsad Jašarspahić je čestitao ispunjavanje plana i naglasio da će modernizacija, koja je počela nabavkom automatske metanometrijske centrale i mašine za otvaranje podzemnih prostorija, biti nastavljena u idućoj

U Pogonu Haljinići RMU Kakanj, 21 dan prije roka

Rudari u prozivaoni Pogona Haljinići

Sindikat Rudnika Kakanj i rukovodstvo ovog kolektiva tradicionalno u restoranu Površinskog kopa Vrtlište organizuje ispraćaj komorata u zasluženu penziju. Ove godine, više nego što je uobičajeno, 83 rudara ispraćena su na dostojanstven način uz rudarski pozdrav „Sretno“. Predsjednik Sindikata Rudnika Nezir Begić čestitao je svojim komoratima ovaj značajan dan u njihovom životu, uz želju da dugo godina poštar dolazi na njihova vrata jer su to i zaslužili. Direktor Rudnika Kakanj Mirsad Jašarspahić pridružio se četitkama. - Obarali ste rekorde u višedecenijskom postojanju ovog kolektiva. Nadam se da će i mirovine rekordno brzo i dugo godina dolaziti u vaše radničke rudarske ruke, istakao je Jašarspahić. Ove godine iz pogona Haljinići u mirovinu je otišlo 39 rudara, sa pogona PK Vrlište 13, sa Seperacije 10, iz EJ Stručne službe 13, sa pogona Održavanje 8, te iz Drušvenog standarda jedan
4

83 komorata otišla u penziju
radnik. Svim komoratima uručene su prigodne zahvalnice, sahat sa posvetom, te tradicionalna rudarska nagrada u iznosu od 250 KM. Rudare u restoranu PK Vrtlište zabavljali su članovi grupe Autostop, pojačani sa jednim članom benda Mostar sevdah Reunion. Ukupno 83 zaposlenika Rudnika našlo se na ovogodišnjem spisku novih umirovljenika: Edhem Turudija, Meho Lopo, Akif Topalović, Zulfo Tursum, Kadir Kurtović, Dževad Kovačević, Mirsad Kubura, Faik Pipo, Ferid Škorić, Suad Topalović, Nusret Kubat, Muris Rizvan, Rifet Sarač, Sulejman Delić, Sedik Berbić, Alija Hajduković, Ćamil Ganić, Senad Šišić, Mustafa Kulović, Nail Begić, Senad Begić, Zejnil Berbić, Ibrahim Berbić, Emir Neimarlija, Enver Berbić, Vehid Bećirhodžić, Selvedin Kulović, Edhem Turudija, Derviš Fetić, Fahrudin Šemić, Edib Mašić, Zijad Škorić, Isnaf Hajduković, Hasan Husetović, Saida Šahinbegović (Pogon Haljinići), Ramiz Čeliko-

Direktor ZD RMU Kakanj Mirsad Jašarspahić godini. U toku je postupak javne nabavke nove širokočelne mehanizirane podgrade sa pratećom opremom i još jedne mašine za otvaranje jamskih hodnika. - Sve investicije u narednoj godini, uključujući i ovu opremu, biće finansirane iz sredstava JP Elektroprivreda BiH, istakao je Jašarspahić. Predsjednik Sindikata Nezir Begić, čestitajući ispunjavanje plana, pozvao je rudare i upravu Rudnika na razumijevanje i spremnost da se u idućoj godini izdrže sve teškoće i ponovno realizira plan. Ovogodišnji plan u Pogonu Haljinići Rudnika Kakanj će biti realizavon sa oko 20 hiljada tona prebačaja, tako da se do kraja godine iz podzemne eksploatacije očekuje proizvodnja veća od 390.000 tona uglja. Ukupno do 31.decembra iz Rudnika Kakanj, uključujući i površinsku eksploataciju biće proizvedeno 1.100.000 tona uglja. Press RMU Kakanj

vić, Nusret Hrustić, Mehmed Šljivo, Vehbija Kulović, Salko Ramović, Ismet Mušić, Derviš Šolbić, Franjo Marjanović, Abdulah Karzić, Nermin Rizvan, Rešad Čobo, Fadil Omerbegović, Hamdo Šišić (PK Vrtlište), Ibrahim Zeherović, Hajrudin Alibegić, Dževad Čelebić, Izet Kapidžija, Derviš Sikirić, Fajko Zahirović, Halid Kozlo, Adil Palavra, Enver Peja, (Pogon Separacija), Akif Berbić, Derviš Subašić, Abdulah Karahodžić, Džemal Begić, Zijad Šolbić, Smiljana Tvrtković, Midhat Neimarlija, Hasan Hodžić, Kemal Husika, Mehmed Kadrić, Ševal Šljivo ( EJ Stručne službe), Mujo Kadrić, Mujo Bundić, Ahmed Silajdžić, Aleksa Đurić, Mujo Velić, Smiljan Čabrić, Zoran Spasojević, Rušid Silajdžija (Pogon Održavanje). Porodične penzije su ostvarili nasljednici: Gabrijele Marić, Fahrudina Đidera, Fahrudina Krivokape, Kemala Ibrića, Nedžada Mušije, Pave Vulića, Hilme Omerovića i Ćamila Goraka. Az.S.
broj 156, 01.01.2011.

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Direktor Rudnika Kakanj Mirsad Jašarpahić upriličio je prijem u hotelu Premium Zlatnim ljiljanima koji su radni vijek proveli u Rudniku Kakanj, te porodicama šehida. Tradicionalno nakon Dana rudara desi se ovo skromno okupljanje i, kako kaže Jašarspahić, Rudnik nikada nije zaboravio svoje pale komorate tokom narodnooslobodilačkog rata, a pogotovu najhrabrije sinove ove zemlje. - Vi znate da su rudari bili i ostali nosioci razvoja ove zemlje. Tako je bilo i u prethodnom ratu kada su ostavili lopate i jame i krenuli u oslobađanje zemlje. Ovu tradiciju okupljanja nastavit ćemo i narednih godina, kaže Jašarpahić. U ime Zlatnih ljiljana i njihovih

Prigodan rudarski poklon i novčana nagrada

Rudnik ne zaboravlja heroje rata

Tokom prijema u hotelu Premium porodica zahvalio se privremeni predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Adnan Bašić koji je kazao da će se boriti da se u budućem koncernu izjednače prava i plate rudara sa onima koje imaju u JP Elektroprivreda BiH. Osim prigodnog rudarskog poklona, ljiljanima su uručene i novčane nagrade. Az.S.

Polaganjem cvijeća na spomeniku palih rudara u Kaknju uz zvuke rudarske glazbe na dostojanstven način obilježen je 21. decembar, Dan rudara. Osim građana Kaknja, djece palih rudara, predstavnika Općine, Zeničko-dobojskog kantona, te menadžmenta Rudnika, polaganju je prisustvovao i potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo. Prigodan recital pročitao je glumac Mirza Mušija, a direktor Rudnika Kakanj Mirsad Jašarspahić obraćajući se prisutnima istakao je da rudari Rudnika Kakanj ne zaboravljaju niti će ikada zaboraviti svoje komorate koji su poginuli u najvećoj rudarskoj katastrofi koja je se dogodila 7. juna 1965. godine. U jednom danu 128 rudara poginulo je u jami Orasi. Cvijeće je položeno i u Centralnom spo-

Položeno cvijeće na spomen obilježju poginulim rudarima

Kakanjski rudari ne zaboravljaju svoje pale komorate

Polaganju cvijeća prisustvovao i potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo men parku boraca antifašističkog i proteklog NOR-a ‘92-’95. U rudarskom muzeju uprilična je prigodna izložba povodom praznika rudara, a u večernjim satima održana svečana akademija. Az.S.

Nekako pred kraj godine rudari se nađu u žiži interesovanja bosanskohercegovačke javnosti. Sumiraju se rezultati iskopanih tona crnog zlata i čeka se 21. decembar da se dobije 250 maraka novčane nagrade za trud i znoj proliven za boljitak onih koji uživaju plodove rada komorata. Onaj ko nikad nije bio u jami ne zna u kakvim uslovima rade rudari. Koncern koji je trebao donijeti boljitak za sve za sada je samo mrtvo slovo na papiru u režiji Jerlagića i Heće koji nikako da shvate da su već bivši funkcioneri i da iza sebe imaju „sanaderski“ dosije i da će se uskoro naći iza rešetaka (krajnje je vrijeme). Zašto su rudari nezadovoljni? Pa evo primjera rudari u rudnicima imaju platu 800 KM, a u Elektroprivredi 1.600 KM. Koncern je trebao izjednačiti barem na početku udruživanja topli obrok. Konzerva i suh kruh u vrećici koju rudar ponese sa sobom u jamu samo su dio nepravde koju on osjeti u grlu kada na pauzi u prašnjavom hodniku zajedno sa „pacovom“ koji mu prođe pored čizama jede ono što mu je dato. Treba se zapitati ima li skrivene i nečasne namjere da se u rudnicima proizvede situacija koja bi imala za posljedicu zatvaranje jama. Po onome što se trenutno dešava sigurno da ima. Zid koji je Elektroprivreda napravila uskoro će biti srušen dolaskom novih ljudi na čelo ove kompanije. Oni će uraditi ono što je trebalo uraditi 1996. - napraviti jedno jedinstveno preduzeće koje se neće zvati Elektroprivreda BiH, nego JP „Rudnici i Elektroprivreda BiH“. Azerin Salihbegović

Koncern – mrtvo slovo na papiru

Zašto su rudari nezadovoljni?

Radnici Rudnika takmičili su se u malom nogometu, streljaštvu, šahu, pikadu i stonom tenisu. Ukupni pobjednik je sportski tim Površinskog kopa Vrtlište sa 33 osvojena boda. Na drugom mjestu je ekipa Stručnih službi sa 30, a na trećem ekipa Pogona Haljinići sa 28 osvojenih bodova. U malom nogometu najbolja je ekipa Pogona Haljinići sa 10 bodova, druga je ekipa Separacije sa osam, a na trećem mjestu su malonogometaši Površinskog kopa Vrtlište sa šest bodova. Za najboljeg nogometaša proglašen je Elvir Banjić iz ekipe Haljinića. Ekipa Pogona Vrtlište bila je prva u streljaštvu sa 10 bodova, druga ekipa Stručnih službi sa osam bodova, treći su „strijelci“ Pogona Haljinići sa šest bodova. Ekredin Helja iz ekipe PK Vrtlište, proglašen broj 156, 01.01.2011.

Sveukupni pobjednik rudničkih igara sportisti „Vrtlišta“

Sportske igre povodom Dana rudara

je za najboljeg pojedinca u sreljaštvu. Pogoni su imali i ženski dio timova, a za njih je organizirano takmičenje u pikadu. Prvo mjesto sa deset bodova pripalo je Društvenom standardu, drugo Separaciji, a treće Stručnim službama. Najbolja igračica pikada je Jasmina Šoše iz ekipe Društvenog standarda. Najbolji šahisti su „majstori“ Površinskog kopaVrtlište, zatim Haljinića a na trećem mjestu su šahisti Separacije. Najbolji šahista je Milenko Srdić iz ekipe Površinskog kopa Vrtlište. U stonom tenisu takmičile su se tri ekipe i ostvarile slijedeći poredak: Društveni standard, Stručne službe i PK Vrtlište. Najbolji stonoteniser je Senad Šoše iz ekipe Društvenog standarda. Uručenje nagrada i priznanja upriličeno je u restoranu stare direkcije Rudnika Kakanj. Az.S. Ukupni pobjednik PK Vrtlište 5

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

32 godine rada Tvornice cementa Kakanj
2008. godine proizvedeno i na tržište plasirano rekordnih 770.000 tona cementa

Svečano i u Cementari Kakanj

Ideja o izgradnji Cementare u Kaknju pokrenuta je još 1947. godine kada je tadašnja bosanskohercegovačka vlada donijela odluku o izgradnji kakanjske Cementare. Odavno se znalo da je okolina Kaknja bogata sirovinom za proizvodnju cementa. Poslije Drugog svjetskog rata, u vrijeme obnove ratom porušene zemlje, najpotrebniji je bio cement. Međutim, bilo je to vrijeme kada je bilo teško obezbijediti sredstva za takvu investiciju, a još teže dolare za uvoznu opremu. To je, najvjerovatnije, bio razlog zašto tada nije započela izgradnja Cementare. Realizacija ideja iz vremena obnove i izgradnje naše zemlje Gradnja Tvornice cementa u Kaknju ponovo je aktuelizirana šezdesetih, pa onda i sedamdesetih godina. I svaki put problem su bila sredstva, krediti i vlastito učešće investitora. Kada je u to vrijeme donesena odluka i kad su date garancije banaka za zajam, uloga generalnog investitora povjerena je Srednjobosanskim rudnicima u Zenici. Ali, u to vrijeme ponovo je zavladala kriza uglja, pa rudari, što je sasvim razumljivo, nisu bili u mogućnosti obezbijediti dio sredstava za vlastito učešće investitora u izgradnji. Nakon toga, tu ulogu preuzima Građevinsko-industrijski kombinat HidrogradVeć treću godinu zaredom Fondacija Mozaik, Agencija MaŠta i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članice grupacije Svjetske banke, uz podršku Švicarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO) i Ambasade Kraljevine Holandije organizuju ceremoniju dodjele za najbolje društveno odgovorne kompanije. Prestižnu nagradu u kategoriji briga o okolišu DOBRO’10 ponijela je Tvornica Cementa Kakanj. Nagradu su ispred Tvornice cementa Kakanj primili Izudin Neimarlija, direktor za proizvodnju i tehnička pitanja, i Almir Bajtarević, stručni saradnik za ISO standarde i zaštitu okoliša. - Ova nagrada nam daje dodatni podstrek da istrajemo na putu koji smo zacrtali, putu održivog razvoja čiji je prioritet zaštita okoliša, kaže direktor za proizvodnju i tehnička pitanja, Izudin Neimarlija. 6

17 radnika napunilo 25 godina radnog staža u ovom kolektivu

Rasim Mujić sa direktorom Neimarlijom
Povodom 15. decembra, Dana Tvornice cementa Kakanj, u ovom kolektivu organizovana je prigodna svečanost na kojoj su za 25 godina radnog staža radnicima uručene prigodne zahvalnice i nagrade. Tom prilikom, prije same dodjele priznanja, izvršni direktor Izudin Neimarilja istakao je da je Cementara i ove godine ispunila plan iako se recesija odrazila i na građevinarstvo i ovu industrijsku granu u cjelini. Sedamnaest radnika koji pune dvije i po decenije proizvode cement, osim zahvalnica dobili su i sahat sa posvetom. Nagrađeni su: Edin Bjelopljak, Esad Delić, Enes Muflizović, Jusuf Piljug, Sreto Poletan, Ševal Odobašić, Ćamil Čehajić, Nusret Šljivo, Nermin Čišija, Nermin Tursum, Rasim Mujić, Emina Čosić, Ivo Tomić, Nafija Hasagić, Zikret Bašić, Nusret Obralija, te Sulejman Dž.Bešić. Menadžment TC Kakanj tokom dana organizovao je i prigodno druženje sa umirovljenicima ovog preduzeća. Az.S.

nja iz Sarajeva, kolektiv koji je postao generalni investitor i glavni izvođač radova na izgradnji Tvornice cementa. I tako, u proljeće 1974. godine, počela je da se realizuje ideja iz vremena obnove i izgradnje naše zemlje. Aprila 1974. godine udareni su temelji Tvornice cementa Kakanj. A kad je krenulo radilo se veoma brzo. Građevinci Hidrogradnje kojima je to bio prvi objekat ovakve namjene u njihovoj, inače bogatoj, graditeljskoj praksi, u rekordnom vremenu su završili svoj dio posla. Ubrzo je otpočela i ugradnje opreme, i to rumunske proizvodnje koja je tada predstavljala posljednju riječ tehnike. Uporedo sa izgradnjom Cementare pripremljeno je i izvorište sirovina na Grebenu i industrijska cesta za prevoz sirovina do spremišta u Tvornici. 10 godina pod okriljem “HeidelbergCementa” Tvornica cementa Kakanj, nakon šestomjesečnog probnog rada, 15. decembra 1978. godine na svečan način puštena je u redovnu proizvodnju. U prvim godinama rada kapacitet Tvornice je iznosio 600 .000 tona godišnje. Ostvareni najbolji rezultati u istoriji rada i postojanja Tvornice cementa Kakanj je u 2008. godini kada je proizvedeno i na tržište plasirano 770.000 tona cementa. Kroz pilot-projekt velike privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine većinski dio Tvornice cementa Kakanj na međunarodnom tenderu kupila je njemačka kompanija “HeidelbergCement”. Ugovor o kupoprodaji između Agencije za privatizaciju i “HeidelbergCementa” potpisan je 21. jula 2000. godine. Tako je Tvornica cementa Kakanj postala članicom jednog od najvećih svjetskih proizvođača građevinskog materijala –“HeidelbergCement Grupacije”. Az.S.

Sahat sa posvetom

KAKANJSKE NOVINE

Zajednički snimak
broj 156, 01.01.2011.

AKTUELNOSTI

Vrijedna donacija OŠ „Ahmed Muradbegović“ iz Donjeg Kaknja
Tvornica cementa Kakanj nastavljajući dobri saradnju sa lokalnom zajednicom donirala je OŠ „Ahmed Muradbegović“ iz Donjeg Kakanj deset računara. Prigodna svečanost održana je u informatičkom kabinetu, a osim računara TC Kakanj donirala je i 13 monitora, te 2 HUB uređaja. - Nastojimo održati kontinuitet kako bi svim školama pomogli da dođu do ove opreme. Svjesni smo činjenice da će sada svaki učenik u ovoj školi kada dođe na čas informatike biti u mogućnosti da samostalno i individualno radi zajedno sa svojim nastavnikom, kaže izvršni direktor TC Kakanj Izudin Neimarlija. Zahvaljujući se na ovoj vrijednoj donaciji direktor škole Džemal Bećirhodžić izrazio je zadovoljstvo što sada ova i područna škola u Bilješevu imaju kompletirane informatičke kabinete za sve

Tvornica cementa pomaže škole u Kaknju

Donirani računari

Neimarlija i Bećirhodžić učenike. Ovom prilikom direktoru Neimarliji uručena je i prigodna zahvalnica, a kako kažu iz Tvornice cementa Kakanj, naredne godine nastojat će pomoći i drugim školama u Kaknju. Az.S.

U četvrtak 16. decembra u kakanjskom vrtiću “Mladost” upriličeno je otvaranje eko-sobe, jedinstvenog prostora namjenjenog za djecu predškolskog uzrasta. Glavni cilj ovog projekta je razvijanje svijesti najmlađe populacije o ekologiji i očuvanju životne sredine. Projekat “Eko-vrtić” dobio je prodršku TC Kakanj u povodu obilježavanja “Dana otvorenih vrata”. U znak zahvalnosti povodom Dana Tvornice cementa Kakanj 15. decembra, mališani su pripremili prigodan program i svečano otvorili novu eko sobu. Kroz recitaciju, ples i pjesmu mališani su pokazali svoje kvalitete, te ukazali odraslima na problem zaštite životne sredine. Vrpcu su presjekili i otvorili na korištenje najmlađi, kojima je ova soba izgrađena da u njoj proširuju svoje znanje. U eko-sobi je postavljen akvarijum u koji će mališani donijeti po jednu ribicu o kojoj će se brinuti.

SVEČANO OTVOREN EKO VRTIĆ

U JU za predškolski odgoj “Mladost” Kakanj

Održan nogometni turnir povodom Dana Cementare

Svečano otvaranje eko-sobe
broj 156, 01.01.2011.

Zahvalnica i pjesma upućena gostima Od direktora vrtića gosp. Hasana Hasagića saznali smo da je vrijednost dosad urađenog oko 11 hiljada KM. Najveći iznos donirala je Cementara, dok su dio sredstava omogućili roditelji, a koristili su i vlastita ulaganja ustanove. “Eko soba je namijenjena djeci i budućim generacijama kako bi u ovom prostoru sticali nova znanja o ekologiji. Djeca su na svoj način pokazala šta misle o ekologiji, a nama je da to sprovedemo u djelo. Zahvaljujem se svim donatorima koji su pomogli da se ovaj projekat ostvari”, izjavio je gosp. Hasagić. Svečanosti su prisustvovali i drugi gosti koji su pomogli opremanju ovog jedinstvenog prostora. Zahvalnice su uručene predstavnicima: TC Kakanj, “Perutnine Ptuj”, “Delibašić Poliuretani”, “Zmajevac”, frizerski salon “Verde”, te Mehić Almiru i Amiri. Projekat je podržala i Općina Kakanj, te će se zahvalnica uručiti i načelniku Mensuru Jašarspahiću, kao i predstavnicima firme “Zanat” Kakanj, koja je bila izvođač radova. Amina Kulović

U subotu, 18.12.2010. godine, povodom Dana Cementare Kakanj, pored mnogobrojnih kulturnih i sportskih manifestacija održan je malonogometni turnir uposlenika Tvornice cementa Kakanj. Na vrlo kvalitetnom i uspješnom turniru učestvovalo je pet ekipa sastavljenih od uposlenika pojedinih pogona i radnih jedinica. Tokom natjecanja i na kraju najbolja ekipa turnira bila je ekipa “Proizvodnja klinkera”, drugo mjesto je osvojila ekipa “Priprema sirovine”, a treće mjesto osvojila je ekipa “Meljava i oprema”. Na natjecanju su još učestvovale ekipe “Služba održavanja” i “Centralna komanda”. Ovo vrlo uspješno natjecanje pripremila je i organizirala uprava Tvornice cementa Kakanj na čelu sa gosp. ing. Emirom Begtaševićem. Sve susrete odlično je vodio sudijski par Fikret Gadžun i Mahir Jašarspahić iz Kaknja. Na kraju natjecanja u kafeu “Europa” održano je vrlo lijepo sportsko druženje na kojem je potekla ideja da se u januaru 2011. godine održe sportske igre uposlenika općine Kakanj uz podršku Općine Kakanj i svih zainteresovanih firmi za ovo nekada vrlo popularno natjecanje. Ivica Pekić
KAKANJSKE NOVINE

Najbolja ekipa “Proizvodnja klinkera”

Najboljim ekipama uručena priznanja

7

OTVORENA SKI-SEZONA NA PONIJERIMA

AKTUELNOSTI

Detalj sa otvorenja
U proteklim danima u ski-centrima širom naše zemlje zvanično je otvorena zimska turistička sezona 2010/2011. Kakanj s ponosom može stati rame uz rame sa svojom turističkom ponudom sa velikim ski-centrima u BiH. Naš grad sigurnim korakom razbija predrasude o industrijskom sivilu, po kojem je dosad bio poznat. Svojom turističkom ponudom svake godine privlači sve više turista iz cijele Bosne i Hercegovine. Manifestacija “Svi na snijeg” koja se tradicionalno organizuje svake zime ima plemenitu nakanu da građanima Kaknja, ali i drugih gradova ZE- DO kantona, barem jedan zimski dan umjesto smoga, magle, zagađenog zraka, sivila, pokloni čisti zrak Ponijera i divan zimski ugođaj, kakav imaju samo renomirani zimski centri u BiH. Prije dvije godine u rad je pušten ski-lift, koji je doprinio da se upotpuni bogata turistička ponuda ovog izletišta. Ponijeri su atraktivna vazdušna banja, koju krasi bogata flora i fauna, te su idalno mjesto za lov, ribolov, biciklizam i druge vrste sportova. U subotu 18. decembra, ozvaničen je početak ski-sezone i rada “Ski-centra Ponijeri”. Tom prilikom prisutnima se sa nekoliko riječi obratio gosp. Elvedin Šehagić, direktor JP “Kakanj-sport”, koji je zvanično otvorio novu ski-sezonu. Skijaška staza i ski-lift su u jako dobrom stanju i prvi skijaši su uživali već na sami dan otvorenja. Zbog vremenskih prilika, otvorenju je prisustvovao manji broj građana, ali organizatori se nadaju da će posjetilaca biti mnogo više u narednom periodu. Amina Kulović KAKANJSKE NOVINE

Inžinjersko tehnički kadar u JP „Grijanje“ doo Kakanj je izvršio snimanje kompletnog sistema daljinskog grijanja u kompjuterskom programu AUTO CAD sa ukupno 147 km cjevovoda. Ove baze u elektronskoj formi su osnova za primjenu savremenih softverskih rješenja za optimizaciju daljinskog grijanja kao što je npr. TERMIS koji se već primjenjuje na daljinskom grijanju grada Tuzle. Isto tako, ovim se obezbjeđuju uslovi za pripremu predmjera i predračuna za bilo koji dio daljinskog grijanja koji u narednom periodu trebaju da budu predmet rekonstrukcije, modernizacije i optimizacije, a sve u cilju postizanja energetske efikasnosti daljinskog grijanja. Na osnovu ovih snimanja i proračuna jasno su definisana mjesta na kojima će 2011. godini uslijediti rekonstrukcija, uglavnom toplovoda radi poboljšanja snabdijevanja potrošača toplotnom energijom. Sve postojeće rekonstrukcije ili zamjene cirkulacionih pumpi vrše se samo uz prethodne kontrolne proračune na osnovu kojih se vrši izbor potrebne opreme u cilju izbora optimalnog rješenja. Odluka uprave JP „Grijanje“ doo Kakanj za izradu elektronskih baza daljinskog grijanja je i u cilju priprema za veća ulaganja JP „Elektroprivreda BiH“ dd Sarajevo u daljinsko grijanje Kaknja, radi njenog

DALJINSKO GRIJANJE KAKNJA U AUTOCAD-u

interesa za većim plasmanom toplotne energije na tržište iz TE Kakanj. H.V.

Primjena savremenih softverskih rješenja za optimizaciju daljinskog grijanja

Matični ured Kakanj
Džider Tarik i Kapo Belma, Vehab Mirza i Hadžić Haša, Plećo Mustafa i Muminović Edina, Golić Sanel i Gadžun Melisa, Grahić Mujo i Zec Sabina, Hrusto Semir i Gafurović Amela, Hido Amir i Novalija Amila, Habibović Nurudin i Čizmić Anela, Zaimović Armin i Nokto Lejla, Lečnik Vlado i Railić Ljiljana.

10.12. – 25.12.2010. godine

Vjenčani

JP EP BiH TERMOELEKTRANA KAKANJ

Sretan Božić i Nova godina
Građanima Kaknja čestitamo božićne i novogodišnje praznike
Poslovodstvo RMU “Kakanj“ d.o.o. Kakanj Rudnički odbor Sindikata Vijeće zaposlenika RMu Kakanj JOB - Unija veterana Rudnika Udruženje invalida rada Rudnika

Sretni božićni praznici i sve najbolje u Novoj 2011. godini
Prvi skijaši na stazi
8

Uprava Tvornice cementa Kakanj d.d. Kakanj

broj 156, 01.01.2011.

AKTUELNOSTI

Za izgradnju mekteba poklonjeno 13.850 norveških kruna
Izgradnja mekteba u mjesnoj zajednici Doboj 3 je počela prije godinu dana. Do sada su urađeni vanjski radovi. Potrebno je još mnogo novca, dobrih ljudi i namjera kako bi mekteb u potpunosti dobio smisao. Mještani se nadaju, da bi to mogla postati i njihova džamiju, samo da se sve isfinansira. Jedan svijetao primjer ljudske humanosti i srdačnosti zapazili smo nedavno. Naime, radi se našim ljudima iz Kaknja koji već duže vremena žive i rade u Norveškoj, kojima je težak bosanski život donio odlazak u daleku Skandinaviju. Pomoć za brži završetak radova Donacija u vrijednosti 13.850 norveških kruna (cca 3.400 KM) će pomoći da mekteb u MZ Doboj 3 što brže dobije svoju funkciju i svoju namjenu.

Humani gest iz dijaspore

Sabljaković (u sredini) sa prijateljima iz Doboja ispred mekteba Istražujući dalje, saznajemo da se iza ovog humanog i nadasve rijetkog lijepog gesta krije Zijad Sabljaković koji od 1993. godine živi u Norveškoj. „Prije par mjeseci sam bio ovdje sa porodicom. Čuo sam da se gradi mekteb u mjestu odakle je moj rahmetli babo

kojeg od malena poznajem kao pobožnog čovjeka. Osjetio sam da bi moralno i ljudski s moje strane bilo da zajedno sa mojim prijateljima u Norveškoj pokrenemo jednu malu akciju oko sakupljanja novca koji bismo donirali za nastavak radova na mektebu“- rekao nam je gospodin Sabljaković koji nije želio javno da se eksponira, jer kako kaže, vjeruje u Boga, a Božija nagrada je najveća. Inače, Zijad Skopljaković je rođen 1963. godine u Kaknju. Od 1983.godine je radio u Zagrebu a od 1993. godine seli u daleku Norvešku. Nije zaboravio odakle je ni ko je. Dolazi svako malo u Kakanj u obilazak braće i ostale rodbine. Ovakva gesta je još jedan dokaz da dobrota i vjera u ljudima još nisu nestali te da postoji u njima onog ahiretskog, onoga što ostavljaju iza sebe, a to su dobra djela. E.Ahmetašević

AKCIJAMA DO NAŠIH POVRATNIKA
U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Kakanj i NTV IC Kakanj, u suradnji sa džematima Medžlisa, posebno džematom Čaršijske džamije, organizovana je akcija prikupljanja prehrambenih artikala te ogrijeva kao i sijena za poplavljena područja u Bijeljini, tačnije Janji. Akcija je trajala sedam dana te je nakon što je sve upakovano i dogovoreno, konvoj sa tri kamiona upućen u povratničku Janju. S obzirom da je akcija sprovedena u suradnji sa nadležnim iz Medžlisa IZ Bijeljina, isti su i proslijedili pomoć onima kojima je i namijenjena. Ovakve akcije nije moguće sprovesti bez podrške dobronamjernih insana, kako materijalno tako i svojim zalaganjem i hizmetom a za ovu priliku posebno izdvajamo hizmet hadžije Sulejmana Čelikovića, hadži Hilmije Lepića, Kasima Berbića, Ismeta Šahinbegovića, Zihnije Bašića, h. Ramiza Karavelića, Maida Hadrovića te Refika Sarača. Da Allah dž.š. nagradi spomenute ali i sve druge koji su na bilo koji način pomogli navedenu akciju. Takođe, već tradicionalno više godina grupa entuzijasta na

Sretan Božić i Nova godina
OO SDA KAKANJ
broj 156, 01.01.2011.

Predsjednik OO SDA Kakanj

Nermin Mandra

9

KAKANJSKE NOVINE

Sa povratnicima u Žepi čelu sa h. Enesom Hrustom u suradnji sa polaznicima mektebske nastave Čaršijske džamije, a u povodu nove hidžretske godine prikupila je i spakovala prigodne pakete i paketiće za povratnike u Rogatici i Žepi. Ovu akciju pored polaznika mekteba i muallime Amre podržali su i h. Suvad Sačić te h. Ibrahim Hadžimuhović iz Crvenog polumjeseca. Kao i pomoć za Janju i ova akcija je podijeljena direktno na terenu u društvu naših povratnika. Sve dosadašnje akcije pomogao je i kroz lični angažman i muderris Nezim ef. Halilović. Da Allah dž.š. bude zadovoljan i primi sve navedeno. Abdurahman Zukan

Građanima Kaknja čestitamo božićne i novogodišnje praznike

Sretni božićni praznici i sve najbolje u Novoj 2011. godini

AKTUELNOSTI

HIDŽRA U NAŠEM ŽIVOTU

Održano predavanje za žene

TRADICIONALNO SPRAVLJANJE JELA AŠURE ZA IFTAR
Deseti dan hidžretskog mjeseca muharrema se kod muslimama obilježava kao dan Jevmu-l-ašura. Muslimani imaju dosta razloga da obilježavaju ovaj dan, kako postom tako i drugim manifestacijama: tribinama, predavanjima, mevludima i sl. Sljedeći su načini kako ga obilježiti ovaj značajni dan: 1. postom; 2. pravljenjem jela ašura; 3. snabdijevanjem porodice namirnicama; 4. nafilom, 5. sadakom. U našem gradu u mnogim džematima su organizovane pojačane aktivnosti na obilježavanju. Jedna od aktivnosti u obilježavanju je spravljanje jela u narodu poznatijeg kao ašura, znak sjećanja na događaj iz historije islama vezan na Nuha a.s. Vrijedne žene iz džemata Doboj i ove godine su se okupile i bez obzira na veliku hladnoću spremile ašuru za svoje džematilje. Od muallime Razije Ibrahimspahić smo saznali da su ove godine u pripremi ašure koristile 91 artikal, dok je prošle godine upotrijebljeno 105 artikala. Vremenske prilike nisu bile naklonjene ove godine, te je zbog hladnoće bilo manje žena za razliku do prethodnih godina. Ašura je obilježena i u džematu Varda nizom aktivnosti. Predavanje je održao imam Amel ef. Ibrahimspahić. Spravljanje ašure kao i iftar za porodice šehida i hadžije ovog džemata je organizovano u četvratak. Isti dan poslije jacije-namaza proučena je sura Jasin i tevhid šehidima i svim umrlim. Sve aktivnosti su bile izuzetno dobro posjećene, što je za svaku pohvalu. Amina Kulović

U povodu Jevmu-l-ašure

U povodu obilježavanja Nove hidžretske godine i Jevmu-l-ašure, muallime Medžisa IZ Kakanj organizovale su tematsku tribinu za žene o značaju Hidžre u našim životima, kao i od obilježavanju Dana ašure. Gošća predavačica je bila Muvedeta Halilović. Ona je u svom predavanju istaknula da Hidžra nije samo puka historijska činjenica, nego daje trebamo sagledati sa dosta ozbiljnijeg stajališta. Hidžra simbolizira novi početak, ostavljanje svega što nije dobro i otvaranje puta prema pravoj stazi. Svake godine se trebamo zapitati šta smo to činili loše u prethodnoj godini i kako da se riješimo i ostavimo tog poroka. “Glavna pouka hidžre je da čovjek žrtvuje nešto što je njemu drago za dobrobit vjere. Ljudi su se kroz historiju islama bili spremni žrtvovati da bi spasili i sačuvali svoju vjeru, dok danas to nije slučaj. Prava hidžra je raditi neke stvari u ime Allaha dž.š.”, naglasila je gospođa Halilović. Drugi dio predavanja je bio posvećen obiježavanju Ašure. Predavačica je spomenula neke hadise koji upućuju na značaj Ašure. Ona smatra da je lađa i spas današnjih ljudi to da slijede Kur’an i sunnet. Naglasila je da je vrijednost posta i ibadeta u mjesecu muharremu puno veća u odnosu na druge mjesece. Amina Kulović
10

Detalj sa predavanja

Žene iz džemata Doboj u pripremi ašure

Pripremanje ašure u džematu Varda

Ašura se pripremala i u Tršću

U Kraljevoj Sutjesci upriličena je božićna priredba koju su pripremili „Framaši“ - franjevačka mladež iz Sutješke župe, zajedno s vikarom fra Zoranom Jakovićem. U programu su nastupili Tamburaši koji već više od deset godina vodi Tomo Maltar. Zbor „Kraljica Katarina“ izveo je dvije božićne kompozicije. Centralni dio ovog božićnog programa bila je dramska priča o ljudskoj oholosti, pohlepi i sebičnosti. Na kraju, priča se završava Božijim proviđenjem i svjetlošću koja ljudski um izvlači tame i uvodi u ra-

Priredba za Božić

Kraljeva Sutjeska

KAKANJSKE NOVINE

Detalj sa priredbe dost, toplinu i vlastito preobraženje i činjenje dobra. U programu su nastupili i polaznici niže muzičke škole „Kraljica Katarina“ iz Žepča, koja ima odjeljenje u Kraljevoj Sutjesci. Az.S.
broj 156, 01.01.2011.

AKTUELNOSTI

Upriličena dodjela diploma o završenim edukacijama i prodajna izložba rukotvorina
Preko 250 žena iz Kaknja prošlo obuke iz raznih oblasti usavršavanja
dodjele priznanja prisustvovali su pored koordinatora i direktorice Seide Sarić, i gosti iz Amerike, koji rade u američkim kancelarijama “Women for women International”. Rad organizacije su podržali i ličnosti iz političkog života našeg grada, općinski načelnik Mensur Jašarspahić-Suri i vijećnica Hatidža Šahman, koja je afirmirala rad ove organizacije na području Brnjica, uključivši u rad 300 žena sa Uručivanje diploma ovog kraja. mikrokredite i ovaj edukacijski projekat. Glavni Glavni cilj cilj organizacije je osnažiorganizacije vanje žena kroz njihovo – ekonomsko ekonomsko osnaživanje. osnaživanje žene Smatramo da je ekonom“Žena za ženu Inter- sko osnaživanje glavni national je nastala 1996. pokretač. Cilj je da se godine, to je globalna pokrenu mali biznisi, organizacija sa sjedištem zajednički ili pojedinaču Americi u Vašingtonu. no, da se ti poslovi prošiŠto se tiče rada u BiH, re, a žene dodatno educiradimo trenutno sa 2.800 raju za stvari koje ih zažena. U Kaknju smo već nimaju. Radimo sa popunekoliko godina. Imali lacijom koja ima jako smo aktivnosti vezane za male šanse da se zaposli. Ako prođu ove edukacije, veća je mogućnost da dođu do posla. Starosna dob polaznica nije ograničena, projektima su uključene mlade žene, ali i one starije ”, izjavila nam je direktorica organizacije Seida Sarić. Vi z i j a o r g a n i z a c i je “Žene za žene International” želi svijet u kome nema zlostavljanih, siromašnih, nepismenih ili marginaliziranih; gdje članovi/ce zajednice imaOrganizacija “Žena za ženu” ima misiju pomoći ženama u zemljama u postratnom periodu da obnove svoje živote pružajući im finansijsku i moralnu podršku, obuku u tehničkim vještinama, edukaciju o njihovim pravima, pristup kreditnim sredstvima i asistenciju za razvoj malih poslova. Ova organizacija u Kaknju već pet godina vrši obuku žena u raznim vidovima usavršavanja njihovih sposobnosti. Ove godine edukacije su vršene iz oblasti plasteničke proizvodnje, sakupljanja ljekovitog bilja, pletenja i usluga čuvanja djece. Preko 250 žena sa područja našeg grada (uže gradsko područje, Doboj i MZ Termoelektrana) prošlo je jednu ili više obuka i za sve njih je u maloj sali Doma kulture u srijedu 15. decembra upriličeno uručivanje diploma o uspješno završenom kursu. Svečanosti

Organizacija “Žena za ženu International”

broj 156, 01.01.2011.

Detalj sa prodajne izložbe

ju potpuno i jednako učešće u procesima koji o s i g u r a va j u n j i h o vo zdravlje, dobrobit kao i ekonomsku neovisnost; gdje svaka žena ima slobodu da definiše smisao njenog života, njenu budućnost i nastojanje da dosegne svoje potencijale. Ženama se nudi da napreduju u poslovima koje već znaju raditi, npr. pletenje, uzgoj voća i povrća, sakupljanje ljekovitog bilja. Edukacijama na ove teme se žene osnažuju u poslovima koje rade, imaju priliku da zarade, te da tržištu ponude svoje proizvode. Na njih se ne vrši pritisak da uče strane jezike ili rad na računaru, što bi za njih bio stres ili teškoća. Svaka žena koja je uključena u rad organizacije prošla je program sponzorstva, koji je podrazumijevao dopisivanje sa svojim sponzorom iz Amerike. Amina Kulović
11

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Kompromisi mogu ići samo do određene granice
Novogodišnja noć je odavno dobila epitet „najluđe noći“. Kako bi se drugačije zvala s obzirom na količine alkohola, kao majke svih zala, koji se unese u ljudski organizam. Oni koji ga koriste u tako velikim količinama, ne samo da škode svome zdravlju,opasni su i za sredinu u kojoj se kreću. O tome slikovito govori službeni izvještaj iz jednog našeg grada u kojem se ova noć opisuje kao mirna i bez većih incidenata, jer je zabilježeno samo deset tuča i trinaest saobraćajnih nesreća. Kako onda izgleda “najluđa noć“ koja nije mirna i bez većih incidenata. Ovakvo ponašanje se može objasniti jedino time da smo nedovoljno prosvijećeni i nedovoljno sigurni u svoje vjerovanje, a to štitimo samoobmanom i pravdanjima da se uklapamo u sredinu. Umjesto toga, trebamo razvijati svijest da kompromisi mogu ići do određene granice, a to je granica halala i harama, ali dalje ni koraka. Oni koji ne uče, ne razmišljaju, ne trude se i čine dobra djela iz interesa skloni su kompromisima i kalkulacijama kojima se peru pravdanja, pokazujući samoljublje. Dan poslije Hodajući ujutro, čovjek mora dobro da pazi da ne rasiječe obuću o staklo kojim su prekriveni gradski trgovi, a vazduh zaudara na alkohol bez obzira što je vrijeme hladno. Komunalci će se dobro potruditi da opet sve urede kako je i bilo. Grad je makar do podne miran i tih, kao da u njemu ne žive insani. Valja se naspavati od noći probdijene uz litre ispijenog alkohola. A kada se probude, ništa se bitnije neće promijeniti u toliko očekivanoj Novoj godini. Glava će boljeti od tulumarenja, džep će biti prazniji od novogodišnjeg šopinga, a životni problemi i nevolje će ostati pa će ih svako rješavati kako ko zna i umije. Najljepše rješenje za svaki belaj i poteškoću muslimana je svakako u povratku svojoj vjeri. U taj povratak spada i odbacivanje svega onog što je islamu strano i neprihvatljivo, kao što je između ostalog i proslavljanje Nove godine sa svim onim što ona nosi od harama. Samo će u svojoj vjeri muslimani pronaći istinsku sreću na oba svijeta, a nikako u slijeđenju onih koji su zalutali ili onih na koje se Allah rasrdio. U protivnom, nada u bolju novu godinu većine onih koji joj se toliko raduju i koji zbog nje toliko griješe svome Gospodaru, nestaće sa prvim životnim iskušenjem. Kao što se u sekundi pojavi i nestane bljesak svjetlosti jedne od miliona ispaljenih raketa u toj, ui-

Obilježavanje Nove godine

stinu najluđoj i najporočnijoj noći. Kakav je stav islama po ovom pitanju? Proslavljanje neislamskih praznika je svojevrsni vid oponašanja na koje je upozorio Muhammed, s.a.v.s, rekavši: „Ko oponaša jedan narod on njemu i pripada“(Buharija i Muslim). To je čin dobrovoljne asimilicije, ali iz kojih razloga. Da li to ne poznajemo sebe, svoju vjeru i tradiciju? Da se možda ne želimo dodvoriti, da ne želimo liječiti komplekse? Da ne mislimo da će mo biti uvaženi ako to učinimo? Poslušajmo upozorenje: „A koga Allah ponizi,niko ga ne može poštovanim učiniti!“ Ne postiže se poštovanje uvlačenjem u gušterovu rupu jer to svjedoči o duhovnoj i svakoj drugoj nemoći i slabosti. Muhammed s.a.v.s, je zabranio proslavljanje džahilijetskih praznika koje je zatekao u Medini, rekavši da ih je Allah zamijenio boljim danima, a to su dani Bajrama. Poslanik s.a.v.s, nije, dakle, potvrdio te praznike, a da jeste, oni bi se i dalje proslavljali. Proslavljanje neislamskih praznika je svojevrsni vid oponašanja na koje je upozorio Muhammed s.a.v.s, rekavši: “Ko oponaša jedan narod on njemu i pripada.“ Lejla Hasagić, II razred Gimnazije (polaznik Mektebskog kluba džemata Bičer - Ž. Stanica)

Ostavljen s petero djece
Priča dvadesetdevetogodišnjaka Suada Čelića iz romskog naselja Varda je kao u najgorim sapunicama. Ostavljen je na milost i nemilost sa petero gladne maloljetne djece. Priču nam je počeo o teškim vremenima kada je sve radio kako bi njih i svoju bivšu ženu mogao ishraniti, a najstarijoj curici od 7 godina omogućiti uslove za školovanje. Ona od unazad dva mjeseca, kako ih je majka ostavila, ne ide u školu, jer kako Suad kaže, ni ono od godinu i pol koje je najmlađe pa sve do nje koja je najstarija, ne smije ostaviti same, a išao bi zarađivati na bilo koji način. Živi u trošnoj “kući“ od šest kvadratnih metara u koju su tek prije zimskih hladnoća ugrađeni neki stari prozori i vrata. Nema ni kupatila, žao mu je djece, tuguje i gleda ih rastrčane u dječijoj igri jer ne znaju šta se s njima dešava, ne znaju još uvijek da ih je majka napustila, za koju Suad kroz suze kaže da je prema njima bila krajnje 12

Apel za pomoć

Boji se hladne zime i neimaštine

Suad sa svojih petero djece neodgovorna, te da im je skroz malo pažnje pružala. Ni on ni njegova djeca ne prose, kaže imaju bar toliko dostojanstva. Pomoć prijatelja i komšija nije dovijeka Suada trenutno pomažu njegovi prijatelji i komšije, ali ni to nije dovijeka. Ovim putem moli sve ljude dobre volje i velikog srca da mu na bilo koji način pomognu. Ne traži novac, jer i sam zna

da ga slabo ljudi imaju, ali moli bilo kakvu pomoć u hrani, odjeći, dekama, jastucima, drvima... bilo čemu, jer se boji zimske hladnoće, a valja hraniti pet gladnih usti. Suada smo zamolili da za svaki slučaj napravi račun da ukoliko se nađe neko voljan da mu pomogne, da mu uplati neku marku, može ishraniti i poslati svoju najstariju curicu da nastavi školovanje. Ovo je apel za pomoć čovjeku u nevolji kojem novac možete uplatiti na račun IK banke na broj 1340100000000120 za Pomoć Suadu Čeliću, ili ako mu želite pomoći u hrani, odjeći ili na bilo koji način, možete ga kontaktirati na broj 062/721607, koji mu je u ovom teškom periodu posudio njegov prijatelj preko kojeg smo i došli do Suada, jer kako kaže, teško mu je gledati svog prijatelja u nevolji i želi mu pomoći na svaki mogući način. E.Ahmetašević broj 156, 01.01.2011.

KAKANJSKE NOVINE

ANKETA

Podijeljena mišljenja o radu Općinskog vijeća Kakanj u protekloj godini
Sadašnji saziv Općinskog vijeća je na pola puta, odnosno “egzistrira” nešto više od dvije godine. Koliko je lokalna zakonodavna vlast donijela odluka i koliko su naši sugrađani zadovoljni radom kakanjskih vijećnika pokušali smo odgovore naći kod naših sugrađana. Mišljenja su podijeljena. Bilo je onih koji kažu da uopće ne prate političku situaciju pa do onih koji su zadovoljni ili nezadovoljni kada se donose odluke lokalnog nivoa. Pitanje na koje su nam sugrađani odgovorili je glasilo: „Pratite li sjednice Općinskog vijeća i kako ocjenjujete rad općinskih vijećnika?” Emir Aliefendić - Nastojim da pratim rad Općinskog vijeća. Redovno se informišem putem lokalnih medija, a često pogledam kompletnu sjednicu. Mislim da Općinsko vijeće u ovom sastavu može dobiti pozitivnu ocjenu. Mirza Demir - Ne pratim rad Općinskog vijeća kao ni politički ambijent u našem gradu i državi!” Mahir Husika - Nije baš da nešto da pratim, samo ništa posebno nisu uradili, ali to ne znači da ne rade. Ocjenjujem
broj 156, 01.01.2011.

PROLAZNA OCJENA, ALI LOŠA
ih ne sa negativnom ocjenom već sa dovoljnim 2, znači ništa posebno. Adnan Jašo Jašarspahić - Rad Općinskog vijeća Kakanj pratim tek toliko koliko uspijem nešto vidjeti o aktivnostima vijećnika kroz zajedničku kablovsku televiziju koja emituje zajednički program za Kakanj i Visoko. Nekad dobijem i elektronsko izdanje Kakanjskih novina pa nešto pročitam, a redovno primam i emailove od Press službe Općine Kakanj. Naravno, sve me to manje zanima od rada Općinskog vijeća Visoko, ali sama činjenica da je paušal vijećnika u Kaknju 500KM, a u Visokom 150KM puno govori. Osim toga, realizacija nekih projekata i saradnja Općinskog vijeća sa Kantonom kroz raznorazne projekte u velikoj mjeri ide u korist Kaknja u odnosu na Visoko. Pa tako generalno, kroz visočku prizmu, mislim da Općinsko vijeće Kakanj radi odlično, ne znam kako to izgleda u usporedbi sa Zenicom i Tešnjom, ali u usporedbi sa Općinskim vijećem Visoko mislim da Kakanjci mogu biti zadovoljniji od Visočana. Saša Čulum - Nažalost, u zadnje vrijeme ne pratim rad Općinskog vijeća. Iskreno, i nemam ocjenu za njihov rad. Dalila Lihović - Pratim putem izvještaja na lokalnoj televiziji i putem Kakanjskih novina. Uglavnom, pozitivno ocjenjujem u zavisnosti od donošenja odluka, što također zavisi od stanja na općoj političkoj sceni na nivou države. Suad-Sudo Zahirović - Ne pratim rad Općinskog vijeća, ali se vidi šta i kako se radi . Najveća pažnja se posvećuje gradu i samo gradu pa onda malo Doboju, a ostali kada i ako dođu na red. Primjer je osnovna škola u naselju Termoelektrana, obnovu i rekonstrukciju nikad nisu razmatrali, dok sve ostale škole izgledaju odlično ili makar imaju fiskulturnu salu kako treba. Da ne govorim o mutnim poslovima oko ove dionice auto puta, Bože sačuvaj. Kakanjske vlasti su na par mjesta potpisale završetak radova a radovi ni pola nisu gotovi, sramota!” Emir Veispahić - Pa, baš i ne pratim rad Općinskog vijeća, ali sudeći po onome što vidim u „našem malom mistu”, njihov rad ocjenjujem sa ocjenom 2 na skali od 1 do 5. Mislim da ne treba biti extra pametan da bi primjetio kako je glavna gradska ulica posljednji puta asfaltirana za vrijeme bivše Jugoslavije, kako je projekat izgradnje nasipa pored Bosne nekompletan

i masu drugih stvari. Dejan Terzić - Općinsko vijeće pratim s vremena na vrijeme. Što se tiče ocjene, ne mogu reći da sam zadovoljan, jer, po mom mišljenju, neke važne odluke donose presporo, premalo značaja daju mladima, dok se o nekim manje važnim stvarima raspravlja u nedogled. Vezir Mujagić - Pratim, najviše kada su na redu poskupljenja grijanja, vode i ostalih režija... Volio bih kada bi se na nekim sjednicama dotakli pitanja gradske i za mene jedine centralne škole „Hamdija Kreševljaković”. Imao sam priliku da uđem u školsko dvorište kad ono nema kante za smeće, nije ni čudo što bude onoliko smeća u školskom dvorištu. Takođe bi lijepo bilo da se dotaknu tema o sportu u gradu. Moja je parola: Dijete više na treningu, manje na ulici. Zatim, da se malo doniraju sredstva ne u novcu nego u opremi, npr. trenerkama, rekvizitima, loptama, terminima za treninge i sl. Pored problema o asfaltiranju cesta, dovođenje vode do nekih mjesta, problema oko poplava, zapošljavanja, mislim da će sve ovo ranije nabrojano biti još dugo među zadnjim tačkama dnavnog reda na sjednicama Općinskog vijeća. Anketirala Alma Kahvedžić

13

KAKANJSKE NOVINE

INTERVJU

Zakon o dječijem dohotku na području Zeničko-dobojskog kantona usvojen je 3. augusta 2007. godine. Budući da u Kakanjskim novinama u proteklom periodu nismo aktuelizirali ovu socijalnu problematiku, iskoristili smo priliku i o temama vezanim za ostvarivanje prava na dječiji dodatak razgovarali sa dipl.scr. Eminom Šarić, referentom upravnog postupka iz oblasti dječijeg dodatka, socijalne i dječije zaštite Centra za socijalni rad Kakanj. Za početak nam recite koje su to ciljane grupe koje mogu ostvariti pravo na dječiji dodatak? - Pravo na dječiji dodatak imaju porodice sa djecom koje se neposredno brinu o djetetu, a mjesečni prihodi po svim osnovama, izuzev primanja ostvarenih iz socijalne zaštite, po članu domaćinstva ne prelazi 15% prosječne pla-

Ukupno 992 porodice koriste dječiji dodatak, a 28 porodica pravo na besplatan dnevni obrok
Ukupno 992 porodice koriste pravo na dječiji dodatak Centar za socijalni rad Kakanj ima registrovano 992 roditelja/porodice koje imaju pravo i koje koriste pravo po pitanju dječijeg dodatka. Broj djece koja primaju dječiji dodatak nam nije poznat, ali u razgovoru sa referentom za dječiju zaštitu Eminom Šarić saznajemo da neke porodice imaju po dvoje ili troje djece koja imaju pravo na dodatak, tako da je ovaj broj od 992 zapravo broj porodica, a broj djece koja koriste taj dodatak je veći.
će u ZDK. Iznos dječijeg dodatka u tom slučaju iznosi 12,40 KM po djetetu. Tačnije govoreći, porodica ne smije imati veća primanja od 93 KM mjesečno kako bi ostvarili pravo na dječiji dohodak. Pravo na dječiji dodatak pripada djetetu sa navršenih 15 godina ako ispunjava osnovne uslove predviđene zakonom. Djete starije od 15 godina ostvaruje pravo na dodatak pod uslovom da se nalazi na redovnom školovanju, osnovnom ili srednjem obrazovanju, pa sve do 27. godine redovnog školovanja. Da li postoje neke povlaštene kategorije? - Pored ovih grupa djece/ osoba koje imaju pravo na dječiji dodatak, imamo i drugu grupu koji automatski imaju pravo na dječiji dodatak. To su djeca bez jednog ili oba roditelja, dijete koje je ometeno u psiho-fizičkom radu, dijete gdje jedan ili oba roditelja imaju tjelesno oštećenje od 60% do 100%. U tim slučajevima se automatski priznaje djetetu pravo na dječiji dodatak u iznosu 18,60 KM. Kada prestaje pravo na dječiji dodatak? - Dječiji dodatak ne pripada djetetu koje je smješteno u ustanovu socijalne zaštite pod uslovom da je smještaj izvršen putem kantonalnog ministarstva. Ako kantonalno ministarstvo snosi troškove zbrinjavanja djeteta, ono nema pravo na primanje dječijeg dodatka. On prestaje i onog trenutka kada dijete stupi u brak jer se formira nova zajednica. Dodatak se ne prekida ni u slučaju ako je dijete zbog bolesti spriječeno da normalno i redovno obavlja školske obaveze te ako je smješteno u zdravstvenu ustanovu. Možete li nam reći o zakonu koji osigurava socijalnog grupi djece dnevni besplatan obrok? - Zakonom o socijalnoj zaštiti civilnih žrtava rata i porodice sa djecom ZDK je predviđeno pravo na osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave koje mogu ostvariti djeca korisnika stalne novča-

Emina Šarić, referent upravnog postupka iz oblasti dječijeg dodatka, socijalne i dječije zaštite Centra za socijalni rad Kakanj

Potrebna dokumentacija Potrebna dokumentacija za razmatranje i odlučivanje po zahtjevu za dječiji dodatak za djecu, i porodicu koja neposredno brine o djetetu (12,40 KM po djetetu). • rodni list za svako dijete (ne stariji od 6 mjeseci), • dokazi o zajedničkim primanjima domaćinstva ( plaća, penzija, poljoprivredne djelatnosti, boračko-invalidska zaštita, dopunski rad...), • nalaz i mišljenje komisije o sposobnosti i razvrstavanju djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju, • uvjerenje o stepenu oštećenosti organizma roditelja, • uvjerenje o redovnom školovanju, • kopija lične karte za podnosioca zahtjeva, • kopija zahtjeva za prijavu/odjavu mjesta prebivališta, • kućna lista. Za drugu grupu djece, bez jednog ili oba roditelja, koja su ometena u psiho-fizičkom razvoju, ovi dokumenti nisu potrebni. Njihova dokumentacija je sljedeća: • rodni list (ne stariji od 6 mjeseci), • lična karta bar jednog roditelja ili skrbnika, • kopija CIPS-a, • potvrda iz škole, • rješenje o kategorizaciji (invalidnost, smrtni list...). Za sve dodatne informacije po pitanju ostvarivanja prava na dječiji dodatak ili obezbjeđivanje obroka za osnovne, možete kontaktirati referenta za dječiji dodatak i dječiju zaštitu, dipl.cdr. Eminu Šarić u Centru za socijalni rad Kakanj koja će vas na najbolji način uputiti u pozitivno rješavanja problema ili vaših zahtjeva. 14

ne pomoći a koji pohađaju osnovnu školu. Općina odlučuje o djeci koja mogu ostvariti pravo na jedan obrok u vrijeme nastave. Implementirajući ovaj zakon, Općina Kakanj se obavezala kako će biti glavni finansijer. Mi smo u jednu ruku proširili ciljanu grupu koja može ostvariti pravo na taj jedan obrok. Potrebni dokumenti za ostvarivanje ovog prava su sljedeći; • kopija lične karte roditelja, • ovjerena kopija CIPS-a, • rodni list djeteta, ne stariji od 6 mjeseci, • potvrda upisa u školu osnovnog obrazovanja, • potvrda da roditelj prima stalno novčanu pomoć, • potvrda o kategorisanju djeteta, ako je smješteno u drugu porodicu, dijete pod starateljstvom. Dijete koje ostvari ove uslove ima mjesečno primanje od 22 KM, odnosno 1 KM dnevno za svaki školski dan. Dijete za vrijeme ljetnog i zimskog raspusta ne dobija nikakvu naknadu. Trenutno ovo pravo koristi 28 porodica, a broj djece je veći zbog toga što u nekim porodicama pravo na jedan obrok ima dvoje pa i troje djece. E.Ahmetašević broj 156, 01.01.2011.

KAKANJSKE NOVINE

INTERVJU

U povodu međunarodnog Dana zaštite dječijih prava sa direktorom Centra za socijalni rad Fakirom Ajdinovićem smo razgovarali o pravima djeteta, kršenju tih prava, o nasilju u porodici, te o maloljetničkoj delikvenciji, temi koja ja nažalost još uvijek neiscrpna. Razgovarali smo i o problemu prosjačenja Roma maloljetnika, koje je veoma prisutno u našem gradu. Da li postoje i koliko su česti slučajevi nasilja nad djecom u našoj općini? - Slučajevi nasilja na našoj općini se uglavnom ne prijavljuju. U protekloj godini Centar za socijalni rad imao je samo jedan prijavljen i procesuiran slučaj nasilja u porodici. Svi ostali slučajevi nisu prijavljeni, nego mi u razgovoru sa ljudima koji dolaze po bračne savjete prepoznamo žrtve i primjere nasilja. To nasilje nije samo fizičko, nego je jako često i emocinalno nasilje koje ostavlja traga na psihu i na cjelokupni razvoj ličnosti. Koji je razlog neprijavljivanja nasilja u porodici? - Nasilje se ne prijavljuje iz jednostavnog razloga što postoji strah žrtve da joj se ne bi nasilnik ponovo osvetio ili zbog reakcije okoline u kojoj još uvijek vladaju različiti stereotipi, koji ne idu u korist žrtvi. Stav zakona je da nisu određene adekvatne mjere za počinioca nasilja. Te mjere su najčešće udaljavanje od žrtve te zaštita na način da žrtva ponovo ne bi bila izložena nasilju. Jedan takav primjer je bio nedavno, po isteku mjere udaljavanja od žrtve nasilnik je pokušao ubistvo, tako da ta mjera nema poseban efekat. Da li sarađujete sa ustanovama za zbrinjavanje žrtava nasilja u porodici i društvu? - Nedavno je općinski načelnik potpisao Protokol o saradnji u radu na prevenciji i zaštiti žrtava nasilja u porodici. Dosad su žrtve bila zbrinute u ustanovu “Medika” u Zenici, te će dolaskom na snagu ovog protokola, od 1. januara 2011. god., biti na adekvatan način riješen ovaj problem. Šta se dešava sa djecom, koja su maloljetna kada dođe do nasilja u porodici? - Ako ne postoje adekvatni uslovi za život djeteta, ili ako mu je ugrožen ostanak u porodici, djeca se smještaju u ustanovu Dom i porodica u Zenici. Mi smo imali samo jedan takav slučaj, koji je po prijavi procesuiran. Drugi slučajevi nasilja se rješavaju savjetodavnom broj 156, 01.01.2011.

NASILJE U PORODICI JE PRISUTNO, ALI SE NE PRIJAVLJUJE

Fakir Ajdinović, direktor Centra za socijalni rad Kakanj

metodom, tj. kroz razgovor sa uposlenicima i stručnim licima. Jedan od problema koji je prisutan u društvu je i maloljetnička delikvencija. Sve češće čujemo slučajeve vršenja krivičnih djela od strane maloljetnika. Ta krivična djela se kreću od sitnih krađa do ubistava. Kada se desi slučaj maloljetničke delikvencije, koji je protokol kojim ide sankcionisanje izvršioca? - Po prijavi slučaja prvo reagira policija, nakon čega upućuju kaznenu prijavu Kantonalnom tužilaštvu, onda nas tužilaštvo obavještava o pokretanju postupka, a također i sud. Uloga Centra za socijalni rad je da sagleda stanje porodice, da napravi amnezu sacijalnih podataka sa prijedlogom o izricanju mjere. Nakon izrečene mjere od starane suda, mi pratimo mjeru i obavještavamo sud o uspjehu ili neuspjehu slučaja. Kakvi su podaci o maloljetničkoj delikvenciji u proteklom periodu na području naše općine? - Podaci iz 2009. godine nam govore da je bilo ukupno 22 slučaja maloljetničke delikvencije. Od toga 20 slučajeva je imalo izrečenu mjeru pojačanog nadzora od strane roditelja, dok je za jedan slučaj izrečena mjere o pojačanom nadzoru socijalne ustanove, i jedna mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu. Da li po Vama postoji adekvatna zakonska kazna za počinioce djela maloljetničke delikvencije? - Kao jedan vid kazne za maloljetne prijestupnike je smještanje u Zavod za vaspitanje muške djece i omladine u Sarajevu, ali je taj Zavod otvorenog tipa, te ne daje dobre rezultate u prevaspitavanju prijestupnika. Koliko je prisutan problem prosjačenja u Kaknju i da li postoje konkret-

ne aktivnosti u suzbijanju i sprječavanju ovog problema? - Problem je prisutan i imamo podatke da se broj slučajeva prosjačenja povećao. Pripadnici romske populacije organizovano svakodnevo odlaze u Sarajevo da prose. Ne radi se tu samo o maloljetnicima, nego o kompletnim porodicama koje vozom odlaze u glavni grad i tamo prose. Mi imamo prijave protiv tih ljudi od stane Suda za prekršaje u Sarajevu. Kazne koje se određuju za takve prekršaje kad je riječ o maloljetnicima su odgojne mjere, dok za odrasle mogu biti novčane kazne. Preventivne aktivnosti koje se rade na suzbijanju i sprječavanju ovog problema nisu dovoljno efikasne. Problem svi posmatraju iz svog ugla, tako da nije dat jedinstven projekat kojim bi se to spriječilo. U Kaknju su nam poznati primjeri prisiljavanja na prosjačenje maloljetnika od strane roditelja ili starijih staratelja. Kakav stav Centar za socijalni rad ima prema ovom problemu i koji su načini njegovog rješavanja? - Centar za socijalni rad daje jednokratne pomoći ljudima koji su socijalno ugroženi, pa tako i Romima koji ispunjavaju uslove za ostvarivanje ove vrste pomoći. Međutim, to nije ni u kom slučaju način da se problem prosjačenja riješi. Postoje projekti koji su usmjereni ka zapošljavanju ove populacije, ali i oni imaju slab efekat. Sve više je prisutan problem tzv. ”prikupljanja pomoći za operacije”, prilikom kojih ljudi koji se predstavljaju kao “sakupljači” pomoći za liječenje oboljelih osoba traže novac na skoro svakom mjestu gradu, na ulici, u ugostiteljskim objektima. Kakv je Vaš stav prema tim slučajevima i da li je bilo zloupotrebe ljudi i iznuđivanja novca od strane takvih ljudi. - U slučajevima kada od vas traže pomoć za liječenje, uvijek možete tražiti da vam osoba koja sakuplja sredstva pokaže akreditaciju. Danas su dostupni i drugi načini da se pomogne ljudima kojima je potreban novac za liječenje. Takvi su uplate na žiro-račun, pozivi na brojeve za pomoć, koji su dosta sigurniji od davanja sredstava licu “koje prikuplja pomoć”. A što se tiče davanja novca prosjacima, na taj način mi promovišemo prosjačenje, koje je krivično djelo. Razgovarala Amina Kulović 15

KAKANJSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

Znanje svakom čovjeku daje sigurnost, snagu i moć
Od novembra 2010. godine Kakanj je bogatiji za još jednog akademskog građanina. Naime, riječ je o našoj mladoj sugrađanki Edini Begić koja je 29. novembra magistrirala na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu, na temu „Ocjenjivanje i vrednovanje motoričkih sposobnosti u prvoj trijadi osnovne škole“ i tako stekla zvanje magistar razredne nastave a ujedno postala i prvi magistar razredne nastave u našem gradu. Istovremeno je radila i polagala ispite za magistarski što njenom uspjehu daje još veću vrijednost. Jedini koji su joj pomagali u svemu su otac Salih i majka Nermina koji su joj ujedno bili i najveća podrška. Bez njihove pomoći i podrške ona bi, kako kaže, teško ostvarila sve ono na čemu su i ona a i njeni roditelji veoma ponosni. Ponosni su i svi Kakanjci jer kada jedna mlada djevojka, naša sugrađanka, postigne tako visoki uspjeh, to je za svaku pohvalu. Posjetili smo Edinu i s njom razgovarali o njezinom uspjehu. Odgajatelj  kakvog zahtjeva današnjica Nažalost, živimo u vremenu kada se znanje veoma malo vrednuje i cijeni a Vi ste se i pored ove činjenice odlučili za dodatno usavršavanje i obrazovanje. Koji su osnovni motivi Vaše odluke da upišete magistarski studij? „Slažem se sa Vama da se znanje i obrazovanje nas mladih malo vrednuje i cijeni, ali ja sam ipak odabrala poziv nastavnika čiji je zadatak da se stalno usavršava, a posebno u ovom vremenu ekonomske krize i stalne ekspanzije KAKANJSKE NOVINE znanja. Nastavnikov poziv je poseban jer je u pitanju stalno i kontinuirano samoobrazovanje. Kad se nastavnik prestane usavršavati i proširivati znanje, to se dogodi i njegovim učenicima. Osnovni motiv mog daljnjeg školovanja je bio da budem odgajatelj onakav kakvog zahtjeva današnjica. Znanje daje čovjeku sigurnost, snagu i moć da se može suočiti sa svim borbama i nedaćama u životu.“ Sigurne ste pri odabiru teme za svoj rad imali prilike da birate. Koja je tema Vašeg magistarskog rada i zašto ste se baš za nju odlučili? „Da, temu za magistarski rad sam sama odabrala i to je bio samo nastavak usavršavanja ali u drugoj oblasti, jer sam i za diplomski odabrala temu: „Ocjenjivanje i vrednovanje učeničkih znanja u nastavi matematike u prvoj trijadi osnovne škole“, a tema za magistarski rad je bila: „Ocjenjivanje i vrednovanje motoričkih sposobnosti u prvoj trijadi osnovne škole“. Poznato je da se u Bosni i Hercegovini prešlo na devetogodišnje obrazovanje što je dovelo do promjena u strukturi i organizaciji osnovnog odgoja i obrazovanja. Samim tim je došlo i do promjena načina vrednovanja i ocjenjivanja. Sadašnji način vrednovanja i ocjenjivanja nama stavlja u zadatak da to dobro proučimo i primjenimo. Ako mi kao nastavnici adekvatno vrednujemo i ocjenimo dječije sposobnosti, na taj način ćemo doprinijeti da djeca steknu pravu sliku o sebi, o onome što znaju, o svojim sposobnostima, što je veoma značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi. Vred-

Edina Begić, prvi magistar razredne nastave u Kaknju

imala većih problema oko njene izrade. Cilj rada je bio utvrditi da li, koliko, kako i zašto je zastupljeno vrednovanje i ocjenjivanje motoričkih sposobnosti kod dječaka i djevojčica u prvoj trijadi osnovne škole. Istraživanje je sprovedeno u Osnovnoj školi „Omer Mušić“ u Brežanima. Kroz rad su obrađene razvojne karakteristike učenika mlađe školske dobi, a težište je dato na razvoj motoričkih sposobnosti. Tema je veoma opširna i vrlo je teško u nekoliko rečenica opisati ono što se radilo i proučavalo duži period“ Znanje i obrazovanje mladih su kotači napretka Kao i svaka mlada osoba sigurno imate mnogo toga u planu. Kakvi su vaši planovi i jeste li postavili prioritete? „Istina, planova imam mnogo ali prioritet mi je da u narednom školskom polugodištu konkurišem za posao i tako dobijem priliku da radim ono za šta sam se školovala tj. da radim ono što najbolje znam i volim, a to je rad sa djecom. Željela bih ostati u svom gradu i našim osnovcima prenijeti znanje i iskustvo koje sam stekla na studiju. Ako mi se ukaže prilika da se zaposlim, na taj način bi ostvarila materijalna sredstava za upis na doktorat.“ Kakvu poruku možete uputiti mladima? „Mladi trebaju da se školuju i obrazuju jer znanje i obrazovanje mladih su kotači napretka naše zemlje. Društvo treba da poduzme organizovane napore da bi se mladi obrazovali i otvorili puteve za izlazak iz ove ekonomske krize.“ Edini sve čestitke a vlastima u Kaknju zadatak da razmisle kako kakanjsku pamet zadržati u Kaknju i ne dozvoliti da visokoobrazovani Kakanjci i Kakanjke traže selameta u drugim gradovima. Znamo svi da na mlađima svijet ostaje i da mladima, svakako, treba pružiti šansu. Nađa Kovačević broj 156, 01.01.2011.

Edina Begić je rođena 29.08.1985. godine u Zenici. Nakon završetka osnovne škole upisuje Pedagošku gimnaziju u Kaknju. Prvi ciklus studija na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu završava u maju 2009. godine i ubrzo se zapošljava kao pripravnik u OŠ „Omer Mušić“ u Kaknju. Drugi ciklus studija na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu upisuje iste godine. U novembru 2010. godine magistrira na Pedagoškom fakultetu čime stiče zvanje magistra razredne nastave
novanje i ocjenjivanje su složena i odgovorna nastavnikova djelatnost. Da bi ocjena uistinu bila objektivan odraz učenikovog znanja mora biti zasnovana na planskom, sustavnom, svestranom i objektivnom praćenju i provjeravanju. A da bi to sve ispoštovali moramo se obrazovati i proširiti svoje znanje.“ Možete li nam nešto više reći o samoj temi magistarskog rada. „Kao što sam već navela, tema mog magistarskog rada je bila „Ocjenjivanje i vrednovanje motoričkih sposobnosti u prvoj trijadi osnovne škole“. Tema je veoma interesantna i zanimljiva tako da nisam

Zahvalnica „Na prvom mjestu zahvaljujem se mojim dragim roditeljima koji su mi bili najveća podrška i bez njihove pomoći teško da bih sve ovo sama postigla. Posebno se zahvaljujem prof. dr. Milici Bešović, mom mentoru, kao i Elviri Beganović, asistentici, koje su mi pružile veliku pomoć u toku izrade mog magistarskog rada. Zahvaljujem se i „Kakanjskim novinama“ što su pokazale interesovanje za moj uspjeh“.
16

KULTURA

Prvi sastanak u januaru
Prijave u toku
Iz Javne ustanove za kulturu i obrazovanje Kakanj smo dobili informaciju da će u saradnji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, organizovati drugi ciklus Škole glume za učenike osnovnih i srednjih škola. Djelatnost Škole glume je odgojni i stvaralački scenski rad s djecom i mladima. Primjereno njihovoj dobi i iskustvu polaznici će savladavati gradivo koje sadrži opće odgojnoobrazovne zadatke kao i zadatke vezane uz dramsko stvaralaštvo, kroz četiri predmeta: Gluma, Scenski pokret, Glas i Lutkarstvo. Prvi ciklus Škole glume završilo je 40 polaznika, koji su pripremili dvije pozorišne predstave “Sretni dani“ i „Grad sa zečijim ušima“ i iste premijerno odigrali u Domu kulture. Škola glume će trajati četiri mjeseca „Polaznici drugog ciklusa Škole glume će znanje i talent imati priliku

Drugi ciklus Škole glume

“PRVI TANGO” ZA RASTANAK SA DJETINJSTVOM

„Sretni dani“

„Grad sa zečijim ušima“ iskazati kroz javne nastupe i predstave. Školu će voditi akademski dramski umjetnik Miroljub Mijatović, rukovodilac Omladinske i dječije scene u BNP-u Zenica, sa svojim saradnicima“- istakao je direktor Izet Fejzović. Nastava se odvija u trajanju od četiri mjeseca, a prvi sastanak je u Domu kulture Kakanj, 13.01.2011. godine u 11.00 sati za djecu od 6 do 12 godina i u 12,00 sati za djecu od 13 do 18 godina. Svi zainteresovani mogu se informirati i prijaviti na broj 032/553–127, ili direktno u prostorijama Javne Ustanove/Doma kulture. Iz Javne ustanove za kulturu i obrazovanje poručuju: - Poštovani roditelji, Vaša djeca imaju privilegiju da mogu učiti u glumačkoj školi u svom gradu, zato iskoristite priliku i omogućite svom djetetu da se okuša na polju dramske umjetnosti, jer nikad se ne zna. E.A.

Melika nastupila u školi za specijalno obrazovanje
Melika Buza u posljednjoj sedmici nastupala je dva puta i to u Bugojnu i Sarajevu. Odlazak u Sarajevo imao je humanitarni cilj jer je tamo nastupala u Osnovnoj školi za specijalno obrazovanje „Vladimir Nazor“. Poslije prvog solističkog koncerta, održanog 29. novembra, Melika je dio finansijskih sredstava uplatila na račun ove škole, jer nju pohađaju lica sa posebnim potrebama, a među njima i oboljeli od cerebralne paralize. U pripremama za navedeni koncert Melika je najavila da će dio prihoda uplatiti za liječenje oboljelih od cerebralne paralize. Na ovaj način ispunila joj se jedna želja, koja kako sama kaže, neće biti posljed-

Humanost za djecu

Da je poezija Miroslava Mike Antića jedno od najdražih štiva osnovaca, ali i onih starijih dokazali su učenici završnih razreda OŠ “Hamdija Kreševljaković”, koji su u Gradskoj biblioteci u Kaknju, 23. decembra, priredili muzičko-poetsko veče. U večeri posvećenoj stihovima iz zbirke pjesama “Plavi čuperak”, na simboličan način su željeli da se oproste sa svojim djetinjstvom i uplove u “tako važan” svijet odraslih. Tema ljubavi prisutna u pjesmama Mike Antića je i to veče bila ovjekovječena u stihovima koje su recitirali učenici. Muzičko-poetsko veče otvorio je direktor biblioteke Senad Čišija, koji je pročitao dio poruke koju je pjesnik ostavio svojim čitateljima, a to je da svi imamo svoje čuperke samo su kod nekih sijedi, a ne plavi, tj. da svi možemo biti zaljubljeni bez obzira na godine. Ovo veče poezije upotpunile su učenica Ajna Balešić, koja je na violini izvela Šantićevu pjesmu Emina i “Solvejginu pjesmu” E.Griega, kao i gimnazijalka Ines Selimović, koja je za prisutne izvela najljepše ljubavne pjesme. Učenicima je pripremljena mala zakuska, te su nakon recitiranja poezije uz muziku imali priliku i da zaplešu. Cilj ove večeri je bio da se mladi opuste uz poeziju, da se međusobno druže. Gosti su bili, pored učenika OŠ “Hamdija Kreševljaković”, i učenici OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” i OŠ “15. april”. Amina Kulović

Recitiranje poezije

Uručivanjee novčane donacije
nja. Novčani prilog je skroman ali je Melikino sviranje u ovoj školi ozarilo lica njenih i štićenika i učenika, tako da su domaćini poželjeli što brže novo viđenje sa Melikom. Az.S.

Učesnici
17

broj 156, 01.01.2011.

KAKANJSKE NOVINE

ESTRADA

Amer i Arnel pobjednici
Glasovi žirija i publike odlučili pobjednike
štaviše nismo poslije očekivali nikakvu nagradu budući da sviramo rok muziku, a većina kandidata pjeva zabavnjake i to je uglavnom ono što prolazi na festivalima. Organizacija je iznenađujuća i na visokom nivou. Mislili smo da će doći do raspada sistema, ali je ispalo bolje nego što smo očekivali. Mi se nadamo da ćemo zahvaljujući ovoj pobjedi imati više prostora i naći svoje mjesto u kakanjskim dešavanjima, odnosno da ćemo nastupati na njima“ - nakon pobjede su nam rekli Arnel i Amer. Trema, nestrpljenje i iščekivanje Drugo mjesto i nagradu od 150 KM osvojila je članica Dramskog studija Kakanj, Medina Obralija numerom „Don’t Cry for Louie” grupe Vaya Con Dios, koja se na muzičkoj sceni u Kaknju tek odnedavno pojavila, kada je zapažene nastupe imala u kakanjskim barovima Del i Race. „Sasvim sam zadovoljna. Najviše bih pohvalila organizatora večeri i publiku koji su došli u velikom broju, što moram priznati nisam očekivala. Njima se zahvaljujem mnogo na podršci. Došla sam prvenstveno da se zabavim, da se družim s ostalima, učestvujem u nečemu što je novo i dam svoj doprinos svemu ovom. Očekivala sam jedno od prva tri mjesta, teško je reći da sam željela prvo mjesto jer ima pojedinaca koji su zaista odlični. Mislim da su pobjednici Amer i Arnel pošteno i zasluženo pobijedili i meni se iskreno sviđaju kao grupa i pjesma koju su izveli“ - istakla je Medina. Treće mjesto i nagradu od 100 KM je pripalo Ines Selimović s numerom „Summer time“ pjevačice Ella Fritzgerald, a nagradu joj je dodijelila članica Dramskog studija Munira-Beba Karahodžić. Nju je jedan bod dijelio od drugog mjesta. Ines je u gradu rudara poznata po javnim nastupima i pojavljivala se na mnogobrojnim manifestacijama. Za festival je čula na radiju i bila prijatno iznenađena tipom muzike koji će kandidati interpretirati, jer kako kaže, živimo u vremeno turbo folka i to je razlog zbog kojeg se prijavila. O svom viđenju kompletnog Prvi pop-rock festival održan 17. decembra 2010. godine u Domu kulture je, prema riječima organizatora, ispunio njihova očekivanja. Pozitivna stvar u ovom projektu je ta što je na kakanjsku scenu isplivalo dosta mladih muzičkih talenata koji će kroz godine sigurno naći stalno mjesto u svim kakanjskim kulturnim dešavanjima. Među njima su i oni za koje bi se moglo pročuti i u regionu ukoliko bi se nastavili baviti muzikom. Borba do samog kraja je bila neizvjesna i neodlučna. Uvod u program je upriličila plesna grupa Dramskog studija Kakanj, a za vrijeme prebrojavanja glasova publiku je zabavljao Admir Kulović-Kula. 14 kandidata, jedan pobjednik Ukupno 14 kandidata se svojim numerama predstavilo se publici koja je skoro ispunila salu Doma kulture. Pobjednici prvog pop-rock festivala čini duet dvojice rokera. Arnel Čosić i Amer Bečić su pjesmom grupe „The Calling – Wherever you will go“ osvojili publiku i stručni žiri u sastavu: Armen Škobalj, profesor muzike, Mirza Mušija akademski glumac i moderator programa i Alma Čaluk žurnalista, kao i nagradu od 200 KM. Kako kroz šalu kažu, prvenstveno su se prijavili radi para, ali vremenom i

Prvi pop-rock festival

Ogromna podrška kandidatima suprostavljanjem jakoj konkurenciji, željeli su svirati i predstaviti se kakanjskoj publici. Pored žirija, glasala je i publika koja je na ulaznicama na festival upisivala svoje pobjednike. „Došli smo prvenstveno zbog para. Nismo očekivali pobjedu, pogotovo kada smo vidjeli ostale takmičare koji su se na probama pokazali kao glavni favoriti, onda smo jednostavno došli s ciljem da sviramo našu muziku pa šta bude, da zaradimo koji aplauz,
18

Pobjednici prvog pop-rock festivala projekta kaže sljedeće: „Odlučila sam da se prijavim s ciljem da pokušam proširiti svoju ljubav prema ovoj muzici na druge. Nakon toga nastupile su probe na kojima smo se bolje upoznali kroz muziku jer za mene je muzika odraz duše. Najteže u svemu ovome je bio odabir pjesme jer nije lako odabrati nešto što će odgovarati publici i, ono što je po meni važnije, nešto što će odgovarati tebi kao ličnosti. Ja sam izabrala jednu stariju jazz pjesmu „Summer time“ iako sam time možda i riskirala jer nisam znala kako će drugi reagovati na to. Trema, nestrpljenje i iščekivanje u svakome od nas je bilo prisutno u finalnoj večeri. Hrabro smo stupili na pozornicu i dali sve od sebe. Ja, lično, sam vrlo zadovoljna svojim nastupom i bez obzira na plasman sebe sam smatrala pobjednicom. Ovaj festival je u meni još više probudio ljubav i strast prema muzici i nastavit ću da se borim za ono što volim i nastojat ću da tu ljubav širim. O pobjednicima sve najbolje, sviđaju mi se zbog vrste muzike koju sviraju i smatram da je ove večeri pobijedila muzika, rock muzika.“ Prvi festival pop-rock muzike jedan u nizu projekata afirmacije mladih ljudi u kulturne vode. Očigledno je da će oni u narednom periodu naći svoje mjesto u kakanjskoj, ali i široj estradi. Pored toga, kako saznajemo od organizatora, bit će im pružena veća šansa da učestvuju u različitim manifestacijama u općini Kakanj. Kao dodatni vid podstreka, načelnik Jašarspahić je obećao svim učesnicima festivala novčanu nagradu od po 50 KM. Čestitamo svim učesnicima a naročito pobjednicima. E.Ahmetašević
broj 156, 01.01.2011.

KAKANJSKE NOVINE

Jedna osoba smrtno stradala
Jedna osoba smrtno je stradala na dionici autoputa A 1 u mjestu Čatići, daan 28.12.2010. godine, oko 18 sati, u neposrednoj blizini restorana Kameni dvorac. Okolnosti kako je došlo do nezgode još nisu utvrđene. Na licu mjesta osim, seatovog vozila koje je pretrpilo veću materijalnu štetu, policija je stotinjak metara pronašla i napušteno vozilo audi. Saznajemo da je smrtno stradao M.R. (46) iz Seoče kod Visokog. Mjesto saobraćajne nezgode obezbijedili su službenici Policijske stanice Kakanj, a saobraćaj na ovoj dionici autputa obustavljen je iz smjera Kaknja kod naplatnih kućica i preusmjeravan na regionalni put 445 Kakanj –Sarajevo, do završetka uviđajnih radnji. O svemu je obaviješten i dežurni kantonalni tužilac koji je izašao na lice mjesta i rukovodio uviđajnim radnjama, a tijelo nastradalog po naredbi tužioca prevezeno je u prosekturu Gradskih grobalja u Visokom. Az.S.

U saobraćajnoj nezgodi na A 1 kod Čatića

- U toku noći 18/19.12.2010. godine, u ulici Alije Izetbegovića, izvršena je teška krađa u prodavnicu “Rima-pak”, vlasništvo B.A., iz koje je otuđena neutvrđena količina prehrambenih i drugih artikala. Uviđaj je izvršen od strane istražitelja Policijske stanice Kakanj. - Dana 20.12.2010. godine, u ulici Alije Izetbegovića, u blizini TC “Konzum”, službenici uniformisane policije su izvršili legitimisanje lica: R.A., R.A. i G.N., sva lica iz Sarajeva, i pregled putničkog motornog vozila “golf 5”, registarskih oznaka K90-J-174, kojom prilikom je pronađena veća količina prehrambenih artikala i pirotehničkih sredstava. Zbog postojanja osnova sumnje da su ista lica vršila otuđenje predmeta po trgovačkim centrima ista su lišena slobode i privedena u službene prostorije za zadržavanje gdje je nad istim zavedena kri- Dana 22.12.2010. godine, u mjestu Haljinići, na regionalnom putu Kakanj-Kraljeva Sutjeska, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali putničko motorno vozilo “BMW”, registarskih oznaka 492M-153, kojim je upravljao D.A. iz Kaknja, i putničko motorno vozilo

Kriminalitet

POLICIJSKI BILTEN

Saobraćajne nezgode

minalistička obrada. - Dana 23.12.2010. godine, oko 22,30 sati, obaviještena je Policijska stanica Visoko da NN lica sa vozilom kombi marke “Mercedes”, bez registarskih tablica, vrše krađu šina sa pruge u mjestu Dobrinje, te da su se po utovaru uputila u pravcu općine Kakanj. U 22,50 sati u mjestu Turbići, općina Kakanj, od strane službenika uniformisane policije, zaustavljeno je i kontrolisano kombi vozilo marke “Mercedes”, registarskog broja J68J-802, kojim je upravljao B.K. (1982.) iz Slapnice. U svojstvu saputnika u vozilu su se nalazili i V.I. (1982.) i K.M. (1981.). Pregledom vozila, pronađene su dvije šine dužine 5 i 7 metara. Navedena lica su lišena slobode i zadržana u prostorijama za zadržavanje Policijske stanice Kakanj radi kriminalističke obrade. “Golf ”, registarskih oznaka E16E-899, kojim je upravljao G.H. iz Kaknja. Tom prilikom suvozač iz vozila “Golf” A.H. iz Kaknja je zadobila lake tjelesne povrede, konstatovane u Domu zdravlja Kakanj. Izvršen je uviđaj od strane službenika uniformisane policije. 400 metara. Saobraćaj se uz postavljenu vertikalnu saobraćajnu signalizaciju odvija usporeno sa povremenim kraćim zastojima usljed prisutnih ulegnuća na kolovozu. (www.mupzdk.gov.ba)

Vozilo seat na mjestu saobraćajne nezgode

- Od dana 17.12.2010. godine, na magistralnom putu M-5, u mjestu Donji Tičići, općina Kakanj, usljed potonuća asfaltne podloge, saobraćaj se iz oba pravca odvija novoizgrađenom zaobilaznicom u dužini od oko

Ostalo

Jedna osoba zadobila je teže, a dvije lakše tjelesne ozljede u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila 19. decembra oko pola šest u mjestu Bajrak nadomak Kaknja, na dionici autuputa A 1 u izgradnji. Sudarili su se kamion man 520-M-901 i fiat (263-J-577). Do nezgode je došlo kada je vozač fiata krećući se iz pravca Kaknja izgubio kontrolu nad vozilom, po svemu sudeći zbog poledice. U tom trenutku iz prvaca Zenice naišao je kamion man i vozač kamiona pokušavajući da izbjegne sudar također je naišao na poledicu. Prešao je na suprotnu kolovoznu traku i sudar je bio
broj 156, 01.01.2011.

Jedna osoba teže, dvije lakše povrijeđene. Poledica na putu

Sudarili se kamion i fiat

Bajrak kod Kaknja

Velika materijalna šteta na vozilima

neminovan. Od siline udara u lijevu stranu, na kamionu je otpala guma. Odmah po dojavi o nezgodi lice mjesta obezbjedili su službenici PS Kakanj, a u pomoć su pozvani i profesionalni vatrogasci iz Kaknja koji su izvukli povrijeđene iz vozila. Svi su prevezeni u Kantonalnu bolnicu Zenica i nisu životno ugroženi. Na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta, a vozilo fiat prevezeno je na parking PS Kakanj. Saznajemo da su svi povrijeđeni iz Tuzle. Tokom uviđaja saobraćaj na ovoj dionici puta nije bio u prekidu, odvijao se jednom trakom naizmjenično. Az.S.
19

KAKANJSKE NOVINE

Sretan Božić i Nova godina

Sretni božićni praznici i sve najbolje u Novoj 2011. godini
Od 1. novembra potražite nas u sklopu TC Merkur Kakanj

PZU “MGM APOTEKE“
Građanima Kaknja čestitamo božićne i novogodišnje praznike
Ulica A.Izetbegovića 63 Tel: 032 557-360; 557-361 Ulica 311. Lahke brigade bb Tel: 032 558-970
20 broj 156, 01.01.2011. KAKANJSKE NOVINE

INFO SERVIS

BESPLATNI MALI OGLASI
Besplatne male oglase možete poslati sms porukom: 061/362-654 i na e-mail: kakanjske@gmail.com
• • „AS COMPUTERS“ OTKUPLJUJEMO POLOVNE RAČUNARE UZ DOPLATU ZA NOVE. TEL: 061 – 838 – 943; Prodaje se Opel Corsa-C hatchback, 2000. godina, ABS, ESP, klima, 4x airbag, daljinsko zaključavanje, centralna brava, volan podesiv po visini, el. podešavanje retrovizora, audio komande na volanu, servo, nove gume, 3 vrata, orginalna muzika (CD), itd. Vozilo registrovano do 01.12.2011. godine. Cijena po dogovoru, kontakt telefon 061/595-096; Prodajem kvalitetnu pčelarsku opremu, kompletan sanduk sa podnjačom, tri tijela sa okvirima, hranilicu i poklopac opšiven limom. Cijena 80 KM. Tel: 061-421-802; Prodaje se Golf 2, model 1987., u dobrom stanju, četvera vrata. Cijena 1600 KM. Tel: 061-984-405; Proda je se dvoiposoban stan 72 m2 u centru Kaknja. Cijena po viđenju stana uz dogovor. Tel: 062-354-696; Prodajem Golf 3, model 1993., tek registrovan, bijela boja, dvoja vrata. Cijena 5850 KM. Tel: 061-589-064; IBM P4 Tower 2,8 80 HDD, 1,5 GB DDR2, PC exp DVD 1 kom. Cijena 220 KM. Printeri novi: Samsung ML – 1640. Cijena 160 KM. Minolta Pagepro 1350w. Cijena 195 KM; Printeri polovni: Lexmark E330, E340 sa punim tonerom i servisirani u odličnom stanju, na 1-3 kom. Cijena 170 KM. Velik izbor polovnih računara i LCD monitora.Tel: 061- 253 – 801; Izdajem jednosoban nenamješten stan u soliteru S1 na vremenski period od 8

• • •

• • • • •

• • • •

• •

mjeseci. Tel: 061-010 – 026; Prodajem playstation 2 marke Sony sa većim ventilatorom, memorijska kartica, dva kvalitetnija džojstika + 9 orginalnih igrica. Cijena 170 KM. Tel: 032-558-642; Prodajem Ford Fiestu 1,8 dizel, registrovana do 19.11.2011., može i zamjena. Tel: 062-984-773; Tražim stan pod zakup, po mogućnosti na duži vremenski period. Tel: 061-062-775; Prodajem Peugeot 406, 2,0 HDI, model 2002., metalik-zeleni, full oprema, alufelge, može zamjena za jeftiniji. Tel: 061847-817; Vršimo usluge farbanja kožnih jakni i drugih predmeta od kože. Tel: 062-706-815; Prodajem Fiat Brava 1,6, model 2000., registrovan, nove zimske gume. Cijena 6000 KM. Tel: 061-416-865; Prodajem Golf 2 dizel, model 1984., tek registrovan, nove gume. Cijena 2900 KM. Tel: 061-589-064; Prodajem traktor Tomo Vinković 826, model 1997., registrovan. Tel: 062-951-557; Vršim servis monitora, računara, printera i skenera, kao i dopunu ketridža i tonera za sve vrste printera sa orginalnim bojama. Tel: 061-253-801; Prodajem skije s vezovima marke Rossignol Carving, dužina 170 cm, radius 18 metara, sve novo. Cijena 200 KM. Tel: 061-361-126; Prodajem dvije kuće P+S 750 m2 okućnice, 1/1, može i odvojeno. Tel: 062-661-588; Prodajem polovne drvene postaklene prozore proizvod „Hadžići“ 180x140, 120x80, balkonska vrata 80x205, unutrašnja vrata 90x200, 70x200 sve dobro očuvano. Tel: 063-412-873; Prodajem dva nova stola namijenjena za računare, DVD, kućno kino, sto za dnevni boravak ovalnog oblika sa staklom. Tel:

PIJAČNI BAROMETAR
Cijene na pijaci u subotu 25.12.2010. godine POVRĆE: Luk bijeli Kupus Mrkva Krompir Šampinjoni Kelj Grah VOĆE: Jabuke Banane Kruške Limun Grožđe Nektarina

8,00 KM 3,00 KM 1,50 KM 0,90 KM 2,00 KM 2,00 KM 3,50 – 5,00 KM 1,30 – 2,00 KM 2,30 KM 2,20 KM 5,00 KM 4,50 KM 2,00 KM

MLIJEČNI PROIZVODI: Mlijeko 1,50 KM Pavlaka 3,50 – 4,00 KM Sir 3,00 - 4,00 KM Suhi sir 4,00 – 6,00 KM
062-862-152; Povoljno prodajem antenu za internet. Tel: 062-862-152; Prodajem kuću sa okućnicom u naselju Doboj. Tel: 061-390-094; Prodajem telefone: Samsung D900i. Cijena 70 KM. U600. Cijena 80 KM. Nokia 3210. Cijena 25 KM. Tel: 061-788-076; Izvodimo građevinske radove: malterisanje, zidanje, fasade i keramiku. Tel: 062-567-090; Prodajem dvije peći marke Metalac desni i lijevi, dobro očuvani. Cijena 150 KM po jednoj peći. Prodajem vučjaka 3 godine star. Tel: 062-734-062; Prodajem lovačku pušku „ČSR“ bokericu tip 7x57 R i 16 mm. Tel: 061-740-779; Prodajem zemlju u Kaknju 3 dunuma kod Željezničke stanice. Tel: 056-373-012; Izdajem poslovni prostor u tržnom centru City Centar One u Kaknju. Tel: 061-799-099; Prodajem auto prikolicu nosivosti do 600 kg. Cijena 200 KM. Tel: 032-555-369; Vršimo usluge ručnog malterisanja kvalitetno i povoljno. Tel: 061-362-609; Mijenjam zemljište na Vrhevlju za zemljište u Kaknju. Parcela na Vrhevlju se nalazi uz glavni put i posjeduje izvor vode. Veoma pogodna lokacija. Tel: 061-063-267; Vršimo usluge popravke i presvlačenja starog namještaja kao i izradu novog po željenim dimenzijama: ugaone garniture, trosjede, dvosjede, francuske ležajeve, fotelje itd. Tel: 062-921-902.
21

• • • • •

Direktor - tel 032-557-180 Centrala/fax - 032-555-808 www.trgosped.com.ba e-mail: trgosped@bih.net.ba

Sretan Božić i Nova godina

• • • • • •

Ako želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnera
broj 156, 01.01.2011.

KAKANJSKE NOVINE

ZABAVA

KAKANJSKE NOVINE 22

broj 156, 01.01.2011.

SPORT

Nakon veoma uspješnih igračkih i sudijskih karijera gospodina Zdenka Kneževića i rahmetli Mehe Buze, Kakanj je ovih dana dobio dvojicu novih mladih rukometnih sudija, koji su još uvijek aktivni igrači RK Kakanj. Ovaj razgovor sa Semirom Fejzovićem te Edinom Velispahićem upriličili smo povodom zvanične dodjele sudijske legtimacije Rukometnog saveza BIH. A ta činjenica dokazuje da su ova dvojica mladića, pored toga što su još uvijek aktivni igrači, upravo postali i rukometne sudije. Razgovor smo vodili paralelno tako što su obojica odgovarali na ista postavljena pitanja. Nadamo se da ćete bolje upoznati ovu dvojicu mladih sportaša. Šta za vas znači ovo stjecanje sudijskog zanimanja i šta znači za RK Kakanj i kakanjski rukomet? Semir: „Stjecanje sudijskog znanja za mene znači jednu veliku obavezu da uspijem u tom pozivu, a za RK Kakanj i grad Kakanj je priznanje rukometu i rukometnim radnicima u Kaknju, samim tim što smo nakon dugo vremena dobili rukometne sudije.“ Edin: „Slažem se sa kolegom i još bi na ovo samo dodao da smo mi prvi posljeratni sudijski par iz Kaknja i to nam je velika čast i obaveza.“ Zašto Kakanj i kakanjski sport koji ima dva kluba u elitnom natjecanju u BIH i mnogo klubova na različitim rangovima u različitim sportovima koji Kakanj čime je sportskim gradom, ima malo ili vrlo malo položenih djelitelja pravde na sportskim terenima? Semir: „Mislim da omladina koja se bavi sportom nema želje da se bavi dijeljenjem pravde na sportskim terenima.“ Edin: „Mi u Kaknju imamo malo sudija zato što svi misle da kada si sudija moraš prekinuti i aktivno igranje tog sporta. Istina je da ne možete igrati i suditi istu ligu, ali suditi mlađim uzrastima možete.“ Kako ste došli na ideju da postanete rukometni sudije i ko vam je za to dao inicijativu? Semir: „Na inicijativu vas gospodine Pekiću te uz podršku mojih roditelja, ja sam odlučio da se prijavim za polaganje sudijskog ispita. Velika zahvalnost pripada upravi RK Kakanj i zboru sudija Zenice i Ze-do kantona na čelu sa gospodinom Savkom Tkačekom.„ Edin: „Želio sam bolje da naučim pravila rukometne igre a i sudio sam na općinskim takmičenjima učenika i učenica broj 156, 01.01.2011.

Semir Fejzović i Edin Velispahić položili ispite za rukometnog sudiju

Kakanj nakon Mehe Buze i Zdravka Kneževića ponovo ima rukometne sudije

osnovnih škola opštine Kakanj. Najveći krivac za moje sudijsko znanje koje sam ove godine stekao je moj kolega saigrač Semir Fejzović koji me nagovorio da po-

23

KAKANJSKE NOVINE

Semir Fejzović (na slici lijevo) je rođen 16.9.1988. godine u Zenici. Osnovnu te Srednju tehničku školu završio je u Kaknju. Rukomet je počeo trenirati u školi rukometa koju je vodio Almir Amitović. Za RK Kakanj igra već četvrtu godinu na poziciji lijevog krila. Osim rukometa rekreativno se bavi nogometom i tenisom. Edin Velispahić je rođen 28.2.1992. godine u Zenici. Osnovnu školu Mula Mustafa Bašeskija Kakanj završio je prije 4 godine, a trenutno je student prve godine Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Osnove rukometa naučio je kod nastavnika Ivice Pekića, a inače u osnovnoj i srednjoj školi bio je vrlodobar učenik. Zajedno sa Semirom počeo je pohađati školu rukometa u Sportskoj dvorani Kakanj kod trenera Amitović Almira – Abece, Nedžada Zaimovića, a kasnije i kod Kemala Turudije. Edin Velispahić igra već treću sezonu u Prvoj ligi BIH grupa Centar, i to vrlo uspješno na krilnoj poziciji, srednjem beku, te ponekad i pa poziciji pivotmena. Najveći dosadašnji uspjeh mu je dodjela priznanja za najboljeg mladog sportistu opštine Kakanj za 2009. godinu. Najljepše momente u karijeri doživio je nakon pobjede nad ekipom RK Gračanice, ove godine kada je Gračanica ušla u rukometnu elitu BIH za rukometaše, zbog toga što je taj pretrpljeni poraz bio jedini poraze ekipe Gračanice u prošloj sezoni.

lažem sudijski ispit koji sam evo uspješno položio.“ Šta mislite sada kad ste ušli u srž rukometnih pravila, da li ćete više poštovati sudijske odluke a time u budućnosti više cijeniti svoje, sada već kolege? Semir: „Naravno, to se podrazumijeva da ću od sada više poštovati sudijske odluke, a posebno cijeniti i poštovati sudije, sada već moje buduće kolege.“ Edin: „Mislim da sam i do sada cijenio sudije, ali se nisam baš uvijek slagao sa njihovim odlukama. Ali i sudije su ljudi a ljudski je griješiti.“ Da li ste upoznati sa mogućnošću vašeg daljnjeg napredovanja kako bi vam se mogli pridružiti i druge kolege koji budu željeli da krenu vašim putem ka djelitelju pravde na rukometnim terenima? Semir: „Svakako da sam dovoljno upoznat sa mogučnošću mog daljnjeg napredovanja, a za to su potrebni volja, želja, htijenje i vrlo naporan i predan rad. Što se tiče saigrača i prijatelja koji žele da krenu našim putem, u svakom slučaju podržat ću ih u željama da se okušaju i usavrše u okušaju suđenja rukomenih utakmica„. Edin: „Slažem se sa Semirom u potpunosti.“ Tko vam je uzor, i kome treba zahvaliti na uspješno položenom sudijskom ispitu? Semir: „Moji rukometni uzori su Džomba i Kapisoda, a za sve dosad učinjeno moja zahvala pripada prvo roditeljima, upravnom odboru kluba, i trenerima Senadu Skopljaku i Almiru Amitoviću.“ Edin: „Moji uzori u rukometu su Talant Dušanbajev i Torsten Jansen, a za mene su najbolji sudijski rukometni par Džemal Čedić i Anis Duraković.“ Šta imate poručiti mlađima? Semir: „Kao prvo poručio bih mladima da se uključe u školu rukometa RK Kakanj a vremenom kada steknu uslove prema starosnoj granici da se odluče da polažu ispite za rukometnog sudiju.“ Edin: „Svi koji žele da treniraju rukomet mogu se priključiti Školi rukometa Asteriks koju vodi Nedžad Zaimović.“ Na kraju razgovora uputio sam iskrenu čestitku u svoje, i u ime redakcije Kakanjskih novina, te u ime svih ljubitelja rukometne igre, novim mladim rukometnim sudijama, a željama da dostignu najveće domete u rukometu kao igrači i kao sudije. Razgovor vodio Ivica Pekić

SPORT

Rezime kakanjskog sporta u 2010. godini

Kako to dolikuje ovom vremenskom razdoblju i prazničnom raspoloženju, većina sportskih kolektiva je na zasluženoj zimskoj pauzi. Samim tim polako se rezimiraju godine u svim klubovima, ali se i „kuju“ planovi za godinu koja dolazi. I kako je općepoznato da svaka godina sa sobom donosi dvije polusezone i to onu proljetnu kojom se završava prethodna, te onu jesenju kojom se počinje nova, tako ćemo i mi krenuti u rezime godine. To ćemo uraditi u tri naredna broja, tako da posljednje izdanje bude pred sami Izbor sportiste godine u Kaknju koji bi se trediconalno trebao održati početkom mjeseca februara. Za ovaj broj smo se odlučili za dva sportska kolektiva koja su definitivno nosilac glasa kakanjskog sporta u BIH, a radi se naravno o ekipama FK Rudar i OK Kakanj. I jedni i drugi 2010. godinu mogu sumirati sa dva izuzetno različita perioda. Onaj proljetni je od samog početka 2010. bio izuzetno bolji i za jedne i za druge. Krenimo redom. Lice – Ekipa Rudara završila na četvrtom mjestu Prve lige FBIH Ekipa Rudara predvođena tadašnjim trenerom Milomirom Šešlijom krenula je u kompletnu reorganizaciju ekipe. Trener Šešlija zagovarao je promjene u sistemu igre, ali i u igračkom kadru, pa su tako ekipu napustili pojačanja pred tu sezonu Miletić, Stanković, Sadiković, Rudar se odrekao usluga i Alagića, Čelikovića, Karzića, a ekipu je napustio i Janjoš. U Kakanj se vratio Ševal Zahirović, dok su sa njim još došli i Čakić, Šešlija, Čilić, i još nekolicina igrača. Sve je navodilo na to da će ekipa Rudara u proljetnom dijelu činiti važnu kariku u Prvoj
24

Lice i naličje, FK Rudar i OK Kakanj

Uređuje Eldin Omeragić Foto Mirsad Mujagić
samom kraju polusezone, doveden je Božićić, a ekipa Rudara ponovo je po ko zna koji put krenula u konstrukciju novog igračkog kadra. Nova pojačanja iz istočnosusjedske Srbije Kada je došao na klupu Božičić je imao jasne indikacije šta se to treba uraditi u kakanjskom klubu. Mjesto za treniranje, osvježavanje igračkog kadra, i konačan cilj opstanak u prvoligaškom društvu. Prvi konkretni potezi koji su napravljeni su dovođenje trojice novih igrača a radi se o Trivkoviću te Pavloviću koji su poput Vojkana Benina dovedeni iz Treće lige Republike Srbije. Nažalost, protiv ovakvih transfera nemamo ništa, ali postavlja se pitanje kakav se to nogomet igra u Trećoj ligi Srbije, i da li je on uopšte bolji od Druge lige FBIH? Možda bi za to mogao pomoći primjer Benina, s kojim je raskinut ugovor a da on faktički pri tome nije odigrao niti jednu službenu utakmicu za ekipu FK Rudar. Najzvučnije je dakako ime Dragana Jolovića, igrača koji će upotpuniti konkurenciju na stoperskoj poziciji, koji je nakon 8 godina provedenih u Modriči došao u ekipu Rudara. Na mjesto golmana, kako doznajemo, mogao bi doći bivši igrač Rudara Elbis Šabić. Bilo kako bilo, ekipa Rudara je u ovoj godini praktički otišla iz krajnosti u krajnost, a uprava je definitivno odlučila da ekipu Rudara spasi i ostavi u Prvoj ligi FBIH. U narednim brojevima adekvatnije ćemo se baviti ovom temom, a što se konačnog utiska ekipe Rudara u ovoj godini tiče, mišljenja smo da ekipa Rudara nije opravdala ulogu ambasadobroj 156, 01.01.2011.

Ekipa Rudara ligi FBIH. Paralelno sa tim nastavila se i izgradnja tribine, a pripreme za nastavak sezone obavljene su u Makarskoj. Sve to uzimajući u obzir da ekipa Rudara nije imala veliki zaostatak za ekipom Budućnosti davalo je izglede da ekipa Rudara možda čak i izbori plasman u Premier ligu. Ipak, nije sve ispalo onako kako se očekivalo. Prve dvije utakmice Omladinac (2:1) te na gostovanju u Bugojnu protiv Iskre (1:1), u trećem kolu stradalo je Jedinstvo na domaćem terenu 4:0, što je ujedno i bila posljednja izuzetno kvalitetna predstava zeleno-crnih u 2010. godini. Nakon toga krenulo je nizbrdo. Teška pobjeda protiv Viteza, poraz od ekipe Goražda, pa neriješen rezultat protiv Slavena iz Živinica na svom terenu, pa poraz od Krajišnika, pa poraz od Orašja na svom terenu 2:1. Taj poraz značio je oproštaj o ambicijama o ulasku u Premier ligu, ali je i zakuhao stanje na tabeli od 2. do 4. mjesta za koje su konkurirali Orašje, Iskra i Rudar. Navijači FK Rudar bili su nezadovoljni, a uprava nije imala strpljenja za Šešlijino građenje ekipe, pa je ovaj stručnjak dobio prijevremeni raskid ugovora. Na klupu je sjeo Almir Jašarspahić, a za pomoćnika mu je pridružen

Ševal Zahirović. Rezultati se nisu znatno popravili a ekipa Rudara završila je sezonu na 4. mjestu što je najslabiji plasman ekipe Rudara u Prvoj ligi FBIH. Ipak, i taj plasman je bio odličan s obzirom šta se sve dešavalo u jesenjem dijelu sezone 2010/2011. Naličje – Posljednjeplasirana ekipa nakon jesenjeg dijela sezone 2010/2011. Almir Jašarspahić ostao je trener, a ekipa je ponovo doživjela promjene. Umjesto Čakića, Šešlije, Čilića došli su neki drugi momci, uprava se odlučila na angažovanje domaćeg igračkog kadra, a prioritetni ciljevi više nisu bili napad na Premier ligu. Takva najava nakon prvog odigranog kola i remija sa ekipom Radnika iz Hadžića i nije bila baš za povjerovati. Ekipa Rudara odigrala je zrelu utakmicu i sve je mirisalo na dobar plasman ekipe Rudara u jednoj od najnekvalitetnijih poslijeratnih izdanja Prve lige FBIH. Ipak, nakon ove utakmice i odlaska Igora Ilića ispostavilo se da ekipa Rudara ne samo da nema ambicije za ulazak u Premier ligu već je ekipa Rudara ostvarila dijametralno suprotan plasman pa je kraj 2010. godine završila zakucavši na dno Prve lige FBIH. Jašarspahić je otišao polovinom polusezone, Čorbo je otišao na

KAKANJSKE NOVINE

SPORT
ra Kaknja i da će se u mnogo čemu morati potruditi biti kvaliteniji u narednoj godini. Lice – OK Kakanj napravio historijski uspjeh u euro takmičenjima Godina koja je na izmaku za ekipu OK Kakanj sigurno će se pisati dvobojnom tintom. Prvi dio, onaj koji pripada prvoj polovici 2010. godine. Ekipa OK Kakanj predvođena generacijom koja rijetko kad da će se vidjeti na odbojkaškim parketima diljem BiH, predvođena tamnoputim Hernandezom, sjajnim Čorićem, Šuljagićem, Kneževićem, Karišikom, Zolotom, Aganovićem, i još nekolicinom igrača, ne samo da su poharali domaćim prvenstvom, u kojem su ostvarili, kako bi novinari u Americi popularno nazvali triple-double, učinak od tri puta uzastopnom osvajanju duple krune, nego su i na međunarnodnoj sceni u okviru Kupa Izazivača ostvarili zavidan plasman koji je zlatnom tintom upisan u anale bh. odbojke. Naime, preskočivši ekipu Vojvodine, nakon toga ekipu Kapošvara, da bi izbili na megdan italijanskoj ekipi Peruđe. Utakmica sa ekipom Peruđe u okviru 1/8 finala Kupa izazivača za sada je najveći uspjeh koji je ostvario jedan muški kolektiv u euro natjecanjima sa područja BIH. Dvije utakmice koje je ekipa OK Kakanj odigrala protiv ekipe Peruđe donijele su pravi spektakl za svakog ljubitelja odbojke u našem gradu ali i šire. A ostvareni rezultat donio je povećanje koeficijenta bh. klubovima u euro takmičenjima pa je ekipa OK Kakanj u novoj sezoni osvajanjem titule prvaka BIH osigurala nastupe u 1/16 finala CEV Kupa. Osvajanje dvostruke krune bilo je samo šlag na tortu, a u to sa igračkim kadrom kojim su raspolagali zasigurno nije bilo preveliko opterećenje. Naličje – OK Kakanj bez igračkog kadra u novoj sezoni Kako to obično biva nakon sjajne igračke garniture u prethodnoj sezoni, ekipa OK Kabroj 156, 01.01.2011.

kanj brzo je razgrabljena po zapadno evropskom tržištu. Oni koji nisu mogli otići vani, ostali su na parketima dvorana u BIH samo iz razloga jer u Kaknju nisu željeli nastaviti igrati zbog problema prilikom isplate dohodaka. Neki su pak prijetili tužbama (Šuljagić), neki su se i dalje ostali nadati isplaćivanju dugovanja (Čorić). Ekipa je doživila totalni kolaps, klub su napustili Šuljagić, Hernandez, Čorić, Knežević, Karišik, Karić, Bešlić, Zolota, a na kraju i Ermin Lepić tako da je ekipa OK Kakanj praktički dan prije ulaska u novu sezonu kompletirala ekipu. Nažalost, ovo i jeste činjenica koja je podstakla našeg novi-

gledalaca što je zasigurno mnogo manje nego li je to bio slučaj sa utakmicama protiv Vojvodine, Kapošvara, te posebno na utamici protiv Peruđe. Kada smo kod ignorantskog odnosa prema nekim igračima, najbolje se to osjetilo na primjerima Brakmića (odbio nastupati za ekipu OK Kakanj ove godine po ponuđenim uslovima), Lepića (nije želio produžiti ugovor pa se skrasio u Hrvatskoj odbojkaškoj ligi) te Čurana (koji je igrao besplatno za drugoligašku Zenicu, a nakon toga prešao u Mladost iz Kaštela, te austrijski Amšteten u kojem zajedno sa Čorićem bilježi sjajne rezultate). Sama neizvijesnost oko opstanka klu-

jedno veliko naličje.Bilo kako bilo, ekipa OK Kakanj i u ovoj sezoni ostala je na prvom mjestu u premierligaškom takmičenju, a sve pobjede koje su ostvarene u toku sezone zasigurno će poput prethodnih sezona u konačnici doprinijeti da ekipa OK Kakanj odbrani dvostruku krunu. Ipak, pitanje je koliko će 7 igrača u rotaciji doprinijeti tome da ekipa OK Kakanj ovu titulu odbrani furiozno i na način na koji je to učinila prethodne godine. Uzme li se u obzir da je prethodne godine za sportistu godine izabran Almir Aganović, te činjenicu da su rezultati u prošlogodišnjim evropskim takmičenjima praktički ura-

Ekipa OK Kakanj u ovoj sezoni nara da prvi dio sezone 2010/2010. stavi u naličje. Uprava OK Kakanj već posljednjih nekoliko godina nije imala adekvatnu politiku glede dovođenja igrača. Prošlosezonski budžet koji se procjenjuje na preko 500.000 KM zasigurno je mogao da obezbijedi mnogo kvalitetniji rad sa mladim, pravljenje vlastitog igračkog kadra, te dovođenje nekolicine igrača koji bi podigli kvalitet takvom sastavu. Nedostatak priprema, konstantno držanje navijača u neizvijesnosti oko opstanka kluba, ignorantski odnos prema igračima koji su zarađivali hljeb igrajući za OK Kakanj, te još mnogo toga doprinijelo je i smanjenju broja gledalaca na tribinama u Kaknju, što se najbolje odrazilo na činjenici da je prvu utakmicu CEV Kupa protiv Setea gledalo oko 500-tinjak ba dovela je i do doliva publike, pa je tako u toku ovosezonskih ligaških utakmica posjećenost bila relativno mala, i tek tolika da parira nekim klubovima koji se takmiče u Drugim ligama FBiH. Ipak, pred ovu sezonu uprava je slala jasne signale da će više ulagati u domaći kadar, a dokaz tome su Lukić, Đakovac te nekolicina mladih igrača koji još uvijek čekaju priliku da se afirmiraju u OK Kakanj. Također, tu je i pokretanje inicijativa za oformljenje omladinskih selekcija tako da je ova uprava možda konačno prihvatila sve greške iz prošlosti te konačno krenula stopama kojima bi i trebao da ide ovaj klub. Ipak, ukoliko ne iskoriste priliku te ne uđu u pregovore i dobar odnos sa ekipom OA Kakanj, onda bi naredna sezona mogla da se opiše kao čunati u izbor sportiste za prethodnu godinu, onda je velika vjerovatnoća da na sljedećem izboru sportiste godine, ekipa OK Kakanj zasigurno neće ostvariti rezultate iz prethodnih godina, kada su pored individualnih titula osvajali i titule kolektivnih osvajača ove prestižne nagrade. O naličju ove sezone pisat ćemo dijelom i kada se budemo osvrtali na rad ŽOK Kakanj, ali o tome ćemo pisati u narednim brojevima. Za naredni broj vam najavljujemo dvije svijetle tačke kakanjskog sporta u prethodnoj godini a radi se o KK Kakanj, te o RK Kakanj, koji su u prethodnoj sezoni ostvarili zapažene uspjehe, KK Kakanj plasmanom u elitno košarkaško takmičenje, te RK Kakanj osvojivši treće mjesto u Prvoj rukometnoj ligi BIH grupe Sjever.
25

KAKANJSKE NOVINE

SPORT

KK Kakanj: polusezona koja nudi nadu
Košarkaši KK Kakanj između dva broja našli su se na polovini sezone Prve Lige BIH za košarkaše. Između dva broja ekipa KK Kakanj odigrala je tri utakmice, i to prvo u okviru 12. kola protiv ekipe Zrinjskog u Mostaru, te u okviru 13. kola protiv Brotnja na svom terenu čime je ova ekipa završila prvi dio sezone, a u okviru 14. kola KK Kakanj je na svom parketu dočekao ekipu Čelika iz Zenice. Ipak, krenimo redom. Nakon poraza od kvalitetne ekipe Čapljine, košarkaši KK Kakanj gostovali su u Mostaru gdje su izašli na megdan ekipi Zrinjskog. Sam početak utakmice nije dao naslutiti da će ekipa KK Kakanj doživjeti najteži poraz u dosadašnjem dijelu sezone, pa je tako ekipa KK Kakanj u prvoj četvrtini bila ravnopravan protivnik. Ipak u drugoj četvrtini ekipa KK Kakanj je počela padati, pa je i sam rezultat počeo ići u korist domaće ekipe koja je na poslijetku uspjela da savlada ekipu KK Kakanj sa 30 poena razlike, 105:75. U narednom kolu ekipa Kaknja na svom je parketu dočekala ekipu Brotnja. Sama situacija na tabeli nudila je djelimično presjek onog što se trebalo dešavati na parketu dvorane u Kaknju u ovoj utakmici. Na kraju se to i dogodilo. Ponovo su dobru partiju pružili Kahrimanović (28 poena), Begovac (20), te povratnik u redove KK Kakanj Ahmetbašić sa 13 poena. Konačan rezultat glasio je 89:73 u korist ekipe KK Kakanj. Nakon ove utakmice ekipa KK Kakanj dočekala je ekipu KK Čelik Zenica na svom parketu, a gosti iz Zenice su u Kakanj došli u izmijenjenom sastavu za razliku od onog koji je igrao prije nepuna tri mjeseca u Areni u Zenici kada je ekipa KK Kakanj osvojila svoje prve pr-

Tabela Lige BiH za košarkaše voligaške bodove. Naime, pored promjene trenera (otišao Pelja, došao Ivica Marić), ekipa OKK Čelik se pojačala za nekadašnjeg igrača Širokog Brijega, Milekovića te Lekića koji su došli iz Zagreba, te Ognjena Kuzmića koji je doveden iz Finske. Ekipa OKK Čelik ovim je upotpunila redove i najavila bijeg sa zadnjeg mjesta, a ekipa KK Kakanj već ranije je ostala bez centra Ljuce, tako da je ovo bio potpuno novi susret za razliku od prvog koji je odigran u Areni u Zenici. Tako je bilo i na parketu. U sjajnom ambijentu pred oko 600 gledalaca košarkaši Čelika bolje su otvorili susret, predvođeni sjajnim Ivanom Opačkom koji je na kraju utakmice zasluženo ponio titulu igrača utakmice sa 27 postignutih poena, ekipa Čelika brzo je stekla prednost. Već na kraju prve četvrtne imali su prednost od 10 poena (17:27), a na poluvrijeme su otišli sa prednošću od 51:40. Na početku drugog poluvremena ista slika, ekipa Čelika uspjela je da povede sa 20 poena prednosti, a nakon toga se ekipa KK Kakanj počela vraćati u susret. Iako su pred sam kraj susreta domaći istopili prednost ekipe Čelika te utakmicu dovelu u rezultatski egal, do preokreta se nije moglo. Kako to doliči iz utakmice u utakmicu, ekipa KK Kakanj igrala je na krilima Kahrimanovića te Begovca koji su kombinovano po-

stigli 41 poen. Ipak, izostao je veći angažman ostatka ekipe tako da od pristojnog poraza (91:96) se nije moglo više. Uzmemo li u obzir prvi dio sezone može se reći da ekipa KK Kakanj uopšte nije podbacila, te je također bitno istaknuti i to da je ekipa KK Kakanj zasluženo na 8. mjestu prvenstvene ljestvice. Ipak, kada se pogleda malo kroz cijelu sezonu lako je uočiti da do opstanka u istoj ima još mnogo toga da se uradi. Trener Hasagić tako je već otpisao iz ekipe centra Jasmina Hadžića, te Davuda Mehtića. Ekipu KK Kakanj prije utakmice sa Čelikom pojačao je play Gak. Igračke promjene koje su se desile u toku prelaznog roka dale su do znanja da trenutna tabela u konačnici ništa ne mora da znači, izuzmu li se iz ove konstatacije ekipe Borca te Bosne koje su zasigurno dvije najkvalitetnije ekipe u ovoj ligi. Objektivno gledajući, kako smo jednom i najavili, ekipu KK Kakanj pratit će pojam „mali klub“ pa tako i nedolasci nekih igrača koji su bili u Kaknju pa otišli u neke druge klubove, ali i odlazak centra Ljuce nakon 1/4 odigrane sezone zasigurno su stvari sa kojima se ekipa KK Kakanj mora znati nositi. Također, tu je i pojačavanje konkurentskih ekipa poput Čelika, pa se da naslutiti da će sezona za KK Kakanj do kraja biti zanimljiva. Ipak, prema pokazanom ekipa KK Kakanj vjerovatno će uspjeti opstati u elitnom košarkaškom takmičenju. U okviru 15. kola koje je na rasporedu bilo 28. decembra, ekipa KK Kakanj je bila slobodna, a već u okviru 16. kola ekipa KK Kakanj snage će odmjeriti na gostovanju protiv ekipe Varde, da bi u 17. kolu na svom terenu ekipa KK Kakanj ugostila ekipu Bosna Ase.

Sretan Božić i Nova godina
JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj
26

KAKANJSKE NOVINE

Građanima Kaknja čestitamo božićne i novogodišnje praznike

broj 156, 01.01.2011.

I RK Kakanj na Izabrano rukovodstvo ŽOK Kakanj polusezonskoj pauzi
Poput većine kolektivnih sportova, i rukometaši RK Kakanj našli su se na polusezonskoj pauzi. Ostali smo vam dužni u prethodnom broju još jedan ogled a to je utakmica sa ekipom Lukavca u kojoj su se domaći igrači, predvođeni Nedžadom Zaimovićem koji je postigao 10 pogodaka, pred oko 200 gledalaca, lako obračunali sa gostima iz Lukavca pobijedivši ih rezultatom 32:20. Ovo je ujedno, nakon dva uvodna poraza, bila 8. uzastopna pobjeda ekipe RK Kakanj u Prvoj ligi BIH grupe Sjever. U posljednjem kolu prvog dijela sezone ekipa RK Kakanj igrala je u gostima protiv ekipe Krajine Inaplast te su nakon 8 uzastopnih pobjeda prekinuli seriju i ubilježili poraz. Ključni dio utakmice bilo je prvo poluvrijeme koje su domaćini odigrali agresivnije te ga riješili u svoju korist rezultatom 20:14. U drugom poluvremenu ekipa RK Kakanj bila je bolja, ali nije mogla do konačnog preokreta te 9. uzastopne pobjede. Ovom utakmicom ekipa RK Kakanj završila je prvi dio prvenstva stacioniravši se na 3. mjesto prvenstvene ljestvice što je, naravno uzme li se u obzir da su iza sebe ostavili ekipe Slobode te Sane, značajan rezultat.
Ženski odbojkaški klub Kakanj konačno je dobio rukovodstvo. Naime, prije nekoliko dana održana je osnivačka skupština ŽOK Kakanj na kojoj je doneseno niz odluka, usvojen statut, te je izabrano rukovodstvo kluba. Predsjednik Upravnog odbora, te predsjednik kluba u narednom vremenu bit će Elvedin Šehagić. Funkciju predsjednika Skupštine dobila je nekadašnja igračica i kapiten ove ekipe Ema Petrović. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Nihada Goralija, Munib Bečić, Elvedin Mioč i Džemal Hadžić koji je imenovan i za sekretara kluba. Ovim odlukama ekipa ŽOK Kakanj konačno će moći normalno da funkcionira, a svi oni koji nisu dozvolili da se ekipa ŽOK Kakanj ugasi imaju pravo da kažu da su bili u pravu jer je ekipa ŽOK Kakanj, iako bez priprema i adekvatno popunjenog igračkog kadra,

SPORT

Elvedin Šehagić u društvu visokog predstavnika Valentina Inzka na utakmici OK Kakanj protiv Posojilnice
pokazala da ima potencijal i da bi bila velika šteta da su mlade igračice ostale bez prilike da treniraju ovaj sport, koji je odavno budio najveće interesovanje kod djevojčica u našem gradu, ali i šire.

Održan treći Judo turnir “Kakanj 2010.”
Opština Kakanj niti za ovo nije imala sluha
Sportska dvorana Kakanj je u subotu, 11.12.2010. godine, bila poprište vrlo uspješno organiziranog 3. judo turnira “ Kakanj 2010.”, u organizaciji JK “Kakanj”, na kojem je uzelo učešće oko 120 natjecatelja i natjecateljki iz 12 klubova cijele BiH. Judo klub “Kakanj” predstavljalo je 9 natjecatelja i natjecateljki koji su uspjeli osvojiti jednu zlatnu i 5 bronzanih medalja. Zlatnu medalju osvojio je Ermin Delić (-42 kg stariji dječaci), a bronzanim odličjima okitili su se Suad Ćosić i Alen Rizvan (-38 kg mlađi dječaci), Almedin Čatić i Adnan Ajdinović (+42 kg mlađi dječaci), te Ajla Ajdinović (-50 kg mlađe djevojčice). U razgovoru sa Zikretom Hasanicom, predsjednikom i trenerom JK “Kakanj” i trenerom Sedmedinom Amidžićem saznali smo da su ovaj turnir finansirali iz vlastitih

Detalj sa judo turnira
sredstava, da su se obraćali Općini i svim potencijalnim sponzorima i donatorima da ih podrže kako bi se ova sportska manifestacija prijateljstva i druženja održala, ali da nisu dobili nikakvu podršku. Ujedno se zahvaljuju gosp. Ivici Pekiću i Sportskoj dvorani JU “Kakanj Sport” na pružanju značajne pomoći i u podršci oko organizacije.

OK Kakanj završio svoj evropski pohod
Ekipa OK Kakanj ispala je iz evropskih takmičenja za ovu godinu. U revanš susretu, pružila je dostojan otpor, ali sjajni Divis sa 22 poena te Grut sa 17 nisu dozvolili veće iznenađenje, pa je utakmica protiv ekipe Posojilnice u Austriji završena rezultatom 3:2 (25:23; 24:26; 25:19; 21:25; 17:15) u korist domaće ekipe. Ogled je odigran pred oko 300 gledalaca u sportskoj dvorani u Prevalju. Ekipa iz Austrije koja se sa uspjehom takmiči u srednjeevroskoj Mevza ligi, gdje zauzima 2 mjesto, takmičenje će nastaviti u okviru 1/8 finala protiv ekipe NIS Vojvodina iz Novog Sada, koja je u zlatnom setu uspjela da izbaci češkog predstavnika, ekipu Dukle iz Libereca.

Preminuo Alen Dautbegović
Većina medija u susjednoj Hrvatskoj prenijelo je službeno saopštenje da je 25. decembra preminuo Alen Dautbegović, sin slavnog Fahrije Dautbegovića nekadašnjeg golmana ekipe FK Rudar. Alen Dautbegović je i sam jednu sezonu nosio dres zeleno-crnih, te bio član šampionske momčadi ekipe Croatia (Dinamo) iz 1997., a nakon završene igračke karijere nastavio je sa svojim angažmanom u redovima Dinama i to na mjestu trenera golmana. 26.decembra, na službenim stranicama kluba, izašlo je ovo saopštenje: „Nakon kratke i teške bolesti napustio nas je Alen Dautbegović, bivši vratar te sin slavnog Dinamovog vratara Fahrije Dautbegovića. Alen je bio vratar u svim Dinamovim mlađim kategorijama, a kandidirao je i za seniore. Nakon završetka igračke karijere, posvetio se trenerskom poslu. Tako je Alen bio trener vratara u Dinamovoj prvoj momčadi, a nakon toga u Dinamovoj nogometnoj školi. Odlazak Alena Dautbegovića velik je i teško nadoknadiv gubitak za NK Dinamo u kojemu je svakako ostavio velik trag.“ Posljednji ispraćaj Alena Dautbegovića bio je u srijedu, 29. decembra na krematoriju na Mirogoju. Ovom prilikom sportsko uredništvo naših novina izražava iskrene sućuti porodici Dautbegović.

broj 156, 01.01.2011.

27

KAKANJSKE NOVINE

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->