UDZBENICI SVEUiILISTA U ZAGREBU

MANUALIA LTNTVERSITATIS
STUDIORUMZAGRABIENSIS
 prof, dr, sc.Ivo Karadole
ploi dr sc.Ivan Knezevii
doc.dr sc.DarkoCrbeia

VeraVolari6,dipl. ing.

NadaCiamak,prof.

Hrvatska
mljekarska
udruga,Zagreb

Grufrcka
HLAD - Papimakonf€kcija,Pluska

TiskaraVARTEKSd.d.,varazdin

1000primjeraka

Objavljivanje udrbenikaodobrioje
ovogsveuailisnog
u zagrebu,odlukombrojr02-1039/3-2004,,
SenatSveudilista
od 14.rujna2004.

Izdavanjuoveknjig€pripomoglisu:
Ministarstvo
znanosti,
obmzovanja i lportaRepublikeHrvatske
poljoprivrede,
Ministarstvo Sumsrstva i vodnogagospodarctva
RepublikeHrvatske

CIP- Ktrhlogiz€ijru publikocrji

N&ioMlnr i slcutililnak.jiznid - Zasrcb

uDK616.2(075.8)

UREMOVlC, Zvonihn
Govedmlvo/ ZvonimnUrcDrovii.-
zrgcb : Hrva$kamljckarol{odruga. 2004,
- (Udtbcni€i Sveuailitu u Zlsrcbu =
Manualio UnivcBihrissNdiodm

ISBNS53-96089-8-8

,t4l t09t5 |
Prof.dr. sc. ZvonimirUREMOVIC

G(lUEDARST

HRVATSKAMLJEKARSKAUDRUGA
Zaqeb,2O0d'
'r.rl"ft&*t"a .'f" alew ?.fr7
yo o'qn .ryvuq*tn aufu ru6

_J"! rugolsN

"ti'i'ii'oi ontu
q/;q

7r9kk
 PROSLOV

Ruzloziztt pi:tunjeknjige <GOl/ED,lRSTl/O>su:

. nelavoljnu ruziuu ztldtljd nd obiteljskin /Arndma u Ilr|atskoi zl)og koje
nemd\)e[ci.ialiinic proizvolnic nlijale i govcdcgmcsu,
'koliiina ilidk|ota \nluninozne h)'enctc na(tindrZufljakrava i poclmlatkt
ispotl.tu oplimolnih uujclu ncophodnihzu boli( iskariiluvanie tlusAcdnc
u j n u r t t t t l i t ,t : n t ' r t fttttzt t'.lni. ni...1
. zbogni.sleproizvtxlnje u nlijeitlon goveddrstrunena dovoljnih kolitntr
nLijeka i ficsa nili ckonomilnosli btz koje ncma konkurenlnosli n,!
.tlratnonlriiilLt.
je nanijenjena:
Zhognavcdenihrazloga knjiga <GOVEDARSTI/O>
. shtdentinustudijd BILINOGOJSTItOAgrononskag/Aktlteta Sreuiiliita u
Zagrehu (kuo dio predmeta STOCARST\O) ova le l jiga omoguciti
stjecdnjeznanjaza unaprjedenjegorcdatstNau Hrrdlskoj,
. ttudentimastLtdia STOCARSTVO,'lg'onomskog.fakulteto Sveuliliita u
ZagrebLti ostalih poljoprivrednih i sndnih uiiliita u Hr\utskoi, noze
posluiiti kao dapunapostojetoj literaturi iz govedarstva,
, strltinjaciua saujetoclawih sluibi da uzgajatelji a na obileljskin
gospodurstuima pomognu uiinkovitije proizroditi mliieko i mesa.Na tai
ie naiin pridonijeti da govedurstvou Hnatskoj zauzmeono mjesto u
Euftpi kaje mu pripadu s obzirom na objelctivllemoguitlosti zd njegoy
razvoj.
-. Co|.EDARSTITO
 U knjizi je uliuzanona ogranilatujule tinhenike boljeg iskoriitavrnjd
postoje[cnaslje(htcosnore u ule got,elertlt\t. Islatkn le sn mjere i naiini
postizunju bolje reproduktive elikasnotti he. koje nentu vete i .ic/iinije
pntiz,^odttjcmlijt'hu i mesu. Opisanc tu rdzliiite tehnt)lagie hrunidbe i
naiini.lt:unja srih kategotia go\tedeiposlup([ koje lrcba piowdili tl
uzgoju i bru go|cla. Is(ryno su olrisani naaini spt?nnnja k|elIlelttc
roluninoznc hrattt hez kojt se ne trc:c postici rcia prcizvodtit! tlijckd i
icsa.lsklitl ta.i( \'u:nost i naainipo\lizrnja boljc ltalitetc tnlijeku o kr.tjoj
ot,isi ttc sutro pruluirn cije u vet i Drcgutnoslltreradc i itto:a tlii.'kd na
lt:i3te Iut rryc.
Print.jt'nu nuvultnih njua, tehtnhgiia i lostLtpuku prcdurjet ic za
t)sl|ari|dnia orrc rd:ine ptoi:todttj( got,cde^ltr! koiu su u:guidlclji u
liuropi lxtttigli .jo: osa dcrclili gotlittct ptoih)g stuljk'u. Eitrlt.rki .ru
proizvotluti mlii(La itncsu yliazali du sa pblildl)il o grt'edatslwt no2a
lxtsti<tirc<ttn i kwlitatnijo t luoizvolnjofi nlijcku i ntcv, d ne.ran ) rciit
potiujim i vclotlt ptulainon die on nliieku-
U pi.';onju knjiga <COf IDARSTI/Or, uz ht oiln litct dtutu, .tlu:it) \um .tc
,'i.*cgodii ii l isk .r!\,tr , t!:ullulinte yluslilih isltu:iwttja. kuo istt:ttati.ii tu
.rlcte i r :uruinj()Dt ., ugt(tttotniDlui |clcri urinu a r,alikittt t,tliieininl
.furnanu i Hrrat\koj.
Nd kl,isnitrt .ra|icti rt ia Lhtt|st|cne zaititc gorult :uhtuUrlicnt s(
nw:cnot kolcgi prcl: lr. sc. Vlutkullupit\r s tlgtrunnsktg lirkultetu Sve i-
li.ittt tt Zugrcbu.Zohwljujantsc gospoli lluri ji n)lh-Zwnuftk.t Agnnnskog
lrkultctu S|euliliitd uZugt?hu,ikolcgi Mihotilu Marriitu lipl. ing.polj. iz
IIUPIK-! lTktvu w i.ru.li o1e:u i grulikonu koii su fidonijeli hoAd
tehniakolottcitli o\ti knjigt', lc kol.'gi Du1'kuUhcl'u! A!!1)nomtktg lttkul-
tctd Sr.rliili.ita u Zagrcbuna tt'lo kvalitctninllblogrefijenu knlnih kulturu.
Zah\\tljujci| rr'(en.e titrlu koii s|oiin sarctinta pridonijeli
.nunstr)cnoji slntatloi yt ije.ttio.\lio\'.' ktljigc.
Poschnose zuhtttlilienl .rpot1:orinta(iiji j( popis tlutcden nu liraju) jcr
potpotc ne bi hilo nlogule tiskuti otrt ktiigu.
lrc: njifutr,e.finunLijskc
Pi.ruttic loljigc <COVEDARSTVOTpotuknula je Hrretska nljekarsk.t
urlruguiz Zagrebukojoj se,kuo izda|uiu ove ktljige i prc licuteliu litcralurc
:d unspiadenje govc(lotsN Htlutskoi, ndjljqie zolt|uljriet .
Zagreh,studelli,2004.godina
Auk)r

lt.rirrt I Iltal.!Ol l(
 Sadiaj

SADRZAJ

PROSL0tI

I. (;OYEDARSTYO
L l. VEnoslgovcdarstva
1.2. (;o!cdarslvo
u Hn'atskoj
iusviiclu t2
1.3. Razlozipostojeae'n
stanjui nrjcrcza unxprcdenje
govcdarstva
u Hrv Nkoi 17

2. PODRIJETL)I PASMINEGO]/ED/I l9
goveda
2.1. Podfijctlo l9
govecla
2.2. l)rsnrine 20

3. RAZIINOZA]/'1NJ E (iOruIDA 2',7

3.1. Pubcrtcl govcda 21
3.2. Spolniciklus 2lr
3.3. Znakovigonjcnjai optinralnovrijcnrcosicnlcnjivanja 29
1.4. Pbd|lostkrav:r 30
3.4.1.Cnrbcnici kojiutjctun pbdnoslkmvn 3t
3.5. Plodnost kravai visokaproizvodnia rrllijcka l2
3.6. I'roirvodni ili roproduktivni
cikhNkravir 3l
3.6.1.ltazlozidugogscrvisnogrozdobl.ill l6
J.6.2.lndcksrcljcnja 3lt
1.7. Iicmontili zamjena kravau stadu 3ll
3.8. Optimalni pokazatcl.iiu ru/nnoTvaniugovcdl l9
3.8.1.Utjecajrezultat.trcprcdukciicnapft)izlo(lniupodnrlatk0
i obnovuslada 39

4, BREDOSTKR,!V,l 4l
4-1. Porod
ililcljcnjckmva 4l

5. CRADAVIMENA 47
Iuaenj
5.1. Fiziologija a nlilckaintuinjekr.rva 4()

6. PROB.|YNISUSTAYPttEZll,la,l
'7, 59
KRMIYAU IIMNIDBI COVEDI
7.1. Voluninoznaknniva 60

'Flr- GAEDARSTTA

l&
- sa&zaj
1.2. Konccnlriranakrmiva 8l
'7 proizvodiprehrambene
.3. Sporedni industrije 85
1.4. Mineralnakrmiva 86
7.5. Krmnesmjese 87

8. CIMBEN]CI O KOJIMA OVISI PROIZVODNJAMLIJEKA 89

8.L Nasljednaosnovazaproizvodnj u mlijeka 90
8.2. KolieinilI kak\oia stoanehrane 91
8.3. TehnoloSk proizvodnje
i proces mlijeka 92
8.3.l. Suhostaj 92
8.3.2. RanaIakucijt 99
8.3.3.Srednja i kasna laktacrja Il5
8.3.4. Zastojepotrebno ostvaritivisokuproizvodnju
mlijekapokravi? ll9
8.4. Kadrovii organizacijarada 122

9, LAKTACIJA
9.1. Tijeklaktacije ili perzistenc
ija laktacij c 124
9.2. Cimbenicikoji utjedunalaktacijsku proizvodnju 128
9.3. Cimbenicikoji utjedunamasnodu mlijcka t29

IO. FIZIOLOSKO-PREHRAMBENE KAMKTERISTIKEKRAYA t33

10.1. UzimanjeilikonzurniranJehrane t33
10.2. Volunrinoznostobrokazakrave 138

II, SLJSTAYI DRZANJAKRA]/A . t39

l l .l. Vezanodrtanjekrava 139
ll.l.l. Vrstcstajazavezanodrzanjeiletiita l4r
I1.2. Slobodno drZanjekrava 143
I 1.2.1.Dr2anjekravau pojedinainimligeboksovima
ili u skupnim
boksovima 143
11.2.2.Drzanjekravau stajama svanjskomklimom l4'l
11.2.3.Drtanjekravanadubokoj prostirci 149
11.2.4.Sustavdrzanjakrava -tele 149
11.3. Ko)nbinirano drzanjekrava l5l

12. UZGOJTELADI t53

12.l. Posrupaksteletomnakonporoda t53
- fizioloskekarakteristike
I 2.2. Prehrambeno teladi 156
12.1. Krmivauhranidbiteladi 159

zvohimn uREMo ytc .,.tt tt.t-..1

I
 Sadliai " -"-*

I3, SUSTAV]HI?ANIDBETLLADI r65

13.1.Naiiniuzimanjiteku6ehrane 165
11.2. Vrslci koliainctckuiehrancu uzgoju teladi 169
13.3.Shcmc hmnidbc tcladirazliditim
koliiinama lckutehranc l/l
13.4. Moguanost i racionalnijcguzgoja tchdi u Hrvalskoj t14

14, UZCOJ,JUNICA 175

14.l. .luniccprcJ jc
l..lJcr 1',7
6
14.2. TeSko6epri tcljenjujunicr t77

t5. 10v Govt:DA 179

15.1.( i[rl)enici o kojirn ovisiusp_jeinosl
tovcjunrdi t0
15.2.'Iovmladejunacli I ta?
15.3.Konlbinirrniloviunadi l9l
1 5 . 4 .l b v g o v e d o n l p a i i t92
15.5.Klaoniaki pokvatclji u tovujunadi t92
15.6.Noainidrzanjajunadi rilovu t94

16. NEKI':BOI.ESTIKIIAI//1| TEL/1DI 197

16.1.Upala vimcna(nrastilis) 198
postcljtcc
16.2. Zaosraianic lRttcnIi o sKtul i nai u,,i) 204
163. Kctozkrrv nruzrn 205
16.4.Mlijcanagrcznica-pucrpcralnaparc/ir 201
I6.5. Kiscl indigcslijaburagn(ircidoza) 208
16.6.Akulninadanrburaga(linrpanija) 209
16.7.Bolcslipap.rka 210
16.8.KolibAciloza(inlekcijalcladibakteriiom t...)/, 2t2

LITERATUIIA 215
KAZAL0POJlt|Ol/A 223
O AUTOIIU 229
lZDAy,lN,lU KNJlG f: PRIPo lt4()GLl SU 231

corltDl/rsl?
l. l, Yai,nostgoyedurs6ru

(iovcdarstvojc u svijctu nirjvaTnijalititnr stoaarstvai pol.ioprivrcdc.U

Njcmaikojje. na plimjcr. 1996.godincu ukupnojvrijcdnostipoljoprivlcclnc
proi;,vodnic
govcdarslvo zilsluplicnos,l4'2,.
Istodobno. sbiarstvo Lrhf\nlskoi poljoplivrecinojproizvodniisudiclujc
s 45'% (2(X)1.godino43 '1,).t.l ukupnojvrijcdnostistoiarskcproizvodrrjc
govodarslvo je u Fllvatskojzastupljcno s oko -14'%.Ovi podrlcilkazuju niL
tcikoacirgraraprotcklogrlzdobl.jru I Ifvalskoj.
(iospodarska vainostgovcdrNtv .,cviscstluka:
. za lotrcbcstanovniitva dljc bioloiki vrijcdnenamimicc(mlijekoi nrcso)
o koiilnaovisi standard slanovniitvir.
' proizvodisirovine za plcrudivaiko irrduslrije:nrlickarsku.klaoniiku.
koZarskuu kojina se zaposl.jall znlliln dio stanovniitva,
. mlijcko. rneso (kao prcradcviDc)i)iva govcda vazni su irlorni
proizvodi.
. govedasu biljojedi i primarni polroiaii cncrgijc sadr2aneu biljkarra
. govcda preraduju manjc vrijcdnc rdtarske proiz\,ode (sijcno.
kukuruzovinu, lisie iglavc icacrnerepe. stodnurepu, zelenlrkrmu s
oranica)i tra\u s paSnjaka.kojo sc na drugi naainne nogu iskoristiti.
. govedau prchraninisu konkurontidovjcku,za razlikuod svinjai pcradi

1l
 koji sc hrancpfctcTiloiitaricarra.
. govcdirproizvoLlc najboljistajskignr.rjko.jinrso poboljiirvlplodrx)st1lai
znatnijcpovcaavuiu pfiro(iiu ratarslvu(kukur-Lrz. Sctcmafcpa.pscnicai
oslrlo).
. govcdafstvo ulicacna oslanlkstano\nrS1\a na scl[.
. u rnanjcrazvijcnimzcnrl.jurna govc(loic jcfiinil rar.lna (bi!oli. zcbu
snagiL
golcdil).

C o v c d usf k a p r o i z v o d n . j aa i n i l 0 n r c l j r n ; / \( ) i l l u k 0 l n e s t o a u r s k c
proizvoLlrric.
Razrijcnostgorcdarstvanilitciccsc iskr/ujc:
. broicnlkra\a i slc(rnih.jurricr.
. trroicnlkrlvn po lrilornnicn.
. godiinjorrploizlorlnjonrnrlijokapo krari.
. g , r l i . r r i , r rpnr , , i z r , r l r r i , r r tcr. . rI t , rk r i r r i .
lnlcnzivnogovctlu|stvo riuvi.i0no.icLrIirropi. SAI). Austrlliii. Novonr
Z c l a n d uL. re k s t c n z i v n i j c L . jrcA l i i c i i A . , i j ii r k o . i cn r l i n r k o n l i n c n t i r nork o
5 0 ' l o g o \ c ( l ol.h r i z v o d r r jnar l i . j c kpao k l u r i u A l i i e i i A z i j i k r c i c s c o d 5 ( X )
do 7(X)kg. il u Auslflliji. l:Lrnrpii Sjcr'o|nojArnc|ici ocl3(X)0tlo lt(X)0kg.

1.2. Govtltrslvt u Ilrvttskoi iasriitilu

13rrrjnostln.jc kfavu i stconih jrrnicLrrr llrvutslioj zr frotcklo

rrrclobljcnuvedcnojc u tablici L
pclnrcslo,lodi(n.jc

Tablica1.Brajgoveda,kravai sleanihiunicau Hrvatskoi

u razdobliLt
1988.-2002. (040kon)

Godrna Ukupno lndividualna Krave+ steone

goveda poduzeia gospooarstva

1988 843 191 652 513

r990 830 207 623 492
1992 590 117 473 383
1S95 494 71 423 335
1997 451 5l 400 304
1999 438 391 296
2001 438 57 381 280
2042 4t7 375 274
lzvor SLJH 2002

tl
 Govedarstvo

Bolji ekononrskipoloZaju proizvodnjimlijeka u posljednjihnekoliko

godinanijc zaustaviopad broja krava.
l)Lijezabraneuvoza,zbog govedespongiformneencefalopatije - kavljeg
ludila(CSE),sma{ivanjebrojakravanastojalosc zaustaviti uvozomjunica
iz Austlije. Njemaike itd. Domaiih junica, i pofed staltu)gsmlnjivanja
krava. ima dovoljno. One su .jeliinije, prilagodene naiirn uvjctirna. po
pr'oizvodnjinc zirostajuza uvoznirrainc prcclstavljirju
opasnostod bolesti
(iSE.kojc rnoguugrozitinc samopojcdincfar-nrc vci i govcdarstvo cijolc
llrvatskc.
Zbog sralnog smaniivania broja krava, sman.iivana.jc ukupna
ploizvodnjamlijcka ito sc ncpovoljnoodrilzilo nd stupanj dostatnosti
potroiric mlijcka u IIrvalskoj.Ukupna proizvodnia.potfosnjamliicka i
govedeg mes!.tc stLrponj u potroinjimliickairrrcsa,prikazanisu
dostatnosti
u tablicarnd
2. i 3.

i potroSnjatedostatnast
Tablica2. Proizvodnja mliiekau Hrvatskoiad
1987.1999.godine(u niliiuninaL)

Ukupna lJkupna Dostatnost

Godina prorzvodnJa potrosnja o/o

1987. 1.013 9s5 106

1992. 690 95
1996.* 593 791 75
1999.* 621 7t4 87
l z v o .H G K . I 9 9 7
'Bosnc Grga 2001

Tablica3. Proizvodna-potro;nabilancagavedeg mesa

od 1996.do 1999.godine (0A0kg)
Godina
Pokazaieji
1996. 1997. 1998. 1999.*
govedegmesa
Proizvodnja 37.068 32.534 32.284 39.416
Uvozgovedegmesa 16.261 22.574 17.910 19.896
izvozgovedegmesa 1.594 1.835 1.263 960
govedegmesa
PotroSnja 51.736 53.274 48.931 58.352
SiLrpandostatnost 72 66 67
zvorZalodza ma elng L agrarL.Agrononskliakutet 2000
'Bosni Grgi 2001

0at:LD.1RSf|O
ll
Goveda6fia

PrernaCapulu (2003.)dostatnostu proizvodnjitnliickau hU iznosi

'/o.
108 a u proizvodnjinlcsa1067o ilo ukrzujena slabcnoguanosliizvoza
i/ Hrvatskeu zemlicEU.
Posljedicastalnogsrranjenjabnria krava,dakle iukupnc proizvodnic
mliicka, te slabijit kupovna moa stanovnistva,rczultirala jc ni)om
godiiriom potrosnjornInlijckn (konzurnno+ prcradcvine)i mcs.t.ito ic
vidljivoiz podataka
u tablici4.
Tablica4. Potro|nia mliiekai mesapo stanovnikuu Htuatskoi
Govede*meso, meso,
Svinjsko* lndeks
Godina Mlijeko.L kg Gov.:Svini.
kg
1987. 208 17,4 34,7 50,0
1990. 199 11,8 24,6 48,0
1996. 170 13,9
1999.i* 159 13.0 25,0 52.0

' U r c m o v r cI s l r 1 9 9 7
"BosnaLGrgi2001
u poltoinji mlijcka i nlcsll.
[J odnosuna rcmlic liu:/natno zaostiticr]lo
Potrl)ini0fo slflrovniku r.r l]U iznosi 100 kg nlijckrt (konrumno F
prcradovirlc)
i20 kg govcdcgnrcsA-
nrliickavaTna.icnc slno /bog nicgovcbioloikc vriiodnosti.
I'(nro!l1ia
ncgoi zbognizccijcncu odnosunr ostalcstoan$kcpfoizvo(lc(trblicn5.).
Tablica5. Cijeneproizvodaisle energetskewiiednostikao mlieko
Cijonalltre,kom., Jednako1 L mlileka Cijenajedinice
Proizvod ili kg, kn po energiji energiie,kuna
Nllijeko ]L 4,1
Jaja 1,1 6 jaja 6,6

PrSut 100,0 0,14kg 14,0

Teletina 60,0 0,30kg 18,0

: r e m o vc 2 0 0 2
l z v o rU

Codiinjaproizvodnlanlijeka (po kravi) i nrasapolovicau Hrvatskojje

niska. ito znadi da s0 uz f'ostojcci br(i krava n0 moic oslvariti veia
proizvodnjanipotrosnia nrcsa.Zbog nedovolj c doslalnostiza mliicko, koja
iznosi87 ol,. razlikanrlijekauvozi se iz Njenladke,Madarskc.Slovcniie,

1\rinrt L Rt,\ljl I(
 (io|edaBh't)

Austfljc itd. Po broju krava na ha oranica flrvatska jc ispod eLrropskog

prosjcka S1o.ievidljivo iz podatakau lablici6.
Tablica6. Godi'nta prcizvodnjamlijekai masapalovtcapa ktavi te brcjno
staniekravapo ha aranicau2001.godini
Zemlja Mlijeko,L Masapolovica,kg Krava/ha
oranica
Nizozemska 7. t43 211
Danska 7.516 251 4,27
Njemaika 6.256 322 0,38
llalija 270 0,27
l\,4adarska 6.036 224 0,08
Slovenija 3.043 243 1,23
Albanija 1.701 106 0,83
Eurcoa 5.262 260 o,25
EU 5 866 281 0,29
Svijet 2 206 204 0,16
Hrvatska 2.404 205 0,18
USA 8.226 327 0.05
l2vorFAOYearbookProduclron2001

l\4i!si!polovicl zaklanihgovcda nijc ckrvoljnaza ostvllivanic veae

proizvoclnjcgovcdcgnrcs:lu Il|vatskoj.Osinr por.clanjI nl sc Iolovicir
tovorndo vctc za!rinc n1nse.pr'oizvodnja
govcdcgrresan I lrvrtskl)imoio
scpovcallioplodnjorivcicg brojajunicasjcnrenonrbikovr nrcsnihpasmina
suslavonrproiz!odnjc krava{elc.
Od ukupno ploizvcdcnckoliiinc nrliicka otkupljcno.ic /ir polrcbc
mljckarru 1999.godini65 'L (ranijcispod5{)rL). ito nijc (lovoljnoza boljc
koliitcnjc postoiciih prcraclivaikihkapacil0ta(iskoriilerroslkapacilcla
nrljckrrau Hrvalskoj.jc nraniaod 50 'f;). i /a vecu potr'oilriLr
mlijckd po
staDovniku. Malo mljckirrcinrajuisti ploizvoclniprogfamkao ivclikc. Onc
Dloguuspjctina tliiitu. lko slLu lrsortirni!1upfepornirtlii!c.spccifianei
atraktivn (C
c r p u ( i s u r . .1 9 9 3 . ) .
Razlog relativnogpovcalria olkupnih koliiinn .je u slabili/iraniu
olkupnihcijena i znaanjnijipad ukupnc proizvodnienrlijcka. Prcostala
proizvedena prcradlrjeu
kolidiia lnlijekatrosi sc u vlastitomdomaainstYu.
sir.prodaiena lrznicarnai troii za ishranuteladi-
Zbog nedovoljnihkolidinamlijekai rnesa.ali i oslalihpoljoprivrednih
proizvoda, Hrvatskajc 2002. godirrclLvczlapoljoplivrcdnihproizvodaLr
vrijcdnosli\ei(i od nrili.jardudolara.

t5
Govedarstvo

Proizvodnc jcdiniccza mlijcko su Iarmena obitel.jskim

gospodarstvinla.
Njihovaveliiina r,r[U stalnoraste,a broj im opadazbog stalnogpoveianja
proiz.vodnjcmlijckapo kravi.Trcntlu proizvodnjimliiekau Furopjnaveden
je na grallkonul.
Trcndsmanjivanja kravau
l-uropiuz povc6anjcmlijeino-
sli po kravi. nastavljcn ic i
nakon1990.godirre. Zahval.ju-
.juii povcdanjLr mliicanosli po
k r a v i ( 1 9 9 1 .g o d . , 1 1 7 7kg:
2001.god. 5262kg), i porcd
znatnijeg padabroja kravau
islotnraldobljuza 26 7u,ukup- ------|
na prrrizvodnja mlijekau lirro-
pi u razdobljuod 1990.do Grafikon1.Trendploizvodnie
kzvlieg
2(X)1. snraniena.ic zasvcga6'lo. mliiekau Eutopi(Meyn,1997.)
tJdjcllarmi kravr po vcli(]inina obitcljskim gospodarstvima u IIrvat.
skojnavcdcn.ic
u tablici7 iodnosisc rur2t'.'f.l u/giriirlcliiriiiir \rr .lJrlil lori
konlmlonl.
Na obitcl.jskim pod kontfolonrllSC. prosjcinavoliiina
gospoda|slviDra
llrmc iznosi5.4 kmvc.
skda krcvapo uzgajatellu
Iablica 7. Veliaina u HNalskol
Brojkravapogospodarstvu Udjel%

4- 10 50,9
1 1- 1 5 4,6
> 16 2.3
lzlor: Hrvalskrsloaa.sk cenlar,2003

U llu prosicana jc llnna 2002.godincirnala36,7kravas pros'ednolr

godisnjom proizvodnjom rnlijekapo kravi 6152kg, dok je u Hrvatskoj
prosjek po gospodarstvuiznosio 3.0 krave s prosjednongodiSnjour
proizvodnion1 mlijckapo kmvi 3225kg (s pohranjcnim nrlijckornza tclad).
Od ukupnogbroja m)ijednihkravau Hrvalskoj2003.godinclarme-
poduzeaa imalesu 6l3l kravus prosjcanon godisnjomproizvodnjom oko
51:t00
kg nrlijckapo kravi.

/\o,iuir' Lllf:ll()1 rc
 Govcdur:tvo

1,3. Rl:lo:i posnieten sttnju i n.jtra:a unqrrea[e .ic gtrre.larstr\t u

Ilr'ruttkti
I}o1 klavapo lilnni nu ()biteljskirn gospodalstr inra u llfvutskoj\'rlo ic
nizirk pa jc ncmogucbilo krkar ozbiljniii rad Lr prorodcnju sclckcijcili
plinjcnesuvr-cnrcnijih tchnoloSkih pnrccsaproizvodnjeinirainadrzirnjil.To
je ozbiljnakotnica 7a rircionrlnijuproizlodnjLrvciih koliiinu nrlijckapo
krari. Viie vccih lirtrli podrrzeta/l proi,,\odrliunrlileka.gdic jc nrogui
ckononritnijiisurr-eurcnijrnaiin or-rrrnizilan.ju pr'oizlodnjc.prcsllll su s
radollrzbog nist0 prodLrl(tivnosti |aclu.odnosnoskupc i nccl<ononriinc
proizloclnjc nrlijcka.Nckoliko jc lazlogancdovol.jnc ploizvrxlnjcmlijcla u
Hr\irlsLqu rlzdobliu 199{).(lo :001. go(linc:
I n0(lovoljn c l i j c l i ai.a k oj c ( L rn o v i j cv f i . j c n r c ) p i r f i l c l
s lci r D u l r l i v ncci . i c n m
cijuncirlijcka i picnicckoliginn u l.rn-isl cijcrc nrli.ickr(2.,1: | ).
' u f 0 t u . i c o t r ( l c r t o i u r l i i l c n o l : 0 . 0 ( X ) k r l \2i 5
l i"l .i o t l u k L r p n b
o rgr r i ka | a v r .
. klinjcrricisplillc/u prrxlanortrli.jcko.
. krSnicnic
isplirlcprcnrijazu ntlijcko.
. nedoroljnrstnrina1n)krivcnosl ffi\irln()ssckl(nr.
t n e o d g o ! l r f l j uh
c iul r i d b i rk f l v l ( n c d { ) v o l i nkov u l i t c t n sc i l u i c i s i . i c n uu
obrokukrava).ito.ic icclrnod glavnihr-azlo{ir niskoploizrodtrjcrrrlijckir
fo krr\ i n r)bitcliskinr lirall];lrlil.
PlcrraprojckcijiI)rogranra lrzvilka govcdrrskcprlizvodn.jc LrRcpLrblici
llr\,ltsl(oj(100:1.)
godiirill t)otfcbarrrliiclQiznositac L200.000.(Xlo lil l1l.
Lz lrnosl 75 ".. ukupna lolitinr nrlijcka:,u polrcbc sliuolniil\'l tr
lIr'rtskoj iznositae 9(X).(X)0.(]0(Jt-. ito.jc dorol.jnoza gociiinjLr
pot|oi|ju
oko 200 litara nrlijcka po slano!nil<u.NrVcdcnirkolitinir nrlijcka hit ic
osigu|irnl na sljeduairaainl

Vrslafarme Velibina Ukupnokrava Po kravi,L Milijuna,L

[,4ale
iarme 4 krave 169000 2.500 423
Adaptirane
farme 15krava 90.000 4.500 405
Specjalzirane
farme 40 krava 48.000 6 000 288
Velike
farme 600krava 12.000 7 000 84
Ukupno(prosjek) 319.000 3.759 1.200

G31ll l7
knJ?n
Narodrra" ' , rca
rr0 !Ia
VrOovec
 jc
Za godiinju polrosnju 14 kg liovcdcg mcsil po stlnovnikLl potrebno
osiguntiLrkupnn pfoir\odnjugo!calegnrcsa611150t lo sc moTcostvarllls
phniranihll9.(X)0 kravaza proizvodniumlijcka i 140(X)kra\a u stslcllllt
klava-lclcili ukupnos 333.000kfl!a.
NckolikoiinlcnicaukazLrje proizrodnjurnliickamoguic
clajc planiranrr
oslvarllll
s viie od l5 kril!a.
u 2(X)3.godinibilo.ie659 rrzgLriatcljil
bilo 62.5'fi,krara.
u 20{)3.goclinipoclsclckcijorn.ic
obuhraccno.ie
u 2(X)1.godiniurrliclnimosicrrrcnji!irnjcrrl 7li'5 "1'krrt!11'
kravl.iczadovoljaviritrca
u vcainislitdrplodrx)st (r'clLrod 80 'L)'

odgorar':tjucapt-odlinacilcrramliick.l i nlcsil uz prinlicnudugol)'nc

clrTitvncnrknadc tll rnliicko lltxtilno I.ickafitnla'uzgoi iurrica i
utovljcnu.iunaci.
claljnjcproxxlcnicttztoinoeplogmnrau lltr alskoj
od 4(XX)kg rnlijckapo kravi'
proizvoclttj.r
I)r bi bilil oslv rcnr gocliirrjrr
potrcbno.icpobol.iilllinlillrilgcn)cnl na nlaniirlllltrmanrartz p|inlicnunilcg
inpLrlir.li) sc ntolc postiriihrrniclbonkravl kvlllil0ltronlvoltlnrlno/noli
hlunontuz ntinimalnckoliainckonocntriltil.
t)fijcdcscrgodiril osnovana.ic u Ilr!iltskoi poljoplivrctlnas!\jckxh\nn
slulbusa svrhontpoticlrll!lr ipostiznn.iil vccc ptoizvodn.ic mliicka i rrcsapo
kra\i. Sr\jcl(xlavrlasluTba.tu porrx)t drTx!nih Poticiliniht)ljcra' trcba
pricloriletibolicrniskoriit varli0ntslictlneosnovcza proizvodnjunrlijckai
nr tri nadin uklonili glnvnc prcprckcdaljnicnrpcrvccllniLt i poictlirricniu
nrlijcknirlcsir u IIr\arskoi. Kro rezullitlpodtr/clihnljcra. nrliie'nostpo
klnvi u 20ll:. llodinijc izrrosilil2 674 kg (beznrli.icklzn Lrzgo!lclddi)'

I lorcd podu/clihnlicla.znatrrijihpomakau proizvodnjirrlijckr irncsa

.iosLrvi.ick ncnra(Caput. l99l ) Vctinaproizvodatlblvi sc go!edafslvorl
zbog lradicijcili kao tlopunskimzarrimaricrlbez prinjcnc odgovaflluce
hraniclbc i dr7anla-[o nrozedolcsli u pilaiic opravdanost policaniao\nko
organiTiranc govcdarskc pfoizvodlljetl llrvalskoJ

l\.r in tt t. lll: \ | | ) l'l(

t

Podfijetlo
ao
dpnsntrite C
iatedu ie
2.1.Podrijetb goveda
Coveda(hovinae) se ubrajaju u rod sisavaca(manmalia), rcd
dvopapkara (puridigitata), podred preZivada(rumindntia) i porodicu
SupljotoLaca(cavi cor nia).
Govedoje domesticirano prije 6000-8000godinau rnlademkamenom
dobu.Gospodarsko iskoriitavanjegovedapoieloje u brondanom
dobu.
Prcmapolozajuzatiljnekosti prematjemenojkosti goveddse dijele u
detiriskupine:
. pravrgoreda- rrurins - buipt imtEdiiu,'
- bosbrachyceros
. azijskagoveda- bibovina- banteng
- gajal
-gaur
-lak
-zebu
. bizoni- bisontina bisoneuropaeus
hi\onontcrrCAnU:
. bivoli bubalina - bubalu,gindicus
- bubalusaliicanus.

GAI|EDARSTYO
t9
Podrijella i p1smile gaNeda

pravllnklLtom'a
Pravin govcdinazalilinaltjencna kosl gotovosu pod
prclazi u drugu
bivolima (govedana najnizenrstupniu razvoia)iedrra kost
gotovou ravnojliniji
tur (bos
lzvornim oblikon cloma[jhcuropskihgovcdadrZi sc divlji
gotlinc- Drugi izvonri oblik ic kratkorozno
lrimigeniLlt) izurnlo l6T2 u
izurnrlo.alipo tipu i okvim o'LrvanoJc
iou".lo (/ra hrn./rr'.crtrs).takodcr
buii.

2.2. Pusmine goveda

jc pirsmina(Claput'
Ocl 449 pasrrinagovcdilu svijclu.pfiznata 251
nrtnrlijcino'
It)91.). Pfomaprnit"oilniipasmincgovcdadijclc sc uglrtvnom
nlcsnci konrbinirancPaslrinc(imli.lckoinlcso)
I)o Mtc a tohlonc losninc:
kfillkoroTnogovcdoglubc konstltlrcr'lc'
!1!l! - jc primitivno.icdnoboino jc' i
lcg lcclnobojna
nisk,,gort,t itttt I ltl cn, visinc).ljclosnclrlltsc150-3(Xl
(tzv snlc''r niuska)'
to siia, snrcilaili /uta s cfninl plpcilna i sluznicrnil
nrli!0inc
Proizvodnik|lplrcitoti/r1osi1000do 20(X)kg mliicka s 4 do 5'Z'
kravc dillu
nlasti. lck otcljcnirtclrd tcii l5-16 kg lJ boliim uvjctima
govcdo'
gocliinjcicio 3(XX)kg mliicka((.rpul, l99l ) lluil.ic krsnozrclo
i pripustorru dobi otl24 rllicsccai\4csoicslabijckakvocc
('istc buic irlt rraltt.
Raiircnisu kfiianci s bu-
ion. ll ctapitnlcu llllcgav
cr nijc bilo uspJcino
leddlq (slvostcPska
pasrnina) krupnogovcdo
razviicnogplednjegdijela
trupil,svrjetlosivcje boje i
karakter'lstiinihvelikih fo
gova(slika l.). Do 20 sto-
ljeta u Slavoniji jc bila
qlavna pasnrina. Kasno-
aclo 0unice se tclc s 2.5
do 3 godjnc) izrazito radno
/rltinit laR[' Allc

20
 Podri.jetloi pasminegoveda

govedoproizvodnjc
600-800 kgnlijekas
5-6 % mlijeine rra-
sti. Mesoje lolc ka-
kvoic. T.jclesna rna-
sa kravajc 400 do
600kg a bikova700
do 900 kg. Ova za-
kononzdtiicna pa-
s m i D a ,d o b r o gj c
zdravlja i dvrstckon-
stitucijetc skronrnih
zahtjcva.

lslarski poft)llc.iomsprostrnnicn u Istri.osobitou olcolicil3uja.t3oja

dlakcjcsiva.a rogovisus crnimvrhomu oblikulirc.Cvrstcickonstitucijc.
Mli.ictnost jc lJ00do 1200kg i oko 4.2'X, nrlijcincnllsli (uglavnom za
01hrnu loladi).Masakrava.jcod 450do 550kg.a bikova700do 900kg.
Meso jc kvalilctno i ukusllo.
Zilkonoln.ic
zastiacnaautohtonaD{smina.
Uvozelawtire:
D&grrylc (l'inzgau)- sc uzga.jlu okolini Vrbovco.Kriicvacaiu
C o r s k o mk o t a r u .I
Ulezcn jc iz Auslri-
Jc. Kravcsu tclkc
550do 650kg,p()-
izvodnjaic nrlijcka
1000kc uodiSnic sI
:.r '. i rlctn.'n,r-|
sli. Uzsoiri cili ie I
p,trvo-ani".nrtil"i"
4000kg s 4 '% nli- I
jednemasti.Visina
kravaje do 135cm.
Potiskujega simcn-
talac-Crvencjc bo-
je, bUclogtrbuhas
Slika3. Pincgavac

+- GotEDRSttt)

f 2l
Podruetloi pasminegoveda

bijelom prugom preko

grebcnai gomjcg dijela
nogu(slika3.).Imadob-
ru tovnusposobnost.
Smcdcgovcdo(uo-
bidajeninaziv monta-
fonac)- potjcdeiz Svi-
carskei Austrije.To jc
otpornogovedo,ralireno
na planinskimpaSnja-
cimau Gorskomkotaru,
Dalmaoiji,Lici i Istri.
Potrcbnomu ic manjc Slika4. Smedegovedo
hrancncgolisimcntalskom govedu.Taje kombinirana pasminasivo smcdc
boje,srneienjulkc (slika jc
4.). Visinakrava 132-138 cm, tjelcsnamasa
600-700kg, proizvodnja3500-4000 kg mlijeka. Danassu poznatadvatipa
ovepasmine:europskosmcdealpskoBraunvichgovcdodajc 5000-6000 kg
mlijeka.U SAD jc rasircnameriakinllijednijitip Brown Swisssmcdc
govcdokojc godiinjc proizvcdcoko 7000 kg mlijeka.Smedegovcdoje
slabiji proizvodai mcsa nego sirnentalac.Ova jc pasminaprilago{lena
brdskirn uvjctirna.ali inizinskims dovoljnopasnjaekih povr3ina.
Silg-ggrgdg(poznatopod nazivomobcrintalac) potjeic iz Tirola(Aus-
trijc), raiircnojc u Dahnacijii Flcrcegovini, svijctlosrcbrno-sivcbojc.To je
kasnozrclo govedo,400-500 kg delcsncmase,dajeoko 2400kg mlijekas
3,8 % mlijeancmasti.Potiskujcga sve viie montafonac. S buiom je dao
kasnozrelo gataikogovedo.
SjErIf4lc'r- najpoznutijc kombinirana prsminxna srijctu.namijenjena
proizvodrrji mcsai Inlijeka.Porjeee i./ Svicarskc {dolinarijckcSimme).U
je
llrvatsku ova pastninauvczenakajem 19.stoljedau okolicuKrizevaca,
Bjelovara,Durdcvca,KoprivniceiVrbovca. Prve marvogojske udrugeza
uzgojsimentalca osnovanc su 1905.godine.Bojcje svijctlozute do crvene.s
velikrmbijclimplohama. bijelcglavei rcpa{slika5.,. Zivotinjajc snazne
konstitucije. prilagodena uvjetimaproizvodnjeu nizinskimi breiuljkastirr
krajevima Hrvatske. gd1e je i naJbrqnija pasmina.
Tjelcsnamasakravaje 600-750kg, visokesu 136-140cm. Prvi put se
pripuitasa l6 mjesecia teli s 25 mjeseci.Porodnamasateladijc 40-45kg.
Zrorittit UllEUOtll('
22
 Podrijetlo i pasmine goveda

P r e m ap o d a t c i m a
HSC(2001.)standardna
laktacijaod 305danaiz-
nosi4618kg s 4.0%mli-
Jcincmastii 3,35%,pro-
teina.
Prosjcina godiinja
proizvodnjapo kravi
iznosi,1000do 5000kg
mlijeka, s 3,9clo.1,0%,
mlljedne mastii 3.6-3,7
% protcina. U odnosuna
sinertalca iz drugillcu-
ropskih zcmalja zaostajc Sirka5 S/merialskapasmtnagoveda
u proizvodnji zbog lolije hranidbci nranagcmonta. Odnosplcdnjihi stlaT-
njihietvfli vimcnaiznosi45:55.'l'akav oclnosnijc idcalanza stlojnumulnju
kruva. Stosc nastojipopfavitistalnolrsclckoiioDl.
Tovnesposobnosti simcnt:llcrsu visokc:
. dncvniprirastu tovu mlaclc.junarli "babybool''do 450 l(g liclcsnomaso
i z n o s1i . 2 - 1 ,k3g ,
. utroiaknctocncfgi.ic hflnc po kg prirrstljc 3.4-3.(rSJ(iklobna.jcdinica)
. randman mcsaiznosiizrlcalu60-(12'%"
. kasntipoactilkzdmaSiivania trupa,
o vrlo dobra kakvoca nrcsa svijctlocrvcDebojc. prorllitcno lojcm
(mmmonrano).
Holitajnsko - friziiskapasmina(llF - IJolsteinF esidn)nrjrrljcinijaje
pasmina rasp()stranjcnla gotovori cijclomsvijelLr.
nastalaselekcijonrLrUSA
od crnoiarcistotno tiizijskc pasn)ine.Cmoiaro liizijsko goveciou E ropi
srescviScpretapau IIF pasmirlu- U vetini zemaljaBurcpcHl' pasrnina dini
tcmcligovcdarske proizvodnjejer najefikasni.jc
proizvodimliicko.Najvcaa
proizvodnja mlijekapo kravi,vile od 10.000kg,jc u SAD, Kanadi i lzraclu.
-
Crno bijclcjc boje,bijelogrepai donjih dijeiovanogu (slika6.). Uz crni
genotip.I '%jc crveno- bijelih genotipova(fed holstein).Kravc su visoke
145cm tjelesnemase650-700kg. Ploizvodnikapaoitctmlijcanostiiznosi
7000-10.000 ivile kg s 3,6 % mlijeinc mastii 3,2 % protcina.Za uzgojovc
pasiline krava potrebni su odgovarajuaiuvjeti ddanja idobra hranidba
kvalitetnom volLrminoznom hranom kao i odgovara.jutim koliiinama
koncentnta. HF pasminapoclloZnajc.jalovosti, rnastitisu
ivisokornlomontu

)3
 IItlrijcllo i pustni ttt' rrtt't lu

Tovnepasnine:

Sodt!!t (Shofl-
hom)pasmrna iz [n
qtesNc.
I Icllbd (Hcrcfb-
rd)lirsninapoljcieiz
Iiruleskc.rriir'ena u
I { L r s rc1ni c. n c . l cb o j c .
i l l i b i i c l cg h v c i n o
8u )fu1 iuhu i{fcbc-
rrLr inlr l)ijclu prruLl
( s l L k8N.) . SlikaL Herfarclpasnina gaveda
lljcclniiko zrLobjc pusnlnc jc:
- d i rs u \ n i l T n ck o n s t i t u c i . i ck v l u l l l r t i i n o go b l i k t Ls r r l o m z l i j c n i n t n t c : n i r r r
Llijclorinrl.
'dir Inrlu rarr(Lnitn (oko 7{)'r.) i (lncvni pfifilst 0 lo\ Lroko l..l kg.
- dr svc
l)roizrcdcno nrlilcko posiic tclarl u sLr\tir\u (ltTuniitlfit\ a,lclc.
,\bcrtlin 4nglr
( r \ b c r ( i c c rrr\ n r u s )
pl\r]]rnirpollcic r,,
Skotslc.r'anozlcla jc
fil\rrrrnir. cmc boic i
br/ rollovx(slikr () ).
Irko(lcf.jo pogodnr
zuk|i7uIjczbogpro-
r/vodnje nra\il I sltlll
nii!i!ljr leikoar pri
lclcnlu.

SlikaI Abercihangusgovedo
l tuncuskepasnine:
(cl\cnosDnlesr ncntalclkoar pfi tclcnjU
Lirnurin(Linlousin)prsntiltil
( s l i k r1 ( 1 . ) .
Saqlg {Chalolais)roclccr plsnrina u s\ijclu po koliaini nrcsa.
rzraTcnim
leiko6anra
pli tcljcnju(slika I J.).

:5
F

RqNmno*uvufie
govedlrl
RazmnoZavanje govcdatcmclj jc proizvodnjcmlijcka i ntcsa. tscz
teljenjakrava,proizvodnjarnlijcka opadaikonaano prcstajc.Efikasnost
razmnozavanjn iskazujcse brojcmiivo orcljcnctcladigodi(njc(po kravi).
Odefikasnosti razmnoiavanja govcdaovisiintcn/ilclsclckcijc
i sclckcijski
napredak u govedarskojploizvodnji.
Govcdasc u 9'1do 99 ' sludajcvarasplodujuuniparno,a blizancise
javljaju
u I do 3 % sludaia. Selckcijom sc pokusalosclckcionirati
kravena
nultiparnost(vciibroipotomaka), (Car, 1983.).
ali bczuspjclno

3,1.Pubertetgoveda

govedajavlja se nakonspolnogsazrijcvanja,
Pubertct a tnanifeslirase
pojavomspolnogciklusa.Gralbvi folikuJir.azvijajusc vrlo rano, odnrah
nakonporodateleta,ali nc dozrijcvajui nc pucajuprijc pojavepubcrteta.
PremaHammondLL,cit. Car, (1975.)uz normalnuhranidbupubertet
govedajavlja
seu dobiod oko 9 rrjcscci.Na pojavupubcrtctautjedul
- pqqin4 -junice dcrzipasminc(ranozrelije) ulazeu pubcrtetu dobi oko
13
mjescci,a HFjunice(kasnozrelije)u dobioko l0 mjeseci;
,'' hnnidba- obilnijchranjencIIF junicc ulazcu pubcftetu dobi 8-9
mjescci,
a skromnijchranjenculazeu pubertet3-4 mjeseca kasnije:
col.ED)RSTR)
27
lla:nnrturatt je gowtltt

' 1!cl9!n!l)1!.sl!lrljedc|iie na pojarnrpuberlctane-llolidob:

. sgle!]lrlcLjrrrj4 junicc olclicne u prolicac ulaze u pubcrtet 2 rnjcsecir
rani.jcncgo.juniccolcljcle u jcsen. Sczonaleljcnjautjeac.\'jcrdirhlo.
prckohrunidbci diclo\anjas\jclla.
lako jc junica u pubertc(unc osjcnrcnjujc sc. jcr sc nlorl i analonrski
mzr iti za nornralnonoiclrici uslieino tudilniczdlir\o1rtclcta.Niskatjelosna
rnasil(nranjaod 550 kg) iclob {mlatlaocl 20 nrjcscci)pri tcljcnjupo\eaa\'a
bloj osjcncnjivanjapo slconoslido 50'1, iu/rokuie tcikoacpri lcljcniuzn
50 (lo 90 ";. O\isno o pusnrini.holStrjn llizi.jskc.iunicc pr'\'i put sc
osjcnlcnjuilr u tlobi ocl l5 nrjcscci.r od l6 do l7 micsccisinrcntalskc_junicc
tjclcsncnrilsc180-.190kg ili oko 60 "1' od liclcsncnilsc u odfasloidobi.
Kl\nijinr prifust(nn.iLrnicir Dfoduiavasc iivotni viick. rli snrnniujclivotnit
pr-oiz\'(rc rjr nrli.jckl..lLrnicc pri tcljcnir.r nroririubili stirrc25 (lo 27 lltjcsccii
'I)
tfcl)riuinrlli U0 od zilvfirroljclcsncnirsc. U,/ tu tjclcsnunrirsui dob pri
t c l j c n j uj.u n i c cp o s l i i un i r i v c a lua k t a c i j s ki L Tri v o t n up r o i z v o d n jrun l i . j o ksu
r c l l t i v n on r i r l ol 0 i k o a ipr f i l c l i o n i u( d i s l o c i i l ) .

-1.2.Spolni dklus

Spolniciklus junicalrajc lrosi0anol0 (lilnir.r kfir!l pfosjcano2l (lill

(17 do 24 danr).SPolniciklusrno/c biti pxrrluicnna 25 i viic ciuna.tJzloci
produicnih ciklusir sur puc|pcrij.tilra gonicria. lof/istcntno ;ulo tiiolo
lLrtrptrtltrlt,trnt
lrlrl.!k,/r.r).nclilnl(cionulni
ovaliji i cnrbliontlnrsnrrtnost.
Nujvc[i broj krrva pr-oduljcnog spolnogciklusirsklon.jcncplodnosti. Pf\1)
gonjcnjcposlijcteljeniarDo.tcsc uoiiti vc[ nakor l0 ddn.l.a procluTava sc
pod uljccnicmrazino pr)i/vodnjc. povccrnogb|ojr muTnji. rlobi krava.
sc/oncit(I.I)Nil ovlllircijuposlijctcllcnjaicslo nijc \idlji\t ((tihicstnrs)').
Zdravel<ftrve ulazcu csllusunular40 drna nakonlclicnii!.it l]oslijck)ga
sc goncsvaki2l dirn.Ako kfavirnakontoljcnjanijc u !!onie ju. ondase mdi
ili o (tihom gonicniu, ili jc kfirva bolesna(Lrpalanrlrlernicc.cislc na
folikulinra).( liho eonicnjc)nc slrjcaavaoplo<lnjuako sc km\a osicnlcni.
Ranile osjcmenjivanjc kmva skracqc rrijcme izmetludra teljenja.pa.je
razunrljivonaslojanjcu,.gajttcljada s osjenlenii\ rnicm kft\'a zapodnuito
ranijc. NiTc proiz\odnc kmvc nrogrr se oplotliti nrkon 40. dilna. a
\ isoko lijcinc nlkon 80 danaposlijelcljcnja.

2N
 Ra:nnoluttuttlegorcda

3,3, Znakovi gonjenja i opti,,MIno vrijLne osjemcniit'atrja

'llctanjc
ili gonjcnjc krava javlja sc u procstrusui cstrusLr tijckorn
spolnogciklusa a trozc se olkrili po rarljskinl znakovima.Kravc su
ncmilnc.slabijc.jcclu. mliicinostsc suranjLrjc. a vulva.jc crvcnai natcicna.
ZDrkor'i gonjcnja naiaeiacso uoaalirjufri jutarnjoj nLrznji:kravaposlaje
iivahnija.oblrta vilc pozornostinr rnLrNta.sustcicrnliicko imuinia sc
lezcobr!lia.lz slidnicesc iscj0(luje sluzkojornjc Lrprliana okolin slidDicci
rcp kilvc. U ispustim{kruva pokuiilva /lskoaiti druqe kfilvc. n kasnije
nrimosloji ((fcflcks stajrDja))kadil na nju skilaudnrgckravc ili bik. ti to
! f l j c m ct r c b o b l r i t i o s j c m e n j i r . a kn rj ca r c( H c I a k . 1 9 9 5 . ) .
Znrl<ovigonjcrrjanlibol.icsc 0oeilviriuu slobo(lnom(ltdnju krlvn il
lcTcu vczallondfr. nju. KonrDjuk)rskinr
oaita\irnicnluz ponrocpcclornclta
utvfduiosc gonjcnjc kfuvu nx tcnrcl.iuniihovu krctunilL.Kfctunic kf va
pojaianojc tijckomgonjcr.ja.
a smanjcno.jc;rkosu kril!irnliro/lii0(lcncnogc
(icpavost)
iliako su bolcsnc(proljcv.upalulinlcnil.kck)/a).
Znakovigonjcrtjl izraicni.jisu u prinritivnihpasnrinl.Krirvc kojc ric
pokazLrju.jrsncvanjskcTnrkovcgoni0njilu tihonrsu r-tonjcnju. Ako sc tukva
kmra osjcnr0ni.llkodcr nn)ic dooi do Iofr]rirlncoplo(lnjc.T'oftlnic ili
g0njciic triric od 24--'16soli clo nckoliko dana. Osjcnrcniivaniejc
nujuspjcinijc prijc ovullcijc. odnosno l2-lu silti nilkorr lojirvc prvih
zndko\ cslrusl. Kasnijaoplotlrrjau cstfusuaci[c u,/rokuicenrbri(nrillni
morhlilcl.LJ visokourli.jcinih klava. kojc sc lc krcc!r dovoljno (vczirno
drrdnjc).
o\'uluciiricsto k sni za 24 tlo,lli srti. ito uticacna ncrnoglr[nosl
ollodDjc.icrsporniji,bLrdutida nisudotcklli ovulucijLr, ultinu.lirkvc kfrvc
nakonosjcrrcrrjirarrja dobi\'lliuriliTinghonronc hipohhmusn ((inlifl) firdi
ubravunjaovLrlaciic. Ovi holnronisklaiujLrtmjlnjc cstrusiti diclLrjuna
poveaanjc folit(xkn stconostikravn (Vrko\ ia i sur.. 20(X).).Krarc s
r.rprlon
nlille ice ili cnckrnrelr-ilisour
nc lnoguostrli stcone.Kolnbinirlrnicll1
prostaglandinskih preparilt!i ispiranjanratcrnicclolagcnolrrpovccavase
kortraktilnostn'raterice.ubrzuvdse nicnosanirunjc i lutcolizlper/istcntr()g
'[o
Zulogtiicla. rczultira usposlavliNnjcnr nolnralnc lirnkcije .jajnika i
uspjcinimosjcnrcnjivanjenrkrrva.
Odrcdivanjc pravogtr-cnulkros.jcnrcnjivanja sc riiotkozDa
otciano.ic.jcr
poactak gonjcnia.I)a bi osjenrcnjivanje
bilo bliTe ovulaciii.potfcbnoie
obavitidvokratnoosicmcnjivanickrrva u csh'Lrsu.Krave koje su se poacle

t9
Ra:nnoiavanjcgoveda

goniti ujutro trebaosjcmcnitipopodnei obmuto. Optimalnovrijemc za

osjcmenjivanjc kmvamoTcseodreditiprcmaroziniprogcstcrona u mlijeku
krava. Optinalnoje vrijcmc za osjemenjivanje kava kada jc razina
progcsterona u filijeku niia od 2 ng (nanograna).
PrcmaistraZivanjinra Haysa i sur, cil. Cnf, (1975.),uspjehosjcmc
njivanjakravakoic teiko ostajubredcrrroicsc poboljiatitrctiranjemkravas
l5 IJ oksitocina i/v 5 rninnakonosjcnrcnjivanja.ili masaTonmatemicc l-3
nrinu vriicmcu. o. (Tho|npson i sur.,cit. Car. 1975.)tc masaZom klito
risa tiiekornu. o. Za razlikuod krmllir.kojcsoosjemcnjujLr svjeZimsjcure-
non. osjcnrcniivanje kravamo,esc obrvili i cluboko smLznukrmspemom
( n a- 1 9 6" C ) .

3,1. Plodnostkruvu

Na ckonomiinost u govcdarskoi proizvodnjiutjcacvisinnproizvodnjc

mlijckainrcsa. Obic proizvodnio ovisc o plodnostiklava.Od oko 30
pokazatclja plodnosli krava( M a i.jnIa. l97ll.)nnvcstacnlonaivairlijc:
. Mcdutelidbcno raz&)bljcjc lazckrbljc izmcdudvajutcljcnja;razdobljc
vc6eod 365clana znak.jcslabijcplodnostil
, Vrjjcnlcdo prvo{ osicrncnjivanja nakonlcljcnjaili vriicmcodmora.
P|"va ovulrcijanakontcljenja javljascobiinooko2l . dana.najiciic bcz
.iasnihvanjskihznitkovagonicnja.Fiziokrikimvrcnrcnomdo nove
oplodnjc clriiscrazcloblic od 13clol0 tjcdrnandkontclionja;
' ScNisnorazdobljcpodutjecajcnr.jc nrnogihdirnbcnikakojc trcbadobro
poznavati, kakomu (ra.janjc
nc bi bilo dulicod oplinralnih80 do 90 dana
( v i d i3 . 6 . 1 . ) l
' Indeks osjomcnjivanja oznadnvil broiosicmcnjivania po stconojkmvii
' lndckstcljeniaje odnosizmeduukr.rpnog brojatcljenjakravaijunica i
prosjeinogbrojakrovau stadu.Plodnostkravaje zadovoljavajuia kada
je indckstcljenjau stodu100-105 iviie. Akoic inclcks teljcnjaispod
100,smanjujc scbrojkravai snizavdploizvodnja mlijckau stadu;
\oltElun rclullal o./naaavcu(ljcl osJcnrr'njcnihkrJrir po bilrr k0je
unutar60 (NR 60)ili 90 dana(NR-90)nakonprvogosjemenjivania nije
bilo potrcbnopol1ovrlo
osjemeniivati- I{ozlikaizrnecluprvogidnLgog
NR rezultata stddinaiznosiido 9 r%;taj pokazatelj
u visokomlijedninr
najva2nUijc zaocjenuplodnostibikova ( Pav una i sur 1984.).

1\auirr' lRLrlot'l(
l0
 Razmnoiuvatrje
goveda

3.4.1.Cirnbenicikoji uAetu n(rplo.ltrosl krava

O normalnojfuirkcijijajnikanajviSeovisiplodnostkrllva,a do smetrljiu
jajnika
tunkciji dolazizbog:
Nedovolineopgkbc clqgijotu Prcma nekirr istra2ivanjima opskrba
cnergijomna raz,im66 lo od normotivaza mliieine kravc dovodi do
zakainjelogpodctkarada jajnika. srrctnji u ovulaciji i pojave
folikularnih
cista;
ManiakfJ karotina utjcde na snlctnje u ovulaci.ji,a manifestirase
produljenom ovulaciiomza dan-dvai snranjcnom podrailjivostijajnika
na lutcinizirajuii
hornron.Ncdostatak Il karotinamozcsc javiti zbog
hranidbckravavciim koliiinanrasilale i liiia ieicme repc,ali taj se
manjak rroZcsaniratidodalkomzelcnelLrccrnc ili kvalitctnoglLrccrnina
sijcna
suicnogu suiarama;
Fitocstro{cniu hraniutjcduna produTcni
cshus,norcdoviticiklusi
dcgencracij
u ja.jni
ka;
Prcvisokaonskrbakrlijcm i nedovol.ina opskrbl l]!lr'ijr!]] uzrokujc
produljcnuovulaciju.cistc n^ jajniku.ncrcdovitoili stalnogonicnjc
krava.Srranjivanjckolidinctravncikukuruzncsildzcproizvcdonc na
pov*inama gnojcnimvclikiInkoliainanlagnojcvkc(visoksadrZ|jK) ili
kalijevim
mincralnim gnojivirna,
oroTcutjocatina saniranic porcnrciaja
u funkci.ji.jajnika.
Dodatkom stoanc soliu obrokz^ kravcnornralizira se
opsk$rNa;
Ncdostatak
bakrai iodaizlzivaotczanu
ovulaciju
ili rrjczinizoslanak;
Ncdoslataknlanganadovodi do prcgonjcnjai cndonctritisa(upnle
malemicc)
krava.

Naphrdnostkrava utjdn i drugi tiuheniti:

Hranidbakrava pljesnivomhranonr(silazon. si.ienon)srranjuje
rczultatc
plodnosti;
. H.Iadd[Lfafl obrocunas r iic r lakrna pobrrlli r a rc/ultalcof lodnje.
smanjuje
medutelidberrorazdobljci zdravstvcnc problemekfava;
'r Dugotrajne
ternpgla1lle
ILSeod 32 o(l i rclativnavlainostvisaod 75 7o
smanjuju
rczultatcplodnostikrava:

aorED,tRsTt
o
I
Ruzttnrtutatrjc gtadu

- LLjs$qajqrrcltjl'.i4j,t takoalcr.jc znaaaiirniirrbcnik

.jcr su u vriicmc
prrsb c , ' l I r c z r r l t eftl io J n i ' s l Li r 5 \ Ji r ! r ) , , r n t , :
. ll{ii! {2a1j! fuavr - bolji su rczultaliplodnostiu slajrmasa slotroclninr
dtanjcl]1 kravr u orlnosuna vczlno chZanjc:
' a1icryutelj - razlika u rczulllti[la osjcnrcnji|anjlizrneclupojedirih
osienlcnitclja iznosii (lo l0'li;
, Dqb ps.j!^r!rc_Li!artrjul]]cjt
- optinrirlna
dob os.jcrrcnjivanjaza IlfjLrnice
.jo l5-16 nrjcscci.za sinrenlalskc.junicc
l6- 17nrjcscci:
- Yollallfi\trtlllt- pomstonrvcliiinc stad rc,,ultatiosjcncnjiranjrpadrjui
do l{'X,i
- Yijtu Erqizlxhjc rrljjcla porccanjcm proizr'odnicnrlijcka NIt
(lo
rcrultiltisc sniTavaiu 9');;
- l)rcnalalnigglilci - u stadi.jucmblila (cnrblionalna srnflnosl)i {ubililk
(ilb(r'tus)uljcaunr sniiil\ ilric plodnostikrirvil.
l'ctusa
linrbrionalnirrortrlitct urrckLr.ic zN l5 (lo 20'ri, visc prcgrniirn.jakrrva
nirkon oflodnic. tJzrl)0i cnrbfionillnosrlroftirlilclilrnogLrbitii gcnotrki.
intunoloiki(slvrf nic irntiliichpr-oti!sDcrnraloroida i f loda)i inlcktivni(/i.
cttli, B. protttt.t i ll. .\!tqtottxTu\. brucclo/r. lcplospiR)rr,lrihonr(rriilt7a.
v i b f i ol c l u si d l . t r g i ) .

-l-5. I'lolnost Lratu i tisoku ltroi;,ty niu nliicku

Vrlo acslo visoka pr-oizvodnja urlijcku iplodnost prikazLrjusc kao

luntrgonisti.icrjc visokomlijcanr plolkinjl u stllnolnpfocjcpLr
i/nrc(lLr
dobrc
nrli.jcinosli
i plo(lnosli.
'la
tvrtlni.rtcnrcl.iisc nu lizioloikinr proccsimrsintercmliieka lc nr
odnosinrrccntrilluo{ Tivaanogsuslaviri spolnogccrtrnr hipot lamus -
hjpolira.
Zbog visokcpotloini0gllrkozcza slvilrnrric polrcbncza sinlczu
cncrgi.jc
mlijeka.slabijr je opskrbdccnlralnog;irianoSsustavai spolnogccntrir.To
tlovodi do dcprcsijc plodnosti pri rastuaoj proizvoclnjirrrlijoka zbog
pogrjcSau k al l a n i d b i( P a v u n a i s u f . l 9 l t 3 . ) .
Visoka proizvoclnjir
lnlijeka.zbog visokih zahtje\t organilnrakrale
je
tipiaan stfesorkoji dovodi do hormonalnihdisbaLansa. Zbog k)gl sc

1 \ ' r t n " , I R l :\ l t ) i l ( '

ll
r- Razmfio;avanjegoreda

aktivnosthipofize pomiac prema jaaem ludenju adenokortikotropnog

honnona(ACTH),sornatotropnoghonnona(STH),laktogcnai tircotropnog
hormonana radun gonadotropnihhonnona Sto uzrokujc izostajanje
ovogcnezei tjemnjakrdva.
Visokaproizvodnjamlijckadovodi ido mctabolijskih poremeiaja:
hipokalcemiic,zaostajanjapostel.jicc,pucrperalncparczc i kctoze
(porcmedaj
cncrgetskog
metaboliana).
Antagonizamizmcduvisokcmliicanosti kravapokazujc
i plodnosti da
je potrebno
osigumtioptimalan managemcnt hranidbc
i rcprodukcijc.
bez
degasc nc rnoic posti6iistodobno
visokanrlijcanost izadovoljavlju6a
plodnosl
krrva.

3,6.Proizvotltti ili rcproduktivni ciklus kruva

ldcalnojc ako sc kravn tcli jcdnom godiinjcpa laktacijapoainjc

ponovDosvakcgodinc.tj. akoproizvoclni cikluskravatrajcgodinudana.S
proizvodnogitchnoloskog n()tristarazdobljcizmc<lu
dvajutclicnjdnilziva
seproizvodnicikluskrava,a sasloiiscod dvarazdoblja:
Proizvodniciklus : Iaktacijl F suhostaj
(idcalni365dana) (305dana)(60dana)
S rcprocluktivnogmotriltrrazdobljc
izrrctludvaiutcljcnjlsastojisc od
servisnog
razdobljai razdobliagravidnostii zovcsereproduktivniciklus:
Rcproduktivni
ciklus: seNisno + gfavidnost
rdzdoblje
(id(.rlni:1('5dilnc) (li0 dana) (285dana)
Proizvodni i rcproduktivrli
ciklusidentidnisu i.jcdnakohaju.Itazdoblje
izmedu razdoblje(MIt) i onoic trajanjcm
dvajLrtcljenjarnedutclidbeno.ic
identidnoproirvodnomili rcproduktivnom ciklusukrava.Produljenjcproiz
vodnog ili repfoduktivnogciklusaiznad goclinudanauzrokLrjcproduljcnjc
'fo
laktacije
i opadanje prosjeancdnevncproizvodnjenlliicka. jc vidljivo iz
piloienogcrtc2a1., prcglcda.i grafikona2.
Produljcnjern
proizvodnogciklusaza svaki dan iznad365 danasrna
njujescgodiinjaproizvodnjaprosjeano
za 5 kg nlijcka (Fcrdej, 1975.).
Prema podatcirna
iz Nizozcnrske,
produljivanicmmcdulelidbcnograzdoblja
zajedan I
dansmanjujescdnevnadobitza do 2 dolara.

GOtILJ.IIST|A
3l
Razm oiava je gowda

Proizvodnicrklus365 dana

servisnora2doblle gravidnost

T 80 dana opl. 285 dana

Reproduktivniciklus365 dana

laktacija suhoslaj

375dana 60 dana T

Prorzvodnicihlus435 dana

servisnorazdoblje gravronosl

T 150dana opl. 285 dana T

Reproduktivniciklus435 dana

Ciei 1. Utiecaiprcizvodnogili reprcduktivnogciklusana dul|nu lakacije

ktava(Uremovic,2002.)
Produljcnjemcdutelidbcnog razdobljauvijckje posljedicaproduljenja
razdobliaod teljenjado oplodnje ili servisnog Holnann i sur.
razdoblja.
(1984.) ustanovilisu da se dobit smaniujcza 0,43dolarapo jcdnomdanu
produienjaservisnograzdoblja(pri proizvodnji6900kg mlijeka).Utjecaj

hrnhn LiRElVOt'lC
l.l
 Razmnoiavanje goveda

Utjecajduljine laktaci.jena prosjednudncvllu proizvodnjumlijeka:

Grafikan
2. Utiecaiduliinelaktaciiena prosieinudnevnu
pratzvodnju ntiieka(UI en avi 6, 20A2.)
duljincservisnog
razdobljana iivotnu proizvodnjurnlijcka.br.ojteladi i
prosjcinudnevnuproizvodnjumlijcka sirnontalskih
krava.koje.su bilc 6
godma u proizvodnji,
p kazanjcna gralikollu3.
.cn i.no!_ra,,J,,blJa rnl ja.;e zirorn.rpn,izr,,Jrrj.Lrrrlijckc
fbt'g,dugog
i,/40\Uc laklxcr,tc).
rnrnji bruj nreljenclrlildi i/! 2 rcler i Ii;:r
ononaprorzvorlnll n-o.jeir.r
ntlijckLt.
Ranil nploJnir^krrrrr rj. r.puJ o0 dcnJ rJkon rcl.tenjJ
,,,
W _ t l t t r ' s J .- , c i r . lrernjr
I 1 q 7 5 . ) .( l , , v o J id o c c ; , , i l tl h o r i r r . : , r. c r c n c i j : . .
0l\l0cU,r. .Cdr
endomctririsd I te,/cg,/dsuii\ cI jd kt.c\ir.
N a j p o r o l l n i rj cr i i c m cz r o p l o d n j uk r r r r a j sp 6 . . c 1 ..,,Lc d n i c
I c k r . L c iiicer
'u Uave u lo vrijeme najb,'lje priprernljenc
za opl,,dnju.r ancl; jrn
omogucava postizanjedobrckondicijc na kojoj se terneljibo4:aoplodnja.

GOIIEDARSI
YO

-Ji
Razmnoiavanjegoveda

$o sFo mi

o" orc or or

"o
l'".o-

Gnfikon 3. Utiecaiduliineseruisnograzdoblja(uz6 godinaiskariitavanja

simentalske knve) na2ivotnuproizvadniu mlijeka,broiteladii prasjednu
dnevnuproizvadniu mlijeka,(Urenavi6, 20A2.)
3.6.1,Razkrzidugog serrisnog riztlohlja
Poicljnacluljinaservisnoglazdobljaiznosi60 do 90 clana(Schacffcr
i sut. 1972.).ViSejc razlogazbog kojih sc kravc nakontcljcnjanc nrogu
oploditiu optimtlnovrijcme:
. Slabijcotklivanjcgonjcnjaklava destoje glavni mzlog dugogseNisnog
razdoblja.To se osobilo odnosind prvo gonjenjenakonleljenja krava koje
je vrlo deslonevidljivo((<tiho gonjenien);
. Intikcije leproduktivnog trakta (vaginitis, endometritis, upala jajnika)
posljcdicasLLloiije higijeneu porodiliitu,nestruane pomoii pri porodu,
zaostajarljaposteljiceili tezegteljenja;
. Ranijrrrrprcglcdom lrrr.r. pred kraj puerperija.mogu *< na rrijem<
ustanovitiporeDleaaji, iija su posljedicadisfunkcionalnost.jajnikai <tiha
gonJenja);
. Loia kondicija nakon poroda kao posljedica neodgovaraju6ehranidbe
krava (i kolidinski i kvalitetno) u kasnoj laktaciji, suhostajuili nakon

Z\ui"tit LREMAIIC
36
 l?azn |):dreIt ia go.'\'tld

Poroda.Slo u/fo
kujekclorLr i opir
d a n cj t j e l c s ne
ltasektitlil u fu
c r p e n . i u( n c d o
stotal cncrui.ic.
prrrtcinlili rninc-
rah):
. KNno otkfi\urric
( Ai{an '2" l{D
isuilrnjc nrcllr
bolitkih porcnrc
elrla (kcloril) Ll
pucrpcri.ju;
Slika 13 Plasliina tLibaza alkivanle kravau ganieniu
. Polrna"tihog"i
ptodLrljr:nog
grrnjcnja.tcii.r u visolionrlijcenih l)olitilir)liizijsliih kluvu.
je forcnrcciriirliurkcijc jljnikrr ili rru&xoljrurgkrcllnjir pri
posljctlicu
!clanonr(lfTiriLr kril\il ilo do!o(| do slubijcgotkriIanju goijcnjir ili
osjcnrcnii!llnjlr
Ll rrc()ptinritln()nt\fctDclu Lt otlnosu rlr o\Ltllrei.iu. /a
slrilacnl0
\ren)cnrgorrjcrrja ilrrticlrDjc rudu jujniku Ino!.usc Upolri.icbiti
ho nonskipfcflfuli inslrlrnlrskulufno i lo odnrlrhnal<orr osjcnrcnjivrrrrja
krur'a:
. Slabijakukr'oinsjcnrcnlbikova.lc(lovolill pokfctlii()\t i liorrccntrrcija
spcmulozoiclit Llrl'()kuiunclf'ljcino osicrrcnii\xrrici p|otlLrljcnjcscr-
!isnogfuldobl.iir;
' I)iucnjc
u srlxisl\uulicacnil pfcgiuliLlnic
plolkiniir:
' [] stadinrir s vcainrb()jcrn klrvil olciuno.jcotkrivanjcgonjonjui lul<icjc
iirenjcoboljcnjakoia uzrokuiuslabiju plodnostkra\ir. Otkfi\imic go
nicDja rnoTcsc rrllkiati lijcpljcnjcnrphstiinih luhu u koiinra.iclekuaina
c r ! c n cb o i c( s l i k r 1 3 . ) n as t r u i n j d
i i o i z n e dl c p r Lk r e r c .l ) r ' i t i s k o knlru r e
k0jaskaicna kraru r.r{onjcnjr.r cI1cnl bojase |rzlije i r lri rrxaino/nrai
kllvukoiasc ticllr:
. Zlrazcnost kra\it i blko\r \ ibrio letuson i trihonronusrrn Lurokrricupulrrc
fl.occsc \polnih olganI iplegrrtjanjn klava.
Da hi sprijciili prlrgllnjanickr-arai poreianjc scf\isnog flrdobl.iir.
polrcbnojc stalnopratilifezultrlcosjcnlcnii!lrnja prrjcclinih
bikovLr.
BikoVc
niskih"norrfeturn"vriic(lnoslilrebai\kliuiili iz rLzgojl.

r7
Razmno2avanje
goveda

Radi pravovremcnog lijcdonja,potrebnoje njeriti tenperaturukravau

prvih l0 dananakonteljenja.Ukolikoje temperatura viietelki iznad39,4'C
i prvotelkj izna.d39,2"C potrebnoje odmah primijeniti odgovara.ju6c
lijedenjeplotkinja.Zdravstvcnostanjereproduklivnog traktatrebautvrditiu
vrijcmeprLerperija.

3.6.2,Indeks teljenja
BezponovLjenog teljenjakravaprcstajcproizvoditi
mlijcko.Zbogtoga
se trebateliti svakihl2-13 mjcsoci,Stoje moguieuz servisno razdoblje
duljinc80-90dana.
Plodnosl io kravazadovoljava.juda
kadasc od prosjednih 100kravau
sladu.i viletelkiiptvotolkizajcdno,
dobijcgodiinjc100-105
ili viSeleladi.
Broi otcljcncteladiLrstaduiskazujesc inclcksom
tcljcnjakrava:

rejenjakrava= broiteljonjl:i6.+el\i+ prvotelkixtoo

Indeks
prosjecnrorol Krava

Ako .jc indckstcl,cnjnnlanii od 100. broj lcljcnja u laruri nijc

zadovoljavailrii.
To utjcie na slabijcplovodcnjcsclckciicpa sc sniiava
ukupnaploizvodnja urliicka,.icr
sc u stadLr
zadfiavajui slabijcploizvodnc
kravc.

3.7. Remont ili zamjena krqts u stqdu

Kr-aveizluacnciz uzgo.iaz.bogialovosti,niske proizvodnjei bolesli

zamjcniu.jusc prvotelkamaodgovarajuiemlijeinosti. Norrnalnagodiinja
zamjenaili remontkravaiznosido 25 %. Na velidinuremontanajviseutjede
stanic u reprodlrkcijikrava. Sto je to stanjo losijo (nizak postotak
koncepcije,dugo servisnorazdobljcili jalovost), bit 6e veii postotak
remonta.Zbog vcicg postotkaprvotelkiu stadlL,na fami seostvarujeniza
prosictnagodisnjaproizvodnjamlijekapo kravi.
Postotak sepomoiuformule:
remontaizradunava

y. ,"rontu - btojjtir'9?nilkt'u" ,roo

proslecnr orolKrava

Z\.nintr' UREYOI'K'
38
 Ra:t nn:d\',tttIcr]o\',Jd

SniTavrnjenrpostolkarcntontitkr'avr povctavr sc broj Viictclki na

farmi. snranjujcporrcba uzgoja vc[eg btoja pr\otclki i po\eaavil
proizr'odnjenli.jeka.Rcnrontkfar'a na relikint lar'mantil,
ekononlianost
poduzeaim{iznosi oko l0 '1,. ilo je velika rezclva u poboljianju
ekononianosti
pfoiz\odnjenlijcka na liut liltlnilnra.
Da bi bio srnnrrjen poslotakfontonlak|ava. potrcbno.je fritvodobno
lijciitibolesne klarc u pucrpcriju.le pril\odobnoi dVolmlnokonrR)lilirninr
sjclucnorn biko\irosjcnrcnjivali kril\e liiekom cstrusa.Ako krara nc rnoTc
oslatislconiri porcd podu,/ctihlnicra. polrcbno-iu je osjomcrritirr istont
estrusu sjenrcnorn dvaju razliiitih bikovll ili sjcntcnoutbiku dfL||tclosntinc
(Hl krirvusjcnrcnonr sintcnlalskoll bika). lclatl dobivcnana llj nlain nc
upolrcbl.ia\lrsc,/r rilsplod. Za rcmonlkm\a u stadupotrcbno.ic.o\isno ()
pasrrini. ostir!itiocl55 ".1,
&r 75 ",i,otcl.jcnc
lenskctcladi.
3.8.Optinulni poktzatclii u rui,tt,n:ayu,tju go rLt

Oplinrirl0ipokrziltclii u nrlnnro)ilvitniugolcda. Iioji ontogucuirl

postiziulic
ckononriincprci/\,odnicntliicka..lcsu:

Pokazatelji

Ptuaoplodnja lunica

1 5 c l ol 7

380 do 400
PrvolelienteJunca, mjeseci 24 do 26

80 do 85
Seruisnorazcloblje,dana 80 do 90
Medutelidbenorazdoblje, dana 365 do 375
MrtvorodenoteLad, %

do 20

1 0 5d o 1 1 0

J,8.1.Utjecqj rciultata reproluktije na proi1.r'o.htiu podnlatl<a

i obnont slada
Utjec.tj rczultata u rcprodukciji krar.a na proizvodnj0 podnlttka i
moguanost
obDovcstndanavcden.ie u sljcdcicnrprikazrL:

t9
Razmnoia\)a je goveda

Bezullatireprodukcije
Pokazatelji
Dobri Lodi
Broj krava 100 100
% steonih krava (.olodnost) 85 65
Broi oteljene teladl a5 65

% mrtvorodonetelad 2 5

Zivootelj€n€teladl, kom 83,3 61,8

Uginuee
od 0 do 24 mjeseca,
% a 20
Broj :ivorinjas 24 mjeseca,kom 76,6 49,4
21:!: tlyllil"r 50% 34,3 24,7

lzluoenejunce,
% 5 10

Steonsjunice,kom 36.4

lvlogu6nosizamjenekrava,% 36.4
lzvorCane ierli ly PCLvestockOenkerk.1997

Ako je remontna fanni 22 "/o,uz do&c reprodukcijske rezultatemodi6e

seobavitinormalnazamjenakravate provestiselekcijai prodatil4 steonih
junica.Na farmi loiijih reprodukcijskih rezultata,
sz22 Voremonta,nemoze
seprovoditisclekcija a ni prodatinitijednasteonajunica.

T,vorinir UREMOYIC
40
Bredost
kruqtu
Brcdost. nolcnjc ili gravidnostkrava u naiirn uvjctinr{.ovisnoo
pasmini,tmjc normalnood 2713danau holitajn fiizijskc pasminedo 2115
danau sincntalki. Ako.jc brcdostkraia ocl251 dan,ondajc 10abortlrs.
0simpasminc nacluljinu nolcnjrutjeic:
c spoltclcla(brcdost s muskirrtclctorrtr0icdanduljc);
'' paritetnosenj!(stariickravcnoscncsk)duljeod nrlaclihkravr);
.' individualnost
krave;
. ostaliaimbenicir nadindr2anja,godiSnja dob,hranidba kravaidrugo.
Radi sprjcarvrnjancplodnostivazno .ic obaviti pfcglcd klava na
Prcglcdsc obavljarektalnopipanjcmnratcmicc30. do 35. dana
steonost.
nakonosjemcnjivanja. Bredostse moZc utvrditi i plcma saclrZaju
progcsterona
u mlijckui ultrazvudnonr
dijagnostikom.

4.1.Porod ili teljenje krava

Tcljenjcjeradanjetcleta.Do porodadohzi zbog:

- natcmice pod utjecajcmfetusa,ito utjeic proko;ivdanog
istezaoja
sustavana hipofizu i lueenje oksilocinakoji izaziva kontrakciju
natomioei istiskivanjcploda.

CJOYEDARSTIIO
Bredostkrara

; povcianja konccntracijeestrogcnai prostaglandinau stijenci matemice

pri kraju nosenja. Sto zauslavlja sekreciju progesteronai poJa'ava
kontrnkoiju matcrnicc i trudovc. Vrlo jc vjcrojatno dir fetalia
nadbubreina iliiczda s adrenokortikostcroidima ('ACITH) izaziva
podctak poroda. Uklanjanje nadbubre2ncZlijezdc fetusa ovaca ko'i
p o j a v u p o r o d a ( A d a r n sDi r a s t . c i l C a r . 1 9 7 5 . )

Z ako't'ihrcrlostii skorogPotods krtlr'u

Tijckorr noienia nastaju pronlicnc u ponlslnju ivaniitini krava

Mijenja sc veli6ina ipoloZai mrrtorniceito sc moze utvrditi rektalnim
prcgledom.Na tai narlin vctcrinarrnozo utvrditi gravidnost5-6 tjedanrl
nakonosjcmcnji!al1ja. Na slici l4 ptiklzanje ullritzvtlilliskcncr50STringn
za otkrivanjc ranc gravidnosti,spoln lctusa i fiziololko patoloikih promjena
n aj a j n i c i m a .
Vidljivirnakovibroalosti:
. ncnra novog gonjcnja jcr' Tuto tijclo
t(i'rl,rr: lut.tun trir|i /irrrr) trncttloguduvl
lutcnic fblikul stimulirajutcg hormona
(FS ).
, 30 do 50 danl nakor osjcnrcnJlvanja
mogt|ac-icrektalooulvrditiSravidnost,
. Tivotinir sc poiinjo opreznijci polaganUc
krctdti,
u tlrugojpoloricr gr.rrirlno.ti p,'irtrljujcsc
desn asimetrijalrbuha,
. gibanjcfetusana kritju 5. micsecagravld-
nosti (napajanichladnonlvodotr lzaztva
smanjcnidotok krvi u matenllcll pa se tctus
pokreic).
N.rjvaZniji znrkovi pred Porod:
' 7-8 dana pred porod popuitaiu tetlvnl
vezovi zdjelicc i oko rcpa Pu se izbodc
skener
14.Ultrczvuani
kraljcznicai sjedisnckvrgea trbuhsespuata.Slika T nga 505

/,vnntn UllEl.ll)11(

12
 llradost ktavu

shdncusncoliaLr.postajumckanci crvcne.a iz vaginc l-2 clanaprije

porodaizlall bislra. visko/j]a, slitklaslasluz. Ornckianjcvulvc prati
omekSavunjcccrviksil.
naglonalijerrn jc vinena (7 danl Dfiictcljcnja).
naslipadtcDrpcflturc na l8 '(. ll-:]6 h priic rcljcnjn(s -]9.9.10"C u 7.
mjcsecu!favjdnosti).
Navedeni
znukoviLrliirzuju
niLskoli por-oci.

Itriprenc in porol
Nakonpojavc znaIora koji uDozofit\iljuna skori por(xl. klali trcba
oprrli strr)njr (lio tiicla i smjcsliti.ic (l aistu. dczinllcifitrrui proztuanrl
pfostoriju.LcTillctlebabiti nastrtotistonr i higijcnskiisl'rravnonr slanronr.
'Iicbl
pfipronrili.jorlnu otopinu.srccistlo za Llczinlckcijunrku i prokuhani
konopac la pornoapfi tcl.icnju.

Tijck porodu
P r c n uO k l i c i i ( 1 9 5 7 . 1) c l 0plcd pororlobuh\lcit 60-61 '1,;ukuDnog
sildfTaianulcmicc.il svc ostillo(arDnionskn tckuaina.lclalnc nrcmbrnno)
t9-401,.
U poictkLrpor(xlr jaVljirjLrsc lftdovi. rbog konlllkci.jc nratcmicc,
pruacnj ncnril()nr l(fuvo.li).ic llNu lu^ Dorodaili lizil olvafilnj lrrtcrnicc.
U poaclku su trutlovrrjccli.s\rkih l5 nrinutn.n knsnijcsc irvljriu slakc J
ririnnle. Zboslih pcristaltiikihpok|ct ribr sc plod prenragdiau nttternicc.
lJ rriicmcotvunrn.ju {rlica 7i\.otinicsu ncntirnc.Lrstirjtr i lijcTu.jedu. rnokrc.
balegaju. gledljLr odostragild. I)rcnrilNoakcsLr (1q97.)pfiprcmnafitzil
trrjc u prosjckLr6 sali (l-24 sata).lJ drugoi lirzi po(rcla ili tirautrskrraUa
k o j ut r a l eo l c o7 0 I n i n L r lua m s p o n u0 . 5 - 4s d t i (r N o a k c s . 1 9 9 7 . ) . i a v l j asjcu
kontrakcijc rrbuinihnriiiia idijaliagmc. ilo djclujc nu istiskivaI1je ploda
{rot/\'agrnu.
Tq pntisakbitan jc nakonproltskl {la\.e koz pofoditjnikanal zbog
polrebebrzog istiski\irnja.Kroz ol\or rnatcmiccirlari plodni mjchur
(vodcniak)
ipopLrlklina nastoiiproiifiti put da bi glavatclc|npolozenana
predn1e
nogeIurgla izi[i u vanlskusrctlinu(crtei 2.). I,lod govcda.jc u
95% sluiajcvr Lrp|cdnjenrpoduZnonrpolozdu s lealimaprcnritgore.

.l-i
Brealosthuttt

polaiajteletapriporadu
CfteZ2. Ptavilan
Ako sc vodenjakprcrlno probuii.
otc7avasc porodarilclcla jcr sc poro-
dajni put nc prosiri dovoljno (crtcz
3.). Nakon izlaska kroz otvor stid-
rliccvodcnjlk spontanopuca.Sadlilj
vodenjakapodnrazujeporoalajnikir-
nal: nlatcrniou.ccrviks.vaginui vul-
vu ilo olakiavaizlazakplodit.Nakon
pucanjaplodnog mjchura pojavljuju
se glavainogc lclctaumotaniu amni-
onsku ovojnicu. Kmva sc nd'icSae
-l'cljcnjc
telj u lcToaoln po)ozaju.
krave u stojcdcrrpoloiaju vidljivo je
n a s l i k a m a1 5 .i 1 6 .
PoZeljnojc vrlo paZljivo ponloai
teljenjukrave ina taj naain skratiti
'ltle
vrijeme poroda. treba povlaiiti
po ravnoj liniji prirodnog kretania d - desnircgrnalernc€
ploda premo doljc i uskladcno s
Ctle2 3. Poradajni put u krave
tmdovima. (Oklieia,1957.)

)an"hir LRta.\l)l l(
 Bt?dosl kt ard

sc. nakonlrosjetno 6.5 sati u

nsponu 3 do ll sati. plodnc
olojnicc (fctalnc mernbranc)
kojc trebaspaliti ili zakopati.
Ako sc plodncovoinicc nisu
izbrLcilc It-12silti nakonporo-
da.znadida ic doilo do zaosta
jarrjaili lctcncijcplaccntc.l'o-
sljcdice rclcncijcsu poiavacn Shha15. Paieta| letenta Atave
donrctritisr. produljcrrjc sclvis-
nograzdobljd.potrolnjir vcactr
brojadozaza osicnrcniivanici
smujivanjcrrlijcinosti u lak-
laciii.Rclcnciicsu acicc u go-
vcdancgou ostolihvrstd do-
maaih Tivolinia. a uzroksu nril
tcmiira rt()nija l(oiN naslljc
zbogdugogporodit,tcikog po-
rodn s dugiln pomagaDjcur.
dugogI nlporno{ transporla.
slajskog dfTanjai drugo. Uzr(rk Slika16.Kravapredkraiteljenja
tetcncijc .ic placontitis.ncdo- |
slalakCa i vilalnina10oslalo.
Atoni.janaternicc sanira sc
davanjcnr i. nr. utofotonikaok-
sikrcina. ilo uticic ina bolic
(puitanie) mlijekd ndkon po-
rcdakrava.
Nakon istiskivanjaovoj-
nicaiplodanastaicpucrpcrijili
babinjc,tj. vrijemc smilivanja i
vracanjaspolnih orgrna u
prijainjestanje. lo se nazivir Slika17. Kravaliie tele nakon Ielienia
Bft.dostkrava

involucijamaternicc.Puerpcrijtrajc nomlalnooko 45 danaposlijcporoda,

ovjsno o proizvodnomtipu govcda.U tomc razdobljudolazi do prvog
gonjenjaili cstrusas vidliivim znakovirnatjeranja(llcrak, 1995.).
Konrplikacijeu pucrpcrijupovezanc su s organizacijom rada.Naime,porod
naldeiicobavljaju priu6cniradnici,a na.jbolji
rczultatisepostiZu porodom u
poscbnin nastambanta ili porodiliitimai pod kontrolonrvcterinam.To je
mogu6c navclikimIarrnana sa600iviSokrava.
Nakonteljcnjavisokorrrlijeinih krava,a osobitoprvolclki,icsto dolazi
tlo oticanjaili cdemavimena,Stootcinvamuznjukra\,a.Na smanjivanjc
edcmanloZcse utjccatidiurcticima.masazolnvimcna.aktivnimkretanicm
ktava.burovimoblozima itd.
Nakonporodaiz spolnihorgana iscjcdujcsc iscicdak ili lohijc.Lohijcsc
iscjcdujudo 15.dananakonpoloda.Ako sc lohijciscjeduju duljcod 20
danaili kraieod 7-8dana,potrcbno.jc jcr
pozvativctcrina|il, nakupljanjcm
lolrija u rnatcrnidnoi lupl.iininrozo doii do intoksikacije i trovanja
organiznra (Hcrak. 1995.).Ako porodkravcnijc dobroobavljcn,plod
ugibapriicili tijckolnporoda. Railanjc rrrtvoglclclatolcrir0scdo I %.
Cubitaktcladi,koji u plva24 satanakonporocla nroTciznositiiukupno
6-tl %, uljcdcna snlaniivanic rcproduktivnc ctlkasnosti kravai intcnzitcta
sclckcijc.

Zrriirt LRLtl()l lC
Mudu
wmenu
Vimejc izgradenood 4 grozdaste Zlijczdckoje se sastojeod alveola,
mlijednihkanala,kanaliiai cistemc(crtcz4.).
ViSealveolaimajugrozdastoblik. Unutrainjostalveoladini jednoslojni
plolastisekecijski epitel u kojemu se sintetiziramlijeko. Mlijeko so
izluduje
u srediSnjuSupljinuili lurnenalveole.U sekrecijskiepitelkNne Zile
s kapilaramadovodekrv, koja sluii kao izvor hranjivihtva potrebnihza
sintezumlijeka. Vanjskisloj alveoladini mioepitelili kontraktilnotkivo
sastavljenoodglatkogmiSi6ja(crtez5.).
Arterioznakrv dolazi aortomkoja se dijeli u dvije anerijc,pa jedna
ulazidirektnou vimea drugaulazisastraZnje stmnevimena.Krv iz vimena
odlazidvjemavenama:venailiaka i venaabdominalis. Abdominalnavena
vijugaispodtrbuha,a na temelju njezinedebljine moZe se procijeniti
mlijeanostkrave.Mlijeko iz alveolaodlaziu manjekanaliie,zatimu veie
kanalete u sabimucistemu.Na razvoji velidinualveolautjedeprogesteron
(osobitou prvotelki). U vrijeme suhostajaprcgesterondjeluje na
obnavljanjesekecijskogepitelaalveola.Na razvojkanaliiai kanalavimena
djelujuestrogeni.Mlijekom se puni najprije cistema,a na kraju lumen
alveole.Od cjelokupnekolibine sintetiziranogmlijeka oko 60 o/"je u
alveolama,a oko40 %je u cistemivimena.

GOYED,IRSTYO
47
Grada tinenu

Proccspurrjcnjamljjekonronroguaava zadrzavanicnrlijekau vinlcnu.

Punjenjealvcola rnlijekom izalivr pritisak na alvcolarnczidove.Jedrlr
alveolapliliScodrugu ah'eolutc kNnaliicikanalo. Na lai naiin nasldio
irltrarnamamiprilisak koji onroglauiozadfalanjc nli.icka u vinenu do
idu6emuZnjc.a pi tomc kravanc lroSicncrgiju.Priliskomstijcnkialvcola
na krvnc Tilc prcslajcdotok kryi u vimc (anemijavinrcna).Sto uzrokuic
prcstanak luacniamlijckaclokdjclLrjcirrtramamarni
pfitislk.
Za strojnLr nruTnjukravdvaiiln.jcodnospr'oizvodcnc koliiinc mlijekau
prednjirni /tdnjinr dctvrtirravirrcnir.S10.jc vcaa proizvodnjarnlijcka Lr
radnjinl aclvrlinlnla.dulja jc muTnjau odnosu nl plcdnio aetvt.li.pil
strojnolnnruzniorrmoic biti ozlijcclcnoiljcTdanolkivo l moic doii i clr
upalc vimcna. Ilcrcditabilnostza odnos prednjih i stmTrliih!'etvrli niic
v i s o k ah : 0 . 1 . 1z . r l l c c k v i c hh. 0 . 1 8z a b r a u r r v i c(h, ^ l p s . 1 9 7 4 .c. i t .
( ilpu1. l1)96.).Stoznaii da.jc shbij cflkasnoslselckci.is na to svojslvo.
l n t l c k sv i n r c n us i m c n t a l s k ki hf a v i ru I l N r t s k o ii z n o s 0i , 4 2( S c b a l . j i s u r ' . .
1 9 7 1 . )N . r j b o l i i o r l n o sp r c t l n j i hi / r d n j i h a o r v r t ii r n l h o l i l a i n l i i l i i s k l
l]ilsnrina kftv (:19: 5I). Sto.icrcrullxtstalncsclckcijc.

1 .a l v e o e ; 2 m l i j e a n i k a n a3r.ic s l e f n a i
4 . s s a 5 . k r u n i s u d o v6i . : v 6 a n i o g r a n c i

Cne2 4. Gnda vinena (Lebrun, 1974., CrteZ5. Gradaalveole(Baldwin

cit. Skvorcov,1983.) i sur.,1977)

,18
 Grudavimena

5.1.Fiziologija ludenja mlijeka i muinje krava

Sekeciiamlliekau vimenukave obavljasepod utjecajemlaktogenih
hormona hipofize(prolaktin)te adenokortikotropnog homona (ACTH) i
tiroksinahormonaStitnjade.Djelovanje laktogenanajjadeje u prvim
mjesecima laktacije.Podutjecajemlaktogena formiraselaktacijska krirulja.
Laktogenodjelovanjeima zelena hrana pa u tom razdoblju,uz
laktogene hipofize,djelujui laktogenizelenehraneStodjelujena povcdanje
nlijednosti. U vrijemezimskehranidbedjelujusamolaktoge hipofize.
MuZnjakava - izvladenjcmlijekaiz vimenaili muZnjakravamoie se
provestisamosuradnjofikrave i dovjeka.Kada pripremanrokraw za
muznju pmnjemi masiranjem vimena,stvarase refleksnikrug: nadraialliz
vimena prenosi seZivdanimputemdo straznjeg reZnjahipofizekoji izluduje
hormonoksitocin.Oksitocinkrvnim putemdolazi do mioepitelaalveola
izazivajuiinjegovukontrakcijukoja omogu6avaistiskivanjemlijeka iz
alveola premacistomi (crteZ6. i slika 18.). Oksitocinpodjnjedjelovati
minutunakonprimanjanadraZaja. Sekrecijaoksitocinapodinjerefleksno
(lupanje kanti, rad stroja za muznju, pojavateleta),a nastavljase pod
ugecajem podrazaja koji naslajernasazom vimenaili sisanjenr teleta(slika
1 8i. 1 9 , ) .
Oksitocin djelujetako da krava"puita" mlijeko.Djelovanjeoksitocina
taje?-8minuta,pa za to vrijemekravutrebapomusti.U protivnomse dio
mlijekazaddi u vimenu zbog degase sniZavaproizvodnjarnlijekajer
sekrccijski opitelne radi maksimalnoili nastajcupalavimena.Zatomuznja
kavamorabiti brzai nc smijcseprekidrti.
Djelovanje oksitocinaspdedava adrenalinhomon medulenadbubreZne
ilijezde.On je antagonist
oksitocinu,a djeluje na
smanjivanjekontraktilnosti
mioepitela alveola.Na izlu-
divanje adrenalina ili "hor-
rnonasftaha"djeluju dim-
benicikoji uznemiravaju
kraw:buka,promjenamje- PRIJE OKSITOCINJE PFISUTAN
sta,pomjenatemina mu-
inje, boravakteleta uz ka- Ct1e26. Dielovanjeaksitocinana alveole
w, grubpostupaks kavom, (Lebrun, 1974.,cit. Skvarcav,1983.)

COIEDANryO
49
ll
i
 Slika18.UtjecajnasaZevinena Slika 19. Utiecaiuredajaza muZnjukrave
na djeIovanje oksitocina i hranjenlana dielovanieoksitocina
(Claesoni sut.,1971.) (Claeson isur.,1971.)
ulazclric
nczuposlcnih i kudnihljubimacau staju,itd.Zbogtogaje potrebno
muznjuuvijck u istovrijcmc.
osigumtimir u vrijcmcmltnje i organizirati
Broj nruznjitiickon danautjcic na proizvodnju mlijcka.Trokratna
muTnja u ocfnosu nadvokrntnu povciavanrlijednost za 18,5yo..\
u viSetclki
prvotclkiza 25,2%'.Kr vc tfokratnom muznjompostiiuvcii vrh ibolju
pcvistcnciju (n nros,l9lt5.).
laktacijc
Povcdanjc broja mlrznjivisokomlijcdnihkravarczultirapovcianjcm
Drlijcanoslizbog onlogucavanja ravnomjcrnogi intcnzivnijcgrada sekrc-
cijskogcpitcllu alveolama, ito skraiujcdjclovanjc intramamamog pritiska
za vrijcnc kojcga sc mlijcko nc proizvodi. Zbog loga je potrebno
orgirnizimtilrokratnurnuZnjuonih kravakojc proizvodc25 i viSekg rnlijcka
na di!1,
Uvodcnjcdctvorokratnc nruznjcza kravcs viic od 35 kg rnlijekana dan
poiclino.jc, ali sc najiciic ne provodizbogproblcnra oko organiziranja
takvcnruinjcivciih tro$kova ljudskog rada.
Za proizvodnjuodgovor.rjuio koli6inemlijekakravamorabiti u dobroj
jcr
kondiciji za sintczuI kg lnlijekakroz vime moraproii oko 500 litara
krvi. Kroz vime protjedcmanjckrvi nakonpostizanjavrha laktaciicpa to
djclujena snranjivanjcproizvodnjcu kasnijimmjesecirr'ralaktacije.
U kravakoje su oplodene60-90dananakontclienjaveii dio laktacijc
podudarasc s lazdoblicm gravidnosti.Poslije 5. mjcsccagravidnosti
smanjujesc broj sckrecijskihstanicau alveolama i proizvodnjamlijcka,sto
je nlrnje izfaZenou negravidnih kravau tom razdobljulaktacijc.

Zvniitir UREMOYI('

50
Probavn;i
susfiuqt
Y. Y

wemItucu
OddornaiihZivotinjau preZivade
seubrajajugovcda,ovcei koze.Zbog
graile
specifiing probavnogsustavaprcZivadivrlo uiinkovito probavljaju
voluminoznuhranu.Razlikeu probavnomsuslavupojcdinihvrstaZivotinja
nav€denesuu tablici8.
Tablica8. Kapacitetprobavnogsustavarazliaitihwstazivolinja
Vrs18 Kapacitet Kapacitet
cij€log Ouljinacrijevau odnosu
tltuotinja (L)
zeluca probavnog
sustava(L) na dutjinutijela
Svlnj€ I 15puta
ovce 23 gg 26 pula
Goveda 180 300 20 puta
Konii 18 2@ 15 outa
b r c rE o a r i i o t d , 1 9 9 6

PreZivatiimaju sloien ieludac sastavljenod tri predZeluca

i pravog
t€luca:
Obujam: ,burag(rumen)
(rkapura ili mreTac(rcticulunl
8490- predzeluci
r knjiiavacili listavac(omasum)
16% - praviZeludac
- siriite(a6orrarrrr, koji gradomi funkcijorrodgovara
ZelucunepreZivaia
100
%

COYEDlNTVO
5l
,, Probavnt sustavPreZiNaial

Mladi preZivadi (telad) imaju dobro razvijeno siriite. PredZelucise

postupnorazviiaju do trcnutkaodbiianjaod tckudehranc(cftez 7 ).

Burag

Kapura

Knjzavac

Burag

Kapura

%z Knjiiavac

A - teleta;B ' odraslog

preiivada:
Crtez7.Zeludac prczivaCa

PrcdZeluci imajukutanusluz cu. U predzelucima senatapai usitnjava

hrana i pripremaza mikrobioloSkurazgradnju celulozedi.ji je udjel u
vlaknimanajvcii. Buragjc fermentacijska komora,a najvciije predZeludac
smjestcn iupljinc(cftez 8.)
na lijevoi stranitrbuSne

52
I P ro hu \,ni \LtI lttr p rc: ^'dia

Poietak

Jednjak
Fsophagus
^apura

Lrleva Desna
dislokacla disokacija

pre2ivatas maguaamdtslokacijam
Crlez8 SlozenizelLtdac stista
(1PCLivestock Oen kerk, 1997.)

flrilnirLrbLrll!lrlolrzi iz jccinjnl<r.
l)fciivuai hfrnu i\,rau p()vfino.ll
rlczinoLrsitnjavanjcnaslavl.iasc u prc(liclucirna.llfrnn sc ponriiciz jcdnog
u drugipfcdTcludrci Lrsi|njr!illrcnjcnl o stijcnkcpredTcludrcr.Sli.icnkd
buLrglprckrivcnl.jcmrroitvonrtrflldnvica. Klpulr .jc plckrivcnasluzniconr
u oblikupiclinjcgsaaaili lnrc2c.a knji2alucima slrznicLru obliku slr'rnicil
krjigcpoklir'cnumnogimliniln brrdaviclnrene koiinrlrsc hmnausitnjnvu
kro ra fibc;Lr.l\4ehrniakousitnjrViinjchranc n0slavl.iasc Lr pfoccsU
preiiunja.Neusilnjcna hranaiz bLrraga \'ruar sc u oblikLrkLrllljcar
u usla.
Vnianichrinc u usnu iupljinLLna dodntro usitrja!anjc.jc prczltltnjc.
lre2ivanje poiinjc.jcdan satnakonuzirranjahfanc.a tfric dncvno7 3 suli.
Siriite.Hrunaiz predZeludaca odhzi Lrsiriite pr-ekriveno Zljezdanorn
' . ' ' u
J u , r i . u r n j r l r . c r . jccr r zr r 'rc z r 1 'n l ' : . r . p l o t c i r . r .

GATLD1kt1)O
5-l
J)rohartli .ru| tu\tpre: i \ai a

U uovljcnih krala i krar.as lccim ucljclonr

koncenlntau obrokus tnalo
dugogsijcna.pomidcsc sirillc liicvo (u ll5'% sl[iajcvr) ili desnooclnjego-
!ir nornralnog polo2rja.Kravedislociranog siriita(3.3'L) imaju slLrbiji
ape-
lil i skloniicriukelo/irlril.Dobrirrrpostupkonrs kravanuu suhostiliu, izbjc-
girvanjcnrpl.jcsnivchranc.tc d()davanjen( a klorida.sprjedavrsc poiilva
(lislokrcijcsifiitr.

Ratagrul id c?luloic u but(gu

llranidbu plcTivail tcrrelji so prctcTitona voltrminoznojhfani s
visokiln \ir(lf;diemrlirkanau ii.jcn saslx'rLr najvcaiutljcl iini cclulozai
hcnriccluloza.(.clLrloza.jc lciko rlzgrirdivi polisaharicl. Ni .jedrn riii
orgilri-lrnrniJ sintctizifl onTinrczl niczinu razgrirdniu.Buklefii0buragir
sirtctilifiliLrcnzinrcclula,/us kojottrpt-clivaiiclikrsno fllzgfadtliusclulo/lr
Pirsc nr/i\iriI cclulolitiikcbrklcrijc. tir b klorijc u burlgu ii\c gljivicc i
lrok)roe koio./ujcdno: traktcrijanra. iinc rnikrobcbulagr-
llaktclijctinc oko 59'1, nrikrobl burulr. ffotoroo oko 33'2,.r gljivicc
oko ll'11,inisu pri.ickopolrcbncrir nornrllnnrirdburnuil.Vrlunrinoznrhrana
ulicacnil brTi razvojrDikrobaburrgau odnosunu korlccntfilitnu hr;rnu.Nil
povcailrisbroidcclulolitiakihbiktofiiuutjccurditiri nr ba/i kulturckv scl.
l ' r c m a ( i i f i r f ( i u ( 1 9 9 6) d o d r m j c n r o v o g 0 p f i p f i l v k ap o b o l . j i a Vsr c
'fakodcI
isko.iilr\ir1jc cclIlo/c il tinrc i pnrizrotlnjamliicka. sc boljc
iskoriita!a nrlijeinu kisclina (viiak pri hfonidbi konccntflknn) i trko
sptjctavaacitlozaburrrgii.

.llehuni:un ljthtwnja ccluh,lititkih bokturij( u b ragu

N0pfcli!aCinrr \'lilknr slr l)rlast koji stimulita nlotilnostcfiicvr. il
PfcnrirKrvavici (1970.).ujve[a jc
pfcziraiirnr Vlakrlirsu izvol cncr'-ltijc.
konccntlacija cclulir/c(cfte29.) na rrljeslugdje bak(cfijr doilit-ujcstijcnkLr
biljnestrnice.
I r z r r l i i l , r I z . r r l . , e l r rni . r. l . j c J c .rrui i i r r :
celulaza celobiaza
------------.} --------|'
ueluloza celobioza glukoTa N[,lh
Nakon ruzgradnjcvlaknastcstijcnkcbilinc stanicciziazi Dfotoplazrril
koja saclriilkrob. pK)tcine.Drastii\ilalninc. Molckuleglukozcplivaju u
sadr2ajuburasa.sudur^juse s buktcrijamai ulaze u baktedje.U brklcrlatna
 Probavnisustavptezivaia

biljnastanica

K,"v------- ---- ---- Krv---'J€tla

CdeZ9. Razqadniabilinestaniceu buragu(Krvavica, 1970.)

nakonfosforilacijcglukoze,niie masnekiseline(NMK): octcna,
nastaju,
propionska,masladna. U rnanjimkolidinamastvarajuse mravljai rnlijedna
ietilni alkohol.NMK izlazeu sadrZajburagai iz buragase krvlju
kiselina
prenosgu jetru.Amilazestanicemikrobarazgraduju Skrobna glukozu.Pod
utjecajgmlipazemastse razgraduje na glicerini masnekiseline.Proteazc
i
dezaninaze bakterijarazgradujuproteinc do amoniiaka.Zbog toga u
buragovusadriaju ima vrlo malo aminokiselina,Sto pokazuje lo5e
(gospodarenje, bakterijas proteinimau bumgu.
Bakterijeburagaiivc u simbiozi s prezivadima,5to znadi da se
medusobno pomazu.
bakterijas domaiinomseoiituje u sljedeiem:
Simbioza
PreZivad
omoguiavanormalanrazvojbakterijajerim osigurava:
a ternp€mturu
39'C - 40'C,
e anaerobneuvjete(bezzraka),
e kiselost
buragapH 5,8-6,8.
Bakteriierazgmdujucelulozudo glukozekoja sluZikao izvor energije
pniivaCima. BakterijesintetizirajuvitamineB kompleksa,a iz spojeva
anorganskogN (ureja)sintetizirajubioloSkivrijedneproteinekoje preZivad
zavlastitepotrebenanadinda probavibakterijeu siristu.
iskoriltava

(NIEDANTVO
Pt'ohdr\i s sIa| pre:it'uiu

Itazlika u probavi cclulozeu buraguislijoporn cfijevu pfcziva(lau

odnosu na n0prezi\'lac je u to c Sto sc probavonr ra./graalenisasloici u
buragll lnogu polpr.Iro rcsorbil-llliu lilnkonr criic!u. [J ncprczivaia
probarljcni sc sastojciiz dcbclogcfijeva Dc rlogu lLacatiu lanko criicvo.
nego sc resorbiraiuu dcbclomcri.jcvu.lJ dcb0lorD.jc crijcvu rcsorpcija
h r . r n j i r i thr r r l i: L b r . j u; c rr rr l e h c l u lirl l j c \ u l ( r l i l l c . i . i l .

l4tanost sline
hfrnc poainjcu ustinu prc)ivnaa.a biokcmijska
Mchrniika r.llz8r'lrdnia
u lrcdiclucinrl jeI slina nc sirdfii onzirnc-l\'i tonlo i/ cclulozcnirstajc
glukoza. U lraktcri.janra iz glukozc nastirjuniTc nrasnc kisclinc kojc
zakiscliuiuburng(crtcz9.).
Sljlu pr-oizvodc slinovnicc,Tlijczclcusnciupljinc. Slint.jc laTniju za
rad plcdTcludrcancgo za rad sifiSlil.Onl fcgulilil kisclosl burirtlirs
bikarbonrlinrn.kloliclirra i li)sl:rtinrNNr. ( r i Mg. koji sluic kao
ncrltfxliraloriili pulcri za NMK. Na tuj niiainodf;nvasc optinrillnakisclos{
lTuritga.u iznosupll 5.8 6.8. bcz kr.rjcncma nornralnoqlazvojl baktcrijr
buraga.Ako sc sprijcCiclotoksli[o u buflg, prlstljc rn(l bumgni prcTiva
ugibu. Iiollu opskrbirplcTivda \,l kninrir (colulozonr)utjcac rr vcao
izluiivanjcslinc-l)ns,na koliiinr slinckoju govcdoir[raujc i/nosi l(Xll90
litafir.
Ncdosl!lirk nrclraniikoupodlllTrjr zr dotok sline uzrokujc nirditD
bU lg!!. SadrTrjbLrlagapostrjc guiii. pa plinoli oslri! u slrdfi.ajuhuragr
izazivljuti naclam. t) ostalirrdijclovimaprobavltogsuslitvapfoccsiprobav0
su isli k^o u ncprc2i!nda:
' u sir-iilLr
sc probavl.jaju
bjclanicvinc.
r rl l l r l k u rrrfri i < \r r\ k r , ' h .h ' r l r r t r i rrrn er r r t r . t r .
'u debcloDl cfi.icvu pr'oba\l.iuse ostatak cclulo/c. fcmrcnlil-lliusc
bjclanicvinc.resolbimsc vodili iTbacujcbalcga.

Spe(:ifitnosti probaw ugljikohi.lratu u ptc.l:el cirrlu

I)ielovanicmmikloba u prccllclucinra (brktcrija.pfotozoai gliivi0a)
razgradujcsc pojcdcnahrilnr. P[oiz\od tc razgradnjesu ni;e nrrsne kisclirlc
(NMK): oclc a, propionskai nraslaina.U vclikim kolirlinamanastaju

56
 {

Probav i susl1rpreZi|aia

plinoviCH.,,CO: i H. (oko 600 L/dan).Od ukupnekoliiine vlakana70 %,

razgradujeseu predzelucima, a 30 70 u slijepomcrijevu.Uz odgovaraju6u
i uzpovoljneuvjete,sintetizirasednevno:
hranidbu,
1500- 2000g octenckiseline,
800- 1000g propionskckiseline,
400- 600g masladne
kisclinc.

NMK su izvor encrgijeza sintezumlijcka Oko 60 % energetskih

potrebapreiivadipodmiruius NMK. Povoljanodnosoctenci propionske
iznosi2,5-3: 1.TakavodnospostiZcsc hranidbomkravavolumino-
kiseline
zlomhranom. Octenakisclinakoristisc za sintezumlijcdncmasti.Hranom
koncentratima sinlctizirase visc propionskckisclinc.Uz hranidbuve6im
kolidinama koncentrata (vi!e od 70% od suhetvari obroka)sintctizirase
vedakolidinamliioanekisclinc koja dovodi clo pojavc acidozcburagai
poremeiaja u raduburaga.
Propionska kiselinaizvorjc cnergiicza sintezuproteinai mastipa sc
koncentrirana krmiva,kao izvor propionskekisclinc,viie upotrcbljavaju za
proizvodnju mcsa.
Za nonnalnuprobavu u predielucimapotrcbanje skladanodnos
voluminoznc i konccntriranc hranc,jcr utjcte na vrstumikrobadjclovanjem
kojihie se pojcdinakrniva uspjeino probaviti u predZelucimaNagli
prijelazna drugu hranu (sa silaie na zelenuhranu ili voluminoznena
koncentriranu hranu i obrnuto)uzrokujeprobavncporemedaje i snizava
sintezumlijckazbog nedovoljncprilagodenosti mikrobaburaga na drugu
vntukmiva.Za prilagodavanjc rnikrobaburagana novuhranupotrcbnasu
2-3tjedna.
Pogrjesno je u kratkim razdobljimamijcnjatipojedinekomponente u
obrokuili ih izoslavljati,jer nisu nabavljenena vrijeme (primjcr repini
rczanci)ili nisuproizvcdcnc u dovoljnimkolidinama(naprimjerkukuruzna
silaza).

Neotisnostpreiivota o biokrikoi wiiednosli proteina hrune i sadrZaiu

vitamina R korflDleksau hrani
trebajuodredenukolidinuproteinau hrani' ali do odredene
Prezivaai
mlijekane ovisco bioloSkojkakvoii proteinaFcnnentacllom
proizvodnje u

vo
r- Prcbavni srstavDreZivsia

buragu iz proteina hrane i jednostavnihanorganskihspojeva, kao sto je

anorganskiduiik, mikobi stvarajuvlastitevisokokvalitetne spojevesa 42-
o/o
46 silovih proteina.Probavommikoba u siriStu prezivaii dobivaju oko 2
kg aminokiselina kojima kave podmire protqine potrebne za dnevnu
proizvodnju mlijeka do 20 kg. Za proizvodnjuvedu od 20 kg mlijeka kave
u obrokutrebajudobiti proteineza5ti6ene od nzgradnjeu buraguili (by
pass))proteine iz zastidene<by pass> soje, kukuruznog glutena, ribljeg
braina,suhogpivskogtropai ostalo.
Krave ne ovise o izvorima vitamina B kompleksaiz hranezahvaljujudi
moguinostinjihove sintezeu mikobima buraga.Samovisokomlijednim
kravama,s dnevnomproizvodnjommlijekave6omod 30 kg, potrebnoje
dodavativitamin niacinu dnevnojkolidini 6-12 g ged kraj suhostajai u
ranojlaktaciji.U niZeproizvodnihkravaniacinsemore sintetiziratiiz vilka
primljeneesencijalneaminokiseline triptofana.

Zvoaini UREMoYtC
Ikmivua
Iwamidbd,
Soveda
Prcma wsti i kolidini hranjivih tvari u krmivima razlikujemo
voluminozna
i koncentrirana
krmiva.
A. Volutti oz dkfi iva
Voluminozna krmivau velikomvolumenuimajunizaksadriajenergijei
visok% vlakanaili vode.Prematome saddajudijele se na suhai sodna
voluminozna krmiva.NajvaZnijasuha volumiloznaklmiva razliditesu
lrstesijena,
slamei kukuruzovina.
NajvaZnija
sodnavoluminozna krmivasutpa5a,zelenakrmivas oranica
i livada,
nzliditevrstesilaia i sjenazate stodnarepa.U sodnavoluminozna
knnivaubrajajuse sporedniproizvodi:glave i li36eSedeme repe,pivski
bop,repinirezancii ostalo.
Voluminozna
krmiva,s dovoljnosuhetvari, potidurad buragai siltezu
mlijeka.
Sodnakrmivapovoljnoutjeduna ludenjesline,bolju probavljivost
i napoveianjeproizvodnjernlijeka.
obroka
B. Koncentfima ktfifua
Koncenhirana krmiva u malomvolumenusadrieveliki udjel hranjivihtv-
ai: ilooba(izvor energije),sirovih proteinai sirovih masti.Razlikujemoener-
gebka - svisokimudjelomikoba, i proteinska- s visokim sadrZajem proteina.

59
Krnivt u hrunitlbi govtlo

Bcz dovoljnc kolidinckonocntralau obroku krava ne noze sc postiai

visokl proizvocfirja
mlijcka.Za dnevnuproizvotlnjuirlijeka iznadJ5 kg.
udjcl konccntraia
u suhojtvari obrokatr-cba
iznositifi) do 70'X,.
Nair.a2niiakonccntfiranilkrrniva za govcda su: zrnjc Zitarica i
uljancpogatcisnanre.posijeikrmiva Zi,"otinjskog
lcgunrinoza. podrijella.
(. Minctalnu kfiflit,4
Kao izror nrincrillili nrikroclcnrcnlrtu uDolrcbljavajusc nrincralna
krmiv0:stoanilsol. koit.lnoLrriliro.clikalcijcvlbslat,tbslbnal.stoanlkrcdil
(\'apncnac)
iosli|li|-
D. Krnnc sntjcse
Krmnc snrjcscili konccntrrtir;rilirju nrijcilnietrrrazliiitih konccntli-
frnih. minolirlnihkrmiviri prclniksil-

7.l. l/olrt trri ttoaru k nn iru

Vrluurinoznakmrivir su biljnog poLhijctla.Vllo sLr!ilinr u hrirni(lbi

proTivilia:govcda.ovirc i koza..icraincSluvnidio osnovnogobrokir.
Visokokralitctna!olLrnrinornl kmli!ir tc[]cli su \ isokc i .jcliin0
ploizvotlnjcmli.jcl<a. Njihova kakvoi.r ovisi o sadrTujuvlxkanil.sifovih
prolcina.mincfrLr i !itanina. Vlaknaain0 cclulozil.hcnicclulozai liguin.
Ona ocirecluju probavliivostkrnrivl r obnrkr te koliiinu krnrivakoju krava
moio pojesli.Za slaki I '% \'llkanr (ND|). iznad24'2, Lrobroku.slrranjujc
s c u r o s s u h ct v i r r ir i r 0 . 1 6 k g i n r l i j e i n o s tz r 0 , 2 5k g d n c v n o( ( i r b c S a .
2001.)- NckvalilctnNvolulrinoznr krmiva sadric Dlrnie pK)lcinl i riSe
vlakirndzbogacliirjc povcia n polrosnjilkonccntmta u hranidbigovcdailo
poskupljujcproizvodnjLr rrlijcka i mcsa.C i.jcnahranjiviht!rri u kvrlilclninl
voluminozDimkmrivinra u pravilu bi trebala biti niTit od cijcna u
konccDtr-alrDla.
Na volulninornilnkmlivinratrcbxlabi se tcnrcljitiproizvodnianrliickai
mesau Hr!atskoj.

Sotna yoluninoatu krniva

jc komplctnoi najdciiekrnrivou hranitlbigovcda(slika20.).Pasrl
])!!90
.jejcdino krrnilo u bnlsko planinskinrpodrudjimai najckonomiinijinaiin

o0
 Krmiva u hranidbi goveda

koristenjatravnja-
ka.Kvalitetnapa-
5asadrzisvc hra-
njivetvari potreb-
n€ kftvama. Kra-
venapaii imaju u
mlijekuvelikuko-
lidinuvitaminaA.
NapaSisugovcda
izlo2ena svjetlu i
ketanjuna svjc-
,em zraku, ito
povoljnodjclujc
na njihovuplod- Slika20. Kravena paii
nost,zdravljei kondiciju.
Kakvoia paSnjaka ovisio vrstiistarostitfavc,o tlu io gnojenju. Starijc
biljkesadrie viSe vlakana, manjc vitanrina, protcina i cncrgijc,pa je i
vrijednost
hranjiva slabija.
'lO tYu
Najbofjapala sastojisc od lrava i 30 7o lcgunrinoza. Travesu
pokretadgovedarskc proizvodnjei osnovicasu na kojoj lreba tcmcljiti
i prolllabilnost
uspjeSnost govcdarstva.
Nahranidbis travamatcmclii sc najvcii dio govcdarskc proizvodnjeu
naprednimzemljamAEuropei svijeta.Najboljctravesu: livadnavlasnjada,
vlasulja,madjiili lisidji rcpak,cnglcskiljulj, klupeasta
livadna oitrica,a od
bijelaicrvcna djctelina,roikastasmiljkitaigrahorica.Tlo
leguminoza:
nasadrzajmincralai mikroelcmcnata
utjeae u travarna, pa lako paia ncma
akoga nemau tlu. Na kisclomtlu rastukisclc travc (iasevi)koje
selena
kakvoiupase.
snizavaju
Gnojenjem sc povcdavaprirod palnjakaiutjede na botanirikisastav
Gnojidbadusikomikalijcm poboljiavarazvoj trava,a fosforom
biljaka.
razvojleguminoza. Najboljapaia je kada su biljkc visokc 12 do 15 cm.
Ispaiapodinjeu travnjuili podetkomsvibnja,uz postupanprijclazna pasu
dnevnim davanjemI do 2 kg sijena.Na painjaku,tijckon vegetacije, nije
jednak porasta
intenzitct biljaka.U svibnjui lipnjuviiak mascvaljaspremiti
u oblikusjenaze.

AOYED.!RSTIO
Krmiva u hrallidbi goveda

Painjaci sc najbolje iskorlitavaju uz primjenu pregonrlrogndpasirdnja'

pa ih mii toga tf;ba podiicliti rra prcgone ogradcneelcktidnon'r ogradom
jedan plcgon koristi drugi se obnavlja
iiruo, .trujc j"e akurnrLlator)Dok sc
gnojcm' Broj
iot un irpui" korov treba pokositi a tlo pognojiti umjctnirr
painjaka
pregonaovisi o brojr.rstokei gnojeniupainjaka-Na I ha osrednjcg
potrebnole
iolazi ,.1turnusu15 do 20 knva. Za cjelodnevnonapasivanjc
za 60 kg
oko 100 m' dobrogpainjakapo kravi (aizek, 1972), Sto.jedovoljrlo
paie po kravi uz priroci0,6 kg/mr painjaka.Dobri painjaci omogu6ujuvisoktL
proizvodniurnliickairnesauz dodalakmanjckoli'ine sijcnai konccnlrala
i
Livadc sc, zil razliku otl painjaka. iskofiltavaju koinjom Svc travc
livadc treba
l"get'r,inozck,,je ru"tu na pasnjakurastLli na livadamt Prirodnc
uz
tn'riti t .lo 2 puta goLliinjcjel inaic clajuniskc prirodc SijrtncIivadc'
odgovaraiutr.t gntrjidbu.valia kositi 3 do 4luta godilnic' Naivilu.hrunlivu
u,ij"dnurttrou" imaiu u vrijcno vlatanjakadasLriskoristivosl isaddq hra-
trava
njivih tvari naivooi(gralikon4.) Kod optimalncko$nicprobavljivost
otkosa U odrn)sLl nil pasnjakc'
.ic botia kao i mogllanostdobivanianovog
travc s livada in'lalun'lanJc sl-
rovih protcinai rnincrtlaa vtSo
llakana,icr sc u odllosunil Pil_
snjakckorislo kasnije Ovisllo
o kakvoii trava kravc nogu
dncvnoproizvesti3 do dak 20
kg mlijcka.
Llranjivavrijcdnostsjena-
lc travamanja-icod vrijcdnostl
zelcnc ttavc zbog gubitaka do
koiih dolazi tiickornprovcnja-
vanja i skupljanja nasc, iir-
rncnlaciic hranjiva i iLlvanja
( C r b e ! a , 2 0 0 1 . ) .I l n c r g e t s k a
vrijednostsilaZetrava ni;a jc
od siienatrava. Silaia trava sa-
drZi nalo energijci viic Pro-
1eina, pa se dobro nado_
punjuje s kukuruznom sila-
Grcfikon 4. Optimalno wiieme kasnJe
iom. trava(Pflaun,2a00 )

62
L Siliranetravc srLstatije.slabijcpfobilvljivepa ih 2ivotinjcuzirnajuza
oko30 % manjc!Lodnosuna zclcnutfii\ u koja jc rnladakod kolnjc i zbog
Krni,a u hranitlbi gowlu

togrprobavlji\
ijd.

Siliranjekruit'o
Koriitenjczclcnihklnrira u hranidbi!o\cda \'fcntcnskije ogritriaeno
na 5 nicscci godisnje.Zbog lola zclcnakrnri|a s oranicalreba sprcnili
konzcrvirlnjen (siliranicnrili sLricnicnr
Lrsijcrro).KukuntznasilaTairilznc
sjcnaielenrclisu uspjcinci '.isokoproizrodnjcmlijckai rncsa.

Kukutuitur siltaa
SilaTa
ciiclcbiljkc kukuluza.jcllinu.jci .jcLlnoslrvno
sc pl-oizvodi.
Sr(iri
vi$ku konccnlucijuencrgi.jcu sulrojtvLrli.oko 7 lr4.lNElikg pa i viic.
Nalvccisadliaj cncrgijc LrsilirTiic s .l(Jdo -'15'11,sLrhctvirri. Ovak\,onr
silfonr.klo gliLvninrlrrlunrinozninrkrnrir'(nn.nroTcsc dnc!no posliail0
kgnrliickl.
Kor;/crvir.lrnic
cijcle bilikc kuklr(r.,ir\rii sc silir'lrnjcnru,/ lonroa
baktcrija
nlijcino kisclo.\tcrii\. h niiht)\'i\kll)ott1'l)o iL o\igututi.
- odrcdcnu koliiinu ieccfirkojirf{)licic i,, ikfobl.
- unacrobncuvjctc{bczzruka)i
- o(lrcdcnu
vlaguLrnasr koju sc silirir.
N.lininralnu koliiina (cicra koju biljlic nro|irjusirdfiirvalidr bi sc nroglo
$ilitulinNrivasc icicrnl lnininruur.1\xl icacmim nrinimun'tolD podril,/u-
nlevr s0postotak Sctc|upotrcbanrll sc tr sili|aIoj lDasivrcnjclrslvorionr
k o l i i i n an r l i j c i n ck i s c l i n ck o j a c o s n r z i t ip l l n a o p l i n l a l n i h1 . 8 d o . 1 . 2
( a i i c k . I 9 7 2 . )S. v ek u l t u r en i s up r i k l i u | t uz a s i l i | d n i cL. r k o s e s i l i f i rc i i c l i i
biljkiikukuruza. mljcvcniklip i rhino z|no kLrkuruza. glavc i liSacScacrnc
-fciko
repetc cijcla biljka sirka. sc sililiriu lcquminozes millo ikroba i
visokitn sadr2ajem protcinakiro ibil.jkc s visokimposlotkom\.odc(sloar)i
kclj).Ora krnrira.jcmogule siliratiu pro\cnut(n]rslanjuili Dijesarljenls
krmi\inrakojasedobrosiliraju.
Ako sc cijela biljka kukuruzasilirt sit zclcnotrrlucemorr.udjcli sc
moguutlrdiliuz ponroiPirsonovo{kvudlittir( A d a rr o v i 6, 2001.). Takona
pflnler.akoiclirno mijeSanusilaiu s l0rr; s[hc tvari (ST) ucljelilucclnoi

6.r
 Klmira u hranidbi goYeda

zelcnogkukuruzamoraju iznositi:

Zerenarucema20o/oSt
----__
^_----\)!jtlt"l

Cijelabiljka kukuruza45 % ST
Ukupno: 25 (100%)

Potrebniudjcli dobijusc odbiianjemrnanjihbrojevaod vciih'

Vrlo uspjcSno sc moic silirilti kukuruznasilaZacijelc biljkc sa stodnim
kcljomu omjeru2.5: I Ovasilaiautjcicvtlo povoljnonamlije'nostkrava
i nasnoiumlijcka.
je stvaranjc
Za optirnalantad nlijcino-kisclih bakterijavaino
anacrobnihuvjeta. To sc poslizc gaZcnicn ili sabijaniemmasc koiu
siliramo. Za proces hladnog siliranja (s tcmperaturonrdo 30'C kao
najpogodnijorn za mlijednokisclo vrcnjc).potrcbnoje stalnoi i r l t c n z i v n o
'C pogoduju
galcnjcrnasctijckonrsiliranja.Tcmpctatulcvcic od 35 do 45
razvojubaktcrijanvrslainogvtc-
njazbogkojih govcdaslabijcjcdu
silazu. Uslijcd slabijcgsabijanla
dolazi do toplinskograzarania
proteinakoji sc nc nroguProbavl-
ti. Masakojasc silironlorainlat'
odgovaraiuiuvlagu jcr Prcko-
mjerna vlaga dovodi do sPorijc
f'crmerltacijei ciicdcnia soka s
hranjivimtvarirna(gubilakprotcl-
na). Siliranjebil.jakas niiim'/o
vlagc utjcie nc samona slabije
sabijanjesiliranemasc.vcc I na
slabijukakvoiu silaie zbogvcicg
7n cclulozc i nizeg 70 Proteina
Optimalna vlaznost u siliranoj
masi cijelc biljke kukuruzatrcba
iznositi 65 do 70 ol,, a to se
postizesiliranjembiljke kukuruza
u mli.jcdnovoitanoj zriobi (slika
21.). Slika21.Silianieciielebilikekukutuza

64
l!
 Krmiva u hranidbi goveda

Kvalitetna kukuruznasilaZapostiiesc dosljednom primjcnompotrcbnih

uvjeta tijekomsiliranja.Takvasilazaupotrebljiva je za hranidbugovcda30
dana nakonzavrsetka siliranja.
VrlojevaZnododavanje inokulanata masikoju siliramo.Inokulanti(Sil-
All"') utjeduna maksimalnukonverzijuieiera u mlijeinu kiselinui na taj
mdin poboljSavajufermentaciju(osobito travnih silaia), Dodatkom
inokulanata osiguravasenizatcmpcratura siliranja,brZioptimalnipH za rad
muedno-kiselih bakterija,ubrzavasc intcnzitetvrcnja,smanjujegubitak
suhetvarii do 20%,poboljiavase iskori3tavanje silaZc,smanjujcamonijak
u silaii, poboljSavauzimanje silaZe, skraiLrjerazdobljc do polctka
koriltenja silaici produljujevrijenrekoliStenjasilaZe.
Sil-All"'omoguiavaupotrcbusilaZcvednakondcdandanaod podetka
i postizanjc
siliranja veic kolilinc mlijckai dnevnogprirastau tovujunadi.
Tijekom potrebno
siliranja je gubitkesmanjitina minimum,nc samo
mvedenim uvjetimatijekom siliranja,vci i odgovarajutimpokrivanjem
nakon siliranja.Zraki vodasu najveii neprijateljisilaie.ZbogtogaugaZenu
silaZutr€bapokritiplastidnonlfolijom, a uz rubovezida silosaudvrstitiie
\redama napunjenim pijeskomili zcmljom.Hcrmctiakizatvorena silazabit
ae za5tidena od ulaska zraka ili vode, a osobito ako je pokrivcnai
hrpapirom iiji sespojevizalijubitumenom. Kakvoii silaie pridonosii:
OmjersadrZajakisclinau silaZi.DobrasilaZasad'Zi2 V. mlijcdnekise-
line,Zbogprisustvaostalihkisclinagovcdajedu manjukolidinusilaZe.
NormalansadrZajoctenckisclincje oko 0,4 %. Masladna smijcbiti samo
u tragovimazbogncugodnog nririsai loieg okusasilaZe.Mlijcko krava
ovakvornsilazomne smijc se upotreblavatiza proizvodnju
hranjenih
sirevazbognadimanja sireva(Mokos, 1978.);
DuZinasjeckanja kukuruznebiljkc. U voSlanojzriobiduZinasjcdketreba
izrositi0,7 do I cm (duzasjcakaznadislabijesabijanici posljcdidno
probavu).
slabiju U mlijeino voltanojzriobi duZinasjeikc iznosi I do 3
a
cm, 3 do5 cm akojc biljka u mlijcdnojzriobi;
Odsustvo zemlje i korova (oncdis6cnjezemljom pridonosiveiem 70
nasladne kiseline):
Bninapunjenjai troSenja silosa- ovisi o dncvnojpotro5njisilaic i lirini
Sirinasilosamora biti uskladenas dncvnompotrosnjomsilazc.
silosa.
Trebauzimatinajmanje20 cm 5irok sloj silaZednevno.Otkrivenu
povrsinu nakonizuzimanjasilazctrebaponovnopokriti.
Kntia n hrani,lhi got,td,t

Uz prinrjcnLrnavedcnihpostu-
pakagubitrk silaZciznosi5 7u.Do
-qLlbitkadolazi /bog ul|oskir skroba
za rud hilktcrijamlijcanokisclogvrc-
rrja.Oritj gubitaksc nc nlozcizbicai.
Nt guhitak \ild:c tuie('(:
. Visinasililancnrascu odnosunl
nrogutuvisinu0irdzclnnog silosll.
Sto .ic !isinu silirancnrascniix.
lroporcionalnosu \ cai gubitci:
. Naiin silir'arrja. tJ hilr\'ost('!rsu
gubilci5 'X,.u lrcnasilosul5 'X'i Slika22.Mliietnacrtaicrni slai
L rh l p a n a2 0 ' L : na znu Ku]<uruza
. lJkupnasc siliranarn sl slrrirn.'ujc uk0 scbiljkakukuruza kosiiznadl0 do
l l c n ri / n r d 1 l l .
Poil\il crno{ sloia(ur oklasak)ukit/u.jcnirpoiclaksiliranjnvlaTnogzma
i l i k l i p ak u k u r u z a .
Nrjpo!olynijcvrijcmcla siliIlrriccijclcbiljkc kukururamo2csc uslano-
viti pomotu rllijcino cftc na zrnLr(slik 22.) koin oznnaava pri.jelaz
izrrctlu
gornjcgtvr&)g i donjcgnrckanogdijcla zlna. Sldtai vllgc u ciicloj biljci
kukLrruza ic (r5'fi,(ili J5'Z,suhc1\'ilri)kir(latvrdi dio zluzima2/3 zrna.
U toj lazi Lrdjclklipa u cijcbj biljci iznosi40 %.,Akojc srdriaj vlagou
bil.jci kukulLrzaispod
65 'ri. nirsu /d silirr-
nic lrcbapolnijcsalisir
zclcninrkrmi!iu1l(sl(F
ini kcli. luccma.surr-
c o k r c t )i l i j o j d o d t t i
vodu uz.jcdnoliinora
splskavanjc. Silail ku-
kLrruza.kao krnrivo s
nrirlo pfolcinx, nroic
sc lnije(irli s ur!jolr
I
(42 do 46 'L N) kro I
irvoroln nepfotcinskog
(anorllanskog) duii-
J
Slika23. Nadzemni"ttene"silosi
 Krmiu u hrunilhi,qorcla

ka.Dcrciaje
sc 5 kg ureje na I tonu zclcrrerrrase
kukuruza
u7ravnonlcntotnijcianjc.
U obrokza kravedobrojc mijcsalikukuruznu
l " : \ f - . 1 . . t/ I o r r r lt.' - : : ' < t . l . r r c r r r , r,..u. r : ur r
u onrlctu70:10.O!rko ponri.jeiana silaia utjcic
napovccarje rnlijeinostii pojef-tinjcnjc mlijcka.
KLrkrfuznlr stla2asc rnoTcspfcrrnliu nt(lzcnl_
ncbctonskc silosc- (ll-clta)) silosc(slil(a21.).vcrli-
kalnc icliinc ili haf\,cskn.silosc (slika2,1.)koji ic
s us k u p laj il i s u r n i n i r n a l gn li t b i t csi i l i f a n j lS l .i l i r N t i
. c n t . ' 7rr, I ( ' \ lr J r r . t rkr . r j i r i l . r j . . t l r : r , \ j j . .
r ' i z . r r r l t.i r r : r r l . r r . t , l . r : . k . r r {r r. .r . n r l j j i i n o r l
sliran.javclrk .jo gLrbitrk i tr.jol(orrri Illkon
siliturir.Ih)stofpotfobun7il silifilnjcfllaunasc nil
lcmclu ntascI nr silirTcod 750 tkr l{50kg.
I ) . . . .1. , h r , lr\ r , r \ , , \ l u.r i . r ri . . r : z . r l r * t i z : r r r t . .
dobrc silalc\c isplilll..jcrsc siliril ncliolil({) ounillr
g0drni. a kIitrilsc hritni(l()bft)nt ili loiont srru,,orilSlika24 sito
"11aNestar,,
165drnrLrgodini. tataDl
l l c / k ! i t l i l c l n ck u k u r L r , , snicl a i r :l c S k o . j cp f o i / ! c s l ic | r r o l j n Ll ri o l i i r I L r
'lb
Jcliiroglnlij0kl po kfrvi. ptoitliv) it. pocirlakrrdu sc po hl poijo_
prirrcdnih pol|iinit,/ltsijilnihkukLlU/noltrsilaiontntoTcp|oizVcslrnirjViie
nclocncryilc inujvccal<rliiinarrrli.ickll Lti,,nosLt 10.000kg. o(lnosutril hit
l . \ . r l , . r 1/ t r l r , r p , n i r , . . . r . r r , , , ,r r t. i , ^ t F U t : l \ ., tr . t . t , , . , . t ( r r i i t / , 1
o r r, / r . r . lr .2 l . r I x r. \ r ,I l \ l l l r r L , . | | l r i . . , ,

Sjenoi!
Slen|l7aJc
silirrnaprovcnulutritvu.(liclclirrsko
tfilvnr sr)ljcsili]i luccrnu
s40do45 % suhctvnri.tJ!cnuaclelurrrinozlontogutavrnjiholtr Lrspjcslo
siliranic.
Osnovnilazlogzbogkojegasc lcguminoTc u slieZcm./clcnonl sttnju nc
mogu usplcsno
silimti.jcstvcai 9/oprotcinai vodetc nizill(Scccmirrlinintunl.
To repor'oljnouticae na aktivnost baktcrij nlijearo kisclog
\,fcnie.
Lrenuternse pove[a koliiina srLhet!nri isltdliaj ugljikohidrata.
ilo
J l O ! l . : ,\ . . . 1 \ r ' : 1 c l , \ J .t j / . t L n J c . n n , i ' i f , . t ( .

(,-
Krmiva u hra idbi goveda

U sjcnazusespremaprvi otkoszbogdestihkisau vrijemekosnje.Ostali

otkosise moguuspjeinijepretvoritin sijcnozbogmanjemasei stabilnijeg
vrcmcnau vrijemcnjihovaspremanja. Ko5njutrebaobavitikadasu traveu
vlatanju,a djetclinskotravnesmjesei lucemau podetkucvatnjc.Kositi
trebapo sundanom vremenu,a nakonkosnjczclenumasuvalja okrctatida
bi selto prijc posliglo40 do 45 % suhetvari u provenulojmasi.Ako je niZi
%' suhetvari. iz n]ascse cijcdi sok i gubesehranjivetvari.Ako je 70 suhe
tvari vcii (iznad50 %) biljnamasasc teiko sabija.Da bi masabila ito bolje
zbijenai da se iz nje istisnczrak,potrebnoju jc sjeckatina duZinusjcdke
oko 3 cm. SjeckanasjenaZa sc lakSeizuzimaiz silosa.Pri siliranjusc mora
voditiraiunao odrcdenoj visinisiliranemase,Stojc visinasiliranemase
ni7a.gubitaksilirane jc
rnasc veii.
Za uspjcinosiliranjcpotrcbnojc puniti silos bcz zastoja,a gazenje
podcti odmah nakon podctka punjenj.l silosa. Zbog kvarova i slabe
organizacije siliranja,sibsi se iesto predugopunelto ncpovoljnoudedena
kakvoiusicnaie.
NakonStoje provenutamasadobrozbijcna,trcba.jepokriti plastidnom
folijom ivrciama pijeskaili starimgumama, da sc sprijeaiulaz zrakai
dizanicfbliic u sluiaju ncvrcmcna. FolijasaUV zastitorrititi od glodavaca,
a zaalitnanrrciaod ptica.
Sjenaiamozcbiti silirana
u balelnasc450do 600kg (slika25.).Balesu
umotaneplastiinom
neostcdenom foli-
.jom. S j e n a Z as c
sprcmau oale po-
sebnin rolprcsatna
i uvijadirnarolbala.
Raspodjelasj(-Da-
Zcubalalnauva-
lovc obavljase po-
moiu razliditihstro-
jeva kojc pogoni
traktor
KJavese mogu
hranitisjenazom
do
35 kg dncvno.Ako Slika25. Stroiza baliraniesjena2e

68
 Krmiva u hranidbi goveda

jeu obrokul0 do l5 kg kukuruzne rroZciznositido

silaic.kolidinasjenaTc
20kg.
U odnosu na spremanje sijena,sprenanjesjenaieimo nizprclnosti:
'Tijekom spremanjasjcnaTcmanji jc gubitakhranjivih lvari (proteina.
vitamina A). zbog nranjegotpadanjllista i cvjetovatc kraicg vrcmcna
sprcnanja sjenaZc:
. Manjijeutroiakrad[,jer seproizvodnjds.jenaZe u slaii rnoic
i rrspocljcla
potpuno mehanjzirati;
. Zbogkra6cgvrcrnonasprcmanjasjcnazc,dmgi otkospoiinic rastiranijc.
Takosepostiicvcii broj otkosai vcii prirodzelenenldscpo ha:
. Manja je ovisnost o vrcmcnu. jcr uz sundanovrijcrncuvcnuac tnrjc24 do
36sati:
. Proizvodnjom lravncsjcnaicudinkovilijo sckoristcvclikclnvn0povriinc;
. Primjcnorn sjonaZo srnanjujc sc koliiinaskupihkonccntrirtl u hranidbi
krava.
Traveje nroguicsilirali u silosimai u svjcTcmstlnju s baktcrijama
mlijedno kisclogvrcnjr.Pritomcsc nrogudodatiinokulanti koji sprjciavaju
rszvojilctnihbaktcrija, gljivioai pliicsni(Kanpl,2000.). N ovainaair
poboljsava ubpava sprcmanjczclcncrnasci postizcbolja
sc l'cflncn1i|ciia,
kvalitetasilaic s viic pfotcina,
Ito pridonosillltcdi konccn-
hata.

Lucerna
Lucema((koniaricar)je
vilegodiinjalcguminozakoja
dajevisokeprirodezclcncmase
(slika
26.).
Po vaZnostii vrijcdnosti
lucema se smatra(kraljicom)
krmnihkultura kojc sc upo-
u hranidbigoveda.
trebljavaju
Lucemase u hranidbi upo-
tebljavau zelenomstanju,kao Slika26.Lucena

Gol/EDlP,'TtO
Kmtud u hranidbi goveda

silaia ili sjcna'a, ili u suhom stanju

kao sijeno.Sadriiveic kolidincsirovih
proteina, vitamina, (osobito vitamina
A) tc minerala. (najviie kalcija) i vla-
kana. Stirnulativnodjeluje na rad bura-
ga svih katcgolijagovcdaina mlijc-
dnostkrava.
llranidbanrladorri vla2nomlucer-
nom moze izazvatinadamburaga,zato
jc dobroprijc hlanidbcluccrnomgovc-
da najprijehranitisijcnom.
Luccrnrna korijenuima kvrZiccu Slika21.KvrZice
nakodienu
kojima su sirrrbiotskebaktcrijc koje lucerne
koristcduiik iz znka (slikd27.).To
utjcie vrlo povoljnona prirodekulturasijancnakonluccrne.Budu6ida su
kvtiinc baktcrijcosjctljivcna kiselosttla, lucemasc ne moic uzgajalina
kisclirntlinra.Ako su prirodivc6i,duiik kojcgabiljka dobijckvrZidnim
baktcrijarna nijc dovoljtn,pa sc luccrnamoradodatnognojitidusianim
g n o i i v i m(aC i 7 c k , 1 9 7 2 . ) .
Vrijcmc <skidanja>prvog otkosajako utjcdcna ukupanbroj otkosa
luccmc.Najveii prirodsuhctvari i proleinaposliicsc uz4 otkosaluccnrc.Na
prvi otkosotpada40 7,, na drugi25 "/o,trctr 20 "/oi na eelvrtiotkos15')/ood
r.rkupnc rnascu.jcdnojgodini.Ako luccmukosimou drugojpolovicitravnja,a
norrnllnajckolidinaoborinatijekomljeta,luccmamoZedatii pctiolkos.
Nujpogodnijevrjjcme za koinju lucerneje kadajc u cvatnji l0 %'
biliaka.U toj I'rzi razvojajc najvedipostotakprobavljivihprotcinau lucemi
zbognajpovoljnijegodnosalista i stabljike.Kosnjomu podelkucvatnjeod
ukupncmasebiljkc luccrnena lisie otp dd 10 t%,a koinjom nakoncvatnje
s a m o3 0% ,( C o r u p , 1 9 9 8 . ) .
Kravenajboljeodrcdujuoptimalnovrijemezakolnju luceme.Ranopoko-
Scnogl. otkosakravakonzurnira 40 do45 kg dnevno.Kasnopokolcnogprvog
otkosakonzumira dnevnosamo20 kg zelenemaseslabijeprobavljivosti, zbog
vcieg udjcla vlakana. Veiom kolidinom konzumirane luceme stedi se
koncentrat u hranidbikrava.Vedukolidinuzeleneluccmekrave6epojestiako
je svjeZepokoicna.Ranijomkosnjoml. otkosasmanju.je sekolidinaL otkosa,
stosenadoknaduje ostvarivanjem ve6egbrojaotkosaboljckakvoie.

Zvaninit URtil,lOVlC
10
 Krntittr tr h trtn ill,i so rrlit

NtrodnjarlLnjenirkon srlkog otkosa povol.inouticac 1rapfifod lLrccnlc.

Da bi Iuccrrrabolje prezinilu. lrebl irulcdu l)fcdzaclnjcgi rudn.tcgolkosll
bLtilcir !rcrrrcrr\ki razrrral.rlrrli nuliupLjunjutlolol.tnc koliiinc lezerrnih
tvrfi u kofilcirLL
lLrccmc.
l - u c c r n n\ c r r r o i c s i l i r a t i L r z e l e n o r nl . l r n i L (r b c r u \ e n u a u )s k r r i l r r r
kola imrlLr vcci 'l',, iklobr ili icccfu. Sjccl(rrrol ,,clcrr)l luccrrj lroTc sc
dodeliu/ ra! norn.l.rnorrrijcirIje:
pfcl'r'ufNkLLku,1r,,noli zr nir -sdo 7 'l;.
s r r htic p i t r ri c z u n c S
r do l0 "i'.
- nclrsu I do 5'l';.

LrLceIrta sc rno/c sr.tutiliru.tcnrliolo\()/r i Poacllionr|Lrinurli poicll o ll

l r r . t c a r I ) f t ) l i c l n il lL L c c r - n
1uc z l k o | o r l j c I i l i r i : r r n i i r l r D r i f ( ) ( l ( ) nI rr) I r i l .
l l r p r c n rzua s l c l r r rl r r c c t r t cr r r o r rh i t i l r c s p r i j c l , o r nl tud l L r . i c t l r r l r t 'rcl L
r cr b i r r c
r t . 1 ! Loi( lk o i co \ i s i n j c z i nl i u s n ii | l z r o j i p I i | r x lp o h i r .
l L r c c f n \i r r c s r l r i j cs i j r r t iu l i i s c l r l l u j c r l r o i i r r n ( r g ( L ) l r l cj l L L r j L g L l rr
k i s t l o rtrlrL rLr e r r rdr o l o l i n o . l ( i s c l l l L r s n r r r . i L r jrui r i / \ o l ( o f i i c n { r \ o g , i i \ l c r ui
I ' r t T i i t t i l rb r r l , t c r i l u .i l o c p f c l I o \ ( i r ! l i i r r l L L g o v j c i r r o s lt !i c c r r c . N I
rhrr(l\t0irrt)sl lrircrn. Lrl.cic i upolfchl slcrfcrril 1)()zirlc l(ill!()ar lho!
r L r z r i L : r rI r' or !r i j c r r o l o !\ i s l c r r i rl ( o i i r l o I i r c i I r c l i o 3 r r r l r r b i n c -r L c c r r ijrc
\rlo olforlrr n|l suiu.
o!tutu l?|!rmi !t:(:
( f \ e r l ( l i c l c l i r r i(r( ! , f r \ r r c r , ) s l r r b i j ep r r l n o s is u i u o { l l u r c r r c ( l m a i
k 0 r . j e n o\\i s l c l l ) . l < \ r l i l c l r l o j u l c r t L r n r i r r o z lrrl n
r riro. trli \ltdrii rrrrrj.
p r o l c L n\ uL.u l r i n i li L x l c r t l( s l i I r ] S . ) .

Slka28 Crvenadietelina Slika29 Biielacljetelina

]L
Krmiva u hrantdbi goveda

lliicla dictelinaima puno

liiia i ncma stabljikc pa .jc
vrlo kvali(ctnajcr nc mo7c
<odncniti). Podnosi ispaiu
( s l i k r2 9 . ) .
Slniltiti! rqikq!1q .ic lc-
gulninozakoia podnosisulu i
ispaSutc.je sasta!nidio livir-
d a ( s l i k a1 0 . )

Sijcno
Siiorlo nirsliricsoicnjcrl
Srka30.Sm/4iriaros/.asla
zclcnih biljlka lcgurninoza.
travdili djctclinskotravnihsnricsas 130do 13591,vlaSena l5 ckr20'Z' vlagc.
Nl liri naainsc snllniuic aktivnoslcnzinrlrkoji kvalc zclcnumasu.Zolcno
biljkc. od kojih suscnjclnproizvodimosi.jcno.lrcba kosili kaclasarhTc
najnr njc vLrkaDili niljViicsiro!ih p|.()1oina. mincraliri vilnr)rinr.Suicnjom
sc sni,ava 'L \odc (k) onc nzirc na ktr.joj sc nc n1ogu ralvi.jrli
rlil\ri'or!rnr/r]likuii Ultciunirl! xrcric .r jcni|.
Viir: tlinfunifu utjc<tt'tutLuAroiu sij.'nu:
. lletllLc'tr !rt!!r Najkvalitctnijc.jc si.jcnoluccrnc. ^tirr diclclinsko
lfnvnih smicsni tmvt. Osim luccmc lldlik,/rc lL'guninrresu: crvcna.
b i j c l a i h i b r i d n a d j c t c l i n as. r r i l j k i t ar o i k a s t a i.r n z n c v f s t c g r a h o f i c a .
KvirlitctnoIivldno sijcno sastavljcno .ic ocl visokih tmva: lisiijeg rcpa.
k[rpdaslcoitficc. livarhrcvlasuljc.francuskog i taliianskog ljulin tc m a.jeg
rcpka.r od niskihtrava:cnglcskiliuli. vlasnjaiclivaclnci rosuljcbijelc.
' Vlijcnc koSnjc.Luccmulrcbakositiu poactkucvrtnje.a lnvc u vlataniu.
Ako su biljkc tnladc,sadrTcviSc probavljivihhranjivihtvafi protcina,
vitaninl imincrala tc niii '% vlakanir.Sto su bilikc slarije,imeju veii
prirodsijcnapo ha islabijcsu hrrniivcvrijednosti.
. Naiin suicnia.Ako jc suicnjepokolencrnascdu)jc.veii su gubilcihranji
vih tlari u sijcnu.Do gubitakadolazizbogotpadanja liS[r prcokrctanjcm
pri suicnju na tlu, kod utovara.prijcvoza i raspodjclcu stajarna.jspiranja
zbog djclovanjakiScili rose,kao izbog disaniastanicar biljklrna.l)isa-
nje staricaprcslaickadase '% vlagc u rnasisnizi ispod40%. Susenjcsc
moic ubrzati ut prinrjcnu gnjciilicc koja ubrzavasuSenjepokoScnemase.

'72
 Krmivau hranidbigoteda

. Naiin iuvnni4 liicna. Sijeno se najbolje duva ako je vlainost oko

15%. Ukolikomu.ie vlaznostvcia, moie do6i do samozapaljenja sijona
zbogsamozagrijavanja. Sijcnosemozcauvatiu plastovinra, dobrosloZenim
kamarama baliranog sijenaili na tavanimastaia,ito nije preporueljivo
zbog
opasnosti
od poiara.

Natini sulenja sijena

A. SuScnjc
natlu
U aridnimpodruijirna sijcnosemoie ckononlidno suliti na llu. Ovoje
pogodnijinaiinsuienjalivadnogsijcnazbognranjcg gubitkali!cdprilikom
preokrctaia, u odnosu
nr lucemu. U vtuacm dijclLr
dnna sijcnosc no smijc
okretali
zbogvelikogotpadanjaliiaa. DuTin suscnjcn(3 do 4 danapa i
viSe)znahije scsrnanjujc hranjivavrijcdnost sijcnlzbogispiri|nja rosom,a
dcsto
sei upljosnivi jc
ako kiiovitou vfijemesulcnjasijcnr.Ako sulcnjc jc
sijcna
sPor,).
foki\icnunr :u lrL'h u\ ijcl rr\trc"irti.
B. SuScnjo
sijcnrnanapravama
Printjcnjujc se u pla-
ninskim plcdjolima. Sijc-
nosesusinaSvcdskilnja-
hadima i kozolcinra (sli-
ka31.).Suicnjcm na na-
pravamsiienojc kvali-
tetnije.jcr li!ac manje
otpada, a ispimnjchra-
njivihtvarisvccleno jc na
minimum. Nakonstavlja-
nja sijcna na napravc
povrsinc se blic osloba-
dajui sljedciiotkosmo- Slika31. Kozolciza suienje sljena
Zerastibezzasloja.

C. SuSqnic
sijcnau suiarama
Primjenjuje
sc za suienjc vclikih koliainasijcna.SuSenjcm sijcna u
su5arama
znatnijeseskracLrjc
duljinasuienjasijena.Su!iti scmoZehladnim
zmkom pomo6uvcntilatorai toplim zrakon koji sc zagrijavau pokictnim
pomo6unafte(najdcSie)
uredajirna ili ponroiusundeveenergije(crtcz10.).
GOIED,.lR5TIO
?3
l- Krmiva u hranidbi goveda

tro6nda:
'|. Salonit
2. Zagdjanizt*
3. Dovodnlkanal
4. Rodetkastipod
5. Ventlalof
\\\

Cftez10.Suieniesiiena(Steinetisut.,19U.)
I u jednom i drugom sludajusijeno treba slagatina drveneresetkekoz
koje prolazihladanili topli zrakkoji oduzimasuvisnuvlaguiz rnasekoja s€
su3i.PrednostsuSenjatoplim zrakom(skupljezbog utroSkaenergije)je u
tomeStosesu3enje mozevrsiti po obladnom wemenu.
Sijenosemoie suSitiu dehid$torima uz utrolak mazuta.Na taj nadinse
dobijedehidriranalucema.Za ovaj nadinsuSenja sijenapohebnasu velika
ulaganja.
Suienjemu susaramadobije se najkvalitetnijesijenokoje po svojoj
hranjivoj vrijednostimoZezamijeniti skoro I kg koncenhata.
Bez obzirao kojemsenadinususenja sijenaradi,zbogopasnosti
od kise
lreba pokositi samoonu povrsinupod lucemomkoja se u iduia 2 do 3 dana
mozeuspjesno osuSiti.
Steno je vaZnakomponentau hranidbi govedajer potide rad bumgai
preZivanje. U hranjivojvrijednostiobrokazakmvei tovnujunadsudjeluje:
- u suhostajuoko 40 %,
€ u ranoj laktaciji oko 15 %,
- u cijelojlaktacijioko 20 %,
e u to\,'ujunadi I 5 do 30 %.

Zwninh UnE OnC

 Krntitu u hrunidlti gotedu

Sijcnousitnjcnodlobljcnicrrr(\cai ulr'oiakencr!iic)smanjLric
tLrrlrinulnu
aktr\nosl.
Kvrlitctnosijcno vrlo .jc vaTnoknnivo jcl poliie i prijclaz lcla(li i/
iirotinjl s tlobro (rr\ijenirn siriSlcmu pr'cTiraic s dobro r'irl\i.jcrriJn
prcdTclucirnil.
Lto nosu nn silirunjc, sprcnuni( sU?ttaino ndioliko ndloslul(kt:
. reci gubitukhlanjirih trari pIi sp|crnirrjusijcrrl1dol0 9i,)u odnosunr
silirrnjc(oko l0 r)';1.
ncnr(ricsc olril!ljirliza oblairrl i I(iinir!rcnrcnil.
' \cai.iculrr)ial(I.jutlsl<rg
ruda.
potrchrnic \cei slll(liini pr()st(n(l nr \ilirlc irDr nusu 650 l!1. il si.icrro
7{)cloll0 kg).

Krnni ncluusjcvi
lntcnzirnli lacionalnaprrrizrodnjanrlijeka rc nr()7csc posliti bcr
kunnihrncduusjcvl koji sLrviicstrLrkokolisni.Siju \c Lr(lobLr
godirrcku(lilbi
orlnicui/nrc([r t|l qlLlrnir lrsjc\r oslLr|lnciskoriilcr]u.Nrl o!'li nuain
intenziviIisc poljoplirlcdnl pfoi./!(xlniil.icr sc unricsto(l\iie nl i\tr)j
porriinrrlobrjLr
tri 7ctlc.
K uti t!tlttu\irIi ind jtt i I n t 4 ' l ) t t l | ( ) . \ | i
. Lrsislcrnu <Lr\'iick./clcnc p o ! r i i n c r d i r i u k r a l i t c t n uk r r n u L ro n o r Dd i ! c l u
godincrr l()icnru ncdo
s t r l c k r n r c i p ro l ! c e c i
ltcto).
. o s t a r l j l j u! r l l L r \ c l i l o
kolitincorglnrkcn uri.
, ontogLrairvlliu s liln.iiva
iic lo\r Sinr pod jcdno
godiiniimkfirnirn biljerr
1 li\'ilddnrir
i po\ctlva sc
po\riinapod 2iliI icunla.
- onNeuaavriupovcarnjc
broja go!cda Ll pospo-
dtNt\ u-

t-\
Krntiw u hruttitlbi !tvula

prito(lilqlav_
uljcau nii povcairn.ic
nih kullum rbolr bolicsplo(loredrI
zbogprinrjcnczclcncgnrlidbe.
P() ./aslullicnostik|ntrrilt rncclLr-
H$$ru
usjcru oc'jcnjuicsc intcnzilclpoljo_l
prrrizvodrric.
pr-irr-cdnc
llazlikrrjcrrro:
/).)!rr?. kmrrrc nlc(lLttlsjc\c.
injniji ozirni llnrrti
t):int(- ttdlittttdttri,
NlLl;/nr
rrrcdtrrrslcvi str
Nitt#
,d#,\Rft
\Q!ni gfrii$ tslikl ll. i ll.) ili g!rl Slika33 Mlaksinirskt
h o r i c u( s l i k i r . l . l )u s n r i c s si r t ; i t i t f i -
cirrrrlr{picnicornili rtlTi) l(()ic sltr;c rlI':: ?r't{e
kuo rrosilar sfirikI i:lrirhofici.lc trl.iri_
nil fcl)lcll.
li snricsi s rfuhoficorrrTitllficil
lrcbr bili \irDo toliko da nc bi ckrilo
clo prrlijcgunia!lfrlroficc. I)obrl .ic
s n r i c s i! ll | l r h o f i cicl ) i c n i c c i l i j e a l n i l .
Sloanig|irixl(sc si.irnrtjaciicu -lcscn
s islin) iiturierrDakLto i grlhorlcll.
o\c srn.jescrDosLrsc kofislili lll() Slika31. Ozina gtahanca
/0lcnr hfill]r ili ./u sililiLt.llt si.icllo
nisU podobnc.Zrclo znto g|lrikit tt
prckfupljcrr()r)r slirrriurrl()7csc trpolfi_
.jcbiti kao izvor prolcint 7Lrpfc;i'"irac
(irko sildrli rrcdo\ol.inontcliottinn).
tlliurn rcEiqr clospilcritu plvoj
Ir)lo!ici tfu!nil. u !fi.icltlcllcdoslllll(ll
z i n r : k i hk | r n i v a .L l t j c a ep o \ o l j n on i r
proi/\odnju mlijcka.Nrkon trlianerc-
picc Lr agR)lchnjakolrt roku Inozc \c
posijarikukunrzkrLrcc\cllclitciie{\li-
k a l 5 .)
K!!\llrq,, se nroTc sijllli niUicicc
nrkon.iedrDit. krlqcrnlipnjlr.kao nLlk
na(lnimcalLrusic\ za rclen!lhranidbtri
zi! silaTLl. Kofisti sc u t'a1inlcliiaallla. Slika35. Ulpna reptcau cvatnl
 Krmiva tt hranidbi goveda

Za sila2use kosi lr'i mjcscca ,l

nakonr,elve.SilaZisc moZc
dodati luccrna kao izvof
prorcrnll,
SlllEokrel sc koristi zir
zelenoili za sihlu. Doblo
podnosisuiu.
!j14! sc nroTc sijari kao
naknadDi usjev (slika 16.).
Kaoglavni Lrsjcvdajc vccc
prirodc.t-l odnosunil kukurur.
sirakjc otlxrlnijiDasusu.Mo-
SIika36. Kmni sirak
Zesc kofistitikao zclcnuhta-
na.silirZai kaosijcno.Djclujevrlo povoljnona proizlodnjumlilcka.llraniclba
mladimsirkolr. u zclcnoll sliuliu. nt()ic frouzroaiti trovanic7i\'olinia ciiitno-
lodianonr kisclinonr.a stalijc biljkc nisu otlovt)c.Zbog toga sc siruk kosi
Enad visincod 60 cnr,n livotinjcsc hrancnckolikosrli nokonkoinic.Sitdf;li
cijanoYodiinc kisclinc u tor]r .jc staclijukoirrlc l'rzopasan-Si|ak sc moTc
uspjcino siliralisazclcninrsuncoklckrrn ili kukuruzoni.
$ldnlkqlj sijc sc u rrlnopft)lictc(slikl 37.). Dirjc vllcrvisokcpliloclo
800do I000tntc,has malosuhctvari(oko l5'X,).
Bogill.ic protcininra.pa cljclujcvllo povolino nr nrli.jcanosl
kritvit.
Htanjivirvrijcclnostovisi o . -
koliiiniliiia. Sitno isjeckan !
stoanikcl.ikravcncfndojcdu.
U dnevnonrobrokLrnc
dajcseviic od 20 kg svjcZcg ,
keljazbog po.jarc arrcrnijc i
mirisamlijckapo libama.
Stoinikclj sc mo.Zesili-
ratis oiiclombiljkonr kuku-
ruzau onr'cru lil : 2/l. lhk-
vasilaiapoveiavo ttllijcCno-
sti % mlijcdnenlastiza visc
odl0 %.
Slika37 Stat keti

77
Krntiva u hrunidhi goveda
I
Djetclinsko travna sn'ljesa(DTS) .jc sastavlienaod viie vNta trava i
lcguminoza- lepinljaia(slik llt.). tJ kratkotrajnim
smicsama odnossjcmcna
lcguminoza i travatrcbaiznositi70 : 30,a u dugo(rainiml5 : ll5-
Primjcr D-fS za srednjetcika, dubokl i plodna tla ( C o r u p, | 991t.):
[,ljerna KlupdaslaItlaaji Engleski Biiela
jedinica livadna ostrica Ukupno
ljulj livadna dj6telina dj6telina
Kg 80 6,5 16,4 14,1
1 45 11,8 62 297 25,5 76 100,0

Pri sastavljarliuDI S trcbavoditiraaunao visini.trilianjui prodornosti

trava.TalijanskiI julj trajckroaepanijezudugotrojnc
DI S zakojcscprcpo-
rudujcviScgodiSnja klupiastaoStrica.
Za kratkotrajne DTS jc pogodnUa
livadnavlasulja. =
Pri sjclvi l)1'S
plirnjcnjLrju sc dvijc
sictvc.Pno sc siic
iznri.jcSanos.icnrc
trava.a zalimizrni-
.jcsanosjcnlc lcgu-
Dinoza,Na ovaina-
ainpostiZc scruvno-
mjcrnaizmijcianost
i n i c c n i ot r a v ai I c -
_l-lo
SLrrninoza. 7a
sjctvumorabiti ide-
ahn) mvno. l)ubinir
sielvc 1.5crn uz ob- shka38.DFlelinskaltavnasmiesa
veznuprimicnLr
drlianjaivdljalrinniLkon
sjclve.
Stoinarep4ie vaznosloanoknnivo.osobilozimi (slika19.).Kravcjc
radojedujcru suh(i lva irnaprcko(r0')/"lcaerakoji poYolino utjeacna
irpclrlkrir\:ri n:rsnrrhtlijr'rarrjc
rrrillohrr
hrrlrrgr
crcrgr.;,rrrr.
Kravesc:rc siriju haniti dncvninkolidinanavcairnod 35 kg zbog

I
sadda.jabctainakoii daiemlijckuneugodan nliris.StoinurcpLru dncvnom
obrokutrebakombinirati s voluminoznom hmnonr. Nc snije biti uprljana
zcmljorn,jer u/roklrjcprobavnesmctnjci hipokalccnriju.Sjeckana stoana
repa u obroku za kravc rnuzarenlo;c izrlositido 20 70 suhctvali. Ona

7E
t
 Krmiva u hranidbi goveda

povoljnodjeluje na
p€ristaltiku,probav-
ljivosti boljekoriste-
nje krmivani;e hra-
njivevrijednosti. Sto-
dnarepasemoie sili-
rtrtis cijelombiljkom
kukuruza,koja ima
iznad 35% suhetvari,
u omjcru1:1. Mije-
lanu silaiu goveda
jeduu veiim kolidi-
nama negolisamuku-
kurumusilazu,pa se
tskoltedikoncentrat. Sli/i€39. Stodnarcpa
Glaveili5ie 5e6emerepesu nusproizvodu proizvodnjiSeiernerepe.
SadrZe 13% suhetvari s dostaprotcina.Ne smijc sc davatikravamaiznad
50kg dnevno, jer moZeizazvatiproljevzbogoksalnekiselineili prisustva
zemlje,Uz glavci lisie ieicrne repetrcbadavatisuhuvoluminoznuhranu:
sijeno,slamuili kukuruzovinu.Sadric betain od kojegamlijcko dobiva
nirisporibi, Betainserazgraditijekomsiliranja.Clavei liSie Seiernerepe
s€silirajusa suhomvoluminoznomhranomda bi se smanjilakolidina
a s njimegubitcihranjivihtvari.DnevnakolidinasilaZeiznosiod 25
iscjetka
do30 kg. Maksirnalna dnevnakolidinau obrokuza kavc iznosi 50 kg
svjezihglavai liSia Seiemerepeuz dodataksuhihkrmiva.Na taj nadin
sprjeiavaseproljev.Da bi sc neutralizirala
oksalnakiselina,u obrokeheba
dodatiizvorCa.Na taj senadinsprjedava hipokalcemija
u organizmu kravc.

Uai,nost
risokoktalitetrrih volumi oznih ktmiva
VaZnost voluminozne
visokokvalitetne hrancproizlaziiz iinjeniceda:
@suizvorvlakanapotrebnihzaradburagai zdravljekrava,
e line30% do 70 % suhetvari ukupnogobroka,ovisnoo fazi proizvodnje
nlijeka i govedegmesa,
@sadrieido 20 % sirovihproteinaienergiju, ito utjeie na smanjivanje
skupih proteinskih u obrocinagoveda,
krmivai koncentrata

CfiYEDANTIIO
'79
Krnt;rwu hnuitllti gotvrht

pojctlinjLrjc h-oikovchfanidbcgo\cda.lcf sLrlroikoli sprcrnanirisli kao

'
l ' f . \ 1 1 "I l.r ' . r r .r|r|',' r l f uI ' r . r l r t c t r rki rl r r r i r . r .
\ isokok\alitctna\ olunrinoznn
kmli\ a nc k(rililirl.onilsc isplale.
K\,alih,ti tolunritr).tl ktt.litn .\r i.tllttL',l(t \r tliih()ton ttl)t)lkhottt
. i t ( l i I o u L ( ' u l t u It '.r c r r r i.rl o f { e r \ c n u ( 1 9 1 t . 1v.i)s o k o n l l i i c i r kr cl a V ct l l j u
riic nrlijcku lko dobirrjLrobfok:uslalljcrrod l{0 r),;luecrnckoicnc priic
c\atrrjc i l() "u konccnllltuu txlnosunl ol)rok luccmc slabr;ckralitclc i
7l 'li) I(onccrrllirlir. l1)vcclnjcnru(liclirko ccrrlfutl.zhog loiiic \'(rlutrtittozne
hliu]c. trkodcf sc snirn.juic'f, rrrliicin0rnustiirli i dobit. Kako l(vrlllcla
\olurninoznclrlilnc ulicacna proi/\odniu nrliickiripolf()irriLrkonccnlftrlir.
r i d l j i r o1 ci z p o r l a t a kur t a b l i c9i .
Tablica9. UtiecaikvalitetevolLtmtnazne obrokaza krave
htanena hranjivuvriiccinost

Sadr:aihraniiv,h
S u h at v a r
Kg/dao energije! kg ST
[,1JNEL P B g kg

3 2.41 90 85 255
r0 22 224
15 172 36 33 495
S u h i r e p .r e z a n c i 3 35 88 2.64
61 50 1 025 12.34 4 98 I\,'IJNEL
B Osnovniobrok
3 131 85 2,55
10 2,31 35
15 2.25 33 4.95
3 35 a8 2.61
83,47 1358 t364 6 , 1 2M J N E L
Tvor Ure n ov'. 2004

Neto cnc|gijai p|otcini.1. uirrrttog ohntfu lslabiiakvalitctarolLrnri-

noznehlirlo) zildovol.ia!u.luurdrrnudnc!,ucpolfcbcod I l..llJMJ Nlrl- i -j50
g I)B ipotfcbc :o ln(\'nu pnti:vrlniu 1// /. rDlijekr ili preraiLrnato na
!( iiniul)t()i:\\)injl .165()
|ito)l
\elo drcfgijil i protciniR. rxtunttogrhntLu (boliit l\alitctr \1)luni-
noznchrdnc)zrdo\iol.javajLr uzdrZncdncvncfolrcbc od -l l.l13N,l.lNIrl- i 150
g f)ts i polfcbe za (lnc\nu p/rtr.)(//,iu 17..1L ntliit'l't ili pfef aLrnillona
::otli\njut r)i:to(ltiu 6.1li lit\uu
 Krntiu t.thtunidbi got,cda

Zt postizanjc istc godiSnjeproizrodnjenrlijckaod 63 l5 L potrcbrro io

osnovnom obfokLrA. dodali dnevnoJ,.l kg konccntrata (lJ.l.:17 \4.1NIrl. -
61.50\'{J N!.L - 21.97 N4.lNIll. = 1.4 kg konccDlmla). [.i o\un sluiaju
po kravi je veci za 124(lhg. ito rr'lo jasncr
godiinjiulroiak l(onccnh-ata
pokazujcdir sc isplati proizvoc|tjitkvaliletnijc volunrinoznchranc Lr
gosPodafst\rl.
.\ tnottiltd ltftutill)? lw v tott(,linu ru.bgd nirIL' i .:Iuy pni-totlnje
tli(kt i t(.tulx) Lt:ttriiuLupnc ltroi:twlnjt,utlijtliu i ntt'.utu llrtutsl'oj:
, ncdovol.jna upohcbe.U hrtnidbi l(filvui .junadi.kValitctnc!oltllrrinoznc
htrnc.
' /bogloiijc volunrinoznc hfanctloii sc vii0 lionccnllrll koji jc s loiijinr
o s n o v n i l no b f o k o u r s l r b i j c i s h o l i i t c n . p u s c d i . j c l o u tr . l L r bki a o
ncf(rbltvl jcnirhfunir.
' n0i/hulunsifunosl obrol<unir crc|gi.ji i ostirlint hrunjivinr 1raIinLr
l o l f c b n i m k f a ! u n r a L r o ( l f c ( l c r r o .l ia z i p I o i z r o d n . 1 c .l n k o d c r ' .
n r . ' r . ' n . . r ' r l. r r . rir, l l ' . .ri i , , , ' r r ! , r l r r r . .
!|L:tlottlittiltfutlir'itttt
l\\tlit4lt)g \ilot i \ilt( ohhli Li!\\t i lundtli
itr tiba(t( l)t)\'t,itlil)t1ti:ttxltlunliicl,tri It.\d. i l )lr)ll.ittit,liortotiL:rtotl
pni:torluic lo jc vtlilitt rt:L,rrtt aiii ]t \( LtiIinuliot nttt Ttlnlj.itti
littntiltko lxxk^ttttjc u .!)\\'tlt!t\t|,, Lt) l' tdt!tt.).\t tli tt:iit Idt) i
WLltttift\tj(
l)t)lt.l,d l(rnu(:9 u:iitt nlijLktu i at*nt. l)( (:(tLi i:\'t): ul

7.2.Konc?n|tito a kh iru

Koncenlrirann kfnrivr sadfic u ntillolnvolunlenrL visokLrkonccnlrnciju

lakoprob.rvljivih
Lrgl.jikohidrara
ili pfolcinir
tc nililk sadrrj vl.rkrna.To.jc
hf0nancprcZivaia(srinje ipcraci).tJ hrrlridbigo!c(ll ilodalirksu
Lemclina
\0lurninozno]
hrtni.

,1. Ugliikohitlt dtna kn ir,.t

Kukurut(sliku.10.).jccnclgctskol<r'nrivo kojc stdrTi 70-75'f;ikfobr Ll
o..i,
ST,4do -s Lrljai I do 3 'l; sirovil llakonr. Prob|\ljilosLl(ukuma l(ocl
goledale 8.1%.
Sadr2j nirak o.1'sirovihpfotcina(7 do 8 '11t.riskeje bioloil(e\'fijednosli
zbogncdostiltku esencijalnih anrinokisclina.(lo!cda sc h.lne kukuruzorru

GOI'LDR'1II)
Kt ti|d u hILtItiIhi .gt)\'eltI

suhornisilirarronrohliku klo prckrupljcno.,moili prckrLrpl.jcni klip s 25 do

35"" r l a g c .
.lcaanr. Encrqclsl(rnu.jc vti.jcdnost 92 clo9(rorirocllri.icd osli kukuruzr
( s l i k r - l l . ) .S a ( l f 7lil ( i o l l " " s i r o r i h p f o l c i n a . d \ o s l n r k o \ i i e \ l a k a n i t ( 5 d o
6 "1,)od kukufu/a i 55 (lo fi) rl, ikroba u suhrrjtvuri. Dncvnitkoliiinl zu
hl.lnidblrkfrrir rno7ci./nositi6 do ll kll icanra.lznadorc koliiinc dolazirlo
irci(lo/c. l)rTcrrijciillrr uroic posluliti sunr
| 1 r n l lU] f o l i c \ l 1 c l i d 1 .
Zqb sl(iti JJ ", ikfobiru suhojl\ all. oko
ll 'l',,sifo\'ih Ir)tcinri r ll do l2 'l'i,vlilkirnll
r / l \ , : f l t ( \ r j : . r .I . n , i r . . I r , : zr . r k r : r r r r | l , , 7 .
\ L r ( l l c l o \ ' lrllio l 5 r l i , . l i v c a c u rr l , ;s r n r n l u i c
I r i r s n 0 cnur l i i c k i r .
I r i t i k l l c i c k f i T r n i r cp i c n i c ui r i r i i . U
srnjcsi rnrrTczurni.jcniti polovicLr kukLrruzu.
Slika10. KukunP
I]. I\'otai sk lttl ir\t
S o j i r r rzrr n o( s l i k a - 1 1 . ) s a L li rl T L
i lo.16".
sirr\ ih l)r)lcinr i I lt (lo l0 'l1J rr sli.
Kr'arirrnasc nroTc(lll\ali ncprc|aclcno rr
o ! f l n i a o n o jk r r l i t i n i . I d o 1 . 5 k g d r r c \ n o .
z b o g s a d r T l j ar n l i n u t f i l i ! n i ht r ' a r i . l ) j c l L r j c
po\ olino nil rDu\nocu mli.ickir.
!urcrtrctovo Tfrxrsi(lti r,rsoli'liLrliuod
l f i ( l o 1 0 " , , . s i r t x i hp r r r t c i n la( r t k r 1 0 " . i
Slika41 JeCam
r tuliunlr 2{)do l.l "1,.Sll(h7iur))inokisclinr |lre
lionir. Krr\iirttir\c rtloTc(lit\iltiu ol)focinriL do
1.5lir:dncrno..jcIrrcsrdf./iar)tinLrtIili\ nc 1\'irri.
l\:piclllo zllro sc nloTc llpolfr.lchilrio
plinskiobradcnoLrhnuriclbi prcTirair do I kg tt
dnclno. []licac nlr lovcarnjc nrilsnoacmli-
Jckx.
Sloirrj lr'rrraL \rdf7i .1,1(lo 50",i,ilifoba. I
.1.5do 10"."\lirkrnil i l0 clo 28 ',ri,sirovih
. L t lu l t \ r - r
r r r , r t (t \ . . r . \ t f , . t . r , t \ ,t l c l t r . t i Slika12. Soiinozrna
oninonli cistinour.ltli i lizinorr u odnosuna

f:
 Krmita u hrdnidhi got'cda

sairnc.(iralak.jc ukusno krrrilo kojc sc rnoic upotrijcbitiu

raTliaitc
zclcnomstanju.kllo sjcnazai kao slanrrkoju 7ir'otinjcrac|r.jec1u.
L; obfokse
u prckrupltcnorlr
moicukl.juaiti sldnjubcr loplinskcobfadcu l<oliiini1.5clo
2 kgdnono.
Gnh sadrii20 do 28rfi, sirovil)prolcinr s dostalizinr. Ll srlrjeslrrirzn
do :0'1i,. irko jc l,liijcg ol<usr.I'o2cljnogu ic
lrciilaacnx)7csLrdjclovrli
pri.1c
kLrhrti hranidbeknrva.
'hp!rn!i!b!!q![
Toplinskornol)fadonlsojinogzrnir iztnd i10''('
u trirjlnjLL nckoliko sckUndisrnarrluicsc zil 90 9i' irnlilripsilldiclo!atrjc
lripsininhibiLofu u zlnu sic. IIidlotcmriikomobfxdo|nsojinog/ml (clis
tNdil.lrnjcnr. pfZcnjcr]1 i L()stililrjcrrr) snraniLrjc sc itktivnosluntinLrlrili\'trih
trrri i po!cer!u ncI'irzgrirdl.ji\osl llfolci l. ilo ic vaTno z |lI.()iz\odnjLl
l i c l 0 .l J s n r j c s/ca k r l r \ od o ( l l i cs 0 d o l 5 r l l , t r p l i n s l ioi L r l u i l c nsco i c "i l i
dncvno rlo 1.5lig. l1 1ojkoliiini tljclrrjcvr'lopovol.jno nr rnli.icinLr nrirsl.
lt;
Iqjtllrtlirlul sr(lrii 4;1 si|r)vihpR)lciDrs visol'irrrll';li,,irrl(2.9rf;]
itu ih iini bioloilii \,fijc(lrrinr IR)lcirirnir.Illl/gfirdlji\'osl 11()lcinr.ic pfcl(o
659,1'. lu prcTivaioic pogotlnijutrplinskioblutlcnlsoju.icr.icfrlgftrdl.ii!osl
frlrlcinuisfod i5')i,. ilo ic ai i !rltnilll (lodu{korrr \rrric\urnirzir \is{)l()-
n r l i c i n ok f t r \ c .S o j i n as u i n r . ri c i z ! o f p R ) l c i n ikr| u V a n r kuo i c p | o i t ! o t l c
i/rrr(l25l(!lruli.icku (lrrcvno.
Strncok|clorasllanlir slr(lfii Inno!l() il|rrinokisclinclllclionirril. Zir
hranltlbrrjc tlobrasuncokfcL()vu srarnao(l (liclorlriano ol.iLrilclrogrmu s i l
sifo\ilr pl1)tcin!i oko I E '1,i,
d0lfl '),i, vlrl(urr. Ll lilrnnas.rjcs0nrnrijcnicnc
klr!unulrnoTc\c urDi.icilllido 25 'f; ili til(ufno (lnclrr()tlo 2 kg. StLttco
ktckl!d I fcfiairril srann irvor su l)folcinil /il kil!c s dncvnonr
proi/!odrrionr nrlijckr ispodl5 lig. Suncolirelovit \rlirrrr.ic ir\or l)folcinr
mlildoiiunadi [ 1(rvu.
Rcd!!t4!!U1trrslclrii l2 do J5'f, sirorih pfolcinaVisokc|azgradl.iiro
sLi(i/nid 7(l 'li,). Ll obfoku 7a l(rrvc fepiairii sirir)lirbc/ crlrkakisclilrlli
gluko/inolata (Carroh(()(t) sranrr)mozcsLrdiclovrti Lrkoliairri2 do 1.5 kg
(lli.
dncrno. au krrnnoj srrjcsizl kll\c do 25
P(cniincposijc(nlckinlc)st(ltc I4 do 1l')i, sirovihpRrteinaiija bio-
pScnicc.
loikavlijcdnostovisi o sorli sarrljcvene Sadtc oko 10 -0,1, r luklna.
bogatcsu fbsforom.rnrgnczijcmi kulijem.Posi.jcsu vdo ukusuc.djclujLl
LJs rjcscza hranidbukfa\.arlrogusc Lrriielalido l5 ');. lJl(Lrfno
Iaksati\'no.
u obroku mogusudiclovatiod 2 do 5 kg. Ndlinije posiicsu hnrno btaiDo.
krnivo s 5 do 6'llovlakana.
\kroLrnalo

3l
Ktntirtt rr httnitlhi gn'cr!tt

Ktt[rfuzni glLrtcn je rLrspR)iz\o(l rkrbiranju ikr'obaiz kukunl/4.Srst()ii

(
s c o c lp | o l c i n r . 1 0
( l o 6 0 ' r i , )n i s k cf r z g r a d l j i v o s( 2
l i 7 ' 1 , )s v i s o k i nur d i c l o n r
rrrrlioninl.LlljcacrrirTulLrl)()lunrasluca. Slnbijcjc ukusnostiIil \c ne kofisll
11()trroku! iic od I (lo -i kg dnclrlr ili rlo 15",, 11snricsarnir za kfil\c.
!ibljc l4rino Llobirl sc prcluLlonrcijclc libc rli dilclora ribit Lr
ploizrodnii libljih Lonzcrri.Riblje braino slrlrTi pl)sicano6.1"o (60 do
()5 'lo) :irovih Irolcinir \isokc trioloilic rrijctlnosti/bos sLrdrTilia ll,airra
(5.:1'l';). In)gulolc Lirlcilcrr.lirslir|orri \illllrrinirru.SliLrpojc lirnriVopu sc
o ! r i r i a c n ok o r i s t iL rs n r j c s a r rzan t c l i u li r i s o k o n r l i j c a nkcf i l \ c . \ ' i s o k " u
If()luiru r)i\kc |eu.,l|irrhrlc LrhLrragLr inrirjLr Dfolcirrslirlimri\lr: clslru(lIl||Lr
sojir.krrlirrruzni glrrtcrr. r'ihljcbraino.nrcsnoil(r!no l)fuino.
\ l l i j c l t ' L rp r i r h rrrl o b i r i rs c s L r i c n j c n ( rrl c h i d r i n n i c nsr r) j c T c Sn r l i j c k a
S u t | 7 io l i o l l " , s i r r l i h p r o t c i n i:r1 . 7 ' 1 , , l i , , i n i rt.i l ) { ) l r c b l j r \si tc s i r n o t l
\nr.ic\irrrir /ir hrrrnidhLr lclrrrlii liuosustrrvni tlio zarrricrricu.,Lr Inli.icl(o.
L,lL.1:r lklrterrritltjc i/\of lnofqirnskoq (luiikirkojcgirslr|7i -ll ".. orr ic
lino qlilrrLrlilinir i hiiclcjc ho1c.Zirr jcnir.jczu lulioplobuvljir,c plotcinc.lhrg
glrrbljcglirnLrlucilc rrlejir rnincrulno gnojrrrrnc rnijciusc u k nnc snrjcsc.
\llo.ic \il7rx),/ulrflrri(lbLr ncpxrtcinskrrn dLriikorrr tla obrokzu prcTi\aae \r(l17i
d o ! o l j n r rI ' o l i i i r r rirl \ r l ) h i rl.) r ( ) l c i r l Ii lri.r r c | i l l lirv i l i r r ) l i r t rl ) { ) l f c h r r/1i lh f u s l
lil,rl)l)iru bLrrr.ri.Sirnrocc r1torrrslLrariLr rrnoniial(i/ ure'jcLrcinljbllc Lr
srrrtczrr rrrlrrrbskor.r prrrtcirrrr koji sc r'azgr':ulrrjc u \ifiilu nir urninokisclinc.
Arrirr(rliiselrrrc se resrr'hiiliuLrl!rrliorleri.ic\'u./lfolfcbc pfcTi!irar. Arnorriixk
Loji nijr rrirurLr\inlc.,Unrikr'obskog protcinatIrlllzi Lrtclr'u.l()iI ga Lrspjcino
l)rcfil(lul.((lctoksirifillLrlLrlil<r konecnt|acijir lrDoniilku(\ll ) rrcprcll,/i l0l)
r r r i t , l ( X ) r lbr Ll .r f i r r o \ osgo h r( . l u h L r s i. s/ u r . .l ( ) 6 5 .e.i l . l : c l d h o l c f . 1 9 8 5 . ) .
1)rosicanrll,,ioloiki oplimulrl koliainr urc'jc.l.ojLrlfcii\iri'1 rrogu
L r s p l c i npol c n r r l r u ti mikrrbskp i n r t c i ni.z n r r s1i 0 d o . ' l { )g r r r L j cn i t l ( } 0k g
l i c l c s n rer r r s (c l c l ( l h o l c f . l 9 l { 5 ) .
L \\rhu \lricail\urriu nuslc r'uzlr'idrricLrrqjelod uljcerjcnl ufclrc
lilrklcrii.rr fcsor'l)ciic.rnronr.jirka rLkr'r. Lr|e1rr sc nroTc\czuti nir nlincfirlnrl
l(onrpolrcnLu BLTNAIu pfoi/vod l(rji sc zorc llhNLlltAL (S). llcnrl foliac
i r k t i r n o s tr n i k r r r h :hr u l r : r l . i \ e 7 c s u \ i i n i N H , o d f 2 a \ u i u cni o n l i r l n r r
lioncr'rttIlciju\ll, Lrburilsu.[]crtalspr-jciarirnaelo/irkiscljir\ilrric bufitga.
onloquci|!rjLrliur tri nuairrsiguIni.ju LlpolrcbLr urcjcU hrrnidtri.l]cnur'al<Srr
: a d r 2 il l " u u r e j ci l i I l 5 " , , c k \ i \ r l c D l i rs i | o r i hp r r r t c r n l .l r r s u n r f o f i1r
5 5 ' , l ub c r u l u .
 Kftxiva u htu idbi goveda -*4tt

Benural<S>poboljSava iskoriitavanjecelulozei ukupnogobroka.Vrlo

je pogodan za obrokes kukuruznomsilaZom,jer silaZanemadovoljno
proteina.Na Benural(S) Zivotinjetrebapostupnonavikavati(najmanje7
dana).Hranidbuurejom nije prcporuCljivoprekidati.Urcjom se moze
zamijenitido 1/3ukupnihproteinau obrokupreZivaaa. Nakonhranidbebrzo
serazgraduje uz naglopove6anjc koncentracijcNH. u buragu.Ako jetranije
u stanjurazgraditiviiak prispjelogNH., on ulaziu krv i dolazido trovanja
livotinja.Znakovitlovanjaurejomsu:zastoju radubumga,ncnlir,udestalo
mokrenje i baleganjeiivotinja uz izraZcnipuls vene jLrgulais.Nastajc
apatija,neprirodni pokreti glavom, !kripaje zubima, mukanje,
lekonholirano kretanjei guienje nakon20 minuta od klinitkih znakova
lovanja.NajuspjeinijametodalijcdenjaotrovanihZivolinjajc kirur3ko
otvaranje buragai izbacivanjesadrZaja(Pavidii, 1999.).Iskoriitavanjc
uejeputemmikroorganizama buragase nroZepoboljsalidodavanjcmu
lranulakoprobavliivih ugljikohidratnihknnivat Zitarica,mclasc,melasnill
repinih
rezanaca i drugih(M<iller, 1976.,cit. Feldholer, 1985.). Urcju
lebadatiu obroks veiom kolitinomostnlihkrmivai u viScdncvnihobroka
alinesazelenomhranom,silazommladihtravai leguminozakoje imaju
vileod70 % razgradljivihproteina.Kao Bcnural60 ravnomjcrno sedodajc
od ldo 1,570 pri siliranjukukuruznc silaZe.Na taj nadinpovciavase
sa&iajproteinau silaZi,ublaZavakiselosti povc6ava probavljivost
silaze.

proizvodiprehrambeneindustrije
7,3,Sporedni

Reoinirezanciu svjc2emstanjusadrT-c oko 90 7ovodei5 7osaharoze u

j tvaripa ih kravcradojedu. Dnevnakolidinarezanaca u obrokukrava
ido l2 kg. U svjeiemstanjurepinirezancisc upotrebljavaju u blizini
Vogu sc silirati.ali se uglavnonr upotrebljavajusuhirezanciu
i peletiranomobliku s mclasom.Po udjeluenergijcjcdnaki su
ijama,s niskim 70 proteinai visokim % vlakana.Kravamase dnevno
le3 do6 kg suhihrezanaca, ne samokaoizvorenergijcvci i vlakana.
Melasa Seierncreoeje gustitamnosmcdi sirup.Sadrzioko 50 % iedera
20do25 % vode.Sadrii dostakalija (4,8 %) i neaatno bjclandevina. U
hranuse dodajeza poboljianjejc5nostii sprjodavanje praienja,a
ilenglikoluza poboljSanje ukusnosti.Sila2itravadodajesc kao izvor
i to na m' 50 kg. Vrlo je dobarizvor energijcu hranidbis urejom.

85
Krnivu uhrunidhi got'elu

Kao porczirat razliiilih koDrlonenalaupotrcbljirvasc u nrincfalniln

ciglanra.Vcar koliairramcLrsc.rbog povcarnckoliiiuc kaliia u obrol<u.
' r r u / ( . r l . i ( ( J|l|i. r. l r h : . i c\ l , r i r \ I n i er n i r g n . z i . l : " .

l)i!!l(l 1|(D ((lfcbcf)) \c upoifebliirvl u svjczerDslilnju !L okolici

p i \ o \ ' r f t rS. | d t i o k o l l 5 ' l u\ ' o d ci c l o 7 ' 1 "s i r o r i hp r o l c i n xU. k u s n o j ck r m i -
rtr. poboljiara uzinrirnjcostalihklnrira i porccar'adncrnu p|0iurrxlrrjui
rnasttoirrnrli.jckir. \4o2csc auvutiLrsvjcicnrsluniLr tlo 7 dana.Kr-avanra.jc
d o r o l . j nkao l i i r n ao c ll 0 d o l 5 l ( ! l ( l n c v n o .
()sujcnilimrni kvasacsatlrTipnrtcincvisokcbioloikcr.r'ijcclnosti ivisok
rutljcllitunrinu. I)o(lljc sc u slir-lcf1r tchd i u obroke risokonrlijcininr
L r a r r r r nkao l cp r o i z r o r licz n a c3l l )k g r n l i j c k r .

7.1. .11in eralna Iirn ivr

\"olLrrninozna kr'rnirusu glurni izxr nrinctala(siisno.rilaTu.piril) n

o n i rs u i n u j z a s t L r p l j c nui j lar r a n i c l lprri c T i \ i r a nt l. r o l u r n i n o z n i kn |rn r i r i n r a
rrdjclntincr'rrla.ju ncLrjcdniracn. Zclcnilluccmir.sijcnoluccrrrui sililiirluccrlrc
sil(lf7cffc!iic kalci.jui ntrrlolirslir|u.a kukurLrzna sill2r intll pfcrnirlo(u
StuIilc hiljlic sr(lr.ic r)urrjc lirslrrrl i kalija. I\)kislo sijcno inra nrirrrjc
rrrinclirlil/bog ispilan.ja.lz narcrlcnih razloga. kao i zbog slabije
islolislirosti nrir)clirlil. \ olunrinornir krnli!ir nisLrdovoljln izvor-mincruluzr
l)rcTiVirac. pu rDincfulc vul.iu ckrcllVuti smicsunra(l()nccntfill inrr) u oblikLr
Inincfrlnihl.fnri\Lll(ro itr) sLrstr)Cnir sol. sloanivaprrenrc. (likrlcijc\ li)shl,
lbslinral.r)(nrokrlci.jc\lbslirl.koillno blaino i osula. Nrl.jotlnostavnili i
nniicltirri.iinuiin clocluvanju rrakr-onrinerilla i nlil(fonrincr.lrl0 je u ol)liktl
knnrcncsoli kojLrgovct|rpo volji liTtru slohodnonr nilainIdriarrir.
Slaauasol ic jo(lilrnuzboqspljciavlnjl tuirvosti iivoliniu.a sadti Nl
i ( l koji poboljirLrljuokusobroka.Doclujcseoko 0,5')uu konccnlfrtc.
Steani\!rplr!!rq ili {r)alt!rl!!rrl!riz\of .1ckllcija. Kalcijr u !apncncunc
snriicbili ispod.1.1
"".
!.oil!!!ro bfi6lo dobi.jcsc p|cutlonr kosti.jLr. Sadlii l0 do l5'1,1,Ca i 1.1
'li,
clo 15 lostbla.
Dlkdqtjqr l!;lut jc izror' lirslbta (lll ol,) i krlci.ia (2{r%).
Forlbu1 jc izvol krsfura.Sadrli l8'11,firslbfir.do I 'lo kalci.jai9 91,
d l r i i k . (r c k r i v a l c n5t 6 ' 1 ,s i I . ( ) \ iphr o l e i n a l)'.f e l ] r aF c l d h o l e r u ( l 9 1 1 8 l.b) s '

s6
 Krmiva u hranidbi goveda ---*.^.tr

fonalpojadava aktiwost alkalnefosfatazei mineralizaciju

kostiju.Fosfonal
sa&iiL20 o/obenalakoji potidemetabolizam kalcijai fosforau organizmu
livotinja.Bjelandevinastavrijednostfosfonalauzima se u obzir samoza
preiivaie,Kravama se preporudujednevno 50 do 100 g fosfonala.
Nedostatak kalcija u fosfonalunadoknaduje se dodavanjemvapnencau
smiese.

7.5.Krmne smjese

Krmnesmjese(koncentrati)su sastavljenc proteinskihi

od energctskih,
mineralnih
krmivau odrcdenimpostotcimapremavrsti doma6ihiivotinja i
hziproizvodnje.
Razlikujemo:
A, Potpunc
ili komplctnesmjesc
B. Dopunske
smjese
ili premiksc.
C. Predsmjese
A.Potouneili kompletnesmiese,kaoizvorcnergije,sastavljene suod 60 do
80%prekrupljenihZitarica,20 - 25 % proteinskihkrmiva biljnog ili
Zivotinjskogpodrijetlai oko 5 70mineralnihkrmivai aditiva.S potpunim
smjesama sedopunjujevoluminoznidio obroka.
B,Doounskesmiese ili <suoeri>rne sadrze Zitaricc vei proteinska,
mineralna krmiva i aditive. Na obiteljskimgospodarstvima, ,itarice
Foizvedene na vlastitimpovdinama mogu se (superima)).
kompletirati
OmjerZitaricai (supcra>jeod 70 do 80 % naprama 20 do 30 7..
C.Predsmjeseili prqluikqisenajdeiiedodaju0,5 % u potpunimsmjcsama.
Izvorsuvitamina,mincralai aktivnihtvari (antibiotika).
Pravilnik o kvaliteti stotne hrane odrcduje kojim zahtjevimaktm e
Mj e.se
noroj u udorolj i ti.
Bithoje napomenuli dapojedinakmiva u smjesdma
morajubiti zdrcya,
do1/oljnousitnjena (bolja probaw) i dobro izmijeiana. Za svaku fazu
proizvodnjeproizvodise posebnakrmna smjesa:za suhekmve, za mnu
i zapreostalidio laktacije.Sastavi kolidinasmjeseovisi o kvaliteti
laktaciju
hrnivau smjesi,kvaliteti osnovnogobrokaivisini dncvneproizvodnje.
Knnnesmjesepoveiavajuuzimanjeukupnesuhetvari obrokai sfianjuju
uimanjevoluminoznehrane.Najveia dnevnakolidina koncentrata je u

PSryO
87
Krmlva u hranidhi goveda

rano.jlaktacijii iznosido l5 kg. Zbog povoijnijeguljccajr na kolidinui

kakvotu rnlijcka.onase tijekon danaraspoclieljujc
u visoobroka.
Dodalci yisokorrtlijel n i n kravan a:
Nakon tclicnja kmvc ostuiu bcz antioksidanata (Se, Zn, ( u) Sto
tumanjujc njihov imunitct.Navesticmo nekcod pripravaka koiina sc moZe
sanirlti tlk\'o slanje i poboliSati
probava. Jcdanod njih jc ltiapl$ koji
sldrli aurinokisclinc. Zn. ( u. Mn. Co.
pcptidci najvalnijcnrikroclcnrcnlc
l;c i ('r 0 kelirlnonlobliku.
I)odavaliernbioplcxadva ljedn0 prijc lcli0njr ipfvr dcliri ticdnr u
ranoj laktaci.ji.srnnniujcsc broi somitlskihstanicitzo 40%, i povciava
mlijotnost u rand lakluciji.Dodavlnjcnrbioplcxaotklanjase ncdoslilhk
Inikroclcrnenala. pol'nljitv:rjulczultatimzrnnoiavarria
icpitclizrcija tkiva.
l(noiopar otpornostna diclovrnicslrcsorn.
Sc i !iy(4u1in sman.juju pojavuzaostajanja postcljicc.upalunrNlcnicc
(rr(r,'//A)i ubr/rvai!rinvolrrcijunratcrnicc.
'
[)oclavanjcm JcrlSaca proizvo<la kLllturckvnscatr sn]icscpoboliilvil
so razvoj cclulolitiikih bakterijoi plobavljivost\'lakrnl. Slo ulicac na
polccirriclnlijcanoslikull.
Plonilcn glikol jc dodatakzl sinlczu laktozc.ovinr dodalkomsc
spljciava pojlva kctozc..jcr smal1jujcnrobiliziranjcmasnih kisclina iz
rnasnogtkila i nakupljunjcr)lilsliu.ictfi. Povciavr uzimartjehrancu ranoi
laktrci.ii.
Z4!re!q!x!d1sd!19 zahval.jujuiinrikrobiurau bur-agukr-avc.mogu
podrliriti l'rotrcbcnl protcininlazl cincvnuproizvodnjudo 20 kg rrliioka.
Za proizvodnjuiznad 20 kg rnli.jckLr dncvno troba dodavnli zailiccnc
protcinckoii sc r1cmolilr mzgraditiu bumgu vei u crijcvim!. Zastidena
aminokisclinanrclioninu ranoj laktaciiipotidc uziliirnje hmne.povcfava
rrllijcenosti masnocultllijcka.

11x
Cdmbenicdo
I Oa O a
R(,larraflo'utsl
oto
prorsrroanSQ
mlfiehu
Goveda su(tvomiccDza proizvodnjumlijckai mesakojeovisco gradii
kakvoiiiivotinja(slika43.).

Slika43. Krava- "flotnica" za prcizvadniumlijekai mesa

GOYEDARSTVO
u9
 Cintbcnit:io kojina o|isi lroi:rol ia i)11ilckd

Uzgojnu\'fijcdnostza proizvodnjurnlijcl<ai nrcsaodrealujcgcnolip

iivotinic.5obzirorrr na iinjcnicu da gcnoripiivotinjc nijc dircktnomjcflii\.,
osnovicu /A ocjenugenotipoaini lenolipski,r ploizvodrrjiikoia je jcdnnka
noln lnom liaprcitctll pR)izvodnic mlijeka postignuto|nu oplinralniln
u l j e t i mpdf o i z v o d n (j e
C l a r .t s a r i c . 1 9 6 9 . c i t .C r L p L r 1
t .9 E 0 . ) .

8.2,Kttlitinu ikakvolo stolnc Irrrnc

Za nornlrlno lirrkoionirilnicproblr!c prcTi\lrai i bol.jciskoriitavanlc
0b()k ]lotfcbno.jc osigLrfatil(oml)iDifanc obrokc odloVarnjutcqodnosll
lolunrino/nc i k()lrccntrilirnc lrrirrcLrsLrlr(rj lvirri.TiLk!iobrocisLrukusni.iii
I t l j cz u d o v o l j a v al ijzLiro l o i k cp o t r c b cl ( r i r v (l ( a f . 1 9 6 0 . )I.r j o n r i c f f a r l i a i t
1cz.rpojcdincllzc lrrl.tuci.jc.
Za iskoriilrvnrrjcproiz!odnor l(rpilcllcl .,u nrli.jcanost. l<rrvcnl(r[rjLr
dobilltiobrrrkcodlcrlcnclionccnlrircijc cnclgi.ic. or.lnosno koliiinc cncrgijc
u s r L hlo\ rj f i o b r ) k r . l o i c v i d l i i v oi z s l . j c d c c cp gr i l < a z a :
ja energje
Koncentrac Probavjivost
organske
Kgmljeka/dan MJNEUkgsuheivari lvar 7o
0 50
t0 66
2A 74
30 6.2 80
Porcalrrr]unrrIrcvnc pnrizr,rxIrjcnrlijckr nr{)fusc povcaLrvuti l(onccn
lracr.jr
crcrgi.icobft)l(il.ali i p|obavljivost
oflrilnskclvlfi ob(lkl. To
postiaikrrlilclrliiorlrhl'irnourzu nrljcinile kravc. Konconll-lrci.jrcncrgr.lc
ob()krovisio vfsti i kvrlilcli knniva.ilo.jc viclljivoiz podrtrl<a:
Neloenergle l\,'UNEUT00 kg slhe fvari
Lucernino sijeno,L k asa 385
Lucernino sjeno, l. klasa 343
Livadnos jeno,L kasa 296
Livadnos leno,Lklasa 237
Kukuruzna s laza.oSla 414
Kukuruzna s la2a,dobra 592
Sirkovasia:a
Posile s33
740
Cinhanici o kojinn ovisi pnti:vothla mlijeka

Ako se kravc hlanc loiijonr loluminoznorn hranom s niiom

konccnlracijonencrgije.nranjakcnergijcu obroku nxua sc nirdoknir(liti
snricsonlza krirvc.ilo poskupljujcploizrodnjunlijcka. Na taj
skupl.jorrr
naiin pogora{\'asc odnos lolurninoznei konccntdftnchmne u obtrku
kmvir. Sk) ncpovoljnouljcac nr md pfcd2cludircir (nrikfollofc).sadrilj
nlijcine nrrstii rcproduktilnuetikasnost
krirta.

8.3. Tehnoloiki prorcs proixlodnje nlij?ktt

'lchnoloil<i
pr'occsfr'oi/vodniornlijcka.zbog frzliaitih prchmtllbcnih
/rhljc\,a krntl u pojcdininrraztlobljimafrci/!o(lnog ciklusa.tli.jclisc u
clvijcllzc:
- l'ripr!'luu!!llz.t!.koja obuhvatasuhoslirii f nu llkllciju (prv;l2-J rnjcsocir
nakon tcl,cnjakfavir).LJ toj l'uziclolazickr tlunzici.jckrava iz ncllkti-
lljuecg i glaviclnog u ncgrirvidnoi laklilljuccstlnjc.s rczulhl.icponovno
proiztodnr)g
lirr-rlilarrjc kupilcilcll liicanosti;
- l-azlj$or'$1auanjiLJuoirlql]rog f,illlr!! rlqli! li]nnifrnog Ltpriprcntnoj litzi
laktrcijckoja trrjc oclzllrictka pliprcnrnclirzcdo krrja hktacijc.
k|ava u pojcdininrlazanraDfoi/vodnionrli.ickir
13r.oj InoTcsc iruaur)irti
' n) li'rnuli
t)r(
Nxn
365
-
N prosjeinibloj kflva u lilrmi
n - brr)jdlnil u lirziploizvodnje
l\-osicalliudjcl /asuior]ihkfl!ir u stl(lLrizuosioko l5tl,. l oslrlo su
iskofiStlvlnjnpRlizvo(lrl(|g
krilc u rirzcloblju kirpucilcla
nllijcanosti.

8.J.1.Suhostuj
Veti dio uzgajivadadfii slrhostirj
razrloblicnr
mirovirnjau koicnrkrava
ne proizvodimlijcko pajoj nc trcbirpddr\lti osobilupirTnju.Mcdutirrr.lojc
vflo vaZnofazcloblicpriprcrllncllzc laktacijcfa sc plcm kfavi u k)m
rardobljulfobalilko iodnositi.
.\rro'/r/l.jerazdobljcpfije tclicnjau kojernsc kravo^suiuiLr prckidonr
proizvodnjcmlijekr. Na taj raiin orrorutavr sc rarv(i lelusa. koii je
najintenzivnijiu zaclnjadvl nljcsccagralidiosti. U tom razdobljuodrija se
oko 60 % rilstaletusr.U pNih 6 nricseciglavidnostiplod se spolijerazvijai

92
 Cimbe ici o kojima ovisiptoizwdnja hlieka -. ,,, -,**t

nakon 6 mjeseciimamasuoko 6 kg. U zadnja2-3 mjesecagravidnosti masa

fetusanarastena oko 40 kg tjelesnemasepa su potrebeza razvojfetusau
tomrazdoblju mnogostruko veie negou prvih 6 mjesecigravidnosti.U 8.
mjcsecu dnevniprirastfetusaiznosi200 g, a u 9. mjesccunjcgovjc dnevni
Firast750g.
Suhoslajmota trajati najnanje 40 dana, a obitno traje 60 dana.
Problemivisokomlijednihkrava pri zasusivanjumogu se umanjiti
shaCivanjern suhostajana 50 dana, Sto utjcde ina pove6anjekolidine
nlijekazbogproduljenelaktacije.Ako suhostajtrajeviie od 60 dana,krave
sedebljajuzbogpoveianjakonzumiranja encrgije.Takvekravesu manje
otpornenapatogene mikroorganizme jcr je smanjena proizvodnjaleukocita
(Huber,1982.).
KravamoZei samazasusitiakoje scrvisnorazdobljedugoa zbogtogai
duljalaktacija.U tom sludajuprestajeproizvoditinrlijekoprije planiranog
stoekonomskini.jcpovoljno.
zasulivanja,
Zasu3ivanje kravanormalnogproizvodnog ciklusatrebaobavitiprisilno
inaglonasliedeiiradin: prije planiranogzasuiivanja7-l0 danakravedobi-
vaju(ovisnoo kolidinimlijekau trcnutkuzasuiivanja) samoIivadnosijenoi
vodu,bezkoncentrirane ili zelenehrane.Broj sc muZnjine smanjlujc. Nakon
zadtjenuinje u svakuse sisustavuaantibiotskct mast radi preveniranja
naslilisa,o zatin se svaka sisu uroni u dezinfekcijskorvel,rtvo. Stavljanje
antibiotskcmastimoZeseponovitimjesccdanaprijc odekivanog teljenja.
Pritisakmlijcka,koji se stvoriu vimcnuposlijeprckidamuZnje,djeluje
ns zaustavljanje sekrecijernlijekau alveolana.Nakon toga sc resorbira
nlijeko u vimenu ipodinje obnovasekrecijskogcpilela pod utjecajcm
progesterona ili hormonagravidlosti.
Uspjelnose mogu zasusitisamokravezdravogvimena,stosc mozc
!5hnovitipregledomsvakedetvrtiprije zasulenjavimena.Ako jc mastitis
t€stpozitivan,
trebalijeiiti kravuodgovarajudim
antibiotikornuz prethodnu
izraduantibiograma.
potrebnojekonholirativime.Ako sevimepove6aili
Nakonzasusivanja
potrebno
zacNeni, je postupakzasuSivanja
ponoviti.

Vaitostsuhostqja
Zbogvaznostikoju suhostajima u proizvodnjimlijcka,nroie sere6ida
laktacija
poiinjezasusivanjem
krava,a ne njihovimteljenjem.

YEDARSTYO
93
Cinhenici o kojinruot isiprui:rodnju nlijeka

Va2nostsuhostajapr(rizl^zi rz.iinjcnicc da sc olganizirlr,cnr suhoslaja

postiic:
' nomalan razvojploda.
. rlrdanj
e !ilalne tclndi.
' obno\,lili rcDlontvinlena.
' popunarczervi\'itanrinairiincrala.
. ckrbmnrlijcr)nost
r.riduaoilaklaciii.
. formilanickolostrunu.Ako sc kr-avcmuzu clo lcljenja.izostirjcsintcza
kolostrulr!bc7koicgilsc u lclctanc mozcstvoritilasivni irrlunitot.
ltitru:i\:dnidu S,1l) 1x*uttlu:u lu kruv<,k!)it,.\ intdl( snllr)slui,u
rxlno.;unu krore koje trisntoil( suht)stui,ttttti:vxla tr.sljatlctttihtktatili 15
&) -10'%nlliiaku i]c. Dt:i sc(l(1i:()\k!lunic\uht)\tujuu l)i klit'ni 1t!t'i(lina
rui:4wt tiiliiL'<:no\tu.rlirl&\i luktu(iii :( l 5-:0');.
Kfnvc u suhostiriuInoirju bili t| unljcrcnoikonclici.jii nc smiju sc
udcbl.juti.Dobljanic krava. to ncadokvatnoopskftliivnnic mincralirnai
i oL|nirhnakontclicniauzlokujcmctabolirlkc
crlcr!iionrliickonl suhosliriil i
zdrrvstvcncpofcnrccl!c.Dcbclinrkruvilniau suhostrlju lirloTisc progcslcron
u loju ito mozcf()uzroaitisl0filnoslnakonlclicni .
Prccicbclckravc u suhostajunrkon tcljcnjr inrailt slabiji apctil. ito
koliaiDcpr'oizvcdcnog
fc;lultifiropadilniclnljelcsnc nrasc i sniT.lvanjcnr
nrliicka.
U ll1lijcanihkrrva koic su u suhostdiudobivalcobrokc ncuskladcnih
odDosa( a i I,. ili prcviie (ia ili prcrnaloMg i l'. jtvlia sc !!Iljj!{qt glgzjlira
kao posljedicancdovoljnobrzognrobilizirlnjaf a i/ vlaslitihrclcrvi nakon
tcllcnia.
Klavc u suhostajuicsto ilobivaju edcn vin]ona.ilo nijc posliedica
vclikih kolidinakonccntlatau obroku ra zasuicnckrevo. nego poveaane
koliaineNr i K Lrob|oku.pa trcbavoditimiuna u prc!cniranjulc p(iave.
Najiciii mctaboliikiporcmcairi visokomlicdnih k|iNajcst keb,/anakon
telicnia.Tri porcmciai aesaese .javlja u krava kojc su se udcbljaicu
suhosla'u,i krava koje nisu opskrbljcncdovoljnom encrgijom nrkon
teljen.ia.Poreidnje etrcrgije u obtoku prel tcljertje s dovoljnontkoliiitronr
krulitetnog sijctu ili sicnda! tc hranidba po |olji i:bulottsirunintobto(ina
odnuh tlekon teljcnja, tutiboljd su ptevrti,a:d poj w keto:c.

lvnutt, LRI:,llil1l '

 "-. Cimbenici o kojima ovisiploizvodnja mlijektt -,**a;

Da bi se zasuSene kave mogle hraniti po metodi hranidbeza suhe

morajubiti odvojeneod proizvodnihkava. Zasuienekrave je
$ye,.
najboljedrzatina pasnjakus nadstresnicom.
Ako to nije mogu6e,mogLrse
driatiu stajiuz moguinostboravkau ispustu.Najboljakontrolazasuienih
l(ava postizese njihovim drZanjemna vezu, ali takav na6in &Zania
nepo\oljno uieaenanjihow kondicijuirijekreljenja.

Etqnidbskruta u suhostaju
Ra5ireno je pogrjeSnomiSljenjeda kar,u dok ne daje mlijeko treba
hranitilo3ijom krmom: kukuruzovinom,loiijim sijenom, slamom itd.
Suvremeni management u proizvodnjimlijeka postupcimas kavama u
suhostaju injihovoj hranidbipridaje vrlo veliku vaznost.O tome ovise
rezultati
reprodukcije, mlijednostkravai zdravstvenostanjenakonteljenja.
Neurqjereno konzumiranje energijei bjelandevina
prije teljenjauzrokuje
nepoZeljno debljanje kava, a posljedica.je:
d smanjenje apetitanakonteljenjai pojavaketoza,
e zaostaJanJe upalamatemicej cistenajajnicitna,
posteuice,
a teskoteljenje,
d produzeni
pueryerij.
Visokabredostdovodido poveianjaretencijgvode,mineralai proteina.
kaoobrane organizma kave od nedostalka ovjhtvariu poeelku lakracije.
Hranidbom zasuienihkava trebazadovoljitinjihoveuzdrinepotrebei
potrebeplodakoji se intenzrvno razvija.U hranidbizasusenih krararreba
zadriatinjihovuodgovaraju6u kondiciju i na taj nadin izbjeii negativnu
energetskuravnotezui padtjelesnemasenakonteljenjazbogketoze.
Prema postavkama suvremene hranidbeobroku pf,,omdijelusuhostaja
od Sezdesetog do dvadesetogiJi petnaestogdana prije teljenja treba
sadriavati
manjeenergijea visevlakana.U zavrinomdijelu,od dvadesetog
ilipetnaestogdam do teljenja,obroktrebasadrZavati viie energijea manji
sirovihvlakana.U zadnjemrazdobljusuhostajakave se privikavaiuna
obrokkojiie dobivari nakonlcljenja.
Taka\naiinhranidbe zasusenihkrava
pofeban je da bi se odriao veliki volumeni motilitet burasa.sanirale
ozljedeburaganasralc hranidbom kravaveljkimkolteinama ko;cenlrala.i
ptaknuorazvojpapilaburaga.

RSTI/O /-i:r 1,,. -.1,.,.

95
Cinben io l<tjinu ct,i\i proi:volnie rlijeka

U sr.ijctusu primjcnjiranc.iprinrjcnjLrjusc. railliailcmclodchranidbc

suhihkm\ a u suhostaju or isnoo proizrodnonrk!pacileltr/l mlijcanost.
l. Za kravr iicg kapacilctn ra nrlijctnost (do ,1500kg |rlliiekt
godiinjc po krari) u Hr\alskojjc dugo bila u upolrcbinlclodl hmnidbc
z a s u s c n i khm \ r p o l ) o p o \ ' u { 1 9 5 0 . ) .I ) o l o j n r e l o d ih r a n i d b ak m \ a u
suhoslirj!po(liicljcnljc u 6 tlckada.Nclo cncr-sclskl \l i.icdnosl obrokaovisi
o liclcsn()inrasi kra!r. n koliiina cncrrijc obfol(a firstc P|cnrasrcdini
suhostliir.Ll zatlnjcdlijc dcl<udc cncrgclskLr vrijcdrrost (rb|oklrfad:rclabi sc
sprijciilo prc'jakonalijcvanjcVimcnai foiava rnilslitisir.Po toj nrclodi
prosicaniobfol( zr rusuicnc l(favc sN(lfTavuo jc hIirrjivc IV koic srl
o(lso!ilrill0polfobirniuna LrzdrTnoj hranr prclrir I.jclosnoinrasi ihrarrjirc
tvirfikao da l(fil\'cl)roizvoclc prosjctnorlncvnoI0 kg nrlijcka.
N l k o l i t i n l n r l i j o k ri l i i o k l a l i t a c i . jocs. i r nh l a r t i d bkcl a r i ru s u l o s l i r i u .
u l a r t o lj a k t a c i j i(. r i r ( 1 9 5 8 . ) i c n I t c n r c l n
L r l . j c ti lct | a n i d b a . j aL irc l rh | r n r t l b c
po Popo!u i/fu(lio Inc(o(lufirl(lojl /il hrilri(lhUkrirvarr strhostljui Lrpn ih
30 clanalaktircilc.I\) t()i Inct(xlil<nrvcsu hranjcncu suhostujrr po l)olo\ u. l
u lanoj lirktlci.jiprinrjcnjiranrr jc urrxlnorirzdobl.je. I\r rnctodilludoja llarc
su nirkor)lcliclliu hr'arrjcnc ogllnitcno u/ poslul)nouroclcnjcrirncnu u
pnrizrodn.junrli.jcku.
2.;/,a krn!e knprcitelr nrli.ic[nosliod .15{X)do 601)(lkg rDli.irk1l
godiin.ic, na nekinr l:rrmurD:t! llfralsk()i pfiuricrrlIjc sc nrodilicifrnrl
h[tni(lbir u sLrhostljLr. U o(|rosu nu nrclodLrr /d()iir ovu n]clodir.ic'
jcdnosllvni.il.il s proiz\odnolli lizioloikognrotriiluprirnicrcni.iu
lirrlunril
rciell proizro(|roukapacitclaza 0)liica0osl.DncYnalioliiinrrvolLrrrinoznc
hranc.jct|raka.jc u cijclortrsuhoslaju.Konccnlfillsc upotfcbljvu Lr istol
dnclnoj koliiini. tj. J kg Lrzutlrrjihl5 dunasLrhostrjl.I)R)si!aniol)r)k.fo
loi lrclodi. zaclrVol.iava potfcbc rrsuicnih k|avu nu uzd|Znrrjhr'irnitc
hfaniivctvuri /r proi/vor|rjrrIl kg nrlijckirclncvno.
3. llranidlta krrvr risokog kaDacitelrnllijrinosti (viie od 60lll)kg
nrlijckr) u suhostajutcnrcl.jisc rra nraclinrautvrd!ninru istraTiVunjinu
p r o ! c d 0 n i nur S A D . P f e n r aB . l t h u ( 1 9 6 7 . )d r c ! n i o b r o c i/ d k r i r \ c u
suhostuiulfcbirjusaclrzavati koliiinu cncrgi.jcpolrcbnu./aulclf;ne potrebc
kravir tjclcsns !rirsc 650 kg i potlebc cncr-ei.jc /il prosjcc:nLr drcvnLr
proi/vodniuo(l 6 do 7 kg nrlijeka.Po toj mctocli.u razdobljuo(l ie./dcsclog
do pctnicstogdanapriic lclie|ja. obrociza krr\ e u suhoslaiutcnrcljcsc na
\ol!rlninoTnojhr'anii nc sadr-Zc konccnlmt.Od pelnaestol.l dnnapfijc lclienjir
 Cimbenicio kDjimaovisiproizvo&tja mlijeka

padoteljenja,
kravedobivajukonccntratuz dnevnopovedanje za 0,5 kg. Ta
netoda hranidbe
kravau suhostaju nazivase"steamingup" i sastavnijcdio
metode pospje5ene
ili izazivajuiehranidbe("challengefccding")koja se
prinjenjujeu prvih 60 danaranelaktaoije.Razlikau razini netoenergije
obrcka podekadama za suhekravepo Popov u i po B ath u prikazana je na
lrafikonu5.

X prosjedna
n6toenersiia X prosleara
ieto €r€rqta
otoka po Popovri

12

10

5. Razinanetoene@ijeobrckapo dekadama
Grafikon za suhekrcve
A - po Popovu;B-po Bathu(Urcmavi.,20A2.)
PoGtcamingup))metodikravese, l5 danaprijc teljenja,privikavajuna
obrokkakavie dobivati nakon teljcnja.Svrhatakve hranidbezasu5cnih
havaje dasc:
potakne
razvojpapilai poveiaapsorptivna
povr5inaburaga,
- kravenaviknunakonzumiranjc
veie kolidinekonceDtrata.
mikrobi buragapriviknu na obrok koji ic krava dobivati nakon
teljenja.
Na taj nadinodrzavasc apetitkrava i izbjegavagladovanjeu ranoj
laktaciji.
Posljedicegladovanja
sugubljenjctjelesnemasei pojavaketoze.
PremaEnsmingeru i sur (1980.)po (steaming upn metodidnevni
obrokzasuienihkravarnorasadrZavati:

97
:

* -, -. (imbenicio kojina ovisiproizvodnjaml|eka

- 2 % suhetvari (ST) od tjelesnemase(za kravu 600 kg tjelesnemase

dnevno12kg suhetvari),
--' 12-13 Vo sirovih proteinau suhoj tvari obroka, od iezdes€tog do
petnaestog danaprije telj€nja,
,= 13-14% sirovihproteinau suhojtvari obroka,od petnaestogdanap je
teljenjado teljenja,
.- 25 %ovlakanau suhojwari obroka,
,-- odnosvoluminoznei koncentmn€hrane:90:10 u suhojtvari obroka
(ST),
.- Ca,0,30-0,35
% u STi B 0,20% u ST.
Primjer dnevnogobrokapo "steamingup" netodi hranidbekava u
suhostaju.
Krmivo Od60,do 15,dana Od15,danado teljenja
Lucarnino
sieno,kg
Suhirepinirezancl,
kg 3
Kukuruzna
sila:a,kg 10
prosj6k,
Koncentrat kg
lzvoriUr€movia,2002.

Zasusene kraveod Sezdesetogdo petnaestog

danaprije teljenjamoguse
hranitizelenomhranomi razliditimvrstamasilaie. kao Stoie navedenou
tablici10.
Tablica10.Dnevniobroci za zasuienek@veod 60.do 15.dana suhostaia

Krmivo Zimskiobrok U6tniobrok

KrJkuruzna
silaZakg
Travnasilaia,kg 20
Dj€t€linsko
" travnasmjesa,
kg 35
Livadnosijeno,kg 6 4 3
prekrupa,
Kukuruzna kg
Slama,
kg 3
zvor:Uremovi6,2002.

Zwnirur UREMOVIC
98
 Cikbehicio kojimaovisiproizrodnjamlijeka '..'--

Slamase dodajezbog nedostatkasuhetvari u obrocima(zasuSenim

kavamapotrebnoje najmanje10 kg ST u dnevnomobroku).Uz navedene
dnevne
obrokekravetrebajudobiti 100-150g mineralnesmjese.
Dnevniobrokmoie sadrzavatii drugakrmiva u ogranidenimkoliiinama:
pivskog
tropado 5 kg,
stodne
repedo 5 kg,
svjelihrepinihrezanaca
5- l0 kg itd.
Hranidbakrava u razdobljukasne laktacUei hranidbau suhostaju,
utj€aena konzumiranje i proizvodnjukravau 90 danaranelaktacije.To je
vidljivoiz podataka
u tablici I l.
fauica 11, Utjecajhrcnidbekhva u kasnoilaktacijii suhostajuna
proizvodnjumlijek i gubitaktjelesnemaseu rcnoj laklaciji

\- Razdoblje Kolieina
€n€rgije
u hrani
0d 200.do 3!0- dana laktacij€ norma + 1 7 l o + 1 9%
0d 60,danado teljenja norma norma + 1 8 %
fonzumiranje hranei proizvodnja
do 90. danalaktacijE
pojedon€
l(olldina hranq kg ST/dan 18,4 14t
Dn€vna kdidinamlije,!*kg ?2,4 2 t,9
&ll!!!1e!o!el!a! qtij€lqrks/dan 1,14
'1,45
0,81
Kolldinamlijedn€mastiu mlij€ku,
kg/dan 1,2A 1,09
Gubltak tjelesne
mase,kg -'tI -42 36

Krmivau obrocimaza zasusene ktavcmorajubiti vrlo kvalitetna.Trcba

izbjegavativeiu kolidinukukuruznesilaie, najboljeje davatioko l0 kg
(hevno, Hranaza zasuienekravenc smijebiti smrznuta, prljavaod zemljc
ilipljesniva.Obrokmorabiti izbalansiran
u encrgiji,proteinirra,vlaknima,
nineralima i vitaminima.
Da bi se dobilavitalnateladotpomana infekcije,potrcbnoje obaviti
vitaminiziranje
kravavitaminimaA, D,, E i to 15.dannakonzasuiivanja,l0
danaprijeteljenjai 3. dannakonteljenja.

E3,2 Ranalaktacija
Razdobteranelaktacijeu kava haje oko 60 dananakonteljenja.To
mzdobljewlo je vaZno u pripremnoj fazi laktacije zbog formiranja

RSTIJO
99
 ('inthe iLi o Aoiit u o|i.ri l)toi:\!ntnid ntliieli

_lil(la
ffoiz\1)dnihkirpacitcta. sc posliTc!fh Iuktacijeo ko.jcnluor isi ukupna
laktacijskaploizloclnir.I)rc]nr llroslcr-u i sur.(1977.).zir s!ilki kg porasta
kolicinc nrlijckaLrtoj {irzi porciara sc ukupnalaktaci.iski! proi/\odrlja/a
2(X)kg rnlijcka.
Za postizanjc InaksirDalncproizr.otltrjeIrrli.jckilu torr fazdobl.itr
nljr ainrja jc Ir'anirlbalrar a koiirjc zrrjcdnos hrllnidbonlu suhortiriLr-icdna
cjclinir.Mct(xlchr-irniclbc u pIiprcnnoj lazi laklLrcijc frlliaitc su. ovisnoo
proiz\(xlnornkilprcilcluInlijcanosli. () nrclodiurril
hranidbcrilsuicnihkruva
gtrlor-cno jc u poglulI.juo hr'arridbik|Lrvau !r-rjcnrc
suhoslirjit.
t-l lunoi luktaciiikril\c \c o\isno () kll)rcitclufroi.,\odr)ic.nrolttrhmniti
nil \'ric rlarrl:
l. lrlunidbaklura niTcg proi/\o(lnogkal)acilclurrrliicirlosti.do "150()kg
nrlijcliu.hila.jcsastuYni dio Inc(o(lcrilz(loiur
L h|anidbr kr-aras|cdrt.jcg Lupacitctanrlijcinrrsti.od -15(Jl)
(lo 6(XX)kg
nli.jcLir.\ilstu\ni jc dio nrodilicirancnrcl(xlcfurdoilr
.1.hlunitlbuliluvu visokoqkupacilclrrnrli.ictnosti. irrrilcl(r0(X)k g r D l i j c k r .
sir\ll\ ni .ic(li()r))ct(xlc
"posPjcicnc" ili "izazirrriucc"hrirniclbe k l r ra t
.1.hr'.rnirlbu lisokourli.icinihkt in'ilu lritnr/icijskourfa./dobl.iu.

l. llrNni(lbakrr\r u raDoj l:rktrci.iipo melodi rardoja

k|uvuu sUhostuiu
li nlclo(lifil.,doillh|rrrritlba pr'ov(xlilil
sc po I)opo!u,
ir u |anoj laktircijiIr'inrtcnjirunic u\(xl ! nrliicatroslrli uroclnorazdobljcpo
( irrLr.I'rcnrirlrNaclimu kritvatrcbusc li) nifirli tl
nrclo(lclaztkrjakondici.irr
suhoslriu.l)fcd lriri \uho\1riirlrcbr smariili koliiinu obrokl da bi sprijciili
pojavrrcdcnrl i upllnih proccsuu vificn! rrilkonlclicrrln.Ororrl Inctodotn. u
'i0
p|rih dana luklaciic u !\oLlnorn lil/dobliu. o(lgo\alilitlcint naatnoD]
lrranidhcliluvl lfcbl sl)rilciili ttaglo nitlijcrlnjc vilrcna i ofioqLtaiti
|loslLrllno u\odanjckra\il I nrli.ictnosl. li) sc prorotlilona sljcdcii naiin:
A. Pf\Ldo-(cslillirn!td(orl]lqlic_i!dijctalnorrhrlnidbonrkravauz prinricnu
obR)kdsuslir\I.icnog (xl:
- li\irdirossiicnl po \ olji {oko 6 kg,dan).
- posijadncvnood 0.5 3 kg Scslidllll (ur poslupnopovearnje).
je konlrolifxnai.sti dirn.
i\'{liicanosr

h li)ll
 Cimbenicio kojima ovisiptoizyodnjamlijeka

B.Postupnim ooveianiemhranjivevriiednostiobrokapremanormativima
zaprogroziranu proizvodnjumlijeka24. dan.Prognozirana ili odekivana
proizvodnja mlijeka izradunavala sc poveianjemza 25 % kolidinemli-
jekadobivenekontrolom6. dan.Razdobljeod 18 danadijelilo se na 3
dijelapo 6 dana,u kojima je razinaobrokapostupnopovciavanado
razinekoju kravatrebadobiti premaodckivanojproizvodnjimlijeka24.
dan.
C,Dvadeset detvrti dan obavl.iena ie kontrolamliiednosti.Ako je krava
ostvadlaprognoziranu proizvodnju,hranjivavrijcdnostobrokapoveia-
valase za l0 % (najdeS6e s 2 kg konccntrata).To je tzv. avansiranjc.
Poveianim obrokomkravase hranila6 dana.Tridesetidan ponovnoje
kontrolirana mlijcdnost.Ako .jc krava rcagiralana avansiranje, razina
obroka poveiavana je za joS 10 % sljedeiih6 dana.Tridescticstidan
kontroliranaje lnlijcdnosl.Na temeljuutvrdcncmlijeanostiu nastavku
laktacijg
kravc su hranjenepo nonnativinlapredvidcninrza kontrolom
odredenuproizvodnjumlijeka.
Temeljniuvjeti za provodenjeuvodnograzdobljabili su individualna
hranidbana temclju obavljenihkontrolamlijcdnostii primjenavezanog
DlCinadrzanja

2.Hranidbakrava u ranoj laktaciji po modificiranojm0todirazdoja

Po ovoj se metodi krave u suhoslajuhraneobrokomkoji osigurava
tvariza uzdrznuhranui dnevnuproizvodnjumlijekaod 8 L Obrok
branjive
0diezdesetog do petnaestog danaprijc teljenjasadrZivoluminoznuhranu.
Ol petnasstog danaprije teljenjado teljenjadnevniobrok,uz voluminoznu
[ranu,sadrii do 3 kg koncentrata.
Sestdananakon teljenia krave dobivajuobrok istog sastavakao u
suhostaju
u razdobljul5 danado telicnja.Primjcrobroka:
. livadnosijenodo 6 kg,
- kukuruznasilaZal0 kg,
. suhirepinirezanci3 kg,
. koncentrat
do 3 kg.
Sestidan nakonteljenjaobavljase kontrolamlijednosli.Prognozirana
mlijeka 24. dan izradunavase poveianjemizmjerenekolidine
za30 Vo.

l0l
('intfuniLi o koiifita aIisi ptoi:\odttid tlliicko
t
od 7. do 2.1.dana lirktacijchranidbiL krlva provodi sc bez uvodnog
ipo nofmativimo/i llroqrrozimnukolitinu nrlijcka 2.1. tlirn.
r'azdobl.jn
KonlR)lirrrrli.icinosti
obavljasc 24. dln lrLktrcijc.
Ako jc kllva 24. dan pnrizvclaoackivanuproizvodnjunrli.ick0. provodi
sc i('f/rrrr.r'/?{)u\'on\ireDir dodirtkorD.joi 2 kg konccntfiitiidncvnolr

Ako .lc kr'ara fcilgillh nir pn o aransir'anjc

po eca icnl dnc\rrckoliainc
nlijckrr. plorocii sc na isti nuainlntgt) o\\tn\inutir itrtl ll. (lo.16.(lirntl
lilktircllc.
'liidcsclicsti
drn obll\Ija sc kontrolanrli.icinosti.
tJ nastil\kullklitci.jc
Itr'artidblr po
kr'uluffovodi sc nonrrrlivirnil/a utvrdenu kolicinLr
rnlijcku.
Mrxlillcirirrrorn
nrckxlorDhfrni(lbc lirirvannkon tcljcnja izbjcgavasc
polIr'irrr.jivan.jc od .l0 r.lirrra
u r'azdobl.jrr nukon tcljcnjil.ilo sc (l()!lu(lulo
lfiur.icnonr u\o(lnog fuldobl.jil. Nr til.j nilain izbjcgirva sr: pujavlr
rDclrboliakihpofcnrcailiir(k0lo/il) Lrirvl sr-cdnjcggrxliinjcg kapacitcta
nrlijcinostio(l .1500do 6(XX)kg. Kro i pr-inrjenom u u\rxlnonrlrrzdobliu. i
r)x)(lilicinr)t)r)r
hf0nidbonru fiux)i hktrciji primjcnjujcsc inriilidurlnui
o!|irniac|llr nofnriflrnil
hraDi(lblr
kl'lr\il.

-1.I'osp.jcicnahranidh:r!isokoI|rli.icinihkrrvll u r{no.i hkt ciii

Nrjvcai jc pft)blcruLrhtaniclLri visokotrlijcinihkrirvaLr90 ([rnr firnc
laktlci.jc opskrbadovol.jnirn koliiinanrucnclgijci vlaklnu.l1 tazdobljLt rrrl
(
tLljutit lo tltt lukturilt lt)ttLh! hMtii|ih /r!r'i. pfcnrN lrfl(u (l9li0.).
l\^\\11|liu \r 1 .100700 ",, itt) \'tlo .i.t.rt) upuiujr nu l)tr)hlt:ttl
oltslirltliutostilntv lnt tiiIi t t\\litIt tt ttl r)i htkkkiji.
I'roblcmopskr-be cnersiionrnlslujc zbog "pragn"bttltga isnritrrjcnot
Llpolitakril\ir nnkon tclicnj;1.KonzurDi|anjc hranc rastc sporijc i closti2c
rrrrksinrum nckolikotjedlnanakr)rlort\ orivrnjanaksirnrlocpfoi/\ o(lrric.L
ranoj lLrktrcijivisokomlijeanckravc proizvocleu nrliicku /rlutno viSc
cnc|ri.jcod koliiinc koju nroSup(rjcslinonralno s stuvlicnillrobrocinta.
Posljcdica.jcloga polhrihjcnostl<r'ava i rrrgrlrvrruen(r,q(lsliuhilett((r.llo
rczultiranrobiliziranjcmtjcles|ih nrirs(ii prolcinazbog acgLrsc snr njuje
lielcsnrnrNsi.r rretaboliikiporcnrctaji.od kojih.ic najioitl k1o:d.
i nasta.ju
Visokonrlijcinckravc gubc ljelcsnurrasu tiickom rane laktaciic.kaclle

trl
 ', Cimbenicio kojima ovisi pt'oizvodnjamlijeka

pmizvodnja mlijekanajveiaa apetitnajniZi.PremaHaresingu (1981.)

prebrzogubljenjetjelesnemase(vise od 0,5 kgldanu prvih 70 danarane
lakacije)izazivametabolidke poremeiaje,smanjujeproizvodnjumlijekai
rcproduktivnu efikasnostkava. Gubitak tjelesnemase podetkomrane
(iznad5% od podetnemase),prema Mendlcru i sur (1981.),
laktacije
znadajno smanjuje7o koncepcijei produiava servisnorazdobljezbog
mpovoljnog i aktivnostjajnika.
utjecajana involucijumaternice
izmedu unoienja hranjivih tvari, proizvodnjemlijeka i
Povezanost
mase
{elesne kravau proizvodnom
ciklusunavedenaje nagrafikonu6.

SFEDNJA

Nogativna stvaranle

* ' * -4"."*%---;r;
--
t| ,

- -'
- lr:9:9Tssi

TEUENJE 10miss€cl

Proizvodni
ciklus

Cnfikon6. Povezanost
izmeduuno$enjasuhetvai obrcka,prcizvodnje
mlijeka
maseu prcizvodnon
itjelesne kava(JPCLivestock
ciklusu Oenkork,1997.)
Da bi sprijeiili pothranjenostkrava i pojavu ketoza, obroci
visokomlijednih
kravamorajusadrZavative6ukonce[tracijuenergije.To se
postize
veiom kolidinomkoncentratau obroku,Stosmanjujemoguinost
kava vlaknimaprijekopotrebnimzarad buraga,masnoiumlijekai
opskrbe
dobre plodnostikrava.
rezultate
Veiakoncentracija energijeu obrocimavisokomlijeanih
kravamozese
postiiidodavanjem
zd.itilenihmasti (megalac,
zmapamukaili ekstrudirane

GOyED,(RSft/O
103
Cinhcttitio kojinu o\'^i prai:\'ol iu nlijeka

sojc)bc/ frekornicrnogpovcianjr u(lj0lnkonccntftllilu suh(i t\ufi ainlese

izbjcgava daljnjc srriiavanje po\tolkr !lakanil u obfocinlil. Pfelril
fczultulinraisna2iran.jn svaki postolakpovcailnjllrDusliu obrokupo\ccava
dncvnLr pr-oizrodnju lig. Najrccr ffoi./\odniarrlijck{ postiZc
rDlijckir7a {).(.)
sc u:/5 6 "r nrlsli u sLrhojna|i obroku.
l ' f c r l l l B r o s l c f L r ( 1 9 7 8 . )v. c i o l r rk o l i a i n o nkr o n c c n t r a tua o b f o c i r n r
foslilc sc \'ccepfoiz\o(lnjnnrlijckuibolji tijcli laktucijc.I)rcnlillo1rlilulor'rl
75 o" r(ljclirkonccr)tfirlir ic g()llrjiliurit.
\ccinir irulofirtltii l,t tuljtl l\t)t .ttttdtt u.\tlk)i tvutirlutAu u nnol
l(lilt(iii Iitok)tllijrt'ttill Itut(. t (,tt( ht l)tt,le:ili 70 "".

Kxko prociie||iliollskrbl.icnosl
visokonlijcinih krara cnelgi.jon?
r r ] r a T n ij jci p l o b l c n ru h n n i d b i r i s o k o n r l i l c C n i h
O p s k r b ac n c r - q i j o n L
Osrrorniizror crrcluijcjc {lLrko/ilk(rjl nuslilicpo(l uliccilicrrrrrikrr)-
Lrirr,lr.
orguni:/ilrnLlu br.rfu!lu. nuivceinr (lijclorrriz niTcnrastrih l(isclinrl(NMl().
l ' r o p i o n s k ku i s c l i n l rs l u T ip f c i i \ x i u k u ( ) g L r \ r r i rs i r o \ i n u: / i l s i r r l c r t l
{lr.rkr)/cu proccsu!lrkr)r)co!cnc/cLrjctri. ),laoruj nutin Tirotirtjctkrbir;tiLt
( ) k o( ) 0 ' r , ,s l u k o , / c
( ; l I l ( o . / u! I n l i i c a n oTi l i j c l d is l L r iri u s i n l c / u[ l l ( t o / ci / i l ( ) r t u l sc i n l o r cu
ofqilni:/rnukfiivc. l(onccnllilcijilqlLrlio/c!r kr!i rrc rno/c biti poliuzlltcli
ol)skfl)licrr()sti klirra cncrrijonr .jcr' .jc postojunl i kadu rpskrtljcnost
cncr-lijornnijc dostatnu.Mobilizaci.jorn \lir\lilil) rr)lsnih rc./cr\i u kr\i
po!ccr\l sc konccntr-lcijaslobrxlrrihmasnih l(isclinu (SN4K).T!i jc
fol(rzillcl.jncpouzdilll/r ocjcnLrcrrcfgctskeopskfl)licnoslil(filvu.icf Iil
kortccntrucijU SNtIKut.jcau i slr'csofi.
K o n c c n r r a c iki icrt ol i i ! ' l au k f \ i l f i r \ i i D c n x ) 7 cp o s l n 2 i lki i r oi n d i k n l o r
cnelgctskcopskrtl.jcnosliier \c kcto tijelir u kfvi .ir\liaiu kir(Lrsc \ca
poiu!ilirkoro./r.
Ntil)t)u.dtuiji l)oLd:dtall:u l)k)(iL',1 optlitl,ltcnt)\ti liftt\\t ttt(t!iitr11 )l
krtL ott & ij urtlt u uliicku i t l,rt i kruv. 1,,, ncdoslillilk cncrgiie
snraniLrju sc rlriklobi u bulagu.u unronijrk koii nlrslajcmikrobittlo!korr
faTsflrdnjonprolcinii.rc moTc sc pol|llno upotrijcbitiza sinlo/u vlastitih
prolcirra.Viiak NII u.ictfiprelviir'lsc LrLrreiu,pil rric/inakonccntrirciia mste
Lrkrvi i mlijcku kllvo (gmllkon7.).

I(]+
 aimbenici o kojima ovisiproizvodnjamlieka *.--^

Zbog nedovoljne Protein

sintezebakterijskog rgija I En€rgija-
proteina, smanjujese 5,O Protelnt Protein++
konc€ntracija proteina
u krvi,a kaoposljedi- 4,0
catogaiumlijeku.
Hmnidbom kravapre-
na polleDama na ener-
gijii proteinima, kon- 3,0
cenhacijaproteina u
o o
nlijekuiznositie iz- .o.',i '" ^
;' . .'
t d 3,2 Yo,a sadtZaj '"i1" t
urejeispod4 mmol u Energija'--i Energiia-
1,0
litrimlijeka(gomji li- Prclein- a Protein+
jevi kvadrant).Nedo-
voljnomhranidborr 47 10
havaenergijomi pro- mmol/L
Ureja,
teinimakoncentracija Grafikon7. Povezanost utejei prcteinau
koncentrcciie
proteina u mlijeku bit mlikku knva s razliCitimsadrZajinaenoryiiei prcteina
deispod3%iurcja u obroku(Mansfeldi JiryenFischet,2000.)
ispod4 mmol po litri
mlijeka(donjilijevi kvadrant).To je dcstapojavau ranojlaktacijipri demu
sepovedava i postotakmlijednemasti(iznad4,5 %).
Na temcljutih podatakamoguic je ranije dlagnosticimtipropusteu
hranidbikrava,pravodobnoih ispravitite tako stvoriti osnovuza bolje
iskoriltavanje kapacitetamlijednostikrava ipostizanje boljih rezultatau
rcprodukciji.

Natela hranidbe visokomlijetnih krava u ranoj laktaciji

U suhostajuse primjenjuj€"steamingup" hranidbavisokomlUednih
kavapo Bathu uz zanemarivanje "prejake"kondicijeu suhostaju.Po toj
metodiumjerenase kondicijatrebaformiratiu kasnojfazi laktacije,a ne u
suhostaju,jer se hranaefikasnijeiskoriStava u kasnojlaktaciji.Predkraj
suhostajakravetrebapriviknutina uzimanjeve6ihkolidinakoncenhata i na
tajnadinpoboljSatikonzumiranje suhetva nakonteljenja.

GOYEDARSTYO
105
("i nl)eni( i o koi i Ntr ar i ri pt oi: t odnfu tlij eku

P r c n r rE n s m i n g c r ui s r r r(.l 9 t l 0 . \) ' i s o k o r n l i i c a n
k ri na rv a n ruar a n o ]
lllktaci.ji.
dnevncproi/\odnlcl5 kg nllijcka.u s!rhoj1\lri obrokatrcba
oltvilll:

l7 - I ll o.i,sirorih plotcinl.
l 6 - l 7 o l ,! l a k d n a .
6 . 1 6 . 5 M j N l r L k g S T n c k )c n c r - { i i e .
'ltntalltti
:rtlotuli hntnitllt titoLotttlijL'(:nilt litu\,t.lc utttktinulrto
kon:ttnintn .wfu twri .t tlsolitnn hrtt tttrru( iit)n (tlrr'lij( Auo o:;nutt
jt,
\'i\ok( l)R)i.i\)(ltti(,i/ryrful. Konzurnifnjc suhe lvlfi u obrocirnilprvih
nckolikoljcd nu nc ffclrzi 1.5'li, od tjclcsncnusc kra\il. lznrcdu(r. i 16.
licdnakon;/unrirrrric suhct\lri rilslc(l().1'lu od tjclosnenrrscI nirkonl(rgir
sc smirrriLric. (lo prirlilrrulp|oizvoclnjc mlijckr ti.ickorn
lakli|cijc.
D a b i k r r v c k o n z u r n i r an
l cl j n r i n j c J . 5 k g S I r l 0 { ) k g t j c l c s n en r a s c .
pfirrrj0rri(lj0
sc "i:d:i\'ttlutu"ili "l)o\l)tdL,tkt" ("tlnllutgt, lldiu!") tndt)(ld
/lcllrl/rr,. Nrrjboljinaaindu sc 1o posliqnclc ltittttilhu knttu ktnp!ttntnt
r tntiurtt 1xt t olli rxl ttltrtjt tht lirutt t tltt( lulitdttt!.
Plir)ljcnonr llk\ c hflrri(lbckft\ c rrcsr)li.jLr snran.jiti tjclcsnrrnrLrsu r iic otl
0.5 kg/(Llrru pfvih ()0 dirnillIktacijc jcf bi u pro(ivnonrl]roglil]rslirlipr-o-
blcrniu |cproclLrkci.ji klirril. Slogainr Lrkonrplctncsnricsctrcbadirviltiviso-
kocnclgctska klnrir'a.kiro!tr) ic prcnr ili ckstruclilana sojaili mlsl (oko 0.5
k g , l d a n L) .l f 0 n r o V i c i s L r r ' . ( l ( ) 9 2 . )usvLord c n j c nc rk s l r u d i l i r ns co j ci m d s l iu
oblokc risokornlijeirrihkfr\il u ranoj laktacijipo\ccalikoncentfirciir.r cncr
gije. ito jc prirlonijelt) signillkrnlrxnnpo'veailniu drrcvncploizvot!rjcnrlijc'
la 2r,1.2kg ili 12.:lll,do 6.6 ku ili 19.5'ii, LrodnosLr na |foi/\o(luiLrntljjcka
krnvd kojc lisu dobivulc visokocncrsctsku krnriva. Od ukupnih sirt^ih
proteinu.r.rsuhojtv ri obrokr. razgl.lldi\ifR)lcini tfcbujLriznositi60 (r5'X,
OsIalosu ncr;rzsradi\ i protcini(b)' pirss)ir !llul.naili ribli0gbmi[ir.
Visokonrlijcininr klavnnrasklonirrkclori polrcban.j0 !itamin niacin6-
ll g,cllnlri ljo(lnalriic i l(X)dan! nolon lclicrljn.OslalcL] vitanrinc.osinr
biotinir.ne lrcbudodl!illijer ih kravirsanlrsinteti/irt.

Kot plel i ohroci u hrunitlbi visokotnlijttlttih kxtvu

Sllrndarduoln hralridbonr kla\ r od\ ojcrinrkl-l)ri!irna. frernafroizvodnji
nrlijeka. r'r'lo ic tciko poslici txlgovanrjLriio(lnos suhc tvari izncdu
k o n c e n t f i r a n ci l o l u r r i n o z n c h r a n c . I L r k o d c rs c n 0 m o i c p o s l i a i

1-
i(,6

I
 Cimbe ici o kojihxa ovisi proinodnja mlijeka

potrebnekolidineenergije,sirovihproteinai vlakanajersetaj
konzumimnje
mdinhanidbetemeljina dvokatnomdnevnomdavanjuodredene kolidine
pojedinih
knniva.
Nedostatcistandardnehranidbemogu se ispraviti hranidbomkrava
kompletnimobrocimapo volji. Prema Ensmingeru (1980.)dner.ne
potrebe
hranjivihtva zaproizvodnju35 kg mlijekamozemopodmiritis 30
kgkompletnogobrokasljede6egsastava:

Kompletni
obrok

Krmivo
Kukuruzna
sllqiq 2A
K!kuruzni
Srot 6
sij€no
4!.€Jnino 20
Konc€ntrat 46
lJkupno 100
U kg komplelnogobroka
SLrhatvar,kg 0,72
IVJNEL 4,80
proteini,
Sirovl % 13,10
Vlakna,% 11,00
Ukgsuhgtvarikompletnog
obroka
It4JNELnetoenergije 6,66
Sirov'proiein.,
",t 18,00
Uakla,% 15,30
Ioncentrirana: voiuminolnakrmiva 64:36
30kg/dankompletnog
obrokasadrrl
Kukuruzna
sila:a 8,40
Kukuruzni
Srol 1,80
Lucemino sijeno,kg 6.00
Koncentrat,kg 13,80
I\,{inefalna
smjesa po volji
ukupno,kg 30,00
Suhatvar,kg 21,60
IVJNEL 144,00
Siroviproteini,kg 3,90
Vlakna,kg 3,31

COYEDARSTYO
107
Cimbenicio kojina ovisiproizvodnjamlijeka

Koncentrat %
Kukuruz
{96a- 19,0
PSenidnemekinje
Suncokretovasadma 20,5
Ekslrudirana soja 16,5
Minerali
Ukupno 100,o
ukg
sulqlYq!119 0,89
MJNEL 6'72
sirot p;oteini,%
7,ao
lzvor:Uremovid-2003,
KompletniobrocisadrZesvc komponente standardne hranidbepojedi-
nadnimkrmivima.Kompletniobrocisadr2eu odredenom omjeruhomogeno
izmijeianuvoluminoznu ikoncentrirarlu hranuu oblikukoji ne omoguiuje
selektivnouzimanjepojedinihknniva, pa zbog toga predstavljaju jedini
izvorhrane(Owen. 1978.).
Urjecojkomplctnih obroko ,ta proizeodnerczullote i reproduktivnu
efikasnostkmt a
Hranidbakomplctnimobrocimapo volji kravau ranojlaktacijiu odnosu
na standardnu, nonniranuhranidbupojcdinadnimkrmivimabolje zadovo-
ljava potrebekrava,postiZuse bolji proizvodnirezultati(Piva, 1985.),
boljeisko Stavanjehrane(Rossing, 1978.)i boljarcproduktivna efikas-
(tablica12.).
nostkrava.To potvrdujurezultativlastitihistrazivanja
obrok u mnojlaktacijinaprcizvodniu
fablica 12.Utjecajkompletnih mlijeka
i rcprcduktivnuofikasnostkeva
vrstaobroka
Pokazalelj
Normkan oo orolzvodnll Komol6lniobrok
40,2 4l.7
% mlij€an€
masri ?.57
1'98 dana4%MKM,kg 3090,4 ?241,4
MJ NEUKg4%MKM 3,90 3,55
5o 37
Do 1.pipusq, dana l*,.. 75,5' ..
Brcj osjem€njiy-anja
za oprod4L 3,70 -
Seruisno razdobljs,
dana 177,2 149,4
75,O 81,3

laor: Uremoviarsur.,19O0.

Zroritrn UREMOYIC
108
 Cithbe ici o kojima ovisi proizvodnjamlueka

Na rezultateproizvodnjemlijeka i plodnostkravautjedetakoderudjel
voluminoznei konccntriranehrancu obrocima.
Rezultatiishazivanjao utjecaju razliditog udjela koncertriranei
voluminozne hrane u suho_jtvari kompletnihobroka u prvih 60 dana
na proizvodnjumlijeka i rezultatereprodukcijcvisokomlijednih
laktacije
havaprikazani su u tablicama13.i 14.
Tablica
13.Utjecaj
razlititog
udjelakoncentrirane
ivoluninozne hrcneu suhojtvari
kompletnog obrokanaprcizvodnerczultatovisokomliistnih
krava
Koncantrkana
: Dnevna
llllijoka u 305
h€na prolzvodnja % mlljgdne
,voluminozna dana laktacij€,L
MJ NEUKg
mlleka,L masti 4% MKM*
I u STobrcka
75:25 40,5.* 7.623"

65:35 3.45 7.251" 3,90

t4%MKr',l=mijokokorisranona4%m.m.
lzvorlJfemoviasur. 1990.

Tablica14.Utjecajrazlititog udjela koncenthanei volumlnoznehpne u suhoj

Ivai kompletnogobrcka na zdravstveneporcmeeajei rcprcdukivnu
eli kasnostvisokotnliietn ih kava

koncentrala
Udjel I Servlsno Broj
hran€ Endom6tritis,
voluminozne [,4aslltis, Kotoza,
fazdoblje, osj6m6njivanja
%
u6uholtvaobroka dana
t
75:25 17,6. 11,8 58,4 '173 2,77

0,0 137 1,85

rP<005
z v o rl J r a m o v i sdu r , 1 9 9 0 .

NatemeljuistraZivanja udecajahranidbepo volji komplctnimobrocima

u 60danaranelaktacijcvisokomlijcdnihkravaproizlazida hranidbas vedim
udjelomkonccntrataznatnije poveiava dnevnu iukupnu proizvodnju
mlijekau laktaciji s niiom masnodommlijeka.Hranidbakrava po volji
kompletnim obrocimas veiim udjelomvoluminozlehraneutjedena bolje
zdravstvenostanjekrava, Sto pridonosiboljoj reproduktivnojefikasnosti
krava (servisnorazdobljekraie za 36 dan i manji broj
visokomlijeEnih
za0,92po steonojkavi).
osjemenjivanja

COVEDARSTYO 'rl
t09
("inhenici o klina o|i\i pni:\'olnjd nllieka

Ptcalnostii nethrst(ki hranilbe kmva konpletnim ohrctima

I'rednosti hranidbc krava kontpl!1lr!u 1)bfoclll. rr odnosu na
stundardnu hranicibLL
poid(linaaniln
lrntivrnla:
. bcz hlanicibclornplctninrobrocilnilnc rnoZcsc plintijcnitihlanidbaklava
1'rovolj i.
. nrogu sc lrimijenili ,,1 hranidtrurisokonrlijcanihkftr\it s rrzlititonl
proiz!odn.jonri u mzliiitinrstadijinrlproizrotlrrjc.
. povcdavaiu ploizvodn.jLrnrlijckililnliicancnnsli ru maniiu1()Silk
crrcryi.ic
pokgmlijcka.
. prtvciar';tjLr
produklivnoslradazbog nro{ucnoslintchanizir'un.ja
hranidbc
krava.
. povccavirjLrtcpr-oduklivnLr
clikusnostkritvil.
. olklanjrjuI)oia\u dislokitciicsiriilir.
. orDoguaaviliLr
nraskilan jc rrotrkLrsnilr
kt.rniva
{Ltfciu).
. otnogu[avirjuliksifarrico(inosilvoltllinoznih i konccnlrilunih kr-ntilu.
. prilatodlii\ostk)gl niliinr hrani(ibcna fl,/liaircsliri\kc\ur,lir\c.

'/fu)g
tti:t l)talu().\lil,n)l i ultt)titlrle hrunilhu ko tplL'tttint
ohtrxitnt
sintltiont tut n ntanL,
ltntttirlhtlinttt tt ltnti:trnlulintlii&u.

Nclloslirtci hrlrni(lhc k|uva!gnrplctrrinrohroc.(q1

Ir( ,i ,,. r.rr.rl . k \ : r l i r r\ r r l r
"rDikser"Lrrc(lilja (sli-
la .1.1.).
rrcckonollriinosl pfirr-
I'
.jcneu nranjinrstadima
i kod krir\il niTe lfo-
i / \ o d n j cn r l i i c k r .
rcie lnga)iranjc ljLrcli
u tbrmifrnju skupinn
krava po proizroduii
nrlilcka.
Siika44 Kamianmjeialica za pnpremu
kampletnagabroka

0
 Cit heiiLio Loiintuoi\i prci:\ndnj.t n1|i&u

4. Nlctod{hranidbc krava u lraDZiciiskomrazdobl.iu

Tranzicijsko razdobljekfava tlajc 20 dunau suhoslaju.
ito je doroljno
za pijclaz s \'isokoVlal(nastog
obroku na Iisokoikrobniobrok i 2(l clalra
nakonteljenja.jcr sc u tom razdobllujavljajLrmctaboliakci z.iravstvcnc
p0relrctnlc.
I{lrzclobljc tranzicijeklavanajlaZnije.jcrazdobllcLrproizvodnjinrlijcka.
Kalaktcrizira gu svc nttnie iclju zu uzinrnrrjcnt hranctlo tcljcnjn ispori
|)olasl uzrnlania h|ancnakonlclicnja.^1iIn nlLgliponsl nrli.icallosti. acsto
reliki gubilci ljclcsnc mi.rsci nrctaLroliil<i pofcrrrcairii.fr4ctrLroliil<i i
zdfa\stlcnipofcnrcarji(kclo^. ntliicitrl g,1)znica.zanraicivanju.jcb.c.
acidorc. nrclfilisi.lnustitisii Iatrririlisi)u,/fol(uiLt u SAI) !o(liinjc po l(ftvi
1006(X)dolufu gubitlka. Zbog loui:tsc lritnrici.isl\ont |aztlobl.jLr nrora
o s r g u r v' ui sl io l ( o
k o n / u l ] i i l u n si cu h c1 \ l r i .c n c r - l i jich | n n j i r i hl v i r r ip o l r c b r t r h
/ir rirl\1)iplo(Lli sintozurnli.jcliunirliontcl.icniil.li) sc ltosliZckvulilctltoln
hfrnonririlzninr(lo(lillcirrN koii stitnLtlifltjrL lpclil liftrru.sintcztrntli.jckalc
sfllcairvulLr nrclubol iakcpolcrnclrr jc.
llranidbcnc folrcb0 krilvuU funotnsUllo\lu.iu. t|unzicijskoItr'uzdobl.jLr I
i i o l l n r c f i i l ( ( r jD c l { x l il "( o i o i. i c L r r l t { )( fi r L ] l r r r c f ( 1 9 ( ) 5 . ) .
r i r r o iL r k l i r c i p
ftrlc(lcnc su u litblici 15.
11)nrclodi(poslioicnc ili izirzir,ljLrco> lrr-unidbc lirirvrr. da bi sc izbjcgll
ncfrli!nu cncrgclskabilarrcaLr ran0j l.rl.tlrciji.Ll jLr sc rclilic lioliiinc
konccnllillN. Visolii utljcl TiLuficill(ito izro|u ik|oba (u,, viic o(l 60 ,f;
k0nccIrlrirlil Lr()bfol(u)u7ftrkuic hipcfilcidilct(pll . 5.5)brLfugu i ncpovoljirn
Lltlcciltnr nrikR)b0 burugu. lb dorodi rlo ntclubolialiiltpofcnlelltii:
/amriacnjr .ictrc. slubi.jc ploba!c. sklonosli kcro,,i ild. I,rinr.jenonr
( p o s p j c i c r ch)n r n i c i bpco I i n s r n i n s c r u ( 1 9 8 0) p o s l i i es c r i s o l i l p l o i z -
rodnjumlijckapoprilaenil ntctuboliakint i p|oba!nintpofclltcalljinlu. I)fcnll
p o d . l l c i r .) l o r d a n r i I r o u r c i r a i n a .1 9 9 1 . c. i t . ( j f b c ( a . 2 ( X ) 0| l 6 l
nalploiz(xlnijojllrni u SAD do ,1.1'll, kra\'r bilo jc zahvaicnonrlijcdnonr
lfoznicorr.kclozonrdo 20')n (ili 37 ,1,i, pfctnep(rdltlciltlu U lablici 12.).
lnctritisima do 66r); iTaoslxlonpostcljicorn do 22,1.1, kr.arr.
\'lctodon hranidbckravl Lr tlunzicijskotnrnzalobljupo (irurrrncrLr
(1995.)postiTcsc r'lsokr pr-oizvorlnja mlrjekas nairnerr].netirbolitkih i
zdravstvcnih porcmc[aja.To sc osn.arujcupolrebon dodatakau tritn-
zlcl;skclrn razcloblju kojina sc stabiliziraunosluancisplicie\a ili ubl 2ava

lll
 Cinbeniti o kojinn o|isi pt'oiz|od ia lickd

Iablica 15 Hranidbenepatrebe kravau rcnom suhostaju,tranziciiskomrazdoblju

i u ranoi laktaciii (LtSf obroka)

Tranzcija
Rana
Suhoslal od 21.dana
Hranidbene potrebe laktacija
do
od2l. do
21 dana 2 1 .d a n a
nakonleljenja 100. dana

Mlijeinost, kg/dan 30 35
Koli6na suheivar od tjelesne mase,% 1 , 8 - 2 , 0 1 , 6 - 1 , 8 1,8-2,0
Suhalvar(ST)u obroku,% min. 55 55 55
KiselostpH,mrn. 5.5 5.5
S rovh prolelna (SP),% 1 30 17,O
prole
Razgradljivi n. % od SP 65-70 62-65 65
Nerazgrad. prolein.% od SP 3s 30 35 38 35
Struklurna vlakna, % 40 32 35
Vlaknaizvoluminozne hrane.o/. 30 24 22
Sirovemasti,"/. maks. 5 6 6
Nevlaknasti ugliikohidrati,
% rnaks. 32 38 35
NetoenergijaMJ/kg 4,0 50
Kalci, % <0,50 <0,50 0,70
o,25 030 0.45
Natrlj,% 010 010 a,20,0,25
KLor,% 020 0.20 0,300 25
Mangan, ppm 40 50 40 50
Kobat,ppm 010 010-0,20 0,10-0,20
Selen,ppm 0,30 0,30 0,10-030
Vitamin A. lJ/kgST 3800 4500 4000
Vitamin Or,lJ/kgST 1400 2000 1200
V iaminE, ppm t5 1 54 0 40 25

nrclaboliikeporcnrcaic. lri ljc(lrranrkon tcljcnja.ckononrsl<i jc isplativir

Llpolrcbu
poscbrrih ( G rb c i u. 200-1.
iz\1)lit cncl-qijc i:
. lelcbx4llladcrylLTitaIicit. Flckiiano Trno kukurLlrlt u odnoslt ril
rnlicrcno zrno povisLlicdn0vnu rrrli.jcinostza 2.3 kg nrliick . icl
po\ccaYrkorlccnlrrci.ju
glukuglonc
propionskckisclinci ncto cncfr:clsku
vfijc(lnostob()ka.
. \lisqko DrqbitrIjivih llakana(kao izvor-r:ncrgijcnikrohinraburlg ). kojc
sadfTcrcpini re,,anci.Ijuskc uljarica. ili pitlruka. [crnlentirci.jomtih
vlakanirnaslilic pr'opionskakisclina Lr bufagLliz krljc glukogcnczonr

t
/\1,rMit I kl:\lOt l(
nl
 Citnhcnicio kojima ovisipni.NoLlnjd nliieka

nastajeslukoza. lJpolrebomvisokoprobavljivihvlakana stnaniLrie

sc
nepovoljanuiinak pfevelikihkoliainaikrobo.
. X44$!.koje iIniriLr2.25 pula \isc cncrgi.icod zrnr 2ilaricapo!ciavtiu
konccntraci.ju cnef!!ijc obfoka bcz suriinog udjcla (iznad 50 55 ,11,)
iilarica.Vlrst sc nrcic dodatiLrmnoj lal<racijii to 2 3 ,l/ood suhctvll.i

' \crazqratllijlljll protc'j14 i 1q!l1rkisclin4. kii su izvor cncrqi.jc:

izblcgavlju r-azglac|rjuLrburagutc nc sntLurjLrju
pll bLrraga
i apclitkfitvu.
310scnn)icdo[odili s topljivirnugl.jikohiclratinra.
V i s o l l r n r l i . j cki nr ac v ci ' 3 0 k g n r l i j c k l )u l N a t f i l i c d n Nl l k l i r c i i ct f c b l j u
dobiticlo(r.5M.' NliL cncr-1tiic. l5-:10'f; nc\,lrknNslil) rrgljrliohiclr.lla i l(r rlo
li'li, silorihpR)lcinaLtS l obR)kr.
Dod(Mni( olitit,t obroli? ktut,u u tru iidisLot nr;lohlju poAuinlo
s! r'r'looprtwhtnim:
, l\llli nrlrij0v bil(afborrirl (150 gld po Iiluvi)stilbilizirirl(iscloslbuflun i
fo\cauril ( i n c v n L r
p o i z v o d r rrj nu l i l c k u z l r I I ' g tn u l f i i c V b c l t l o n i(ll l 0 , 1 5 0
g/d)ul.icicnu irpctilkllvu. l.oliainuitnilsnoauntlijcka;rnalnczi.iclolisid
n i i cp u l c fa l i s c t l o t l u j cz u j c c l nso n i l l f i i c v i t b
Di l ( i l $ r ) n a t oLnto r t l t i o r L rI,
tlionraunczijcva oksidu:I .1 (li.iclu nxlfiicvabikutl)onillu: l.uli.jcvklrrtonul
(27{)1l{) gkl) ublaTa!irncpovol.ilnLrtjccujVisol<ih dltcvnihlcrnIcfLrtufl
rrakrirrc PLrlcr0s Na i K nijc dobtl)(lil\'utiprijc tcljcnjuzbrrsrrrrrgucc
pojuvcctlorrl i nrlijcancq11)7nico nul(onlclicrrjLl.
. Kvrsnicc iivc kLrllulr .\ikry'rrlr?rr?l ( r,t cL't.t'ri.siuL djclLrjuzirjodno s
pLrlcrinrn
LrbLrrugLr.L,t.jcaU
lrt povcaitn.ic br0jacclulolitiiliihbaktcriju.na
uzimarricsLrhctVuIipriic i nlrliontcl.jcDjr.
na sntarrji',,an.jc
tubitka tjclcs|c
nrascu fuzdohlju42 dirnauul<rlltcl.jcrrjai nu povcalnjctnli.icanosli.
'lnzi11 (libroliliaki)poLiiu lcnncrrlaciiuvlaklna u bLrlagLr ipr.obuvLrLr
LrnkonrcrijcvLtlinrra.(to rczultirapo',,ccrnjcntholiiinc nlijckr za 0.t do
1.2ksidrn.
. lrupilcnglikol Lrburaallpr-ct\'aril
sc u propionsku kisclinLr. on u jctri u
glukozuiz l<ojcsc sinlctizifalal<tozau nlijeinoj 2lijczdi.To rrtjcdcnr
snranjcnlcnrobilizacijcmasti iz tjelesnihrczcrri i nakupljanjcnrastiu
jctri.PropilcnglikoJpovoljnodicluicna u,,imlnjchrancnakontcljenjai
nr l(onccnlraciju glukozc iinzLrlinu bez l<ojihsc ltc rno.ieproizvcsti
dovoljnoenergijc.

nl
Cinlrcnici o kojina ot'isipni:votlttiu mlijeku

. lqlta&)r-lua!qt!! povisuje u lranzicijskom Irzdoblju konccntracrju

pfopionskei nrasladnckiselinc u buragu ito uticae na poycaanjc
koncentracije kctozaza J5 '%.
glukozcza l5 '% i na smanjivanje
. Nlrgll u kolidini od 6 do 12 g clncvnotli tjedna prijc tcljcnia pa &) sto
dana nakon tcljcnja snlanjLrjcpojavn kctoza i zamaiac!!e.iclrc te
povcairvldnevnuproizvodnjurlliicka u ranojlakuciii za 6.5'%.
. /-!!!!iqoni !!!tior!!t u ob|oku krava u tranzicijskom razdoblju i u ranoj
laktacijipovisLrjo S I hranc.pobolj!avakondicijuprije tcljcnla
urinrNn.jc
tc kolitinu i kakvocunrlijckanakonlcl.icnia.
' Alloni i katjrut Visoki saclrTajK i Na (i l'% u S-l obroka) fotitc nzvoj
k n i o n s k isho l iM g S O , (. N l l , ) . S O ,( .' a S O , N
h i p o k a l c c m i jl c) o. d a t a a . fl,(ll
i(a( l cljclujcna posli/lnic povolinckisclosliobfoka.
. A4ioksiclrnsiu obroku krava u suhostrju(tl kaft)ten.vildmin A i t)
povelar,ajuolpor)ost krilva u lrnnziciiskolnmzdobliu. [)odalilk Sc i
vilanrinaIi snr njujc pojavu r/!ostalcpostcljiscinlcttitisa tc ubzavil
involuci.iu
lrrloflricc.
/=q- nrcljj)ninsnraijuicpojrvu icpavostikrin,aipovccilvamli.jcanosl.
Illlltl sarlrii u kcliranomobliku Zn. (u i Sc. smanjr.rjcbroi sonratskrh
jc
stanicau nrlijcku.dodalak hraniclvatjoclnaprijc tclicnirkrava.
Koniplclncobrokc kravc clobivirjunitkontcljoniapo nctodi hrnnidbc
krlva u (frnzici.iskonr
r'azdobliu.Sirstavkonrplcliogobroka(konccntrnciia
cncryijo.'!,SP.'L r'lakana)varirt ovisnoo visini ploizvoclnicnrlijckl krava
jc
kojima namijcnjcn.Mclodom hranidbc krava u lrnnziciiskom razdoblitl
poscbnim aditivirnaposliTesc visokaploizvodnjaInliickitrtz minirnNlnu
pojavu mctaboliikihi zdrl!stvcnihporcnlclnjiklav0.
Ako sc n0 rroic prirnijeriti kolnplotanobrok ili sLr kravc ni2cg
knpacitela|nlijcanosli.lrcbil ih hraniti pojcdinainirrkrntivinra.Osnovnt
obrok voluninoznc hranc uzinrirjupo volji i lo sve kritve ncovisnoo
proizvodrji.Na koliiinu konccntrata, priic teljcnjn,od
koiu su cl<rbivalc
trcccgdlna nakontcljenjadodajcsc dncvnoioa 300-500g konccnlmlasvc
clokklavc ne rcagirajupovcfanjcnrkoliaincn1lijcka.Granicaiznadkojc se
konccnlriltviic nc dodajc.ic70 7, u suhojlvari obloka.Nakontogaklavesc
hnne prcnra pfoiz!odnji nrlijeka.Kravanranizcg kapacilctamliicanosti
nlogu se takoderu hranuckrdar,atiaditivi prcrnaprcporuciproirvodaaa.
 Ciuhoiti o kojinu otiti ptoi:tvrluiu tttlil&u

\ilo jc vuTnodr sc u razdobljulriln/ici.ickfr\c hranL'\rlok\illitctnim

r n l r r r r i r rr,i'rzI t k , r ' r L r t t l r . t , r nkr tr r' r r r r r r r r ri .: _, . c c | | \ r . n r , r l r r " rrr/ , \ l , r l l
uiinakdo(lir\irrrjr skupihaclitira.SItl)i dlitiri u obroLiDutri:oktnliiL,t:nilt
klrltu!| irl)lt!titi irr ft,.ultituj lx l\\ttrnt) t l,oi:uttlttjtnr nrlijLlirt.
l l c n r a l l I c r n o r i c u i s u f . ( l ( ) l { 9 . )D f o s i c a ngao d i i n i r p f t ) i z r o d n j a
m|ickun0 !clikinr nrli.jcdnirrlirnrrarrrl0 llr\,rlskoj iznosiiajc 51,)l l.g
mltjekapo ltrrlstcinliicsian (lll') l(lir\i. ito .ic l)rcnl|l uulofu niskll
p r o i z v o t l r ri nj uc o d g o \ . a l ap r o i / \ o ( l n i r nk a l ) i l c i t c t i r Dr rrr l i i c a r r o sI tI iF
pasrnirrc. | (lirnils.ia rnli.jcCnosl frcoslirlilllll: krir\ll nir\elikini lu|1lritlnil oko
5:00kg rnlijcll gocliinjc..lcclan od lljtrinih frllorlr odstupmiurnlijcinosti
odfilline(xlfcdcncnitsljcrlnonr o\rro\olrr.ic ncodgorar'ujuca hr'unidbrr kr'rnir
u suhoslriu i rrrnojluktucijikoja ni.jcusliludcna s cncrgclskifrpolfcbiInl ll]
kraru u lirzrlobl.jLr lirlnriranjurrjihorir hlpxcilcIl .,r rrrliicarro\1. Iir jc
poslictliclpIirrricncncodgo!arirjucilr rlrclo(lirlrrirridbcLr pIiprcrrrrrollirzr
l k l l l c i i cl ( o i c \ L r n u n r i . i c n j c nl icl u r l r n l r n i T c g u n c l i i c g l i i l p l r r i l c l l
nrlllcanosli.

Sntlnju i Ausnuluktucijrr
8,J,.1,
N u k o nl u n c s l i j c t l cs l c d n j ui k i r s n i rl i r k t l c i . jui r k o j i n r i sr c i s k r r l i i t u r i r
prrizrodnilupireitctnrlileanosliIirlnririrrr rr pliplcnrnoiIlri Llklrciic.Kl() i
u frlffcrttnr)i luzi laktucijc linrni ohnrci rxrru.ju [riti srslilrl.icnirxl
krrlitctnihlirrnivu. SLrnlr kvlrlilclrrirrrobnrcirnarxlgovlrlujLriclioliiinc.
kr !c nrogLrchbiti ltranjirc tVilri l)olfchnc/ir odfiilvunicii\otu (1r,,(iriru
j ur l i j c k i r( p r o i z v o d n hu r i r n L rK
h r a u r i) z r p r r r i z r o t l r r n ) .r a l i t c t n i lri n r i r a
0 n x ) g u f r \ Lkl ioLnr z L r n r | a nt jl co r o l l n ck o l i i i n cs L r htcv e r io b r ' o l r r .Lk o l i i i n i
1 . 5t i o 1 k g n a 1 ( X l)g t j c ' l c s nnct s c k f r \ c . i t o o \ i \ i o s t l r l i j LlLu k t u c i j ic
dnelnojkoliiiri rnlijclu.

Orgrnirrciix hrllD.i|rn.ill
kravr
U sreclnjoj i kusnojlaktrciji l<I.lrchfirnirropreD ducvnojProizl'otinji
nrlijcl(r
uslurrovl.icnoi ()snoVni
ur kontR)linrlijcar()slilirirjcnrrnnclali1lci.i0.
obroksrslirrljcn.juod volunrinozne hfuno.Osrov0in obrokonrpodl]rir'uiu
se potfcl)c kfll!lr rud12nolr hfanorn i ltrlrnjiVinrtr.arinrl polrcbni r za
odrcdcnu koliairu rrllijcka.Potrebnuhranjiruzir rnlijekoproir\cdcnoi/rra(l
koliiinckoja sc podmirujcosnornirnobnrkonr.nadoknaduju sc snricsonr
ili
konccnlmtonr,

5
( iDthrnhI t) kolitiitl o|isi pni:\\ )tjd nliiakd

Ichnika hrlnjcnia krava ovisi o naiinu dr2anjainrliicanosti kfi!\n.

\t/llninr nilainolndrzanj4kravcsu urcclrrsobno odvojcncprcgfildorrr. pa nc
nlogU.jcslihmnLrsusjednilrkrnvirrDil. KoliainlLkrnrivau osnornonrobfoku
.jc jcrlnakazir svc kravc. Po koliiini mlijeka krilvc (lobivltu
prtizvcclcnoj
Proir!odniob|-()l(sasta!ljcnod konc0nlfutu.
Ll slobodnom naainu dr;lrrjir kntlc su podijcljcne u skupinc fo
plosjcinojrlncrnojploizroc|rjinrlijcka.Osnolni obrokjc uitjcdniikiza slc
skLrpirrc k|irrll. Sr aka skupinrtiobiru (xirc(lcrru koliainukorccnlrala.or isno
p
o h l L r j Lkrr a r l i p r o s j e i n o cj l n c r n o j r o i z r o r l t tm
j i l i j c k au s k u p i n iO
. \lkl\
nrrairrlrrarri(lba jc ncracionahnjcr-nckckravc dobiiu rnirntclttiutc.a nckc
\ iic orl l)otfcbnc kolitinc zir prrizvrrtlnju mlijcka. Ako jc hlanidba
konrl)iLrl()r'iilifunLl. kr-nvcclobivujukonccrtflt po proizrctlcrrojkoliiini
rli.jcl(ir u l.{)rDl)jlllorsku hrnnilicLr.
I J slobrxlnornnaainLrdtrnil kfuvc sc n]ogr.rlrritnili konrplctninr
IlcdLr\.iclzil lriuricrrLlr)!'r){nilainujc !clitinu lirnnc.Za lirIrnc
ob|1)l,or)r.
rclir'incisptrti100lfr\r rc isp[rlrsc nrbir\l.iirliskufu o]riLscr)prikolicuili
karrtiorr krnriru.
za rrti.iciiuric
.\ko lrranirlbalonccnlmtonrnijc konrpjutoIiz iruna-ir dnc\nir l){)lroirriil
(r
jc iznud kg. LrkupnukoliiinLrkonccntrata tfebapodiiclitiu viic ob(rkn.
I'rcnrarczullalirnuistfirTivi ia. hfuni(lbor)r islc koliCinekonccntruta u Scst
LIriLr\l()u lfi ob|oka.konzLrrni|un.jc konccntfltuvcac.io:,uI kg. I pr'obirvir.ic
holir. li) ulicac nir povcairn.ic dncrnc ploizvodnjcnrlijclia (za 2.0 kg).
mcr s l i i n u b o l . j up c r z i s t c n c iLj ur k t r c i i c( ( i r f i s 0 f . .
p o v r : c a r r j c 'r1D, il ,i . j c a n
I ( ) 8 5 .
).
Visokonrlijctninr kralunlr trcbuonlrgucitipo \ol.ii uzirDirrric urincrrlNr
riturninuunri.jcianih u rDindlirlr]c sr)rjcsc. Ll \cTrnonr suslr\u drTllrriil lo sa
nlr.7c Postii'iposta\lirnienl fosurlu s nrincf lnirrr snlicsirnurlr prcgrildu
izrnctlu r h r j u k r u a ( s l i k u - 1 5 .l)l . r k r b o d n o rnna c i n ud r T a n j p r o s l aI\. i a i su e
rDinrfrlnc <ciglc, ili kanrenasol kojc k|uve nogu lilati fo !()lii. N.t o\lll
r r a i i rsr n a b d i . l u r lsl u
r n r i n c l l l i r l li r i t u r r r i n i uur ao p t i u r l l n i . j iknor l i i i n a m a .
Vf lo.icVlqno:
O(lf1u!rti vrlovc Lriistonr stunius\rkodne\nirntiiccnicur o(l /rostlllc
hfilIc:

Orno{Lrcilikra.,amadololjnu liolitinu svicze lodc ugrldttjontpojilica

(slik -15.):
 Cimbeniti o kojina ovisi proizvodnja mlijeka

- Hranitikrave u toano
odrcdenovrijcmc.Mi-
jenjanjevrcmcna hra-
nidbeutjeie nepovolj-
nonaproizvodnju mli-
Jeka;
- omoguiitikravamado-
voljnovremenaza pre-
iivanje.To sc postiie
leianjcmkrava na lc-
Zistus dostaprostirke,
bezbuke i uzncrnira- Slika45 Posudaza mineral"usmiesu(hle\o)
vanja.
Ndtinhronilbe krur'aobziron na vrslu voluuinoznihkrai|a u
osnovnonohntku
Standardna hrrnidbakmva pojcdinainirrkrnrivinra
moTcsc ostvariti
primjcnom
tri vrstcosnovnogobroka:
A. Zelenonr
hranorn
B. Konzervimnom
hranonl
C. Kombiniranjcm hranc
zclcnci konzcrviranc

A, Osnovniohrck- zelenthrana
Radi pojeflinjcnjamlijeka potrcbnoje u razdobljuvegctacUckravc
hranitisto veaomkolidinon zclcnehranc:luccmonr,lravonrili djctelinsko
havnimsnljesama,sirkom, orvenon djctelinomild. Hlanidba mladirn,
svjczc pokoicnifizelenimkmrivima,nora biti stalnr,bczicstilr promjenau
sastavu dnevnogobroka.Do promjcncosnovnogobrokanrozcdoii zbog
kisei nemogutnosti ulaskamchanizacijeu tablu.
Zbog nedovoljnekolidine zelenchrane u obroku,potrebna.ic vcca
kolidinaskupihkoncentrata.Zatoje najboljcu dnevniobrokkravaukljuditi
pasugdjcgodje to moguie.
Hranidbazelenom hranom najracionalnijijc naiin koriStcnia
voluminozne jer sugubitcihraniivih
hranc, tvarinajmdnji.

GOt:ED.tR'ft O
1t1
Cinheni.i o kojina ovisi proiztodnja mlijcka

B. Osnovni obrok - konzeNira a rolutttihoT,nahtdna

Kadanije nroguiastalnahranidbazelcnomhranonrtijckom vcgetaoije,
potrcbna .jc stalna hranidbu konzer!iranom volulninoznon hranoltl:
razliaitimvrstarnirsijcna isilaze. Na ovaj naiin se postiTcuicdnaicnija
dncvnaproizvodnjamli.jckaidobla pcrzistenciin laktacijcbez padovr u
proizvodnjimlijcka.
('. Kotlbi tti rattli os,,or,ni ohrok
Kotrlbiniraniosrtovniobrok sitslavl.jcnjc ocl zclcnih i konzcrviranih
\'olunrinoTnihkfnrir'a.r onrogutlva Lrpolrcbu i/clcnch|itnekad god jc to
moguic. Kolnbinifrnim osnovninroblokorr izbjcgirvajusc posljeilicc
izostarljanjazclcnehranciz obrokazbog visc silc (atrnosl.:rilijc,kvaroyi
Hflnjivc tvari iz zclcDchranc(u sluiaju iTostilvliaria)
mchlni/a0iic i1(1.).
nrdoknilduiusc povcaanjcnr koliiinc konzcniranchtlnc (silir2c.sjcnazc)zil
'lrko
diju plobavu v0a postoic nrikfobi u bulagu. sc nc srnrnjLrjc
uainkolitostpfobrvci izbjcgaralaliranjc u ploizrodnjimlilcka.
P l c n ] inr o n l i r t i v i n rpior l i n s m i D g c f u ( l 9 l l 0 . ) k r t v t j c l c s nnct r s o6 5 0k g
idn$nc proizvoclrrjc 25 kg mlijcka tfcbr kon/unriftti 19,5kg suhetrali
(3 kg S'l/l(X)hg tjclcsncnrasc)i u kg S l min. l5 '1,sirovihpfolcinl ('l) SI,)
i r)lin. l7 '1,;\hkanx (91,V). Nlvcdcnir)1nornlatilinlt mogu rrckrvoljiti
dnovniob(rci A. Il i ( razliaitogsirstlvil.obzironrnr vfslu voluminozne
hrlnc. nnvcdcniu sljcdcaenr prika/ul

Dnevniobrok B c
A. Krmivo
Zelenalucerna,kg 30 20
Kukuruzna sila:a,kg 25 15
Llvadno siieno,kg
Lucernino sijeno,kg 3
Suh rep.rezanci, kg 4 2 3
Svje:ipivskitrop, kg 5
Koncentrat, kg 5,8 4,9
1\rineralna
smiesa po volii po volii oo volii
B Hranjvetvaf u obroku
Suha tvar, kg/dan 19,4 1915 19r5
MJ NEL/dan 1T0,5 1 11 , 6 110,4
It J NEUkg ST 5.68 5,72 s,68

I (
 Cimbenicio kojima oNisiptoiz|odnja mlijeka

sir.prolein/kg
sT,% 15,0 15.2
Vlakna/ko
ST.% 22.5 189 21,O
Volumnozna: koncentrranakrmiva 75:25 77 23 7A:22
C Saslavkoncentrata
Krmivo %
Kukuruz 7,O
l,4eknje 36,0 25,0
Suncokretova
sadma 40,0 30,0
Ekstrudirana
soia 10,0
l\,4inera
i 3,5 3,5
Ukupno 100,0 100,0 100,0
N,,U
NEL/Kg 7,05 5,68 6,28
sP,% 17,70 24,80 20,30
6,00 1T,40 8,90

Opicnito.svakapforn_jcna u sastavuobloka(icsti prijclazisa silaio na

zclcnuhftnlr i obrnuto,acstoizostavl.irnjoiz obrokasvjologpivskogtrola
ili svjciih rcpinih rozanacaitc1.)Lrlicacna varirirnjckoliainc i kal(voac
mlijcka.
U nonnalnirr uvjctilra poslovanjrln!kovi htuiti(lh( u ptaizvalnt)j
ctjoi ! kg ntlij(Lu izno\a 50 do 55 % ik) ztld(:i, tlLt sc snunjirutiicrl
ttoiko,u hrunilhe no:e zndidjnije pt)l)t)ljiali ekononittlosl proizro(ltiir
nlrTclra.Troikovi hfanidbc ovisc o cijcni hlanjivih tvali u pojcdinirn
knnivirra.Najjcflinijehranjivelvuri su u paii. koja sc ncdovoljnokoristiu
hranidbikrava.Skupljacncrgijaiprotcini u razliiitim su vNlrrrla silaTa,
srjenai nusprolzvoda prchranbcncinduslrijc:satmama,rczancinlaScaornc
rcpc, mckinjanra. pivskom trolu. Najskuplje hfrnjive lvari su u
koncentratirnaili smjesarnaproizvederlil11
u tvolnica]nastodnchranc.

8.3.1.Zuito je potrcbno osbiriti |isoku ptoizvodnju nlijeka po kravi?

Visokomlijednckrave daju l0 50 % viie rnlijeka.jedu 10-20% viic
suhetvai obroka i bolje iskoriStavajuhranrLza 10-15 '% ncgo krave
kapacitcta
srcdnjcg mlijcdnosti.
Najhalji linancijski rczultdti postitu se najvelom proizt,otbtiun ntlijeka.
Prihodiifinancijski udinci rastu s porastomproizvoclnje. Sarno visoka

cot LDtRSt
lo
lt9
(intbenici o kojina ovisiptoiz,,odnjanlijeka

ploizvodnjamlijekr po kravi moic biti unosnai gospodarski

opravdanu
( l I a l u S k a .1 9 9 9 . ) .
U staclimirvisokc proizvodnjcrnlijcka niZi su liksni troikovi po kg
rnlijcka (tfoikovi cncrgijc.amorlizacijekrava, oprctncinastunbi. diicla
osobnih dohoclakr.otplalc krcdita itd.). Cijcnil hranc niia .ic po kg
proizvcdcnognrlijcka.jcr jc uzdfznirhranaliksni troiak i sniZirvrsc po kg
nlijoka poreianjcrnproizvoclnic rnlijckapo li|avi.l-ojc virll.iivoiz podataka
u t a b l i c i1 6 .
proizvadnie
Tablica16.Utiecajvisine mliiekana utrcSaknetoenergiiehranepa kg
mlijekakftve ttelesnemase650kg
God Snjaproizvodnla kg
rnlijeka,
Pokazatell
4 000 6.000 8.000
l-)zcJt2nahrana
(god Snlenelo energile,l\/lJNEL/kravD 1 14 5 2 11.452 11.452
Produktivna hrana
(3,0MJ NEL/kgmlijeka- ukupnoI\,4J NEL) 12 000 18.000 24.000
Ukuono 23.452 29.452 35.452
utrosaknetoenergile,IVJNEL/kgm ijeka 5,86 491 443
Cijenahranekn/kgm ijeka 1,17 0,98 0,89
Prozvodnac jenakg rnljeka* kn 2,34 1,96 1,78
Prodalnacijenam jeka kn/kg 2,20 220 2,20
Financjskirezutal/kgmlileka,kn -014 +o.24 +0 42
' !r 50 9'!t.olkova ra lrranr 50 % osl.l lroik.v
zv.r:U.ir.vc2002
( i.jcnah|ancpo kg nrli.jcka jc nit lcrrlcljuprosjcanc
izraiunutu cl.lcDc
M.l
NIrL u irnosu 0.20 kunr 7r knniva kojr sc nulicicc upotfcbljllvrjutl
hfarridbikfavri

Kn/kg N,4J
NELiKg Kn/MJNEL

Sileno 060 3,00 0,20

KLrk.sila:a 0,30 180 4,17
Konceftrat 1,50 650 4,23
o.20
zvor U re ni.v c 2002
Kako visinaproizvodnjernlijckapo kravi Lrtjcac na proizrodn!L
ciicnui
je
dobil u proizvodnjinrlijckaprikilzano u tablici 17.

lt0
 iimbenici o kojima ovisiproizvodnja mlijeka

prcradunGZtei h razinaprctzvodnje
17.Ekonamski (u kunana)
mlilekopo kravr(L)
Opis/prodano 3 000 4.000 4.500 5.000
PRIHODI 8.946 I 923 10901 11878
IZDATCI 5.370 5 692 6 326 6.934
TBOSKOVI
( zdalc+Amorizacja+Zaledn6kllroskovi) 6 721 7 043 8.295
1013 1013 1.013
Zaiedni6k
troakovkucansiva 338 338 338 338
DOHODAK 2.226 2 882 3 225 3.585
FINANCIJSKIREZULTAT 3.576 4 231 4 575 4.944
Prozvodfaciiena(premazdatcima)kn/liira 179 1,62
Prozvodnacijena(premaswarnirf
lroakovima)
kn/liira' 224 205 1,93
c jenamlijeka
Prodalna 2,46 246 246 2,46
Dobitpo rrimlijeka 422 04t 447 0,53
'o b u h v a c ez n
obuhvacen
d a t c2 as t o a . !h r a n ur e p r o m a t e r j a l . ! arsat d
navedenzdalc i lroskovamorlizacteopi tro6kov,os g!ranla
t !suge
z v o .B o s na I s u r . 2 0 0 t .

U 2000. goctini prosjcdnaprodajnacijcna rrlijcka u fitvniddfskonl

podruijuiznosila.jc2,4(rkuna.Plcnrnkalkulaci.ji proizvodna cijcnarnlijcka,
naraziniproi/vodnjcotl 3000 kg po krdvi. godiinic iznosi2,24 kLrncito
omogudava dobit 0,22 kunc po litri rnlt.lckit.Ptrtizluzitlu jc prodajna cijeno
nlijeku povoljnu i(t onogulayu dohit val pri :rcdnjoj ptrtizwtlrtji mlijcko
po fu'd|/.Dobit sc povciavapomstomproizvodnjcmlijekana 0,53 kunepo
littimlijckagodiSnionr proizvodnjom ocl5000litammlijcka.
Proi:luzi tltt je visokupntizvo&tju mlijeka rentubilniiLti ckonomiinij.l
nego ni;o, pu .ic poht'bt1o paduzeti .rye mjerc Llo se poholi.iajLtuteti
praizyodtije(osobito hranidba) i tako maksimalno iskoristi proizvoclni
kapaoitct mlijcdnostikrtva.
U novijevrijcmc,uz razinuproizvodnjcrrlijcka po kravi, postavljasc
kao svrhackonomidneproizvoclnjci cfikasnostiskoriltrvanja hranc po kg
nrlijckakao idugo\acanost krava. Radi toga se, kod odredivanjauzgojnog
cilja u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoi treba uzeti u obzir nc samo visina
proizvodnjemlijeka po kravi, nego i efikasnostiskoriitavanjahrane po kg
nlijeka, tc dugovjednostkrava, o kojoj ovisi ukupna Zivotna proizvodnja
mlijekai tcladi po kravi.

GAfLDARSTYO
l2 L
- Cimbenicio kojima ovisi proizvodnjamlijeka

Buduii razvoj mlijeanog govedarstvaheba temeljiti i na sniZavanju

troskovaproizvodnje,a ne samona povedanjucijenemlijeka,sto se moze
postidi primjenom racionalnijegmanagementau proizvodnji mlijeka
(eftiniji nadin drianja, suvremeniji nadin hranidbe i lijedenja, bolja
Dreventiva itd.).

8.4. Kadtovi i organizacija rada

Kadrovi su vrlo znadajnijer o njima ovise rezultatiu proizvodnji

mlijeka i mesa. Pod pojmom kadrova podrazumijevajuse strudnjaci,
nositelji managementa u farmi, ali iizvrsitelji koji provodetehnoloski
proces (hmnidbu,preventivui ostale zahvate)u procesuproizvodnje
nlijeka. Ulaganje u kadrove najrcntabilnia je investic|a. Zato le vrlo
vaZno obrazovanje kadrova (na tedajevima, struanom literaturom,
srcdswimajavnog informiranja,TV, radija),i upoznavanje s najnovUim
dostignudima u proizvodnjimlijekai mesa,
U proizvodnji mlijeka vrlo je valna organizacija rada na farmi.
Organizacijarada mora biti racionalnaiomogutiti postizanjevisoke
produktivnostirada. Ona mora biti i ahaktivna,odnosnodjelatnikeu
proizvodnjimlijekatrebaizjednaditis djelatnicimau ostalimdjelatnostima.
Dvosmjenskirad u proizvodnji ulijeka (u odnosuna dvokratni rad\ daoje
do sada najbolje rezultate, mjerene ne sano koliiinon mlijekq nego i
zadorolj stvomzaposlenika u prcizvodnji mlueka.

Zvoninir UREMOYIC
t22
Laktue$u
Proizvodnja mlijekaod teljenjado zasu5enja kravanazivaselaktacijom.
Ttajanje jc
laktacijerazlidito i ovisi o viSedimbenika od kojih istidomol
plsminu,dob,kondiciju,plodnost,hranidbui zdravlje.
Stawlarclnalaktacijd tlaje 305
danaili l0 nieseci.Kraia laktacija
premdunava se korekcijskimfakto-
rimana standardnu )aktacijLr.
Tijek
laktaclemoze se prikazati krivu-
ljomu kojoj sVakimjesecima svo-
ju relativnuvrijednost.Postojel
. idealnaili nomalna laktacijska
kiwlja,
. swamalaktacijskakrivulja.
Tijek idealnelaktacijskekrivuljc Grafikon 8. ldealna laktacijska krivulja
jo na grafikonu8. (U renovi6, 2002.)
prikazan
Vrhptoizvodnje mlijeka u laktaciji
NiZe i srednjeproizvodnekave postignumaksimalnumlijednostu
drugommjeseculaktaclc, a visokomlijedne kave izmedu60. i 90. dana
laktacije.Raniji vrh laktacije znadi dostizanjeniieg vrha. Procjena
vrijednostimaksimalneproizvodnje(MP) mozc sc obaviti na temelju

GOI|EDARSTVO
123
Lalctadj0

prosjedneproizvodnje(PP) nlijcka 4. 5. i 6. dan nakontcljcnja,pomoau

jednad:beza pNotelkei viietelkel

MPpryotelke: - 1,4+ 1,57x PP

MPvisetelke:- 1,4+ 1,38x PP
zvof Grbeia 2000
I{azlika izmcclupoactncprosjcineproizvoclnje mlijeka i maksirralnc
proizvodnjcnrlijckarnoic variratiod 6 kg u kravas clncvnonr proizvodnjom
mlijeka 20-25 kg. i viie od l0 kg u krava kojc daiu 35 do 40 kg nrlijcka
dncvno.
O vrhLrnrliiodnostiovisi ploizvodnjrmlijckau 0i.jelojLrktociji.Bitnojc
da krava nraksimalnuproizvodnjuzadr'li ito ctrl.jc.jcr cc imati voiu
proizvodniutijckom 0ijclc laktrLcijc.UkLrpnaproizvodnjau l0 micscci
laktacijcu l<orclaci.jijc s nraksinralnonr
dncvnornproizvoclnjonr
ostvarcnonr
u 2. ili 3. nrjcscoulaktacijc.
Prcma Ilroslcru (1975.)poraslomvlha pr-oizvodnjc mlijcl<aza I kg,
rastopfoizvodnirnrlijokr u ci.jckrjlaktaciiizri 200 kg. Ako su kravcslabi.jc
konclicijc.ili nisu opskrbljcncdovoljnom koli(:inonroncfgi.ici plotcina.
ostvaritac niii vrh mli.ic<)rosti
i nranjuukupnulaktaoijsku ploizvocinju-
Ukupnuprognozir-anl nlijcka (UP) u slan(ldldnoi
pr-oizvotlnja Ial(taoiji
viSctclkidobijcsc mnoicnjcml\4Psa190i zd pfvotclkcs 220:

URkg= I90 x MP kg/danza viictclkc

UR kg : 220 x MP kg/danza prvotelke
zvor Grbeia 2000

Naliotlpostignutog vrhu ntli.jtinosti kra: r,iDlcptolitlt nunju ktlittina

kt|] zhog (tega s? lnoitiujc ltoizratlnju nliiekd Lt osldlin miese(i 14

9.1. Tiiek laktscijc ili perzistencijalaktaciie

Laktacijska klivulja predstavlja kretanje razirlc proizvodnjc rnlijcka
tijekom laktacije. Tijek laktacije odreden je nasljednorn osnovom i
dirnbenisimavadske sredine,a prikazarl krivLrljomnaziva se perzistcnci.ia
laktacije ili ustrajlost laktacije. U m.jesecunakon teljerl.jaiznosi 62 %. a u

ll:1
 Laktacija

desetom m.jesecu 59-60% od proizvodnjemlijekau 2. mjeseculaktacije.

Dobrajepelzistencijaakozavtiavesa 70'%,a loia akozd't)riaras 40 '%ili
manje.
Ako je u zadnjemmjeseculaktacijednevnaproizvodnjamlijekamanja
od50% odproizvodnjepostignute u 2. mjeseculaktacije,potrebnoje:
' pojadati
kontrolumuZnjekava,
. nefunlcionalne muznejedinicezamijenitiispravnimili suvremenijim
muznimjedinicama,
. kontroliratikondicijui gravidnostkrava,
. analizirati
hranidbukava u zadnjemdijelulaktacije,
. boljekontroliratizdravstveno
stanjekrava.
U kravas visokomproizvodnjommlijekaslabijaje perzistencija lak-
tacije.Bolju perzistencijulaktacijeimaju pwotelke.Takoderlaktacijska
kivulja s jakim porastomna podetkulaktacijejadeopadanakonpostizanja
vrha(Jakopovi6, 1993,).Perzistoncija laktacijenajvi3eovisio hranidbi
kavai nanagementu.
RanijimistraZivanjima nastojalose odreditiodnosepojedjnihdijclova
laktacije.PremaJohanssonu i Hanssonu (1940.)ocjenaperzistencija
moZese ocijeniti indeksimadobivenim dijeljenjem kolidine mlijeka
postignute u drugih 100danas kolidinommlijekau prvih 100dana,Tako
izradunat indeksne trebabiti niZi od 80 %. Indeksdobivendijeljenjern
kolidinemJijekaiz tre6ih100danas kolidinommlijekaostvarenom u prvih
100dana)aktacijene trebabiti niZiod 60 % (grafikon9. i 10.).

9. Dabraperzislencija
Gralikon la|laciie
e Grafikon10. LoSaperzistenciialaktacije
(UtenoviC, 2002.) (Urcmovi6,2002.)

a ocjeneperzistencijelaktacije po Johanssonu i
izradunavanj
Hanssonu:

GOI/EDIRSTYO
t25
- Laktacija

l. 100dana3,000kg mlijeka,
2. 100dana2.400kg mlijeka(2,400kg : 3.000kg = 80 %),
3. 100dana1.800kg mlijeka(l.800kg : 3.000kg = 60 %).
proizvodnja.
Ukupno300dana7.200kg laktacijska
Prema kasnijim istraZivanjimatijek laktacijemoze se matematidki
definiratiprimjenomfomule po Wo odu (1969.):
Y^= anbe""
y" = kolidinamlijekau n tjednulaktacije
c = bazaprirodnihlogarirama
a, b, c, = konstante
a = prosjedna dnevnaproizvodnja mlijekanapodetkulaktacle
b = uzlaznafazatijekalaktacije
c = silaznafazatijekalaktacije.
Na temeljuovog modelamoguse izradunati,metodommultiplenelin€-
ameregresije, parametritijekalaktacijea, b i c.
Uz pomodWoodovaopisa tijeka laklacijemoZese pouzdanoodrediti
njezintijek. Matematidka definicijatijeka laktacijemozese primijenitipri
je
projekcijilaktacije,Sto vaZnone samoza praienjetehnolo5kog procesa
negoi zauzgojnoselekcijskirad,

Aimbenici koji uieiu na tijek laktacijskekrivulje

Tijek laktacijskekrinrlje uvjetovanje genetskomosnovom(h' = 0,3-
0,4).Zbogtogaje pozeljnoprovjerititijek laktacijskihkrilulja kderibikova.
Bikove,dije kCeriimajustrmulaktacijskukrilulju, trebaiskljuditiiz uzgoja.
Na laktacijskukrimlju utjede,osimgenetske osnove,i velik broj nege-
netskihdimbenika.Paritetlaktacije,sezona!seryisnorazdobljei stupanj
iskori5tavanja kapaciteta za mlijednostutjeduna ukupnukolidinumlijekai
tijek laktacijskekivulje (Jakopov i C, 1992.).
Odstupanje od idealnelaktacijskekrilulje mozenastatizbogdjelovanja
razliditihdimbenika:
l. Utiecai kondiciie
NedovounapripremUenost kraveza laktacijunepovoljnoutjedena tij€k
laktacije.Proizvodnjamlijekavrlo je napoma.Za sintezuI kg mlijekakroz
vihe mora ptuti oko 500 L kni. Ds bi krava mogla proizvesti veliku
ZvMini UREMOVIC
t26
 Laktaciia . "*J

kolidinumlijeka, mora biti u dobroj

kondiciji.
Ako nemadobrukondicUu,
petzistencija
laktacijeimat ie ovakav
tijek(gmffton11.).

2.Utiecajhranidbekava E

NedovoljansadrZajenergije i
poteina u obroku krava dovodi do Grcfikon11.
Utiecajkondicijekava na
proizvodnjemlijeka tije-
varira.nja tiieklakacije(Urenovi6, 2002.)
komlaktacijei odstupanja
od stvame
laktacijskeproizvodnje (grafikon
12.).Zato visokoproizvodne kave
tr€bahaniti ujednadenim obrocima
neovisnoo godisnjemdobu.
E
3. Utjecaiupalevimena- masti-
poremeiaja
tisaili metabolidkih -
ketoze
Grcfikon12. Utjecajnedostatnehmnidbe
Naglipad proizvodnjemlijekau ktavana tiieklaktacije(Urenovia, 2002.)
laktacijinastajekao posljedicaupale
vimenaili metabolidkog poreme6aja
ketoze(grafikon13.).Nakonsanira-
njaupalevimenaili ketozeproizvod-
njamlijekaporaste,ali ne do onem-
zinemlijednostikoju bi kava imala
danijebilo zdravstvenihporeme6aja.
(gmvidnosti) Gmfikon13. Utjecaimastitisaili ketozena
4, Utjecajsteonosti
tijeklaktacije (Utenovi6,2002.)
U 5. mjesecugavidnosti opada
rnlijednost kave kao posljedicahor-
monahogdisbalansa. Pad mlijedno-
sti blaZije negokod mastitisa($?fi-
kon14.).U gavidnihkrava,poslije5.
mjesecasteonosti,smanjuje se broj E
epitrlnih stanica u alveolarnapa i
proizvodnjamlijeka, 3to se ne doga-
danegravidnimkravamau laktaciji. Gnfikon 14. Utjecaj gravidnosti ktava
na tijek laktacije(Utemovia, 2002.)

@t/ED,4RSlyO

t2'7
Ldktacijd

9.2. Cinbenici koji utjelu nu laktutijslia proizvrdnju

lu:.t itkori:tuI ni t)n)i:\'otlnt)gktl\k itt'tt! nliiclnosti kruru

Nakon 9(l dana lane laktlci.jenastrvljasc lazclobl-ie srcdnjclaktacije
koja trajc 150dlna i kasnclaktacijcu lflilrriu 60 dana.I{azcloblje sreclnic i
kasne laktacijc.jc f'rza iskoIiitavrnjuprrrizvodnogkrpilcitetanrlijcanosli
kravc.U tcl lazi trcbr hrnrritip|crnr koliiini pnrizvcdcnog nrlijokaLrtvrdcnoi
kontfolamamlijcinosti.LJrazdobljuslcrlrrjolaktirci.jc .rpctit.jckravanljvcci
pir sc ljclcsnarnrsavraia u nornrirlnu.'li) t! l)trdutj4:( tt.tpjt,.inu r4tlrtlttitt
koid lc ntjtc!& potdko t .v&lnl( /ollrrcllc l(lsnijc osicnrcnjivattickrava
tlrrjc slrrbijcrczultrtc r-cprociLrkci.jc..jct sc zboe holir! ep(lil!1,t)ln)\ t)
ld)lidnid onk!*dtitt jttini(i l)l \t \l(hiii n:ilktti t)\iotutiittnlu.
ll krsnoj hktrciji klaru trcba lirlnrrlrrtrkontlicijupolrcbrlurll rrovu
lakt ciju nrkon lclicniu.I;ornri|anjclionriiciicu suhol'trjuDijcpo,Zcljno,/bog
acslcpoja\c sindronradcbclihkfirvr ilit'r)blcrr)i] r' lpctikrn nakontcl.icn.jir.
tJl\rdcrlo jc dir jc Lr klsr)oj lirktacijiiskoliitarunjchranc bol.icneuo u
suhostilju.fr od{o\ irlljucLrkorclicijukrr\ ir lrcbitlitnuifatiu kasntriluktrci.ii
il llc tl \llhostll0.

,\'u lulttrtijsku proi:wlttin uA!t1t'tiit'iit huik :

. l)lrsnrinr.Vciu Iaktaeijskuplorzrrxlnju inra ltolitujn liizijsku ncgo
siIlronldlskil pirsnrinr.
. K,qnslilLrcijr kl.lrtl. KI.lrvcsnl,inijckonsliluciicproi/\,odcviic Inliickr icf
su otpornijcnil bolcsli.
. I)lodlroslklilVil.K|avc kourbinirirnih ]iusr)rirril rnoftiLlse tcliti svlll<ihl2
rljcscci. Mcdulclidbonotaztlrrbljcnrli.ictrrihpnslninrtfric nljcsccdilnil
cluljc.t'rociuljiVanjc laklacijc.zbogciLrljcg rqvisnog |azckrbljr.utjcic nit
sniiavanjc pnrizvodn jc rnli.jcl<u.
. Veliainakra\a. PovocilDiclrI.iclcsnc nllsc l(ravarasleVelitinii\ilDcrril.
probi!nog i krVoTilnogsuslIvil. ilo iz[l\no uljcic ni] povcadnjc
proirvcdcnc koliCine mlijcku. Sr rtl Lugoja lrcba bili !clikl (rc
p r c \ c l i k a ) k f r v a . j c f s 0 k o l i C i n r n r l i . j c k an e p o \ e a a \ ' ! l i D c r r n o
po\ ecanjclnticlcsrre nritsc.
. !!qlidba u suhosllju i mn(lj Iaktrciji (piprlrrnoi fazi laktrcrjc).
Ilranidba krava polrcbnonrkoliainonrhlanjirih lrari j izbalansiunosl
obroka u enerlllji i protcininra.,,lakninrai nincralinra utjeau nn
p o r . , r a r r pj cl u i z ru , i r r l rcr r l i . i . \rr,rl u l t . r e i ' i .

lls
 Laktacija

Naiin hranidbcvisokonrliicinih krava u ranoj lakta iii. Hranidbapo volii

konpletnimobrocirnau odnosuno ogranidenuhranidbupojedinadiinl
knnivimapovcdavalaktacijskuproizvodnjumlijeka. Ilraniclbakrava
obrocimas vcdiln udjclom konccntrala.u odnosuna voluminoznuhri|n!r.
povciavalaktacijskuproiz!odnjui poboljSava pcrzistenciiu laktaciic.
Dobkrava.Lnktaci.jskaploizvodnjakornbiniranih
pdsmin0rirstcdo,1. ili
5. laktacijc,
a zatimopadasa staroltukmva.
Broj rruZnji klava. Trokratna muirria krava poveilva laktaciisku
proizvodnjuza 20 %,u odnosuna dvokratnurnuinju.
Kakvoiai funkcionalnostufcd4jaza InuZtjLkut:it.
&hvs1!!!e llllrric kraviL Bolesti knvr (uprlc vincna. bolcsti prpakir
j i (kck)zc)smaniui!rlaktacijsl<Lr
itd.)i nlctaboliakipolcnrcrlir ju
ploizvoclrr
kravi!,
Udobnostk1iuliri mjkleLlim4u stajalrtllz!\qyg. Vczaninitaindrzanil u
odnosuna slobodninaiin u olvorcninrstrjdnrn.niic udobun.nrikrokliuru
u st j nl.r jc loiija, pa ncpovoljnocljclujcnl Iaktacijskupr-oizvoclrrju
krava.
' Klrttot-rt libltlslr llcr odgovira.iuoih slruanjakl i
kvalifioiranihizvliitclja u ploizvo<1njinllijckr nc nroTcsc l(rcifilli i
prcvoditillanogcmcntpotrcbanza poslirAnjcvisokc lakt ci.jskcproiz-
vodnlc.

9,3. tiubenici kdi utjetu ,ra nasnotu nlijek.t

Mlijcannnlaslsastoiak ic mliickai jcdLrn.jc od airrbcnikdo kojcm ovisi
kakvoca rnlijckaiploda.jnaoijonanrllckr. Od Lrkupno suhetvlri u nlijckn
jc
30 % ntlijcdna fiLrsLMlij('nt nasl \\'lo.jc vdt'ijdl)ilonsastoju| ntlijeku.
Od srihsutlojoku ntlijcku najstubilnijttjt lukn:n.
PrcnrirPravilnikuo kakvoti svjeZcgsirovog mlijcka (20(X).)svjezc
sirovo|nlijckotrcbasadrZavali
n.ljmanjc3.2'lon]lijcancmasti.
llie iimbenitu utjeie na uulriaj nlijetne nasti:
hranidba kmva. zdmvlje.starostikondicija krava. vaniskalcDrperatura
. stadijlaktacijc. mzmak iznledunruTrrji.trajanjcmuZnjci bloj muTnji
. nasljcdnaosnova.

GOI'ED.1RSfI1)
129
 I
Laktdcijd
I
Hraniclbakrava. Povctianjckoliiinc konoentrata i smanjivanicudicla
volurrinoznehr'ane.osobitosiicna, utjcac na postotkamlijcanc
snranjival1.je
nlasti.l'rema llnrcry.jLr.1989..cit. Jciea, 1990.nasnoia lnlijckaznatnrje
sc snlrnjuje kada konccntratpri.icdc55 % neto ene€ije obroka.Zbog vcic
l<oliiinolako plobavljivihugliikohidratau buragudolazi do iaic sintcze
nrlijcinc kiselinc.zrkiseljavanja(acidozc)buragai snizavdnjapostotka
rnliicancnrasti.Zclcna hruna sniiava poslotakInliicdnclnasli. Postotak
mlijcancnrastiu pozilivnojje korclacijis konccntr-aci.jom
octcnei nlasladnc
kisclinc (r'oluminoznrhr'anr).a u ncgalivnoiic l<olclacijis propionskonr
kisclinonr(konccnllirli).
Silirirnozr-nokuku|uzarazgraciujc sc dvostr'llko brTcncgosuhozrno.Sto
l)ovcauvil opasnosl od acidozc islabi.jcg r'acla
brtraga. Do slabiicgrucla
buragai nilcu postolkanraslldolazial<r.jccluZina sjctkc sill/c maniaocl I
crtr. Nil nrilsnocunrlrjcka povol.jnodjoluju konrflctni obroci i clavaiic
volunrinoznchlnnc plijc l(onccnlralir. Nil sildrij mli.ictnc rnasli nlozc
povol.jno utjccati dodatal( bikrrbonirlir(pulori). nircinr. Mg oksidrt.
zailiicnih nrasli.nrllfi.icvu bcnt(nrita il(1.llil(afbonirlioclrilrvljulazinunrasti
uz hr'anidbLr s pUno l(onccnlralil. osobikral<o.ic kukul1rznN silaiN glil!no
v o l u n r i n o z nk or r r r i v o ( . l c l c a . 1990.).
lcnrfcfirlu|| ZlllkiLlllsl lcrnporllurookolii.ro(l l0 ''( do 40 "( utj0ac
nl snraujivlnjcposL()lka rnli.jcincnrasti.SniTrvanjctcmpcratufo rmka islod
l l r ( l \ ' \ . . i 1 \ . lr\ , . r , t : l l I r l i . i . : n ut t t : . . 1 i .
Zchuvllckriryri Ilolcstivirncnir(1r.rslitis).
!cidozabufuga.i nlctrboliiki
ji
po|cnrclu (l(cLo/u)
smiln.iuiuloslotirklr]li.icancnr.lsti.
Sl dii lrktlciic. lJz nornraluLlh|anidbLru suhostiijLr, rlatkontclicnjll.
postdirknrlijcancnrasli_jc nizrk. zutinr postLrpro
litslckao i sadriri kazcint
illrotcinir.Lilkto/l slalnoopacla. tJ visokomlijodnih krava.kojc su pri k||ju
lal<tacijciu sLrhostirju prcobilnohranjcDc.u prvih nekolikoljcdana(pNa
l<ontrola) nahonlcljcrljrpovcaavnsc postotaknrli.jcincmrsli (i iznad5'lo).
To.jc posljcclicapoVeirncrazgradnjc tjclcsncmasczbog srnrnjenogapetita
klava.i LrkazLrjcna cner-getskinranjakuz rnoguonost pojavcacelonernijc.
Slarostkra!c. Se sta(ricukr-avcsmunjujuse s!i silslojcinrliicka.
Kondicijqktyq qlkon pon)d4 Krave Lrdobroj kondici.ji nakon poloda
proizvodeza 0.5 'r; viic nrlijcancrnastinegoklave loiijc kondicijc,tc za
0.2% Lrcijelcrjlirklacijiuz isturazinuhranidbc.
Razrrak iznrcdq muiujj krala Uz neravnomjcmi razmak iznealu
mLLlnjirnlijckoirnani2i postotakmlijeanemasti. I
li0 I
I
 Lakta(ia

Razdoblieunutarnuznjc krale. Tiickommuznicpostotakmliicanc

nastrmstc.Rezidualnornlijckoima l0-15 % mlijcincnrasti.Nepotpuno
kravasnizavaprosjcinunlasno6u
iznuzivanjc mlijcka.
Broj muTnilkqlq Jcdnokratnalnuznja. u odnosu na dvokratnu.
postolakmlijeinc rnastii poslotakproteina.
poverlava
Nasljcdnaosnovamlijc!te!l!i. Ccnctskekorelaoijcizrncdukoliiinc i
masnoic rrlijckavrlo su.lakc.Visokomlijednepasminc itraiuniTipostotak
mlijeinenrasti negopasminckravaniTcgkapaciteta PtI)sidni
nrlijcanosti.
sult: iuIiitl,tI tL!\|il),'tt\Iinih Ftrt inIt.
holSrrin
lrizijska 3,6- 3,7o1, smcdapasnrira 4,0't1'
clctzi 5,4,t" simcnttldc 3.9 - 4,0 "ll

Ostuli sasl(ici o k(iittru olisi kakvola nlijeka

Prehranrbcna vrijcdnoslmlijckr ovisi o suhojtvari koic ltllijckointil od
Il do I4'2,. U procjcnikakvoocInliickirvrloic vaian poka4tclj suhr lvar
bc/ ru.li. ir rr nirirrT,'iir'\c./i :r i.lJ17lrLnrbichn('Lvirrir U nlliiL'l(lLPfcrrrir
Pravilnikuo kakvoii svjlz.rg-lrtgtg&lrlict! (20(X).) kf.rvlic nrlijcko nrora
sadrZavati nirinlanjc ll,5 ')i vha lvu i hc ntd.rli i truin nia 3.0 1\) l)idat-
crel,i,rd.StnanjcnjcsadrZujasuhc lvari ispod 8,5 'I' upuiujc na tltxlavlnjc
l o d cu n l i j c k o( A n t u n a c . 1 9 9 9 . ) .
Prcma Urcdbi o ciljnoj ciieni svjszcc-$ralec ut11j!! (2(X12.).0ilinll
cijcnarrlijcka ne ovisi sarnoo !1, nlij0tnc lnasti.vca ior% pfotcint !l
mlijeku.
SadrZitibiclarlacvinau mlijcku valira od 2.9 do 4.{}'lo. Nuitwlniii
s1stojakbiclenlevinu .ic kazein nu k(i(tiitt .re lcni!lji l)t1)i:i)odni( \itu.
Alburniniglobulin sirutkincsu bjelandcvinc, a u mliickuih ima rralo.
Na postotak proteina u mlijcku ulictc opskrba kftva cncrguom i
protcinima.Da bi baktcrijcburagaiskotistilcNll, koii potjeieiz hnnc. za
sintczuvlastitihprotcinapotrcbnairr jc cncrgija.U protivnon se tlio Nll,
izluiujcu nrlijekokao ulcja (preko40 mg Lrreje/100 nrl, nlijeka). Ako.ic
sintezaprotoinau baktcriiamasmanjenitzbog ncdostatkncnergije.snlxnjuic
se i sadrTaj proteina u mlijcku. Viiak proteina u hmni optcrcauje
metabolizam krava,a nlculjeaena bitnijc po!cianje bjelonacvina-
Loktozu ili mlijeini icler sluZi kao izvot energijo za rnikroorganizme
laktozu. Prosjcdnisadrzajlaktozc u rnlijcku iznosi 4.8 %.
koji fcrrncntirajr.L

RSTt1)
GOtf,t)..t
l]]
Laktdcia

Ako u nlijeku il11a anje od ,1.5% laktoze, drli sc da mlijcko potjeie iz

b o l c s n ovgi m c n a( A n t u n a c . 1 9 9 9 . ) .
Od ninerala zo siretiie mlijel@ nujruitliji je tnlct koicga u sirovom
mlijeku irra od 0.120 do 0.125%. pll vrijcdnosiInlijcka(kiselost)treba
iznositi od 6.5 do 6.7. a vaznaje r,rproizvodnjisira. Kiselinskistupanj
svjeZegnlijeka iznosiod 6,6 do 6,8 'SI I ('SI I SoxlctI Icnkcl).
Gu.rtu(:ut li.i(,ka pokazalcli jc koji sluii za ocjcnu razvodnjenosti
nrlijeka.(iustoia (nornlillnog))lnlijekana tempolaluri20 'C trcba iznositi
od 1.0213 do 1.034g/rnl. Mlijcl<o.josigulnomzvodnjcnoilko je gustoaa
l ] r r n j ao d I , 0 2 6g / m L( A n l L r n o c .I 9 9 9 . ) .
Ilroi sontutshihstahi(rt u tt ijcku i mastitis
ZdfavstvcnoslanjcmlijodncTlijozdcnljvaZniji.jciimbcnik higijcnskc
l<.rkvoicrnli.jcka.Najdcica bolcsl mlijcdnc ilijczclo jc upala vimcna ili
maslitis. Subl(liniil(i nrastitis clclinira sc nazodnoiaupak)gonih nri-
l<roorganizanra Lr mliicl(u i brojoln somatskihstanico(llSS) vciim od
nrli.jckr.Olliu.it?N ?lit(lna :ldtii(( fitli.ju'nih lid l.t i !(uk(\ ili
5(X).(X)o/ml-
u nlilcku nd:i\\tlt!.t( .v)tttul\k((lj(l$n() .\latti4.
llroi son tskih st.rnic (llSS) viii n.jo poka/alcl.il(dkvoacmlii0ka.U
m l i j c k u s p o v c i a n i ml l S S s m a n j u j cs c s N d f i n im a s l i ,l d k t o r ci k a l c i i a .
Osobito.jovaTanllSS u prrrizvoclnji sifl.icr sc iz rrli.jckrs povccanimIISS
ckrbijcmanjcsila slabijel<akvocc zlrogsnranjcnog postotl(a kazoina.BSS.ie
pok.rzatclj z(lr.lvslvcnog stanjakuvl. ali i njihovonrlijcinosli.Ur povcinni
IISS mlijcanostpadil ncovisnoo |cdoslijcdulaktaciie.tl viictclki pld
nrlijcaDosli.jc dvoslflrkoVccincgoLrpfvolclki.
Ako.jc povccanIISS.potfcbnoic lijcaitikravcs rrastilisom1cprovodili
prevcnlivuda bi sc sllrijcdilaupalavincna.
U nllUcku zdmvog vincna nalazi sc do 250.(XX)somalskihslanica.
PlcmaPravilnikuo l<akvotisvjcZcgsilovogrrlijeka(2000.)u Ilrvatskoi.jc
dopuitcno 400.000somatskihstanicai< 100.000rnikroorganizorra u I mL
mlijeka.
Na srranjcnjcBSS mogu utjccatirazni doclatcihrani za krave.PLena
HanscnLr (1992.)dncvnitlodalak2,5 g bioplexcinka (kelatrlioblik Zn) u
dva mjesecasnanjioje BSS u mlijcku visokorrlijcinihkravaprosjedno za
39 L. Rbpler cinle rhrzuva epit.tlizo.iu sisnog karutkt, spieaa|u ulazak
inlekte u |ine i stlllttljLtjelju.itenjccpilcld a na tdj ndiin i BSSu tnlieku.

I-tl
 -
FdNioloJlko
yelwumbene

m*rist;i,ke70,
U odnosuna ostaledomadc2ivotinjc,hranidbakravarazlikujcsc zbog
potrcba u hranjivim tvarima i zbog fiziobikih svojstava
speci{iCnosti
prezivada.
U hranidbikmyumoraseohtu tipainiona;
dimbenike
o kojimaovisi uzimanjehrane,
voluminoznostobroka,
razlikeu probaviugljikohidrata
u prcdZelucima,
moguinostopskrbljivanjaproteinimaiz drugih izvoraosim iz hranc,i
vitaminaB kompleksavlastitomsintezom.

10.1.Uzinanje ili konzumirqnje hrane

Temeljna zadada hranidbc krava je omoguiivanjc maksimalnog

konzumiranja suhetvari u kojoj su sadrZanesvc hranjivetvari potrcbneza
proizvodnjumlijoka. Apctit krava regulira srcdiirji Zivdani susta\
ukljudujuCii djelovanjeraznihstimulatorazaveie uzimanjehrane.
Uzimanjeili konzumiranj c suhetvari ovisi o nekolikodimbenika:o
travi, kvaliteti i vrsti hrane. nadinu hranidbe,okoli5u, opskrbljenoiiu
vodomi ostalo.
COVEDlNTYO
lll
Fizioloiko prehntnbtne kurakkristike kravu

L Krava
Kra|c r.e[c tjclesncmasc.zbog lcicg obujmaprcdzcludaca..jcdu
liSc
ncgokravcmrDicliclesncnlase-
Mlijodncklalc. zbogvcacgobujn bumgaza oko 4(l 7u..jeclu
viic suhc
lvr!i ncgorasuienckra\c.
Visokomli;cdnc kravcjcdu za l0 20r1, viie suhctvilfi nc{o kravcniZcg
k pNcilclir
/t ntlijcanost.
Visokonlijcinckritvcntogupojcslisuhctvai tlo 4')i, o(l svojeticlcsnc
ntasc.
Nrjvccc konzurniranjc suhc tvari krnva dostizcu 10. tjcclnulaktacijei
oDolfijc do 6. nrjcscca
laktitcijc.
I1-\olclkckon./ulnifIjuoko 2 kg nrrnjc sLrhc
tvafi ncgo!iictclkc-

2. Kvrliietll i vrst{ hrtnc

lllrnil lrcbubiti ukrrsnas prosjcinimsrdr2ljcntsuhctvxri u obrokuod
50 do 70'lr.
Nir konzLrnriran.jchfitnc Ltlieacnujviio plobavljivostobroka.Il)tl'()SnjLl
volirn)ino;/0rihr'ano rioblc kvillit0tc vcca .ic od konzunririrn.iir
()lLrnino/nehlanc slabi.jckvalitctc.jcf sadr'/inranjclciko probavljir.ih
'lc7e
\,lNklnl (slika ,16.). plob vljivil vlakna duljc sc r/adtitvtju u
pfddTclucinrirtc snrnlliuiunto{Uinostuzin)atriit
hfirnc.
tllir)liuljc suhc ,
lvuri ovisi o kc-
nroslrliakolD dje-
l o v a n . i uh r a n c .
ilo lc poslicdicll
u p o t r c b e! e a i h
koliiirilt pfoleirr-
skih knli\ o. ki-
sclcsildie ili sr-
nr(Jsiionau hra-
niclbi kmvr. Pri
lonleu krvr raslc
sadrzai octcnc -]
kisclincili umo-
Slika46. Kvalitetnavoluminoznahtana (Foto:Adamovi6)

/, t 4t, t ^1 \tttt tr

I r'1
 Fizioloiko - prehrambene kalaheristike krat)a

nijakaStoutjedena smanjivanje kolidinepojedenehrane.Radi izbjega-

vanJate pojave,kiselost(pH) kukuruznesilaZetrebabiti manjaod 4,2,a
silazeleguminoza manjaod 5.
- ILanidbave6im kolidinamavoluminoznehrane. s veiim sadrZaien
vlatanaili s previSe proleina.do\odi ljeli do termosrariekog
urjecaja
hranena organizamkrave. Pove6anaproizvodnjatopline i pojadano
zagrijavanjetijela depresivnodjeluje Sto se odraZavai na uzimanje
hrane.
c Svjezijuzelenuvoluminoznuhranu ktave bolje jedu nego odstajalu
zetenunranu,
e Usitnjenai peletirana
hranaprobavljaselakic paje kravekonzumirajuu
ve6ojkolidini.
- Organoleptidka svojstvahrane(slan,gorak,sladak,kiseookus)udeduna
konzumiranje hrane.
3.NaCinhranidbe
€ Jednostrana hranidbavoluminoznomhranomsnanjujemogudnostuzi-
manjahrane.Ako su Zivotinjena pdmjerhranjenesamovolutninoznom
hranom, konzumiranje suhetvari izlosi 2 kg na 100kg tjelesnemase.Uz
dodatakkolcentratakonzumiranjesuhe tvari iznosi 3 kg na 100 kg
tjelesnemase.Kravemogu pojestinajvisehraneako su obroci sastav-
ljeniod voluminoznei koncentrirane hrane,
e Hranidbakrava po volji omoguiavaza oko 20 % veie uzimanje
voluminozne i koncentrirane hrane.Za yecekonzumiranje hrala treba
biti na raspolaganju kavama 20 sati dnevno,jer kava dnevnouzima
htanuu oko I I obrokai pri tomepreiivaoko 13putaili ukupno7,5sati.
- Ve6audestalost dnevnogdavanjakoncaltrata(na primjerSesterokratno
umjesto trokratnog) utjede na poveianje dnevnog konzumiranja
koncenhata za I kg, poveianjednevneproizvodnjemJijekaza 2,5 kg i
boljupezistencijulaktacije(C ar i sur.,1985.).
- Hranidbakravave6imkolidinamakoncentrata (viSeod l0 kg/da.n)moie
prouzroditizakiseljavanje buraga(acidoze)i smanjenokonzumiranje
hrane.
€ Vedekonzumiranjehranepostizese obrccimaistog sastavau duljem
razdoblju.
Na taj nadinstabilizirasemikopopulacijaburagai poboljSava
Drobavahraniivih tvari.

GOYEDABSTYO

135
I''izitloiko - 1tn,hrambanc karu kteri sti ke kru \\t

1. Krar'a
Knvc vcic tjelcsncmasc.zbog vcaegobujmiLpred;cludaci!..jcdu viSe
ncgokmvc nlanjeliclcsic I1rase.
Mliicanekrr\e. zbogvefcg obujnraburagaza oko 40 '?1,..jcclu
viie suhc
t!ilrr ncgorilsuscncl(fa!0,
Visokomlijcinckravc.jeduza l(120 9/,\iie suhclr'ari negokrl\c niZcg
zu mli jcinost.
kapircilcla
Visokonrlijcinckravc nrogLrpojcstisuhet\ari do 4'14,od svojetjclcsnc
Inasc.
Nljvcic konzunrilanje suhc tva.i kravildosliTcu 10. licdnu laktlciic i
ono tI.iricdo 6. l]liosccillilktaciic.
oko 2 kg rnilnjcsuhctvirrincgoyiSctclkc.
IrNolclkckonrunrir;rirt

2, Kvrlilcl{ ivrsla hr:rnc

IIflnu lrcba biti ukusnas pros'caninr
sadliljcnr suhctvnri u obrokuod
50 do 70'1,.
Na konzLrnri|anjc hrrnc utjcic n;tjviic probavljivostobrokn.Potrci0jil
v o l u n r i n o z n ch | 0 n c r l o b | c k v l l i l r : 1 c v o s a j c o d k o n r u n r i r i l n j a
rtrlunrinoznchruneslatrijckvalitctc,jcl saclrTi manjctciko probarljir ih
v l a l i l n a ( s l i k a 4 6 . ) . ' l c z c p f o b a v l j i v av l a k n ad u l . j cs c z r d t a v i l j u u
Pfudiclucinri| lc snranjujumogLrcnosl urimitnjithrane.
L J l i r D a n . iscu h c
t\'uri ovisi o kc-
nr()sllltiakonr djc-
loviln_iu hfanc.
ilo jc poslicdicrl
upotrcbc vcIih
koliainaprotein-
skih knrivn. ki-
sclc silaic ili sa-
mo si.jenau hn-
nidbi krava. Pri
10n1cu kr\'l raste
sadrZajoctcne ffi
kisolineili arno-
Slika46. Kva|Ietnavoluminoznahrana (Fota:Adamovic)

l-11
 I i:ioIo.iht - prthnnhote kuruk!?ri\|ikt kt art

nijakaito uticaena snlaniivrnjckoliainclojcdcnc hranc.Ilacliizbjcgl

\anjalc poja\c.kisclost(pll) kukuruzncsilr2ctrcbabiti nrrnjaod -1.1.l
sila:clcgunino,/anraniaod 5-
Hranidbarccinr koliiinanlil rrlunrinoznc hranc. s vciiDr sad|Zajcnr
!lakano ili s previic llr'otcinil,ckrvodiIjcti do lcl]ll()slilliakog
utjccuix
hmnc nil orqltnizanrkravc. ll)\'ciuna proizvo(lniatoplinc i pojilailrr()
/agrijir\rlnjcti.jeladcplcsirno djcltrjc ito sc ()(lrl7a\iri na Lrzinran.jc
hranc.
SrjcTilu zclcnu rolunrinoznuhmrru kril\d boljc jeclu rrcgo odstujalLr
lclcnUnl-anu.
tJsitnjcna i pclctiranlhranirprobarljir se lakie pa.jcklin c LonzLrrrir'ujLr
rr
r cioj koliiini.
Or-uanolcptiika (slan.gorak.sladirk.kiscookus)uticiu nu
srojstvahr-llnc
lonzurnilanjchrunc-

3. N:riin hrn idbc

.lcLlnoslflrnil
hfllnldblrvolunrinoznorn hranonrsnrilnjuicrr)ouucnosl u/i-
m niu hranc.Ako sLr7i\'otinicna pIinrjcrlr|anjcrrc sarnorolunrinoznorn
hrlrnonr. konzunriranjc sIh01\,urii,/rx)si2 kg nl l(X)kg liclcsncrnirsc.t,/
dodutal(l(onccntfillilkonzunrifturjc suhc l!lri i./nosi] Lg nLl 100 l(!l
liclcsncnlasc.Krrvc nrolu pojestinirjviic hnnc irko sLrobrouisirstar-
I.jcniod volLrrninoznci kon0ct)tfiril]c
hftnc.
l l r a n i d b ak l a r u p o \ o l i i o r D o ! : u c i r \. n/ i r o k o l 0 ' l u \ d a c u . / i r ) l ; r r i c
volunrinoznci l(onccnlfifNnc hlanc.Za vccc kon,,ttnriritrrjc hrilnillrcbll
bili na llLspolaranju krar.anra l{) slti Llnc\no..jcrkrava dncvno Lrzirtrlr
h r a n uu o k o l l o b r o k ai p r i t o n r ep r c i i v ao k o l l p L l t li l i u k L l p n7o. 5s a 1 i .
V0aauaostalosl dnevnogdrvanja koncentfuta (na plirrjcI icslcfokraln()
trr]]ieslolrokrirlno!) utjeic na l)orccunie dnc!no1l konzunriran.jir
konocntrnliza I kg. povccunicdncvncp(rizvoi|rjc urlijckr ze 2.5 l<gi
boljupcrzistcnciju laktacijc(( ar i sur..l9l{5.).
Illanidbilkravl vccinrkoliainalnakoncenlfirla(!iic od I0 kltidIn) mozc
prouT()Citi.,irkisclja\!!rrje
buragu (xcidorc) i snllnjeno konrr.Iniranjc
hrane.
Vcic konzurriranjehf|ne postizesc obrocimaislog slstr\a u duLjcnr
fazdoblju.Na lii naainstabilirirasc mikropopulaci.ja
bu|r,:l ipoholjiava
probavahranjivihtvari.
f. Fizioloiko - prehrambenekarakteistike krava

' Vccc konzlLInir-anje

obrokirposliZesc postLrpnillr
prijclazonrsa zirnskog
a ljetniobrokioblnLrto.
. [,sl(ladcnodnoscncrgijc.pfoteinai\lukana u obrocilna.prctposlvka.je
dobreproizvotlnjcrrlijcka i apctitakrrva. Travnusilaiu valja dopuniti
srricsalna.kukur znu siltZLr prolcinskiln l(rmi!inla (suncokfctolil.
repiail1u
isojina saima).e konccnlrrlcsi.icnomili silaTorr.

4.okolii
Krr!,c su Lr slfosnolrstanju kadr lcrnpcralLlfN pIijcclc27 '(' a
zr'.rl<a
rlaTnostll0'11,.
Visol(ctcnrpcnrtlrfc ol(olinc{viic od J{)'( ) srranjujuapctitl(rilvilzir60'l' i
viic- Tcrnpcfllurcniic oci 0 '( ulioaLr nir fovcaavinicLrzinli:uria hmnc i
d o 2 0 ' L . a l i i n as l a b i . ji cs k o r i i t r v a nhi cf a n c( s l i k a4 7 . ) .
Vla/no vli.jcnrc
Ullc00nil snla-
n j i v a n j cL r h L r s -
nosli lfllvc a
rbo! lo{il I nll
srnllnjcno kon-
Tr.rDifilric tuk-

Klava cc kon
rInrifrti viic
hrrnc irko imll
rudoban sm jc
slill. oclgovaft-
. j u t e l c z i s l ci
dovol_jno\'fc-
rncnr rl! prc2i
Slika17. Rashladivaniestaieza krave
vanje.

5. Vodn
Krave moraju irnati na raspolagarl.judovoljnLr koliiinU vocle
(,1-5lilarazd svdkuiitru rnlijcka).Potfcbnckoliaincpitkc voclcovisco
lempef tLrfi okoliia. l<olidinimincralai proteina.Za kri'rvuhollldjn
frizijskcpasrrincpotrcbe/a vodornn !edenesLru lablici 18.

[6
 Fizioloiko - prchrambc,rc karaheristike krava

Tablica18.Utiecajvanjsketemperaturena dnevnepottebe k@vaza vodom

Temperatura,
"C
Mlijeko,
Kategorija
krava 5 28
kg/dan
Voda,Udan
Kraveu suhostaju(630kg) 46 62
9 46 55 68
krave(630kg)
Itllijedne 27 a4 89 94
103 't21 147
36
45 122 143 174
ao. Mjeka6kinsttut Gansvie, usa. 1992

Koliiinc vodc nranjcr)d navcdcnihsnrnnjuiumlijcanostkravc.l)io potrcb-

ncvodckravcdobivajuu dncvnomobroku.r taj dio ovisi o vlaTnoslikrrliva.
" Bcz odgovarajr-r6c jc uzinranjehranc..jcrTedna
koliiinc vodc smanjeno
iivolinjr jcdoslabiicza 25 do 30rZ,.
. Pojilicai povr-
lina vodc Lr va-
lovu nc s iic
biti visa od l{0
cm od ritzinc
podr (slikA48.).
Neposrcdnona-
F6.
ttl
kon rruTnic kra-
ve popiju oko
30 %, vodc od
svojih dncvnih
potrcba.Pojilice
u obliku valova
ili korita najbo-
Slika 48. Valavza napajanie krava
lje odgovaraju
kavarna Jcr mogu uronitigubicuu voduipiti dugimgutljajimn. Voda
mora biti dista, tcmpcmturepriblizne tjelcsnoj temperaturii pH
vrijcdnosti6-8.
o Voda moro biti odgovarajuaemikrobiololke kakvoie. Desalinizacija
vodcutjcaena potrosnjrlvode,konzumiranje
hrancidnevnuproizvodnju
mlijcka(tablica19.).

GOt,EDARSIK)
137
Fizioblko prehramhene
kdrakteri.etike
lTatd

.;' Na pasnjacimaobratiti paznju na distoiu napajaliita(potoci,

barc),a
bunarimorajubiti dezinficiranii sadistimvalovimaza napajanje.
Tablica 19. Utjecai desalinizactie votle na potra'nju hrane i vade te dnevnu
protzvo.tnju mlijeka

Pokazalelji Kontrola Desain zacijavode

Koldinasulfata,
b karbonata,
mg/L 4.363 441
Poirosnjavode,Udan 117,4 141,2
Konzumiranje
hrane(:itarca),kg/dan 106 14,O
Proizvodnta
rnliieka,kg/dan 27,4**

z v o r P a t e n c e 1 9 8 9 .c i l C h a s s u r i 9 S 7

6. Ostrlo
' Kfavcna trokralnoimuTnjipojoclu
za 5-(r,%viic suhctv.rriidnjLroko 20%,
vi!c mlijckancgoklavc no dvokratnojmuinji.
. Krdvo Lrslobodnomnaiinu tlrT.anjauzimiliuvilc hr.ancncgo kravc na
v0zll,
Konrltmiranjc i iskoriitavarrjchmnc vrlo jc vaino za proizvodnju
mliicka i niczinu ckonomianost. Zbog toga sc u uzgoinomradLrstalno
odabiruglla vcdegapclitaibolicg iskoriitavanja
hranc.

10.2. Voluminoznost ohroka za kravs

Visokomlijednimkravamatelko .jc u obroku osiguratiodgovarajuie

koliiinc hranjivih tvari iz voluminoznehranc. Zbog toga se svc vile
upotrcbljavaju koncentrati koji smanjujuvoluminoznost obroka.
Za nomlalno funkcioniranjc probavc rL predZclucina idobar sadrZai
lnlijedne masti u mlijcku, potrcbnoje nalmanje20 ,% s!fie tvari u obroku iz
vohnninoznchmne a prosjednisadriaj vlakanaLrsuhoi tvari trebaobi iznositi
l3-14 %. Gomji udjcl koncentratau suhoirvari obrokarrebabiti 50-60%, lto
omoguaavapostizanjerLdjelavlakanaod l8-20 % u suhojtvari obroka.
Uz Lrpotrebulo,alitctne voluninozne hrane, i s minimalnom koliibnnl
kancentrdta (samo u prvih 6t) darut laktdcije) moie se ostvariti g()diinja
proizwdnja mlijeka od 3500 do 4a00 kg mliiekapo kraNi.

/,\r,1i"tit IiRtVArk'
l -l8
tffiWffi&awws
11,
Za proizvodnjumlijckl vrlo jc va2ln naiin drZanjakrava koji mora
osiguntiindividualnipostupakikonlrrrlukrava.odrTavanjc zdravljt.visoku
produklivnoslrada i odgovarajuiu dobrobit kmva. To su prctposlavkcza
postira[icvisokc i jcliino proirvodnjcrnlijcka,uz nraksirnalno iskoriita-
vanjchmne.Zbog togil. pri odabirunnr)inatldanja krnva,mofrno vodili
radunao njcgovu Lrticoitju na produklivnostrada. uitodLlhranc.zdravljc,
muznic.rczultlltcplodnosti,troikovc gradnje,jor bcz togase ne
cfikirsnosl
moTcostvaritiprolilitbilnaproizvoclnja
mlijckai mesa.
Postojetri su.\!t|u dt,tttjo kruvu;
L vczalodrZanjc.
2. slobodnodrlanjc,
3. kombinirano clialjc.

ILL Vezanodrianje krava

U vezanonrsustavuddanja (slika 4q.) krave su vczarc na jednom

mjcstuu staji. gdjo sc obavlja muZnja,hlanitlba i njcga krava. Karakteistike
su togasustava:
- moguinostindividualne kontrolcihranidbekrava,

t39
SL\taIi .liatt ja krovl r
h

Slika19.A Staiaza vezatrcdr2anicktavas ktatkinle'iiten

B Gnbnercvvez(MaistuMelken.Westlalia, 1988)

rlru,inlI l(lil\il nu lrr.icsluborilvl(il u ntu/nc l(iLnlo(sliliu 50.) ili u

n r l . i c k o \ o i( sl U s l a(v\ l i l ( i r5 l . ) .
\ u a i r p r o i ; , v o d n iriD
r l i j c l i 1 r ok l r r r i i b o l j c i s k o r i i l a r l n j ch r u n cp o k i l
nrlijckLr.u odnosu nr slohrxlni nliir dfTlnju u k()ji nijc Lrllirdcna
Lornpjutrrr-i;,irlnil hfanirlhukrurlr.
d()hrirjc prcglc(lnosl 7i\ otirriir.
k f c l i l | r i ck m \ r \ r l o . i c o r l i t n i a c l r okt| c c L sr c s i r r r r ko o d p l c t j e l i r i r n jui r
s r r l r o \ l i rijr s L r h o s l iul i p
i r( ) r u l i l i s ksLtri l j l r .
s l i l b i . juc( ) a i r \ u r cr jscl f L r si us l u h i l li c z r r l l aot ip k x | t j ck l u r a .
s l u b i j ac l o b r o b i7t i ! o l i n i u .k o i r s c ( ) a i l L r jlco i k o a l r D ipi r i u s l l l j u n j ri r
lijclulrrjulo voainlorljcdaurir\ irlrcrrlr i noeu.
s l u b i j ah i g i j c n lk l r v i ri k n r i i v i i c ki s l i o r - i i t l v i r n j a .
icicc i,,vNlefodnicc inrillcfnic\j.trstrhrloulio jc ncpovol.jlnpacllciiitu
(',,ccrod 1'li).
niTu procilktivrroslr'adu zbol ncn()!l0anostintchlnizacijc hlnnirlbc
konccnlfdlonle zbog sloTcri.jcstanipulililn.jit
stujskint!nojctrr(kiLnitlis
p()lrcln()lrlrakonrs lopitlicitnllt.
kosi t|irnspoierza utovtr u pfikolicc.
l|irn\pofldo dclorrijt lit gnoi).
rr'ii tloikoriulaganjit u nilslilntbcioprcmu zl ntu,Znju
klara. izunoja
r i r n j ei r c n t i l i r l n j e .
\ carlloiko\iodrza\anir nr l:lflni.

L+('
I
+ \r\ttt\ i l1-ltnio lnt\u

Shka51 M|)nla kave u trliekavoLl

( ) s n o r n i p r r r b l c n r!ic / i I r o r d f T i l r ) i rl \ 1 1 r r r .
. r . r : . t . r i , k . r r , t , , r . r r i .1r , r ., ,r " , l r . , ( . r t . . rr ,
l c l i r n r l r l c L ' r r { ) s 1 i . . lsclsl rLbr i:. iric , , u l l i r tfir , , r r r n o
Shk.5A M\inja ktilve u , i r \ i r n l i l . c a l i k i t r n i ir c k \ i l l i l a l n r . itirl 1 u , i I l ittr i l
r r r i c \ l t ls. l r l b r l irrr r fh i | | r i / r r i r r o \l lI a n t t l b co s r t r r r
n fci l n i t l b ck o r r c c n t r l t i r r r( u
r r i r r or l ) f o i r o r lirr r c r l r ( u L r u | l ( )i\rlr t l i r t t l L r i r l h ( l .
l9l9 )

Il.l.l.li\k,\tui :u t(..um lr:! iL,il4i:tut

:ilirlc zil \c/rlrr() (lrTlrrljc rll(r!u biti lnlnntln. irli su nljicicc r/r'r,rr'rlrri
( k r x \ cs u \ r r r l f i t f n c r r d \ r f c d l r ) . . l u d D o r c r l\ nl i ct i c l ) f I l l l c n i i L t\ c n r r l r n i i r r r
i i t t n r u r r lrilu p r r c i l c tll5 t I r l 0 [ r r r | a . l ) r o r c t l r r cs L r( l \ r ) s t l - t t ]\ic( ,i c ( K i l l i t l i
r ri i . 1 9 9 - l) .
[ \ t l i c . , i l \ c z i l r r ( ) d r 7 l I r ki cf u \ l t I n o g us c t ] q f i l d i t i l f i\ f \ l e l c , Z r i l r :
' Ifi hit.

sfc0lllt (U1.lil.
- i d L r g il ic T i i l r .
K r . r r k .l .r z i . r . r . . l . t ,/ . l . r r - , r { tr ' r , r , , , i i ! . \ , r . , , , 1 r , t . , . . r . r. r , r , . . .
U i n ) t o l r j usj LcrL rp ( x l n r a j i r rsrfl l i n i a c i I l r i L r e sz l a n r c( i l a r i rk r a r c . j cs t i r l n o
iznld ritlollr. Klnrlr jc zl vllo\ rtjaciac \c/llnr gfilbncfo\int \clont l/il
kfitll('g laZiitirugrulu.icsc acliarrrrciclkx (\lila l() r\) iznirrlli nlla zl i,t
gnoil\urrje ili blulrile u/ Llpolfcl)Lr slclja i nrchuIi,,ifunr) izgrrtrja!aIjc.
l\'inrjcrlom kfrlkih lcTiiluaoslcsLrozlicdc\lfirTniilrr)()gui r rrncnuLru u.
Susta\)idianje kraya

Slika52. Srcdnjeduga leiigta Slika53. Stalaza slabadnodianie krava

za kftve s baksovimaza leZanje
Srcdniedugaleiiita, du-
Zinc 170-180 cm,imajuotvo-
rcni kanal za izgnojavanjc
(slika52.).Dnevnojcpotrcb-
no 3 kg prostirkc po kravi.S
motriita dobrobitikravaovo
jc leziitc boljc od kratkog,i
omogu6ujczadovoljavajuiu
higijenukrava.Srcdnjedugo
lezislcima pad l-2 % prema
kanaluza izgnojavanje. U oba
sludajaSirinalezi!1a,ovislloo
Slika54. Baksoviza le;anje ktuvaililige
vclidini krave, treba iznositi
I l0 do 130cm,a iirinavalo-
va (asala) 50 do 60 cm. Da
bi kravajeJa prirodno,dnova-
lova treba biti 15 cm iztad
razineleziitaza kravc.Visina Dt"l" -,i;:l'il"""
ruba valovau prosjckuje 30
cln (28-32cm). Rub valova
(do leziita)trebabiti zastiien
drvetom zbog dobrobiti
krave.
Duga staialiita, duzine
190-220 cm,najviicodgova- Cftei 11. Presjek boksa za leZanje s
raju Zivotinjama. Higijena gumentmpodom

Zt\rti"11t UREMOItC
t12
 ' ' Sustavi dria ja krara
""..<''

nije zadovoljavaju6a,a ve6i je utroiak ljudskog rada zbog di56enjakava i

dodatnogrudnogizgnojavanjaleZiita. Dnevni utrosakprostirke iznosi 4 kg
pokravi.Takvasuleii5tau stajamazateljenjekava (porodili5te zakrave).

11.2,Slobodnodimnje kruva
Stajeza slobodnodrranjekravapodijeljenesuna:
- pmstorza lezanjei odmaranjekrava(lezista),
- prostorzaslobodnoketanjekmvau stajii izvanstaje(ispusti),
- prostorza hranjenjeklava(nedistidio),
- prostorza mutnju kava (centralnoizmuziste).
SlobodnisustavdrZanjakrava(slika 53.) omoguiavamaksimalnume-
hanizacijui automatizacijumuznje,hranidbei izgnojavanja te postizanje
visokeproduktivnosti je jeftinija.
radau proizvodnjimlijeka,a izgradnja

ll.2,L Drionje krava u pojedinadnimlige boksovimaili u skupnim

boksovima
Drzaniekravau boksovimaza lezanjeili za odmorkrava(lige boksovi)
(slika 54; crteZ ll. i 12.) omoguiava:bolji komfor i higijenu kava,
proizvodnjukvalitetnucgmlijeka i manje uznemiravanjc Sto omogudava
duljepreZivanjekava, Velidinaboksaza lezanjetrebaiznositi2,3 m x 1,3m
ili4,5 m'po kavi tjelesnemase600-700kg, bezprostoraza ketanjekava.
Na svakih12 do 15boksovaza leianjepoprjeanijeprolazza kave. U lige
boksove nastiresesjeckanaslama,piljevina,pijesakitd.

2. 12mjeslazajunlce
3. porodllgts
4.rellcnlak

CieZ 12. Tlocrt staies lige boksovimaza 30 nlijednih kava

t43
Sustevi drianja krai\1

Pijesak nije clobar, jcr

stvaraploblemeu kanalirnaza
izgnojavanjc.Prostirka Lrbok-
su za lcZanjc moZe biti slama
pomijciana s ugasenimvap-
norr. a trcbajc mijenjatisvaka
3 do ,1tjcclna-Na ovakvoj mje-
iavini kmve vrlo radoIc7c.
Uoks za lezarlenlo;e biti
pokrivcni gumom ili poliurc-
tanskirn nradracimakoji nc
slniju biti skliski.Sustavjc do- Slika55.Prostorza hranidbukravas
biu u podruijimakoja ncnraju podom
rcietkastim
dovoljnosltnrc.Cnoj dobivcn
ovim nadinondI2anil ktilvr.jc
u o b l i k ug n o j c v k c .
l)od u prostoruza slobocl-
no krctanicili hlanjcnjckrava
n\)2c bili rcictkdst,s kanalonl
za gnoicvl(Lr ispodrclcll(i (sli-
ka 55.).Sirinr pojcdincfoictkc
trcbabili lt om i! raznrakizmo-
dLrrcsclki3,5 cm.'lhkvorcict-
k c o n c r n o g u i a v a j uk l i z a n j c
knva i oStcccnjcpapaka.Ako
jc povriinaprostortz slobod- Slika56. HraniIica za kompi utorizianu
no krctarlje kr'avabctonska ili hranidbukrcva
asl'altna,ona morabiti ravnai hrapavada bi sc izbjcgloklizanjckrava.
lspustrro2c biti proSireni izvanstajc.lirj prostormoie biti natkriveni
iskoriitcn za vanjskolnanjenjekfava.
U prostoruza hranidbupotrebnoje osigltratina krrnnojzabranintjcsto
iir'ine 70 80 cm za svaklr klavu. Konocntfatc trcba davali iz
kompiutorizilanihhranilica.Drugi nadin hranidbevisokomlijcanihkrava
koncentratom su komplctne smjese odrealenogornjcra voluminozne i
konccntriranc hrane. U tom sludaju kravc trcba podijeliti u najmanje 3

II
skupine po proizvodnji mlijcka zbog razliditogomjera voluminoznci
koncentriranehraneu obroku.

I4,+
 Sustavidrianja kravq

Primjenomkompjutoriziranebranidbekoncentratomiz hranilica (slika

56.)i identifikacijom krava u staji i izmuziitu, omogudenaje individualna
konholamlijednostii individualnahranidbakava koncenfatom.
Primjenom kompjutorizirane hranidbe moZe se ustedjeti oko 30 %
koncentrata,Stoutjedena znatnijepojeftinje4jehoskovahraneu proizvodnji
nlijeka.Istotakoizbjegavasepremije3tanje kravaiz jedneu druguskupinu
i njihovo uznemiravanje.To pridonosi boljoj mlijednosti krava i manjem
unoskuljudskograda(PopoviC, 1990.).IzjednehranilicemoZ€sehraniti
koncentratom 25 kava.
Ulaganja u mehanizacijunuinje isplatese,jer udjel troskova muznje
kava dini 50 % pa ivi3e od ukupnihhoSkovaradau proizvodnjimlijeka
(BrdiCi sur.1986.).
U suwemenimcenhalnimizrnuzistimaupohebljavajuse poluautomatske
mwnejedinicekoje obavljajumehanidkustimulacijukava, izmuzivanjei
skidanje muznihjedinicas vimena(slika57.).Kompjutorizirana muZnjaomo-
gudava svakodnevno mjerenjekolidinemlijekana temeljukoje se odreduje
kolidinakoncenhatazasvakukravu.
U centralnomizmuzistumorajubiti optimalniuvjeti za rad muzada.
Predizmuzi5temje prostor za dekanjekrava pred ulazak u izmuziSte
povrsine1,5m' po kavi(slika 58.).
Primjenom auto-
mataza muznjukava -
robota,potpunose me-
haniziramulnja kava
i postize maksimalna
podukti\arcstrada.Pre-
m aR o ssi n g u ( 1 9 8 7 . )
roboti operu i izmasi-
raju vime, automatski
stavljajumuznejedini-
cena vime (uz pomod
senzora), obavljajumu-
znjukava, skidajumu-
znejedinice i dezinfi-
ciraju vime nakon mu- Sli//a57. Centalnoizmui5te s poluautomatskim
zre. mumimjedinicama

EOI.EDARSTYO
r45
Sustavidriania kravct

?Y
ft.: litF'&d,

Slika58. UlaZeniei izlazenjektavaiz centralnogizmuzi;ta

io!jck sunrokontR)lilil.l)fiDtjcnont robolilntozoso obavifi.1 (r ntLrinji

d n c v u oi l o p o r , c c a v u
l l i j c i n o s Lk | a v a z a 2 5 ' ) 1(,M i d d o l . l 9 8 l l . ) .Z L r
frinrjcnLr robotl polfcbno.jc potpunoizic(lnilicnovinlc i l'tmrits viic od 60
(
k|uva. i1cnr()bota izlosi oko 120.{X)0 culil pa sc nc isplalcna lur-ntanta s
jilr
nrrrr bR)jcmkfara.
Izgntliartunjc
Lr slobodnontnriinu dr2rnja krilvt najiclac sc oba\,llit
1lill(torin s p|cdnjin uLrratomili ralicom s vrcntcnskintr-clcjoutza
viicl(Iirtrr{)
dncVDoii![cnjc. Nr taj uaiin plostorlc aist.bcz cmisiicitctnih
plinova.lel<Lrtignoj ubacujcsc u hgunc iz kojih sc prcpultpavaisustavont
cijcvi rlzbaoLrjc
na okolnepovr-iinc.
Ljlfosakljudskogmclanajrnanjijc u slobodnornsustavudrzaniajcr je
Lrllclla 1ckua.l.lruTrriajc Lt ccntralnotrizmuziitu a hranidbakontpju
lorizimne. S!c lo utjeae na ostvarivanjcvisoke pr-oduklivnosti rada u
proizvoclnjinlijeka.
Slobotlno c i4qjq[414 115\1p!q[rl!sovi ma. u koj in'ia nije ugladenr
kornpjutorizirana hranilicaza konccntmt.zahtijevagrupiranjckrava po
proizvodnji mlijcka. Krave u skupinamancntaju jednaku nego samo
plibli2nojcdnakunlijeanost.zbogacgadolazido pothranjivanja mlijcinijih
 Su\tat'idr:d id li kt\11

kravaiplekornjcrnoghranjcnjakriL,"au sklrpinini2c ploizvodnjcnrlijcka.

Na hi naain ne nlolc sc lniksinrahroiskoristiti pr-oizrrrdnikapacitct
Veaijc utrl)iakhr-ancpo kg mlijckajcl sc nc nroTcpro\()(lili
mlijcanosli.
tuinijrhmnidbakonccrrtrrtimapo proi/vcdenojkoliaininrlijeka.

fucclnos!sloboclnog sustavadtaniu ktrva sLl:

- slohodno krctanicklirvilpovoljno!rljcic naboljezt|ur'ljc inpetit k(r\1.
bollcie uoea\anjccstrrrsa ibolji |czultutiosjcnlcnii\ilnju
kra\a.
- dulji1cploizvodnirijck krava.
- bol.jisu radniovioli /il Inuzlracu ccnllrlnonliznrLr/ri1u.
- niir su troikoviulaguniu
u nnstill]]bc
i !,caltproduklivnosl
l-ltda.

Nlllostatcislobodnoq drTLrnja krarir srr:

soci.jirlnosl
ntcdrrkr'irvllntiri lcTllkonlrolllkr-ll\ir.
- nc rrroTc
sc priDlijcnilill sladuurirn.jcnrrrl l0 k|at'ir.

11.2.2.
I)t: ttjc ktnru r ttujauu s runjtkout klinonr
Slljc s ranjskonrklirDonr(cr1c7ll.. slikc 51) i ()0.)gfir(lcsc u no\ i.ic
! icnrcu./prrmjcnusloho(hrog driilriil kr'irra r bokrorirnlrzu lciunjc.
Suslilvdrarril l(filvur.rslu'anrNs vanisl(onr
klinronrpolirziod spozlltjc
dr k|uvrnrr viic otlgovarasuh i hladirrr:/frk. ncllo r'luiun i topLro. .jcr'
krlrana kojc pr-oizvotlc r i!c mlijckaboljcr)duo\itritiu
ni,7cldrnlcfillLtfc.
0stltrlttu ohilje:ja
sktiu s tuttjskont
Alittk,trt.i?sa :
' l c L l n o s t a v a nn l i i n
izgtacln.jc prirnjc
nonr nraela "uradi
sarn"od lrlalcriialr
kojiscniilazena firr
nri: zidovi od dasii-
Kn 0d/ pfozom. Z
toplinsku izolaciju
kro!ri1lr.
. sloln horirontalnil
Crte' 13. Stajas vanjskomklimom

t1-
Sustavi drianja kra|d

iznrjena zraka postranim provjc

travanjelr iznad zonc iivotinja,
bez propuha kroz otvore na zido-
vima za prolaz sviczcgzraka,a
ltctni plinovi izlazc kroz sljeme
klova,
. u usporeclbisa zxt\ofonom staionr
ZivotinjcirrajLrplibliino optirral-
nc kolidinczraka(kisika),
. nruTnjakrava_jcu centralnonliz-
nlLrziitu (s l<lirnatizaci.jorr).
uz
kojc sc dogladu.jcrrljekamica i
odicljcnjcza tcl.jcnjckfrva,
. vlaTnosli tcmlcrnturazrakl U slit-
ji slidna.jcvllTnostii tcmpcraturi S//ka59.Unutrainlbst
stajes vaniskom
na olvorcnolr. klimom
. stajcosvijctljcncclncvninr
svictlorruz ugradnjusvictlarnikr.
. kr'avcso odnrar-rlju
u plost(r'!lzil IcTanjc(u boksovinra
za lclunjc).
U stiljamas otvorcnomklinloDrvriicdnostulaganjapo lciiilu (zajcdno
sa stcononjunicoDl)iznosioko 3{).(X)0 kuna.S motliitr doblobitii zd|avlja
Zivolinjato .jc nnjbol.jci nai.ioliinijcslobodnoclrTanjckrava.Kmtkotrajna
nzclobljanisl<ihlomporatura nc ogmnidavaju iirLrprirrjcnuslajas vaniskon'l
klinronr.
Prcnlt IfpsLr (1995.)
varrjantllolvorcnc stilic jc
kombi otvorcnaslajas bok-
sovilna za lcianic. To je
konrbinacijajeclnog rcda
boksovalcziSta. hodnc(blat-
nc) povriinc iirokc 2,5 m i
poviienog reda boksovaza
hranidbu. Uz hodnik za
hranidbu ugr-aalene su hra-
nilice za doziranjckoncen-
tfaIa. Slika60. Stalas vaniskamkiimom u Centru
zatravnja6tuo,Slieme

/\l,thn LiRf\JQflC
1,lE T
I
 Susta drianja krava

II.2,J.Drionje kravano duboLojprustiru

Sustavdrzanja kra-
vanadubokojprostir-
ci (slika61.) moZese
primijenitiu podrudji-
mau kojima se proiz-
vode velike koliiine
slame. Visioaprostora
u koji se stavljapro-
stirkaiznosi80 cm, a
ovisio duljinivremen-
skograzdobljau ko-
jem se obavljaizgno-
javanje.Po kravi treba
povrSinupo- Slika61.Aianie kravana dubokoiDtostici
osigurati
da5,5rn'i 16m'zradnogprostora. Temeljniuvjetza primjenuovogsustava
je dovoljnoradnesnagei 5-6 kg slamednevnopo kravi.Tai sustavimavise
Egd!O!!r
- boljikomforte rnanlcozljcdavirncnainogu.
- boljahigijena u staji,
- kvalitetnijemlijeko,
- manjeulaganjau nastambe,
- proizvodnja kvalitetnogstajskoggnoja,
- ekoloskiprihvatljivsustavdrzanja.
sustavr.dubolompro.lrrkorn:
lnacajnijinedostatci
- potr€bne suvedekolidineprostirke,
- veiije utrosakmdaza svakodnevno nastiranje
slame.
Kruti gnoj u stajamas dubokomprostirkomizgnojavase traktoroms
prednjim
utovarivadom svaka3-4mjeseca.

11,2,4,Sustavdrianja krava-tele
Sustavdrzanjakmva - tele (slika 62.) usmjerenje na proizvodnju
govealegmesa.PremaJakopoviiu (1998.)ovimsustavom drianjakava,
ublaiavajuse suprotnostiu proizvodnjimesai proizvodnjimlijekanastale

GOVrD4nSrrO
149
Sustai drianja kruya

zbog stalnog poveaanja

proizvodnje mlijcka po
kravi zbog acga sc sma-
njujc bfoj krava itcladi.
SrLSlavdIiania kr-ava -
telc najboljije na povrii-
namn KoJe sc nc mogu
upolrijobitiza intenzivnu
IiltaNku proizvodnju-U
loln sustavu.jcdini je pro-
izvod tclc namijcn.icno
lovu. Ukupno proizvc-
dcno nrli.jckoLttloSisc za
olhranu telota sisanicln.
Zolcdnos tclclom.riljvcii
dio gotlinc kruvatrcbapfo-
vosti nr fasniilku. Udio
l.judskogracla u sustavu
kfNvir - tclc ncznflan -,c. stka 62 Sustavdrzaniakrava'tele
(1opridonosickonomianosti ovog sustavt.Vcic.joangaTir.anjc ljuciizirli za
vrijcnrc bomvka TivotirrjaLr stajiurn.Naivcaidio potrcbnchr.anckravc i
tclddnnlrzc na painjlku. PlocjcnjLrjc sc dd po grlu trcbaosiguralinajm njo
I ha povtiinc. Ztt sLrstuyLrut,u telc pogolne \u nestle pa:ninc. iurale,
linuzin, hdgij:Lo plurn gotttkt. helil i ab('tlin 4ngis.

Ktttttltjutoriziani sustuvzs hrunidba kruva konccutratont

f)vaj se sLrslavs|rstojiod nellani(.tkog1 elektn>n$ogrli1cla(crtez 14.),a
elektronski dio od: ccntralnog plocesora(kontpjutora).idcntifikatora
(pcrilclni mikforadunar),ovretnicci kablovskeveze.
A. Ccntralni procesor prati proces hranidbc krava. Pemti podatkc o
progmmiran(i i potroienoj kolidini koncentrataza pojcdinagrla i cijelo
stado. Prcko pr-ocesoramogu se pojcdinadno pratiti hranilicc,
progranirati kolidina koncentrata,vremenski mijcnjati dinanika
hranidbckoncentratorn.
B. Idenlifikator prina signale s ovrattlice i ialje ih na obr.aduu centralni
procesor.Od centralnogprocesoraprima podatkeo kolidini koncentrata

150
 SustaridEanja fuava

Silos
zakoncenvat

Tnnsporte
Dozator

I
Kmni boks ld€ntilikator

Owalnlca
V Centralni

Crtez14.Kompjutotiziana
hrcnidbakava

za pojedinogrlo na hranidbcnom
rdcstu io vrcrrcnskojraspodjclidoza
l(oncentmta.
C, Ovratnica
sc sastojiod clcktronskihvczazalivcnih u plastidnomkuiistu,
Svakomje grlu na ovratniciupisanbroj pod kojim sevodi u proccsoru.
D. Kablovskeveze sastojese od cnergetskihi komunikacijskihvodida.
Energetskivodiai dovodc energiju identifikatorimau hranilici, .r
komunikacijski vodidiprenoseinfomracijcizmeduccntralnogprocesofo
iidentifikatora.
Primjenomkompjutorizirane hranidbeznatnijesc atcdikonccntrat(oko
ili
30% oko 150 g po kg mlijeka),stoutjeiena pojeftinjenjc
proizvodne
veiegprofi1a.
cijenemlijekai ostvarivanje

11.3.Komhinirano drianie krava

Kombiniranoili poluslobodnodrianje kava omoguiavaveie kretanje

hava negoli vezanim drZanjcm-Postoji nekolikokombinacijavezanogi
drZanjakrava,ovisnoo fazi proizvodnjci o godiSnjem
slobodnog dobu:
1, slobodno
drzanjeu suhostaju
i vezanodrZanjeu laktaciji;

GOIIEDARSTVO
l5l
Susrovidr2anjaArava

Slika63.Pokretna
izmuziSte
zakrave
2. vczanodrZanjekravazinrii slobodno drianjeljetinapainjaku;
rnuZnja se
obavljau pokrctnonrizmuziitu(slika63.);
3. hraujenjcirnuZnjakravau staji,a ostlrlo
vrijcmcslobodnoLlispustu
ili na
painjaku.
TrcaavarijantakombiniranogdrZanjazahtijcvasvakodncvno vczanjei
odvczivanje
krava,Stoutjerlena znatnijcpovedanje
utfoskarada.
Pokrctno iznuziltcomoguiava cjclodnevti
boravak kravana painjaku.
PrimjenomovakvogizrnuziSta izbjegavasesvakodncvni odlazaki povratak
kravas paSnjakau stajuna muznju.smanjivanjemlijednosti,upalevirnenai
bolcstinogu.

'/,rotrrn UR {OYIC
152
uNpoitel,udti72,
Uzgoj dobrog podmlatkanajvaZnijije zadataksvakog uzgajatelja
goveda. Uzgojteladizapodinjeizboromkvalitetnihroditelja.Teladi dobre
nasljedneosnove treba osigurati odgovaraju6evanjske uvjete tijekom
vgoja. Bez optinalnih u|jeta drZania, njege i hraniclbe- osobito
neposredno prije i nqkon roilenja - ne moie se uspjeino uzgojiti lele.
PogrjeSke u prihvatu,hranidbii drZanjuteladiuzroksu uginuia20 % i vise
teladi,Stovrlo nepovoljnoutjedena ekonomidnost uzgojaa dovodiu pitanje
obnovu stada i provodcnje selekcije. Hranidba mora biti podeiena
fizioloiko- prebrambenim karakteristikamateladi.

12,1.Postupsk s teletom nakon porcdq

Nakonporodateletu je potrebno:odistiti gubicu od sluzi, prekinuti

pupdanu vrpcu na 10 cm od stijenkehbuha,obaviti dezinfekcijupupkai
priblizitigakravi da ga olize(slika64.).Ako kmvane olizetelepotrebnoga
je, radipospjeiivanja cirkulacijekrvi, istrljatiguivamaslame.Dobroje tele
stavitipod infialampu zbog brzeg susenja.Osusenotele stavlja se u
pojedinadne distei dezinficirane boksoves dostahigijenskiispravneslame
Glika 65.). U roku 3-5 sati tele treba obvezalnodobiti prvo mlijeko ili
kolostrum.

GAVEDARSTYO
153
L':goi tt!di

Snjeitaj i natin driunja teladi

Pojcdinaini boksovi 7a srnje- l$r r;
-€:i
itaj tcladi trebajubiti od materi-
jala koji ornogucavaodriavanje
higijcnc..jcr je lchd vrlo pod-
loinn inlckcijarra.I)()storijcza
snrjcitirjboksovalnofiliubiti svi-
jetlc. ;,rdaneiodxrjcne od pro-
storaza tclicnjc.
IndiViclualniboksovi nrogu
biti snri0itcniizvnnstrjc nr otvo-
rcnorrlpfostoruu obliku kucica Slika 64. Krava liie tele nakon teljenia
izgradcnih od dlvcta ili pla-
slianognritteri.jala(slikn 66.). U
plastiiDin boksoviurl s ispu-
stom lclad moic b0rirviti do
odbij lljll od tckuaehmnc.
U pojcdinaanirnboksovirra.
dirrcnzija 1.2 x 0.13nr. tclad bo-
r n v i l ( l l 5 d a n an a k o nt c l j c r r j al ,
rttiln u skupnilr boksovilna
sn'ricitc|limu nadstfcinioanlrili
znlvorcnirnnaslanrbanu- U pojc-
Slika65. lndividualniboksoviza telad
dinaininr boksovinrilvooih di-
mcn/iju ( 1.0x I ,8 nr) lolirdmoic
bolLvili do 2 mjcscca sturosti.
Svakiboksima na preclnjojstrani
ugrldcnukanluza napdunjenrli-
jckom i vodomtc j slc za siieno.
Boks urofabiti nastftdovoljnom
koliiinom higijcnski ispravnc
slanlc.
U pojcdinatninr boksovima
pod nrozc bili resctkasli izdig-
nut izn{d tla oko 30 cnt.
Slika66.Plaseniboksza indivldualna
drzanjeteladi

7\oaiDn l lll:tlol lC
154
 Uzgoj !akdi

U skupnim boksovina
teladrro/c boraviti u poseb
nom dijelu staje s kravama
smjcitcnimu boksovimaza
le:onje(slika 53.) ili vani u
plastidnim boksovirra(slika
67.).Mo.Zeboraviti iu zat-
\''orcnimnasternbma - teli-
injacirrau skupninrbokso-
vimas ispLrstimr (slika 68.)
ili u nadstlcinicarna ogmdc- Stka 67 Plastiiniboksza skupnadrzanjeteladi
nin s hi zida. Teladiodgo-
varaihladni nadindrianja s
mnogoslanrc u nadstrcsnr
canrru kojinrr jc tcmpcra-
turajcdnakavanjskoj.Ovirj
jc naiindr'7anja jcliiniji zbog
ni2ihtroSkovagmclnjc. Nor.
nralnoftzviicnololo boz slc-
tnihposljcdic|podnosiniskc
tcnrpcraturc i clo -15 "(1. Za
napnjanjcvodolr nlogu so Srka 68. Skupri boks s lspustimaza dianie teladi
upotrijcbiti pojiliccu kojima
se voci[ nc noTc smrnuti
(slika69.).
Optirnalna vcliiina skulinojc 6
do 8 tcladipo boksn,Lrzosigumnic
l,J m'boksa po telerlrdo 8ledana
starostii 1,5 rn: za telad starijlr od 8
tjedana.U skupnorndrZanjuu bok-
su moie bili 10 do 20 tcladiako.jc
napaJanic automatsko.
U tinr boksovima za telad
podovirnogu biti: rcictkasti, beton
ski (presvuieniizolacijskin matcri-
jalom)is dubokomprostirkorn.
Shka69 Palthcaza napapnie lelddizini

colED..tnst
t1)
155
U:go) leloJi

:{'."

\
\ .-\.
Slika70.Reieikaslipod u teliCniaku
RcSclkilsliloclovi u skLrlnimboksovimaupolrcbljavljusc za Lrzgoj
tcluLlistarijcod 2 mjcscca(slil<a7{).).I'rcdnostjctih podovl dobrahigijcna
ruboksu.uz nrininralanulroiilk rfldr. Ncclostatak.ic nranjaudobnosttcl0di.
proizrrrdnj:rgrtrlcrkc i ('tL'7:rn('
rnirnipulirrnic
s njurr.
Dr2anjctcladina toplinskiizoliranonr
bctonskonrpoduzahlijcvanranju
koliainu shnrc. rrz svakodncvnorasliritnic i izgnt!avlnjc. ito sniiilvil
produktivnostradr.
Najboljr uckrbnost tclaclii rrikroklimau lclianiirkuposliiosc na podus
dubokomprostilkom.Ncdostatak jc upotrcbavccc koliiine slamc (oko 2
k g J c n p o l c l c l u lu / : . r : r k u d n e r nr u
r 'r . t i r r r r r i c .

I 2, 2, Pre h ra n bcn o-li iio Ioike karokteristi ke telad i

Nakon por-oclapodinjerasl irazvoj tcladi.Dncvnopovcitvrnje tjclosnc

nrasc nijc ravnonlicrno. Odraslo govcdo zavrsavarast u dobi 5-6 godina
(tablica20.).
Najintcnzivni.ji rast govcda ostvaruju u pn,ih 6 rrjcseci. ili u lt.5 '/"
vrcmenaod ukupnogvremela do zavrsctkaLasla.U krn mzdobljuoslvari sc
32 % od ukupnog rasta. pa .je zu tako brz rast polrcbna odgovarajuca
hrarlidba.U prvim nljesecimaprobavr lclddi prilagoclcna.jcuzirrranjutekuic
hranc- rrli.jcka.kdo jc sastavomi biolo(korrvrijednoiiu idcalnahranaza
tclad.

l5t'
 Uzgoj teladi

Tablica20. Ra6tgoveda

Dob,mjeseci Tjgl€€nama,sa,
kg Dnevniprirast,g
1 630
3 125 1070
6 190 690
12 500
18 380 570
24 430 260
3 godin€ 514 240
5-6godina 600 60
I w o i C r n o j € v i a1, 9 8 6 .

Razvojprcbav ih orgarra,eladi
Telese rada kao neprc,ivai s ahatonski i .lizioloiki dobrc razvijenim
siriilem i nerazvuenimpred2elucima.
Za teladje karakteristidan
postupanrazvojpredz€ludaca, Stose vidi iz
pregleda:
Dob Sirl6ie,% Predreluci,%
Rodenie 60 40
2,5- 6 mles€ci 20 80
Odraslogov€do 92

Nakon rodenjatele ima detverodijelniZeludacs dobro razvijenim

Zbogtogaprobavnisustavteladine sadriavacelulolitidkebakterije
siristem.
za probavu celulozei za sintezubiolo3ki vrijednih bjelandevinate B
vltamma.
Probava teladiodvijasekaou monogastridnih iivotinja pomoduenzima
kojimaseaktir.nost mijenjau prvim tjednimaiivota teleta.
U siristunovorodenog teletapH ne omoguiavaefikasnuproteolizu.Ako
odmahu podetkupije ve6ekolidinemlijeka,zbognedovoljne kolidineHCI i
neodgovarajude proteolize, nastaju uvjeti za poja!.u proljeva. U dobi 5-6
tjedanatelad moZe u veioj mjeri koristiti proteineanimalnogi biljnog
podrijetla.
Najsliiniji mlijednimproteinimasuproteiniribljegbra5na.

GOIrcDARST'/O
t57
U:goi !e!uli

U poactkr.zrhvaljujuiienzinlurcninu,telenajboljciskoliStavaprotcinc
iz rnlijcka.Ocl ugliikohidmlatcldd dobro koristi Iaktozu(mlijcdni iedcr)
pomoduenzinlalaktazekoja .jc aktivna i nakon 8. dcdna.Osim ldkbzc.
mozedobfoprobavliatiiglukozu koia sc koristiu zarnjcnicizamlijcko.
Do kraja4. tjcdnatcladnctnadovoljnoakti\'lluitntilaruimaltazupa nc
nrozcprobavliatiikrob imaltozu.nmilazadostigncnormalmu razinunakon
6. tjedna.pa jc znrtniickorislcnjcikrobaod 6. do 9. ljcdna.
Zbog navcclcnih lazloga.osim mlijcka.tclc u plvinr ljcclnirna
iivota vrlo
tciko koristiostillcizvorcugliikohidfatailroteinil.
Dakle.u prvill1tjednima7ivolatclctaprobava.jc
pod uticcajell1
cnzinla.
kao u 2ivotinias.icdnostavnint
icluccnl.

I'r|cktz, leleta ii ncpt'eiiw.rd u prci.it'uto

Na bvinu ffi.icllzirlclctaiz ncpfc7ivraa u prciivilia ntjvi!c utjcacvNta
hranc. U: runijc prihtdttiirdtlj( tdr'to sijutotit i ko (dtt!tto i u dobi od 10.
lo !5. lunu. l(l( lroskia lr?:itu(\ | ) fu) J,5 t,tia!i&u.Ako sc tclc dugo
napaiavclikinr koliiinarna ntlijcka.posluicpr!7ivaa u tkrbi od 5 ckr 6
mlcsccr.
Utjccrj vfstl hrancna rrzvoj butugitu lcladi vidljiv .io iz poda(lk u
sljcclcicmploglcrlu:

Dobteladi Vrstahrane D(Jljina resica,cm

buragovrh

12 tjedana IWijeko 0 , 5- 1 , 0c m
12Ijedana I\rliieko+ starter+sijeno 1 , 0- 2 , 5c m

Bolja tvolba bulagovihrcsicauticacna jaie upijanjchmnjivih tvari i

bolji razvojtcladi.
Usporcdos fazvqcm predZeludlcdkolonizirajusc mikrobi prcdiclu-
daca i uspostavljaprc7ivanje.iimc se omogucuicprobavljanjcjeliinijc
voluminoznehranc.Volurninozna hrana(vitanlinskosijcno)utjeie na brTi
mzvoj ikroba buraganegolikoncontrimDa hrana.
Tele trcba biti ito ranije pfciivaa da bi sc izbjcgli strcsovi pri
prilagodavanju tclcta na novu hranu i srcdinuu rospl(xluili u tovu. lit

158
I
 Uzgoj teladi , ".---,al

omogu6ava mniji podetaktova s tjelesnommasom180-200kg i maksi-

malnoisko itavanjekapaciteta
za rastu razdobljutovaod 300do 350kg.

12,3.Krmivs u hrqnidbi telsdi

Za hranidbuteladi kodste se krmiva u tehrtem i kfltom stanju.Od

tekutihkrmba za telad/e nai,ainiji kolostrum,puno i obruno kravlje
nlieko i mliehti nadomjestak.
Qd krutih L;rmivaza telad je naivainije litadno ili lucernino sijeno,
smjesa,silaia i paia.

Kolostrulno razdobUeu othrani teladi

U kolostralnom tazdoblju, koie tlaje oko 5 dana, tela.l se hrani
koloslrumom (mljezivoili gruialina). Kolostrunrse podinjesintetiziratiu
vimenuu suhostajunekolikodanaprije poroda.Kolostrumse sastavonl
razlikujeod kravuegmlijeka(tablica21,).
znatnije
Tablica21. Saskv kolostuma

Sastav, %

Sastoici Kod 12satl 24 sata 48 sati Normalno

poroda nakonpotooa naKonpoboa naKonporcoa mllj6ko
'!4,0
Suhatvar, 20,9 15,6 12,4
6,5 2.5 3,6
Prcteini, 23,1 13,7 7,1 !,9 3,5
|munoglobulini(lG)
16,9 9,0 2,4 1,t o,7
Laktoza 4,2 4,8
A (lJ)
Vitamin 12.000 8.000 4.000 3.000 700
I n o r S c h r a g S i n g e r 1, 9 8 7 c. ,i l .P o s a v, 1 9 9 7 .

U kolostrumuje visok postotaksuhe tvari i u njoj visok postotak

proteina,imunoglobulina.Na gamaglobuline,koji dine najveii dio
imunoglobulina, vezane su zaltitne tvari koje osigulavajl] straranje
pastuhogimunitetoprotir ruzliiitih tqrcinika bolesti.Pasivni imunitet traje
do 20. dana nakon teljenja, kada se formira aktivni tli astiti imullitet
leladi.

GOYEDARSTVO
159
Uzgoi teladi

Sto je krava viSe izlozcnarazli6itimuzroinicirnabolcsti u vrijcmc

stvaraniakolostruma,vcaa .ic raznolikoslimunoglobulinai koloslrunrjc
bioloiki vrjedniji.
je;
Osin ik) licluie na u\po'larliani( pd"^ivnogintunitetdteladi, kolo,^tt'unt
- izvorcncrgi.jc, protcina.vitarrinai nrinclala.bcz kojilr senc nroie postiii
brzi rasitclctanakonporoda;
' kolostrLlnsadrziI7 pLltaviic vitaminarastaili vitarninaAncgoliobidno
lnlijeko;
. djclLrjclaksativnojer iz crijcva odstnnjuj0 zaostalctvari (nlckonij)
nakupljene u vrijemcintfaLrtcrinognzvoja tclcta.
U pNirn satimaiivota teletirstvilmjusc uvjcli a dobfozdfavljctijckom
cijcloglivota. dobruploizvoclrrjui dug Zivolnivijck.
ll(di .tlt\uuniLtutinkaril( ahrun( ( u.to(:niko h)lcsli, t?l? notL! lohili
liak)sltuut io -l \ult tidlon lrnrxht. To .ic vidljivo iz podatakanrvcdcnihu
lablici 21. SaclrTljI(i .jc nljviSi odmahnakonporod.r.ir rutim brzo pada.
lmunoglobuliniobl.tu sliicnl(Ltllnkog oriiovil ilitko sprjoaavtjuritzvoi
brktcri.irLlcfiicvinrr.llt:t) |:i ta i(, Ialosttu tu t)tu.\(,(rtloguttititclct i
i : sIj rtlctti h ro: Iogrt.
. plollrzzaititnih1v1rri kfo/ stiicnkucfi.icvanrogui.jcsilnlou Drvilnsdtinlil
Tivotatolctal
. nakon2,1h potp0nosc gubi propustljivost ganlnglobLrlina sir zaslilninl
tvariulal
sanlo su u prvirn satimn cnzirri u cr-ijcvnojsluznici inaktivni. pa
gamaglobulini
sa zlStilnirntvrfilra moL:uncpromiicnjcni
proaiu kfvotok
leladi;
' uzrodiicibolestiprisutnisu vca u pNirn satimaiivota tcladi.

Sisanic ili ndpdi afiie kolostuht oht?

Sisanjekoloslruna irra viic !!qdqst4!4k!i
telc uznemilava
klavu.
slabijahigijcnavirnenauzrokujeproljevteladi.
novoroalcnotclc pronalazivime tek lakon 4 sala.a u prvote]ki inakon 6
sati (prckasnouzimanjekoloslruma),

160
- ve6inateladi (oko 80 %) podinje sisati prednje sise u kojima je
koncentracija zastitnihtvari nEanegou stra;njimsisama,
- kolosfummladihkava do 4. laktacijesadrzi30 % manjeantitijelanego
kolostrumstarijihkrava,Stojerazlogdei6epojaveproljevateladi.
Nap4l4qi9__k9lq$ruq9q bolje je jer se tele moze bolje opskrbiti
imunoglobulinima. Ato tele ne moZedobiti kolostum majke,dajemu se
rezervni kolostrumili zakiseljenikolostnrmdn-rgihkava.
U prvirndanimatelene trebapopiti viseod 1,5do 2 litre kolostrurna u
jednomnapajanju.Ova kolidinakolostrumaje ogranidena obujmomsiri5ta
kojiiznosi1,5do 2,0 lite u teletatjelesnemase45 kg.
Napajanje teladiobavljaseiz plastidne
boceili kantesasisnomgumom
(dudom) na sljedeiinadin:
L dan3 - 4 putapo 1-1,5L mlijeka,
2.dan3 - 4 putapo 1-1,5L mlijeka,
3.dan2 - 3 putapo 2-2,5L u ijeka,
4.dan2 putapo 2,5-3,5L mlijeka,
5,dan2 putapo 3 L mlijeka.
Teletrebapopiti najmanje25 litarakolostruma, Postotakuginuiat€ladi
kojane popijekolostrumviBije od 50 %. ViSakkolostrumamoZesedavati
ostalojteladi,ali razrijedens vodom1i2,Rezervnikolostrumsmzavasena
-20"C i duvaza teladprvotelki,uginulihkravaili kravakojimaje izostala
laktacija.Rezervnikolostrumuzimase iz strainjihdetvrtistarijihkava jer
imavedukoncenftaciju zastitnihtvari.
O cijeni kravljegurlijekai urlijednognadomjestka ovisi kojom 6e se
vrstomtekuie hmneteladhranitinakonkolostralnefazei koji ie sesustav
hranidbeorimiienitis obziromna kolidinutekudehrane.

Mlijeini nado jestak

Mlijedninadomjestak sadrZi60 % (najmanje50 %) obranogmlijekau
prahu.ObranomlijekomoZebiti djelomidno(do 20 %) zanijenjenosuhom
sirutkomuz dodatak glukoze. Mlijedni nadomjestaksadr1l i 10-20 %o
rafinirane biljne masti kao izvora energije, vitamine, minerale
(mikroelemente), probiotike i antibiotike. PoZeljnoje da mlijedni
nadomjestak sadrzisuhipivskikvasackoji djelujepovoljnona apetitteladii

I6l
Uzgoj teladi

razvoj bufaSa.Dio pfotcinau nadomjcstku za mlijcko moic sc zamijcniti

protcinskim konccntratornsoje bez tripsill inhibitora. VaZnakonponenta LL
sirslavulnlijednog nadonjeslku lrebtlo bi biti rnljevenolanenosjernekoje u
probavnorntraktu stvara zaititnu sluz kao barijcru za patogcncorganizrnc
koji izazivaju proljev leladi. Uz ekonomskckoristi kvalitetanmlijeini
nadorricstak .jc u uzgojurcladijcr mu sastavne varirakao u punog
sigulrri.ji
mlijeka.
Suhi rnlijcdni nadornjcstak korisli sc u obliku otopirlcdiji .jc saslar
sliian kravljcnrrrlijeku.Mlijer)ninldorrjeslilkotiLpasc u vodi u omjcru l:8
(1 kg sLrhogmlijcirrognadornjcstka na ll lilara vodc), lclad ga dobiva u
tckuacmslanju..ier.joisko|iilavanjooncrgijcbolic za l5 do 20 7u ncgo Lr
hmnidbisLrhinr nrli.icanirn
nadorn'cslkom.
Iilzlozi Lrpotr'cbc nrli.lcanog nadonlicslka u htaniclbi lclacli:
. nrTa ci.jonaolopinc nrlijcanognadomjcslka( I l- kravljcg mlijcka ..
2 . 2 0k n : I I - o t r p i n cm l i j c i n o gn l d o n r i o s t k= 1 . 2 5k n . 0 z o i i c n uI k g
suhognrlijcinognadr)nricstl(ir l0 l(n).
. ncnrilflrzlikcu flrzvoiulcladi.
. i/icdnllacnsrstarotrpinc nrli.jcinog nadomjcstka.
potiaosc ll/voj bumgn.Za lazliku od punog
l\4liicanil]]nird(nrjcslkoDr
nrlijcl<a. nlijctni sc nldomicstal(u probavnomtlaktu zadrZava krrio,3-4
s|ir. a purloInli.ickol2 sati.Zbog logn lclild u/ mlijcini nrdonljcslak.icdc
vi!c osnovnogobrokr.ik) utjcacnr blii priicl0zlcladiu prc7ivaac.

Stttits( iu tehul
Za prihlrnjivanjc tcladi u dobi od I0 do l2 dana uz kvalitctnu
r u l u r r r i r r u zlrrrr.' r. r rrrr.pr . ' t r ' . h l j : r r . r ' r r . . , i r i i . . r n i . s L : { l : ' r l , r l F _ , r \ . r ' .
Slit cr snlig!4 Lrpolrcbljava se z prihrriivanjc tchdi u mzdoblju
hr-anidbc tckuconrhranom.Sta|tcrza tclad sadrii najrranjc lE'% sirovih
prolcina, od toga l0 %, anim.llnog podrijetla. Llneno sjenle ili lanena
pogriu Lr slarter smjesi djelLrjcpovoljno na prcbavu teltdi. l_elacldobiva
staftcrpo volji. Startcr.icbolii ako.ic pclctiran.Nakon2. nljcsecatele l cba
dnernokonzumirati800 1000g ckrrnaksiuralno 2 kg staftera.
Crovel smig!4 upolrebljavase za ishmnu teladi nakon odbijanjaod
lekLrae
hraneu dobi 2 mjcscca.s tjclcsnomnrasomoko ilo kg. Dajc sc po

l6:
 (l.goj t(l.tli

2 kg. (lrovcf trcba sadfTavati

volji dok se ne dostigrledne!no konzLrlniranje
15% silovihploteina.
i gloveral
Sastavstar-tera
Slarter,% Grover,%
540 60,0

150
Suncokrelovasaama 1 00 10.0
30
10 15
D kalcjev losfat 05 05
Sol 05 05
1,0 10
100.0 r 0 00
S fovi proreini 180 150
z v o r!:r e m o v c 2 0 0 2

Smicso/a tcLrdlfcbaju bili ul(usrlcisadtirlrli po kg 6.4 (lo 6.1 M.l

N l i l ,c n c r g i j c .

lhluninoznt hrunu u hrunilhi

tahuli
V)lunrinozn hran lir hfilnidbulclildi
' r . L . rI ' i t i r | 1 , ,l \ i , l i l J l r . , .I i r . r , i r r ., i, j r r r ' ,
i l i l u c c r - n i n os i . j c n o s p u n o l i i t a
(vit.urinsko siicno.Il. ili Ill. otkos)tclctLr
s c . l . , j cf u \ r ' . j i r u , ' . . 1 1 0 . , i , ' 1 2 . , i : r r r . r
n r k o np o r o d a( s l i k a7 1 . ) . . l a s l^c s i j c n o
-t
n er r r i j ub i t i t \ \ i * ' \ ( | r r \ i . r , \ l t ( r ' rI
clanc bi doilo do ulcknuialcdir.Na priu
. c c l c I n u ) ( p | i r i k r r . r t i u . l . 1 0 ., l . r r r : r
na(0nporoda.
Sr< rr':tc .il:r7. lcli,,l In,,/. ir,ti
nakon I nrjcscca starosti. Plosjeirlii
t l n e r r rk. u
r l i i i n r : i l : r u k , , j r rl . l . n , , j ( , i cr l
tomrazdobljuiznosi3 do,1kg.
Slika71. Kvalitetnasiienozatelad

161
Sustuwd
ym" 73,
PostojiviSerazliditihsustava
hranidbeteladi,ovisnoo;
L nadinuuzimanjatekudehrane,
2.kolidinitekudehrane.

13.1.NaCini uzimanja tekute hrane

Dvasunadinauzimanjatekudehrane:
- slsanJe,
- napaJanje.
Sisanjeje prirodninadinhranidbeteladimlijekom.Primjenjujese na
obiteuskimgospodarstuima i u sustal'udrzarjakrava tele(mesnepasmine).
Prednostisisanjal
- teledobivazdravohigijenski ispravnomlijeko optimalnetemperature,
- utjedepovoljno na razvoj vimenau prvotelki,
- uhoiakradaje minimalan.

Nedostatci
sisanja:
- mogu6nost
prezderavanja
teladii pojaveproljeva,

GO"EDARSII/O
165
Susktvihraniclbeteladi

nelnogLranostkontrole mlijeino-
sti kmva ipravilnc hlanidbekra
va prcrraproizvodn ji m1ijcka,
potrcbno.jc iznruzivanjcvisoko
rrlijeinih krava zbog zaostalog
rrli jcka nal<orr
sisanja.
- sisanjc tclcta izaziva poviicnje
konccnlfaci.ic cndoffinau hipota
ilo uljedena pojavulak-
lilrlrLrslr,
lacijskcancstri.ic
kfava. Slika72. Otvarenepasude s dudom za
napajanie teladi
Nupui dItj a t)In()gu(td \\!
- ishrirnLr
tcladi otopin(rr mlijci-
no{ nadonrjcslku.
- plavilniju hlanidbu tclircliodlc-
dcnomkolirlinonrnrli.joka.
- prlvilnu hl.tlnidb0l(ftrva prcuril
p|oizvoclnjiInli.iokr na tcficl.irl
kontnrlcnrlijcinostiklava.
Ncdostlllk nrpaiitd{ .jc vcii
rroTc
utfoiak ftrda. lri no(loslatak
sc izbjcii plirrjcnonl oprcnlc zr
nrprjaniclclldi.
a!r1(rmlltsko
NaPilinjc lclu(iinloic sc obt-
viti iz otvorcnihili rrtvorcnih po-
sLrdas dudonl siskont(slika 72.)
odnosnoiz stal<lcnih ili plastiinih
boca (na prirnjcl od (loca colc) s
cluclonr(slika73. B). Naryrjanjc vc
icg brojatclMi nroZcbiti kompjuto
'lllad
dziruno(crtcZ15.i slika74.).
oko vfata nosi ogrlicus aipovima.
signalckojih prcpoznajckompjutor
Na taj naiin postiZcsc racionalnijc Siika73.A Napajanjeteladiiz kante
i higijcnskiispravniicnapaianjc tc- B Napaianjeteladitz bace
ladi a proljcvtcladi.jcrjcdi. (Fota:Geishauset,Leh4
 Suttavi hranidb e teladi

Cnez15.Shenakonpjutarizinnog teladi(Posavi, 1997.)

napajanja

Slika74. Kompiutotizirananapaianjeteladi

Mjerc za uspjei o napajanjeteladi

Temeljni preduvjeti uspjeinog napajanjasu besprijekomadistoia
posuda
za napajanje
i odgovarajuia mlijeka(38 'C).
temperatura
Mlijeko u siri5tumora se Stoprije usiriti da ne bi proJazilou crijcva i
prcuzrokovaloproljev.Brzinausirenjamlijekaovisi o temperatu mlijeka.
Za usirenjemlijeka temperature 35 "C tleba samo5 minuta,a uslrenje
mlijekatemperature 20 "C traje34 minute.

GOIIEDARSTI/A
Su.r|ai ht a,1i.lb(.teLadi

U prvim darljma :ivora teletll mlijeko tfeba zaobiai predzclLrdac i

dospjeti u sirilte Lrk(ielru sc rnoZc potpuno probaviti. To .jc onrogrLicno
zxtveranjcnrjcdnjakova ili.jcba ('-rrlr'ls ocsophagus)(crteZ 16.). Najjadi
poticajzn stvaranje ilijeba jesl sisanjc..lcdnjakor'
2lijcb Inotc sc uspostaviti
i napajanjcrriz l<antckoja nrorairrati gutnenududu (slika71.-A).Pi tonle
glnva leletir ncrr'abiti poclignLrtapfcrra gorc. NulalLtnjen iz kunte ltz lut[c
dio lijeI.L uluzi u l)unt.gi izuziw pntbawtc \ ktnj( krtt 17.).
SarIo Lrlorn polozrjuglavotclctasvc rnlijckozavfiavau sifiitu-Tclad
sc nlr)zcnapriatitcl(Llcom hranonlstajskctcrnpertture (u prvin danintane
niiorrr od 20'f ), nujboljc oko 25'( . Lrz zakiscljavanjckolostr-urna
koiccntfiranonrll5'l' nrlavljcrrn kisclinon tazrijcrlcnons \,odon (Ltomjeftl
| : l 0 ) u k o l i d i n 4i 0 l n L p o l i l r i i l i 3 0
lnL po lilri ostrlc tckuachfanc.Na
la.j naain porccrva sc kisclost
srr(lfiirjir siriilir pll ispod4.2. lirkva
kisclost dovol.jnr .jc zu uniitcnjc
patogcncmikrollo|o (/f,. r'oll) koia
nirjaciao i/iiliva pojavLr proljcvir
lcLrdi.
Zirkiscljcnulckuau hmnLtbol.ic
.ic davntisiskorrd n0 i/ klntc..jcfsc
t u k ou m a n j u j m
c i r i sn r r u v l j kc i s c l i n o
koji ncpovoljnouticacnii irpclrllc Cftei 16.Poloiaiglaveteletapri sisaniu
ladi.
l)rinrjcnonrocluovara juiih postu-
paka s tclirdi nxkon poroda.nailina
tLZanjai naiina hranirlbctcladi.ugi-
nuaiileladine bi snrjelabiti vcaaod
5'% Stojc manjcod ueinuialcladi u
naprcdnirD/cr)lljanra (Njelllaaka.
Nizozemska gtljc iznoscod l()-
itc1.).
l5 %.
S obziroln na iinjcnicu da je
llspjesanuzgoj le1aditemell ckono
m i t n e p r o i z \ o d n i cr n l i j c k ai d a s c Crtez17 NepravilanpoiaZajglave telek
itctc nastalc u pr-va 2 tnjeseca pri napatanjunliiekan
 Sustavihranidbeteladi -
kasnijenemoguispraviti.potrebnojepoduzetisve
mjereda segubircileladi
srovrsesmanje.

13.2,Vrste i koliiine teku1e hrane u uzgoju

teladi
T€ladsemozeothraniti:
1. velikitkkolidinana tekutehrane(800d.ot 000litarc
po teletu):
- punomasnog mlijeka,
- obranogI punomasnog
mlijeka,
- mlijednognadomjestka;
2.snanjenimkoliiinama tekute hrane (od 500do
600litara po teletu):
- punogi obranogmlijeka,
- mlijednognadomjestka;
3.nihimalnin koliiinama mlijeinog nudomjes,*o
oko 100li,ara po teletu.

l. Velikekotitine tekudehrane:
I.l. Hrahidba telqdi velikimkoliiinama punomasnog
hltijeka:
- je skupa. jer je porroinjaI 0 L mlijeka.ikg
prirasta,
- pjjlflj"j" se.u seljadkimgospodarstvima uz odbijanjeteladi s 3_6
mJesecl starosti,
- omogucava brz razvojteladiuz dnevniprimst1000_1100 g,
- opravdanaje akoje teladskupaa o&upnacijenamlijekaniska,
- uz primjenuove metodeteskoie
nastajunakon odbijanjateladi zbog
moguiihprobavnihporemeiaja.

L2. Hranidba teladi velikimkoliiitvma pukog t obranog

ttlijeka:
- je skupametoda.P mjenjuje
sesamoza teladvelikeuzgojnevrijednosti,
- teladseodbijas .].5- 4 mjeseca
sarosti,
- omoguiujednevniprirast900_1000
g.
Trolkovihraneizlose l7 kn pqkg prirastateladi.

GOI/EDARSTYO

169
Sustavihranidha teludi

1.3. Hranidbtt tdatli velikin kolilinatna mlijeanognolonlje"^tka:

- primjenjujcsc r tovLrteladiza "biiclo"meso.
- odmah nakon koloslrumaupotrcbl.i.rva se mlijeini nddonljcstak(bez drugc
hrane).
- potrosnjapo kg prirastaiznosi 1.5kg rnlijednognadomlcstka,
uz prirnjcnu ovc Drctodctov trajc 3 mjcscca uz dncvni prirast 1300 g i
randmarl65 'X,.
- meso.jeblijcckr.jcrsc teladnc krcac.a u rnlijekunonrl dovoljnoicljcza pa
se razvijaancnrija.
TroSkovihratc i4q5q!f;!(4 pq l<gpl.asta tetad,.

2. Smanjonokoliainetekudchranc:
C)vin nnainolnhmnidbclclirdi skrnaujesc vrijcnlc tckuic hranidbcti.
do 2-3 micsccaslarosti.Stopoliio tclc da uzirra sijono i sm'csupa.ic i
llzv<rj prcclTclr.rcllca
bol.ji.
2. L lltunilhu taludi sDtatijoont k)!iiin(rn punog i t$runog nlijcku:
- ukupn0polr'oiniaiznosi500-6(X)L punogiobranog mliicka(200 L puno
r -300-,100 I- obllno mliicko).
- tclutl:.c.rtlbijur'ti rnli.ieku. I2 t.ic(iirnx
5urusli.
- ukupnosc polroii 5(f(;0kg srnjcsoi 40-50kg sijcna.
- posti2csc dncvniprirast800 g/don.
Troskovi hranc izposcpe kg p!iIr!1!LL2,Lk!.
2.2. IIrunitlht tt'ltuli nuditn koli('inuDrut tlicanog nulomicslk.t:
- .icdanje od vrzniiih naainauzgoj:rlchdi.
- lekuia hranidbrtcladitraje2 micscc.r
- zavrSnamasatcl0di starc3 mjcsccaiznosi llul20 kg uz potrolnju 17.8
20,7MJ NEL/kg plirasta,
- postizesedncvniprirasl800gr{nra
Ciienahrancno kg orirastal0 do I I kn.

3, Hranidba tcladi minimalnim kolitinama tckudchrane:

- odbijanjc tcladi provodi se s 5 tjcdana slarosti nakon I00 L pohranjene
tckuie hrane,

1\1,ti,tn LRt.\lOt 1l

170
 Sustavi hranidbe teladi

trosisednevno3-4 L nadom_jestka+ starter+ sijenopo volji,

postiZe sednevniprirast200-250g,
niii p rastkasnijesc nadoknadi
kompenziraju6im rastom,

Ovotfimetodotn
hranisesamonuika teladt\amienjenalovu-
Cijene krmiva koje su uzetekod obradunahranepo kg prirastaza
pojedine
metodehranidbctcladi:
- punomlijeko 2,2Un4<g
- obranomlUeko 1,2krlkg
- starter 2,0kn/kg
- grcver 1,8kn/kg
- sijeno 0,5kn/kg
- mlijedninadomjestak
12,0kn/kg,

13.3.Sheme hranidbe teladi razlititim kolitinama tekute hrane

U shemamal. 2. i 3. opisanesu navcdcnemetodeu uzgojuteladi,s
obziromna kolidinutekudehranei vrijemeodbijanjateladiod tekudehrane.
teku'e hmno( puno + obranonlijeko)
1.Hnnidbavelikimkolieinama

Ti€dan ObranomlIeko, S[eno,kg SmJ€sa,

kg
Uden
1. kobstfum
r
2. l7
3. puno { 8 povolii
I ro povolji
5. Lro po volji
6. I po voll po volji
7. 6 ;l po voll
8.
9_
10.
2 :J
'l l .o*".
1 1 .- 1 6 .
Ukupno 450 550 45 80

Troikovi hraneiznose17 kn po kg primstaod 40 do 150kg tjelesne

mase,

GOYEDARSTIIO
t7l
 Susta hranidbe teladi

2. Hranidbavelikimkoliiinana mlijeinog nadomjestka

Tjedan Otopina,Udan Odnosnadomjestak

i voda
'1.(kolostrum -5
3 dana) 6
2. 7
3. 8
I
5. 10
ll
5,5
9.-10.
11.-12.
Ukupno 900
l z v o rU
: r e r n o v i a2 0 0 2 .
Troikovihrancpo kg prirasla iznosc17,5kn od 40 do 150kg tjelcsne
masc.
3. HQnidbateladismanjenim
koliainama
mliieinognadonjestka
(110.120
kg)
Mlijeko Mlijedni
Ti€dan Udan nadomj€slak, Starler Grover Sijeno
udan
1.
2.
3 5
7
5. 6
6. 6 t
7. 5
8. 3
L +
10.
tt.
2,okgld
I
2,0kgld 1,skg/d
Ukupno 80-90 30-35(suhr) s0 50 50
l z v o rU . e m o v4 . 2 0 0 2
Trolkovi hraneiznosel0-l I kn pu kg prirailaod 40 do I l0 ili do I20
kg tjclcsncrnase.

Zn n LReIPt t
t'72
 Sustavihra idbe teladi

Jednokrot o napajahje teladi

Radi pojednostavljivanja i pojeftinjenjauzgoja,teladse mo;e napajati
jednokratno umjesto uobidajenog dvokratnog napajanja. Prednosti
iednokratnognapaianbllg!!4!isq
- manjiutroiakljudskograda(za50 %),
- radnovrijememoZeseorgalliziratiu jednojsmjeni(atraktivnije!),
- omoguiujepostizanjedobrogzdravstvenog stanjateladi,zadovoUavajude
kg/dan)i niske gubitketeladido 5 %.
priraste(0,75-0,80
jednokratnog
Prikaz teladi:
napajanja
Nllijedni
Nadin Mlijeko, nadomjestak,Smjesa, Sij€no,
Dana obj€kt napajanja L t(g kg
kg
0-12 porodiliste dvokratno +
1 3 - 2 0 t€li6njak jednokratno + + + +
21-50 teli6njak jednokratno +
5 1- 5 5 teliinjak jednokratno
56-150 teli6njak + +
Ukupno 90 100
LzvorUr€movid 2002.

Dinamika razvoiamsplodnogpodmlqtka
podmlatkagovedanavedenje u sljedeicm
Pozeljanrazvojrasplodnog
pregreou:
Tjel€snamasa,kg
Razdobljerazvoja, dnovni
Prosjedni
mlesecl parast,g poc€tna kajnja
40 79
19199:2
3-6 880 80 185
ProsjekteLad 800 40 185
750 186 320
!:12
670 400
1 7, 2 i 600 4U 490
22 '27 (letie^ie) 610 491 595
650 186 595

z v o rU r o m o v i a , 2 0 0 2

GOIIEDARSfI/O
1',73
* Sustavihranidbeteladi

13.4.Mogu(nosti racionslnijeg uzgoja teladi u Enatskoj

U Hrvatskoj sena velikim farmamatelad odbija od teku6ehraneu dobi

8 tjedara. Na obiteljskim gospodarstvimatelad mpajaju velikim kolidinama
mlijekaa odbijajuu dobi od 3-4 mjesecakadaim je tjelesnamasa130kg,
To je s ekonomskogmotrista leopravdano jer su troskovi hmre po kg
prirasta dvostruko vedi od troBkovahraae pri branidbi teladi ogranidgnom
kolidinomtekuiehrane.
Neoplardanoje zanemarenaupoteba mlijeinog nadomjestkau htahid-
bi teladi, a otlje d|ostrukojefti.hiji od kxavljegnlijeka. To je velika rezerva
u ostvarenjuekonomidnijeproizvodnjemlijeka. Njegovomprimjenomu
hranidbiteladibilo bi znatnoviSekavljeg mlijekazapohebestano\.niStva u
Hrvatskoj.Na taj nadinpovedalabi se dostatnost u proizvodnjimlijekau
Hrvatskoj,koja sadaizrLosi87 Vo.
TroSkoveradau uzgojuteladimogudeje smanjiti(u stadimas ve6im
brojem kava) automatizacijomhranidbe tekucom hranom i uvodenjem
jednokatnogumjestodvokatnognapajanja teladi.

Zvoninir UREMOYIC
Uzgojjutlica

. imaju nranju rnlteanost nakon tetenja, sklone su masno.jdegencraciji

jajnika ito dovodi do neplodnosli,
. irnaju zamaSicnovimc s manjc iljczdanog tkiva.
Hranidba.junica rnorasc tcmcliitina kvalitctnojvoluminoznojhrani,lto
utjedena pojellinjenje troikova uzgoja.
Primje obroka za rasplqbg illlilg temeteni oa volunlinozno.jhrani
(kukuruzna silaZa. lucernino sijeno. pivski trop), koncentriranoj hrani
(visokovlaZnisilirani kukuruz.posijc.suncokrctova pogada)i nincralnim
srrjesamanavedenisu u lablici22.
Iablica22.Dnevniobtocizajunicetuzleitedobiitjel-asne
mase
Krmva,kg
Dnevni
D o b j u nc a prvsr(
silaza pogaaa
5 3 l
(tjel. masa 150 kg) 5 2 ?
7 - 1 2m j e s e c i 1 10 3 3
(tjel.masa 250 kg) 2 10 2 2
13 18mlesecr 10 3 5
(iiel. masa 350 kg) 2 10 2 3
l 3 5
(tjel masa 450-500kg) 2 2 ;
' O b r o cz al u nc ed o s u h o s l azl aap r o s l e ndnn e v np r r a s t 6 5 0 q .
l z v o rU
: r e m o v i c2 0 0 2 .

I 1.1. .htnice pred telienje

Junicemorajuprodi mzdobljedva mjesecaprije teljeda kao i krave.

Ako ih nc hranimona odgovarajuii nadinotclitic slabiiutclad,imat ic
slabijcrazvijcnovimenakonteljenjaiproizvestie manjemlijekau iduioj
laktaciji.
je nekolikooblokazajuniceprije teljenja.
U tablici23.navedeno
Dncvninrobrocima,
navedeninu tablici23.,bit ie omoguiendobar
razvoj l'etusai visoka proizvoclnjanrlijekau L laktaciji.
Junice se trebciu teliti u dobi 25 27 mjese.l. Najbolji i najjelliniji uzgoj
junica je uzgoj na painjaku jer povoljno cljeluje na razvoj ploda,

7\\,trrn URtil OU('

176
 L lui.iunt,'t

razdabliinapriieteljenja
Tablica23.Dnevniobrocizaiuniceu razliaitim
Bazdobje prijeie lenia,dana
60 15 15 do teljenla
Kukuruzna sila:a,kg 10 10
Travna siaZa,kg 20 20
Luc.s jeno kg 3 5 3 5
Pvskitrop, kg 5 5
Smlesa. kg 0 5 - 3k g 05 30
Slamakg 3 3
tr/linera
na smjesa,kg 01 0.1 0,1 0.1

zdfu!st\icr1o stunioi po-

sti/anicmsplodnokon
d i c i j c . j u n i cAr L
ko. ncrn.r
laiiiuku. .iLrnicilnlu 1fc-
bil osigul1lliodgo\'Llfu
i u a i s p u s(ls l i l ( r7 5 . ) .
()l)li Ilu ln i l)k)\lt t:tli
dntt,ui l)t it (\t i:ut)\i
650g.d jtltitr tirlrtnt'
nutt txl llil)-)00 lig tht
loirtLt \nht)\tdjd.
Siika75. lspustza nsplodDejuntce

11.2.Tcilio/c ti talic ju.iunicu

'lcikotc
pri tcljcrjLr.junica Vcaesu Dcltopli tclicniLr kfa!r. osohit(rrko
. . f r ' f r i l ( r l i : r r e . l u r , , l t r t n. trill c ' r r " r . ' l r i , . "l .l r , * i , r r ' . r r I i r .- . i . t I . t r , , t r t
bikovakoji rlaju vclil<utclad. MuikLr lclad iLrnicr lcic lcli. KriTilniclrl
p a s n i n aI c t u s . i cl c c i i . j a d ip r j c t c l j c n i ct c i c . N u j v c api o s k nk j L r r i c r( o k o
35 %) lcli se rorralno. Osim !tubirki tclcla, tcikocc p|i tcljcnju junicl
utjcaunclovol.inona zdravstvcno slanjcpNotelki.no proi,/\,odnju Inli.jckeu
L hktaciji ina njihovureproduklivnu clikasrrosi. To.jcvidllivo iz podrtaka
u tablici2,{.
Tcikoic pri tcljcnju.junica
Lrljeau ir proizvodnic7a
i nr vete izlLrdi!anjc
74 rld u odnosll na normalnootcljcnc.jLlicc. Uacslalostovjh lcikoia

Lt7
Uzgojjunica

(distocija)razliditaje za pojedinepasmine:8,2 Vuza derzipasminu,19,9%

zaHF (Uremovia, 1994.).42,6Tozabelgijskoplavobijelupasminu.
Tablica24. Utjecajteskocapriteljenjunaproizvodniu
mlijeka,zdrcvstveno
stanjei
plodnost HF junica

Pokazatelji Normalnoteljenje TeSkoteljenje

Kolidinamlijekau 1.laklaciji,kg 7.O70* 6.812*

% mliieane
masti 3,23 3,21

Zaostalaposteljica,% 32,3**
Servisnorazdoblje,dana 158,7 173.3

"/" steonosti 64,6**

l z v o rU
: r e m o v i Cs u r . 1, 9 9 4

Bududida o kolidi-
ni rrlijcka i rcprodu-
ktivnojcfikasnosti ovi-
si ekonomidnost proiz-
vodnjc rrlijcka, potrcb-
noje poduzeti mjereza
smanjivanjc postotka i
posljedicateskih lelje-
njar izbjegavanjem bi-
kova koji daju klupnu
telad, odgovarajuiom
priprenomjunica u su-
hostaju,savjesnijimi
pravilnijirrpomaganjem
pd teljenju(slika?6.). Slika76. Uredajzateljenjektava
Navcdcncnrjerepridonijetie boljemiskoriitavanjuproizvodnogkapa-
junica.
citeta mlijednosti

Zroninir UREMOYIC
r78
 goved,u75,-
Tow
Swha tova govedaje proizvodnjamosa.Intenzitelproizvodnjemesa
iskazujesegodiSnjom kolidinommesau polovicama po kravi.
Tovommladihgovedapove6ava setjelesnamasa,ili popravljakvaliteta
mesatovom starijih goveda.Poveianjemdelesnemase nastajcprirast
biomase u kojoj,uz voduiminerale,prevladavaju bjelandevine.U starijihse
goveda prirastsastojipretezitood loja.
S obziromna dobpostoji viie yrsta tov.t:
- tovteladi(zabijelomesoiJi kaomaterijalzadaljnjitov),
- tovmladejunadi(do 15mjeseci),
- tovstarijojunadi(do 24 mjeseca),
- tovodraslihgoveda.
Teme ljna razlikatova je u intenzitetui kvalitetipdrastai vrsti hrane
kojaseupotrebljava zatov.
Prirastteladi i mladejunadi sastojise od mesas neito masti,Stoje
rezultat
rasta.Krmivakoja seupotebljavajuu ovometovujesukoncctltratii
voluminozna hrana.
Budu6ida su odraslagovedaprestalarasti,pirastom sestvaraprctezito
Tove sc pretezitovoluminoznomhranom,jer se za prirastlosije
masno6a.

GOYEDARSTVO
179
Tov goveda
I
kakvo6c ne isplati upotrijcbitiskupi koncentmt.Tov odraslihgovedaje
masni tov, proizvodi se mast za koiu na trZiStunena rnteresa.

I 5,t. eimbenicio kojima ovisiuspjeinosttovajunadi

l/i!t iifi1l)enikd utjeic nu u.\plc.it1t)sllova iunddi. o noj'ttiniji su.

- p snina. - vrstil i kvalilcla hranc.
- dob. - matcri.irlza tov,

spol. - konpcnzirajurli
rasttl tovu govcda.
I'{snin{. Mc,\rc \Lt pu\nine .ictnle, liuLtzin, hct'/inl. pktwt-biir'lu
h(,lgil\ka,dhaftlinLtngtn. u l;ontliniruntlxttt]1itl(su.ti i( lal4(, nonl14t)no(
lkl lc pilsmincintcnzivni.jc nstu. povoljrriii.jc oclnosntcsai masti.ito.jc
r-czullat nranjcgudjch lrasti a protcinai vodcu pr'ifltst!.Zbog
vcaogLrcljclit
logl.ic kalorijskavfi.icdrn)st priraslanrcsnihpasminamrnjt ncgokalofiisk
vfijcdnostpfiraslilprinritivnihfasmina(kfiitlncibuic) ili mlijcinih pasmina
( h o l i r a j nl i i / i i s k a ) .
Uljccrj prsmin0nil (lncvDcpfirastci iskoriitavanjchr-arrc
rtavoclcn.ic
u
t.rblici 25.
na dnevneprircstei iskari'tavanie
Tabiica25.Utiecaipasmine hraneu tovumlade
iunadibaby beef
Ukupni Dnevn prirasta
UtroSak/kg
Pasmina pnrasl,kg pr rast,g
HJ* Pb, q
Simenialac 255 1,27 6,07 622
CrnoSarafrizijska 243 1,21 6,85 700
, 1 HJ = 6.20 MJ NEM
zlor llremov c, 1984

Vclikc su razlikcu brzini lastapojcclinihpasntina,

odnosnou razliiitoi
dobi u kojoj pojedineptrs:rinczapodinjunakLrpljanje loja. Loj sc rrmrle
hcrfordai aberdinangusa,
nakupljru l'rizi.jca, a kasnijcu simenlalskc, iarolc
i lirnuzin pasmineSlo ornoguiava tov do vede zav*nc t-jclcsnclnase lih
pdsrnina.Prcma Ddnicl(e i sLrr'.(1978.) fiizijski biii6i, Lr odnosu na
simcntalskc,inlenzivnimtovorn imali su 7 %Jnanje nernasnog tniSianog
tkiva i 20 % viic masnog lkiva. Zavlina tjclcsnamasa u tovu liiziiaca nc
tfeba biri iznad 550 kg. Loj sc nakupLja u bubteinjakugoveda,zdjelidnoi

ztDritir IiRE)\IOllC

lE0
 Tov goveda

Supljini,ispod koZe i izmedu mi3i6a.Mramoriranomeso nastajezbog

nakupljanja intramuskulame
masti-
Dob. Impulsirastanastajupod utjecajemhormonarasla.Inpuls rasta
vaZanje dimbeniku proizvodnjimesajer utjcdc na retencijudu5ika i
nakupljanjcbjelandevinate na bolje iskoriitavanjehrane.Impr si rasta
najjadedjelujunakonporodapa do 15 mjcscci.Intcnzitctrastaiskazujeso
prosjeinirndncvnimprirastom.Stoje Zivotinjamladatov je kaii jer su
dnevnipirasti veii, manjije utrolakhranepo kg prirastaa boljaje kvaliteta
mesa.Utjecajdobi na rezultate tova.iunadi
vidljivjc u tablici 26.
Iablica 26. Dnevnip rasti utroiak hraneu tavusimentalacarazliiite dobi

Dobna Tjel.masa Dnevni prirasta

Uiro$ak/kg
Kategorija krajutova, na krajulova, parasl
mj. kg s HJ* Pb,s
Toad 256,8 1,26 466

Junaddo 12.mj tl 410,5 1,47 5,65 568

Junaddo 15mj 15 486,7 1,32 6,73 571

junaddo zo mj 22 561,3 10,41 420
' 1 HJ= 6,201,,1J
NEM

Najboljiudinciu tovusimcntalaca
postizusedo dobiod 15-16mjescci.
Tadajenakupljanjebjelandevina
visoko,a rnastinisko.Nakontoganaglose
masti znatnijepoveaava
nakuplja utroiakhranepo kg prirasta(Car, 1981.).
U pojcdinimfazarnatovadnevnisupriraslirazlidilil

Tjol€sna
masa prkast
Dnevni Tjelesnamasa Dnevniprirast

200- 250kg 12009 351- 400kg 1300g

251- 300 kg '1300 401- 450kg

s 1 1 0 0g

301 350kg 1400s 451- 500kg 1000g

U to\u od 200 do 500 kg tjelesnemaseprosjednidnevniprirastiznosi

1200g. Maksimalniprirastu mladejunadi postiZeseu dobi 8-9 mjesecis

GOYEDlR:'TTO
181
To| gt)\'eda

tjclcsnommasom 300 350 kg. Nakon toga sriiavaiu sc dncvni primsli.

postupnosc srranjujcapctit;ivotinjai iskoristavanje
hrane.
Tiickom tova dolazi do pfomjena u kenriiskomsastavuprirastll.Sve se
rnastna raiun vodc i pfotcina.I)rcmarezultatinaislraiivanja
viie ni,rkuplja
postotakmastimstao.jcod 4 %,do 25 %),Lrzjslodobnosmanjivanje ucljela
vodes.75'X, n a 56'f;. Z b o g p o v c 6 a n j p
a o s t o t k a
n l a s t ip o v c i a v as c
cncrgctska vri.jcdnostpfirusluiulroadkhrancpo kg prirasta.
Slo sl vcci d cvni prirasti.cl(onomianosttovu je \,eta zLrogniicg
utfo\l(f nclo cncr-gijcza uzdtnLr hfanu po kg frirasia. lo proizlirziit
sl.icdcaihpo.hlakai
- tr.rinnjcloVe2(X)drna.
pR)siodna
nctocncfgijuzil uzdfznlrhranlr113.6
M.l NEM/dan.

Dnevni Ukupni Ukupnouzddnahrana, lJzdrZna

hrana,
prrrasr,
Kg prirast,kg MJ NEI\4 l\4JNEN4/kgprirasta
100 200,0 3720 186

250,0 3720 14,9

1,40 280,0 3724

.jc ckonomiinoslu lovu junadi, u/ vcoc dncvnc pfifaslc,zbog

lSol.ja
nilih ostdlih llksnih tro(kova po kg primsla: nrorli^ci.jc n.rstarrbii
oprcnrc.r,ccih osobnihdohodaka, manjihtrolkovaoncrgijc.olplirtckrcditil
i1d.
Spol.Juniceu rovLr, koji /avrsavasa l2- ll mioseci.posli:u z.al0-l'5"/a
ni7i prirastod nckashiranc.junadi izo toliko nlanju/avrinu ticlcsnumasLr.
'lb
.jc posljcdicudjelovanjahonnonaandrogcnabiii6a u lovlr. pod dUim
uljccaricrrclolazido rctcucijcN anaboliinielekt i vcicg intcnziteta r-aslt
zbogjddegnakupljanja -
rriiiia rniotropnicfckt (Slilinovit, I960.).Junicc
ulazc ranije u luzu ntkupljanjaloia i zato inraju za oko 15 % slabiju
konvcrzijuhranc,pa.ic optimalnatjelesnanasa jurlicau tovu 180 400 kg.
lako je rncsojunica i kastralamekle i soanijctc zbogtogaplihvatljivijena
rrziitu, !ov nckastriranc .junadi.jc ckonornidnijizbog brZcg rasta i nrze
konverzije.

1\.ri,trr l,^L 0l l(

1U2
 Tot, goveda -,:F,'el

U tor,ugovedanije uobidajeno jer muskihormonine utjedu

kastriranje,
nepovoljno na organoleptidkasvojstva mesa, a stvaranje biomase
maksimalno je pod utjecajemmu5kihhormonaandrogena. Premanovijim
ishaZivanjirna androgenidjeluju na smanjivanjeaktivnostiproteolitidkih
enzimasmanjuju6irazgradnjuproteinaa poveiavajuii razgradnjumasti
stimuliranjem aktivnostilipolitidkihenzitna.
Kastratiproizvodemanje mesa i viSe masti nego nekasfati,Stoje
vidliivoiz oodatakau tablici27.
Tablica27. SastavtruDacrno iarih f ziiskihbikovai kastntau tovu
u taiantu 18mieseci

Pokazatelj Bikovi Kastrati

Masapolovica,kg 258
Lol, '/o 14,2
l\4eso,
% 68,6 62,9

Kost,% 17,2 17,4

lzvoM r . L . C .c' ,i t c a p u l , 1 9 e 3
* l',lealandLivgstock Commision, VolikaBrtanija

Nekastratiu tovu imaju veii kapacitetrastau odnosuna kastrateiste

dobi, pa se mogu toviti do veie zavrine tjelesnemase bez suvi5nog
nakupuanja loja.
Biostimulatoriu tovu junadi. Rastjunadi u to\u mozese stimulinti
biostimulatoma: dietilstilbestrolom,klenbuterolomitd. Biostimulatori
djelujupovoljnona sintezubiomaseZivotinja.Medutim,Stetnodjelujuna
zdravljepotroiadapaje njihovaprimjenau proizvodnjimesazabranjena.
Vrsta i kvaliteta hrane, Potrebe tovnih goveda za energijom,
bjelandevinama, sirovim vlaknima, mineralima i vitaminima ovise o
tjelesnojurasii dner.nomprirastu.
O tjelesnojmasi ovisi i uzdrznahrana.UzdrZnahranapotrebnaje za
odrzavanje Zivota,a produktivnaza proizvodnjuprirasta.Premakrmil'rr s
najvedim udjelomu dnevnomobrckupostojerazliditevrstetova:
- tovkoncentatima,
- tov voluminoznom hranom,
- kombiniranitov koncenhatimai voluminoznomhranom.

COYEDARST'/O .,''.'.''Ji,.bhn*l9],.

183
 I
O oclnosukonccnlriranc
i roluntinoznchrancu obrokuza kx'nu jrmad

. Konzunlirttn,ic hranc. Covcth u tovu tltogu dncvno konzuntirati

prosjcCno ocl2.5 do 3 kg suhclvlfi nr 100kg tjclcsncntdsc.Sk).icvcai
Lrdjclkonccnlrittii
u obroku.vcac.ickonzumimnje 1uane.
. Konvcrzi.ia hrrnc. IJz vcci urljol koDccntratau obroku bolja je
kon!cvi.ja hfnnc (ni7i ntfoitk cnc|gi.jcpo kg Dfirirslll).l\4cdu1im.
pfckonr.icmi udjcl konccnhrluu obrokuzu junad (r,iic oti lto ')i, u suho.j
tvafi obr{)ka)uzfokujczrkiscl.iu\iIljcbulilgn (acidozu)i porcmclljc u
njcgorrr radu.
' Dnet iprir:rst. Kvtliletil tovlicnikiriranrlmanutovljcnc.junaclilo!iji su
ilo ic Vcci u(ljcl !olunrinoznch|anc u obr-okrr .junrdi. Vrluntinoznont
hranonr.junacl s0 lovi sltntoako .jc volLrminozrra
hrilni!.icliinui ako sc nc
lnoic l(ofislilinl (lrLtginaiin (plia. nusproizvodi
plchralrbcncintlLrstri.jc).

U tovu govcdl nljiciic sc kolistcsllcclctaklrriva:

iitllt.l0c- r)irivulniii.jc kukllrrrzjcr.jc cncr-!.lctsko. ukusnoi plobavljivo
krrniro ali sir'onaino bioloiki rfi.icdnin Ifotcinintr rbog nc(loslitlkil
b i l n i l )i ! ) t i n o k i s c l i n a :
sairnc i pogit& suncokrctu.ul.jancrcpicc i soic - biclanac\itraslitsu
krnri!irk0ja sluTckat)dopLrnii cncrgctskillt kmtiviniil:
si.jr'r!livl(ln()ili luccr-nino izvor'_jc plotcin i vlilkitnu;
s.icnliil lfirvc ili cljctclinsko-ll.irvrrill sntjcsiis 40 clo zl5,l, suhc tvari
LlkLlsnil.ic il r'c^rll li lov su isli l(itoiU loVUkukLtruznont silitiol)t;
k t t k r t n r , , t t.i irl . r 7 . r. i i . l c h i l k L e r r . r g c r s k ,j .' l r r r r i r , ' k , , t i l r ' . . h i l
dopLrnjuralibjclandcvinustint krnti\'ilDil. silantaDla ili fol.riti nrll:
Diliu jc k\irlilclllil pr-ir-odDa hfLtnakoju trcbt dopunja\ ti sijcnont ili
Dllrrrionr koliainoulkonccntfltit;prihranjiranjetovnih lovcdt nrcm biti
vec0ito jc krk\'oaapainjakaslabija;
ltrl!L!!t:ii!ki !1p!td!i svjc2i ili suhi fspini fezanci, rrelosr. pivski trop,
Divskikvusuc,alibraiostalo.
- !Ug!! ncrnircnergelskLr rrijednosl.bjclirnievinasto je kl.l1rivo
ano|ganskog
podrij0llir.ir njezinolnupotrobont Stcdcsc skupabjel nacvinilslit
kllniva.
l)rcizrodisc Lrtr.ornicama untjclnihrnojiva na sljcdetinaiint
( H ) p r i r o d npi l i n + N ( i z z r a k a ) N l l
NH -(O (izzraka):uleja

/',,,trrt I lll \lL)l ^

I S:l
Tovgotrda

Kompenzirajudirast u tovu junrdi. Intcnzivnijorrhranidbomgoveda

mogu nadoknaditi(kompenzirati)zaostalirasl (u vijeme slabi.jehranidbe)i
postiii normalnu zavrinu tjclcsnu maslL.Premd Uremovi6u, (1991).
kompcnzirajuci rast omogLralrvau tovu govcda uspjeinu primjenu
produZenehranidbcobrocinraniTekoncentrilcijenekon fazc uzgojatcladi.
Hranidbom junadi u prcdtovu jcllini.jin obrokom. tj. vetim udjckrrr
voluminoznc hlanc snranjerjese dnevni pfirast. Intcnzivna hranidba
povcdava plirast u Ilzi pmvog k)va. Zato, tlt hi djclovunjekonlpu:irajuieg
rusto hib ito vt'ie, hroniil:u utoz&tblju i tcn.i\,n( hr tiLlhennra hiti (pa

Vcliiirra kornpcnzirajuieg rcsla ovisi o l<olidinii traianjuogranii0 e

hraniclbeprije |lrzdobljaintcnzivnijchraniclbe .junirdi.Prclnl fozultlltil]1a
istril:ivlnia( tJ Ic mov i6. 1991.)holitujn 1r'izijska.jLrnacl
u tovu ostvarila.'c
vo[i l<ompcnzilajuii flst kad.iomz&)bljcpoth|anjivanja trajaloklaic (60 a
nc 90 dilnl). Islo trko, konrpcn/irajuiilast bio.jc vcii uz llntioronijistupanj
pothmnjivarrja u 90 dana prcdtova(75rX, u oclnosuna 55 %) od fazinc
intcnzivnchranidbc).
ZlhvlljujLrii diclovaniu koulpcn/imjltcg rasta u plvom primjcru
uitcdcnoic I90 kg konccnlr.rtrpo tovljoniku.a u dfugompfilnicru 163kg
l(onccnfnla. KoiIl)cuzi|ujn(titlt Iu\tt)n t)gu(.o jL,, d^klc. toaiotlllniia
pn i.t\ )dtlI u gorr'tlcg n a\ u.
Visokr ciicna konccntmta.koji tini osnovicuhranidbcu hvu mladc
. i u n l ( l i r. r n r l - c cp u t r r b r r . k r ' . r , r i r r r rniir.tr: r l . irlilr. . n / l \n L ' gl u \ r 1 , , n r i n l j J n l l
tchl1ologijc koja sc tcrncliina udincinlakornpcnzifaju6cg rasta.
Srnanjivanjcm ruine encrgijcu obrokllsa I00'% (po volji) nt 55 %,
Andersen (1978.).icu tovrlciunadi postigaoveau rrasu mcsa a manjc
masti.ito.ic utjecalona boljeiskoriitavanjc
hranc.
Karadolc i sur.(1983.)su istmzivaliuticcaikontpcnzirajuieg rastau
tovu sirnenlalskejLrnadi. jc
Ljstanovilisu da razlikau dnevnornprirastuu
predtovuizmealuintcnzivnoi ogranideno hranjenejunadi iznosila477 g ili
52,2%. a u ci.jclomtovu 96 g ili 7.3 %. lto ukazujcna kompenzimjuiirastu
zav$nom dijelu tova. Pod udccajem kompenzimjuaegrasta ostvarcn.ic i
vcti udjcl ncsa !LrebLanom dijelu:64,2 7o prcnra60,8i/omesaintetzivno
lrraljenejunadiu cijclon tovu.

Zv, nit LtRL\1OrtC

IE6
 Tot tovecla

U sluiaju ncdovoljnc i skupc hranc zimi. kolrlpcnzirajucirast

prim.jcniLrje se u poinom razdoblju, kad ima dovoljno jcftine hranc. Na taj
naain smanjuje sc pfoizvodnacijena govedincjcr se poveiava udjel
jeftinijih hranjivih lvari iz paSc u proizvodnjikg pfir.rsla.Djelovltlje
konrpen:iraiuteg fttsto t(t,t(lji s( ( iinj(ni(i du :i|otinj( nukotl
lothftttlli\'unju iDtuin ni:u li(l(snLt nasn, udtiin z.hi t htdttu i !inlc.u
U mzdobljupothrarljiv{nja
ttlasti,ilo uliei( no l)ol.jeirkoti.ilarutlj<'hranc.
brZc sc razvijaju probavni orgrni. ato u razdoblju punc lrmnidbc utjcic na
boljekonzumiranjc hraneifostizanjcvccihprirastn.

15,2.Tut, tttlode junadi

Najva7nijinaiin racionalncproizvodnjevccih koliiinil kvalitcllog a

nrcsajclov mladihgovcdajcru 1r)vutroic nlanjccncrlije hrancza
icftini.jcg
proizvodniukg prirrstaa posliTuvcci pritilstzbogdjclovanjilinrpulsarasta
ho rona frstl (slikir77.).
podLrtiosirjcrn
Tov nrladcjunadi cla-
stiiniji je. jer sc u slLrdaju
porcmchjcnn tfTiitu tov
nroic produljiti bcz /r1il-
tnijeg nakupljanja loja.
Tovom mladc .iunadipo-
slizc sc i vcar ci.jcna.r
limc i bolja rcntirbilnosl
tova. Mlildu .iunad mo-
guaejc toviti d0 razliaitc
tje)csncmase idobi: 250
kg (7 Djcscci),350 kg ( l0
mjescci)ili 450 kg ( l2- Il
mjescci),ovisnoo zehtje-
vimaicijcnana na trzi
Stu. Slika77. fov mladeiunadi
junatlije ito prije postioiplanira[utjclcsnumasu,
Svrhatovarnlacle
odnosno ito viic mesa.Naiboljasc kakvocamcsaposlizcintenzivnom
hranidborr.
Takar'lovzahtijeva kvalitetnu hranuivcliki utroiakkonccn
trata.

187
Toy{oyeda
I
frste lovajanadi pret ( trsli h4utc
Prcmarrsti hrane-k<rjajc vcainrudjclomukljudcnau obrokezu krvnu
.junad.razlikujesc:
L lo\,iunadikonccnlriranonr
hranom.
L tov iunadi volominoznom hranonr.

l. Tov junadi koncentrirano hranom

Inlcnzivan tov govcd;r pfovodi sc Lr podnrajilra intcnzirnc biljnc
D r ' o i z v o d n j ci l c l n c l . i i s c n a h l u n i d b i k u k u r u z o m .T o v o n t . j u n a t l i
konccl1tralirna. s visokim urljclornkuku|uza.iskoriStava sc u Sto kfiltcnr
vrcnrcnukapiloitetzr l.ilsti postiic liclcsnrnrasa_junica od 380 clo41)0kg 0
nuikc.iunadi do 450 kg. Na tlj naiin pfoizvodiso mlndauk)vl'cnLr.junLr(i
liff l)aby bccl u ckrbi I2 ckr l3 nrjcscci.Zt ldlie| k^, elltikluluil( s|
lit)nthi itutt( pd.r ti)lc go\'(ld, otl k)li11 i( nulholjo i )tejpo:ndtii(
\iut(ntulskdpdsntint.Mcso nrladculovl.icnc.iunndi svijctloclvcnc.jcbojo.
krrlktcristianog ukusa govc(iine i Llohro profititcno ntasnint tkivolll
(ntmnl()rirano nrcso).
Niljinlcnri\rija nrctodl u iskoriitil\irljur;uilitmlndihgo\cda.icnletula
punc hr-anidbc zrnonru kojoj .jc osnorrrocncrgctskokr-nrirokukuruz. Iir
r D c l r ) d uf r. 0 r 1 d p o s t n v k n n rS n a f p a ( 1 9 5 1 . )r a z l a d i o . j c( a r ( l 9 5 l i . ) .
liazdobl.ic k)\'apo ovoj nrctrxiipotlijcljcno.ic u ,1vrcnlcnski icdnakcllzc po
50 dLrn (lablica 2i{.).
Tabl'ca28 Metooapune hentdbe zrnom u rcvu baa\ beFt'a

Faza Trajanje, Na 100kg ijel.rnase,

kg Odnos
tova dana kuK,zrno sunc, sacma luc.srleno g
HJ:Pb,
I 50 1,50 1,20 1:95
2. 50 1,60 0,25 1,00 1:95
3. 50 1,70 0,25 0,80 1:100
4. 50 1 , 5 0 0.2s 0,60 1 :110
Ukupno 200 1 , 5 01 , 7 0 o,25 1,20-0,60 1 : 95-110

preknpljenog
l.lnricsto kukLrru/r
u aist(rnobliku.nroguseupolriiebiti
snrjcscrazliaitog (tablica
sastava 29.).
Upotrebonsmjesaodrcdcnog sirstava
pojcdnostavljLie
se prirnjonl
mclodcpLrne zrnom(tablica
hranidbc 30.).

]|1ll

I
Tovgoveda

Primjer dnevnogobrcka u toru mlade junadi visokovlaZnimsiliranim

kukuruzomi urejom(benuralom):

Krmivo Podetaktova Krajtova

VSK,Kg 3,0 8,0
kg
Super", 1,0 2,5

KuL.silaza,
kg 4,0 6,0

Sastav"supera":
prekrupljcnisuhikukuruz 40%
benural<S> 10%
suncoketovasadma 22%
lucorna
dehidrirana 22%
mineralno-vitaminska
srnjesa 6 %
Ukupnol r 0 0%
lzvor:lJremov 6 2002

Zbog visokecijenekoncentrala ivisokc proizvodnecijenemlade

utovljene junadi, obrok s veiim udjelom koncentratapostao jo
ncekonomidan, pa se destozamjenjujetovornveicg udjelavoluminozne
hraneu obroku.

2, Tovjunadivoluminoznom hranom
Tov mladejunadi obrokoms veiim udjelomvoluminoznchrane,koji
iznosi60 % energije,i nizim udjelomkoncenfatas 40 % energijeu suhoj
tvari (ST) obrokajc poluintenzivnitov. Tov traje do 18 mjcsecistarosti
junadi i do ve6e zawsne tjelesncmase od 550 do 600 kg. U polu-
intenzivnom toru postiiuse:
= nizi dnevniprirastiod 1000do 1100g/dan,
'-' slabijakonverzijahraneod 43,4do 46,5MJ NEM/kgp rastai
- slabijakakvoiamesatamnijeboje.

Z,onihltt UREllOll(

190
 Tovgoveda

dnevnogobrokau poluintenzivnom
Primjcrprosjednog tovujunadil

kukuruznasilaZa.kg 1 5 . 0 loo % ST obroka

kukuruz,kg
posije,
kg
I.5
l
0,5 1 4 0'%STobroka
suncokrelova
sadma,kg 1.0 )
minefalno-vitaminska
smjesa.
kg 0,2

Veaim udjelom vo|.rminozneluane (veii od 60'/o ST) u obroku,

rozullalitova su slabiji,a kakvoia utovlicnc.iunadiloSija.Ovakvahmnidba
jc opravtlanaako je voluminoznahlana jellinija i ako trziitc prihva6a
utovljcnu.junad slabijc kal<vo6c.
I'oluintcnzivnim se izb.jeiinedostalci
tovonlr11ogu intcnrivnogtova:
- manjagodi5njaproizvodnja po klavi ( 100clo 120 kg Tivcnraso)i
' slabijaprofitabilnost
zbogvcailroijor1n konocrltfirti!.
Poluintcnzivnitov acstosc primicn,uicdo tjclcsncmasc350-400kg
obrocirnau kojima.jc oclnosvoluminoznci konccntrilane hfanc 50r50.U
drLrgomdijclu tova (do tjclcsncnlosc600 kg) junad sc lovi obrocinravccinl
udjelonkonccntrata (60(%).Dncvniprirastu tovu iznosi1000do I 100g, a
starost.ic
utovlicnc.iuratlil8 do 20 mjcscor.
Pol inlenzirni ktv lttttttocli se ! nesni posminu d govedu; iuntle,

I 5.3. Kombinirani tov.j u nudi

Kad.jc cijcnakukuruzavisoka,a irnadovoljnokvalitelnevolurninoznc

hra11e,Lrprvoj polovicitova (prcdtovu)junadnroic dobivatina svakih 100
kg tjelesnemase 1,5 2,0 kg sijena i 0,75 do 0,90 kg kukuruza uz doclatak
bjclandcvinastih i mincralnihhranjivih tvari potrebnihza izbalansirani
obrok.Umjesto sijena,u predtovu se mozc Wotlijcbiti kvalitctna kukuruzna
ili travna silaia U drugoj polovici k)va (pravom tovu) hmnidba ic
intenzivna,s vedim udjelom koncethata u obroku.

t9t
 To\:oaj:eda

- iiva masajcijelesnamasajlLnadi
prijc klanja,
masr polovicaobuhva6apolovicetr'upas bubrczirna a bez glave.donjcg
dijcla nogu(ispoclskodnogikoljcnog zgloba),kolc, rcpa,krvi isadrZtja
prsne.zdjelldnci t|buinc Supljine.
Na randmanrLtjciciiva tnasapri-jeklanja.Vrijcdnoslmndmilnafastcod
do 400 kg Zive masc,a zatinrostajcisl,r.Rondtnenlt vlliidhildtt i ttu
101)
Ii41./ uliut? nnogo tinhcnik :
hrlr4icniqluapqiolq iivotirrjcprijo klanjasuiiiva randman.
- lfrnsoofl - nakon dugog tmnspoiil Tivolinit vcai .ic filndnrnn(na
khonial(Lrtc;inu).
L(ovljcrl!)llgdr!- !llovljcnogovcdou odnosunil rnaniculovl.icno
gflo islc
Liclcsncnrascinravoci tandnritn.
uqlctx!]bnds - zil(lriavrnicili ul(lanjittliczdjcliinog i btrbrc2nogloi.r.
lazlikamoic biti i clo(r'X,.
- randmantoplihpob11lrtvcci jc oko 2'L oclnndntanahlrrtlnihpolovica.
pdlltfi]a - nrcsncpasntincintlju bolii ftll]dnltlnncgo nlli.jcancpllslllinc;
ilrolc i horlirlcl(65-7{)'I) imlju vcti randnranltogosillcnlalac(60-62
il sinrcntaluc
91,). oclIII' pLlsnrinc
vcai ranclnran {51{'L).
- lfsta hratQulicdcnil fllndllan(l.blica 3l.).

Iablica31. Utiecajwstehranena randmangoveda

Pokazatelj hrana
Vouminozna Ztna

Zivamasa kg 384 389

8,0 90
Randman% 52,0 55,8

Boja mesa poka/alcli jc l<akvotcmesa.Na boju rlcsa utieic dob

utovljcnihgovcdai naiin hranidbc.
Svijctlo cNenu (ru:idast$ boiu mcsa ima nlada .iunacltovljena
prelezilokoncentraton.TarrnocrvenLr boju mcsa imaju sla je Tivotinic
tovljcncvolulninoznornhmnorn.silaiom ili paiorn.Bijclo rncsoilna telad
to!ljenavelikimkoliainamatekuie hranc(nadomjcstakzr nli-jcko).

t;ol t:D.1R\Tt'0
l9l
Tovgoveda

Konlbrmacija trupa.
Kolidinamesaovisio kon-
fonnaciji trupa, odnosno
obraslostitrupa utovtcnc
junadimiiiiima.
Pojmomdobrekonfbr- 1 - prrollca
macijcizrazavasc dobra
obraslostniiiiima dijcla
tfupd iznad dijagonale
koja idc od vrha grcbcna
do sko(:nogzglobaslraz- 5 - tuia
njih nogu(crlci I8.).
Crlei 18.Kont'otmaciiattupa i najvriedniji
diielovitrupa
15.6.Nu{ini dri,uniajunadi u tovu
Junadu tovunloic scdriatinavczuislobodno.
U vczanomnatinu drian.iajunddu tovu vcz:dt1 jc 7,avalov(asle).
jc
Silina lcliita ltO do ll0 orn. a duZinalcziita I60-180cnr, ovisrroo
vcliainiiivotinjd.lzmcdudvijciivotinicna valovlrugradena je pojilicaza
u kojipropadnju
vodlr.lzazivotinjcmozcbili kanals rcsctkorn krutcitckuie
otpadnctvari. Kanalom,kojcmu.jc dno ravno,odvodise gnojevkado
sllbirnejaDrcili lagurle.
U tomsludajLr
neupotrebljavaseprostirka na IciiStu
za junad.Ako .jc iza ju-
nrdi ugradenkanal bez
resetke, izgnojavcnjese
moTcobavljatirudno ili
rrehaniziranougradenom
oscilirajuiomrnotkon]s
lopaticame.Pri tome se
upotrcbl.iava prostirkai
proizvodi dvrsti stajski
gno.i.
Vezaninaiin driania
j!@di!1evu, i pored do
brih dnevnihprirastaoso
bito u vadjanti s krutim Sliha78. Reiet(aslipad u Iovujunadi

Zr0"inn UREMOt'IC
I94
I
 Tovgoveda

gnojem, ima nekoliko ncdosta-

laka:
- slabo iskoriStavanjesmjeltaj-
nogprostora,
- niskaproduktivnostrada,60-80
tovljenikapo zaposleniku,
- visokaulaganjau nastambeza
tovjunadi.
Zbog neekonomianosti napu-
Stase ovaj naaind.Zanjai ne pri-
mjenjujeu masovnijojproizvod- Slika79.Tovnaiunadna dubakojprosttrci
nii tovnejunadi. u Centruza tnvnja{tva, Sljeme
Slobodni naain drranja ju-
nadi u tovu. S obzironrna vrstu
podai naain izgnojavanjd, tovna
.junad u slobodnom nadiou drZanja
nrozebiti ina rcietkastonpodu
(slika78.) i na dubokojprostirci
(slika79.).
Primjcnomresetkaslogpoda
proizvodisctckudistajnjakili gno-
jcvka, pa sc Tiog toga nc upo-
trcbljavaprostirka.U kanaliz-aciju
(s ravnim dnom) padajuotpadne Slika80.Tovjunadiu boksus
manjomkolitinom prostike
tvari i odvodcdo sabimc.iame za
gnoj ili pak u lagune.Ta.jnadindganja junadi u tovu primicnjujesc u
krajcvima gdjcncmadovoljnoprostirkc.
Higijenajc u tovilistuvrlo dobra,produktivnostjcradavisoka,(oko500
junadipo zaposlcniku). Ncdostatci drzAnjaiunadina rcictkastomoodusul
-visokacijenareictki,
-slabijaudobnostZivotinjai moguieozljcdcnogu,
-slozenipostupcis tekuiimgnojem(odvajanjc tekuieod krutefazegnojevke).
U krajcvimagdjc ima dovoljnoslamejunad u tovu moZebiti u slobod-
nomdrZanjuna dubokoiuqslipi. Da bi leZajzajunadbio suhi topao,nastire
se svakodncvno s 3-5 kg slarnepo tovnomjunetu,ovisnoo ielesnojmasi
iivotinja.Izgnojavanje obavljasenakonzavrsetka
dvrstogstajnjaka turnusa.

OOYEDARSTYI)
195
Tcwgovecla

lovnejunadi na manjojkoliiini prostirke(slika

Postojii naainclrZanja
je s!aki drugi dan do gndista traktoroms
ll(l-).Mchanizifanoizgnojavanje
pfcdnjimgufaaem.
I'rednoslidlzanjatovrrcjunadina dubokojprostircisu:
- prifodnijinatin drianjajunadi.
- udobnijinatirr( clnaozljcdanogu),
- r,isokahigijcnai dobr) zdmvstvcuoslanjeZivotinjakao posljcdicacloblc
rikroklinrc.
ckoloiki p|ihvalljivijinrain drz0njaiunadi.icr.jcbcz tckuaoggnda.
pr.oiz()dnjaivNtog slajskoggnoiakao ir\ofa hurnusaza poljoptivrednc
Iovriinc.
Ngd$L!Li drZanjajunaclirra clubol<oj lfosiifci su: polrcbirsprcnania
i nastifanjc
vciih koliiina sllrnrc sviLko(lncvno loiiita za.iLrnad.
PloizvodnjagovcalcS mcsl .jo potl nanjiur Lrliccnicm vanisl(ihl'irl(tom.
pa.jc nranjcvnlijabilnaocl pxrizvoclnjonrli.icka.
Uslijcd toga u tovu.iunadi
rliic polfcbanpojc(linltrn konlaktsa;iVoti11jamr l(aou pfoizvorlniinlli'cka
( ( a r. l9(r5.). Zbos nirvc(lonogu nastalnbanra za slobodno dr'7anjc.
noovisnoo vrsti podil..iunrdlfcbr bili u sl(upinanra n0 vcaim o(l l5 gfla.
po tjclcsnojmasi.spoluidobi.
izjc(|rila0nirr
Na valovu(.jaslama) do hmnidbcnog hodDikasvakobi gIIo molirloinrati
hlanidtrcniprostoliirinc 30 clo70 om. ovisrloo dobiTivolinja.
moic sc dtati slobodnoi na jcfiiDijinaiin na paSnjacinra
.lunl(lu to\,r.r
bcz nrdslfcinicc(slikr 81.)ili pod nrdslfcinicorns ispust(mr.

lli

Slika81.Tavjunacliu slobadnomclrzaniu
na o[/arenom
'lakav
lov moze bili rentabilan,i porcd niiilr dnevnihplirasttr.jer jc
j . f t i r i j r i z p r r J n j ln . r - l i n r b/ ic I n \ r n a d i .

196
m:iffi,*[6,
VaZandimbenik o kojemu ovisc rczultati u proizvodnjirnlijeka i
uzgojutcladije zdravljekravai teladi.
ZdravljeZivotinja,Stojc prctpostavkavisokei ekonomi6nc proizvodnjc
mlijcka i podmlatka,mozemosaduvatihranidbomkvalitetnimkrmivima.
Krmivane smlu bitipljesniva,ni sadrZavati stranatijcla (iicu, iavle, staklo,
manilu),primjese(zemlju),otrovnebiljkc, itd.
Sastavobrokaznadajnouljedena rad probavnihorgana,a destomoze
prouzroditibolesti. Nedovoljno energije u obroku moZe izazvati
metaboliekiporemciajketozu,nedovoljnovlakanaizazivaacidozui atoniju
buraga,a nedovoljnakolidinaminerala(kalcija)injihov disbalans -
mlijednugroznicu.
Znaiajnie bolestikoje umanjujurezultatei uzrokujuitete u proizvodnji
mlijekai u uzgojutcladisu:
- upalavimena, - kisclaindigestija
buraga,
- zaostajanje
posteljice, - akutninadamburaga,
- ketoza, - bolcstipapaka,
- mlijednagroznica, - proljevtoladi.

GOIODlRSTYO
19',7
 '\akc holc.;ti knlct i tt'ltuli

C. Katar{lncupalevimena.Dvasukliniakaoblikaupalc:
l. akutnakltaralnlupah.i
2. kloniinnkataralnn
upala.

l. Akutna kataralna up la j e r i d l i i v aiI razri.jase \con1nbrzo.llolcsl

sc .iavljunakonStojc &)Slodo s r n l n i i v altnopcc i r olpomostrorganr:/rDa. il
poscbnovimcrrl- Vinre (act\fli) j c ().
n a l c i c n ( cr\cno. toIJlo.n lcmpcfittura
tijolirrDoicbiti po!iscnl.
Opae strnjc orgilnizDlil.io p ( n c l l l c c 0 no. I l\4liieko.je p|orrijcnjcnog
irgloda. vodcnlslo, iuakastr).s u8r'uiciurili l i k l p i c a n r ug n ( ) j i la- e s l oi s
pfinricsrnrIkfri.
-\
L i j c c ir e r r p l i k r r i + .'.,rr,"o
'ra;i;,*
trium lnt ibiLrtslih
rnirrtrtr r inrc rl rkt,n
nrLrTnic (crlc7 l().t. ]
-f
'-K,

.i'fFdp@ h

\r
jf%
s:. a
.,.1,.'l.rf'l-;l
l"i s I lilt\
.,: -: ,:::,..1;r ; l{,.
;;,i:i.l;.],,,.,1i;;.i".
M /l5 .
rtonr ili u l r ' l L l l r r-
,l\1.
skirr.broianionso- j
0tillsklh slatlca u l
Ii ij rf"

rnlijclu jcrlnonrnrjc-
s c a D o( P r a v i l n i ko C,'|e: 19 P/es/ekslse j slavlianjeantibiatske
kirkvoaisvicTcgsi- masl/u s/su
rovogmliickr.2000.).Vainr prcvcnlivnrnr.jcra.jc od|lirranjchigijcncruku.
\uslavr,/nmuTniuivinrcna.zatimopia higijenrstrje.
2. Kronidna ktfaralnn uptld vime a najacSae nijc vidljiva.LJpoict-
je
ku opaestanickra\'cdobro.ncnlirpronlicnana r'imenui u nrli.jcku. l{azri-
ja se liickon nckoliko mjcsoci.Ovuj kliniiki oblik rrilstitisildini nrjvctc
slctcu proiz\lxlniiIrrlijcka,i zbognjcgasc sIrrarliUe
Ilrlijcanostido:0"i,.
Upalniproccszahvaaasvc slLr/nicelrllijednihputcvili alvcola virncna.
NiLkonduzegtftianin upalcvinrcpfopada.Dugo na vinrcnui nrlijekunerra
vidljivih promjcna..jcdino jc povc6anbf(i sonralskihstanicau nrlijcku.
Zbog propadania vimcna,kralc Ircbaizluiiti iz proizrodnje.Oclor c upalc
(]ciaeobolest rije kfirve.Zasusenc
aetvrtise nc lijcac.I-iicienjckravalaljir
Nekeholestikran i telddi +

zapodetiantibioticimanakon dobivcnogantibiogfama. Lijcditi sc moZei

sulfonanridinra idmginr kcrnotcrapcuticirna. Tijckornlijcdcnja.inckollko
dananakonlijetenja,r'lasnikse oftr p drziivalikarence(najdesae 5 dana
ztr upotrijebljenclijekovc).Za to vri'crncrnlijckonc smijc i6i u prodajuniti
sc srrijc upotrebljavatiza hri,rnidbu leladi,svinjr idrugih vrsh Zjvotinja.
Zbog opasnosiiSifcnja bolcsti na zdravc kravc najbolic .jc kfavu. s
l(ronianorn kataralnorrupalon vi!e od clvijeielvrti, izluliti iz uzgojo.
I'rcvcntivakronianihkataralnihupala virncnazasnivasc rra poboljianju
opic higijcnc stajc.higijenernuZnjei oprcmc za triuZnjLr. Vrlo je vaZno
slltlnokontfolifanjczdmvljavimcnamastitislcstornili b|ojanjcnrsornatskih
stanica u mlijcku. Plutrrnjt nlijcku lr( tu btoju san(tsliih st(nitu ttd)a
prilotli.jcIi snkl jit\tnju hxtju litaw tlnljtlih (n! Did.tIi!i.ro.
D. Akutnc il.iczd{ne upale vimonr rjcdo sc .javljirjLr, ali kada so pojavc
onda.ic 1()naglo r popmccnovisokourliclcsnonrtcmpcfalufom.Upalu
zahVacril.iczclani(pilrcnhirrirtozni) dio vimcnr. NilslirnkLr ovc upalc
pogoduicloia higijcnanruinjc i ncpravilnamuinja. loScollic higijcnsl<c
pliliko rr strrjiiprljavo vimo. LJzroiniciqrala s! l.:. (oli. (losttili t ,
Ittctttktntrutut B. tareu:, Sl.turatt:, Klcl::icllo, 1..ntntlthorunt t Lltttgi.
Upllu lrcLrllijciiti oclmah.oclnosno nckolikosatinrkon pfvih zndkov0
bolcsti..ior Lrpr1)1ivnofi
l(rilvl nroic br:/oLrginuti.
Ny'.icrc
ril su/bi.jxnic
akulnc
Tljczdancupalc!imcnn slr istcl<aoi kod ostalihraniicsponrcnutih kliniakih
, ' l t l i k irrr l t r r l r r .
itttt , ' , t t ! ' , t t , t I i / , . 1 , , / \ r , r ' / \ ( \ / r ' l / / n.

snunjenjcproizvodnjcmli jcka.
z : r . L r i i r . r n : c l r o J c ,i l i n. ri li rl r i . t r l t r r i r r c r r r r .
visokitroikovi lijcdcnja.i
- rnlijcko sc nc nroic upotrijcbiti za proizvodnjusifcva.
.joglrrta,ni
prchranuljudi zbogrezidLra
ilnlibiotikau vrijemelijeicnja.
Zhog ttuvetlcnih ilela upulu rinluil .\tllultutito najtkupljrnn hole.';titr
|)rcizvodnii nlijeku.
Uslijcd toga sle propisrne rnjele za suzbijanje upale vinena lreba
tlosljednoprovoclitii to:
' Odgovarajuton opaom higijenom u staji kda se postiZe Lrpolrebom
sLrheidiste steljcna lcZiituodgovaraju6c
duZinc;

Z\oriai L,RIItOt l(-

t00
 Neke bolesti krava i telali -.**6-

- Redovitimpranjemi dezinfekcijom
staje;
- Pranjemvimenatoplomvodomakoje vimeprljavo,i brisanjemdistom
krpom ili spuZvom(cfte' 20.) da bi sprijedili oncaii6enjemlijeka
prljavomvodom.lstomvodomnc smijemoprati vimenaviSekava, jer
seprljavomvodomSircupalevimena;
.--- Brisanjemvimena(bcz pranja)papirnatimubn-rsima koji su navlaZeni
u
dezinfekcijskom sredstw,akoje prijemuznjcvimedisto,
.=- Pripremomza muZnju samo onih krava koje 6e biti istovremeno
muienc,jer je djelovanjeoksitocinaogranideno;
- Izmuzivanjempr.rihmlazovau posudus crnin dnom.Ovo mlijeko se
nc upotrebljavai nc bacapodkraru.
'- RuanommuZnjomkravas punomsakom,a ne podvijcnimpalccm,
.- Izmuzivanjemzaostalogmlijekapovladenjem sisnihaaskipremadolje
(ukolikonemaduovacpulsatora)i
'- DezilfekcijornsisanakonmuZnjcumakanjem ili prskanjem vrhovasisa
dczinfckcijskimsrcdstvom;
'' Redovitom izmjcnom sisnih guma ovisno o intcnzitetu njihova
koristcnja;
" OdrZavanjem propisanog
vakuumau vakuumsistqnuod 48 do 50 kPa,
'' Dodavanjembioplcxa u obrok krava mogla bi sc smanjiti pojava
mastitisa.Bioplexutjedena obnovukeratinau sisnomkanalupa na taj
nadinpridonosiobranivimenaod mastitisa;
'-' IstovrcmcnommuZnjomsvih detvrti,a preduvjetje pravilnogra<leno
vime. Na taj
naain se iz-
bjegava mu-
inja na praz-
no vei pomu-
zenih pred-
njih detvrti i
njihovoozlje-
divanje(slika
82.). Slika82. Prcvilnoi nepnvilno gndeno vime
A - Navilnogndeno vime B - nepravilno
gftdenovime

GOI/EDARSTIIO
201
Neke bolesti kravd i telddi
1
qEi\"9

Pranjetoplomvodom
Hi,
\fl
Efektivna
mu;nja

Brlsanjekrpomil spu:vom Kontrola povlaaenjem

izmuzavanja
masa:avimena nicepremadolje
.nLrznejed

i preged prvih
Izmu2avanje Skdanjemuznejedinice
mlazevam ijeka
'''
,F/. . '/
',t/
./(

::^
' / v nf\N
" ;1 -->
\Yt

Stavljanjemlznejedinice na sise
W-
Dezinrekcija
sisa

Cfte, 20. Redoslijed zahvata p uabiiajenaj muZnji krava

t'\,a,i,|i LiRFMQ L'l('

202
 Nekeholesti ktu\'0 iteladi

, OdvajanjembolcsnihZi\otinia od zdrrvih. Bolesnekrtvc rnustinakon

zdravihkrava;
- Kravekoje jnraliulrlcntneupalca nisu zflsuscne
upotrcbomantibiotika.
nrogu iiriti uzroanikcupalavirncnau slitji. Zbog toga prijc zasuienja
t|cba prorjc|iti ztlravslvcno slanic vinrcna odrcdivrnieln broJa
sornatskih stanicau mlijcku;
MuTnjornkoju nro[ri obavljatisanlr kvllilicirancosobci k) ispnvnim
jimr;
nruzninrurccla
l,ijcicnjcn oboljclih2ivolinjau plopisrnomlazdobljucl sc upalane bi
ponorila.
' LijcCcnjcnrastilislnc snrijcprrr'txlitivlasnikkrillc:
- !inrcniltlchilvriili samovclcrinitr.
l-iictcnjcZivotinjuupitl.icnog
Lijctcnjc upalcvinrcnatrcbazrpoacliiinr s0 pfir)rijctoprvi znakovi
bolcsli. Lil?[tni( lit |t Ltnlihiolifu)t ltc: tntihiognlnu liir(\utic .i( no
<tlijclxDt ito pnxlrtirti( lilct\rilia o u:tot'tti(iulxtlt nrllu l)t)sltlli t)lPt)trlino
d til)iotikc. /.ulo \r orictljirorl hakl(riia nt t tihit)!il(! irl)ilui(
un!ihit)grunbttl.Na trj naiin sc odlcdLrjcnaiuainko\iliji iulibiolik za
unistcnjcurroaDikir upnlc.
v i n i p o \ l u p ( id i i r g n o s l i c i r r n j a
up|lh rim(nasu:
A. Orgnnoleptitki prcglcd rrliicka u posudis crninl (lnornprijc svakc
nruZnjckravc. lznruzujcsc nckoliko mlilrova mlijckl (oclvojenoiz svakc
ictvrli) iprorlatf in clcnturlnc pronicnc u izglcdu.boji. nrilisu iokusu
mlijcktl:
- kod kronianekatrralneLrpilelnlijcko(sckrcl)jc vodcnrsto.
s primjcsrnugnoja,
kod zljezdancupalcsckrctjcgustili vodcnast
- nlliicko(sckrct).iccNcnkastcbojc rko sadlii prinjesckrvi.
pahuljiccili grudice
Zbog upalnogproccsau nrlijekunogu biti ugruSci.
(tibrina.gnoja).
Irmuzavanjcprvih nrlazovamlijcka vaZnoje i s higijenskogrnotriita.
Prvi mlazovisaddo najvilemikroorganizama pa sc njihovinrizrnuzivanjcm
broj miktrorganizama
snranjuje u mlijcku.
B, Mastitis test (kalilornijski mastitis test - CMI') jc mctoda koja
omogutava fravovrcmcno otkrivanjc uf.lla vimena bcz otkrivarl.jauzroka

t0i
 I
I
Neke bolesti h'ava i telalt

bolcsti. Primjcnom CMT povcdava se ekono idnost proizvodnjc. jer

lijedenjc nijc dugotrajnoa ni kravc nc lrcba izluditi. Mastitis test sc provodi
sa sirovinr mlijekom upotrebomnlastitisreagensa,a niimc sc olkriva
povedanbroi somatskihstanicau mlUcku.Mastitisreagens(ooa2 mL) se
pomiiclasa cca 2 mL nrlijeka.a nastanak Zelatinozne mascsliian bjolanjku
ukazr,rjcna upalu vimena,potrcbuolkrivnnja uzrokaa nakon togt i lijedenja.
Ma.\lilis ta.\lse ne protrxli l4 danu nukonpuoda i ll ddnopt'iic:as\ltienjat.
C. Elektronski brojai (sonralocel) odrcdujc broj sontalskih stanica
(cpilclnih stanicai lcukocila)u lnliicku koje su pokazatclzdravstvcnog
staniit virrrcna. Ako je hroj ,nndt.\kih .\kuti(d ispotl 250.000hn1,vinc je

llanim olkrivanjcmupalavimcnagubicise mogu znaaainiic

slnnnjiliili
potpLIloizbjoai.

I 6.2. Zaostajanje posteljice (Rclenlio sccun.linarium)

Ibstcljica(placenta) s plodnimov(inicamaizlaziiz nratcrniccnornralno

za J-l.l sati nakon tcljenja. Ako nakon toga vrcntcna posteljica ostanc u
nlatcrnici.naslaicbolcsnostanjckojc sc nazivazaostajaDjc postcljicc(slika
It3.). I'ostcljic.lsc iz matcrniccistiskujckonlrakcijamasticnkcnlatcrnicc
kojc lrrjLrnokolikodananakonizlaskirlctcta.
ploizvodnio
IlkononrskcposljedicerctcncijcsLl sul{niivanje
ploizvodnjomliickr
sutiutiivanje rnlijckaza
70 do I(X)L mlijcka
u laktaciji.produljc-
njc scrvisnograz-
doblja za 43 dana i
za jedn! dozu ve6a
p o t r o i naJ s j e m c n a
prilikom osjcncnji-
vanja. l'fi poslo kra-
va s rctcnctomugi-
ne. a 2070 lijedi se
duljcali s loiompro-
gnozomizljcdenja, I
a ,'i
50-60'/okravabolujc "\
Slika83.Kravasa zaostalomDosteliicon

1
Ztorr\tt l Rli.\lt,l l('
201
 Nekchrlcsti kruvu i tcltuli

kracc vfiicrne uz sn1nnjcnumlijednost.Uzrok acSacpojavc zaost.ljilnia

posteljiccu prezivaaa.u odnosuna osltlc vrsteiivotinja. je dvrsia lcza
fetalne(kolilcdona)i mitjaine(karunkull)placente.Ilorionskeresicculazc
duboko!t kripla karr.rnkula. koji ncmrlu miiiinih r.lakanapa sc kontrtkcijc
zidlt nrirlerniccnc pfcnosc na karunkulc.Plocentiti\ jc najieiii uzrok
zaostajanja posteljiceu prcTivataa nrolc bili posl.icdicaoto ijc matcl]ico
(neclovollrrihili ncstalihkonltakciiamal0mice)naslalcnakondugolriljnih
poroda.Ilornronalncprorrjcncnakon tcljcnjaoslabljujuotpomostkf 'ra i
pridonosczaostnjiLnju postcljicc.Stnlniboravakr stirii.litkodcr.pri nosi
zaostrianiu postcl.iicc.kuo i raclanjc blizanaca. Rotcnciju uzrokuic
nedostltirk( a u obrokui/il brcdck|avc.zirlinrncdoslitlilk.ioda
i vilanrinaA.
staDicpfcosiclljivosli.noki lijckovi i olrovi.nizak%,bjclanicvinau obloku
kra\a u suhostaju(ispod li 91').zrlinr ugoicnostkmva u suhoshju.np lc
papakaili gnojncrancna prpcinra.Ol 100.,t(liutihkrutu ttlrn(iju ittut5"t
i lil( Atuyd,u yi.\ok) tIii(<:ttihI5poiyii("olit(t\t.
Oslirrrcli lostcliicadu/c u matcrnici.u/rokuicilutoirltoksikaciju i 01lal0
sluzrricclr'riflcrnioc ili\J ilo sc oailujc poviicDicurlcnrpcmlufc.
lL,ntl!)nk'tt
slabijinr petitor]ri ncnx)guanosli konccpci.jc
kmr,a.Ako sc polilcliicitsilntil
nc oclvojiocl rn{tcrnicc\rctcrinnlrukorr |l]oRrskinuti postcljicui njcnc
clijclovcsit sti.icnkontlllcmicc(oclvrjarjckotilcdoncod karunkullr)lr Atinr
sllviti li.ickovcu rrlLrlclnicu.
l)ostcljicutrcbancikoclljivoukloniti.
Zaoslujilnicposlcliicc nx)Zc sc snrilniitiinlrantrrskrrlarnint davarrjcm
r isokihtlozavitaDlinaA (bcta karolina).\'ilaDlinrD. r'ilaminaE i sclcnx.tri
do actifi ticdnapriic lcljcnja.Na tai naainpoveaa\asc opfl olpomoslkur'it
nakol lclicnjai prcvcnilazaostirjanjc postcljica.
Ll li.icaonjLr
rnatcnrisc.
zbog zuostulclostcljicc.nro/c pornocirrpotrcba
geonicinpicnuSavih oblcl0s antibiolicinrn
i ulcrolonicinra
svakidrn u fNih
6 danlrr) kon leljenja.

16.3.Kctoz,q
Lrqvsuuzura

Kclora jc bolcsl visokom)ijcdnih kmra a naslirjczbog nlelaboliakih

porcnlcanj (ugljikohidlata. masti i bjclanac\ina), uz povccano sllaranjc
ketonskiht!ari (acck)n.ilcetoacetat.
0-hidroksimaslaanrkiselina).Za bolcst
lc kafaklcrisliana
pojava hipoglikenijc.brzi pacltjelcsncnrasci smanjcnjc

t05
Nekebolesli kraw i teladi

proizvodnje mlije-
ka. Stvarajuse po

I
v e 6 a ne k o l i d i n e
ketonskih tijela u
krvi, nokaii i mli-
jcku tipiinog mi-
sa na aceton.Jed-
na od posljedica
poreme(jenog me-
taboliana je nedo-
statakapetrtau pu-
eryeriju i kasnije,
osobito kod viso-
kornlijcdnihkrava.
Sti(a84.hravaabalielaod kebze
U bolesnih krava
javlja sc pothranjcnost (slika84.),ito rezultira
i anorcksija mobiliziranjcrn
tjelesnihnrastii bjelandevina, a posljcdica
.ic kahcksijd.Kctozanaidclde
naslajc2-4 tjcdnanakontcljcnia.Bolcstsc mozcprcvcniralina viScoa-
dina.
Vrlo jc vaino sto raniicotkritipoaclakbolcstianalizonmokra6e na
kctonska tijela(s ketoglurtrakama).Kelozaprvotclkimoic biti posljcdica
nepravilnehlanidbc ti.jckorr llzgo.jtt.Uz ogr.lniacnuhranidbu. i
prcnapudcnost u objektu.nekcjuniccseuclebljajui postaju
sklonijckctozi.
BoLestsemozesprijeditivciin] udjclomkonccntrata (cncrgijo)u obroku
kravau ranojlaktaciji.Povetanjemenergijes veiilrl udjelon konccntrata u
obrokuza visokomlijcdnc kravcsmanjujc sc udjelvolurninozne irranekoji
ne smije biti rnanji od 30%,jel se snanjuje '% masti u mlijcku i rcmeti
Domalna probava.Zbog toga konccntracijucncrgijeu srnjesimoiemo
uveiati dod.rtkomsuhemasti onegalac)koja sadl.ziznatnovciu kolidinu
cncrgijc(2,25putaviic od kukuruza).
Smanjenjumobilizacijemasti i povetanju proizvodnjcpropionske
kiselineirazincglukozc,
pridonosi
moncnsin(300mg dnevno).
Mobilizacijumastii bjelandevina vlastitetjelesnemasenoze snanjiti
upotrebapropilenglikola,koji potidesintezulaktozeu mlijcdnojilijezdi.
Propilenglikolje u teku6emstanjui mijela ses melasomu omjeru40 : 60.
Dnevnose daje 300 do 400 rnl po konccntratu u razclobljul5 do 20 dana
zroni"'it UREMOYIC l
206
I
 Nekeholesli kran i teladi

plije i l5 do 20 dana rakon tcljcnja.Melasauklanjarniis po propilen

glikolu i izvorjc cncrgije.Na ovaj nadinse znaiainijcsmanjujepojavai
intcnzitetketozenakon tcljcnja krava.
Dobri ali kratkotrajni rezultati u lijeienju kctoze postiiu sc
intmvenoznorrinluzijon l0% glukoze.Bo1.iirczulttti u lijcicniu ketozc
prol l{upiia (2003.). prjnllcnonr
rnogu se posti6i, prcma iskLrst\rirra
od:
slozeniictcfapiickoja se sasto.ir
l/2 L gliceina po kmvi (pio) dncvnotijcl(on 4 dana(po polrebiponoviti
joi 4 dana),
- Plivacor (i/nr.s/c)20 m L. jcdnokratno( istudozLtponovitizaTdana).
\ i r i r n r r(n l 5 r r l l r i r n l l i i . k , ' r . r5 d : l n iir
- 1.5kg posiiaLrl0 L rrlakc voclos.iodnonrvclikonrTliconrkuhinjskcsoli
tijckoulpct dana.

Mcso lijcicnih ktavaniic za liudskuupotrcbuosrm danarakon zaclnjcg

ti.ickomlijcictria i7 clrndnakon
lijcicnja. Mlijcko niic za pfchfrnLrl.iLrcli
za,JnjcprinrjcncPlivtco|a . llolcsl sc uspjcino Iij0ai dr!anicm 20'l{.tnc
ottpinc kalcijcva boroglukonata,vitamina I) i prcpafrtr nadbtrbrclnc
ilijczdc (dcltltcorlril).
Ovu tcrapiiLr posl17u
lfcbaponoviti.I)obfi fcrLll11lli sc
i insullacijornrmka u viurcpfckosisnihkNnala.

16.1. illliietnu gtuztticu - Itu?ryrerul,ru larczu

Mlijcina groznica.ic nrctabolidkiporcrncanifla i Mg u organiznlu

(smanjcna
mlijcdrih krava. Mlijcina gloznica.icpolodajnahipol<alccnija
korlcentraciiaCia Lr krvi). SnizavanjukonocntracijeCa frijc leljellia
kolostrumil.
pridonosislvaran_jc
Bolestsc javlja kod star.ijihvisokomliicdnih kravanajdcsacl2 do 72
satanakon poroda,a izrazenaje slabim apcliloln i ncsigufnostiu hodu zbog
iega kravanakonsto legncnc moZeviie ustati.l'olozajlcianiaje specilldan
(crtci 21.) - nogc su ispruZene.a glavaje zabadcna na lopalicu .lavliase
potpunaslabostiparaliza.0ai su poluotvorcrrc, naslajezadcp(opstipacija)
Tcmpentun ti.jclau korni se snizj na l5oC, a koia i uii su la opip hladni
Ako sc u tezim sluaajevirnane poduznlcliicacnje,ZivotinjamozeugirlLLti.

t;ot t l)1.\fl o
107
'\'tk. l:,.'1,:tikturu t rcladi

Pravilnjrn pos-
tupkom sa Zivoti-
nlalna (drzanjc na t=:i-- : =
paii. ietnja ni,rzmku i
izbacivanjcmkon
ccntrata iz obroka
kod ugojcnih brcdih
kravd). spricdavasc
pojava rrlijeine gro-
,. ?'.--':'
znicc.Mcdutirn.nckc
su kfavc sklonco\,oj
? --A:. )-
bolcsli.
CneZ21. Tipi6anpaldaitiiela pri puerperalnai
parezi

16.5. Kisclu indigestii.t huruga (uci.lozu)

Kisc[r indigcstiirnaslajcrbog ploobilnchraniclbckrmivinrabogltLinr

ugljikohidratinra.plimjorico ikrobom i mzliiilim lopl.iivim iccclinla.
l{azglaclrrjonr iotcr-a iiknrtra nastujuvolikc koliiinc Irlijodnc i drugih
oryanskihkisclina kojc sniTaVujupll i rcnrol0r'aclplcdlclLrdaca. Kisolu
nujicirlc u/fok!ricTfnjc i pr-cl<nrpa
incligcsti.jLr molaslr.rllinarsl<i
l<ukur'uzl.
otp.l(lci.razliaik)voac.icacnlnfclil i (lfugaLrgljikohidmlna
krmi\,0.
Zrkiscljavanjcbumgl (snilil\,iu1ic pll na 4 cio 5) naslilicizbog ncpo-
voljnog odnosavoluminozuihikonconh-iranihknrriv| u obrokLrzl krtvc.
IJz povca nu koliainu konocntratri nckvrlitelnn kiscla sihilr kao i
ncdovoljnxkoliainakvalilclnogsijcnau obrokudovodcdo zlkiscl.iavanja
sadrZajabLrr'aga ili acictrzc.l)rcniski pll ncpo\,olinoutjcac ni! rilzvoj
miklobnc populacijebumga i tako smanjuicuainakprobavc.Poslicclica
kiscle indigestijc.jc srrarrjcn7o mlijeine nasli (ispod l%). Nrglirn
povcianjcrnkoliainckoncentrilla u obrokuili naglimplijclazon s jcdnogna
J r r r g oi b r t r \t . r k n d c r r l , ' l .rrl z, 'ik r s c l ci r r , l i g c s t i i .
Povcianjc ucljela volutrrinoznchranc u odnosu r1r konccntratcu
dnevnomobroku za kravc ili visekrahahranidbakonccntratilna lijekonl
dana,tc pfimjcnakonplerrlihoblokau hranidbikmvlr,povoljnouticdcna
prevenimde acidoTcburaga.
Pojavuacidozcvisokornlijednih kravanakontclcnjamogudeje sprijediti
(100-150g dncvno)i rnagnezijevog
davanjeilpul'eranatrijcvabil<arbonata

.1i,n i mi I L:RE i\j O L'l('

108
 Neke bolesti krava i teladi

oksida koji nije pufer (50 do 90 g dncvno).Davaljem kvasnicaiivc kulturc

l0 g d[evno, u buragu sc poveiava broj celulolitiakih baktcdja i smanjr.rje
koncentraciia mlijcanekiseline.

16.6.Akutni nadamburaga(tinpanija)

Brzorn razgradnjom htane naslajo akuini nadam buraga zbog

n a l u p l j a n i1a. l i n o vi.lri p l < n eu b u l i r g ui l ' a p r r r i .
Naddmnastajcnakonuzimanjaveiih koliiina Iako lcrmcntirane hrone.
a to su lcgulninoze(crvcnadictclina.grahorice,luccrna),lii6c kupusa,lr'op.
korjcnjdac.krurnpir idluga hrlna kda obilujc probavljivinrproteininli\
polisaharidimai saponinima.Nadanl nloic biti posljodica hlanjcnja
pokvarenon i pljcsnivonrhr-anom.ili napujoniaodlnah nakon hlanidbc
soanitrrknnivima ili hranidbcpaiom. lnva poclmrazom.pokisla.rrokra ili
rosna,odnosnoleguminozouzr'okujupojavunadmil.Nildtnt ntoTcnrslali i
zaacplicn iotrr.icdniaka.Postoiinasljcdn sklonostTivotinirprcrranildntu.
Pojavorrnadnraprcslaicprcliv0r]ic.a bumg sc.jakoproiiri t.rkoda.jc
tfbuh napcti badvastog izglcda..lavljaso stmh, 6csrobalcgrnjoi nlokfcnic.
a tuminaciici podligivanjcncshiLr.Disrnic.icsvo tcic i pliac.Zbog bvog
nakupljanjaplinova ili picnc. Zivotiniauginc od Lrguicnja. Ako .jc tiick
bolcsti sporiji. od-
nosno sfolo naku-
pljanjeplinova.po-
lrcbno jc snaino
masirati bumg sva-
kih l0 do l5 nrinu-
ta kako bi doilo do
podrigivanjai izla-
Z c n . i ap l i r l o v a i z
predzeludaca. Pri
tome treba Zivoti-
niu postaviti s pred-
nlrm nogama na
poviieno mjesto ili
je tjerati uzbrdo CfteZ 22. Pravilno (1) i pog4e:na (2) zaboden troakar
(crtei 22.). i Zivotinjas podignutimprcdniim diielan

AOVEDARSI11)
109
, \ t k t h u h t r rL r t r . ti r . l u J i

\c ponro-
gnc li ovirkn!
n a i i n .D I i n o ! ii /
buragirispuilaju
se sond(nnili. u
nu i d i . l r o a k i l -
I()ln. lr'oakarsc
ubadlru srcdinrl
lijcvc slabirskc
u d u b l r r c( c r l c 7
ll. ). ir dobro jc
kro,,lR)akaru]i
1l u Duragslc(l-
stro rir spr'ic-
aa\ irn.lc \ rcn.lir
(tynlpLrn). Crle223. A trcakatt B " nieslo uboda troakarcm

Ako sc |a<li o pjcrrtriirvomnil(ltnLt.tfcl)r odnnh sonclirunjcrn tlali

-lir
\rcdsl\il k()iir r.lr./lrfiriu
ficnI i spljcinrlju rir(l populacijc.
ll]ika()bnc
srcdst\u.icIno{Lric(lilli Ilijc!xnicr)lkro/ tfoakilf.I'r'it|oakirulrju Tirotinjisc
nc srni.jcdo|)Lrstiti dr lcg|c. Nildunrsc sDIict va poslIpninrpri.jclilronr nil
piriu ili /clcnu kr'nrLr uz izbjcqarunjchlanidbcpokislonrili losnonttlavont.
ili lcrtunrinozarnl. l)riic i,,!lonxna puiu. kmvanu trcbudati solidanobrok
sijcrririli slilnrc.l)otrlo.jcdr Tivotinjirnil paii illu sloboditll)ristupsiienu.

16.7. Rolesti paptku

l'apci kr'irvastaluofirstu(micscirrooko 7-lt nnl). nko sc rc(iovnonc

obrc,,uiu.miieDjilsc toikl lcziita koja sc sa s|cdinepapnkaprcnosina pctrri
'lirclir ()ltcfcaujc
dio. sc silnropelni dio lab;lnit.il 1o.ic ntanjapo\'fiini! rl
od|()su na nofnrrlnu slillik0 staliilniil.Sln tjcnjelr porfiinc ollcfcccnil
lrbilnu polccu\ir \c Irilisak nl .jcdinicupo!r'iinc pa dolLl,/ido (crlc.,2,1.)
slabijccirkulacijciposljcrlienodo oilcccnjt. Na nljcstupovefanoupritiska
naslrjuiulicvi. ro;ina pucl iodvaja sc od podlogc.Zbog bolovau papcima
krn!c lcSkosrojc.slabijc.jcdu pa nrlijctnostopachza 5 clo20o.{,.
Irliologiinbolestip pakaje rllo slo2cnl. Istiecnx)neke ocl \lznijih
iinrbcnika koii pficlonoscpojavi bolcstikao Slo je loiiil higijcnaIc2iita

1 \ r n t , r i t I l t l a \ l O ll l
Il0
 Neke bolesti krava i teladi

CrteZ24.A - Narmalnaduljinapapaka7,5cmi debliinavrhapapka0,5cm

B - Nepravilni
stavovistraznjihnogukrava
kravai deficilamahranidba.
Prckomjerna vlagana poduomck5ava rozinu
papakai pridonosiulasku baktcrija(Fu.\ohuctcriunnecrophorum).ko.ic
uzrokujugnojncupalepapaka. Ako se na vrijcnlcnc poduznrc
lijcdcnic.
upalascprosiriina zglobovc.
Oboljenjapapakanaiboljese sprjedavaju rcdovitinrobrczivanjerrclva
putagodisnjc(slika85.),osobitou vczanom nadinudrzanjakadasc papci
slabijeili uopic ne troie.SuholeziSte
krava,s dovoljnoslarne,
pridonosi
boljojhigijeniizdravljupapaka.

Slika85.Stojnicana traktorus priborcmza rezanjepapaka

6 A ) L D A R S I Jt )

211
Neke bolesli krava i teladi

20 mg biotina dnevno poboliiava sintezu keratina i kakvoau papaka.

tsioplex sa cinkom (Zn) u hrani za kravc poboljiava stvararljckeratina i
ivrstotu papaka.

16. 8, Kolihaciktza (infekciiq teladi bakteriiom E. coli)

Kolibacilozaje zaraznabolcst koju trztokuje[s&ei&ia .o11.Najieiie

obolijevatcladu prvih l0 danaZivola.
U slrukturiuginuaaleladi najvc6iudjel imaju uginudazbog prol.jeva.
opiu olpornostofganizmazbograznih
Javliasc u teladikoja ima slnanjenLr
propuslau hmnidbi urojke(hipovitarninoza) iu ranornuzgoju leladi, te
uslicddjelovanjancpovolinihaimbenika:
- hladnc.vlaZnoi tamncprostoriicu koioi tcladboravi.
- ncplavodobnogi ncdovoljnogkonzumilaniakolostrllnlaili nicgova
izostajanja.
- hfanidbalcladi rrrliickor Lrkojcrr sc I tL\|\7)li. eli.
- slabchigiicncu loliinjal<ubcz cftrvolinc
kolidinckvdlitctncslalnc.
- ncodgovlr4Lrac aistoaci izostilnkrdczinlckciicposudaza napdiania.
- nizo lcnlpcr.rtufc(ispod 37'Cl) nrlijcka i kolostrLrnla ili otopinc za
napajanjctclacli.
- ncclovoljnogopskrbljivanjatcladi vitall]inolnA u vriicrro inlmutcrinog
rozvojainakon po()dr.
- ranijcgili naglogpli.jclaza hrdnu(mladatcladod 6 tjedana).
na l<r'utu
Ovisnoo klinidkomtijcku, zntkova bolcstiilna vile (slika 86.).Tclad
nema apelita, u poiclku bolesti blago .ic poviiena tenlpcratura,a kasnije
ispoddonjeflzioloikcgranicc.l'ecesteladijckaiasti pjenu!av,bijelcbojc i
kiselosrnrdljiv.
Tcle s proljevon nc moze noLnulno probavljati hranjive tvari iz
koloslruma(mliicka). zaoshje u razvoiu, podloZnoje drugim infekcijamai
vrlo acsto ugine. U perakutnomtijeku bolesti, dcsto bez znakovaproljeva,
teLeLrgineu roku oclnekoliko sati.
Proljcvom se gubi tekuiina iclcktroLiti. smanjujesc rcsorpcijaglukozei
u rastuteladi.
aminokiselina,ito dovodi do zaosta.jania

zr.nrnir t'REllOl:l('
2t2
I Neke ltolcti krava i leladi

Nlicre za suz-
bijanjc bolcsti su:
. pfavovfclltcno I
napaianje (sisa-
nl c ) k o l o s t r u
lllonl nakon 1e-
t
l j c n j aL r p r v a 4
saIa.
' u pr-vimdanima
lclndlrcbiricitc
nrpajatinrrn'inr
koliiinirma rnli-
. j c k |( 2 d o I l i t - Slika86. Tipi6ankalibactlozniprcljev teladi
fc).
' bospri.jckona
iistoiu posuduzr rlrpiliilnic.
poslupanprijclazna hfrnidbLr\coinr lioliainlrDrnrliickLr.
upolfct)lilvlli nrli.jcko
zLrnupujanjc
sunroo(l r(lfr!ilr kfilVil.
pri napnjanjupazitina pl.llvilirn
poloTiliglilvclclctl.
kmvc u suhostliu lrcbir hlilniti kvalitctninr si.icnonri dvokrillno
v i l u n r i n i r i f u, t^i. l ) , . I l v i l u n r i n i m i l .
u prvonrsrlu nNkonlcljcrljudrli lclelu(pcr os) dV nili.iunlrl.l lilanrine
A Lrvodcr)ojotopirli.
. vitllurinizifNli
lclrd s.^. L),.L vilamininrrf do J dilnuniikonporlxla
- LlVapLrlIcijepiti bleilc kla!c nujutcstrlijinrscfololkirntipovinu /i. r'r11
koji sc nalazcu srcrliniu k,:rjojkravabonvi.
tJz navcdcncrrjclc kolibacilozutcladi sc uro2c sffijoiili rcdovitirrr
izgnojavanjellr,tenreljilollrdcrinlckcijorni nakonloirarr.lstimnjcnr
tclianjll
ka kvtlitctroln zclmvomslarrorr. Vllo Lriinkovitanrjera Lr prcvcniftrlju
bolcsti tcladi, al(o srnjc(tajniprostorto dopuita.jc <odmulanje)nakon
dezinlekcijeleliaixkir LrlrrjanjLrdesetdananakonizlaskaodbi.jcnc tcladi.
Kolibi,rcilozase lijeai razliditirnanlibiotjcinaikcrnotcrafclrticima.
koji
sadfzcclcktrcliic.p|obiotikc.visokcdozcvitarrinr.glukozu.aminokisclinc.
kor-tikoslcroidc,
antihistaninikc, adsorbcnsc, adstringcnsc
i df.

ltl
- Nekebolesti krcva i teladi

Kolibacilozasesaniradijetom(gladovanjem od 48 do 72 sata),a kasnije

sedajerazrijedeno mlijeko.Telads proljevomne smijepiti mlijeko svedo
ozdravljenja. Premanovijim saznanjima (Klee, 1988,1990.,cit. Posavi,
1997.),kod teladis prcljevomne pr€kidasenapajanje tekudomhranomvei
seizmeduobroka,s mlijekomili mlijednomzamjenicom, dajedaj i otopina
je
elektrolita.Najbolje teladnapajaticmim dajem (minimum 3 litre dnevtto),
jer sadrii najviie tarina, a moZe i daj od kamilice. Dobro je dati i sluz
lanenogsjemena.Tanin i lanenasluz tankim filmom za5titeoitedenu
crijevnu sluznicu i na taj nadin sprjedavajuulaz bakterijskih ohova koz
sluznicu.Na I lihu dajadobroje dodati50 g gozdanog3€6era (energija)i 9
g kuhinjske soli (NaCl). Cajem se nadoknarlujeizgubljenatekudinai
elektroliti.

boninir UREMOI4C
2t4
LITERATURA
ADAMoVIC. M. 200Li Proizvodnia Drnilvopoljoplivrcdnih
silaici senaze.
irricnjcrr i tchniaari]tscograd.i ostali.l]oograd.
A.MOS.I L E..LOEWllNSTIllN.M. 19115.: on
Inlluenccol nrilkingf|cqLtcncy
productive Dairy
andrcprulocti\c cfTicicnccs..l. (rll.3.
Sci. 732-739.
nNDI-.ll.SF-N.R. IL l97$.: Illl'eclol cnct-!ly lc\el on gro\\th anclcllicicncy.
Pallcrnsol gfo$th lnd (lovclopmcnt in citltlc.I Iaguc.lloslon.Lon(lon.J9l-
4 0 1.
AN fU N A('. N. I 999.:lnutdi kemiiskogs sttvai Iizikalnih osobinatrrli.jckr
u prcladi. I'r'oizvotlniamliicka nr scljilc'kinrgospodalstvima tr lirnkci.ji
odrTi!ogrilr!itka.Zbornikr dova.Zagfcb.l6 33.
B A L t ) W l N .I { . L . . l l t l t l l S A . P L U ( ' I N S K I1 9 7 7 .l :l c P r o d u c l i oi nn( l o n r c s l i c
aninrals. Ncw Yotk. Srn l'rancisco. I-ondon. 372.
llAfll. D. 1967.: Motliliccl challcngc lcccling (hiry Irr()gfilnr'I'ccd
monugcnlcntxll.
Bl-OWlrY. R. 1999.:N4ilstilis:Is it incVit bl0l (Our Industryun(lcf lhc
rlicrosl<opc>.
Londun
CruillI]ri1rrin.
flml l,ivcstock.Ips!vich.
BOA I Irllil, t). G. 199(r.:
BOSNI(. P.. CRGIC. Z. f001.: Analiza slanir nrliicanoggovcdaalYa-
industrijskcprcradciltiilit Inlijckl inrlijeanih p|oizloclau H|valskoj.
Mljcknrskilisl br. 12,ll ilog I - 16.
Bl{alc..l.. sALAMoN..l.. N'loKIlR.K. I 9116.: nagovedirmk
Mchani/iroijn im
rbf. 4. l4-54.
i'annarnl.Agrotehnit
BROSTIjR.W H.. STIIICKLAND. M. .1.1977.:Fccdinglhc dairyco\ s in
c a r l yl i r c t i l I , nAr .D A SQ l t c \ . : 6 8 r - l { ) <
BROSTIiR,WH. l97ll.rConcenhirlo: linilgcrationstin highyiclclingcows
in aninidlnutrition.Bullcrworths.
Recentadvanccs London.Boston,9t)- 126.
CAPUT. P 1980.:Utjccoj dobi krava na proizvodniunlijeka i toanosl
r rijcdnosli.
procjcncLrzgojne J,{.J-,1.7| lJ5.
Sloaarstro.
CAPUl'. P. I983.:Pohcbno.ic poznavaliprocesrastau goveda.
Aglonotrski
g l a s n i kl . c ) 7 - 1 0 2 .

( ; t ) t 1 : . tt)( \ t t t
I 15
Literatura

CAPUI P 1991.:Govedarstvo,
u udibcnikuStoaarstvo,
Skolskaknjiga.
Zitgrcb.
CAPUT.P. CRBESA,D..JAKOPOVICI. u govedarskoj
l. I993.:Aktualnosri
47.3-4.| 67- 172.
proizvodnji.Stoaarstvo,
CAPUT.P. 1996.: Govedarstvo. Celcbcr
d.o.o. Zagreb
(lAPUT.P 2001.:Covcdarstvo llrvatskci inozcmnitrendovi,
Stodarstvo
57,
3.203-216.
('AR,M. 1958.: Ekonornika proizvodnjci naaintovamladihgovedatipababy
bcof'r.StoaaNtvo,3-4,ll6- I43.
('AIt, M. I958.:Proizvodnjamlijekt.Skripta.Zagrcb.
('All, M. 1960.:Visokaproizvodniamlijcka,njcncekonomske osnovc,
proccs.
bioloikirnaiaji tehnoloiki Agroromskiglasnik,
9- 10,423-439.
CAR.M. 1964.:Intcnzitct
raslakaotilkkuproizvodnjc
ntesai iskoriitavanja
hrancu tovugovcda.
Agronorrrski
glasrrik,
l-2,3-10.
CAli. M. 1965.r
Suvrcnrena problcnlltikr
nilscproizvodnjc
lrrlijcka
igovcdcg
n1csa.
n gronomskiglasnik,
l-2,l-27.
CAlt. M. I 975.:Rcprodukcija govodl.Skriptn.
Zagrcb.
('AR, M. I979.:Suvrcmcna lchnologija
proizvodnjc s
mlijckaipovczanost
nrohanizacijom. Zbornikradova,Srvjctov.rnjc
o aklualnimproblcnrinla
rnchanizaci jc poljoprivrcdc.
Oprlij:r.
97-911.
CAR. M. I981.:Crowlh Plttcrnsol'('roatianSimmcntal.
32ntlAnnual
McclingthcEAABZagrcb.
CAR. M. I 983.:O rnoguinosti jabliZnjcnj
iskoriSlavan a u proizvodnj
i mcsai
sclckciji.
Biltcn,Poljodobra.9-
l{).18.
CAlt. M. 1985.:Prilogpoznavanju pronrjena apctita,
Tivctczinci visinc
proizvodnjenlijeka u prvorrrdijclu Iaktaci.jc
visokoproizvodnih
krava.PZS.

CAR.M..UREMOVIC,2., URI]MOVIC'MARIJA, MARKOVIC,D. I985.:

[Jtjccajfrckvcncijchran_jcnia
konccntratom navisinuproizvodnjei nrasnoau
nrlijckavisokoproizvodnihmlijcinihkrava.PZS.'71,473-480.
CLAESON,C. O., SANNI, S., ISAKSSON, A. l97l.: RihtigesMelken-
hdhcrcRcntabilitiit.
Alf'aLavalAII; Sbckholnl.

Zr.rixtit LiRl:M()ltI(
216
 Li!aroturu

( LA RK. J. H.. DAVIS,C. L. I9U0.I Somclspcctsol'l'eeding

highpfod00irlg
cows..1.
DairySci.63,6,873 llli5.
( l{NoJllVlCl.Z. 1986.:Stoaarslvo.
Inlcmr skripta.Poljoprivredni
inkultct.
Z{gfcb.
( lZLK. .l. 1972.:ProizVoclnja
i konzcniranjckrme.Skripta.l'oljoprivrcdni
lakultct.Zagreb.
lX)N l( KF-.R.. ROHR.K. l97l{.:Inllucnccol-nutrilionon bodycolnposition
qualityoffattcningbullsol dil]cfcntbrccds(sennan,iiosiitnilnd
Inclcar'cass
sinrnlcnlll).Pallernsof {ro\\'th ilnd dc!clopnrcnlin cattlc.IIaguc.lloslon.
l-ond)n.
liMllRY. l{. S. l9ll9.: ('onrpositir)n
ol dicl inllucnccmilk contponcnls.
I:oodstuIl!.
20..Milf0lr.
liNSN4lN(ihlL . t - l i Nl l N l i . ( i . ( i . l 9 l t ( ) .Fi c c d sn u l r i l i o D
M.. F l . O conrplctc.
Ncw Yr)fk.
l:AL( ONI-.1{.I). S.. M,\( KAY. lltLJI)Y. I:. (. I996.: lnlro(luctio| to
quanlilolivc
gcnctics.:lthcd.l:ssex:Longnll|n.
IrlrLI)llOIjlrR. S. l9li5.: lllniirtrlnic nckih proiz\odno-rdrl\st\cnih
odnosurrsuvrcncn()i hranidbiureonr.Krn)i\r 27.l-(r.ll7-92.
IrH-l)llOI:lrlt. S. l91lll.: Klrilkloristikc li)sli)nilLrkno li)slinnincfirlnog
d()dutkir
zastoanuhraDu.Krnrivil.l0.5-6.l{.}-117.
l : ( l ( ' l l S .N . 2 ( ) 0 , 1l l. i:o l o i k ii n o k u l u nzt ias i L r T u( i.o s p o c l r l slki si t .1 5 .o i L r j a k ,
Zugrcb.
(;lll.Al.l.l)..i. [). I996.: C]hamctcfirrtionol slimulrlory activilics lionr
SaccurorDyccs on thc qrowtllirndilctiviticsofruminalbacteriu.
ccr-cvisial l)h.
[). Discrtltio . UniversityofKcnnrcky.t.cxrnglon. L]SA.
(iORUI'. Z. l99li.: Sjct!a. kosidba.sprcnralljcsijcnll.Gospodalskilist. L
svibarrj.
Zagrcb.
GRIllrSA.D. :000.:Vodii zahlanidbukla\'a.Plcclavanja
za poljoprivrcdnikc
B jclovarsko zupaniic.Poliopri\rcdnisavjctnik.I ll-23.
bilogorskc
CRLlliSA. I). 2001.: Krmiva u h|anidbi visokornlijeanih
kra\'a.Zinrskir
prcdavanja
za poljoprivr-ednike.
Bjclovaf.
(;l{t}ltSA, D. 2004.: Prcporukcza hranidbu visokornlijcdnihkrav0 u
lranzi0iji.LJ:Prirudniko proizvodnjii upotfcbistodnehmnekrnc. llNatsko
agrononrsko druStvo.
Zagrcb,505-54,1.

:t7
Literatura

GRUMMER, R.R. 1995.:lmpactofchangcsin organicnutrientmetaboLism

on leedingthetransition
daill cows.J.AnimalScience
73,2820-2833.
proizvodnjemlijeka.
HALUSKA, I. 1998.:Cimbenicivisoke i uspjeSne
Stodarstvo,
52:5,387-393.
IIANSIIN. R. 1992.:Eticclsof BioplcxZinc Supplcrncntation on Sornatic
('cll(lountsin ThrccIIigh Producing Dairyl lcrds.8thAnnualSyrrposiunon
tsiotechnologyllie [-eedinduslry.Poster.
I IARtsSI(;N,W l913L: Bodyconclitionrnill<yiclclantltcploductionin catlle.
Recentdcveloplnentsin ruminantnulrition.Butterworths. London.I - I 7.
llA\RANI K-l t KA( JAS\4lNCR . l Pl(. \. lr)q^:Mliick,' rl,'hir.rrri..
auvanic i kontrcla. Ministafstvopoljop|ivrcdc i iunraNtvit. Hrvatski
poljoprivrcdni
zadruZnisilvez.
Zagroll.
IIAVRANtsK.IASMINA.RUPIC'.V 2003.:Mlijoko od firrmodo mljckarc.
Hrvltskilmlickarskruclruga.
Zagrcb.
I I I I R A K . M . I 9 9 5 . :K a k os l o a arrn o i cs a mf o b o l i i a t p
i l o d n o sstv o j i hk t a v a .
Zbornikradova.I lNrtsl(i I'arn1cf, Zagfob.I l- 14.
l l o t t M A N . M . l 9 9 7 . r K r l v cu s u h o s t i l hj ur a n i tui m . j o r c n o . . ^ g r o l c h nIi,t r f ,
33-34.
FIOLMANN. Ir. .1.,SIIUMWAY. lt.. BLAKhlt. W.. SCllu^.lq R. B..
SUDwIUKS, l. M. I 9134.: Lconomicvlllucol drys opcr lbr I lolstcincowsol'
illtcflrillivcrnilkyicld rvithvaryingcillvinginlcNdl.J. DairySci.,67.3,636.
ll[JBEIl. J.'f. 1982.rI.ccdingtlrc high ploducingcows in carly loctotion.
Feedstull'sI2 July,20-22.
I RI'S.H. 1995.:Kombiolvorcndstajas boksovimo
za lczanje.,^grolehnidar
5,
27,28.
. I A K O P O V I lC. 1, 9 9 2 . : L a k t a c i j s k a k r i v u l j a i f a k t o r i k o j i u t j c d u n a n j c z i n t
PZS,51: | 4t)-| 57.
JAKOPOVIa,L 1993.:Utiecajnckihncgcnctskih na laktaciju
dirnbcnika
,17:5
krava.Stodarstvo. 6, 187195.
govedcgmcsau sustavu
JAKOPOVIC,I. 1998.:Proizvodnja krava-tclc.
Ml.jckarski
list,br 10,l5-16.
JELEC.S. 1990.:Faktoriishranei kornpozicija nlijeka s posebnimosvftom
,l4,5-6,I 99-208.
narnlijcdnumast.Stoiarstvo,

Z\.titnn IIRI:MOllC

218
 Literaturo

JELEe,S.2001.:
Intenzivni
tovjunadi.
Provis.
Sarajevo.
JOHANSSON, J., HANSSON,R. 1940.:Causes of variationin milk and
yieldof dairycorvs.Kungl.LandrbrRidskr79:127.
butcrl'at
JORGEN
SEN.N. 1984.:
Fanndigest.
No.5,Univclsitas
Wisconsin,
SAD.
KnTALINIC. I. 1994.:Covedarstvo,
Nakladnizavocl
Clobus,Zagreb.
KAMPL.8.2000.: Moguinostpovctanjaproizvodnjc mlijekaiteladi u
Bjclovarskobilogorsko.jTupaniji.Zirnskaprcdavanjaza poljoprivrednikc
Bjclovarsko Zupanijc,
bilogorskc 2000.29-33.
KAMPL, B. 2000.rUzgoj teladi.Mcd narodniscrrinarza proizvodadc
mlijcka,Stubidke 27-21).
Topli,cc,
KARAEOLE.1.,RAKO,4.,M IKULEC,K. 19113.: O kompcnziririuacrn
mstu
i kvalitctir.nesajunadi
u tovu.Stoiarstvo.
37.l-2.65-69.
S. 1970.rl'iziologijrprobdvc.Magistcliiiz govcdarstva.
KRVAVICIA.
7,agrcb.
MAIJALA, K. I9713.: Brccdinglbr inrprovcd
rcproduclion
in cattlc.2l3lh
IIAARStockholm.
MANSFELD,R., FISCIIERJUR(;EN.('.2000.:Prcvcntiva zdravstvcnihi
problcmapravilnomkontrolomobrokakodkravas visokonl
rcprodukcijskih
proizvodnjom. Mcdunarodni scminarza proizvodaicmlijeka.Stubidke
'loplicc,23-25.

M D N D L E R , 2 , , K A S A P O V I . ,S , , Z U L J . V , D O M A Z E T O V I ' ,N , .
OVNlCEVIC,Z. 198L:Utjcoajgubirkatjclcsnc tciinckravaposlijeporoda
nirnekepokazatelje. Naukau proizvocinji, IPKOsijek. 40-41, 91-98.
MIDDEL.R.(;. 1988.:
Aulorna(ish Mednarodne
Mclkcn.21.Kongrcs svczc
za znanstvenoorganizacijudcla v kmctiistvu,Bled, 1988-09-13/16,
CIOSTA/CIGR,Ljubljana,
I 89-I 92.
MOKOS,D.1978.:
Opiahranidba livotinja.Zagrcb.
donraiih
NOAKES.D. E. 1997.:Fcnility Obslretics
in Cattle.SecondEdition.
London.40.
OKLJESA,B. 1957.:Porodiljstvo.
Poljoprivrcdni
nakladnizavod,
Zagreb.
OWEN,J. B. 1978.:Complctc
dictfeeding
ol dairycows.Reccnt
advances
in
animalnutrition.
Butterworlhs,
London.Boston,159-172.

cot0DtRSTt/o
2t9
Literatura

PATIINCE,J.F. 1989.:Waterqualityandquantity.lmpoftance in animaland

poultryproductionin: Biotechnology in the led i[dustry,Alllech technical
publications,
Nicholasville.l2l - l3 8.
PAVlalC,Z. 1999.: preZivada
Otrovanje ueom.Gospodarski
list.15.rqjna,
Za\teb.
PAVIali. Z. 2002.:Upalemlijeane Zlijezde(mastitis)
i njihovosprjeiavanje
kodkrava.Gospodarskilist, I 5.lipnja,Zagreb.
PAVUNA,H., BOZIC, P 1983.:Uzgojnemoguinostivrednovanja i
poboljianja
plodnosti
u populaciji
kravakojeosjemenjujemo.
Velerinamka
stdnioa,
br.2.,l-6.
P A V U N AH. , .S I C .R , ,S UK AL I C ,N 4 .P. R L I \ | Z Lt s, .t,s O Z I .( P .I ' I 8 ] . N
: .'Id
zapaianjao gcnclskimodnosinla ploizvodnihsvojstava u govedarstvu.
Veterinarska starlica, 3. I 7-24.
PIVA.C., MASOERO.F.. LITTA,C. 1985.:Conrplete l'eedin veryhigh
producingdairyoows.36lhAnnualmcclingol'thccuropcan lbr
association
animalproduction,
Vol.2.,106.
PFLAUM,J.2000.: SilaZczclcnogkrmnogbilja. Suvlcnrcna
hranidba
ZivotinjaSANO.Ilizovnc,I0-14.
POPOV L S. 1950.:Hranidbcnc
nonnc i krn'rnctnblicc.Poljoprivrcdni
naklildrlizavod.Zagrcb.
POPOVIC, Z. 1990.:Ncki proizvodrli, paramctri
hranidbcni pfi razliditim
sislemimr
drzanjakravau uvoduu rnlijcdnost. 44:9- 10,295-302.
Stoaarstvo,
POSAV
I, M. 1997.:
Uzgoii hfanidba
tcladi.Poljodjelski
vjesnik,
Osijek,
br.6.
PRFiSTON, T. R. I 963.:Intensive
beefproduclion.
3.Performance
of! riesian
stccrs
givcnlowlibrcdicts,Animalproduction
5,palt3,245-25
L
ROSSINC. W. 1978.: fccdingofdairycows.Rcccnt
Conoentratc advanccs
in
arlimalnuttion.Butterworth,
London,Boston,149159.
ROSSING,W. 1987.iAutomation in dairying.Jngoslovanski
mcdnarodnj
simpozij <Sodobnaproizvodnjain predelavamleka)),Poftoroz.Zbornik
tsiotehniika
fakultcta
Liubljana,
1l, 87-98.
RUPIC.V 1988.:
Veterinar
u ku6i,Logos,
Split.
SCLIAEFFER, L. R.,HENDERSON, C. R. 1972.:Effecls()1'days
dry and
milk production.
daysopenon holstein JounalolDairyScience, Vo1.55.,1,
-112.
10'7
Z\ornnn {.'lll:MOl'l('
220
 Lil(t uturo

SKVORCOV MIRJANA 1983.: Prouaavanjcnckih cksploatacionih

pnrlnclirraprl\alolir.Diseneciia.
^rtrcb.
SNAPP.R.R. 1952.:Becl'cattlc,
Ncw Y(nk.
S l l l N l ' R . ; / . . B U K V I ( . 2 . . D O I \ 4 A I( N O V I ( . M . 1 q 9 4 .H r . r n i t i hn.rru z n i h
kravau uvjctimaistoancSlavonijc.Krmiva36. l. 3l-35
STILINOVIC. 2.. 1960.:fiziologija mstr i razvilkr donlaaihiivolinja.
Agronomskiglasnik. 9 l0.44ll-453.
(;ospodarski
SVIICNJAK,2.. 2002.:Silimnje kukr.rruza. list.I . rr,rjna.
Zugrcb.
SEBA.L.I, M.. AUSI-ENDEII.D. I97l.r Ispitivanjcindcksavimonai brzinc
protokarnlijcka kao i'ukkrraocjcnc uzgojncvriiednoslinckih rnsplodnih
b i k o v a . S l o a . r f s t v o I. 2
I 51.2 , 3 6 l - 3 6 1 3 .
UltlrMOVl('. Z. l9l{,1.:I'rilog poznavlnjuuljcciin sirncnlrlskoi crnoiarc
frizijskcpasnrineI1nrc/ultatck)vl nrladihgovcdl. StoaaNl\,o.ll-12. ,105-
, 1 i5 .

UIiF.MoVt(. Z. lt)85.r(Jljccair|rliailog nivoaishnnc u pr-vt)i

Dolovicitovir
narczultatckrvanrlaclih
govcdu.PZS,7 l. 417-,16l.
ut ,.Movtc. 2.. MAIU.tA r..lRLMovlc, l). (il{lllisA. l9llg.: Anl|liza
proizvodnjc nrlijcka u novirrr druStvcnirrlarnramau Sl{ Ilrvatskoi.
Agronomski glasnik.4-5.ltg-I07.
t R l r l \ . 4 ( ) V.l1f . . l \ 4 A R l . l nU l t l . l \ 4 ( , V l ( .\ . 4 A R K r ) v l ( .D l o t , l ) . I: r i c c i L i
naaina hunidbc i liziakc li)nnc obroka u ranoi laktaciji na lczultatc
ploizvodrt jc holstcinliicsidnkfitvr.Knniva.32.5-6.li3-1i9.

, A R I . I AU I T E I V 1 O V ID( ], .G R I ] D S A Z
U R I 1 M O V I ( ' . 2 .M . , NOVAKOVIC
1990.: tJtjccrj razliditog odnosa konccnlrrta i volurninoznchranc Ll
konrplctnirll obr-ooimt na rezullatcproizvoclnio mlijckai plodnostillF kmva.
PZS,Vol.55..l-2, 107-| I 13.
IJRIJMOVIC.2.,MARIJA Ul{tsMOVIi', GRBESA.D.. NOVAKOVI('. Z.
u prccilovuna froizvodncfezultate
l99l .I Utjccajintcnzitclilpolhraniivanja
holstcinliicsianjunadiu tovu.Poljoprivrcdncaktualnosti. Vol.38.. l-2.293
302.
UI{I'MOVIC, 2., MARIJA URDMOVI(:,NOVAKOVIC,Z, I99I ,: U1JECAJ
lrajanjaogranitencishanena proizvodnc
rezultatcholstciniiicsian.junadi
u
tovu.Stoarstvo..l5.78.215 224.

221
UREMOVIC,-Z.,MAI{IJA UREMOVIC,JASMINALUI'A., TABA-
i ranoilaktaciji
KOVIC,LJ. 1992.:Utjecajrazineenergijeobrokau suhostaju
naproizvodncrczultatcvisokomlijednih
krava. Stodarstvo,
46,3-4,79-93.
UREMOVIC,2., MARIJAUREMOVIC 1994.:Utjecaiteikoiapritclcniuna
proizvodnesposobnosti holsteinfricsianjunica. Poljoprivrcclne
irktualnosti.
3 0 , 67, 5 7 - 7 6 3 .
UREMOVIC,2,, URTMOVICMARIJA. PAVICVESNA, MIOC, ts.,
MUZIC,S.,JANJEalc,z. 2002.:
Stodarsrvo.
A.gfonomski
fdklrltet,
Zagreb.
VUJCIC,S.1991 goveda,
.I Pasmine Bjelovar.
VUKOVIC, D., MIL.IKOVICV 2000.:Klinidkaprimenahonnonau
rcprodukciji
zcnkidolraaih
Zivotinja.
Heleta,
Beograd.
'l'raining
WIIITIILOCK,L. 1998.:IP(l LivcstockOcnkcrk.Diriry Ccntre
Fricsland.'[hc
Ncthcrlands.
WOOD.P D. P. l9(r9.:Factors affccting
thcshapcofthc laolation
cLrrvc
in
orttlc.AnimdlProduclion,
I I :307-3I 6.
*** McistcrMclkcn rnilSystcln. l9lJli.
Wcstllliascparalor.
+ * + M l . i c k a r si nksi t i r u( t; .a i n s v i l lUc S
, A ,1 9 9 2 .
*** Cnttlclcrtility-rnanagcmcnl. IPCILivcstock Ocnkcfk.Fficsland,
Thc
Ncthcrlands. IC)97.
*** Cattlcfccding,IPC Livcstock Oonkcrk.Fricsland,'lhc Netherlands,
1991.
*** Thc milking machinc.lP(l LivcstockOcnkork.Friesland. The
Nelherlands. 1997.
*** Pravilnik o kakvoiisv.jc7cg sifovog mlijcka.2000., Zagreb.
x*x lAOYearbookl)roduction.200l.
*** Uredbao
ciljnoici.jcnisvicTcg
sirovog 2{X)2.,
rnliicka, Zagrcb.
*x* Hrvatskistoddrski
centar,GodiSnje
izvjeSieza2003.,Zagreb.
*** Prograrrrazvitkagovcdarskc proizvoclnjeu republiciHNatskoj,
!umarstvai vodnoggospodarstva,
Ministarst\opoljoprivrede, Zagreb,
2004.

Trt,titrir liRl:MOU(:

l2l

KAZALO POJMOVA
4 BuSa20
Abcrdinangus25
Acidoza buraga57. 135.208
Adirivi|l3, 4
Aktivriimunilcl159
Akulii nadamb rdSr 197.20.)
Akulllakalarnl,r.r
uprla 199
Ak nu Zljezdann uprh 200
Alvcola47.411.49
AmilazrI5lt
Amonijak 84. 104,l3l
A'raboliani
cicka(lil2
ADacrobni uvjcti 64
Androgcni lil3
Anibiolskcnrasli93. 199
Antibiogran)203
Avansirnnjc
l0l.l02
n Divlji tur 20
(Babybce$)23. 188.189
Baklcriicbuftrga55
Baliranjcsicna2e68
Belgrjskaplavo-biela26
BenuralS84.85, 190
BeDkarotin 31.205
Berain79
Bijeladjetelina72
Bioloikavrijcdnostproteina57
Bioplcx88. l14,201
Btuplcxzink 132,212
Biosli ulatori183
GOI/EDANTYO
Kazalo pojmovo
Blizanci27
Bojancsa 193
Aolcslipapaka210
Boksoviza leTanickrava143,144
Bredoslkrava41,42
Burag51.52,53
Buragovcrcsice158
"By pass"proteini
58, Ioal
c
Cclobioz:'s4
Cclulaza s4
( cluloliliakcbrklcriie54
( 'rluloz.r54
('cntralno i:/nrLrzitlc
145,|4lt
( ijrnovodiaM kisclina77
(inisloi 66
( rvcn djclclinTl
D
D€saliniracijavodc137,138
Dczinlckcijasis! 201.202
Dikalcicv foslhl 86
Dislokaciia siriSt 5l, 54
Djctelin$kolrnvnasmicsl]78
DoboslcncDiiv|rrla 28.32.175
.iunicn
Dobrobilkrdva I48
I)ostatnost 13,14,174
l)ubokaprostirkr149.195
l)ugoslajaliite142
I)uljir laktacijc3,1,3s
I)vokrahonapajarietelMi 173.174
I)vokra|noosjcmcnjivanje 29
n
Detzi 24
223
- Kazalo poimova

Hisijena
murnje198,2t)0
Edemvjnena 46,94 HipotalamN29,32
Ekstrudiranasoja 106,108, 9 Hladnodri€njetcladi 155
Elektronskibrojai sornatskih Holsteinfricsian23,24
stanrca199,204
Embrionalni monalitct 32
Endometritis29. 36,205
Endorfin166 Idealnalaktacijskakrivulja t23
E.tcheti.
hia coli 168, 212 Impulsimsral8l
lmunogobulini159,160
Indeksosjemenjivanja 30
Indcksteljenja10,38
Farmepoduze6a 12,16 Indcksvimcna48
Fazatova 188,189 Individualniboksoviza relad I54
Fenotip90 Inokulanti65,69
Fiksnitroakovi120 Inlramamami pritisak48
Fitoestrogeni
3l Involucijamakmicc 46
Fosfonal86,87 Ionofor olcnsinIl4
Islarskipodolac 2l
^t Izazivaju6ahmnidba 106
l('l
Gamaglobulini 159.I60
Ccnolip 90
lTr
Ccomicinpjenulaveoblcre205 Jeaam82
Clav€i liSdeScdeme rcpe 79 Jednokratnonapajanj€
reladi t?3, t74
Glic€rin55,207 Jcdnostavni
Zeludact58
Clukoza55,104,lt3 Jednjakov
rlijcb 168
conjenjekrava 29 Junicc175.176
Gradaalveole48,49
Cradavimena47,48
Grah 83
Grafovifolikuli 27 Kadrovi 122,I29
Croverza t€lad 162,163 Kapura51,53
Cubilcisilaie 66 Karenca200
Custoiamlijeka 132 Kasnalaktacijall5, 128
Kasrrati183
Kemijskisastavprirasta182
t4
Harvestorsilosi67
Kemostatiano djelovanje
Ketoglurtraka 206
hrane l14

Hereditabilnost
48,90 Kelonskatijela 206
Hcrford 2s Ketoza33,94, 127, 205,206

Zvoninir UREMOYIC -
224
K i s e l i r d i g c s r i i rb u r . g ! 2 0 N Livadc 62
K i s e l i n s ksi t u p l r l l l : I-ohijc 16
K i s e l o s bl u r a s r 5 5 . 5 6
l(nji2lvflc5l. sl
K o l i b a c i l o z al l l . l l l . I l . l
K o l o s l r r l n o n z d o b l j c1 5 9
M
K o l o s l n l n 1 5 . 11. 5 9 .I 6 0 M r s n e T i i e !o k s n l l l l
Kor$inirrnik\ iunr(li l') I
K o n r b i n i r . l n(ol r , r r r i ck r r l x l 5 | MrslNi[r k sclinl 65
K o n r p c n r i t u j u iri r s t l $ 6 . l $ 7 V r s t i 1 0 . 1l.l . l
K o r n p i r L r o r i zni r h I 1 I ) r ( 1 Ik)|n1 r v r 1 , 1 5l.5 l M N s r i l i s1 9 3
K o n l p i u l r ni 7 i ( r n i r r u i r r i n 1 . 1 5 M r s l i l l sl c s l l ( l l . 1 0 4
K o n i p j u k n i z i r l n on p i i c t c h d r 1 6 6 .1 6 7 Nl.slilrs lcrgcns ]0.1
K o r n pc l n i o b r o c i i 0 6 , 1 0 7 ,l 0 l t . 1 1 0 M . ( l u 1 ! l ( l h c n on z d o b l i c 1 0 . l l
K o n c c nrrr c i i r . n c ' r i i c l i 0 . 9 l . l 0 . l Ycsal'c l0l- lt)6
K o n c c r r l r i r ur k m r i v l 5 { ) .8 | Mckinic N.l
Konlbrlnr.ii. rtrrpll l 9.r M ! l . s l S 5 .l ( 1 7
Konlcfrii. hlrnc 181 Nlcsncpnsr)rrrcgorc(h l lio
M c l o d r r r z d ( J i r9 0 . l ( X )
Ko/ol(i 7l iVikfobihLlrirsx 5.1
Miks!f ufcdli I l0
K l l \ ' l t cl u d i l o l l M i D l r t l l n lkl n i v 6 { ) .8 ( )
K m r l c s n l i c s o6 0 . N 7 M i D c r i l n cs r n j c s cl l 6 , l l l i . 1 7 6
K n r r in r d u u s i c ! i 7 5 . 7 6 M liicalr crlr 6()
K l d r i i n r t a l a t . | l n ro D n h\ i D r c n r l 9 t l N l l i i c a I rs r 1 ) r n i c .l { } 7
K u l { u t r ' z8 l M l r i c a [ r k i s c l i n r 5 7 ,6 5
K r k u u n r s i l u i l | 6 . 1 . 6 7 .l { ) 7 M l i i c a l l ru n s r l l ( )
K u k u r u z r r i g l u t c nl t 4 N l l i i c a n ri l d o n ) i c s r r k 1 6 l , l 6 : .
K \ r s n i . c , i l c k u l l u r eI l . l . 2 0 9 1 1 0 ,t J 2 . 1 7 1
K\tianc brkteriic71) M l i i c a n ok i s c l cb x k r c r i j c6 1 . 6 5
M l i i c a r l ov o i l ! n . z r i o b r r6 4
N1l|cko u Uaho lt.l
L N 4 l i c k o r o ( l )siu s r r v l . r { )
lrklrciir l2l M o d i i i e i f f l n n r c r r n hr u 7 ( l { ) i rI 0 |
l.rtra.iiskN
proi,,\
odnir I llt
Lilklrciisl(r
ancnriir 166 N4ortiii)nrc:2
Y l . l n n n ' i n r t on r c s o I 8 l . l t i l i
l.rktoztll-lI N 4 r r \ l j rk i s c l n l r 1 6 8
l..ncnrslLLz 21.1 M yoro(l.na tlr|lr!l 46
l.igcbokso\i 1.1.1 i U o l l i t r r n o s t1 7 . l 8 :
LirDUTif 25
\luTntr nr pralno:01
Kazalo pojnova

N Pbdni mjchur43.4:l
NxdrN buriga 56. 70. 209
Napajrnje rcladi 166. I67 Plodnon k !n lll..10..ll.12
N t r t r i j e vb i k a f b o n r t | 1 3 , 2 0 8 I'odolac20
N c g t l t i v n ae n c r g c l s kbr i h n c r I 0 2 IbkrclR'i/lnuzi!1el5:
NckIslrali lNl muzncj c(iinjcc 145
I\r luaul(nnirlskc
N c p r c 2 j l n a 1 5 7 .l 5 l i {o! jrnadi 190.l9l
I'olL'inrcnTivni
N i t l c i n 5 8 . 1 0 6 .l l 4
N i r c n r a s r rkei s e l i n c( N M K ) 5 5 . 5 ( , . 5 7
l\)sitcpicniancltl
ItspjcicMhmnidba100.l0:. 106.lll
Ibstotakrcr)xnrl lll. l9
o I'o$uda s cnrirndnon 201
()hcfinlrLrc 22 Polros|ifl nrliick imcs lS. l1
obmnonrlrickol6(r.l7l l)rcdtchrei 5l, 5:. 51.57
oclcnl kisclina57.65 l\c-ronskonrpllsilanicol
.,o&naranicrcliininkr2|l l\u-qanjnjc kmva l:,.17
Oksrloc4 i n1 . 4 { ) hcr)riksllt7
oprjrulnovriicnrc osicrrcrriivil le. :10 hcnrtrhi gLrbitei 32
or-qlniAciirrndr Ill l l c i i l a a i 5 1 . 5 1 . 5 4l 5. l i
o|rirrol$tiaki f rcrlcd nrlijckir]01
oiicrrrcnitcli :12 1liprcnn frcd porxl l.l
()sicnrcnjivr'nic nrijcirnorn rpc )onrle hiprcnrnrjirzr 92
Osuscni krn)nik\lls c 86 lll$avtl lclrdi 157
(nkrnnnicso,'ic'ri :17 Prftlrkli\ nost.nda17. 117
O!uhciir l9 Pftxlrljcr)osorricrjc(ciklLrs)18.l7

I}'ogcstcR'rr
u nrlijckLr l{)
P I'roizrodnrcijcrrrll0. lll
l'roiz!odni
cikltrs11.ll. :l(,
I , s i w i i m u n i l c l1 5 9 Prolakrinl.l5
I ' r i r ( p N i D j a k )6 0 . 6 1 ProljevrcLr(li212
Propilen8likol 88. lll.2(Xr
I\-.zisr.ncijr hllilcijc l].1. l15 Propionskr kisclnu55.57
I'incgr!rc 2 | Prostaglrndini,l2
I'irsonov kvrltr l 6l Puberlergovoda (iunicr)27. 2E.175
I'ivskilrop 86, 176 PueryeralnrparcTa20?.20lt
I'hccntal0l.105
P h c c n t i r i s4 5 . 1 0 5 I\lc.i 56, lll
I'livrcorio 207 I\na hrunidb,r zrnom llts
PuDom.tsro,rlljeko 169,171

ZwiDtn LRtt,\|()It('
226
 Kazalo pojmoria

R S l o b o ( l nd o r 2 r n i ck r a v a 1 . 1 1l.: 1 7
Itrnl hklrcjta99. I00. l0l.l0l. l0l S n r c d cg o \ c d o 1 2
Rrndnrnnl9l. l9.l S n r i l i k n rr o i k a s t . r7 :
ItirslSolcdr I56. 157 S('iin:rsrtrna 8-1
l{cilckssr i njx :e soiino /nx) 8:
I{ckr.hi prcsl.d .rl Sonrxloccl :0.1
Itcnxntt kravr 38.-19..10 S o r n . r s k sc l t l n i c c l l l . 2 0 0
l{crrinl5lt S n o l n i e c n t l r: 1 1
Itcpinin stlanr! li3 S p o l n i c i k l L2r sN
I{cpiaiIo/rno il2 s r c d , r i rl t l k r c l i r I l 5
I{cfini rc/firci ii5 S r u l n j c( l L r Bsor . i i r l i i l c 1 4 2
ItcprxlLrklivnr clikrlsnost
l0ll. 109.it0 s l . | o s v l | | r i s k o |kr l i n r o r n ] : 1 7 .l , l t j
l.(cpro(tt|kllvni
eik[1s3], 34 S l | r d t l f t l r l lh | l | | r i d bkl M v r | 0 a )
I{clorciirrfhccnlc .15,105 Shndrr||)l hkl eii l2S
I{czcNnlkoloslruml6l Slrrllf /r lclr(l l6l. l0l
Itihlicbmnroli4 ( s l l r r r n ! r | , r r c l ( x h 9 7 .{ ) 8
Rili/inrIoDx)rri:9
Itohol/r DrLr)nju krx\r l15. l.16 S l o i n us o l 1 6
S l , ) a r r i S r r i r k7 6 . l l l
SrrtIi keli 77
S Skranr!npncnite li6
s c k r c e i i nD r l i i c k . 1 9 s k ) i r ) i c r/ r r c / n r r i cf x p . l a l l l
S l J l ! l s r rrox l ( l o tl i c 1 0 . l . l . . l . l , 1 5 , l 6 srrtl7ri1rclxni hipol'c .r9
silcno 7: Srup ri dortlt osri ll, l1
Sl!r I hkllciiskr kfi!ul] lll
Srlnir t|lr\'ll 62 S 0 h if i v s k i k r x s n c l 6 l
S r l i | 1 ' n ik! r i ! | 6 3 S r l r ) s h l9 2 , 9 1 , 9 4
s i l lA l l 6 5 S u n c o l ( r c t { )svrl a n r r 8 1 . l 8 E
S i n r b i o / .b k t c r i i r 5 5 S u r ) c o k r c l o !zom o 8 2
Sirncnl|hc:2.21. lli0. lll l. lltll Sopci 87. 190
Snrk 77 S u s r x ! id r i , r n i dk r a l a l l 9
s i r i i r c 5 t 5 : . 5 . r .I 5 7 . 1 6 7 S u n r ! k r N r l c l c 1 5 . I l J . 1 . 1 91. 5 0
S i s N n j rcc h d i l f i ) . 1 6 5 snicnic siicnr 7l- 7.1
S i s n ik r n a l 1 9 8 SurhiJ |lic ulxlc \ inrenx 100
Si\orolcdo ll

S k L r t nbi o k s7 a r e l a d 1 5 5 s
Skupni boksovi za krave 1.16 S|rolc25,26
SlinI 56 S c a oi n r i n i m u m
6l
Sk)bodnodrTanjelunadi 195 So hom 15
Svcdski lahraii3

I
)27 I
- Kazalopojmova

nhrio letus 32,37

Tehnoloiki procesproizvodnje 92 Vine 47
reljenjekrava 41,45 Visokovla;ni siliranikukuruz 189,t90
Termostatiani utj€cajhrane 134 Vitaminiziranjekrava 99
Tesko6e pri teljenjuj unica 177,178 Vitaminiziranje
teladi 213
(Tih estrusili gonjcnje28, 37 Vlakna 54
Tijek lakracijet24, 126,127 Voda lJ6, 164,I85
Tijek poroda43 Vodenjak43,44
Tjeranjeili gonjenjc28,2e,37 Voluminoznakrmiva 59.60
Tovmladcjunadi 179,I87, 189,I90 Vrh laktacije123
Tovna frali 192 Vrhmlijednosd124
Tovza (bijclo) meso 170,179
Tranzicijsko
Trave 62,69
razdobljeI ll, I I2, I t3
a
L-)
Trcndsilosi 67 Zakiscljavrnjc
tekuCehrane t68
Trcndu p,oizvodnjimlijeka l6 Zaostajadcpostcljicc204,205
Trihomonas37 Zastiicncmasti 103
Tritikale 82 ZaStiicnimcrionin88, I l4
Troakar 209. 210 Znakovibredosti42
Trokralnamu:nja 50 Znakovigo'rjenja29
Tmdovi 43 Znakoviprcdporod 42
Tubazaolkrivanjegonjcnja37 Zob 82

lrrl ln
Uginudc tetadi153,168,212 Zivotna proizvodnjamlijeka 35,36
Ultrazvutniskener42
Uljanarcpica 76
Umjetnoosjemenjivanje |8
Upalavjmena 198,199,200,203
E Sacc""^88
Ure.ja67,84, 85,105,I84,185
Uredajza reljenjekmva 178
Uzimanjchmne l3l

vanjskidimbcnici90
Vclidinakrave 128
Veliiinastadaklava 16
Vezanodtanje 139, l4l, 194

ztunisi. UREMOyIC-
228
."{
- Q 4s767y

Autor je vedeg broja tehnolo5kih ptojekdta za izgradnju ili

rekonstrukciju farmi za proizvodnju mlijeka, prasadi i tomih svinja.
Sudjelovaoje u izradi Programarazvoja poljopdvredeu Brodsko -
posavskoji Vulor arsko- srijemskojzupariji.
Svoja znanstvenai strudnasaznaqiao tradinimaunaprjedenjastodarske
proizvodnje prcnosio je znanstveno-strudnimsuadnjama na agronomei
vetednareu vise od 25 velikih fami u Hrvatskoj i Makedoniji, te brojnim
strudnim predavanjima na savjetovanjima agronoma, veterinara i
proizvodada s obiteljskihgospodarstava,
Autor je ili koautorvise od 40 znanstvenihi 40 strudnihradovaod kojih
su mnogi citiraniu medunarodnim referalnimpublikacijama. Sudjelovaoje
na brojnim znanstvenimi strudnimskupovimau zemlji i inozemst\,u.
Kao autor ili koautor napisaoje nekoliko sveudili3nihudZbenika:
Svinjogojstvo(1997.),Stodarstvo (2002.),covedarstvo(2004.)i prirudnik
PraktidnosvinjogojsWo (2004.),

zroninit uRxMoylc -
230
 Prof.dr. sc. ZvonimirUREMOVIC

Zvonirnir'Iircnroric ro(len je il. li\k)plda

'r)1-.
| r r \ l i r r . r T r / ] i .( r . n " \ r r i l n l t r i ! r r r n . ri u
.irr
zil\l-ilo .jc u Sla\onskornllrodu. l)iflornifa().ic
1961. !o(li e na l\rl.joprirlcdnonr f'akullcl! U
Zugrcb|l(d nrs Agrrrnonrskilll(Lrllcl).ltntilr'sko
sloaarsklsnrlcr,Nill(on/ilvficno{ falirrllcta zlrpo
slio sc na Ib l.joprirlcdnorl dobrrr u \ruko\iu1r
(sudr VtJI)lK Vuko!nf). Kuo difckt()fsloiurst\it.
Lrai.icnr.jo sirslir\ubila p|oizr,otlnja ntli.icl(il. gorcdcgisvilliskot Drosl.rildio
tc s\c do,/ilDoslcrriir nir lritkLtllclu poljoprit|ctlnihzrurnosti LrZagrcbrrl()N(r.
godinc. U rtijcnrc nic,tolu fu(lir u VLll']lK-u Vuko\uf. u,/ I)finrlcnu
nit;novi.jih rlostignucu u rcnrljr isviiclu. osl!ilfcnisLt/nuauitrifct/Ullilliu slo-
a i r f s l v(u7 7 ( Xl )i l i t i rl n l i j c k ap o k r u r i i l 9 { ) 0k r t c s l pl o k r r i r i ig o ( l r i r r j c ) .
lvlugistlilaoje iz podr'Lrilrrtovcchrslratrit lrirkLrllclLr poljoprirrcdnih
/nlttr()sti1984.sodinc.l)oklofskLrfarhtjuobrrnio.jc l9l{5. uo(litrctrlti\t()tD
Iirkullclu. l9ll().rodinc rzirhrirrr.jc /it usistcnlil. u l9li7. g{xlinu-/ud()cc lu.
nu prerlrDetLr 51(tirr\kl proi/\orlnjl. O(l 19S7.(lo l()91. go(linc bio ic
t u k l j L r i ci n
L r i / r o ( l c n j cn l s t L r \ 01 l r ' u t l r t r Sc trai n l o g o l s t \ o trl Vii()iikoli u
K r i T ccr i r n a .
l9{)2. gociinc proltirknut .jc u zvunjc izvlrnrcdnt)rr prolos(rfu.trit
prcrlnrctt|Stoairf\lr pfoir\ oLlnir. od 1996. godinc pfediric Osno\c
sloalr\l!i! i hr'unidbc slolic. l()91(.s()dincizatrlunjc za |eckr!ito!pr'olcsor'!
tc prcdirioIrcdnrclSloarrsl\'ostUdcnlintll slucliiltlililror(rjslr'o.
llorinio je nii slLldi.iskiln pulo\unjitrritu Nizozcntsloj.Njcrturikoj.
Itrliii. Sviclfskoi. \/cnczucli i S.\I),u. l,rol. [)r'c'rror ic .je kiro glirrni
islfiriivuaisuladnik bio ukl.j0icn!L \iie proickatLt N,linistrAt\il,.nut)ostii
lchnologijci Mirrislilrslvu poljopIir,rctlc i iIt]llrslvil a rozultlltiislfliivat).ia
bili su osrroricr r0 sl\ilranjc no\e tdhr)olo{ijchrunidbc koutplctlrint
obrocirnlHI r'isokornlijcinilt krala i hranidbclnLrdcjunadi u iltcn,.i\lroll
10vu.tcnrcl.icnc ra lcnor11enu kompcnzirujLrlcg fustu.U svilliogoistvujc
krc'irtorriicionalnijc\ laine hlanidbcsr inja silirunirnkukuruzon..jeliinijcgi
ckoloSkiprihvatljivijognlrainl drTanjl srinja na rlLrbolojpro\rirci i cLo
hmnidbcs\irrjadodutcinrrprirodnihzuotrla.

tt9