P. 1
Uremovic - Govedarstvo

Uremovic - Govedarstvo

|Views: 2,640|Likes:

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Гајо Боске Јокић on Dec 30, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/17/2013

pdf

text

original

UDZBENICI SVEUiILISTA U ZAGREBU MANUALIA LTNTVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

prof, dr, sc.Ivo Karadole ploi dr sc.Ivan Knezevii doc.dr sc.DarkoCrbeia Vera Volari6, dipl. ing. prof. Nada Ciamak, Hrvatska ekarska mlj udruga, Zagreb

Grufrcka

HLAD - Papima konf€kcija, Pluska VARTEKS varazdin Tiskara d.d., primjeraka 1000

je odobrio Objavljivanje ovogsveuailisnog udrbenika Senat Sveudilistazagrebu, u odlukom brojr02-1039/3-2004,, od 14.rujna2004. pripomogli Izdavanju knjig€ ove su: Hrvatske Ministarstvo znanosti, obmzovanja i lportaRepublike poljoprivrede, gospodarctva i vodnoga Ministarstvo Sumsrstva Republike Hrvatske

CIP- Ktrhlogiz€ijru publikocrji N&ioMlnr i slcutililnak.jiznid - Zasrcb uDK616.2(075.8) UREMOV Zvonihn lC, Govedmlvo ZvonimnUrcDrovii. / mljckarol{ 2004, zrgcb : Hrva$ka odruga. - (Udtbcni€i Sveuailitu u Zlsrcbu = Manualio UnivcBihris sNdiodm

ISBNS53-96089-8-8

,t4l t09t5 |

Prof.dr. sc. ZvonimirUREMOVIC

G(lUEDARST

HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA Zaqeb,2O0d'

'r.rl"ft&*t"a .'f" alew ?.fr7 q*tn aufu ru6 yo o'qn .ryvu

"ti'i'ii'oi ontu q/;q

_J"! rugolsN

7r9kk

PROSLOV

Ruzlozi pi:tunje ztt knjige <GOl/ED,lRSTl/O>su: . nelavoljnu ruziuu ztldtljd nd obiteljskin /Arndma u Ilr|atskoi zl)og koje nemd\)e[ci.ialiinic proizvolnic nlijale i govcdcgmcsu, 'koliiina ilidk|ota \nluninozne h)'enctc na(tindrZufljakrava i poclmlatkt ispotl.tu oplimolnih uujclu ncophodnihzu boli( iskariiluvanie tlusAcdnc
u j n u r t t t t l i t ,t : n t ' r t fttttzt t'.lni. ni...1

. zbogni.sleproizvtxlnje u nlijeitlon goveddrstrunena dovoljnih kolitntr nLijeka i ficsa nili ckonomilnosli btz koje ncma konkurenlnosli n,! .tlratnon lriiilLt. je Zhognavcdenih razloga knjiga <GOVEDARSTI/O> nanijenjena: . shtdentinu studijd BILINOGOJSTItOAgrononskag/Aktlteta Sreuiiliita u Zagrehu (kuo dio predmeta STOCARST\O) ova le l jiga omoguciti gorcdatstNau Hrrdlskoj, stjecdnje znanjaza unaprjedenje . ttudentimastLtdia STOCARSTVO ,'lg'onomskog .fakulteto Sveuliliita u ZagrebLt ostalih poljoprivrednih i sndnih uiiliita u Hr\utskoi, noze i posluiiti kao dapunapostojetoj literaturi iz govedarstva, , strltinjaciua saujetoclawih sluibi da uzgajatelji a na obileljskin gospodurstuima pomognu uiinkovitije proizroditi mliieko i mesa.Na tai ie naiin pridonijeti da govedurstvou Hnatskoj zauzmeono mjesto u Euftpi kaje mu pripadu s obzirom na objelctivlle moguitlosti zd njegoy razvoj.
-. Co|.EDARSTITO

U knjizi je uliuzanona ogranilatujule tinhenike boljeg iskoriitavrnjd postoje[cnaslje(htc osnore u ule got,elertlt\t. Islatkn le sn mjere i naiini postizunju bolje reproduktive elikasnotti he. koje nentu vete i .ic/iinije pntiz,^odttjcmlijt'hu i mesu. Opisanc tu rdzliiite tehnt)lagie hrunidbe i naiini.lt:unja srih kategotia go\tedeiposlup([ koje lrcba piowdili tl uzgoju i bru go|cla. Is(ryno su olrisani naaini spt?nnnja k|elIlelttc roluninoznc hrattt hez kojt se ne trc:c postici rcia prcizvodtit! tlijckd i icsa.lsklitl ta.i( \'u:nost i naainipo\lizrnja boljc ltalitetc tnlijeku o kr.tjoj ot,isi ttc sutro pruluirn cije u vet i Drcgutnosl ltreradc i itto:a tlii.'kd na lt:i3te Iut rryc. Print.jt'nu nuvultnih njua, tehtnhgiia i lostLtpuku prcdurjet ic za t)sl|ari|dnia orrc rd:ine ptoi:todttj( got,cde^ltr! koiu su u:guidlclji u liuropi lxtttigli .jo: osa dcrclili gotlittct ptoih)g stuljk'u. Eitrlt.rki .ru proizvotluti mlii(La itncsu yliazali du sa pblildl)il o grt'edatslwt no2a lxtsti<tirc<ttn i kwlitatnijo t luoizvolnjofi nlijcku i ntcv, d ne.ran ) rciit potiujim i vclotlt ptulainon die on nliiekuju U pi.';on knjiga <COf IDARSTI/Or, uz ht oiln litct dtutu, .tlu:it) \um .tc ,'i.*cgodii ii l isk .r!\,tr , t!:ullulinte yluslilih isltu:iwttja. kuo istt:ttati.ii tu .rlcte i r :uruinj()Dt ., ugt(tttotniDlui |clcri urinu a r,alikittt t,tliieininl .furnanu i Hrrat\koj. Nd kl,isnitrt .ra|icti rt ia Lhtt|st|cne zaititc gorult :uhtuUrlicnt s( nw:cnot kolcgi prcl: lr. sc. Vlutkullupit\r s tlgtrunnsktg lirkultetu Sve ili.ittt tt Zugrcbu.Zohwljujantsc gospoli lluri ji n)lh-Zwnuftk.t Agnnnskog lrkultctu S|euliliitd uZugt?hu,ikolcgi Mihotilu Marriitu lipl. ing.polj. iz IIUPIK-! lTktvu hoAd w i.ru.li o1e:u i grulikonu koii su fidonijeli tehniakolottcitli o\ti knjigt', lc kol.'gi Du1'ku Uhcl'u! A!!1)nomtktg lttkultctd Sr.rliili.ita u Zagrcbuna tt'lo kvalitctninllblogrefijenu knlnih kulturu. Zah\\tljujci| rr'(en.e titrlu koii s|oiin sarctinta pridonijeli .nunstr)cnoj slntatloi yt ije.ttio.\lio\'.' ktljigc. i (iiji Poschnose zuhtttlilienl .rpot1:orinta j( popis tlutcden nu liraju) jcr potpotc ne bi hilo nlogule tiskuti otrt ktiigu. lrc: njifutr,e.finunLijskc potuknula je Hrretska nljekarsk.t Pi.ruttic loljigc <COVEDARSTVOT urlruguiz Zagrebukojoj se,kuo izda|uiu ove ktljige i prc licuteliu litcralurc :d unspiadenje govc(lotsN Htlutskoi, ndjljqie zolt|uljriet . Zagreh,studelli,2004.godina Auk)r
lt.rirrt I Iltal.!Ol l(

Sadiaj

SADRZAJ
PROSL0tI I. L l. 1.2. 1.3. (;OYEDARSTYO VEnoslgovcdarstva (;o!cdarslvoHn'atskoj iusviiclu u postojeae'n stanju nrjcrcza unxprcdenje i Razlozi govcdarstvaHrv Nkoi u

t2
17 l9 l9

2. PODRIJETL)I PASMINE GO]/ED/I goveda 2.1. Podfijctlo govecla 2.2. l)rsnrine ]/'1NJ (iOruIDA E 3. RAZIINOZA govcda 3.1. Pubcrtcl 3.2. Spolni ciklus gonjcnja optinralno i vrijcnrcosicnlcnjivanja 3.3. Znakovi krav:r 1.4. Pbd|lost koji kmvn 3.4.1. Cnrbcnici utjctun pbdnosl proizvodnia kravai visoka rrllijcka 3.5. Plodnost 3.6. I'roirvodni roproduktivni ili cikhNkravir 3.6.1.ltazlozi dugog scrvisnog rozdobl.ill lndcks rcljcnja J.6.2. 1.7. Iicmont zamjena ili krava stadu u govcdl pokazatcl.ii 3.8. Optimalni u ru/nnoTvaniu podnrlatk0 rezultat.t rcprcdukciic pft)izlo(lniu na 3.8.1. Utjecaj i obnovu slada 4, BREDOST KR,!V,l 4-1. Porod ililcljcnjc kmva 5. CRADAVIMENA Iuaenj 5.1. Fiziologija a nlilckaintuinjekr.rva 6. '7, SUSTAY PttEZll,la,l PROB.|YNI

20 2',7 21 2lr 29 30 3t l2 3l l6 3lt 3ll l9 39
4l 4l

47 4()

KRMIYAU IIMNIDBI COVEDI 7.1. Voluninoznaknniva
GAEDARSTTA

59 60

'Flr-

l&

-

sa&zaj
1.2. Konccnlriranakrmiva '7 proizvodi prehrambene .3. Sporedni industrij e 1.4. Mineralnakrmiva 7.5. Krmnesmjese 8. CIMBEN]CI O KOJIMA OVISI PROIZVODNJA MLIJEKA 8.L Naslj edna osnova proizvodnjmlijeka za u 8.2. KolieinilI kak\oia stoane hrane proizvodnje ijeka 8.3 TehnoloSk . i proces ml 8.3.l. Suhostaj 8.3.2. Rana Iakucijt 8.3.3.Srednja i kasna laktacrja 8.3.4. Zastojepotrebno proizvodnju ostvariti visoku mlijekapo kravi? 8.4. Kadrovi organ i izacija rada 9, 9.1. 9.2. 9.3. LAKTACIJA Tijeklaktacij ili perzistenc laktac c e ija ij proizvodnju Cimbenici i utjedu laktacijsku koj na Cimbenici i utjedu masnodu koj na mlijcka 8l 85 86 87

89 90 91 92 92 99 Il5 ll9 122 124 128 t29 t33 t33 138

IO. FIZIOLOSKOPREHRAMBENE KAMKTERISTIKE KRAYA 10.1. UzimanjeilikonzurniranJehrane
10.2. Volunrinoznostobrokazakrave

II, DRZANJA KRA]/A SLJSTAYI . t39 l l .l. Vezano krava drtanje 139 ll.l.l. Vrstcstajazavezanodrzanjeiletiita l4r I1.2. Slobodno drZanje krava 143 I 1.2.1. Dr2anje pojedinainim boksovima u skupnim krava u lige ili boksovima 143 11.2.2. Drzanje krava stajamavanjskom u s klimom l4'l 11.2.3. Drtanje prostirci kravanadubokoj 149 -tele 11.2.4. Sustav drzanja krava 149 11.3. Ko)nbinirano drzanjekrava l5l 12. UZGOJTELADI 12. Posrupaksteletomnakonporoda l. - fizioloske I 2.2. Prehrambeno karakteristike teladi 12.1. Krmivauhranidbiteladi

t53 t53 156 159

zvohi uREM ytc .,.tt tt.t-..1 mn o

I

Sadliai
TLLADI I3, SUSTAV] HI?ANIDBE 13.1.Naiiniuzimanjiteku6ehrane 11.2. Vrslci koliainctckuiehranc uzgoj teladi u u 13.3.Shcmc hmnidbc tcladi razliditim koliiinama lckutehranc 13.4. Moguanost ionalnijcg i rac uzgoj tchdi u Hrvalskoj a 14, UZCOJ,JUNICA 14. .luniccprcJ jc l. l..lJcr junicr pri 14.2. TeSko6e tcljenju t5. 10v Govt:DA 15.1.( i[rl)enici kojirn ovisiusp_jeinosl tovcjunrdi o 15.2.'Iovmladejunacli 15.3.Konlbinirrniloviunadi 1 5 . 4 .b v g o v e d o n l p a i i l pokvatclju tovujunadi 15.5.Klaoniaki i 15.6.Noainidrzanjajunadi rilovu 16. NEKI': BOI.ESTI KIIAI//1| TEL/1DI (nrastilis) vimcna 16.1.Upala postcljtcc cnIi o sKtul i nai u,,i) 16.2. Zaosraianic lRtt 163. Kctozkrrv nruzrn 16.4.Mlijcanagrcznica-pucrpcralnaparc/ir I6.5. Kiscl indigcslijaburagn(ircidoza) 16.6.Akulni nadanrburaga(linrpanija) 16.7.Bolcslipap.rka t...)/, 16.8.KolibAciloza(inlekcijalcladibakteriiom LITERATUIIA KAZAL0POJlt|Ol/A O AUTOIIU )G lZDAy,lN,lU KNJ f: PRIPo lt4( Ll SU lG

" -"-*

r65
165 169 l/l t14 175 1',7 6 t77 179 t0 I ta? l9l t92 t92 t94 197 198 204 205 201 208 209 210 2t2 215 223 229 231

corltDl/rsl?

goyedurs6ru l. l, Yai,nost (iovcdarstvojc u svijctu nirjvaTnijalititnr stoaarstva pol.ioprivrcdc. i U je. godincu ukupnoj vrijcdnosti poljoprivlcclnc Njcmaikoj na plimjcr. 1996. proi;,vodnic govcdarslvo s,l4'2,. zilsluplicno proizvodnii sudiclujc Istodobno. sbiarstvo Lrhf\nlskoi poljoplivrecinoj s 45'% (2(X)1. godino43 '1,).t.l ukupnojvrijcdnosti stoiarskcproizvodrrjc '%. je govodarslvo u Fllvatskoj zastupljcno oko -14 Ovi podrlcilkazuju niL s protcklog rlzdobl.jr I Ifvalskoj. tcikoac irgrara u (iospodarska vainostgovcdrNtv .,cviscstluka: . za lotrcbcstanovniitva (mlijekoi nrcso) dljc bioloiki vrijcdne namimicc o koiilnaovisi standard slanovniitvir. ' proizvodisirovine za plcrudivaiko irrduslrije: nrlickarsku. klaoniiku. koZarsku kojina se zaposl.jall znlliln dio stanovniitva, u . mlijcko. rneso (kao prcradcviDc) i)iva govcda vazni su irlorni proizvodi. . goveda biljojedi i primarni polroiaii cncrgijc sadr2ane biljkarra u su . govcda preraduju manjc vrijcdnc rdtarske proiz\,ode (sijcno. kukuruzovinu, lisie iglavc icacrnerepe. stodnurepu, zelenlrkrmu s kojo sc na drugi naainne nogu iskoristiti. oranica) tra\u s paSnjaka. i . goveda prchrani nisu konkuronti za u dovjcku, razlikuod svinjai pcradi

1l

koji sc hrancpfctcTilo iitaricarra. . govcdir proizvoLlc najboljistajski gnr.rj ko.jinr poboljiirvlplodrx)st i so 1la (kukur-Lrz. znatnijcpovcaavuiu pfiro(iiu ratarslvu Sctcmafcpa.pscnica i oslrlo). . govcdafstvo ulicacna oslanlkstano\nrS1\a scl[. na . u rnanjcrazvijcnim (bi!oli. zcbu zcnrl.jurna govc(lo jcfiinil rar.lna snagiL ic
golcdil).

( C o v c d us k a p r o i z v o d n . j a i n i l 0 n r c l j r n ; / \ ) i l l u k 0 l n e s t o a u r s k c f a proizvoLlrric. gor Razrijcnost cdarstva nilitciccsc iskr/ujc: . broicnlkra\a i slc(rnih.jurricr. . trroicnl krlvn po lrilornnicn. . godiinjorrploizlorlnjonr nrlijoka krari. po . g , r l i . r r i , r r n , , i z r , r l r r i , r r t r. . r t , rk r i r r i . pr c I govctlu|stvo lnlcnzivno riuvi.i0no.ic Iirropi. SAI). Austrlliii. Novonr Lr Z c l a n d uL re k s t c n z i v n i j c LjrA l i i c i i A . , i j ii r k o . i cn r l i n r k o n l i n c n t i r n r o . . c ok 5 0 ' l o g o \ c ( l ol.h r i z v o d r r jn r l i . j c kp o k l u r i u A l i i e i i A z i j i k r c i c s c o d 5 ( X ) a a kg. i kg. do 7(X) il u Auslflliji. l:Lrnrpi Sjcr'o|nojArnc|ici 3(X)0 lt(X)0 ocl tlo 1.2. Govtltrslvt u Ilrvttskoi iasriitilu

13rrrjnostln.jc kfavu i stconih jrrnicLrrr llrvutslioj zr frotcklo jc pclnrcslo,lodi(n.jc rrrclobljc nuvedcno u tablici L Tablica Brajgoveda, 1. krava sleanih i u iunicau Hrvatskoi razdobliLt 1988.-2002. kon) (040 Godrna
1988

Ukupno goveda
843 830 590 494 451 438 438 4t7

poduzeia
191 207 117 71 5l 57

lndividualna gospooarstva 652 623 473 423 400 391 381 375

Krave+ steone 513 492 383 335 304 296 280 274

r990
1992 1S95 1997 1999 2001 2042
lzvor SLJH 2002

tl

Govedarstvo poloZaju proizvodnji Bolji ekononrski mlijeka u posljednjih nekoliko godinanijc zaustavio pad broja krava. l)Lijezabrane uvoza,zbog govedespongiformne encefalopatijekavljeg junica ludila(CSE),sma{ivanjebrojakravanastojalo zaustaviti sc uvozom iz Austlije. Njemaike itd. Domaiih junica, i pofed staltu)g smlnjivanja krava. ima dovoljno. One su .jeliinije, prilagodene naiirn uvjctirna. po pr'oizvodnji zirostaju uvoznirrainc prcclstavljirju nc za opasnost bolesti od (iSE.kojc rnoguugrozitinc samopojcdincfar-nrc i govcdarstvo vci cijolc llrvatskc. Zbog sralnog smaniivania broja krava, sman.iivana ukupna .jc ploizvodnja mlijcka ito sc ncpovoljnoodrilzilo nd stupanj dostatnosti potroiric mlijcka u IIrvalskoj.Ukupna proizvodnia. potfosnjamliicka i govedeg prikazani mes!.tc stLrponj dostatnosti potroinjimliickairrrcsa, u su u tablicarnd i 3. 2. Tablica Proizvodnja 2. i potroSnjate dostatnast mliieka Hrvatskoiad u godine(u niliiuninaL) 1987.1999.
Godina

Ukupna prorzvodnJa 1.013 690 593 621

lJkupna potrosnja 9s5 791 7t4

Dostatnost
o/o

1987. 1992. 1996.* 1999.*
l z v o .H G K . I 9 9 7 'Bosnc Grga 2001

106 95 75 87

Tablica3. Proizvodna-potro;na bilancagavedeg mesa od 1996.do 1999.godine (0A0kg) Pokazaieji 1996. 37.068

Godina 1997. 1998. 32.534 22.574 1.835 53.274 32.284 17.910 1.263 48.931
66

1999.* 39.416 19.896 960

govedeg Proizvodnja mesa govedeg Uvoz mesa govedeg izvoz mesa govedeg PotroSnja mesa SiLrpan dostatnost

16.261 1.594 51.736
72

58.352
67

zvorZalodza ma elng L agrarL. Agrononskl tet 2000 iaku 'Bosni Grgi 2001 0at:LD.1RSf|O

ll

Goveda6fia u Prerna Capulu (2003.)dostatnost proizvodnjitnliickau hU iznosi '/o.a u proizvodnji izvoza 108 nlcsa1067o ilo ukrzujena slabcnoguanosli i/ Hrvatske zemlicEU. u bnria krava,dakle iukupnc proizvodnic Posljedica stalnogsrranjenja rczultirala jc ni)om mliicka, te slabijit kupovna moa stanovnistva, + i godiiriom potrosnjorn Inlijckn (konzurnno prcradcvine) mcs.t.ito ic vidljivoiz podataka tablici4. u u Tablica4. Potro|nia mliiekai mesapo stanovniku Htuatskoi Godina
1987. 1990. 1996. 1999.i* Mlijeko.L 208 199 170 159

meso, Govede* kg
17,4 11,8 13,9 13.0

meso, lndeks Svinjsko* kg Gov.:Svini.
34,7 24,6 25,0

50,0 48,0 52.0

' U r c m o v r cI s l r 1 9 9 7 "BosnaLGrgi2001

u [J odnosu rcmlic liu:/natno zaostiticr]lo poltoinji mlijcka i nlcsll. na Potrl)ini0fo slflrovniku r.r l]U iznosi 100 kg nlijckrt (konrumno F prcradovirlc) kg govcdcg nrcsAi20 nc I'(nro!l1ia nrliickavaTna.ic slno /bog nicgovcbioloikc vriiodnosti. (trblicn5.). pfoizvo(lc nr stoan$kc ncgoi zbognizccijcncu odnosu ostalc wiiednostikao mlieko Tablica5. Cijeneproizvodaisle energetske Proizvod Nllijeko Jaja PrSut Teletina
l z v o rU r e m o vc 2 0 0 2 :

1 lltre, Cijona kom., Jednako L mlileka po energiji ili kg, kn
]L

jedinice Cijena energiie,kuna 4,1 6,6 14,0 18,0

1,1 100,0 60,0

6 jaja 0,14kg 0,30kg

je polovicau Hrvatskoj nlijeka (po kravi) i nrasa Codiinjaproizvodnla niska. ito znadi da s0 uz f'ostojcci br(i krava n0 moic oslvariti veia proizvodnjanipotrosnia nrcsa.Zbog nedovolj c doslalnostiza mliicko, koja Madarskc. Slovcniie, iznosi87 ol,. razlikanrlijekauvozi se iz Njenladke,
1\rinrt L Rt,\ljl I(

(io|edaBh't) Austfljc itd. Po broju krava na ha oranica flrvatska jc ispod eLrropskog prosjcka S1o.ie vidljivo iz podataka lablici6. u Tablica Godi'nta prcizvodnjamlijekai masapalovtcapa ktavi te brcjno 6. po krava ha aranicau2001.godini stanie Zemlja Nizozemska Danska Njemaika llalija l\,4adarska Slovenija Albanija
Mlijeko, L

Masapolovica, kg
211 251 322 270 224 243 106 260

Krava/ha oranica 4,27 0,38 0,27 0,08 1,23 0,83 o,25 0,29
0,16 0,18 0.05

7. t43 7.516 6.256 6.036 3.043 1.701
5.262 5 866

Eurcoa EU
Svijet Hrvatska USA

2 206 2.404 8.226

281 204 205 327

l2vorFAOYearbookProduclron2001

polovicl zaklanihgovcda nijc ckrvoljna ostvllivanic veae l\4i!si! za proizvoclnjc govcdcgnrcs:lu Il|vatskoj.Osinr por.clanjI nl sc Iolovicir tovorn vctc za!rinc n1nse. pr'oizvodnja govcdcg do rresan I lrvrtskl)imoio scpovcalli oplodnjorivcicg brojajunicasjcnrenonr bikovr nrcsnih pasmina proiz!odnjc suslavonr krava{elc. Od ukupno ploizvcdcnckoliiinc nrliicka otkupljcno.ic /ir polrcbc mljckarr 1999. u godini65 'L (ranijcispod5{)rL). ito nijc (lovoljno boljc za koliitcnjc postoiciih prcraclivaikihkapacil0ta(iskoriilerroslkapacilcla nrljckrra Hrvalskoj nraniaod 50 'f;). i /a vecu potr'oilriLr u mlijckd po .jc staDovniku. Malo mljckirrcinrajuisti ploizvoclni progfamkao ivclikc. Onc Dlogu pfepornirtlii!c. uspjctina tliiitu. lko slLu lrsortirni!1u spccifiane i (c a t r a k t i v nC r p u ( i s u r . .1 9 9 3 . ) . Razlog relativnogpovcalria olkupnih koliiinn .je u slabili/iraniu olkupnihcijena i znaanjnijipad ukupnc proizvodnie nrlijcka. Prcostala proizvedena prcradlrje kolidiia lnlijekatrosi sc u vlastitom domaainstYu. u sir.prodaie lrznicarnatroii za ishranu na i teladiZbog nedovoljnih kolidinamlijekai rnesa. i oslalihpoljoprivrednih ali jc 2002. godirrclLvczla proizvoda, Hrvatska poljoplivrcdnih proizvodaLr vrijcdnosli\ei(i od nrili.jardu dolara.

t5

Govedarstvo jcdiniccza mlijcko su Iarmena obitel.jskim gospodarstvinla. Proizvodnc Njihovaveliiina r,r stalnoraste, broj im opadazbog stalnogpoveianja [U a proiz.vodnjc mlijckapo kravi.Trcntlu proizvodnji mliiekau Furopjnaveden je na grallkonul.

Trcndsmanjivanja kravau l-uropiuz povc6anjc mlijeinosli po kravi. nastavljcn i ic godirre. nakon 1990. Zahval.jupo povcdanjLr mliicanosli .juii ,1177 g: k r a v i ( 1 9 9 1 .g o d . k 2001.god. 5262kg), i porcd padabroja kravau znatnijeg islotnraldobljuza 26 7u,ukupna prrrizvodnja mlijekau lirropi u razdoblju 1990.do od 2(X)1. snraniena.ic zasvcga 6'lo.

------|

ploizvodnie kzvlieg Grafikon Trend 1. (Meyn,1997.) mliieka Eutopi u

gospodarstvima tJdjcllarmi kravr po vcli(]ini obitcljskim na u IIrvat. skojnavcdcn.ic u tablici iodnosi rur2t'.'f.l u/giriirlcliir \rr .lJrlil lori 7 sc iiiir konlmlonl.
pod voliiina Na obitcl.jskim gospoda|slviDra kontfolonr llSC. prosjcina llrmc iznosi5.4 kmvc. po Iablica 7. Veliaina u skda krcva uzgajatelluHNalskol

po Broj krava gospodarstvu
4- 10 1 1- 1 5 > 16
lzlor: Hrvalskr sloaa.sk cenlar,2003

Udjel% 50,9 4,6 2.3

jc godinc irnala 36,7krava pros'ednolr s U llu prosicana llnna 2002. godisnjom proizvodnjom po rnlijeka kravi 6152kg, dok je u Hrvatskoj prosjek po gospodarstvu iznosio 3.0 krave s prosjednongodiSnjour proizvodnion1 nrlijckorn tclad). za mlijckapo kmvi 3225kg (s pohranjcnim Od ukupnog broja m)ijednih kravau Hrvalskoj2003.godinclarmepoduzeaa godisnjom proizvodnjom oko imalesu 6l3l kravus prosjcanon 51:t00 nrlijckapo kravi. kg
/\o,iuir' Lllf:ll()1 rc

Govcdur:tvo 1,3. Rl:lo:i posnieten sttnju i n.jtra:a Ilr'ruttkti gospodalstr u llfvutskoj\'rlo ic I}o1 klavapo lilnni nu ()biteljskirn inra pa jc ncmogucbilo krkar ozbiljniii rad Lrprorodcnjusclckcijcili nizirk plinjcnesuvr-cnrcnijih pnrccsa proizvodnje To tchnoloSkih inirainadrzirnjil. je ozbiljna proizlodnjLr vciih koliiinu nrlijckapo kotnica 7a rircionrlniju nrlileka.gdic jc nrogui krari. Viie vccih lirtrli podrrzeta proi,,\odrliu /l pr'oizlodnjc. prcsllll su s ckononritniji isurr-eurcnijr naiin or-rrrnizilan.ju zbog nist0 prodLrl(tivnosti |aclu.odnosnoskupc i nccl<ononriinc radollr proizloclnjc ploizvrxlnjc nrlijcka. Nckoliko jc lazlogancdovol.jnc mlijcla u (lo Hr\irlsLqu rlzdobliu 199{). :001. go(linc: I n 0 ( l o v o l j n lci r D u l r l i v n c. i c n m l i j c l i ai.a k oj c ( L r o v i j cv f i . j c n r c ) p i r f i l c l n s ci c (2.,1 | ). : cijunc irlijcka i picnicckoliginn u l.rn-isl cijcrc nrli.ickr ' u f 0 t u . i c o t r ( l c r t o i u r l i i l c n o l : 0 . 0 ( X ) k r l \ i 5i" . o t l u k L r p n b r r r i k | a v r . 2l li og a . klinjcrric isplillc prrxlano /u rtrli.jcko. . krSnicnic prcnrija ntlijcko. isplirlc zu . nedoroljnr stnrina1n)krivcnosl ffi\irln()ssckl(nr. t n e o d g o ! l r f l j u h i l r i d b i rk f l v l ( n c d { ) v o l i n o u l i t c t n s i l u i c i s i . i c n u kv c u cu rrrlijckir obroku krava). ito.ic icclrnod glavnihr-azlo{ir niskoploizrodtrjc lirall];lrlil. fo krr\ i n r)bitcliskinr prlizvodn.jc RcpLrblici lrzvilka govcdrrskc Lr PlcrraprojckcijiI)rogranra (100:1.) godiirill t)otfcba lil llr\,ltsl(oj rrrliiclQiznositac L200.000.(Xlo l1l. Lz lrnosl 75 ".. ukupna lolitinr nrlijcka:,u polrcbc sliuolniil\'l tr pot|oi|ju lIr'rtskoj iznositae 9(X).(X)0.(]0(J t-. ito.jc dorol.jno gociiinjLr za oko 200 litara nrlijcka po slano!nil<u. NrVcdcnir kolitinir nrlijcka hit ic osigu|irnl sljeduai na raainl Vrsla farme [,4ale iarme Adaptirane farme
Velibina Ukupno krava Po kravi,L Milijuna, L 423 405 288 84 1.200

unqrrea[e .ic gtrre.larstr\t u

4 krave 15krava

169000 90.000 48.000 12.000 319.000

2.500 4.500 6 000 7 000
3.759

jalzirane Spec farme 40 krava Velike farme (prosjek) Ukupno 600krava

G31ll knJ?n r VrOovec r Narodrra" ' , rca 0 ! I a

l7

jc Za godiinju polrosnju 14 kg liovcdcg mcsil po stlnovnikLl potrebno s 611 nrcsa 150t lo sc moTcostvarlll pfoir\odnjugo!caleg osiguntiLrkupnn mlijcka i 140(X)kra\a u stslcllllt phniranihll9.(X)0 kravaza proizvodniu kfl!a. s ili klava-lclc ukupno 333.000 rnliickamoguic proizrodnju cla NckolikoiinlcnicaukazLrje jc planiranrr oslvarllll s viie godinibilo.ie659 rrzgLriatcljil od l5 kril!a. u 2(X)3. 'fi, bilo poclsclckcijorn.ic 62.5 krara. goclini u 20{)3. 7li'5 obuhraccno.ie "1'krrt!11' osicrrrcnji!irnjcrrl godiniurrliclnim u 2(X)1. 'L)' (r'clLr kravl.iczadovoljaviritrca od 80 u vcainislitdrplodrx)st pt-odlina cilcrramliick.l i nlcsil uz prinlicnudugol)'nc odgorar':tjuca uzgoi iurrica i nrknadc tll rnliicko lltxtilno I.ickafitnla' clrTitvnc utovljcnu.iunaci. u plogmnra lltr alskoj proxxlcnicttztoinoe claljnjc kg od proizvoclttj.r 4(XX) rnlijckapo kravi' I)r bi bilil oslv rcnr gocliirrjrr rtz na nlillrilgcn)cnl nlaniirlllltrmanra p|inlicnunilcg pobol.iillli potrcbno.ic voltlnrlno/noli li) inpLrlir. sc ntolc postiriihrrniclbonkravl kvlllil0ltronl koliainckonocntriltil. uz hlunont ntinimalnc s!\jckxh\nn u t)fijcdcscrgodiril osnovana.ic Ilr!iltskoi poljoplivrctlna mliicka i rrcsapo vccc ptoizvodn.ic ipostiznn.iil slulbusa svrhontpoticlrll!lr kra\i. Sr\jcl(xlavrlasluTba.tu porrx)t drTx!nih Poticiliniht)ljcra' trcba nrlijckai osnovcza proizvodnju bolicrniskoriit varli0ntslictlne priclorileti i poictlirricniu nr tri nadin uklonili glnvnc prcprckcdaljnicnrpcrvccllniLt nrlijcknirlcsir u IIr\arskoi. Kro rezullitlpodtr/clihnljcra. nrliie'nostpo lclddi)' zn 2 klnvi u 20ll:. llodinijc izrrosilil 674 kg (beznrli.ickl Lrzgo! rrlijckr irncsa pomaka proizvodnji u I lorcd podu/clihnlicla.znatrrijih ncnra(Caput. l99l ) Vctinaproizvodatlblvi sc go!edafslvorl .iosLrvi.ick zarrimaricrlbez prinjcnc odgovaflluce zbog lradicijcili kao tlopunskim o\nko policania [o i hraniclbcdr7anla- nrozedolcsli u pilaiic opravdanost tl pfoizvodllje llrvalskoJ govcdarskc organiTiranc

l\.r in tt t. lll: \ | | ) l'l(

t

Podfijetlo
dpnsntrite
ao

iatedu
2.1.Podrijetb goveda

ie

C

Coveda(hovinae) se ubrajaju u rod sisavaca(manmalia), rcd (puridigitata), podred preZivada(rumindntia) i porodicu dvopapkara ( Supljot oLacacavi cor nia). je prije godinau rnladem Govedo domesticirano 6000-8000 kamenom iskoriitavanje goveda poieloje u brondanom dobu. Gospodarsko dobu. polozaju Prcma zatiljnekosti prematjemenoj kosti govedd dijele u se detiriskupine: . pravr goreda rrurins - buipt imtEdiiu,' - bosbrachyceros . azijska goveda bibovina- banteng - gajal -gaur -lak -zebu . bizoni bisontina bisoneuropaeus
. bivoli bubalina hi\onontcrrCAnU: - bubalu,g indicus - bubalusaliicanus.

GAI|EDARSTYO

t9

Podrijella i p1smile gaNeda a pravllnklLtom' Pravin govcdinazalilinaltjencna kosl gotovosu pod prclazi u drugu bivolima (govedana najnizenrstupniu razvoia)iedrra kost gotovo ravnojliniji u tur (bos lzvornim oblikon cloma[jhcuropskihgovcdadrZi sc divlji gotlinc- Drugi izvonri oblik ic kratkorozno lrimigeniLlt) izurnlo l6T2 u alipo tipu i okvim o'LrvanoJc izurnrlo. iou".lo (/ra hrn./rr'.crtrs).takodcr buii.

2.2. Pusmine goveda (Claput' jc pirsmina Ocl 449 pasrrinagovcdilu svijclu.pfiznata 251 dijclc sc uglrtvnomnrtnrlijcino' govcda It)91 Pfomaprnit"oilniipasminc .). (imli.lckoinlcso) i nlcsnc konrbiniranc Paslrinc I)o Mtc a tohlonc losninc: govcdoglubc konstltlrcr'lc' kfillkoroTno !1!l! - jc primitivno.icdnoboino jc' lcg lrlltsc150-3(Xl lcclnobojna i nisk,,gort,t itttt I ltl cn, visinc).ljclosnc (tzv snlc''r niuska)' to siia, snrcilaili /uta s cfninl plpcilna i sluznicrnil kg i/r1osi1000do 20(X) mliicka s 4 do 5'Z' nrli!0inc k|lplrcitot Proizvodni kravc dillu nlasti. lck otcljcnirtclrd tcii l5-16 kg lJ boliim uvjctima govcdo' kg icio 3(XX) mliicka((.rpul, l99l ) lluil.ic krsnozrclo gocliinjc kakvocc slabijc u i pripustorr dobi otl24 rllicsccai\4csoic ('istc buic irlt rraltt. Raiircnisu kfiianci s buu ion. ll ctapitnlc llllcgav cr nijc bilo uspJcino leddlq (slvostcPska pasrnina) krupnogovcdo razviicnogplednjegdijela je trupil,svrjetlosivc boje i karakter'lstiinihvelikih fo gova(slika l.). Do 20 stoljeta u Slavoniji jc bila qlavna pasnrina. Kasnoaclo 0unice se tclc s 2.5 do 3 godjnc) izrazito radno
/rltinit laR[' Allc

20

Podri.jetloi pasminegoveda

govedoproizvodnjc 600-800 nlijekas kg 5-6 % mlijeine rraje sti. Meso lolc kakvoic. T.jclesna rnasa kravajc 400 do 600kg a bikova700 do 900 kg. Ova zakononzdtiicna pas m i D a , o b r o gj c d zdravljadvrstc i konstitucije skronrnih tc zahtjcva. poft)llc.io lslarski msprostrnnicn u Istri.osobito olcolici u l3uja. t3oja siva. rogovi s crnimvrhom oblikulirc.Cvrstcic dlakcjc a su u konstitucijc. jc Mli.ictnost lJ00 1200kg i oko 4.2'X, nrlijcincnllsli (uglavnom do za nu 01hr loladi). Masa krava.jc 450do 550kg.a bikova od 700do 900kg. jc kvalilctnoukusllo. Meso i Zilkonoln.ic zastiacna autohtona D{smina. Uvozelawtire: u Kriicvacaiu D&grrylc (l'inzgau) sc uzga.jl okolini Vrbovco. C o r s k o mk o t a r u .I jc Ulezcn iz AuslriJc. Kravcsu tclkc 550 650kg,p()do izvodnja nrlijcka ic 1000 uodiSnic I kc s

:.r '. i rlctn. | 'n,rsli. Uzsoiri cili ie I

4000 s 4 '% nli- I kg jedne masti.Visina je do 135cm. krava ga Potiskuje simcnjc talacCrvenc boje, bUclogtrbuhas
+GotEDRSttt)

p,trvo-ani".nrtil"i"

Slika3. Pincgavac

f

2l

Podruetloi pasminegoveda bijelom prugom preko grebcna gomjcg dijela i (slika Imadobnogu 3.). ru tovnusposobnost. Smcdcgovcdo(uobidajeninaziv montafonac)- potjcdeiz Svicarskei Austrije.To jc otporno govedo, ralireno na planinskimpaSnjacimau Gorskom kotaru, Dalmaoiji, Lici i Istri. Slika4. Smedegovedo Potrcbnomu ic manjc govedu. je kombinirana pasmina hrancncgolisimcntalskom Ta sivo smcdc jc (slika4.). Visinakrava 132-138 tjelcsna masa boje,srneie njulkc cm, 600-700 proizvodnja kg, kg su dva 3500-4000 mlijeka. Danas poznata tipa govcdo kg ovepasmine: europsko smcde alpskoBraunvich dajc 5000-6000 jc rasircn mlijeka.U SAD ameriaki nllijedniji Brown Swisssmcdc tip govcdokojc godiinjc proizvcdcoko 7000 kg mlijeka.Smede govcdoje slabiji proizvodai mcsa nego sirnentalac. Ova jc pasminaprilago{lena pasnjaekih povr3ina. brdskirn uvjctirna. inizinskim dovoljno ali s potjeic iz Tirola(Auspod obcrintalac) Silg-ggrgdg(poznato nazivom bojc. trijc), raiircnojc u Dahnacijii Flcrcegovini, svijctlosrcbrno-sivc To je govedo,400-500 delcsnc kg mlijekas kasno zrclo kg mase, dajeoko 2400 ga S 3,8 % mlijeancmasti.Potiskujc sve viie montafonac. buiom je dao gataikogovedo. kasnozrelo prsminx srijctu.namijenjena na SjErIf4lc'r najpoznutijc kombinirana proizvodrrji mcsai Inlijeka. Porjeee Svicarskc i./ rijckcSimme). U {dolina je ova pastnina llrvatsku kajem 19.stoljeda okolicuKrizevaca, u uvczena udrugeza Bjelovara, Durdcvca, KoprivniceiVrbovca. Prve marvogojske godine. s su Bojcje svijctlozute crvene. do uzgojsimentalca osnovanc 1905. jc snazne velikrm bijclimplohama. bijelcglavei rcpa{slika5.,. Zivotinja prilagodena konstitucije. u uvjetimaproizvodnje nizinskimi breiuljkastirr gd1e pasmina. krajevima Hrvatske. je i naJbrqnija Tjelcsna masa kravaje 600-750 visokesu 136-140 Prvi put se kg, cm. pripuitasa l6 mjeseci teli s 25 mjeseci. Porodna masa teladijc 40-45kg. a
Zrorittit UllEUOtll('

22

Podrijetlo i pasmine goveda

P r e m ap o d a t c i m a HSC(2001.) standardna laktacija 305danaizod nosi 4618 s 4.0%mlikg promastii 3,35%, Jcinc teina. Prosjcina godiinja proizvodnja kravi po ,1000 5000kg iznosi do mlijeka, 3,9clo.1,0 s %, mlljedne mastii 3.6-3,7 na % protcina. odnosu U sinertalca drugill iz curopskih zcmalja zaostajc

pasmtnagoveda Sirka5 S/merialska

u proizvodnji zbog lolije hranidbc nranagcmonta. i Odnosplcdnjihi stlaTnjihietvfli vimcnaiznosi45:55.'l'akav nijc idcalan stlojnumulnju za oclnos kruva. sc nastoji popfavitistalnolrsclckoiioDl. Sto Tovne sposobnosti simcnt:llcr visokc: su . dncvni prirast tovu mlaclc.junarli u maso "babybool''do 450 l(g liclcsno i z n o s1 . 2 - 1 ,k g , i 3 . utroiak nctocncfgi.ic hflnc po kg prirrstljc 3.4-3.(r (iklobna.jcdinica) SJ . randman mcsaiznosiizrlcalu 60-(12'%" . kasntipoactilk zdmaSiivania trupa, o vrlo dobra kakvoca nrcsa svijctlocrvcDebojc. prorllitcno lojcm (mmmonrano). (llF - IJolstein esidn) Holitajnsko friziiskapasmina F nrjrrljcinijaje pasmina rasp()stranjcnla gotovori cijclomsvijelLr. nastala selekcijonr USA Lr od crnoiarcistotno tiizijskc pasn)ine.Cmoiaro liizijsko goveciou E ropi pretapa IIF pasmirlu- vetini zemalja srescviSc u U BurcpcHl' pasrnina dini jer govcdarske proizvodnje najefikasni.jc tcmcli proizvodi mliicko.Najvcaa proizvodnja mlijekapo kravi,vile od 10.000 jc u SAD, Kanad i lzraclu. kg, i - bijclcjc boje,bijelogrepai donjih dijeiovanogu (slika6.). Uz crni Crno (fed holstein). genotip. '%jc crveno- bijelih genotipova I Kravc su visoke 145cm tjelesne mase650-700kg. Ploizvodnikapaoitct mlijcanosti iznosi 7000-10.000 kg s 3,6 % mlijeinc mastii 3,2 % protcina. uzgojovc ivile Za pasiline krava potrebni su odgovarajuaiuvjeti ddanja idobra hranidba kvalitetnom volLrminoznom hranom kao i odgovara.jutim koliiinama koncentnta. pasmina poclloZnajc.jalovosti, HF rnastitisu ivisokornlomontu

)3

IItlrijcllo

i pustni ttt' rrtt't lu

pasnine: Tovne Sodt!!t (Shoflhom)pasmrna [n iz qtesNc. I Icllbd (Hcrcfbrd)lirsnina poljcieiz Iiruleskc. rriir'ena u I { L r s rc1 i c n c . l c o j c . n. b i l l i b i i c l cg h v c i n o 8u )fu1 iuhu i{fcbcrr inlr l)ijclu prruLl Lr (slLkN. 8 .)

SlikaL Herfarclpasnina gaveda

lljcclniiko zrL objc pusnlnc jc: - d i rs u \ n i l T n c o n s t i t u c i . i c v l u l l l r t i i n o g b l i k t L r r l o m z l i j c n i n t n t c : n i r r r k k o s Llijclor inrl. 'dir Inrlu rarr(Lnitn (oko 7{)'r.) i (lncvni pfifilst 0 lo\ Lroko l..l kg. - dr svc u lfit\ a,lclc. l)roizrcdcno nrlilcko posiic tclarl u sLr\tir\ (ltTuniit

,\bcrtlin 4nglr ( r \ b c r ( i c c rrr\ n r u s ) pl\r]]rnirpollcic r,, jc Skotslc. r'anozlcla cmc boic i fil\rrrrnir. (slikr () ). br/ rollovx Irko(lcf.jo pogodnr zuk|i7uIjczbogpror/vodnje nra\il I sltlll

nii!i!ljr leikoar pri lclcnlu. l tuncuske pasnine: govedo Slika Abercih I angus

(cl\cnosDnlesr ncntalclkoar pfi tclcnjU Lirnurin(Linlousin)prsntiltil (slikr (1.). 1 Saqlg {Chalolais)roclccr plsnrina u s\ijclu po koliaini nrcsa. rzraTcnim leiko6anra tcljcnju(slika I J.). pli

:5

F

RqNmno*uvufie
govedlrl
RazmnoZavanje govcdatcmclj jc proizvodnjcmlijcka i ntcsa. tscz teljenja krava,proizvodnja rnlijcka opadaikonaano prcstajc. Efikasnost razmnozavanjn iskazujc brojcmiivo orcljcnctcladigodi(njc(po kravi). se Odefikasnosti razmnoiavanja govcda ovisiintcn/ilcl sclckcijc sclckcijski i napredak u govedarskoj ploizvodnji. Govcda u 9'1do 99 ' sludajcva sc rasploduju uniparno, blizancise a javljaju I do 3 % sludaia. u Selckcijom pokusalo sc sclckcionirati na krave (vciibroipotomaka), bczuspjclno nultiparnost (Car, 1983.). ali 3,1.Pubertetgoveda javlja se nakonspolnog Pubertct goveda sazrijcvanja, tnanifeslira a se pojavom spolnog ciklusa.Gralbvi folikuJir.azvijaju vrlo rano, odnrah sc poroda nakon teleta, nc dozrijcvaju nc pucajuprijc pojavepubcrteta. ali i Prema HammondLL, Car, (1975.) normalnu cit. uz hranidbu pubertet govedajavlja u dobiod oko 9 rrjcscci.Na pojavu se pubcrtcta utjedul - pqqin4 -junice dcrzipasminc (ranozrelije) ulazeu pubcrtet dobi oko u 13 mjescci,HFjunice a (kasnozrelije) oko l0 mjeseci; u dobi ,'' hnnidba obilnijchranjenc junicc ulazcu pubcftet dobi 8-9 IIF u mjescci, skromnijc a hranjenc ulazeu pubertet mjeseca 3-4 kasnije:
col.ED)RSTR)

27

lla:nnrturatt je gowtltt ' . lrljedc|iie na pojarnrpuberlctane-lloli dob: 1!cl9!n!l)1!.sl! sgle!]lrlcLjrrrj4 junicc olclicne u prolicac ulaze u pubcrtet 2 rnjcsecir rani.jc ncgo.junicc olcljcle u jcsen. Sczona leljcnjautjeac.\'jcrdirhlo. prckohrunidbc diclo\anjas\jclla. i

lako jc junica u pubertc(u osjcnrcnjujc jcr sc nlorl i analonrski nc sc. mzr iti za nornralno noiclrici uslieino tudilnic zdlir\o1r tclcta. Niskatjelosna (nranja 550 kg) iclob {mlatlaocl 20 nrjcscci) tcljcnjupo\eaa\'a rnasil pri od po bloj osjcncnjivanja slconosli 50'1, iu/rokuie tcikoacpri lcljcniuzn do (lo 90 ";. O\isno o pusnrini.holStrjn llizi.jskc.iunicc pr'\'i put sc 50 osjcnlcnjuilr tlobi ocl l5 nrjcscci. od l6 do l7 micscci u r sinrcntalskc_junicc tjclcsncnrilsc180-.190 ili oko 60 "1' od liclcsncnilsc u odfasloidobi. kg Kl\nijinr prifust(nn.iLrnicir sc livotnit Dfoduiava iivotni viick. rli snrnniujc pr-oiz\'(rc nrli.jckl..lLrnicc tcljcnir.r rjr pri nroririu stirrc (lo 27 lltjcsccii bili 25 tfcl)riuinrlli U0 'I) od zilvfirroljclcsncnirsc. U,/ tu tjclcsnunrirsu dob pri i j.u n i c cp o s l i i un i r i v c a l a k t a c i j s ki L r v o t n up r o i z v o d n jru l i . j o ks tcljcnju u Ti n u ( r c l l t i v n o r i r l o0 i k o a ip f i l c l i o n i ud i s l o c i i l ) . n l r

-1.2. Spolni dklus Spolniciklus junicalrajc lrosi0anol0 (lilnir. kfir!l pfosjcano (lill r 2l (17 do 24 danr).SPolniciklusrno/c biti pxrrluicnna 25 i viic ciuna. tJzloci produicnih ciklusir sur puc|pcrij.tilra gonicria. lof/istcntno ;ulo tiiolo ovaliji i cnrbliontlnrsnrrtnost. lLrtrptrtltrlt,trnt lrlrl.!k,/r.r).nclilnl(cionulni Nujvc[i broj krrva pr-oduljcnog spolnog Pf\1) ciklusirsklon.jcncplodnosti. gonjcnjcposlijcteljenia rDo.tc uoiiti vc[ nakor l0 ddn.l.a procluTava sc sc pod uljccnicmrazino pr)i/vodnjc. povccrnogb|ojr muTnji. rlobi krava. sc/oncit(I.I)Nil ovlllirciju poslijctcllcnjaicslo nijc \idlji\t ((tihicstnrs)'). Zdravel<ftrve ulazcu csllusunular drna nakonlclicnii!. l]oslijck)ga 40 it ju. ondase mdi goncsvaki2l dirn.Ako kfavirnakontoljcnja sc nijc u !!onie ili o (tihom gonicniu, ili jc kfirva bolesna(Lrpala nrlrlernicc. cislc na ( folikulinra). liho eonicnjc)nc slrjcaavaoplo<lnju sc km\a osicnlcni. ako Ranile osjcmenjivanjc kmva skracqc rrijcme izmetludra teljenja.pa.je razunrljivo naslojanjc u,.gajttclja s osjenlen rnicm kft\'a zapodnu da ito ii\ ranijc. NiTc proiz\odnc kmvc nrogrr se oplotliti nrkon 40. dilna. a \ isoko lijcinc nlkon 80 danaposlijelcljcnja.

2N

Ra:nnoluttuttlegorcda 3,3, Znakovi gonjenja i opti,,MIno vrijLne osjemcniit'atrja ili gonjcnjc krava javlja sc u procstrusu cstrusLr i tijckorn spolnog ciklusa a trozc se olkrili po rarljskinl znakovima.Kravc su ncmilnc. slabijc.jcclu. mliicinostsc suranjLrjc.vulva.jc crvcnai natcicna. a jutarnjoj nLrznji:kravaposlaje gonjcnja ZDrkor'i naiaeiac uoaalirjufri so iivahnija. oblrta vilc pozornosti rnLrNta. nr sustcicrnliicko imuinia sc lezc obr!lia.lz slidnice iscj0(luje kojornjc Lrprliana sc sluz okolin slidDicc i rcp kilvc. U ispustim{kruva pokuiilva /lskoaiti druqe kfilvc. n kasnije nrimo sloji ((fcflcks stajrDja)) kadil na nju skilaudnrgckravc ili bik. ti to ! f l j c m cr c b o b l r i t i o s j c m e n j i r . a k r c r c( H c I a k . 1 9 9 5 . ) . t nj a (ltdnju krlvn il Znrl<ovi gonjcrrja nlibol.icsc 0oeilviriu slobo(lnom u pcclornclta lcTc vczallondfr. nju. KonrDjuk)rskinr u oaita\irnicnl ponroc uz utvfduio gonjcnjc kfuvu nx tcnrcl.iu sc niihovu krctunilL. Kfctunic kf va jc jcno.jc;rko kril!irnlir pojaiano tijckomgonjcr.ja. sman o/lii0(lcnc nogc a su (icpavost) (proljcv. iliako su bolcsnc upalulinlcnil.kck)/a). Znakovigonjcrtjl izraicni.ji u prinritivnihpasnrinl.Krirvc kojc ric su pokazLrju.jrsnc vanjskc Tnrkovcgoni0njil tihonrsu r-tonjcnju. sc tukva u Ako kmra osjcnr0ni. llkodcr nn)ic dooi do Iofr]rirlncoplo(lnjc.T'oftlnic ili jc g0njciic triric od 24--'16 soli clo nckoliko dana. Osjcnrcniivanie nujuspjcinijc prijc ovullcijc. odnosno l2-lu silti nilkorr lojirvc prvih zndko\ cslrusl. Kasnijaoplotlrrja cstfusuaci[c u,/rokuic u enrbri(nrillni morhlilcl.LJ visokourli.jcinih klava. kojc sc lc krcc!r dovoljno (vczirno drrdnjc). o\'uluciiricsto k sni za 24 tlo,lli srti. ito uticacna ncrnoglr[nosl ollodDjc.icr sporniji,bLrduti nisudotcklli ovulucijLr, da ultinu.lirkvc kfrvc nakon osjcrrcrrjirarrja riliTinghonronc hipohhmusn((inlifl) firdi dobi\'lliu ubravunja ovLrlaciic. Ovi holnronisklaiujLrtmjlnjc cstrusiti diclLrjuna poveaanjc folit(xkn stconostikravn (Vrko\ ia i sur.. 20(X).).Krarc s r.rprlon nlille ice ili cnckrnrelr-ilisour nc lnoguostrli stcone. Kolnbinirlrnicll1 prostaglandinskih preparilt!i ispiranjanratcrnicc lolagcnolrr povccava se kortraktilnost n'rate rice.ubrzuvd nicnosanirunjc lutcolizlper/istcntr()g se i '[o Zulogtiicla. rczultira usposlavliNnjcnr nolnralnc lirnkcije .jajnika i uspjcinim osjcnrcnj ivanjenrkrrva. Odrcdivanjc pravogtr-cnulkr sc os.jcnrcnjivanja otciano.ic.jcr riiotkozDa poactak gonjcnia.I)a bi osjenrcnjivanje bilo bliTe ovulaciii.potfcbnoie obaviti dvokratno krrva u csh'Lrsu. Krave koje su se poacle osicmcnjivanic 'llctanjc

t9

goveda Ra:nnoiavanjc goniti ujutro trebaosjcmcnitipopodne obmuto. Optimalnovrijemc za i osjcmenjivanjc moTc odrediti kmva se prcma rozini progcstcrona u mlijeku krava. Optinalnoje vrijcmc za osjemenjivanje kava kada jc razina progcsteronafilijeku niia od 2 ng (nanograna). u Prcma istraZivanjinra Haysa i sur, cil. Cnf, (1975.), uspjeh osjcmc njivanjakravakoic teiko ostaju bredcrrroicsc poboljiatitrctiranjem kravas l5 IJ oksitocina 5 rninnakon i/v osjcnrcnjivanja. ili masaTon matemicc l-3 nrinu vriicmc o. (Tho|npson i sur., Car. 1975.) masaZom u. cit. tc klito risa tiiekorn o. Za razliku krmllir.kojcsoosjemcnjujLr u. od svjeZim sjcurenon. osjcnrcniivanje mo,esc obrvili i cluboko krava smLznukrm spemom ( n a- 1 9 6 C ) . " 3,1. Plodnostkruvu Na ckonomiinost govcdarskoi proizvodnji proizvodnjc u utjcac visinn mlijckainrcsa. Obic proizvodnio ovisc o plodnosti klava.Od oko 30 pokazatclja ( plodnosli krava M a i.jnIa. l97ll.)nnvcst acnlo naivairlijc: . Mcdutelidbcno jc raz&)bljc lazckrbljc izmcdu razdobljc dvajutcljcnja; vc6e 365clana plodnostil od znak.jc slabijc , Vrjjcnlcdo prvo{ osicrncnjivanja nakonlcljcnjaili vriicmcodmora. javljascobiinooko2l . dana. P|"va ovulrcija nakon tcljenja najiciic bcz vanjskihznitkova gonicnja. Fiziokrikim vrcnrcnom nove do .iasnih oplodnjc scrazcloblic 13 l0 tjcdrna clrii od clo ndkon tclionja; ' ScNisno pod razdobljc utjecajcnr.jc nrnogih dirnbcnika trcbadobro kojc (ra.janjc bi bilo dulicod oplinralnih do 90 dana poznavati, kakomu nc 80 ( v i d i3 . 6 . 1 . ) l ' Indeks osjomcnjivanja po oznadnvil osicmcnjivaniastconoj broi kmvii ' je lndcks tcljenia odnos izmedu ukr.rpnog tcljenja broja kravaijunica i je zadovoljavajuia prosjeinog brojakrovau stadu. Plodnost krava kada je indcks tcljenja stodu100-105 u iviie. Akoic inclcks teljcnja ispod 100, smanjujc brojkrava snizavd ploizvodnja sc i mlijcka stadu; u \oltElun rclullal o./naaavc u(ljcl osJcnrr'njcnih krJrir po bilrr k0je (NR-90) unutar60 (NR 60)ili 90 dana prvog nakon osjemenjivania nije potrcbno pol1ovrlo bilo osjemeniivatiI{ozlika izrneclu prvogidnLgog NR rezultata visokomlijedninr u stddina iznosi ido 9 r%; pokazatelj taj ( Pa najva2nUijc ocjenu za plodnostibikova v una i sur 1984.).
1\auirr' lRLrlot'l(

l0

Razmnoiuvatrje goveda 3.4.1. Cirnbenicikoji uAetu n(rplo.ltrosl krava O normalnoj fuirkcijijajnikanajviSe ovisiplodnost krllva,a do smetrlji u jajnikadolazizbog: tunkciji Nedovoline opgkbc clqgijotu Prcma nekirr istra2ivanjima opskrba cnergijom raz,im lo od normotiva mliieine kravc dovodi do na 66 za zakainjelog podctkarada jajnika. srrctnji u ovulaciji i pojave folikularnih cista; ManiakfJ karotina utjcde na snlctnje u ovulaci.ji,a manifestira se jajnika produljenom ovulaciiom dan-dva snranjcnom za i podrailjivosti na lutcinizirajuii hornron. Ncdostatak karotina Il mozcsc javiti zbog hranidbc kravavciim koliiinanra silale i liiia ieicme repc, taj se ali manjak rroZc sanirati dodalkom zelcne lLrccrnc kvalitctnog ili lLrccrnina sijcna suicnog suiarama; u Fitocstro{cni hraniutjcduna produTcni u cshus, norcdoviti ciklusi ja.jni dcgencracij ka; u Prcvisoka onskrbakrlijcm i nedovol.ina opskrbl l]!lr'ijr!]] uzrokujc produljcnu ovulaciju. cistc n^ jajniku.ncrcdovito stalnogonicnjc ili krava. proizvcdonc Srranjivanjc kolidinc travncikukuruznc sildzc na pov*inama (visok gnojcnim gnojcvkc vclikiInkoliainanla sadrZ|j ili K) kalijevim mincralnim gnojivirna, porcnrciaja oroTc utjocati saniranic na u funkci.ji.jajnika. Dodatkom stoanc u obrok kravc soli z^ nornralizira se opsk$rNa; Ncdostatak i ioda bakra izlzivaotczanu ovulaciju rrjczin ili izoslanak; Ncdoslatak nlanganadovodi do prcgonjcnjai cndonctritisa(upnle malemicc) krava. Naphrdnostkrava utjdn i drugi tiuheniti: Hranidba krava pljesnivomhranonr(silazon. si.ienon)srranjuje rczultatc plodnosti; . H.Iadd[Lfafl obrocuna r iic r lakrna pobrrlli r a rc/ultalcof lodnje. s smanjuje medutelidberro razdobljc zdravstvcnc i probleme kfava; o(l i rclativna 'r Dugotrajne ternpgla1lle od 32 vlainostvisaod 75 7o ILSe smanjuju rczultatc plodnosti krava: aorED,tRsTt o
I

Ruzttnrtutatrjc gtadu - LLjs$qajqrrcltjl'.i4j,t takoalcr.jc znaaaiirniirrbcnik .jcr su u vriicmc p r r s b , ' l I r c z r r l t eftl io J n i ' s l L r 5 \ Ji r ! r ) , , r n t , : c i . ll{ii! {2a1j! fuavr - bolji su rczultali plodnosti slajrmasa slotroclninr u dtanjcl]1 kravr u orlnosuna vczlno chZanjc: ' a1icryutelj - razlika u rczulllti[la osjcnrcnji|anjlizrneclu pojedirih (lo l0'li; osienlcnitclja iznosii , Dqb ps.j!^r!rc_Li!artrjul]]cjt - optinrirlna os.jcrrcnjivanja IlfjLrnice dob za za l6.jo l5-16 nrjcscci. sinrenlalskc.junicc 17nrjcscci: - Yollallfi\trtlllt pomstonr vcliiinc stad rc,,ultati osjcncnjiranjrpadrjui do l{'X,i - Yijtu Erqizlxhjc rrljjcla porccanjcm proizr'odnicnrlijcka NIt (lo 9');; rcrultiltisc sniTavaiu - l)rcnalalni gglilci - u stadi.ju cmblila (cnrblionalna srnflnosl) {ubililk i (ilb(r'tus) l'ctusa krirvil. uljcaunr sniiil\ ilric plodnosti linrbrionalni rrortrlitct urrckLr.ic l5 (lo 20'ri, visc prcgrniirn.ja zN krrva nirkon oflodnic. tJzrl)0i cnrbfionillnos rlroftirlilclil rnogLrbitii gcnotrki. intunoloiki(slvrf nic irntiliichpr-oti!sDcrnraloroida loda)i inlcktivni(/i. if protttt.ti ll. .\!tqtottxTu\. brucclo/r. lcplospiR)rr, cttli, B. lrihonr(rriilt7a. v i b f i ol c l u s d l . t r g i ) . i

-l-5. I'lolnost Lratu i tisoku ltroi;,ty niu nliicku Vrlo acslo visoka pr-oizvodnja urlijcku iplodnost prikazLrju kao sc visokomlijcanr plolkinjl u stllnolnpfocjcpLr luntrgonisti.icrjc i/nrc(lLr dobrc nrli.jcinosliplo(lnosli. i 'la tvrtlni.rtcnrcl.ii nu lizioloikinr proccsimrsintercmliieka lc nr sc odnosinrrccntrilluo{ Tivaanogsuslaviri spolnogccrtrnr hipot lamus hjpolira. Zbog visokcpotloini0gllrkozc slvilrnrric polrcbnc sinlczu za za cncrgi.jc mlijeka.slabijr je opskrbd ccnlralnog;irianoS sustava spolnog i ccntrir. To tlovodi do dcprcsijc plodnosti pri rastuaoj proizvoclnjirrrlijoka zbog p o g r j c S a u al a n i d b i( P a v u n a i s u f . l 9 l t 3 . ) . kl Visoka proizvoclnjir lnlijeka.zbog visokih zahtje\t organilnrakrale je stfesorkoji dovodi do hormonalnih tipiaan disbaLansa. Zbog k)gl sc
1 \ ' r t n " , I R l :\ l t ) i l ( '

ll

r-

goreda Razmfio;avanje

aktivnost hipofize pomiac prema jaaem ludenju adenokortikotropnog (STH),laktogcna tircotropnog (ACTH),sornatotropnog honnona honnona i hormona radun gonadotropnihhonnona Sto uzrokujc izostajanje na ovogcneze i tjemnja krdva.

proizvodnja poremeiaja: Visoka mlijckadovodi ido mctabolijskih hipokalcemiic, postel.jicc, pucrperalnc parczc i kctoze zaostajanja (porcmedaj cncrgetskog metaboliana). Antagonizam izmcdu visokc mliicanostiplodnosti i kravapokazujc da je potrebno osigumti optimalan managemcnt hranidbc rcprodukcijc. i bez dega nc rnoic posti6iistodobno sc visokanrlijcanost izadovoljavlju6a plodnosl krrva. 3,6.Proizvotltti ili rcproduktivni ciklus kruva jc poainjc ldcalno ako sc kravn tcli jcdnom godiinjcpa laktacija ponovDo godinc. akoproizvoclni svakc tj. cikluskrava trajcgodinu dana. S proizvodnog itchnoloskog n()trista razdobljc izmc<lu dvajutclicnjd nilziva proizvodni sc se cikluskrava, sasloii od dvarazdoblja: a : Proizvodniciklus Iaktacijl F suhostaj (idcalni dana) (305dana)(60dana) 365 S rcprocluktivnog motriltrrazdobljc izrrctlu dvaiutcljcnjlsastoji od sc servisnog razdobljarazdoblia i gravidnostizovcsereproduktivniciklus: i + Rcproduktivni ciklus: seNisno rdzdoblje gfavidnost
(id(.rlni:1('5 dilnc) (li0 dana) (285dana)

Proizvodni su haju.Itazdoblje i rcproduktivrli ciklusidentidni i.jcdnako (MIt) i onoic trajanjcm izmedu dvajLr tcljenjarnedutclidbeno.ic razdoblje identidno proirvodnom rcproduktivnom proiz ili ciklusukrava.Produljenjc goclinu produljcnjc vodnog repfoduktivnog ili ciklusa iznad danauzrokLrjc 'fo proizvodnje laktacijeopadanje i prosjeanc dnevnc nlliicka. jc vidljivo iz piloienog 1., 2. crtc2a prcglcda. grafikona i Produljcnjern proizvodnog ciklusaza svaki dan iznad365 danasrna proizvodnja prosjeano 5 kg nlijcka (Fcrdej, 1975.). njuje godiinja sc za Prema podatcirna Nizozcnrske, iz produljivanicm mcdulelidbcnog razdoblja zajedan smanjuje dnevna I do 2 dolara. dan sc dobitza
GOt ILJ.IIST|A

3l

Razm oiava je gowda

Proizvodnicrklus365 dana

servisnora2doblle

gravidnost

T 80 dana opl.

285 dana

Reproduktivni ciklus365 dana laktacija suhoslaj

375dana

60 dana T

Prorzvodni cihlus435 dana razdoblje servisno

gravronosl

T

150dana

opl.

285 dana

T

Reproduktivni ciklus435 dana

Ciei 1. Utiecaiprcizvodnogili reprcduktivnog ciklusana dul|nu lakacije

ktava removic, (U 2002.) produljenja Produljcnje mcdutelidbcnog razdoblja uvijckje posljedica ili Holnann i sur. razdoblia teljenja oplodnje servisnog od do razdoblja. (1984.) ustanovili da se dobit smaniujc 0,43dolarapo jcdnomdanu su za (pri proizvodnji produienja servisnog razdoblja 6900kg mlijeka).Utjecaj hrnhn LiRElVOt'lC
l.l

Razmnoiavanje goveda Utjecaj duljine laktaci.je prosjednu na dncvllu proizvodnjumlijeka:

Grafikan Utiecai 2. duliine laktaciie prosieinu na dnevnu pratzvodnju ntiieka(UI en avi 6, 20A2.) duljinc servisnog razdoblja iivotnu proizvodnju na rnlijcka.br.ojteladi i prosjcinu dnevnuproizvodnju mlijcka sirnontalskih krava.koje.su bilc 6 godma proizvodnji, kazanjcna gralikollu u p 3. .cn i.no!_ra,,J,,blJa ja.;e zirorn.rpn,izr,,Jrrj.L rnl rrrlijckc fbt'g,dugog i,/40\Uclaklxcr,tc). rnrnji bruj nreljenc lrlildi i/! 2 rcler i Ii;:r n-o.jeir.r ononaprorzvorlnll jckLt. ntli Ranil nploJnir^krrrrr rj. r.puJ o0 dcnJ rJkon rcl.tenjJ ,,, _ t l t t r ' s J . , lrernjr - cir. W I 1 q 7 5 . ) . l , , v o J id o c c ; , , i l tl h o r i r r . : , r c r c n c i j : . . ( . .Cdr 0l\l0cU,r. endomctririsd I te,/cg,/dsuii\ jd kt.c\ cI ir. N a j p o r o l l n i r ci i c m cz r o p l o d n j u r r r r a j s 6 . . c 1 ..,,L d n i c jr k c p I c k r . L c iiic r e 'u Uave u lo vrijeme najb,'lje priprernljenc za opl,,dnju.r ancl; jrn omogucava postizanje dobrckondicijc na kojoj se terneljibo4:a oplodnja.
GOIIEDARSI YO

-Ji

Razmnoiavanje goveda

$o

sFo mi

o"

orc

or

or

"o

l'".o-

Gnfikon 3. Utiecaiduliineseruisnog razdoblja(uz6 godinaiskariitavanja proizvadniu simentalske knve) na2ivotnu mlijeka, i broiteladi prasjednu proizvadniu (U dnevnu mlijeka, renavi6, 20A2.) 3.6.1,Razkrzidugog serrisnog riztlohlja (Schacffcr Poicljnacluljina servisnog lazdoblja iznosi60 do 90 clana i sut. 1972.). ViSejc razlogazbog kojih sc kravc nakontcljcnjanc nrogu oploditiu optimtlnovrijcme : . Slabijcotklivanjcgonjcnjaklava desto glavni mzlog dugogseNisnog je razdoblja.To se osobilo odnosind prvo gonjenjenakonleljenja krava koje je vrlo deslo nevidljivo((<tiho gonjenien); . Intikcije leproduktivnog trakta (vaginitis, endometritis, upala jajnika) posljcdica loiije higijeneu porodiliitu,nestruane pomoii pri porodu, sLL zaostajarlja posteljiceili tezegteljenja; . Ranijrrrr prcglcdom lrrr.r. pred kraj puerperija. mogu *< na rrijem< poreDleaaji, su posljedica ustanoviti iija disfunkcionalnost.jajnika i <tiha gonJenja); . Loia kondicija nakon poroda kao posljedica neodgovaraju6e hranidbe krava (i kolidinski i kvalitetno) u kasnoj laktaciji, suhostajuili nakon
Z\ui"tit LREMAIIC

36

l?azn |):dreIt ia go.'\'tld

Slo Poroda. u/fo kuje kclorLropir i d a n c t j e l c s ne j ltasektitlil u fu ( crpen.iu ncdo stotal cncrui.ic. prrrtcinl rnincili rah): . KNno otkfi\urric isuilrnjc nrcllr bolitkih porcnrc
elrla (kcloril) Ll

( Ai{an '2" l{D

pucrpcri.ju; . Polrna "tihog"i

Slika 13 Plasliina tLibaza alkivanle kravau ganieniu

ptodLrljr:nog grrnjcnja. tcii.r u visolionrlijcenih l)olitilir)liizijsliih kluvu. je posljctlicu forcnrcciriir liurkcijc jljnikrr ili rru&xoljrurgkrcllnjir pri !clanonr(lfTiriLr kril\il ilo do!o(| do slubijcgotkriIanju goijcnjir ili osjcnrcnii!llnjlr rrc()ptinritln()nt \fctDclu Lt otlnosu rlr o\Ltllrei.iu. Ll /a jujnikuIno!.usc Upolri.icbiti slrilacnl0 \ren)cnrgorrjcrrja ilrrticlrDjc rudu ho nonskipfcflfuli inslrlrnlrskulufnolo odnrlrhnal<orr i osjcnrcnjivrrrrja krur'a: . Slabija kukr'oin sjcnrcnlbikova.lc(lovolill pokfctlii()\t i liorrccntrrcija spcmulozoiclit Llrl'()kuiu nclf'ljcino osicrrcnii\xrrici p|otlLrljcnjc scr!isnog fuldobl.iir; ' I)iucnjcsrlxisl\uulicacnil pfcgiuliLlnic plolkiniir: u ' [] stadinrirvcainrb()jcrn klrvil olciuno.jcotkrivanjc s gonjonju lul<icjc i iirenjcoboljcnja koia uzrokuiuslabiju plodnostkra\ir. Otkfi\imic go nicDja phstiinih luhu u koiinra.iclekuaina rnoTc rrllkiati lijcpljcnjcnr sc c r ! c n c o i c( s l i k r 1 3 . ) n as t r u i n j d i o i z n e dl c p r L r e r c .l ) r ' i t i s k o k lru r e b i k n k0ja skaicna kraru r.r cI1cnl bojase |rzlije i r lri rrxain o/nrai {onjcnjr.r kllvukoiasc ticllr: . Zlrazcnost it i blko\r \ ibrio letuson i trihonronusrrn kra\ Lurokrric upulrrc \polniholganI iplegrrtjanjn klava. fl.occsc Da hi sprijciili prlrgllnjanic kr-arai poreianjc scf\isnog flrdobl.iir. polrcbnojc pratilifezultrlcosjcnlcnii!lrnja stalno prrjcclinih bikovLr. BikoVc "norr niskih feturn" vriic(lnosli lrebai\kliuiili iz rLzgojl.

r7

Razmno2avanje goveda je Radi pravovremcnog lijcdonja, potrebno njeriti tenperaturu kravau je temperatura prvih l0 dananakonteljenja. Ukoliko viietelki iznad39,4'C i prvotelkj izna.d39,2"C potrebnoje odmah primijeniti odgovara.ju6c plotkinja. lijedenje Zdravstvcno stanje reproduklivnog traktatrebautvrditiu vrijcmeprLerperija. 3.6.2,Indeks teljenja BezponovLjenog prcstajc proizvoditi teljenja krava mlijcko. Zbogtoga se treba teliti svakihl2-13 mjcsoci, je moguieuz servisno Sto razdoblje duljinc80-90dana. Plodnosl kravazadovoljava.juda sc od prosjednih kravau kada 100 io sladu. viletelki i iptvotolki zajcdno, godiinjc 100-105 viSe ili leladi. dobijc Broi otcljcnc teladiLr stadu iskazuje inclcksom sc tcljcnjakrava: + prvotelki Indeks jenja re krava broiteljonjl = xtoo :i6.+el\i prosjecnrorol Krava Ako .jc indckstcl,cnjnnlanii od 100. broj lcljcnja u laruri nijc zadovoljavailrii. utjcie na slabijcplovodcnjc To pa sclckciic sc sniiava ukupna ploizvodnja ploizvodnc urliicka,.icr u stadLr sc zadfiavaju slabijc i kravc. 3.7. Remont ili zamjena krqts u stqdu Kr-aveizluacnciz uzgo.ia z.bog i ialovosti,niske proizvodnje bolesli zamjcniu.ju prvotelkama sc odgovarajuie mlijeinosti. Norrnalna godiinja zamjena remont ili kravaiznosido 25 %. Na velidinuremonta najvise utjede stanic u reprodlrkcijikrava. Sto je to stanjo losijo (nizak postotak koncepcije, dugo servisnorazdobljcili jalovost), bit 6e veii postotak remonta. Zbog vcicg postotka prvotelkiu stadlL, fami seostvaruje na niza prosictna godisnja proizvodnja mlijekapo kravi. Postotak remonta izradunava pomoiuformule: se kt'u" ,roo y. ,"rontu - btojjtir'9?nil proslecnr Krava orol
Z\.nintr' UREYOI'K'

38

Ra:t nn:d\',tttIc r]o\',Jd

postolkarcntontitkr'avr povctavr sc broj Viictclki na SniTavrnjenr farmi. snranjujcporrcba uzgoja vc[eg btoja pr\otclki i po\eaavil , ekononlianost proizr'odnje nli.jeka.Rcnrontkfar'a na relikint lar'mantil '1,. ilo je velika rezclva u poboljianju poduzeaim{ iznosi oko l0 ekononianosti pfoiz\odnje nlijcka na liut liltlnilnra. Da bi bio srnnrrjen poslotakfontonlak|ava. potrcbno fritvodobno .je lijciitibolesne klarc u pucrpcriju. pril\odobno dVolmlnokonrR)lilirninr le i sjclucnorn biko\irosjcnrcnjivali kril\e liiekom cstrusa. Ako krara nc rnoTc oslati slconir porcd podu,/ctih i polrcbno je osjomcrriti istont lnicra. rr -iu estrusu sjenrcnorn dvaju razliiitih bikovll ili sjcntcnout biku dfL||tc losntinc (Hl krirvusjcnrcnonr sintcnlalskoll bika). lclatl dobivcnana llj nlain nc upolrcbl.ia\lr rilsplod. Za rcmonlkm\a u stadupotrcbno.ic. sc,/r o\isno () pasrrini. ostir!iti 55 ".1, 75 ",i, ocl &r otcl.jcnc lenskctcladi. 3.8.Optinulni poktzatclii u rui,tt,n:ayu,tju go rLt Oplinrirl0i pokrziltclii u nrlnnro)ilvitniu golcda. Iioji ontogucuirl postiziulic ckononriinc prci/\,odnic ntliicka..lcsu:
Pokazatelji Ptuaoplodnja lunica 1 5 c l ol 7 380 do 400 PrvolelienteJunca, mjeseci 24 do 26 80 do 85 Seruisnorazcloblje,dana Medutelidbenorazdoblje, dana Mrtvorodeno teLad, % do 20 1 0 5d o 1 1 0 80 do 90 365 do 375

J,8.1.Utjecqj rciultata reproluktije na proi1.r'o.htiu podnlatl<a i obnont slada Utjec.tj rczultata u rcprodukciji krar.a na proizvodnj0 podnlttka i moguanost obDovc stnda navcden.ie sljcdcicnr u prikazrL:

t9

Razmnoia\)a je goveda
Bezullati reprodukcije Dobri 100 85 Lodi 100 65
65 5

Pokazatelji Broj krava
% steonih krava (.olodnost) Broi oteljene teladl

a5 2
83,3

% mrtvorodone telad
Zivootelj€n€teladl, kom

61,8 20 49,4
24,7 10

Uginuee 0 do 24 mjeseca, od % Broj :ivorinjas 24 mjeseca, kom

a
76,6 34,3 5 36.4 36.4

21:!: tlyllil"r 50 %
lzluoenejunce, % Steonsjunice,kom lvlogu6nosi zamjenekrava,%
lzvorCane ierli ly PCLvestock Oenkerk. 1997

Ako je remont fanni 22 "/o, do&c reprodukcijske na uz rezultate modi6e seobavitinormalna zamjena kravate provesti i selekcija prodatil4 steonih junica.Na farmi loiijih reprodukcijskih rezultata, sz22 Voremonta, moze ne seprovoditi sclekcijani prodati a nitijedna steonajunica.

T,vorinir UREMOYIC

40

Bredost
kruqtu
Brcdost. nolcnjc ili gravidnost krava u naiirn uvjctinr{.ovisnoo pasmini, normalno 2713 tmjc od do danau holitajn fiizijskc pasmine 2115 jc 10abortlrs. dana sincntalki. u Ako.jc brcdost kraia ocl251 dan,onda pasminc cluljinu 0sim na nolcnjrutjeic: c spoltclcla (brcdostmuskirr s tclctorr tr0icdanduljc); '' paritet (stariic nosenj! kravcnoscncsk) kravr); duljeod nrlaclih .' individualnost krave; . ostaliaimbenicir dr2anja, nadin godiSnja hranidba krava idrugo. dob, Radi sprjcarvrnjancplodnostivazno .ic obaviti pfcglcd klava na steonost. Prcglcd obavljarektalnopipanjcm sc nratcmicc do 35. dana 30. nakon osjemcnjivanja. Bredostse moZc utvrditi i plcma saclrZaju progcsterona u mlijckui ultrazvudnonr dijagnostikom. 4.1.Porod ili teljenje krava Tcljenjcje radanje tcleta.Do poroda dohzi zbog: istezaoja natcmice pod utjecajcm fetusa,ito utjeic proko;ivdanog sustava hipofizu i lueenje oksilocinakoji izaziva kontrakciju na natomioeistiskivanjc i ploda.

CJOYEDARSTIIO

Bredostkrara ; u i povcianja konccntracijeestrogcna prostaglandina stijenci matemice progesteronai poJa'ava pri kraju nosenja. Sto zauslavlja sekreciju kontrnkoiju matcrnicc i trudovc. Vrlo jc vjcrojatno dir fetalia ('ACITH) izaziva nadbubreina iliiczda s adrenokortikostcroidima podctak poroda. Uklanjanje nadbubre2ncZlijezdc fetusa ovaca ko'i D p o j a v u p o r o d a ( A d a r n s i r a s t .c i l C a r . 1 9 7 5 . )

Z ako't'ihrcrlostii skorogPotods krtlr'u Tijckorr noienia nastaju pronlicnc u ponlslnju ivaniitini krava ito Mijenja sc veli6ina ipoloZai mrrtornice sc moze utvrditi rektalnim 5-6 tjedanrl prcgledom.Na tai narlin vctcrinarrnozo utvrditi gravidnost skcncr50STringn Na nakonosjcmcnji!al1ja. slici l4 ptiklzanje ullritzvtlilli za otkrivanjc ranc gravidnosti,spoln lctusa i fiziololko patoloikih promjena

n aj a j n i c i m a . Vidljivirnakovibroalosti:
. ncnra novog gonjcnja jcr' Tuto tijclo ) t(i'rl,rr: lut.tun trir|i /irrrr trncttloguduvl lutcnic fblikul stimulirajutcg hormona (FS ). , 30 do 50 danl nakor osjcnrcnJlvanja ulvrditiSravidnost, mogt|ac rektaloo -ic . Tivotinir sc poiinjo opreznijci polaganUc krctdti, u tlrugojpoloricr gr.rrirlno.ti p,'irtrljujcsc desn asimetrijalrbuha, . gibanjcfetusana kritju 5. micseca gravldnosti (napajanichladnonlvodotr lzaztva smanjcnidotok krvi u matenllcll pa se tctus pokreic). N.rjvaZniji znrkovi pred Porod:

' 7-8 dana pred porod popuitaiu tetlvnl vezovi zdjelicc i oko rcpa Pu se izbodc skener kvrgea trbuhsespuata.Slika14.Ultrczvuani i kraljcznica sjedisnc T nga
505
/,vnntn UllEl.ll)11(

12

llradost ktavu shdnc usncoliaLr. postajumckanci crvcne.a iz vaginc l-2 clana prije poroda izlall bislra. visko/j]a, slitklasla sluz. Ornckianjcvulvc prati omekSavunjc ccrviksil. naglo nalijer jc vinena (7 danl Dfiictcljcnja). rn naslipadtcDrpcflturc l8 '(. ll-:]6 h priic rcljcnjn(s -]9.9.10 u 7. na "C mjcsecu !favjdnosti). Navedeni znukovi Lrliirzuju skoli por-oci. niL Itriprenc in porol Nakonpojavc znaIora koji uDozofit\ilju skori por(xl. klali trcba na oprrli strr)njr (lio tiicla i smjcsliti.ic (l aistu. dczinllcifitrru proztuanrl i pfostoriju. LcTillctlebabiti nastrto tistonr i higijcnskiisl'rravnonr slanronr. 'Iicbl pfipronrili otopinu.srccistlo Llczinlckciju za nrku i prokuhani .jorlnu konopac pornoa tcl.icnju. la pfi Tijck porodu P r c n uO k l i c i i ( 1 9 5 7 . 1 c l 0plcd pororlobuh\lcit 60-61 '1,;ukuDnog ) sildfTaia nulcmicc.il svc ostillo(arDnionskn tckuaina. lclalnc nrcmbrnno) t9-401,. U poictkLr por(xlr jaVljirjLr lftdovi. rbog konlllkci.jc nratcmicc, sc pruacnj ncnril()nr l(fuvo.li).ic llNu lu^ Doroda lizil olvafilnj lrrtcrnicc. ili poaclku trutlovrrjccli.s\rkih l5 nrinutn. knsnijcsc irvljriu slakc J U su n ririnnle. Zboslih pcristaltiikih pok|ct ribr sc plod prenra gdiau nttternicc. jedu. rnokrc. lJ rriicmc otvunrn.ju su {rlica 7i\.otinic ncntirnc. Lrstirjtr i lijcTu. gledljLr balegaju. odostrag ild. I)rcnrilNoakcsLr (1q97.)pfiprcmnafitzil trrjc u prosjckLr sali (l-24 sata).lJ drugoi lirzi po(rcla ili tirautrskrraUa 6 k o j u r a l e l c o 0 I n i n L r lu m s p o n u . 5 - 4s d t i ( N o a k c s . 1 9 9 7 . ) . i a v l j a jc t o 7 a 0 r su kontrakcijc rrbuinihnriiiia idijaliagmc. ilo djclujc nu istiskivaI1je ploda {rot/\'agrnu. Tq pntisakbitan jc nakonproltskl {la\.e koz pofoditjnikanal zbog polrebe brzog istiski\irnja.Kroz ol\or rnatcmiccirlari plodni mjchur (vodcniak) ipopLrlklina nastoiiproiifiti put da bi glavatclc|npolozena na predn1e nogeIurgla izi[i u vanlskusrctlinu(crtei 2.). I,lod govcda.jc u 95% sluiajcvr Lrp|cdnjenrpoduZnonr polozdu s lealimaprcnritgore.

.l-i

Brealosthuttt

polaiajteletapriporadu CfteZ Ptavilan 2. prcrlno probuii. Ako sc vodenjak lclcla jcr sc porootc7avasc porodari dajni put nc prosiri dovoljno (crtcz 3.). Nakon izlaska kroz otvor stidpuca.Sadlilj rliccvodcnjlk spontano poroalajni kirvodenjakapodnrazuje nal: nlatcrniou. ccrviks.vaginui vulvu ilo olakiavaizlazakplodit.Nakon pucanjaplodnog mjchura pojavljuju se glavainogc lclctaumotani amniu onsku ovojnicu. Kmva sc nd'icSae -l'cljcnjc telj u lcToaoln po)ozaju. krave u stojcdcrrpoloiaju vidljivo je n a s l i k a m a 5 .i 1 6 . 1 PoZeljnojc vrlo paZljivo ponloai teljenjukrave ina taj naain skratiti 'ltle vrijeme poroda. treba povlaiiti po ravnoj liniji prirodnog kretania ploda premo doljc i uskladcno s tmdovima.

d - desnircg rnalern c€

Ctle2 3. Poradajni put u krave (Oklieia,1957.)
)an"hir LRta.\l)l l(

Bt?dosl kt ard

sc. nakonlrosjetno 6.5 sati u nsponu 3 do ll sati. plodnc olojnicc (fctalnc mernbranc) kojc trebaspaliti ili zakopati. Ako sc plodncovoinicc nisu izbrLcilc silti nakonporoIt-12 da.znadi ic doilo do zaosta da jarrja lctcncijc ili placcntc. l'osljcdice rclcncijc poiavacn su jcrr donrctritisr. produl jc sclvisnograzdobljd. potrolnjir vcactr brojadozaza osicnrcniivanici rrlijcinosti u laksmujivanjc laciii. Rclcnciic acicc u gosu vcdancgou ostolihvrstd domaaih Tivolinia. uzroksu nril a tcmiira rt()nija l(oiN naslljc zbog dugogporodit,tcikog porodn s dugiln pomagaDjcur. dugogI nlporno{ transporla. slajskog dfTanja drugo. Uzr(rk i tetcncijc placontitis. ncdo- | .ic slalak i vilalnina10oslalo. Ca Atoni.ja naternicc sanira sc davanjcnr nr. utofotonikaoki. sikrcina. uticic ina bolic ilo (puitanie) mlijekd ndkon porcdakrava. Nakon istiskivanjaovojnica iplodanastaic pucrpcrij ili babinjc, vrijemc smilivanja i tj. vracanjaspolnih orgrna u prijainjestanje. lo se nazivir

Shha15. Paieta| letenta Atave

predkraiteljenja Slika16.Krava

Slika17. Kravaliie tele nakon Ielienia

Bft.dost krava involucijamaternicc. Puerpcrij trajc nomlalnooko 45 danaposlijcporoda, ovjsno o proizvodnom tipu govcda.U tomc razdobljudolazi do prvog gonjenjaili cstrusas vidliivim znakovirna tjeranja(llcrak, 1995.). Konrplikacije pucrpcriju u povezanc s organizacijom su rada.Naime,porod naldeiic priu6cni obavljaju radnici, na.jbolji a rczultati postiZu se porodom u poscbnin nastambanta porodiliitimai pod kontrolonr ili vcterinam. je To mogu6c vclikimIarrnana 600iviSokrava. na sa Nakonteljcnjavisokorrrlijeinih krava,a osobito prvolclki,icsto dolazi tlo oticanja cdema ili vimena, otcinvamuznju Sto kra\,a. smanjivanjc Na edcmanloZcse utjccatidiurcticima. masazoln vimcna. aktivnimkretanicm ktava. burovim oblozima itd. poroda spolnih Nakon iz organa iscjcdujc iscicdak lohijc. sc ili Lohijc sc iscjcduju 15.dananakon do poloda. Ako sc lohijciscjeduju duljcod 20 jcr nakupljanjcm dana kraieod 7-8dana, ili potrcbno.jc pozvati vctcrina|il, lolrija u rnatcrnidnoi lupl.iininrozo doii do intoksikacije trovanja i (Hcrak. 1995.). organiznra Ako porodkravcnijc dobroobavljcn, plod priicili tijckoln ugiba poroda. Railanjc rrrtvog lclcla tolcrir0 do I %. sc Cubitak tcladi, koji u plva24 sata porocla nakon nroTc iznositi iukupno 6-tl %, uljcdcna snlaniivanic rcproduktivnc ctlkasnosti kravai intcnzitcta sclckcijc.

Zrriirt

LRLtl()l lC

Mudu wmenu
Vimejc izgradeno 4 grozdaste od Zlijczdckoje se sastoje alveola, od (crtcz4.). mlijednih kanala, kanaliiai cistemc ViSe alveola imajugrozdast oblik. Unutrainjost alveola jednoslojni dini plolastisekecijski epitel u kojemu se sintetiziramlijeko. Mlijeko so izludujesrediSnju u Supljinu lurnen ili alveole. sekrecijski U epitelkNne Zile s kapilarama dovode krv, koja sluii kao izvor hranjivihtva potrebnih za mlijeka.Vanjskisloj alveoladini mioepitelili kontraktilno sintezu tkivo (crtez5.). sastavljenoglatkog od miSi6ja Arteriozna dolazi aortomkoja se dijeli u dvije anerijc,pa jedna krv ulazidirektnovimea drugaulazisastraZnje u stmne vimena. Krv iz vimena odlazi venama: dvjema venailiaka i venaabdominalis. Abdominalna vena vijugaispodtrbuha,a na temelju njezinedebljine moZe se procijeniti mlijeanost krave. Mlijeko iz alveolaodlaziu manjekanaliie,zatimu veie kanale u sabimu te cistemu. razvoji velidinualveola Na progesteron utjede (osobito prvotelki). U vrijeme suhostajaprcgesterondjeluje na u obnavljanje sekecijskog epitela alveola. razvojkanaliiai kanala Na vimena djeluju estrogeni. Mlijekom se puni najprije cistema,a na kraju lumen alveole. cjelokupne Od kolibine sintetiziranog mlijeka oko 60 o/"je u alveolama, 40 %je u cistemivimena. a oko
GOYED,IRSTYO

47

Grada tinenu Proccspurrjcnja mljjekonronroguaava zadrzavanic nrlijekau vinlcnu. Punjenjealvcola rnlijekom izalivr pritisak na alvcolarnczidove.Jedrlr alveolapliliScodrugu ah'eolutc kNnaliicikanalo. Na lai naiin nasldio prilisak koji onroglauiozadfalanjc nli.icka u vinenu do irltrarnamami idu6emuZnjc.a pi tomc kravanc lroSicncrgiju.Priliskom stijcnkialvcola na krvnc Tilc prcslajcdotok kryi u vimc (anemijavinrcna). Sto uzrokuic prcstanak luacnia mlijckaclokdjclLrjc irrtramamarni pfitislk. Za strojnLr nruTnju kravdvaiiln.jcodnospr'oizvodcnc koliiinc mlijekau prednjirni /tdnjinr dctvrtirravirrcnir.S10.jc vcaa proizvodnja rnlijcka Lr radnjinl aclvrlinlnla.dulja jc muTnjau odnosu nl plcdnio aetvt.li.pil strojnolnnruzniorrmoic biti ozlijcclcno iljcTdanolkivo l moic doii i clr za upalc vimcna. Ilcrcditabilnost odnos prednjih i stmTrliih!'etvrli niic , v i s o k ah : 0 . 1 . 1 . r l l c c k v i c hh z . 0 . 1 8z a b r a u r r v i c(h ^ l p s . 1 9 7 4 .c i t . . ( ilpu1. l1)96.). znaii da.jc shbij cflkasnosl Sto selckci.is to svojslvo. na l n t l c k s i n r c n u i m c n t a l s k kh a v i r I l N r t s k o ii z n o s 0 , 4 2( S c b a l . j i s u r ' . . v s if u i 1 9 7 1 . ) N r j b o l i i o r l n o sp r c t l n j i h / r d n j i h a o r v r t ii r n l h o l i l a i n l i i l i i s k l . i (:19: 5I). Sto.ic kftv rcrullxtstalnc sclckcijc. l]ilsnrina

1 .a l v e o e ; 2 m l i j e a n i k a n a r.ic s l e f n a i 3 4. ssa 5. krunisudovi.:v6aniogranci 6

Cne2 4. Gnda vinena (Lebrun, 1974., cit. Skvorcov,1983.)

CrteZ5. Gradaalveole(Baldwin i sur.,1977 )

,18

Grudavimena 5.1.Fiziologija ludenja mlijeka i muinje krava Sekeciia mlliekau vimenukave obavljasepod utjecajem laktogenih hormona hipofize(prolaktin)te adenokortikotropnog homona (ACTH) i tiroksina hormonaStitnjade. Djelovanje laktogenanajjadeje u prvim mjesecima laktacije. utjecajem Pod laktogena formiraselaktacijska krirulja. Laktogeno djelovanjeima zelena hrana pa u tom razdoblju,uz laktogene hipofize, djelujui laktogeni zelene hraneStodjelujena povcdanje nlijednosti. vrijemezimske U hranidbe djelujusamo laktoge hipofize. - izvladenjc MuZnja kava mlijekaiz vimenaili muZnja kravamoie se provesti samosuradnjofikrave i dovjeka.Kada pripremanro kraw za pmnjem masiranjem muznju i vimena,stvara refleksni se krug: nadraiall iz prenosi Zivdanim vimena putemdo straznjeg se reZnja hipofize koji izluduje hormon oksitocin. Oksitocinkrvnim putemdolazi do mioepitela alveola izazivajuii njegovukontrakcijukoja omogu6ava istiskivanje mlijeka iz premacistomi (crteZ6. i slika 18.). Oksitocinpodjnjedjelovati alveola minutu nakonprimanjanadraZaja. podinjerefleksno Sekrecija oksitocina (lupanje kanti, rad stroja za muznju, pojavateleta),a nastavljase pod podrazaja naslaje ugecajem koji rnasazom vimenaili sisanjenr teleta(slika 1 8i. 1 9 , ) . Oksitocin djelujetako da krava"puita" mlijeko.Djelovanje oksitocina pa taje?-8minuta, za to vrijemekravutrebapomusti. protivnom dio U se mlijeka zaddi u vimenu zbog degase sniZava proizvodnja rnlijekajer sekrccijski ne radi maksimalno nastajc opitel ili upalavimena. Zatomuznja kava mora brza nc smijcseprekidrti. biti i Djelovanje oksitocina spdedava adrenalin homon medule nadbubreZne je antagonist ilijezde.On oksitocinu, djeluje na a smanjivanje kontraktilnosti mioepitela alveola. izluNa divanje adrenalina "horili rnona sftaha"djeluju dimbenicikoji uznemiravaju kraw:buka,promjenamjePRIJE OKSITOCINJE PFISUTAN pomjenatemina musta, inje, boravakteleta uz kaCt1e2 Dielovanje 6. aksitocinana alveole postupak kavom, w, grub (Lebrun, 1974., Skvarcav, s cit. 1983.)
COIEDANryO

49

ll

i

nasaZevinena Slika18.Utjecaj je na djeIovan oks ina itoc (Claeson sut.,1971.) i

Slika 19. Utiecaiuredajaza muZnju krave i hranjenla dielovanieoksitocina na (Claeson isur.,1971.)

je ulazclric nczuposlcnih i kudnih ljubimaca staju, Zbogtoga potrebno u itd. osigumti u vrijcmcmltnje i organizirati mir muznjuuvijck u istovrijcmc. Broj nruznjitiickon danautjcic na proizvodnju mlijcka.Trokratna yo..\ povciava muTnja ocfnosu dvokrntnu na nrlijednostviSetclki 18,5 u za u postiiuvcii vrh ibolju prvotclki 25,2%'.Kr vc tfokratnom za muznjom (n pcvistcnciju laktacijc nros,l9lt5.). povcianjcm Povcdanjc broja mlrznjivisokomlijcdnih kravarczultira rada sekrcDrlijcanosli zbog onlogucavanja ravnomjcrnog intcnzivnijcg i pritiska cijskog cpitcllu alveolama, skraiujc ito djclovanjc intramamamog je potrebno za vrijcnc kojcga sc mlijcko nc proizvodi. Zbog loga 25 kg orgirnizimti lrokratnu rnuZnju onih kravakojc proizvodc i viSe rnlijcka
na di!1,

na Uvodcnjc dctvorokratnc nruznjc kravcs viic od 35 kg rnlijeka dan za poiclino.jc, ali sc najiciic ne provodi zbogproblcnra organiziranja oko takvc nruinjc ivciih tro$kova ljudskog rada. Za proizvodnju odgovor.rjuio koli6inemlijekakravamorabiti u dobroj jcr za sintczuI kg lnlijekakroz vime moraproii oko 500 litara kondiciji vrha laktaciicpa to krvi. Kroz vime protjedc manjckrvi nakonpostizanja proizvodnjc kasnijim mjesecirr'ra laktacije. djclujena snranjivanjc u 60-90dananakontclienjaveii dio laktacijc U kravakoje su oplodene podudarasc s lazdoblicm gravidnosti.Poslije 5. mjcsccagravidnosti mlijcka,sto smanjuje broj sckrecijskih sc stanica alveolama proizvodnja u i je nlrnje izfaZeno negravidnih u kravau tom razdoblju laktacijc.

Zvniitir

UREMOYI('

50

Probavn;i
susfiuqt

wemItucu
Oddornaiih Zivotinja preZivade ubrajaju govcda, u se ovcei koze.Zbog graileprobavnog specifiing prcZivadi sustava vrlo uiinkovito probavljaju pojcdinih voluminoznu hranu. Razlikeu probavnom suslavu vrstaZivotinja nav€deneu tablici8. su
probavnogsustavarazliaitihwstazivolinja Tablica Kapacitet 8.

Y.

Y

Kapacitet Kapacitet cij€log (L) probavnog (L) zeluca sustava tltuotinja
Vrs18 Svlnj€
I

ovce
Goveda

23

Konii

180
18

gg 300 2@

Ouljina crijeva odnosu u na dutjinu tijela 15puta 26 pula 20 puta 15 outa

b r c rE o a r i i o t d , 1 9 9 6

PreZivati imaju sloien ieludac sastavljen tri predZeluca pravog od i t€luca: Obujam: ,burag(rumen) (rcticulunl 8490 predzeluci (rkapura ili mreTac r knjiiavacili listavac (omasum) 16 - pravi Zeludacsiriite(a6orrarrrr, koji gradom funkcijorrodgovara % i

100 %
COYEDlNTVO

ZelucunepreZivaia

5l

,,

Probavnt sustav PreZiNaial Mladi preZivadi (telad) imaju dobro razvijeno siriite. PredZelucise postupnorazviiaju do trcnutkaodbiianjaod tckudehranc(cftez 7 ).

Burag Kapura Knjzavac

Burag Kapura

%z

Knjiiavac

prczivaCa B preiivada:- teleta; ' odraslog A 7. Crtez Zeludac i se imajukutanusluz cu. U predzelucima natapa usitnjava PrcdZeluci celulozedi.ji je udjel u razgradnju hrana i pripremaza mikrobioloSku jc a komora, najvciije predZeludac Burag fermentacijska najvcii. vlaknima iupljinc(cftez 8.) trbuSne na smjestcn lijevoi strani

52

I
Poietak

P ro hu \,ni \LtI lttr p rc: ^'dia

Jednjak Fsophagus

^apura

Lrleva dislokac la

Desna disokacija

pre2ivata maguaam Crlez Slozeni 8 zelLtdac s dtslokacijam stista (1 Livestoc Oen kerk, 1997. PC k ) flrilnir bLrll!lrlolrzi iz jccinjnl<r. Lr l)fciivuai hfrnu i\,rau p()vfino.ll rlczino naslavl.ia u prc(liclucirna. sc llfrnn sc ponriiciz jcdnog Lrsitnjavanjc pfcdTcludrc Lrsi|njr!illrcnjcnl o stijcnkcpredTcludrcr. u drugi i Sli.icnkd buLrgl prckrivcnl.jc mrroitvonr Klpulr .jc plckrivcna sluzniconr trflldnvica. piclinjcgsaaa lnrc2c. knji2alucima slrznicLr obliku slr'rnicil u obliku ili a u poklir'cnu krjigc mnogimliniln brrdaviclnre koiinrlrsc hmnausitnjnvu ne kro ra fibc;Lr.l\4ehrniakousitnjrViinjchranc n0slavl.ia Lr pfoccsU sc preiiunja. Neusilnjcna hranaiz bLrraga \'ruar sc u oblikLr kLrllljcar usla. u Vnianichrinc u usnu iupljinLL dodntro usitrja!anjc.jc prczltltnjc. na poiinjc.jcdan nakonuzirranja lre2ivanje sat hfanc. tfric dncvno 3 suli. a 7 Siriite. Hrunaiz predZeludaca odhzi Lrsiriite pr-ekriveno Zljezdanorn 'n'j r ' ul r . c r . jcr r z r 'rc z r n l ' : . r . p l o t c i r . r . . Ju,ri.ur c r 1'
GATLD1kt1)O

5-l

J) hartli .ru| tu\tpre: i \ai a ro s koncenlnta obrokus tnalo u U uovljcnih krala i krar.a lccim ucljclonr pomidcsc sirillc liicvo (u ll5'% sl[iajcvr) ili desno njegoocl dugogsijcna. (3.3'L) imaju slLrbiji ape!ir nornralnog polo2rja. Kravedislociranog siriita postupkonr kravanuu suhostiliu, izbjclil i skloniicriukelo/irlril.Dobrirrr s ( pl.jcsnivc girvanjcnr hranc.tc d()davanjen a klorida.sprjedavr poiilva sc (lislokrcijc sifiitr. Ratagrul id c?luloic u but(gu llranidbu plcTivail tcrrelji so prctcTitona voltrminoznojhfani s visokiln \ir(lf;diemrlirkanau ii.jcn saslx'rLr najvcaiutljcl iini cclulozai (.clLrloza lciko rlzgrirdivi polisaharicl. .jedrn riii Ni hcnriccluloza. .jc orgilri-lrnrniJ sintctizifl onTinrczl niczinu razgrirdniu. Buklefii0buragir sclulo/lr sirtctilifiliLr cnzinrcclula,/u kojottrpt-clivaiiclikrsno fllzgfadtliu s sc nr/i\iriI cclulolitiikcbrklcrijc. tir b klorijc u burlgu ii\c gljivicc i Pir bulagriinc lrok)roe koio./ujcdno: traktcrijanra. rnikrobc llaktclijctinc oko 59'1, nrikrobl burulr. ffotoroo oko 33'2,.r gljivicc polrcbnc nornrllnn burnuil. hrana oko ll'11, inisu pri.icko rir rird Vrlunrinoznr hr;rnu. Nil burrgau odnosunu korlccntfilitnu ulicacnil brTi razvojrDikroba povcailris broidcclulolitiakih biktofiiuutjccurditiri nr ba/i kulturckv scl. r l ' r c m a ( i i f i r f ( i u ( 1 9 9 6 d o d r m j c n r o v o g 0 p f i p f i l v k ap o b o l . j i a Vs c ) 'fakodcI sc boljc isko.iilr\ir1jc cclIlo/c il tinrc i pnrizrotlnjamliicka. (viiak pri hfonidbi konccntflknn) i trko iskoriita!a nrlijeinu kisclina sptjctavaacitloza burrrgii. .llehuni:un ljthtwnja ccluh,lititkih bokturij( u b ragu

N0pfcli!aCinrr \'lilknr slr l)rlast koji stimulita nlotilnostcfiicvr. il pfcziraiirnr Vlakrlir izvol cncr'-ltijc. ujve[a jc su PfcnrirKrvavici (1970.). gdje bak(cfijr doilit-ujc konccntlacija stijcnkLr cclulir/c(cfte29.) na rrljeslu biljnestrnice. i I r z r r l i i l , r I z . r r l . , e l r rn . r. l . j c J c .rru i i r r : i celulaza celobiaza ------------.} --------|' ueluloza glukoTa celobioza N[,lh

Nakon ruzgradnjc vlaknastc stijcnkcbilinc stanicciziazi Dfotoplazrril koja saclriilkrob. pK)tcine. Drasti i\ilalninc. Molckuleglukozcplivaju u sadr2aju burasa.sudur^juse s buktcrijamai ulaze u baktedje.U brklcrlatna

ptezivaia Probavnisustav

biljna stanica

--K,"v---- ---- ---- Krv---' J€tla

(Krvavic 1970.) bilinestanice buragu u a, CdeZ Razqadnia 9. glukoze,niie masne kiseline(NMK): octcna, nastaju, nakonfosforilacijc propionska, masladna. rnanjimkolidinama stvaraju mravljai rnlijedna se U i se kiselina ietilni alkohol.NMK izlazeu sadrZaj buraga iz buraga krvlju prenosg Pod u jetru.Amilazestanice mikrobarazgraduju Skrob glukozu. na lipaze mastse razgraduje glicerini masne na kiseline. Proteazc i utjecajgm dezaninaze bakterijarazgradujuproteinc do amoniiaka.Zbog toga u Sto pokazuje lo5e buragovu sadriaju ima vrlo malo aminokiselina, (gospodarenje, bakterija proteinima bumgu. s u Bakterije 5to buragaiivc u simbiozi s prezivadima, znadi da se pomazu. medusobno s se Simbioza bakterija domaiinom oiituje u sljedeiem: PreZivad omoguiava normalan razvojbakterijajer osigurava: im a ternp€mturu - 40'C, 39'C e anaerobne uvjete(bezzraka), e kiselost pH buraga 5,8-6,8. Bakteriie razgmduju celulozu glukoze do koja sluZikao izvor energije pniivaCima. Bakterijesintetiziraju vitamineB kompleksa, iz spojeva a proteine anorganskog N (ureja)sintetiziraju bioloSki vrijedne koje preZivad potrebe nadin probavi iskoriltava vlastite za na da bakterije siristu. u
(NIEDANTVO

Pt'ohdr\i s sIa| pre:it'uiu Itazlika u probavi cclulozeu buraguislijoporn cfijevu pfcziva(la u odnosu na n0prezi\'lac je u to c Sto sc probavonr ra./graaleni sasloici u buragll lnogu polpr.Iro rcsorbil-llliu lilnkonr criic!u. [J ncprczivaia probar ljcni sc sastojci dcbclogcfijeva Dc rlogu lLacatiu lanko criicvo. iz nego sc resorbiraiu dcbclomcri.jcvu. dcb0lorD crijcvu rcsorpcija u lJ .jc h r . r n j i r i t r r r l i: L b r . j uc rr rr l e h c l u lirl l j c \ u l ( r l i l l c . i . i l . h ; l4tanost sline Mchrniika r.llz8r'lrdnia hfrnc poainjcu ustinu prc)ivnaa. biokcmijska a u lrcdiclucinrl jeI slina nc sirdfii onzirnc-l\'i tonlo i/ cclulozcnirstajc glukoza. U lraktcri.janra glukozc nastirjuniTc nrasnc kisclinc kojc iz zakiscliuiu burng(crtcz9.). slinovnicc, Tlijczclc usnciupljinc. Slint.jc laTniju za Sljlu pr-oizvodc rad plcdTcludrca ncgo za rad sifiSlil.Onl fcgulilil kisclosl burirtlirs bikarbonrlinrn.kloliclirra i li)sl:rtinrN Nr. ( r i Mg. koji sluic kao ncrltfxliralori pulcri za NMK. Na tuj niiainodf;nvasc optinrillna ili kisclos{ lTuritga. iznosupll 5.8 6.8. bcz kr.rjc u ncma nornralnoq lazvojl baktcrijr buraga. Ako sc sprijcCi clotoksli[o u buflg, prlstljc rn(l bumgni prcTiva ugibu. Iiollu opskrbirplcTivda \,l kninrir (colulozonr) utjcac rr vcao izluiivanjcslinc-l)ns,na koliiinr slinckoju govcdoir[raujc i/nosi l(Xll90 litafir. Ncdosl!lirk nrclraniikoupodlllTrjr zr dotok sline uzrokujc nirditD postrjc guiii. pa plinoli oslri! u slrdfi.aju lg!!. SadrTrjbLrlaga huragr bU izazivljuti naclam. ostalirrdijclovimaprobavltog t) pfoccsiprobav0 suslitva su isli k^o u ncprc2i!nda: ' u sir-iilLr probavl.jaju sc bjclanicvinc. r rl l l r l k u rr fri i < \r r\ k r , ' h . ' r l r r t r i rrrn er r r t r . t r . r h 'u debcloDl cfi.icvu pr'oba\l.iu ostatak cclulo/c. fcmrcnlil-lliu se sc bjclanicvinc. resolbim vodili iTbacujc sc balcga. Spe(:ifitnosti probaw ugljikohi.lratu u ptc.l:el cirrlu (brktcrija.pfotozoai gliivi0a) I)ielovanicmmikloba u prccllclucinra razgradujcsc pojcdcnahrilnr. P[oiz\od tc razgradnje ni;e nrrsne kisclirlc su (NMK): oclc a, propionskai nraslaina.U vclikim kolirlinamanastaju

56

{

Probav i susl1rpreZi|aia 70 koliiine vlakana %, plinovi CO: i H. (oko 600 L/dan).Od ukupne CH.,, a razgraduje u predzelucima,30 70 u slijepomcrijevu.Uz odgovaraju6u se se sintetizira dnevno: uvjete, i uz hranidbu, povoljne kiseline, 1500 2000g octenc kiseline, g 800 1000 propionskc kisclinc. 400- 600g masladne NMK su izvor encrgijeza sintezumlijcka Oko 60 % energetskih preiivadipodmiruius NMK. Povoljanodnosoctenci propionske potreba kravavoluminopostiZc hranidbom sc 2,5-3: 1.Takavodnos iznosi kiseline mlijcdncmasti.Hranom kisclinakoristisc za sintezu Octena zlomhranom. kisclinc.Uz hranidbuve6im sinlctizirase visc propionskc koncentratima se (vi!e od 70% od suhetvari obroka)sintctizira koncentrata kolidinama mliioanekisclinc koja dovodi clo pojavc acidozcburagai veda kolidina poremeiaja u raduburaga. proteina mastipa sc i kiselinaizvorjc cnergiicza sintezu Propionska za kisclinc,viie upotrcbljavaju krmiva,kao izvor propionske koncentrirana proizvodnju mcsa. Za nonnalnuprobavu u predielucimapotrcbanje skladanodnos jcr hranc, utjcte na vrstumikrobadjclovanjem i konccntriranc voluminoznc Nagli kojihie se pojcdinakrniva uspjeino probaviti u predZelucima na prijelaz drugu hranu (sa silaie na zelenuhranu ili voluminozne na i hranu i obrnuto)uzrokujeprobavncporemedaje snizava koncentriranu buragana drugu mikroba prilagodenosti mlijckazbog nedovoljnc sintezu su na rnikroba buraga novuhranupotrcbna prilagodavanjc vntukmiva.Za 2-3 tjedna. u je mijcnjatipojedinekomponente Pogrjesno u kratkim razdobljima jer na ili obroku ih izoslavljati, nisu nabavljene vrijeme (primjcr repini (na u ili rczanci) nisuproizvcdcnc dovoljnimkolidinama primjerkukuruzna silaza). preiivota o biokrikoi wiiednosli proteina hrune i sadrZaiu isnost Neot u vitamina R korflDleksa hrani u kolidinuproteina hrani' ali do odredene trebajuodredenu Prezivaai u kakvoii proteinaFcnnentacllom proizvodnje mlijekane ovisco bioloSkoj

vo

r-

Prcbavni srstavDreZivsia buragu iz proteina hrane i jednostavnihanorganskihspojeva, kao sto je anorganski duiik, mikobi stvaraju vlastitevisokokvalitetne spojeve 42sa o/o proteina.Probavommikoba u siriStuprezivaii dobivaju oko 2 46 silovih kg aminokiselina kojima kave podmire protqine potrebne za dnevnu proizvodnju mlijeka do 20 kg. Za proizvodnjuvedu od 20 kg mlijeka kave u obrokutrebajudobiti proteine za5ti6ene nzgradnjeu buraguili (by od pass))proteine iz zastidene<by pass> soje, kukuruznog glutena, ribljeg pivskogtropai ostalo. braina,suhog Krave ne ovise o izvorima vitamina B kompleksaiz hranezahvaljujudi moguinostinjihove sintezeu mikobima buraga.Samovisokomlijednim je proizvodnjom kravama, dnevnom s mlijekave6omod 30 kg, potrebno dodavati vitamin niacinu dnevnojkolidini 6-12 g ged kraj suhostaja u i ranojlaktaciji. niZeproizvodnih iz U kravaniacinsemore sintetizirati vilka primljene esencijalne aminokiseline triptofana.

Zvoaini UREMoYtC

Ikmivua Iwamidbd, Soveda
Prcma wsti i kolidini hranjivih tvari u krmivima razlikujemo voluminozna i koncentrirana krmiva. A. Volutti oz dkfi iva Voluminozna krmivau velikomvolumenu imajunizaksadriajenergije i visok vlakana vode.Prematome saddajudijele se na suhai sodna ili % voluminozna krmiva.NajvaZnija suha volumiloznaklmiva razliditesu lrste sijena, slame kukuruzovina. i NajvaZnija sodna voluminozna krmivasutpa5a, zelena krmivas oranica i livada, nzliditevrstesilaia i sjenaza stodna te repa.U sodna voluminozna proizvodi:glave i li36eSedeme knniva ubrajaju sporedni se repe,pivski bop, repini rezanci ostalo. i Voluminozna krmiva,s dovoljnosuhetvari, potidurad buraga siltezu i mlijeka. Sodna krmivapovoljnoutjedu ludenje na sline,bolju probavljivost i na proizvodnje obroka poveianje rnlijeka. B. Koncentfima ktfifua Koncenhirana krmiva u malomvolumenusadrieveliki udjel hranjivihtvai: ilooba(izvor energije), sirovih proteinai sirovih masti.Razlikujemo energebkasvisokimudjelomikoba, i proteinska s visokim sadrZajem proteina.

59

Krnivt u hrunitlbi govtlo Bcz dovoljnc kolidinckonocntrala obroku krava ne noze sc postiai u visokl proizvocfirja mlijcka.Za dnevnuproizvotlnju irlijeka iznadJ5 kg. udjcl konccntraia suhojtvari obroka tr-cba iznositi do 70'X,. u fi) Nair.a2niiakonccntfiranilkrrniva za govcda su: zrnjc Zitarica i posijeikrmiva Zi,"otinjskog podrijella. lcgunrinoza. uljancpogatcisnanre. (. Minctalnu kfiflit,4 Kao izror nrincrillili nrikroclcnrcnlrtu uDolrcbljavaju nrincralna sc krmiv0:stoanil koit.lnoLrriliro. lbslat,tbslbnal. sol. clikalcijcv stoanlkrcdil (\'apncnac) iosli|li|D. Krnnc sntjcse Krmnc snrjcscili konccntrrtir;rilirju nrijcilnietrrrazliiitih konccntlifrnih. minolirlnih krmiviri prclniksil-

7.l. l/olrt trr ttoaru k nn iru i Vrluurinozna kmrivir su biljnog poLhijctla. Vllo sLr!ilinr u hrirni(lbi proTivilia: govcda. ovirc i koza..icr aincSluvnidio osnovnog obrokir. Visokokralitctna!olLrnrinornl kmli!ir tc[]cli su \ isokc i .jcliin0 ploizvotlnjcmli.jcl<a. Njihova kakvoi.r ovisi o sadrTuju vlxkanil.sifovih prolcina. mincfrLr i !itanina. Vlaknaain0 cclulozil. hcnicclulozai liguin. Ona ocirecluju probavliivost krnrivl r obnrkr te koliiinu krnrivakoju krava '% \'llkanr (ND|). iznad24'2, Lrobroku.slrranjujc moio pojesli. slaki I Za ( s c u r o s s u h ct v i r r ir i r 0 . 1 6 k g i n r l i j e i n o s t r 0 , 2 5k g d n c v n o ( i r b c S a . z 2001.)- NckvalilctnN volulrinoznr krmiva sadric Dlrnie pK)lcinl i riSe jc povcia n polrosnjil govcdailo vlakirnd zbogacliir konccntmta hranidbi u poskupljujc proizvodnjLr rrlijcka i mcsa. i.jcna hranjivih t!rri u kvrlilclninl C voluminozDimkmrivinra u pravilu bi trebala biti niTit od cijcna u konccDtr-alrDla. proizvodnia Na volulninorniln kmlivinratrcbxla se tcnrcljiti bi nrliickai mesa Hr!atskoj. u Sotna yoluninoatu krniva jc govcda (slika20.).Pasrl i ])!!90 komplctno najdciiekrnrivou hranitlbi jcdino krrnilo u bnlsko planinskinr podrudjima najckonomiiniji i naiin .je

o0

Krmiva u hranidbi goveda

koristenja travnjapaka.Kvalitetna 5asadrzi hrasvc njivetvari potrebn€ kftvama. Kravenapaii imaju u velikukomlijeku lidinu vitamina A. NapaSi govcda su izlo2ena svjetlu i ketanjuna svjc,em zraku, ito povoljnodjclujc na njihovuplodnost, zdravljekondiciju. i

Slika20. Kravena paii

paSnjaka o vrstiistarosti tfavc, tlu io gnojenju. Starijc Kakvoia ovisi o sadrieviSevlakana,manjc vitanrina,protcinai cncrgijc,pa je i biljke vrijednost slabija. hranjiva 'lO tYu pala sastojisc od Travesu Najbofja lrava i 30 7o lcgunrinoza. pokretad govedarskc proizvodnjei osnovicasu na kojoj lreba tcmcljiti govcdarstva. uspjeSnost i prolllabilnost proizvodnje u Nahranidbi travama s tcmclii sc najvcii dio govcdarskc naprednim zemljamA Europe svijeta.Najboljctravesu: livadna i vlasnjada, vlasulja, oitrica,a od livadna madjiili lisidji rcpak, cnglcskiljulj, klupeasta Tlo leguminoza: icrvcna djctelina, bijela roikasta smiljkitaigrahorica. pa na mincrala mikroelcmcnata travarna, lako paia ncma i u utjeae sadrzaj selena ga nemau tlu. Na kisclomtlu rastukisclc travc (iasevi)koje ako kakvoiupase. snizavaju prirod palnjakaiutjede na botaniriki sastav Gnojenjem povcdava sc biljaka. Gnojidba dusikomikalijcm poboljiavarazvoj trava,a fosforom razvoj leguminoza. Najboljapaia je kada su biljkc visokc 12 do 15 cm. podinje travnjuili podetkom prijclazna pasu svibnja, postupan uz Ispaia u nije dnevnim davanjem do 2 kg sijena. painjaku, I Na tijckon vegetacije, jednak porasta intenzitct biljaka.U svibnjui lipnjuviiak masc valjaspremiti u obliku sjenaze.
AOYED.!RSTIO

Krmiva u hrallidbi goveda Painjaci sc najbolje iskorlitavaju uz primjenu pregonrlrogndpasirdnja' pa ih mii toga tf;ba podiicliti rra prcgone ogradcneelcktidnon'r ogradom Dok sc jedan plcgon koristi drugi se obnavlja iiruo, .trujc j"e akurnrLlator) gnojcm' Broj iot un irpui" korov treba pokositi a tlo pognojiti umjctnirr stokei gnojeniupainjaka-Na I ha osrednjcgpainjaka pregonaovisi o brojr.r potrebnole napasivanjc turnusu15 do 20 knva. Za cjelodnevno iolazi ,.1 dovoljrloza 60 kg oko 100 m' dobrogpainjakapo kravi (aizek, 1972), Sto.je paie po kravi uz priroci0,6 kg/mr painjaka.Dobri painjaci omogu6ujuvisoktL manjckoli'ine sijcnai konccnlrala rnliickairnesauz dodalak proizvodniu i Livadc sc, zil razliku otl painjaka. iskofiltavaju koinjom Svc travc livadc treba i k,,je ru"tu na pasnjakurastLl na livadamt Prirodnc l"get'r,inozc uz jel tn'riti t .lo 2 puta goLliinjc inaic clajuniskc prirodc SijrtncIivadc' valia kositi 3 do 4luta godilnic' Naivilu.hrunlivu gntrjidbu. odgovaraiutr.t isaddq hraiskoristivosl kadasLr u,ij"dnurttrou" imaiu u vrijcno vlatanja trava ko$nicprobavljivost (gralikon4.) Kod optimalnc njivih tvari naivooi nil novogotkosa U odrn)sLl pasnjakc' dobivania .ic botia kao i mogllanost sltravc s livada in'lalun'lanJc i rovih protcina rnincrtlaa vtSo nil llakana, sc u odllosu Pil_ icr snjakckorislo kasnije Ovisllo o kakvoii trava kravc nogu 3 dncvnoproizvesti do dak 20 mlijcka. kg Llranjivavrijcdnostsjenaod lc travamanja-ic vrijcdnostl zelcnc ttavc zbog gubitaka do koiih dolazi tiickornprovcnjavanja i skupljanja nasc, iirrncnlaciic hranjiva i iLlvanja ( C r b e ! a , 2 0 0 1 . ) .I l n c r g e t s k a vrijednostsilaZetrava ni;a jc od siienatrava. Silaia trava sadrZi nalo energijci viic Pro1eina, pa se dobro nado_ punjuje s kukuruznom silaiom.
Grcfikon 4. Optimalno wiieme kasnJe (Pflaun,2a00 ) trava

62

L

Krni,a u hranitlbi gowlu Silirane travc srL pa statije.slabijcpfobilvljive ih 2ivotinjcuzirnaju za oko30 % manjc!Lodnosuna zclcnutfii\ u koja jc rnlada kod kolnjc i zbog togrprobavlji\ ijd. Siliranjekruit'o je Koriitenjc zclcnihklnrira u hranidbi!o\cda \'fcntcnski ogritriaeno na 5 nicscci godisnje. Zbog lola zclcnakrnri|a s oranicalreba sprcnili (siliranicnr sLricnicnr sijcrro). konzcrvirlnjen ili Lr Kukuntzna silaTa irilznc sjcnaie lenrcli uspjcinc '.isoko su proizrodnjc i mlijckai rncsa. Kukutuitur siltaa SilaTa ciiclcbiljkc kukuluza.jcllinu.jc i .jcLlnoslrvno pl-oizvodi. sc Sr(iri vi$ku konccnluciju encrgi.jc sulrojtvLrli. u oko 7 lr4.lNElikg pa i viic. '11, Nalvcci sadliaj cncrgijc LrsilirTiic s .l(Jdo -'15 sLrhc tvirri. Ovak\,onr silfonr.klo gliLvninr lrrlunrinozninr krnrir'(nn.nroTcsc dnc!no posliail0 kgnrliickl. Kor;/crvir.lrnic cijcle bilikc kuklr(r.,ir\rii sc silir'lrnjcnr lonroa u,/ baktcrija nlijcino kisclo.\tcrii\. h niiht)\'i\kll)ott1'l) iL o\igututi. o - odrcdcnu koliiinu ieccfirkojirf{)licic i,, ikfobl. - unacrobnc uvjctc{bczzruka)i - o(lrcdcnu vlaguLrnasr koju sc silirir. N.lininralnu koliiina (cicra koju biljlic nro|irju sirdfiirvali bi sc nroglo dr $ilituli nNrivasc icicrnl lnininruur. 1\xl icacmim nrinimun'tolD podril,/unlevr s0postotak Sctc|upotrcban sc tr sili|aIoj lDasi rll vrcnjclrslvorionr k o l i i i n a r l i j c i n c i s c l i n ck o j a c o s n r z i t ip l l n a o p l i n l a l n i h . 8 d o . 1 . 2 n k 1 ( a i i c k . I 9 7 2 . )S v ek u l t u r e i s up r i k l i u | t u a s i l i | d n i c . r k o s e s i l i f i r i i c l i i . n z L c biljkii kukuruza. mljcvcniklip i rhino z|no kLrkuruza. glavc i liSac Scacrnc -fciko repe cijcla biljka sirka. tc sc sililiriu lcquminoze millo ikroba i s visokitn protcina sadr2ajem kiro ibil.jkc s visokimposlotkom \.odc(sloar)i kclj). Ora krnrira.jcmogule siliratiu pro\cnut(n]r slanjuili Dijesarljenl s krmi\ kojasedobrosiliraju. inra Ako sc cijela biljka kukuruzasilirt sit zclcnotrr lucemorr.udjcli sc ( A d a rr o v i 6, 2001 ). Takona mogu utlrdiliuz ponroiPirsonovo{ kvudlittir . pflnler. iclirno mijeSanu ako silaiu s l0rr; s[hc tvari (ST) ucljelilucclnoi

6.r

Klmira u hranidbi goYeda zelcnogkukuruzamoraju iznositi:

Zerenarucema20o/oSt ----__
45 Cijelabiljka kukuruza % ST

^_----\)!jtlt"l
Ukupno: 25 (100%)

od brojeva vciih' rnanjih udjcli dobijusc odbiianjem Potrebni cijelc biljkc sa stodnim silaZa sc Vrlo uspjcSno moic silirilti kukuruzna krava na 2.5 kcljomu omjeru : I Ovasilaiautjcicvtlo povoljno mlije'nost i nasnoiumlijcka. tad nlijcino-kisclih bakterijavaino je stvaranjc Za optirnalan anacrobnihuvjeta. To sc poslizc gaZcnicn ili sabijaniemmasc koiu do siliramo. Za proces hladnog siliranja (s tcmperaturonr 30'C kao je za najpogodnijorn mlijednokisclo vrcnjc).potrcbno stalnoi i r l t c n z i v n o 'C pogoduju vcic od 35 do 45 Tcmpctatulc tijckonrsiliranja. galcnjcrnasc razvojubaktcrijanvrslainogvtcslabijcjcdu njazbogkojih govcda slabijcgsabijanla silazu. Uslijcd dolazi do toplinskograzarania proteina koji sc nc nroguProbavlti. Masakojasc silironlorainlat' vlagu jcr Prckoodgovaraiuiu mjerna vlaga dovodi do sPorijc i f'crmerltacije ciicdcnia soka s (gubilakprotclhranjivimtvarirna s bil.jaka niiim'/o na). Siliranje vlagc utjcie nc samona slabije siliranemasc.vcc I na sabijanje slabijukakvoiu silaie zbogvcicg 7n cclulozc i nizeg 70 Proteina Optimalna vlaznost u siliranoj masi cijelc biljke kukuruzatrcba iznositi 65 do 70 ol,, a to se biljke kukuruza postize siliranjem voitanoj zriobi (slika u mli.jcdno kukutuza 21. 21.). Slika Silianieciielebilike 64 l!

Krmiva u hranidbi goveda

Kvalitetna kukuruzna postiiesc dosljednom primjcnom potrcbnih silaZa je govcda uvjeta tijekom siliranja. Takvasilazaupotrebljiva za hranidbu 30 dana nakon zavrsetka siliranja. (SilVrlojevaZno dodavanje inokulanata koju siliramo. masi Inokulanti All"') utjedu maksimalnu na konverziju ieiera u mlijeinu kiselinui na taj mdin poboljSavaju fermentaciju(osobito travnih silaia), Dodatkom inokulanata pH osigurava nizatcmpcratura se siliranja, brZioptimalni za rad gubitak muedno-kiselih bakterija, ubrzavasc intcnzitetvrcnja,smanjuje suhe i do 20%,poboljiava iskori3tavanje tvari se silaZc, smanjujc amonijak u silaii, poboljSava uzimanje silaZe, skraiLrjerazdobljc do polctka koriltenja silaici produljuje vrijenre koliStenja silaZe. Sil-All"'omoguiava upotrcbu silaZc vednakondcdandanaod podetka prirasta tovujunadi. siliranja i postizanjc kolilinc mlijckai dnevnog veic u je Tijekom potrebno gubitke siliranja smanjiti minimum, samo na nc pokrivanjem mvedenim uvjetimatijekom siliranja,vci i odgovarajutim nakon siliranja. Zraki vodasu najveii neprijatelji silaie.ZbogtogaugaZenu pokritiplastidnonl tr€ba silaZu folijom, a uz rubovezida silosaudvrstiti ie pijeskom zcmljom.Hcrmctiaki \redama napunjenim ili zatvorena silazabit ae za5tidena ulaska zraka ili vode, a osobito ako je pokrivcnai od hrpapirom sespojevi iiji zalijubitumenom. Kakvoii silaie pridonosi i: Omjer sadrZaja kisclinau silaZi.DobrasilaZasad'Zi2 V. mlijcdnekisejedu manjukolidinu govcda line, Zbogprisustva ostalih kisclina silaZe. je oko 0,4 %. Masladna Normalan sadrZaj kisclinc octenc smijcbiti samo u tragovima zbogncugodnog nririsai loieg okusasilaZe. Mlijcko krava hranjenih ovakvorn silazomne smijc se upotreblavati proizvodnju za (Mokos, 1978.); sireva nadimanja zbog sireva DuZina sjeckanja kukuruzne biljkc. U voSlanoj zriobiduZina sjcdke treba izrositi0,7 do I cm (duzasjcakaznadislabijesabijanic posljcdidno i probavu). mlijeino voltanojzriobi duZina slabiju U sjeikc iznosi I do 3 a 3 do5 cm akojc biljka u mlijcdnoj cm, zriobi; Odsustvo zemlje i korova (oncdis6cnje zemljom pridonosiveiem 70 kiseline): nasladne Bninapunjenja troSenja potro5nji i silosa- ovisi o dncvnoj silaic i lirini silosa. Sirinasilosamora biti uskladena dncvnompotrosnjom s silazc. Treba uzimatinajmanje20 cm 5irok sloj silaZednevno.Otkrivenu povrsinu pokriti. nakon izuzimanja silazc trebaponovno

Kntia

n hrani,lhi got,td,t

postunavedcnih Uz prinrjcnLr pakagubitrk silaZciznosi5 7u.Do dolazi /bog ul|oskir skroba -qLlbitka za rud hilktcrijamlijcanokisclogvrcrrja. Oritj gubitak nc nlozcizbicai. sc Nt guhitak \ild:c tuie('(: . Visinasililancnrascu odnosu nl silosll. nrogutuvisinu0irdzclnnog Sto .ic !isinu silirancnrascniix. su lroporcionalno \ cai gubitci: . Naiin silir'arrja. hilr\'ost('!r su tJ 22. 'X,.u lrcnasilosul5 'X'i Slika Mliietnacrtaicrni slai gubilci5 na znu Ku]<uruza L rh l p a n a2 0 ' L : . lJkupna silirana sl slrrirn.'ujc scbiljkakukuruza iznad do kosi l0 sc rn uk0 l l c n ri / n r d 1 l l . vlaTnog zma ukit/u.jc poiclaksiliranjn nir Poil\il crno{ sloia(ur oklasak) i l i k l i p ak u k u r u z a . Nrjpo!olynijc vrijcmcla siliIlrriccijclcbiljkc kukururamo2csc uslano(slik 22.) koin oznnaava pri.jelaz izrrctlu viti pomotu rllijcino cftc na zrnLr gornjcgtvr&)g i donjcgnrckanog dijcla zlna. Sldtai vllgc u ciicloj biljci (r5'fi,(ili J5'Z,suhc1\'ilri)kir(la tvrdi dio zluzima2/3 zrna. kukLrruza ic U toj lazi Lrdjcl klipa u cijcbj biljci iznosi40 %.,Akojc srdriaj vlagou bil.jci kukulLrza ispod 65 'ri. nirsu /d silirrsir nic lrcbapolnijcsali zclcninr krmi!iu1l(sl(F ini kcli. luccma.surrc o k r c t )i l i j o j d o d t t i vodu uz.jcdnoliino ra splskavanjc. Silail kukLrruza. kao krnrivo s nrirlo pfolcinx, nroic I sc lnije(irli s ur!jolr (42 do 46 'L N) kro irvoroln nepfotcinskog (anorllanskog) duii-

I J

Slika23. Nadzemni"ttene"silosi

Krmiu u hrunilhi,qorcla ka.Dcrciaje 5 kg ureje na I tonu zclcrrerrrase sc kukuruza ravnonlcnto jcianjc. u7 tni U obrokza kravedobrojc mijcsalikukuruznu l " : \ f - . 1 . . t/ I o r r r lt.' - : : ' < t . l . r r c r r r , r,..u r : ur r . u onrlctu 70:10.O!rko ponri.jeiana silaia utjcic napovccarje rnlijeinosti pojef-tinjcnjc i mlijcka. KLrkrfuznlr stla2a rnoTc sc spfcrrnliu nt(lzcnl_ - (ll-clta)) ncbctonskc silosc silosc(slil(a 21.).vcrlikalnc icliinc ili haf\,cskn.silosc (slika2,1.) koji ic s us k u p lail i s u r n i n i r n a l g li t b i t cs i l i f a n j lS. i l i r N t i j n i l . c n t . ' 7rr, I ( ' \ lr J r r . t rk . r j i r i l . r j . . t l r : r , \ j j . . r r ' i z . r r r l t.i r r : r r l . r r . t , l . r : . k . r r { r . . n r l j j i i n o r l r.r sliran.ja vclrk .jo gLrbitrk i tr.jol(orrr Illkon i siliturir. Ih)stofpotfobun silifilnjcfllauna nil 7il sc lcmcl ntasc nr silirTc 750 tkr l{50kg. u I od I ) . . . . . , h r , lr\ r , r \ , , \ l u.r i . r ri . . r : z . r l r * t i z : r r r t . . 1 dobrc silalc\c isplilll..jcr siliril ncliolil({) sc ounillr g0drni. kIitrilsc hritni(l()bft)nt loiont srru,,orilSlika24 a ili sito "11aNestar,, 165 drnrLr godini. tataDl l l c / k ! i t l i l c l n c u k u r L r , , s ic a i r :l c S k o . j c f o i / ! c s l ic | r r o l j n L ro l i i r I L r k nl p li lnlij0kl po kfrvi. 'lb ptoitliv) it. pocirlakrr sc po hl poijo_ Jcliirog du prirrcdnih pol|iinit,/ltsijilnih kukLlU/noltr silaiontntoTcp|oizVcslr nirjViie nclocncryilc inujvccal<rliiinarrrli.ickll i,,nosLt Lt 10.000 kg. o(lnosu hit tril l . \ . r l , . r 1 t r l r , r p , n i r , . . . r . r r , , , , r t i , ^ t F U t : l \ ., tr . t . t , , . , . t ( r r i i t / , 1 / r . o r r / r . r . lr .2 l . r I x r. \ r ,I l \ l l l r r L , . | | l r i . . , , , Sjenoi! Slen|l7aJc silirrnaprovcnulu tritvu.(liclclirrsko tfilvnr sr)ljcsil luccrnu i]i s40do45 % suhctvnri.tJ!cnuaclelurrrinozl ontogutavrnjiholtr Lrspjcslo siliranic. Osnovni lazlogzbogkojegasc lcguminoTc slieZcm./clcnonl u sttnju nc mogu usplcsno silimti.jcst vcai 9/o protcina vodetc nizill(Scccmi i rrlinintunl. To repor'oljno uticae na aktivnost baktcrij nlijearo kisclog \,fcnie. Lrenutern pove[a koliiina srLhe se t!nri isltdliaj ugljikohidrata. ilo
Jl O!l.:, ...1\r':1c \ l , \ J .t j / . t L n J c . n n , i ' i f , . t ( .

(,-

Krmiva u hra idbi goveda prvi U sjcnazu sprema otkoszbogdestih se kisau vrijemekosnje. Ostali otkosise moguuspjeinije pretvoritin sijcnozbogmanjemasei stabilnijeg vrcmcna vrijemcnjihovaspremanja. u Ko5njutrebaobavitikadasu traveu vlatanju,a djetclinskotravnesmjese lucemau podetkucvatnjc.Kositi i trebapo sundanom vremenu, nakonkosnjczclenumasuvalja okrctatida a bi selto prijc posliglo40 do 45 % suhetvari u provenuloj masi.Ako je niZi %' suhetvari. iz n]ascse cijcdi sok i gubesehranjivetvari.Ako je 70 suhe tvari vcii (iznad50 %) biljnamasa teiko sabija. bi masa sc Da bila ito bolje ju jc sjeckati duZinusjcdke zbijenai da se iz nje istisnczrak,potrebno na oko 3 cm. Sjeckana sjenaZa lakSe sc izuzimaiz silosa.Pri siliranjusc mora voditiraiunao odrcdenoj visinisilirane mase, jc visinasilirane Sto mase jc veii. ni7a. gubitak silirane rnasc jc Za uspjcinosiliranjcpotrcbno puniti silos bcz zastoja, gazenje a podcti odmah nakon podctka punjenj.l silosa. Zbog kvarova i slabe organizacije siliranja, punelto ncpovoljno sibsi se iesto predugo udede na kakvoiu sicnaie. je NakonSto provenuta masa dobrozbijcna, pokriti plastidnom trcba.je folijom ivrciama pijeska starimgumama, sc sprijeai ili da ulaz zrakai dizanicfbliic u sluiaju ncvrcmcna. FolijasaUV zastitorr ititi od glodavaca, a zaalitna nrrciaod ptica. Sjenaia mozc silirana bale biti u lnasc do 600kg (slika 450 25.). Bale su plastiinom umotane neostcdenom foliSjenaZa c s .jom. sprcmau oale posebnin rolprcsatna i uvijadirna rolbala. Raspodjela sj(-DaZcubalalnauvalovc obavljase pomoiu razliditih strojeva kojc pogoni traktor KJavese mogu hranitisjenazom do 35 kg dncvno. Ako 68

Slika25. Stroiza baliraniesjena2e

Krmiva u hranidbi goveda

jeu obroku do l5 kg kukuruzne rroZciznositi do l0 silaic. kolidina sjenaTc 20kg. sjenaie U odnosu spremanje na sijena, sprenanje imo nizprclnosti: 'Tijekom spremanja sjcnaTc manji jc gubitakhranjivih lvari (proteina. vitamina zbog nranjeg A). otpadanjllista i cvjetovatc kraicg vrcmcna sprcnanja sjenaZc: . Manjijeutroiakrad[,jer seproizvodnjd s.jenaZe i rrspocljcla slaii rnoic u potpuno mehanjzirati; . Zbog kra6cg vrcrnona sprcmanja dmgi otkospoiinic rastiranijc. sjcnazc, Tako postiicvcii broj otkosa vcii prirodzelene se i nldscpo ha: . Manja ovisnost vrcmcnu. uz sundano je jcr vrijcrnc tnrjc o uvcnuac 24 do 36sati: . Proizvodnjom sjcnaic sc vclikc lnvn0povriinc; lravnc udinkovilijo koristc . Primjcnorn sjonaZo srnanjujc koliiinaskupihkonccntrirtl hranidbi u sc krava. je stlnju s baktcrijama Trave nroguicsilirali u silosimai u svjcTcm mlijedno kisclog vrcnjr. tomcsc nrogu Pri dodati inokulanti sprjciavaju koji (Kanpl,2000.). N ovainaair rszvoj gljivioa pliicsni i ilctnihbaktcrija, poboljsava l'cflncn1i|ciia, sc ubpava sprcmanjc zclcncrnasci postizcbolja kvaliteta silaic s viic pfotcina, Ito pridonosi llltcdi konccnhata. Lucerna ((koniaricar)je Lucema lcguminozakoja vilegodiinja prirode daje visoke zclcncmase (slika 26.). Po vaZnostii vrijcdnosti lucema smatra(kraljicom) se krmnih kultura kojc sc upotrebljavaju hranidbigoveda. u Lucema u hranidbi upose tebljava zelenom u stanju, kao
Gol/EDlP,'TtO

26. Slika Lucena

Kmtud u hranidbi goveda silaia ili sjcna'a, ili u suhom stanju kao sijeno. Sadriiveic kolidincsirovih proteina, vitamina, (osobito vitamina A) tc minerala. (najviie kalcija) i vlakana. Stirnulativnodjeluje na rad buraga svih katcgolijagovcdaina mlijcdnost krava. llranidbanrladorri vla2nom lucernom moze izazvatinadamburaga,zato jc dobroprijc hlanidbcluccrnom govcda najprije hranitisijcnom.

Luccrnrna korijenuima kvrZiccu Slika KvrZice kodienu 21. na lucerne kojima su sirrrbiotske baktcrijc koje koristc duiik iz znka (slikd27.).To Budu6ida su utjcie vrlo povoljnona prirodekulturasijancnakonluccrne. kvtiinc baktcrijcosjctljivcna kiselost lucemasc ne moic uzgajalina tla, kisclirn tlinra. Ako su prirodivc6i,duiik kojcga biljka dobijckvrZidnim pa sc luccrna gnojitidusianim baktcrijarna dovoljtn, nijc moradodatno g n o i i v i m(a i 7 c k , 1 9 7 2 . ) . C prvog otkosajako utjcdcna ukupanbroj otkosa Vrijcmc <skidanja> posliicsc uz4 otkosa Na luccmc. Najveii prirodsuhc luccnrc. tvari i proleina ')/o prvi otkosotpada 7,, na drugi25 "/o,trctr 20 "/oi na eelvrtiotkos15 od 40 r.rkupnc rnasc godini. Ako luccmu kosimo drugojpolovicitravnja, u a u.jcdnoj norrnllnajckolidina tijekomljeta,luccma moZe i pctiolkos. dati oborina je Nujpogodnije vrjjcme za koinju lucerne kadajc u cvatnji l0 %' jc postotak probavljivih protcina lucemi biliaka.U toj I'rzi razvoja najvedi u zbognajpovoljnijeg lista i stabljike. Kosnjom podelku u cvatnje od odnosa t%,a koinjom nakoncvatnje na ukupncmase biljkc luccrne lisie otp dd 10 ( s a m o 0% , C o r u p , 1 9 9 8 . ) . 3 za RanopokoKravenajbolje odrcduju optimalno vrijeme kolnju luceme. pokolcnog prvog Kasno Scnog otkosa l. krava konzurnira do45 kg dnevno. 40 probavljivosti, zbog otkosa konzumira dnevno samo kg zelene 20 mase slabije vlakana.Veiom kolidinom konzumirane luceme stedi se vcieg udjcla ako koncentrat hranidbi krava. Vedu kolidinu zelene luccme krave pojesti 6e u je svjeZe pokoicna. Ranijom kosnjom otkosa l. smanju.je kolidinaL otkosa, se stosenadoknaduje ve6eg brojaotkosa boljckakvoie. ostvarivanjem
Zvaninit URtil,lOVlC

10

Krntittr tr h trtn ill,i so rrlit NtrodnjarlLnjenirkon srlkog otkosa povol.inouticac 1rapfifod lLrccnlc. Da bi Iuccrrra bolje prezinilu. lrebl irulcdu l)fcdzaclnjcg rudn.tcgolkosll i bLtilcir !rcrrrcrr\ki razrrral.rlrrli nuliupLjunju tlolol.tnc koliiinc lezerrnih tvrfi u kofilcirLL lLrccmc. l - u c c r n nc r r r o i c s i l i r a t i L r z e l e n o r n . l r n i L ( b c r u \ e n u a u )s k r r i l r r r \ l r 'l',, iklobr ili icccfu. Sjccl(rrrol ,,clcrr)l luccrrj lroTc sc kola imrlLr vcci dodeli ra! norn.l.rno u/ rrrijcirIje: pfcl'r'ufN kLLku,1r,,noli -sdo 7 'l;. zr nir s r r htic p i t r r c z u n c S d o l 0 " i ' . i r - nclrsu I do 5'l';. LrLceIrta rno/c sr.tuti sc liru.tcnr liolo\()/r i Poacllionr|Lrinurli poicll o ll 1c l r r . t c a r I ) f t ) l i c l n il lL L c c r - n u z l k o | o r l j c I i l i r i : r r n i i r l r D r i f ( ) ( l ( ) nrr) I r i l . I l l r p r c n rz a s l c l r r rl r r c c t r t cr r o r rh i t i l r c s p r i j c l , o r n t d l L r . i c t l r r l r t 'rc Lc b i r r c u r lu lr r r t . 1 ! L i( lk o i co \ i s i n j c z i nl i u s n ii | l z r o j i p I i | r x lp o h i r . o l L r c c f n \ r r c s r l r i j cs i j r r t iu l i i s c l r l l u j c r l r o i i r r n ( r g ( L l r l cj l L L r j L g Lrr i l ) k i s t l o rtrlrL r r e r r rd o l o l i n o . l ( i s c l l l L r s n r r r . i L r j ur i / \ o l ( o f i i c n { r \ o g , i i \ l c r u L r i ri I ' r t T i i t t i l rb r r l , t c r i l u . l o c p f c l I o \ ( i r ! l i i r r l L L g o v j c i r r o s lt !i c c r r c . N I i rhrr(l\t0irrt)sl lrircrn. Lrl.cic i upolfchl slcrfcrril 1)()zirlc l(ill!()ar lho! r L r z r i L : r r ro !r i j c r r o l o ! i s l c r r i rl ( o i i r l o I i r c i I r c l i o 3 r r r l r r b i n c -r L c c r r ijrc I' r \ \rlo olforlrr n|l suiu. o!tutu l?|!rmi !t:(: ( f \ e r l ( l i c l c l i r r i r ! , f r \ r r c r , ) s l r r b i j e r r l n o s is u i u o { l l u r c r r c ( l m a i (( p k 0 r . j e n o\\i s l c l l ) . l < \ r l i l c l r l o j u l c r t L r n r i r r o z l r n r i r o . t r l i \ l t d r i i r r r r r j . rlr p r o l c L n u .u l r i n i li L x l c r t l( s l i I r ] S . ) . \L

Slka28 Crvenadietelina

Slika29 Biielacljetelina

]L

Krmiva u hrantdbi goveda lliicla dictelinaima puno liiia i ncma stabljikc pa .jc vrlo kvali(ctnajcr nc mo7c <odncniti). Podnosi ispaiu ( s l i k r2 9 . ) . Slniltiti! rqikq!1q .ic lcgulninoza koia podnosi sulu i ispaSu tc.je sasta!nidio livird a( s l i k a 0 . ) 1 Sijcno Siiorlo nirsliricsoicnjcrl ros/.asla Srka30.Sm/4iria zclcnih biljlka lcgurninoza. s 91, travdili djctclinsko travnihsnricsa 130 135 vlaSena l5 ckr20'Z' vlagc. do Nl liri naainsc snllniuic aktivnosl cnzinrlr koji kvalc zclcnumasu.Zolcno biljkc. od kojih suscnjclnproizvodimosi.jcno. lrcba kosili kaclasarhTc Suicnjom najnr njc vLrkaDil niljViicsiro!ih p|.()1oina. i mincralir vilnr)rinr. i sc sni,ava 'L \odc (k) onc nzirc na ktr.joj sc nc n1ogu ralvi.jrli rlil\ri'or!rnr/r]likuii Ultciunirl! xrcric .r jcni|. Viir: tlinfunifu utjc<tt'tutLuAroiu sij.'nu: . lletllLc'tr !rt!!r Najkvalitctnijc si.jcnoluccrnc. ^tirr diclclinsko .jc lfnvnih smicsni tmvt. Osim luccmc lldlik,/rc lL'guninrresu: crvcna. b i j c l a i h i b r i d n a d j c t c l i n as r r i l j k i t a o i k a s t a i.r n z n c v f s t c g r a h o f i c a . . r KvirlitctnoIivldno sijcno sastavljcno ocl visokih tmva: lisiijeg rcpa. .ic francuskogtaliianskog i ljulin tc m a.jeg k[rpdaslc oitficc. livarhrc vlasuljc. livaclnc rosuljc i bijelc. rcpka. od niskihtrava: r cnglcskiliuli. vlasnjaic ' Vlijcnc koSnjc. cvrtnje.a lnvc u vlataniu. Luccmulrcbakositiu poactku viSc probavljivihhranjivihtvafi protcina, Ako su biljkc tnladc,sadrTc '% vlakanir. vitaninl imincrala tc niii Sto su bilikc slarije,imeju veii prirodsijcnapo ha islabijcsu hrrniivcvrijednosti. . Naiin suicnia. Ako jc suicnjepokolenc rnasc du)jc.veii su gubilcihranji liS[r prcokrctanjcm vih tlari u sijcnu.Do gubitaka dolazizbogotpadanja jspiranja pri suicnju na tlu, kod utovara.prijcvoza i raspodjclcu stajarna. zbog djclovanja stanica biljklrna.l)isar kiScili rose,kao izbog disania sc nje staricaprcslaic kadase '% vlagc u rnasisnizi ispod40%. Susenjc pokoScne moic ubrzati ut prinrjcnu gnjciilicc koja ubrzavasuSenje mase. '72

Krmivau hranidbigoteda . Naiin iuvnni4 liicna. Sijeno se najbolje duva ako je vlainost oko 15%. Ukolikomu.ie vlaznost vcia, moie do6i do samozapaljenja sijona zbog samozagrijavanja. semozcauvati plastovinra, Sijcno u dobrosloZenim kamarama ili baliranog sijena na tavanima staia, nije preporueljivo ito zbog opasnosti poiara. od Natini sulenja sijena A. SuScnjc tlu na podruijirna U aridnim sijcno moie ckononlidno se suliti na llu. Ovoje pogodniji suienja naiin gubitka livadnog sijcna zbognranjcg li!cdprilikom preokrcta u odnosu lucemu. vtuacmdijclLr nr U dnnasijcnosc no smijc ia, okretali zbogvelikogotpadanja liiaa. DuTin suscnjcn(3 do 4 danapa i viSe)znahijesrnanjujc sc hranjiva vrijcdnost sijcnlzbogispiri|nja rosom, a jc kiiovitou vfijeme jc sulcnjc dcsto i upljosnivi se ako sulcnja sijcnr. Ako sijcna sPor,). nr :u lrL'h u\ ijcl rr\trc"irti. foki\icnu B. SuScnjo sijcnrnanapravama Printjcnjujc u plase ninskim plcdjolima. Sijcnose naSvcdskilnjasusi (slihadima i kozolcinra ka31.). Suicnjcm nana jc pravam siieno kvalijcr li!ac manje tetnije. otpada, ispimnjchraa jc njivih tvarisvccleno na minimum. Nakon stavljanja sijcna na napravc povrsinc blic oslobase daju sljedciiotkosmoi Ze bezzasloja. rasti C. SuSqnic sijcnau suiarama Primjenjuje za suienjc vclikih koliainasijcna.SuSenjcm sc sijcna u su5arama znatnije skracLrjc se duljinasuienja sijena. Su!iti scmoZehladnim pomo6u zmkom i vcntilatora toplim zrakon koji sc zagrijava pokictnim u pomo6u (crtcz10.). uredajirna nafte(najdcSie) ponroiusundeve ili energije
GOIED,.lR5TIO

Slika31. Kozolciza suienje sljena

?3

l-

Krmiva u hranidbi goveda

tro6nda: '|. Salonit 2. Zagdjanizt* 3. Dovodnlkanal pod 4. Rodetkasti 5. Ventlalof \\\

(Steinetisut.,19U.) Cftez10. Suienie siiena I u jednom i drugom sludajusijeno treba slagatina drveneresetkekoz koje prolazihladan topli zrakkoji oduzima ili suvisnu vlaguiz rnase koja s€ je su3i.Prednost suSenja (skupljezbog utroSka toplim zrakom energije) u tomeStosesu3enje mozevrsiti po obladnom wemenu. Sijenosemoie suSitiu dehid$torima uz utrolak mazuta. taj nadinse Na dobijedehidrirana pohebna velika lucema. ovaj nadinsuSenja Za sijena su ulaganja. Suienjemu susarama dobije se najkvalitetnije sijenokoje po svojoj hranjivoj vrijednostimoZezamijeniti skoro I kg koncenhata. Bez obzira kojemsenadinu o susenja sijena radi,zbogopasnosti kise od lreba pokositi samoonu povrsinupod lucemomkoja se u iduia 2 do 3 dana mozeuspjesno osuSiti. Steno je vaZnakomponentau hranidbi govedajer potide rad bumgai preZivanje. hranjivojvrijednosti U obroka kmvei tovnujunad za sudjeluje: - u suhostaju 40 %, oko € u ranoj laktaciji oko 15 %, - u cijelojlaktacijioko 20 %, e u to\,'u junadi I 5 do 30 %.
Zwninh UnE OnC

Krntitu u hrunidlti gotedu (\cai ulr'oiak Sijcno usitnjcno tLrrlrinulnu dlobljcnicrrr encr!iic)smanjLric aktr\nosl. Kvrlitctnosijcno vrlo .jc vaTnoknnivo jcl poliie i prijclaz lcla(li i/ iirotinjl s tlobro (rr\ijenirn siriSlcmu pr'cTiraic s dobro r'irl\i.jcrriJn prcdTclucirnil. Lto nosu nn silirunjc, sprcnuni( sU?ttaino ndioliko ndloslul(kt: . reci gubituk hlanjirih trari pIi sp|crnirrju sijcrrl1dol0 9i,)u odnosunr (oko l0 r)';1. silirrnjc ncnr(ric olril!ljirliza oblairrl i I(iinir!rcnrcnil. sc ' \cai.ic ulrr)ial( I.jutlsl<rg ruda. (l potrchrn \cei slll(liini pr()st(n nr \ilirlc irDr nusu 650 l!1. il si.icrro ic 7{) ll0 kg). clo Krnni ncluusjcvi lntcnzirnli lacionalna prrrizrodnja nrlijeka rc nr()7c posliti bcr sc kunnih rncduusjcvl sLr koji viicstrLrko kolisni.Siju \c Lr(lobLr godirrc ku(lilbi qlLlrnirlrsjc\r oslLr|lnciskoriilcr]u. orlnicui/nrc([r t|l Nrl o!'li nuain intenziviIi poljoplirlcdnl pfoi./!(xlniil.icr sc unricsto(l\iie nl i\tr)j sc por riinrrlobrjLr 7ctlc. tri K uti t!tlttu\irIi ind jtt i I n t 4 ' l ) t t l | ( ) . \ | i . Lrsislcrnu <Lr\'iick./clcnco ! r i i n c r d i r i u k r a l i t c t n uk r r n u L ro n o r Dd i ! c l u p godincrr l()icnru ncdo s t r l c k r n r c i p ro l ! c e c i ltcto). . o s t a r l j l j u! r l l L r \ c l i l o kolitinc orglnrkcn uri. , ontogLrairvlliuliln.iiva s iic lo\r Sinr pod jcdno godiiniim kfirnirn biljerr 1 li\'ilddnrirpo\ctlva sc i po\riina pod 2iliI icunla. - onNeuaavriu povcarnjc broja go!cda Ll pospodtNt\ u-

t-\

Krntiw u hruttitlbi !tvula prito(lilqlav_ uljcau nii povcairn.ic I nih kullum rbolr bolicsplo(loredr gnrlidbe. zclcnc zbogprinrjcnc

k|ntrrilt rncclLrP() ./aslullicnosti usjcru oc'jcnjuicsc intcnzilclpoljo_l prrrizvodrric. pr-irr-cdnc

H$$ru

i, t):int(- ttdlittttdttr llazlikrrjcrrro: NlLl;/nr /).)!rr?. kmrrrc nlc(lLttlsjc\c. str rrrcdtrrrslcvi injniji ozirni llnrrti \Q!ni gfrii$ tslikl ll. i ll.) ili g!rl Slika33 Mlaksinirskt i h o r i c u( s l i k i r . l . l )u s n r i c s s r t ; i t i t f i cirrrrlr {picnicornili rtlTi) l(()ic sltr;c sfirikI i:lrirhofici.lc trl.iri_ kuo rrosilar nil fcl)lcll.

Nitt# ,d#,\Rft
rlI':: ?r't{e
Slika31. Ozina gtahanca

li snricsi s rfuhoficorrrTitllficil lrcbr bili \irDo toliko da nc bi ckrilo clo prrlijcgunia !lfrlroficc. I)obrl .ic l s n r i c s i ll | l r h o f i cic ) i c n i c c i l i j e a l n i l . ! g|irixl(sc si.irnrtjaciicu -lcscn Sloani s islin) iiturierrDakLto i grlhorlcll. sc rDosLr kofislili lll() o\c srn.jesc /0lcnr hfill]r ili ./u sililiLt.llt si.icllo nisU podobnc.Zrclo znto g|lrikit tt sc slirrriu rrl()7c trpolfi_ prckfupljcrr()r)r pfc;i'"irac kao izvor prolcint 7Lr .jcbiti (irko sildrli rrcdo\ ntcliottinn). ol.ino tlliurn rcEiqr clospilcritu plvoj Ir)lo!ici tfu!nil. u !fi.icltlcllcdoslllll(ll p z i n r : k i hk | r n i v a .L l t j c a e o \ o l j n on i r rcproi/\odnju mlijcka.Nrkon trliane roku Inozc \c picc Lr agR)lchnjakolrt \cllclitciie{\liposijari kukunrzkrLrcc k a l 5 .) K!!\llrq,, se nroTc sijllli niUicicc krlqcrnlipnjlr.kao nLlk nrkon.iedrDit. i za na(lnimcalLrusic\ rclen!lhranidbtr Kofisti sc u t'a1inlcliiaallla. zi! silaTLl.

Slika35. Ulpna reptcau cvatnl

Krmiva tt hranidbi goveda Za sila2use kosi lr'i mjcscca nakon r,elve.SilaZisc moZc dodati luccrna kao izvof prorcrnll, SlllEokrel sc koristi zir zeleno za sihlu. Doblo ili podnosisuiu. !j14! sc nroTc sijari kao naknadDi usjev (slika 16.). Kaoglavni Lrsjcv dajc vccc prirodc. odnosu kukurur. t-l nil jc sirak otlxrlniji susu. Da MoSIika36. Kmni sirak Ze kofistiti sc kao zclcnuhtana. silirZa sijcno. i kao Djclujevrlo povoljno proizlodnju na mlilcka.llraniclba mladim sirkolr. u zclcnoll sliuliu. nt()ic frouzroaiti trovanic7i\'olinia ciiitnolodianonr kisclinonr. stalijc biljkc nisu otlovt)c. a Zbog toga sc siruk kosi Enad visinc 60 cnr,n livotinjcsc hranc od nckoliko nokon srli koinic.Sitdf;li cijanoYodiinc kisclinc u tor]r .jc staclijukoirrlc l'rzopasan-Si|ak sc moTc uspjcino silirali zclcninr sa suncoklckrrn kukuruzoni. ili $ldnlkqlj sijc sc u rrlnopft)lictc(slikl 37.). Dirjc vllcrvisokcpliloclo 800 I000tntc,ha malosuhctvari(oko l5'X,). do s Bogill.ic protcininra. cljclujcvllo povolino nr nrli.jcanosl pa kritvit. Htanjivir vrijcclnost ovisi o . koliiiniliiia. Sitno isjeckan ! stoani kravcncfndojcdu. kcl.i U dnevnonr obrokLrnc dajc viic od 20 kg svjcZcg , se keljazbog po.jarc arrcrnijc i mirisa po mlijcka libama. Stoinikclj sc mo.Ze siliratis oiiclombiljkonr kukuruza onr'cru lil : 2/l. lhku vasilaiapoveiavo ttllijcCnosti % mlijcdne nlastiza visc odl0 %.
,l

Slika37 Stat

keti

77

I
Krntiva u hrunidhi goveda Djetclinsko travna sn'ljesa(DTS) .jc sastavlienaod viie vNta trava i lcguminoza lepinljaia(slik llt.). tJ kratkotrajnim smicsama sjcmcna odnos lcguminozatravatrcbaiznositi70 : 30,a u dugo(rainim : ll5i l5 Primjcr D-fS za srednjetcika, dubokl i plodna tla ( C o r u p, | 991t. ):
[,ljerna Klupdasla Itlaaji Engleski Biiela Ukupno jedinica livadna ostrica ljulj livadna dj6telina dj6telina
Kg

80 1 45

6,5 11,8

16,4

62

297

14,1 25,5

76

100,0

Pri sastavljarliu S trcbavoditiraauna visini. DI o trilianju prodornosti i julj trajckroae nijezudugotrojnc S zakojcscprcpopa DI trava. Talijanski I rudujcviScgodiSnja klupiasta oStrica. kratkotrajne jc pogodnUa Za DTS livadna vlasulja. = Pri sjclvi l)1'S plirnjcnjLrju dvijc sc sictvc.Pno sc siic iznri.jcSanos.icnrc trava. zalimizrnia sjcnlc lcgu.jcsano Dinoza, ovainaNa ainpostiZc ruvnosc mjcrnaizmijcianost i n i c c n i ot r a v a I c i
_l-lo 7a SLrrninoza. sjctvumorabiti ideahn) mvno. l)ubinir sielvc 1.5crn uz ob-

shka38.DFlelinska ltavnasmiesa

primicnLr veznu drlianja ivdljalrin niLkon sjclve. jc Stoinarep4 vazno sloano knnivo. osobilo zimi (slika19.).Kravc ie (r0')/" radojedujcru suh(i lva irnaprcko lcaera koji poYolino utjeac na irpclrl krir\:r n:rsnrrhtlijr'rarrjc i rrrillohrr hrrlrrgr crcrgr.;,rrrr. Kravesc:rc siriju haniti dncvninkolidinana vcairn 35 kg zbog od sadda.ja bctaina daiemlijckuneugodan koii nliris.StoinurcpLr dncvnom u obroku treba kombinirati voluminoznom s hmnonr. snije biti uprljana Nc jer zcmljorn, u/roklrjc probavne smctnjc hipokalccnriju. i stoana Sjeckana repa u obroku za kravc rnuzarenlo;c izrlositido 20 70 suhctvali. Ona

7E

t

I

Krmiva u hranidbi goveda

povoljnodjeluje na p€ristaltiku, probavljivost boljekoristei nje krmivani;e hranjive vrijednosti. Stodna semoie silirepa rtrti cijelombiljkom s kukuruza, koja ima iznad % suhe 35 tvari, 1:1. Mijeu omjcru lanu silaiu goveda jeduu veiim kolidinama negoli samu kukurumu silazu,pa se tsko ltedikoncentrat.

Sli/i€39. Stodna rcpa

Glave ili5ie 5e6eme repesu nusproizvod proizvodnjiSeierne repe. u SadrZe % suhe 13 tvari s dostaprotcina. smijc sc davatikravama Ne iznad jer proljevzbogoksalne kiselineili prisustva 50kg dnevno, moZeizazvati hranu: zemlje, glavci lisie ieicrne repetrcbadavatisuhuvoluminoznu Uz sijeno, slamuili kukuruzovinu. Sadric betain od kojegamlijcko dobiva nirisporibi, Betainserazgradi tijekomsiliranja. Clavei liSie Seierne repe s€silirajusa suhomvoluminoznom hranomda bi se smanjilakolidina as tvari.Dnevna kolidinasilaZe iznosiod 25 iscjetka njimegubitcihranjivih do30 kg. Maksirnalna dnevnakolidinau obrokuza kavc iznosi 50 kg glavai liSia Seiemerepeuz dodataksuhihkrmiva.Na taj nadin svjezih se Da oksalna kiselina, obrokeheba u sprjeiava proljev. bi sc neutralizirala kravc. dodati Ca.Na taj senadin izvor sprjedava hipokalcemija organizmu u Uai,nost risokoktalitetrrih volumi oznih ktmiva voluminozne proizlazi iinjeniceda: iz VaZnost visokokvalitetne hranc @suizvorvlakana potrebnih radburaga zdravlje za i krava, e line30% do 70 % suhe tvari ukupnog obroka, ovisnoo fazi proizvodnje mesa, nlijeka i govedeg @sadrie ido 20 % sirovihproteina ienergiju, ito utjeie na smanjivanje proteinskih skupih krmivai koncentrataobrocinagoveda, u
CfiYEDANTIIO

'79

Krnt;rwu hnuitllti gotvrht go\cda.lcf sLr isli pojctlinjLrjc h-oikovc hfanidbc lroikoli sprcrnanir kao ' I I l l ' f . \ 1 1 " l.r ' . r r .r|r|',' r l f u' r . r l r t c t r rki r r r r i r . r . \ kmli\ a nc k(rililirl. onilsc isplale. \ isokok\ alitctna olunrinoznn K\,alih,ti tolunritr).tl ktt.litn .\r i.tllttL',l(t \r tliih()ton ttl)t)lkhottt . i t ( l i I o u L ( ' u l t u I '.r c r r r i.rl o f { e r \ c n u ( 1 9 1 t . 1 .i)s o k o n l l i i c i r k ca V ct l l j u t v rl riic nrlijcku lko dobirrjLrobfok:uslalljcrrod l{0 r),;luecrnckoicnc priic c\atrrjc i l() "u konccnllltuu txlnosunl ol)rok luccmc slabr;ckralitclc i ko zhog loiiic \'(rlutrtittozne 7l 'li) I(onccrrllirlir. l1)vcclnjcnr u(liclir ccrrlfutl. 'f, rrrliicin0rnustiirli i dobit. Kako l(vrlllcla hliu]c. trkodcf sc snirn.juic konccnlftrlir. \olurninoznclrlilnc ulicacna proi/\odniu nrliickiripolf()irriLr r i d l j i r o1 ci z p o r l a t a k r t a b l i c9 . u i za Tablica Utiecai kvalitete volLtmtnazne na hranjivu htane vriiccinost obroka krave 9.
Sadr:aihraniiv,h Kg/dao [,1JNEL P B g kg S u h at v a r energije! kg ST

3

2.41 172 61 50

90 36 35

r0
S u h i r e p .r e z a n c i B Osnovniobrok 15 3

85 22 33 88

255 224 495 2.64 12.34 4 98 I\,'IJ NEL

1 025
131

3 10 15 3
Tvor Ure n ov'. 2004

2,31 2.25 35 83,47 1358

85 35 33 a8

2,55 4.95 2.61

t364

6 , 1 2M J N E L

Neto cnc|gijai p|otcini.1. uirrrttog ohntfu lslabiiakvalitctarolLrnripolfcbc I l..llJMJ Nlrl- i -j50 od noznehlirlo) zildovol.ia!u.lu urdrrnudnc!,uc g I)B ipotfcbc :o ln(\'nu pnti:vrlniu 1// /. rDlijekr ili preraiLrnato na |ito)l !( iiniul)t()i:\\)injl .165() \elo drcfgijil i protciniR. rxtunttogrhntLu (boliit l\alitctr \1)luniNIrl- i 150 noznchrdnc) zrdo\iol.javajLr uzdrZnc dncvnc folrcbc od -l l.l13N,l.l g f)ts i polfcbe za (lnc\nu p/rtr.)(//,iu 17..1 ntliit'l't ili pfef aLrnillo L na ::otli\nju r)i:to(ltiu 6.1li lit\uu t

Krntiu t.thtunidbi got,cda Zt postizanjc godiSnje istc proizrodnjenrlijckaod 63 l5 L potrcbrro io (lJ.l.:17 NIrl. osnovnom obfokLr dodali dnevnoJ,.l kg konccntrata A. \4.1 \'{J 61.50 N!.L - 21.97 N4.l NIll. = 1.4 kg konccDlmla). o\un sluiaju [.i godiinji ulroiak l(onccnh-ata kravi je veci za 124(lhg. ito rr'lo jasncr po pokazujc sc isplati proizvoc|tjitkvaliletnijc volunrinoznchranc Lr dir gosPodafst\rl. .\ tnottiltd ltftutill)? lw v tott(,linu ru.bgd nirIL' i .:Iuy pni-totlnje tli(kt i t(.tulx) Lt:ttriiuLupnc ltroi:twlnjt,utlijtliu i ntt'.utu llrtutsl'oj: , ncdovol.jna upohcbe. hrtnidbi l(filvui .junadi. U kValitctnc !oltllrrinoznc htrnc. ' /bogloiijc volunrinoznc hfanctloii sc vii0 lionccnllrll koji jc s loiijinr o s n o v n i l n b f o k o u r s l r b i j c i s h o l i i t c n . p u s c d i . j c l o u t . l L r bk a o o r i jcnirhfunir. ncf(rbltvl ' n0i/hulunsifunosl obrol<unir crc|gi.ji i ostirlint hrunjivinr 1raIinLr l o l f c b n i m k f a ! u n r a L r o ( l f c ( l c r r o .l ia z i p I o i z r o d n . 1 c .l n k o d c r ' . n r . ' r . ' n . . r ' r l. r r . rir, l l ' . . i i , , , ' r r ! , r l r r r . . r !|L:tlottlittiltfutlir'itttt l\\tlit4lt)g \ilot i \ilt( ohhli Li!\\t i lundtli itr tiba(t( l)t)\'t,itli tiL:rtotl l)t1ti:ttxltlunliicl,tri It.\d. i l )lr)ll.ittit,liorto pni:torluic lo jc vtlilitt rt:L,rrtt aiii ]t \( LtiIinuliot nttt Ttlnlj.itti
Idt) i littntiltko lxxk^ttttjc u .!)\\'tlt!t\t|,, Lt) l' tdt!tt.).\t tli tt:iit l(rnu(:9 u:iitt nlijLktu i at*nt. l)( (:(tLi i:\'t): ul WLltttift\tj( l)t)lt.l,d

7.2.Konc?n|tito

a kh

iru

Koncenlrirann kfnrivr sadfic u ntillolnvolunlenrL visokLr konccnlrnciju prob.rvljivih lako pfolcinirtc nililk sadrrj vl.rkrna. Lrgl.jikohidrara ili To.jc (srinje ipcraci).tJ hrrlridbigo!c(ll ilodalirk Lemclina ncprcZivaia hf0na su \0lurninozno] hrtni. ,1. Ugliikohitlt dtna kn ir,.t (sliku.10.).jc Kukurut cnclgctsko l<r'nrivo kojc stdrTi 70-75'f;ikfobr Ll o..i, i I do 3 'l; sirovil llakonr. Prob|\ljilosLl(ukuma l(ocl ST,4do -s Lrlja goleda 8.1 le %. (7 Sadr2j nirak o.1' sirovihpfotcina do 8 '11t. riskeje bioloil(e\'fijednosli (lo!cda sc h.lne kukuruzorr zbog ncdostiltku esencijalnih anrinokisclina. u
GOI'LDR'1II)

Kt

ti|d u hILtItiIhi .gt)\'eltI

isilirarronr ohliku klo prckrupljcno.,mo prckrLrpl.jcni s 25 do ili klip suhorn r lagc. 35"" 92 ocl .lcaanr. Encrqclsl(r nu.jc vti.jcdnost clo9(rorir lri.icd osli kukuruzr ( s l i k r - l l . ) . a ( l f 7lil ( i o l l " " s i r o r i h p f o l c i n a . d \ o s l n r k o \ i i e \ l a k a n i t ( 5 d o S tvuri. Dncvnitkoliiinl zu 6 "1,)od kukufu/a i 55 (lo fi) rl, ikroba u suhrrj hl.lnidblr kfrrir rno7ci./nositi do ll kll icanra. 6 lznadorc koliiinc dolazirlo jciillrr uroic posluliti sunr irci(lo/c. l)rTcrri | 1 r n l lUf o l i c \ l 1 c l i d 1 . ] Zqb sl(iti JJ ", ikfobiru suhojl\ all. oko 'l',,sifo\'ih 'l'i,vlilkirnll ll Ir)tcinri r ll do l2 r / l \ , : f l t ( \ r j : . r .I . n , i r . . I r , : z . r k r : r r r r | l , , 7 . r r \ L r ( l l c l o \ ' lrllio l 5 r l i , . l i v c a c u r l , ;s r n r n l u i c I r i r s n 0 cn r l i i c k i r . u p I r i t i k l l c i c k f i T r n i r c i c n i c ui r i r i i . U jcsi polovicLr srn rnrrTc zurni.jcniti kukLrruzu. I]. I\'otai sk lttl ir\t S o j i r r r rr n o( s l i k a - 1 1 . ) s a L li r T L l o . 1 6 " . z l i 'l1J sli. sirr\ ih l)r)lcinr i I lt (lo l0 rr Kr'arirrna nroTc(lll\ali ncprc|aclcno sc rr o ! f l n i a o n o jk r r l i t i n i . I d o 1 . 5 k g d r r c \ n o . z b o g s a d r T l j a n l i n u t f i l i ! n i ht r ' a r i . l ) j c l L r j c r po\ olino nil rDu\nocu mli.ickir. od !urcrtrctovo Tfrxrsi(lti r,rsoli'liLrliu a l f i ( l o 1 0 " , , . s i r t x i hp r r r t c i n l ( r t k r 1 0 " . i r tuliunlr do l.l "1,. 2{) Sll(h7i ur))inokisclinr |lre (lit\iltiu ol)focinriL \c lionir. Krr\iirttir rtloTc do 1.5lir:dncrno..jcI srdf./iar)tinLrtIili\ 1\'irri. rrc nc io l\:piclllo zllro sc nloTc llpolfr.lchilr plinskiobradcno hnuriclbi prcTirair do I kg Lr dnclno. []licac nlr lovcarnjc nrilsnoac mliJckx. (lo Sloirrj lr'rrraL \rdf7i .1,1 50",i,ilifoba. .1.5do 10"."\lirkrnil i l0 clo 28 ',ri, sirovih
. L t lu l t \ r - r r r r , r t (t \ . . r . \ t f , . t . r , t \ ,t l c l t r . t i

Slika10. KukunP

Slika41 JeCam

tt
I Slika12. Soiinozrna

ltli oninonli cistinour. i lizinorr u odnosuna

f:

Krmita u hrdnidhi got'cda raTliaitc sairnc.(iralak.jc ukusno krrrilo kojc sc rnoic upotrijcbitiu rac|r.jec1u. L; obfokse zclcnom stanju. sjcnaza kao slanrrkoju 7ir'otinjc kllo i obfadcu l<oliiini1.5clo moicukl.juaiti prckrupltcnorlr u sldnjubcr loplinskc 2 kgdnono. zn Gnh sadrii20 do 28rfi, sirovil)prolcinr s dostalizinr. Ll srlrjeslrrir jc l,liijcg ol<usr. gu ic I'o2cljno do lrciilaacnx)7csLrdjclovrli :0'1i,. irko pri.1c kLrhrti hranidbe knrva. 'hp!rn!i!b!!q![ Toplinskornol)fadonlsojinogzrnir iztnd i10''(' sc u trirjlnjLL nckoliko sckUndisrnarrluic zil 90 9i' irnlilripsilldiclo!atrjc lripsin inhibiLofu zlnu sic. IIidlotcmriikomobfxdo|nsojinog/ml (clis u pfZcnjcr]1 L()stililrjcrrr) snraniLrjc itktivnosluntinLrlrili\'trih sc tNdil.lrnjcnr. i trrri i po!cer!u ncI'irzgrirdl.ji\osl llfolci l. ilo ic vaTno z |lI.()iz\odnjLl i so i l i c l 0 .l J s n r j c s/c k r l r \ od o ( l l i cs 0 d o l 5 r l l , t r p l i n s l io L r l u i l c n c i c " l i a nrirsl. vr'lopovol.jno rnli.icinLr nr dncvno 1.5lig. l1 1ojkoliiini tljclrrjc rlo lt; si|r)vihpR)lciDr visol'irrrll'; li,,irrl(2.9rf;] s Iqjtllrtlirlul sr(lrii 4;1 lji\'osl 11()lcinr pfcl(o itu ih iini bioloilii \,fijc(lrrinr .ic IR)lcirirnir.Illl/gfird frlgftrdl.ii!osl trplinskioblutlcnlsoju.icr.ic 659,1'. prcTivaio pogotlniju lu ic \rrric\urnir \is{)l()zir isfod i5')i,. ilo ic ai i !rltnilll (lodu{korrr frlrlcinu r u n r l i c i n o f t r \ c .S o j i n as u i n r . r c i z ! o f p R ) l c i n ik | u V a n r k o i c p | o i t ! o t l c k i (lrrcvno. i/rrr(l l(!lruli.icku 25 lllclionirril. Zir Strncok|clora sllanlir slr(lfii Inno!l() il|rrinokisclinc jc ol.iLrilclrog s i l rmu srarnao(l (liclorlriano hranltlbrrtlobrasuncokfcL()vu i vlrl(urr. Ll lilrnnas.rjcs0nrnrijcnicnc d0lfl '),i, sifo\ilr pl1)tcin! oko I E '1,i, do tlo klr!unul rnoTc\c urDi.icillli 25 'f; ili til(ufno (lnclrr() 2 kg. StLttco ktckl!d I fcfiairril srann irvor su l)folcinil /il kil!c s dncvnonr proi/!odrrionr nrlijckr ispodl5 lig. Suncolirelovit \rlirrrr.ic ir\or l)folcinr mlildoi [ 1(rvu. iunadi |azgradl.iiro Rcd!!t4!!U1trrslclrii l2 do J5'f, sirorih pfolcinaVisokc (i/nid 7(l 'li,). Ll obfoku 7a l(rrvc fepiairii sirir)lir bc/ crlrkakisclilrlli sLi (C 2 gluko/inolataarroh(()(t) sranrr)mozcsLrdiclovrti koliairri do 1.5 kg Lr (lli. krrnnoj srrjcsizl kll\c do 25 dncrno.u a posijc(nlckinlc)st(ltc I4 do 1l')i, sirovihpRrteina bioiija P(cniinc pScnicc. oko 10 -0,1, r luklna. loika vlijcdnost ovisi o sorli sarrljcvene Sadtc djclujLl rnrgnczijcm kulijem.Posi.jc vdo ukusuc. i su bogatc fbsforom. su ');. lJl(Lrfno kfa\.arlrogu Lrriielalido l5 sc Iaksati\'no. rjcscza hranidbu LJs mogusudiclovati 2 do 5 kg. Ndlinije posiicsu hnrno btaiDo. od u obroku krnivo s 5 do 6'llovlakana. \kroLrnalo

3l

Ktntirtt rr httnitlhi gn'cr!tt ju je rkrbiran ikr'obaiz kukunl/4.Srst()ii Ktt[rfuzni glLrtcn rLrspR)iz\o(l ( . 1 0 l o6 0 ' r i , ) i s k cf r z g r a d l j i v o s 2i 7 ' 1 , ) v i s o k i nu d i c l o n r ( (l s c o c lp | o l c i n r r n s rrrrlioninl.Llljcac TulLr rrir l)()lu nrasluca. Slnbijcjc ukusnosti \c ne kofisll Iil ()trroku iic od I (lo -i kg dnclrlr ili rlo 15",, 11 11 ! snricsarnir kfil\c. za cijclc libc rli dilclora ribit Lr !ibljc l4rino Llobirl sc prcluLlonr ploizrodnii libljih Lonzcrri.Riblje braino slrlrTi pl)sicano6.1"o (60 do ()5 'lo) :irovih Irolcinir \isokc trioloilic rrijctlnosti/bos sLrdrTilia ll,airra 'l';). In)gulo Lirlcilcrr.lirslir|orri \illllrrinirru. jc (5.:1 pu SliLrpo lirnriVo sc lc o ! r i r i a c n ok o r i s t iL rs n r j c s a r rz n t c l i u li r i s o k o n r l i j c a nk f i l \ c . \ ' i s o k " u a c r)i\kc |eu.,l|irrhrlchLrragLr Lr inrirjLr limri\lr: clslru(lIl||Lr Dfolcirrslir If()luiru glrrtcrr. sojir. krrlirrruzni r'ihljcbraino.nrcsno il(r!no l)fuino. ( r) \ l l i j c l t ' L rp r i r h rrrl o b i r i r c s L r i c n j c nrrl c h i d r i n n i c ns r j c T c S r l i j c k a s n S u t | 7 io l i o l l " , s i r r l i h p r o t c i n i:r . 7 ' 1 , , l i , , i n i rt.i l ) { ) l r c b l j r \stc s i r n o t l 1 i \nr.ic\irrrir hrrrnidhLr /ir lclrrrli liuosustrrvni zarrricrricu.,Lr i tlio Inli.icl(o. (luiikirkojcgir slr|7i -ll ".. orr ic L,lL.1:r lklrterrritltjc i/\of lnofqirnskoq plotcinc. lino qlilrrLrlilinir i hiiclcjc ho1c. Zirr jcnir.jc lulioplobuvljir,c zu lhrg glrrbljcglirnLrlucilc gnojrrrrnc rnijciusc u k nnc snrjcsc. rrlejir rnincrulno \llo.ic \il7rx),/u \r(l17i lrflrri(lbLr ncpxrtcinskrrn dLriikorrr obrokzu prcTi\aae tla i d o ! o l j n r r ' o l i i i r r rirl \ r l ) h i rl.) r ( ) l c i r l Ii lri.r r c | i l l lirv i l i r r ) l i r t r ) { ) l f c h r r/1 lh f u s l I l lil,rl)l)ir bLrrr.ri. Sirnro r1torrrslLrariLr rrnoniial( ure'jc nljbllc Lr i/ Lrci u cc srrrtczrr rrrlrrrbskor.r prrrtcirrrr sc r'azgr':ulrrjc koji u \ifiilu nir urninokisclinc. se Arnorriixk Arrirr(rliiselrrrcresrr'hiiliu l!rrliorleri.ic\'u./l Lr folfcbc pfcTi!irar. Loji nijr rrirur \inlc.,U Lr nrikr'obskog protcina tIrlllzi Lrtclr'u. l()iI ga Lrspjcino ((lctoksirifill LrlLrlil<r konecnt|acijir lrDoniilku(\ll ) rrcprcll,/i l0l) l)rcfil(lul. ./ r r r i t , l ( X ) r lb L.r f i r r o \ o g h r( . l u h L r s i s u r . .l ( ) 6 5 .ei l . l : c l d h o l c f . 1 9 8 5 . ) . rl so . 1)rosicanr ll,,ioloiki oplimulrl koliainr urc'jc.l.ojLrlfcii\iri'1 rrogu t g L r s p l c i np l c n r r l r ui m i k r r b s k p n r t c i ni.z n r r s1 0 d o . ' l { ) r r r L j c i t l ( } 0k g o i i n l i c l c s nr r r r s ( l c l ( l h o l c f . l 9 l { 5) . e c L \\rhu \lricail\urriu nuslc r'uzlr'idrric Lrrqjelod uljcerjcnl ufclrc lilrklcrii.r fcsor'l)ciic.rnronr.jirka Lr|e1rr nroTc\czuti nir nlincfirlnrl r rLkr'r. sc l(onrpolrcnLu BLTNAIu pfoi/vod l(rji sc zorc llhNLlltAL (S). llcnrl foliac i r k t i r n o s tr n i k r r r h :h u l r : r l . i \ e 7 c s u \ i i n i N H , o d f 2 a \ u i u cn o n l i r l n r r r i \ll, Lrburilsu.[]crtalspr-jciarir bufitga. lioncr'rttIlciju naelo/irkiscljir\ilrric <Srr onloquci|!rjLrli tri nuairr ur siguIni.ju LlpolrcbLr U hrrnidtri. urcjc l]cnur'al s : a d r 2 il l " u u r e j ci l i I l 5 " , , c k \ i \ r l c D l i r i | o r i hp r r r t c r n l . r r s u n r f o f i1 l r b 55',lu crulu.

Kftxiva u htu idbi goveda -*4tt

Benural poboljSava <S> iskoriitavanje celuloze ukupnog i obroka. Vrlo je pogodan obrokes kukuruznom jer silaZanemadovoljno za silaZom, (S) Zivotinjetrebapostupno proteina. Benural Na (najmanje navikavati 7 dana). Hranidbuurejom nije prcporuCljivo prekidati.Urcjom se moze zamijeniti 1/3ukupnih do proteina obrokupreZivaaa. u Nakonhranidbe brzo se razgraduje naglopove6anjc uz koncentracijc u buragu. jetranije NH. Ako u stanju razgraditi viiak prispjelog NH., on ulaziu krv i dolazido trovanja livotinja. Znakovi tlovanjaurejomsu:zastoj radubumga, u ncnlir,udestalo jLrgulais.Nastajc mokrenje baleganje i iivotinja uz izraZcnipuls vene neprirodni pokreti glavom, !kripaje zubima, mukanje, apatija, lekonholirano kretanjei guienje nakon20 minuta od klinitkih znakova lovanja. Najuspjeinija metodalijcdenjaotrovanihZivolinjajc kirur3ko (Pavidii, 1999.).Iskoriitavanjc otvaranje buragai izbacivanje sadrZaja uejeputemmikroorganizama buragase nroZepoboljsalidodavanjcm u lranulakoprobavliivih ugljikohidratnih knnivat Zitarica, mclasc, melasnill (M<iller, 1976., Feldholer, 1985.). repinih rezanaca i drugih cit. Urcju leba u obroks veiom kolitinomostnlih dati krmivai u viScdncvnih obroka hranom, alinesazelenom silazommladihtravai leguminoza koje imaju proteina. vileod70 % razgradljivih Kao Bcnural ravnomjcrno dodajc 60 se od ldo 1,570 pri siliranju kukuruznc silaZe. taj nadinpovciava Na se proteina silaZi, probavljivost sa&iaj u ublaZava kiselost povc6ava i silaze.

proizvodiprehrambeneindustrije 7,3,Sporedni
Reoini rezanci svjc2em u stanju sadrT-c 90 7ovodei5 7osaharoze oko u j tvaripa ih kravcradojedu. Dnevna kolidinarezanaca obrokukrava u ido l2 kg. U svjeiemstanjurepinirezanci upotrebljavaju blizini sc u Vogu sc silirati. se uglavnonr ali upotrebljavaju rezanci suhi u jcdnaki su i peletiranom obliku s mclasom. udjeluenergijc Po ijama, niskim 70 proteina visokim % vlakana. s i Kravama dnevno se ne kao vci le3 do6 kg suhihrezanaca, samo izvorenergijc i vlakana. Melasa Seiernc je gustitamnosmcdi reoe sirup.Sadrzi oko 50 % iedera 20do25 % vode.Sadrii dostakalija (4,8 %) i neaatno bjclandevina. U jc5nostii sprjodavanje hranuse dodajeza poboljianje praienja,a ilenglikoluza poboljSanje ukusnosti. Sila2itravadodajesc kao izvor i to na m' 50 kg. Vrlo je dobarizvor energijc hranidbis urejom. u

85

Krnivu uhrunidhi got'elu Kao porczirat razliiilih koDrlonenala upotrcbljirva sc u nrincfalniln ciglanra. Vcar koliairramcLrsc. rbog povcarnckoliiiuc kaliia u obrol<u. ' r r u / ( . r l . i ( ( J|l|i. r l r h : . i c l , r i r \ I n i er n i r g n . z i . l : " . . \ l)i!!l(l 1|(D ((lfcbcf)) \c upoifebliirvl u svjczerD slilnju !L okolici p i \ o \ ' r f t rS | d t i o k o l l 5 ' l u\ ' o d ci c l o 7 ' 1 "s i r o r i hp r o l c i n xU k u s n o j c r m i . . k rtr. poboljiara uzinrirnjc i ostalihklnrira i porccar'a dncrnu p|0iurrxlrrju rnasttoirr nrli.jckir. \4o2csc auvutiLrsvjcicnrsluniLr 7 dana.Kr-avanra.jc tlo d o r o l . j nk o l i i r n a c ll 0 d o l 5 l ( ! l ( l n c v n o . a o ()sujcnilimrni kvasac pnrtcinc satlrTi visokcbioloikcr.r'ijcclnosti ivisok rutljcllitunrinu. I)o(lljc sc u slir-lcf1r tchd i u obroke risokonrlijcininr L r a r r r r nka l cp r o i z r o r lic n a c l l )k g r n l i j c k r . o z 3

7.1. .11 eralna Iirn ivr in (siisno.rilaTu.piril) n \"olLrrninozna kr'rnirusu glurni izxr nrinctala o n i rs u i n u j z a s t L r p l j c nu j la r a n i c l lp r c T i \ i r a nl. r o l u r n i n o z n i k |rn r i r i n r a i r ri t n rrdjclntincr'rrla.ju ncLrjcdniracn. Zclcnilluccmir. sijcnoluccrrru sililiirluccrlrc i (u sil(lf7c i a sill2r intll pfcrnirlo ffc!iic kalci.ju ntrrlolirslir|u. kukurLrzna StuIilc hiljlic sr(lr.ic r)urrjc lirslrrrl i kalija. I\)kislo sijcno inra nrirrrjc rrrinclirlil/bog ispilan.ja.lz narcrlcnih razloga. kao i zbog slabije islolislirosti nrir)clirlil.olunrinornir \ mincrulu zr krnli!ir nisLr dovoljln izvor(l()nccntfill ) u oblikLr pu rDincfulc vul.iuckrcllVuti smicsunra inrr l)rcTiVirac. (likrlcijc\ li)shl, Inincfrlnihl.fnri\Lll(ro itr) sLr str)Cnir sloanivaprrenrc. sol. lbslinral.r)(nrokrlci.jc\ i lbslirl.koillno blaino i osula. Nrl.jotlnostavnili je nniicltirri.ii nuiin clocluvanju rrakr-onrinerillanlil(fonrincr.lrl0 u ol)liktl i knnrcnc kojLr soli govct|rpo volji liTtru slohodnonr nilainIdriarrir. Slaaua ic jo(lilrnuzboqspljciavlnjl tuirvosti iivoliniu.a sadti Nl sol i ( l koji poboljirLrlju okusobroka. Doclujc oko 0,5')uu konccnlfrtc. se Steani\!rplr!!rq ili {r)alt!rl!!rrl!riz\of .1c kllcija. Kalcijr u !apncncu nc snriicbili ispod.1.1 "". Ca Sadlii l0 do l5'1,1, i 1.1 !.oil!!!ro bfi6lo dobi.jcsc p|cutlonr kosti.jLr. 'li, lostbla. clo 15 Dlkdqtjqr l!;lut jc izror' lirslbta (lll ol,) i krlci.ia (2{r%). Forlbu1 jc izvol krsfura.Sadrli l8'11,firslbfir. I 'lo kalci.ja 91, do i9 F ) d l r i i k . ( c k r i v a l c n t 6 ' 1 ,s i I . ( ) \ ip r o l e i n a l)'.f e l ] r a c l d h o l e r u ( l 9 1 1 8 l.b s ' r 5 h

s6

Krmiva u hranidbi goveda ---*.^.tr fonalpojadava aktiwost alkalne fosfataze mineralizaciju i kostiju.Fosfonal sa&iiL o/o 20 benala koji potidemetabolizam kalcijai fosforau organizmu livotinja. Bjelandevinasta vrijednostfosfonala uzima se u obzir samoza preiivaie,Kravama se preporuduje dnevno 50 do 100 g fosfonala. Nedostatak kalcija u fosfonalunadoknaduje dodavanjem se vapnenca u smiese. 7.5. Krmne smjese (koncentrati) sastavljenc energctskih, Krmne smjese proteinskih su od i mineralnih postotcima premavrsti doma6ih krmivau odrcdenim iivotinja i hziproizvodnje. Razlikujemo: A, Potpunc komplctne ili smjesc B. Dopunske smjese C. Predsmjese ili premiksc. A.Potoune kompletne ili smiese, izvorcnergije, kao sastavljene od 60 do su 80%prekrupljenih Zitarica,20 - 25 % proteinskih krmiva biljnog ili podrijetla oko 5 70mineralnih Zivotinjskog i krmivai aditiva. potpunim S smjesama dopunjuje se voluminozni obroka. dio B,Doounske smiese ili <suoeri>r sadrze Zitaricc vei proteinska, ne mineralna krmiva i aditive. Na obiteljskimgospodarstvima, ,itarice (superima)). na vlastitimpovdinamamoguse kompletirati Foizvedene Omjer Zitarica (supcra>je 70 do 80 % naprama do 30 7.. i od 20 C.Predsmjeseprqluikqi najdeiiedodaju0,5 % u potpunim ili se smjcsama. Izvor vitamina, su mincrala aktivnihtvari (antibiotika). i Pravilnik o kvaliteti stotne hrane odrcduje kojim zahtjevimaktm e Mj e.se noroj u udorolj i ti. je Bitho napomenuli pojedina da kmiva u smjesdma morajubiti zdrcya,
do1/oljno usitnjena (bolja probaw) i dobro izmijeiana. Za svaku fazu

proizvodnje proizvodise posebna krmna smjesa: suhekmve, za mnu za laktaciju preostali laktacije. i za dio Sastav kolidinasmjese i ovisi o kvaliteti hrnivau smjesi,kvaliteti osnovnog obrokaivisini dncvneproizvodnje. Knnne poveiavaju smjese uzimanje ukupnesuhetvari obrokai sfianjuju je uimanjevoluminozne hrane.Najveia dnevnakolidina koncentrata u
PSryO

87

Krmlva u hranidhi goveda rano.jlaktacijii iznosido l5 kg. Zbog povoijnijeguljccajr na kolidinui u kakvotu rnlijcka. onase tijekon danaraspoclieljujcvisoobroka. Dodalci yisokorrt n i n kravan a: lijel (Se, Zn, ( u) Sto Nakon tclicnja kmvc ostuiu bcz antioksidanata koiina sc moZe tumanjujc njihov imunitct. Navesticmo nekcod pripravaka poboliSati probava. sanirlti tlk\'o slanje i Jcdanod njih jc ltiapl$ koji sldrli aurinokisclinc. pcptidci najvalnijcnrikroclcnrcnlc ( u. Mn. Co. Zn. ('r 0 kelirlnonl l;c i obliku. I)odavaliernbioplcxadva ljedn0 prijc lcli0njr ipfvr dcliri ticdnr u ranoj laktaci.ji. srnnniujc broi somitlskihstanicitzo 40%, i povciava sc mlijotnost u rand lakluciji.Dodavlnjcnrbioplcxaotklanjase ncdoslilhk pol'nljitv:rjulczultatimzrnnoiavarria icpitclizrcija tkiva. Inikroclcrnenala. l(noiopar otpornost diclovrnicslrcsorn. na pojavuzaostajanja postcljicc. Sc i !iy(4u1in sman.juju upalunrNlcnicc (rr(r,'//A)i ubr/rvai!rinvolrrciju nratcrnicc. ' poboliilvil [)oclavanjcm kLllturc kvnsca sn]icsc tr JcrlSaca proizvo<la so razvoj cclulolitiikih bakterijoi plobavljivost\'lakrnl. Slo ulicac na polccirriclnlijcanosli kull. Plonilcn glikol jc dodatakzl sinlczu laktozc.ovinr dodalkomsc spljciava pojlva kctozc..jcr smal1jujc nrobiliziranjc masnih kisclina iz Povciavr uzimartje hrancu ranoi rnasnog tkila i nakupljunjc r)lilsliu.ictfi. laktrci.ii. zahval.jujuiinrikrobiurau bur-agu kr-avc. mogu Z4!re!q!x!d1sd!19 podrliriti l'rotrcbc protcininla cincvnu proizvodnju 20 kg rrliioka. nl zl do Za proizvodnjuiznad 20 kg rnli.jckLr dncvno troba dodavnli zailiccnc protcinckoii sc r1cmolilr mzgraditiu bumgu vei u crijcvim!. Zastidena nrclioninu ranoj laktaciiipotidc uziliirnje hmne.povcfava aminokisclina rrllijcenostmasnocu i ltllijcka.

11x

Cdmbenicd o
R(,larraflo'utsl
oto
I Oa O a

prorsrroanSQ

mlfiehu
Goveda (tvomiccD proizvodnju su za mlijckai mesa kojeovisco gradii kakvoii iivotinja(slika43.).

Slika43. Krava- "flotnica" za prcizvadniumlijekai mesa
GOYEDARSTVO

u9

Cintbcnit:io kojina o|isi lroi:rol

ia i)11ilckd

gcnolip Uzgojnu \'fijcdnostza proizvodnjurnlijcl<a nrcsaodrealujc i iivotinic.5 na iivotinjc nijc dircktnomjcflii\., obzirorrr iinjcnicu da gcnorip /A ploizvodrrjii koia je jcdnnka osnovicu ocjenugenotipo aini lenolipski,r pR)izvodnicmlijeka postignuto|n oplinralniln noln lnom liaprcitctll u jC u l j e t i mp f o i z v o d n ( e l a r .t s a r i c . 1 9 6 9 . c i t . r L p L r 1.9 E 0 . ) . d C t 8.2,Kttlitinu ikakvolo stolnc Irrrnc Za nornlrlno lirrkoionirilnic problr!c prcTi\lrai i bol.jciskoriitavanlc 0b()k ]lotfcbno osigLrfati l(oml)iDifanc obrokc odloVarnjutcq odnosll .jc lolunrino/nck()lrccntrilirnc i lrrirrcLrsLrlr(rj lvirri.TiLk!iobrocisLr i ukusni.ii p I t l j cz u d o v o l j a v aijz ir l o i k c o t r c b c( r i r v ( ( a f . 1 9 6 0 . )I.r j o n r i c f f a r l i a i t l Lo l l z.r pojcdinc llzc lrrl.tuci.jc. 1c proiz!odnor l(rpilcllcl .,u nrli.jcanost. Za iskoriilrvnrrjc l<rrvcnl(r[rjLr lionccnlrircijc koliiinc cncrgijc dobilltiobrrrkc odlcrlcnc cnclgi.ic. or.lnosno pr u s r L hlorj f i o b r ) k r . l o i c v i d l i i v o z s l . j c d c c c gi l < a z a : \ i
Kgmljeka/dan 0 t0 2A 30

ja je Koncentracenerg MJNEUkg suhe ivari

Probavjivost organske lvar 7o
50 66 74 80

6.2

Porcalrrr]unr nrlijckr nr{)fusc povcaLrvuti l(onccn rIrcvnc pnrizr,rxIrjc lracr.jr crcrgi.ic obft)l(il. i p|obavljivost ali oflrilnskc lvlfi ob(lkl. To postiaikrrlilclrliiorlrhl'irnour nrljcinile kravc. Konconll-lrci.jr zu cncrgr.lc ob()kr ovisio vfsti i kvrlilcli knniva.ilo.jc viclljivoiz podrtrl<a: Neloenerg l\,'U NEUT kg slhe fvari 00 le Lucernino L sijeno, k asa Lucernino sjeno, l. klasa Livadno s jeno, kasa L Livadno s leno,Lklasa Kukuruzna s laza.oSla Kukuruzna s la2a, dobra Sirkova sia:a Posile
385 343 296 237 414 592

s33
740

Cinhanici o kojinn ovisi pnti:vothla mlijeka Ako se kravc hlanc loiijonr loluminoznorn hranom s niiom konccnlracijonencrgije.nranjakcnergijcu obroku nxua sc nirdoknir(liti ploizrodnjunlijcka. Na taj skupl.jorrr snricsonl krirvc.ilo poskupljujc za naiin pogora{\'asc odnos lolurninoznei konccntdftnchmne u obtrku (nrikfollofc).sadrilj kmvir. Sk) ncpovoljnouljcac nr md pfcd2cludircir krirta. nlijcine nrrstii rcproduktilnu etikasnost 8.3. Tehnoloiki prorcs proixlodnje nlij?ktt 'lchnoloil<i pr'occs fr'oi/vodniornlijcka.zbog frzliaitih prchmtllbcnih /rhljc\,a krntl u pojcdininrraztlobljima frci/!o(lnog ciklusa.tli.jclisc u clvijcllzc: - l'ripr!'luu!!llz.t!. koja obuhvata suhosliri f nu llkllciju (prv;l2-J rnjcsocir i nakon tcl,cnjakfavir).LJ toj l'uziclolazickr tlunzici.jc krava iz ncllktilljuecg i glaviclnog ncgrirvidno laklilljuccstlnjc.s rczulhl.icponovno u i proiztodnr)g lirr-rlilarrjc kupilcilcll liicanosti; - l-azlj$or'$1auanjiLJuoirlql]rog f,illlr!! rlqli! li]nnifrnog Ltpriprcntnoj litzi laktrcijckoja trrjc oclzllrictka pliprcnrnc lirzcdo krrja hktacijc. 13r.oj k|ava u pojcdininr lazanra nrli.ickir InoTcsc iruaur)irti Dfoi/vodnio t)r(n) li'rnuli ' Nxn 365 - prosjeinibloj kflva u lilrmi N n - brr)jdlnil u lirziploizvodnje l\-osicalli izuosioko l5tl,. l oslrlo su udjcl /asuior]ihkfl!ir u stl(lLr pRlizvo(lrl(|g krilc u rirzcloblju iskofiStlvlnjn kirpucilcla nllijcanosti. 8.J.1.Suhostuj Veti dio uzgajivada dfii slrhostirj razrloblicnr mirovirnja koicnrkrava u pirTnju. ne proizvodi mlijcko pajoj nc trcbirpddr\lti osobilu Mcdutirrr. lojc vflo vaZnofazcloblic priprcrllncllzc laktacijcfa sc plcm kfavi u k)m rardobljulfobalilko iodnositi. .\rro'/r/l.jerazdobljc pfije tclicnjau kojernsc kravo^suiuiLr prckidonr proizvodnjcmlijekr. Na taj raiin orrorutavr sc rarv(i lelusa. koii je najintenzivniji zaclnja nljcscca gralidiosti. U tom razdoblju u dvl odrija se glavidnosti plod se spolijerazvija i oko 60 % rilstaletusr.U pNih 6 nricseci

92

Cimbe ici o kojima ovisiptoizwdnja hlieka -. ,,, -,**t nakon mjeseci masu 6 ima oko 6 kg. U zadnja mjeseca gravidnosti 2-3 masa fetusa naraste oko 40 kg tjelesne na pa mase su potrebe razvojfetusa za u tomrazdoblju mnogostruko veie negou prvih 6 mjeseci gravidnosti. 8. U jc dnevni mjcsecu prirastfetusa dnevni iznosi200 g, a u 9. mjesccu njcgov 750g. Firast Suhoslaj mota trajati najnanje 40 dana, a obitno traje 60 dana. Problemi visokomlijednihkrava pri zasusivanjumogu se umanjiti shaCivanjern suhostaja 50 dana, Sto utjcde ina pove6anje na kolidine produljene nlijeka zbog laktacije. Ako suhostaj trajeviie od 60 dana, krave sedebljajuzbogpoveianjakonzumiranja encrgije. Takvekravesu manje jcr otporne patogene na mikroorganizme je smanjena proizvodnja leukocita (Huber, 1982.). Krava moZe sama i zasusiti je scrvisno ako razdoblje dugoa zbogtogai prestaje proizvoditinrlijekoprije planiranog dulja laktacija. tom sludaju U zasulivanja, ekonomski povoljno. sto ni.jc proizvodnog Zasu3ivanje normalnog krava ciklusatrebaobavitiprisilno prije planiranog inaglo sliedeiiradin: na zasuiivanja l0 dana 7kravedobi(ovisno kolidinimlijekau trcnutku vaju o zasuiivanja) samoIivadno sijenoi vodu, koncentrirane zelene bez ili hrane. Broj sc muZnjine smanjlujc. Nakon zadtje nuinje u svakuse sisustavuaantibiotskct mast radi preveniranja naslilisa,o zatin se svaka sisu uroni u dezinfekcijsko rvel,rtvo. Stavljanje antibiotskc moZe ponovitimjescc masti se danaprijc odekivanog teljenja. Pritisak mlijcka,koji se stvoriu vimcnuposlijeprckidamuZnje, djeluje ns zaustavljanje sekrecije rnlijekau alveolana.Nakon toga sc resorbira nlijeko u vimenu ipodinje obnovasekrecijskog cpilela pod utjecajcm progesterona ili hormona gravidlosti. Uspjelno mogu zasusiti se samokravezdravogvimena,stosc mozc pregledom !5hnoviti svakedetvrtiprije zasulenja vimena. Ako jc mastitis pozitivan, t€st trebalijeiiti kravuodgovarajudim antibiotikorn prethodnu uz izradu antibiograma. potrebnoje Nakon zasusivanja konholirativime.Ako sevimepove6a ili je potrebno postupak zacNeni, ponoviti. zasuSivanja Vaitostsuhostqja Zbog vaznosti koju suhostaj u proizvodnji ima mlijcka,nroie sere6ida laktacija poiinjezasusivanjem krava, ne njihovimteljenjem. a
YEDARSTYO

93

Cinhenici o kojinruot isiprui:rodnju nlijeka Va2nostsuhostajapr(rizl^zi rz.iinjcnicc da sc olganizirlr,cnr suhoslaja postiic: ' nomalan razvojploda. . rlrdanj !ilalne tclndi. e ' obno\,lili rcDlont vinlena. ' popuna rczervi\'itanrina iriincrala. . ckrbm r.r nrlijcr)nost iduaoilaklaciii. . formilanickolostrunu. Ako sc kr-avc muzu clo lcljenja.izostirjc sintcza kolostrulr!bc7koicgilsc u lclctanc mozcstvoritilasivni irrlunitot. u ltitru:i\:dnid S,1l) 1x*uttlu:u lu kruv<, u k!)it,.\ intdl( snllr)slui, rxlno.;unu krore koje trisntoil( suht)stui, ttttti:vxla tr.sljatlctttihtktatili 15 \uht)\tuju l)i klit'ni 1t!t'i(lina u &) -10'%nlliiaku i]c. Dt:i sc(l(1 i:()\k!lunic rui:4wt tiiliiL'<:no\t u.rlirl&\i luktu(iii :( l 5-:0');. i Kfnvc u suhostiriu Inoirju bili t| unljcrcnoikonclici.ji nc smiju sc i opskftliivnnic mincralirna udcbl.juti. Dobljanic krava. to ncadokvatno i crlcr!iionrliickonl suhosliriil oL|nirh i nakontclicniauzlokujcmctabolirlkc progcslcron zdrrvstvcnc pofcnrccl!c. Dcbclinr kruvilnia suhostrlju u lirloTi sc nakonlclicni . u loju ito mozcf()uzroaitisl0filnosl Prccicbclc kravc u suhostaju nrkon tcljcnjr inrailt slabiji apctil. ito koliaiDcpr'oizvcdcnog fc;lultifiropadilniclnljelcsnc nrasc i sniT.lvanjcnr nrliicka. U ll1lijcanih krrva koic su u suhostdiu dobivalcobrokc ncuskladcnih ( odDosa a i I,. ili prcviie (ia ili prcrnaloMg i l'. jtvlia sc !!Iljj!{qt glgzjlira f kao posljedica ncdovoljno brzognrobilizirlnja a i/ vlaslitihrclcrvi nakon tcllcnia. Klavc u suhostaju icsto ilobivaju edcn vin]ona.ilo nijc posliedica vclikih kolidinakonccntlata obroku ra zasuicnckrevo. nego poveaane u lc koliaine i K Lrob|oku.pa trcbavoditimiuna u prc!cniranju p(iave. Nr Najiciii mctaboliikiporcmcairi visokomlicdnih k|iNajcst keb,/anakon telicnia.Tri porcmciai aesaese .javlja u krava kojc su se udcbljaicu suhosla'u,i krava koje nisu opskrbljcncdovoljnom encrgijom nrkon teljen.ia. Poreidnje etrcrgije u obtoku prel tcljertje s dovoljnontkoliiitronr krulitetnog sijctu ili sicnda! tc hranidba po |olji i:bulottsirunintobto(ina odnuh tlekon teljcnja, tutiboljd su ptevrti,a:d poj w keto:c.
lvnutt, LRI:,llil1l '

"-.

Cimbenici o kojima ovisiploizvodnja mlijektt -,**a;

Da bi se zasuSene kave mogle hraniti po metodi hranidbeza suhe morajubiti odvojeneod proizvodnihkava. Zasuienekrave je $ye,. najbolje drzatina pasnjaku nadstresnicom. to nije mogu6e, s Ako mogLr se driatiu stajiuz moguinost boravka ispustu. u Najboljakontrolazasuienih l(ava postizese njihovim drZanjemna vezu, ali takav na6in &Zania nepo\oljno nanjihow kondiciju uieae irijekreljenja. Etqnidbskruta u suhostaju je Ra5ireno pogrjeSno miSljenje kar,u dok ne daje mlijeko treba da hraniti lo3ijom krmom: kukuruzovinom, loiijim sijenom, slamom itd. Suvremeni management proizvodnjimlijeka postupcima kavama u u s suhostaju injihovoj hranidbipridaje vrlo veliku vaznost. tome ovise O rezultati reprodukcije, mlijednost kravai zdravstveno stanje nakon teljenja. Neurqjereno konzumiranje energije bjelandevina teljenja i prije uzrokuje nepoZeljno debljanje kava, a posljedica.je: d smanjenje apetita nakonteljenja pojava i ketoza, e zaostaJanJe j posteuice, upala matemice cistenajajnicitna, a tesko teljenje, d produzeni pueryerij. Visoka bredost dovodido poveianja retencijg vode,minerala proteina. i kao obrane organizma kave od nedostalka tvariu poeelku ovjh lakracije. Hranidbom zasuienih kava trebazadovoljiti njihoveuzdrinepotrebe i potrebe koji se intenzrvno ploda razvija. hranidbi U zasusenih krararreba zadriati njihovuodgovaraju6u kondiciju i na taj nadin izbjeii negativnu energetsku ravnotezupadtjelesne i mase nakon teljenja zbogketoze. Prema postavkama suvremene hranidbe obroku pf,,omdijelusuhostaja od Sezdesetog dvadesetog petnaestog do iJi dana prije teljenja treba sadriavati manje energije visevlakana. zavrinomdijelu,od dvadesetog a U ilipetnaestog do teljenja, dam obroktrebasadrZavati energije manji viie a sirovih vlakana. zadnjemrazdobljusuhostaja U kave se privikavaiuna obrok ie dobivari koji nakon lcljenja. Taka\naiinhranidbe zasusenih krava pofeban da bi se odriao veliki volumeni motilitet burasa.sanirale je ozljede buraga nasralc hranidbom krava veljkimkolteinama ko;cenlrala. i ptaknuorazvojpapilaburaga.
RSTI/O /-i:r 1,,. -.1,.,.

95

Cinben io l<tjinu ct,i\i proi:volnie

rlijeka

U sr.ijctusu primjcnjiranc. iprinrjcnjLrju railliailcmclodchranidbc sc. km\ a u suhostaju isnoo proizrodnonr /l suhih or k!pacileltr mlijcanost. l. Za kravr iicg kapacilctn ra nrlijctnost (do ,1500kg |rlliiekt godiinjc po krari) u Hr\alskojjc dugo bila u upolrcbinlclodl hmnidbc z a s u s c n i k m \ r p o l ) o p o \ ' u { 1 9 5 0 . ) . ) o l o j n r e l o d ih r a n i d b a m \ a u h I k po(liicljcnljc u 6 tlckada. \l suhoslirj! Nclo cncr-sclskl i.icdnosl obrokaovisi o liclcsn()inrasi kra!r. n koliiina cncrrijc obfol(a firstc P|cnrasrcdini (rb|oklr suhostliir. zatlnjc Ll dlijc dcl<udc cncrgclskLr vrijcdrrost fad:rclabi sc sprijciilo prc'jakonalijcvanjcVimcnai foiava rnilslitisir. toj nrclodi Po jc hIirrjivc IV prosicaniobfol( zr rusuicnc l(favc sN(lfTavuo koic srl o(lso!ilrill0polfobirniu LrzdrTnoj na hranr prclrir I.jclosnoi nrasi ihrarrjirc prosjctno tvirfikao da l(fil\'cl)roizvoclc rlncvnoI0 kg nrlijcka. N l k o l i t i n l n r l i j o k ri l i i o k l a l i t a c i . jo s i r nh l a r t i d bk l a r i ru s u l o s l i r i u . c. c L r l . j c t lct | a n i d b a l a r t o lj a k t a c i j i(. r i r ( 1 9 5 8 . ) i c n I t c n r c l nj a irc l rh | r n r t l b c i u . L po Popo!u i/fu(lio Inc(o(lu firl(lojl /il hrilri(lhU krirvarr strhostlju Lrpn ih i po l)olo\ u. l 30 clana laktircilc. t()i Inct(xlil<nrvc hranjcnc suhostujrr I\) su u jc u lanoj lirktlci.jiprinrjcnjiranrrurrxlnorirzdobl.je. rnctodi I\r lludoja llarc su nirkor)lcliclliu hr'arrjcnc ogllnitcno u/ poslul)nouroclcnjcrirncnu u pnrizrodn.ju nrli.jcku. 2.;/,a krn!e knprcitelr nrli.ic[nosliod .15{X) 601)(lkg rDli.irk1l do godiin.ic, na nekinr l:rrmurD:t llfralsk()i pfiuricrrlIjc sc nrodilicifrnrl ! h[tni(lbir u sLrhostljLr. o(|rosu nu nrclodLr /d()iir ovu n]clodir.ic' U r jcdnosllvni.il. s proiz\odnolli lizioloikognrotriiluprirnicrcni.iu il lirrlunril rciell proizro(|roukapacitcla 0)liica0osl. DncYna za lioliiinrrvolLrrrinoznc hranc.jct|raka u cijclortrsuhoslaju. Konccnlfillsc upotfcbljvu Lr istol .jc dnclnoj koliiini. tj. J kg Lrzutlrrjih dunasLrhostrjl. l5 I)R)si!ani ol)r)k.fo potfcbc rrsuicnih k|avu nu uzd|Znrrjhr'irnitc loi lrclodi. zaclrVol.iava hfaniivctvuri /r proi/vor|rjrr kg nrlijckir Il clncvno. 3. llranidlta krrvr risokog kaDacitelrnllijrinosti (viie od 60lll)kg nrlijckr) u suhostaju tcnrcl.ji rra nraclinrautvrd!ninru istraTiVunjinu sc p r o ! c d 0 n i nu S A D . P f e n r aB . l t h u ( 1 9 6 7 . ) r c ! n i o b r o c i/ d k r i r \ c u r d suhostuiu lfcbirjusaclrzavati koliiinu cncrgi.jc polrcbnu./aulclf;ne potrebc kravir tjclcsns !rirsc 650 kg i potlebc cncr-ei.jc prosjcc:nLr /il drcvnLr proi/vodniuo(l 6 do 7 kg nrlijeka. toj mctocli. razdoblju ie./dcsclog Po u o(l do pctnicstog danapriic lclie|ja. obrociza krr\ e u suhoslaiu tcnrcljc na sc \ol!rlninoTnoj pelnaestol.l pfijc lclienjir hr'ani nc sadr-Zc i konccnlmt. Od dnna

Cimbenicio kDjimaovisiproizvo&tja mlijeka padoteljenja, kravedobivaju konccntrat dnevno povedanje 0,5 kg. Ta uz za netoda hranidbe kravau suhostaju nazivase"steaming i sastavnijc up" dio pospje5ene izazivajuiehranidbe ("challenge metode ili fccding")koja se prinjenjuje prvih 60 danaranelaktaoije. u Razlikau razini netoenergije je po obrcka dekadama suhe za kravepo Popov u i po B ath u prikazana na lrafikonu 5.

X prosjedna enersiia n6to otoka po Popovri

X prosleara €r€rqta ieto

12 10

6

po Grafikon Razina ene@ije 5. neto obrcka dekadama suhe za krcve (Urcmavi.,20A2.) A - po Popovu;B-po Bathu privikavaju PoGtcaming metodikravese, l5 danaprijc teljenja, up)) na kakavie dobivati nakon teljcnja.Svrhatakve hranidbe obrok zasu5cnih je dasc: hava potakne povr5ina razvojpapilai poveiaapsorptivna buraga, - krave naviknu konzumiranjc kolidinekonceDtrata. na veie mikrobi buragapriviknu na obrok koji ic krava dobivati nakon teljenja. Na taj nadinodrzavasc apetitkrava i izbjegava gladovanje ranoj u gladovanja gubljenjc pojava laktaciji. Posljedice su tjelesne mase i ketoze. Prema Ensmingeru i sur (1980.) (steaming metodi po upn dnevni obrok zasuienih kravarnorasadrZavati:

97

:

*

-, -.

(imbenicio kojina ovisiproizvodnja ml|eka - 2 % suhetvari (ST) od tjelesne mase(za kravu 600 kg tjelesnemase dnevno12kg suhe tvari), --' 12-13 Vo sirovih proteinau suhoj tvari obroka, od iezdes€tog do petnaestog prije telj€nja, dana ,= 13-14% sirovihproteina suhojtvari obroka, petnaestog p je u od dana teljenja teljenja, do .- 25 %o vlakana suhojwari obroka, u ,-- odnosvoluminozne koncentmn€hrane:90:10 u suhojtvari obroka i (ST), .- Ca,0,30-0,35 u STi B 0,20% u ST. % Primjer dnevnogobrokapo "steaming up" netodi hranidbe kava u suhostaju. Krmivo Lucarnino sieno,kg Suhi repini rezancl, kg Kukuruzna sila:a, kg prosj6k, Koncentrat kg
lzvoriUr€movia,2002.

Od60,do 15,dana
3 10

Od15,dana teljenja do

Zasusene kraveod Sezdesetog petnaestog prije teljenja do dana moguse hranitizelenom hranomi razliditimvrstama silaie. kao Stoie navedeno u tablici10.
Tablica10.Dnevniobroci za zasuienek@ve 60.do 15.dana suhostaia od

Krmivo KrJkuruzna kg silaZa Travna silaia,kg Dj€t€linsko smjesa, kg " travna
Livadno kg sijeno, 6

Zimski obrok

obrok U6tni

20 35 4 3

prekrupa, Kukuruzna kg Slama, kg
zvor:Uremovi6,2002.

3

Zwnirur UREMOVIC

98

Cikbehicio kojimaovisi proizrodnja mlijeka Slama dodajezbog nedostatka se suhetvari u obrocima(zasuSenim je potrebno najmanje kg ST u dnevnom kavama 10 obroku). navedene Uz dnevne obroke kravetrebaju dobiti 100- g mineralne 150 smjese. Dnevni obrokmoie sadrzavati drugakrmiva u ogranidenim i koliiinama: pivskog tropado 5 kg, stodne do 5 kg, repe svjelih repinih rezanaca l0 kg itd. 5Hranidba krava u razdobljukasne laktacUe hranidbau suhostaju, i proizvodnju utj€ae konzumiranje na i kravau 90 danaranelaktacije. je To vidljivo podataka tablici I l. iz u
fauica 11, Utjecajhrcnidbekhva u kasnoilaktacijii suhostaju na proizvodnju mlijek i gubitaktjelesnemaseu rcnoj laklaciji Razdoblje Kolieina €n€rgije hrani u \0d 200.do 3!0- dana laktacij€ norma + 1 7 l o + 1 9% 0d 60,danado teljenja norma norma + 1 8 % fonzumiranje hranei proizvodnja 90. danalaktacijE do pojedon€hranq kg ST/dan 14t l(olldina 18,4 Dn€vna kdidina mlije,!*kg 2t,9 ?2,4 1,14 0,81 &ll!!!1e!o!el!a qtij€lqrks/dan ! '1,45 Kolldina mlijedn€ u mlij€ku, masti kg/dan 1,2A 1,09 -'tI -42 Gubltak tjelesne mase, kg 36

'..'--

Krmiva obrocima zasusene u za ktavcmorajubiti vrlo kvalitetna. Trcba je izbjegavati kolidinukukuruzne veiu silaie, najbolje davatioko l0 kg (hevno, Hrana zasuiene za kravenc smijebiti smrznuta, prljavaod zemljc ilipljesniva. Obrokmorabiti izbalansiran encrgiji,proteinirra, u vlaknima, nineralima i vitaminima. Da bi se dobilavitalnateladotpomana infekcije,potrcbno obaviti je vitaminiziranje vitaminima D,, E i to 15.dannakon krava A, zasuiivanja, l0 prije dana teljenja 3. dannakon i teljenja. E3,2 Ranalaktacija Razdobte ranelaktacijeu kava haje oko 60 dananakonteljenja. To mzdoblje wlo je vaZno u pripremnoj fazi laktacije zbog formiranja
RSTIJO

99

('inthe iLi o Aoiit u o|i.ri l)toi:\!ntnid ntliieli _lil(la or kirpacitcta. sc posliTc Iuktacije ko.jcnlu isi ukupna !fh o ffoiz\1)dnih (1977.). s!ilki kg porasta ploizloclnir.I)rc]nr llroslcr-u i sur. zir laktacijska proi/\odrlja/a kolicinc nrlijckaLrtoj {irzi porciara sc ukupnalaktaci.iski! 2(X) rnlijcka. kg proizr.otltrje Irrli.jckilu torr fazdobl.itr Za postizanjc InaksirDalnc s u nljr ainrja jc Ir'anirlba a koiirjc zrrjcdno hrllnidbonl suhortiriLr lrar -icdna frlliaitc su. ovisnoo u cjclinir.Mct(xlchr-irniclbcpIiprcnnoj lazi laklLrcijc () rilsuicnihkruva proiz\(xlnorn kilprcilcluInlijcanosli. nrclodiurril hranidbc jc gtrlor-cno u poglulI.ju hr'arridbi k|Lrva !r-rjcnrc u suhoslirjit. o nrolttr hmniti t-l lunoi luktaciiikril\c \c o\isno () kll)rcitclufroi.,\odr)ic. nil \'ric rlarrl: kg rrrliicirlosti. "150() do l. lrlunidbaklura niTcg proi/\o(lnogkal)acilclu rilz(loiur nrlijcliu. hila.jcsastuYni Inc(o(lc dio (lo Lupacitcta nrlijcinrrsti. -15(Jl) 6(XX)kg od L h|anidbr kr-aras|cdrt.jcg furdoilr \ilstu\ni jc dio nrodiliciranc nrcl(xlc nli.jcLir. (r0(X) g r D l i j c k r . irrrilcl k nrli.ictnosti. .1.hlunitlbuliluvu visokoqkupacilclrr hrirniclbel r r a t k "posPjcicnc" "izazir ili rriucc" sir\ll\ ni .ic(li()r))ct(xlc jskourfa./dobl.iu. .1.hr'.rnirlbu lisokourli.icinih in'ilu lritnr/ici kt po l. llrNni(lbakrr\r u raDoj l:rktrci.ii melodi rardoja pr'ov(xlilil po I)opo!u, sc k|uvuu sUhostuiu li nlclo(lifil.,doill h|rrrritlba po rli razdobljc ir u |anoj laktirciji u\(xl ! nrliicatrosl uroclno ic Ir'inrtcnjirun ( irrLr.I'rcnrir kritvatrcbusc li) nifirli tl lrNaclimu nrclo(lc laztkrja kondici.irr lrcbr smariili koliiinu obrokl da bi sprijciili suhoslriu. l)fcd lriri \uho\1riir lclicrrln. Ororrl Inctodotn. u pojavrr u cdcnrl i upllnih proccsu vificn! rrilkon 'i0 p|rih dana luklaciic u !\oLlnorn lil/dobliu. o(lgo\alilitlcint naatnoD] lrranidhcliluvl lfcbl sl)rilciili ttaglo nitlijcrlnjc vilrcna i ofioqLtaiti li) u\odanjckra\il I nrli.ictnosl. sc prorotlilona sljcdcii naiin: |loslLrllno hrlnidbonr kravauz prinricnu A. Pf\Ldo-(cslillirn dijctalnorr !td(orl]lqlic_i! (xl: suslir\ I.icnog obR)kd - li\irdirossiicnl po \ olji {oko 6 kg,dan). - posija povearnje). dncvnood 0.5 3 kg Scsli dllll (ur poslupno je i.sti dirn. i\'{liicanosr konlrolifxna

h

li)ll

Cimbenicio kojima ovisiptoizyodnjamlijeka B.Postupnim ooveianiem hranjivevriiednostiobrokapremanormativima zaprogroziranu proizvodnju mlijeka24. dan.Prognozirana odekivana ili proizvodnja mlijeka izradunavala poveianjem 25 % kolidinemlisc za jekadobivene kontrolom6. dan.Razdoblje 18 danadijelilo se na 3 od dijelapo 6 dana,u kojima je razinaobrokapostupno povciavana do razine koju kravatrebadobiti premaodckivanoj proizvodnji mlijeka24. dan. C,Dvadeset detvrti dan obavl.iena kontrolamliiednosti. ie Ako je krava prognoziranu ostvadla proizvodnju, hranjivavrijcdnost obrokapoveia(najdeS6e 2 kg konccntrata). je tzv. avansiranjc. valase za l0 % s To je Poveianim obrokomkravase hranila6 dana.Trideseti dan ponovno kontrolirana mlijcdnost. Ako .jc krava rcagiralana avansiranje, razina je poveiavana za joS 10 % sljedeiih6 dana.Tridescticsti obroka dan je kontrolirana lnlijcdnosl. temeljuutvrdcncmlijeanosti nastavku Na u laktacijg po kravc su hranjene nonnativinla predvidcninr kontrolom za proizvodnju odredenu mlijeka. Temeljni uvjeti za provodenje uvodnograzdoblja su individualna bili na hranidba temclju obavljenihkontrolamlijcdnostii primjenavezanog DlCina drzanja 2.Hranidba krava u ranoj laktaciji po modificiranoj m0todirazdoja Po ovoj se metodi krave u suhoslaju hraneobrokomkoji osigurava tvariza uzdrznu proizvodnju branjive hranui dnevnu mlijekaod 8 L Obrok 0diezdesetog petnaestog do danaprijc teljenjasadrZi voluminoznu hranu. petnasstog prije teljenja teljenja Ol dana do dnevniobrok,uz voluminoznu sadrii do 3 kg koncentrata. [ranu, Sest dananakon teljenia krave dobivajuobrok istog sastava kao u suhostaju u razdoblju danado telicnja. l5 Primjcrobroka: . livadno sijeno 6 kg, do - kukuruzna silaZa kg, l0 . suhi repinirezanci kg, 3 . koncentrat 3 kg. do Sesti nakonteljenjaobavljase kontrolamlijednosli. dan Prognozirana mlijeka 24. dan izradunava poveianjemizmjerene se kolidine za30 Vo.

l0l

('intfuniLi o koiifita aIisi ptoi:\odttid tlliicko od 7. do 2.1.dana lirktacijchranidbiL krlva provodi sc bez uvodnog r'azdobl.jn ipo nofmativimo/i llroqrrozimnu kolitinu nrlijcka 2.1. tlirn. KonlR)lir rrrli.icinosti obavlja 24. dln lrLktrcijc. sc proizvodnju provodi Ako jc kllva 24. dan pnrizvcla oackivanu nrli.ick0. sc i('f/rrrr.r'/?{) u\'on\ireDir dodirtkorD .joi 2 kg konccntfiitiidncvnolr Ako .lc kr'ar fcilgillh nir pn o aransir'anjc eca icnl dnc\rrckoliainc po a plorocii sc na isti nuainlntgt) o\\tn\inutir itrtl ll. (lo.16.(lirntl nlijckrr.
lilktircllc.

t

'liidcsclicsti tJ drn obll\Ija sc kontrolanrli.icinosti. nastil\kullklitci.jc po nonrrrlivirnil utvrdenu kolicinLr rnlijcku. Itr'artidblr kr'uluffovodi sc /a Mrxlillcirirrrorn nrckxlorD hfrni(lbc lirirvannkon tcljcnja izbjcgava sc (l()!lu(lulo polIr'irrr.jivan.jc u r'azdobl.jrr .l0 r.lirrra od nukon tcljcnjil.ilo sc u\o(lnog fuldobl.jil. Nr til.j nilain izbjcgirva sr: pujavlr lfiur.icnonr (k0lo/il) Lrirvl sr-cdnjcg rDclrboliakihpofcnrcailiir grxliinjcg kapacitcta .1500 6(XX) Kro i pr-inrjenom u\rxlnonrlrrzdobliu. i nrlijcinostio(l do kg. u r)x)(lilicinr)t)r)r hf0nidbonr fiux)i hktrciji primjcnjujcsc inriilidurlnui u o!|irniac|llr nofnriflrnil hraDi(lblr il. kl'lr\ -1.I'osp.jcicna hranidh:r!isokoI|rli.icinih krrvll u r{no.i hkt ciii Nrjvcai jc pft)blcru htaniclLri Lr visokotrlijcinihkrirvaLr90 ([rnr firnc rrrl laktlci.jc opskrba dovol.jnirn koliiinanru cnclgijci vlaklnu.l1 tazdobljLt ( lrfl(u (l9li0.). tLljutit lo tltt lukturilt lt)ttLh! hMtii|ih /r!r'i. pfcnrN l\^\\11|liu \r 1 .100700 ",, itt) \'tlo .i.t.rt) upuiujr nu l)tr)hlt:ttl oltslirltliutostilntv lnt tiiIi t t\\litIt tt ttl r)i htkkkiji. I'roblcmopskr-be cnersiionr nlslujc zbog "pragn"bttltga isnritrrjcnot Llpolita kril\ir nnkon tclicnj;1. KonzurDi|anjc hranc rastc sporijc i closti2c L rrrrksinrum nckolikotjedlnanakr)rl orivrnjanaksirnrlocpfoi/\ o(lrric. ort\ ranoj lLrktrcijivisokomlijeanc kravc proizvocle nrliicku /rlutno viSc u obrocinta. cnc|ri.jcod koliiinc koju nroSup(rjcslinonralno s stuvlicnillr hilett((r. llo Posljcdica.jc loga polhrihjcnost l<r'ava rrrgrlrvrru i en(r,q(lsliu rczultiranrobiliziranjcm sc tjcles|ih nrirs(ii prolcinazbog acgLr snr njuje lielcsnrnrNsi.r i nasta.ju rretaboliikiporcnrctaji. kojih.ic najioitl k1o:d. od Visokonrlijcinc kravc gubc ljelcsnurrasu tiickom rane laktaciic.kaclle

trl

',

Cimbenicio kojima ovisi pt'oizvodnja mlijeka

pmizvodnja mlijeka najveiaa apetit najniZi. PremaHaresingu (1981.) prebrzo gubljenje tjelesne mase(vise od 0,5 kgldanu prvih 70 danarane poremeiaje, lakacije) izazivametabolidke proizvodnju smanjuje mlijekai rcproduktivnu efikasnost kava. Gubitak tjelesnemase podetkomrane (iznad5% od podetne laktacije mase), prema Mendlcru i sur (1981.), znadajno smanjuje7o koncepcijei produiava servisnorazdobljezbog jajnika. mpovoljnog utjecaja involucijumaterniceaktivnost na i Povezanost izmedu unoienja hranjivih tvari, proizvodnjemlijeka i mase kravau proizvodnom ciklusunavedenaje grafikonu6. na {elesne

SFEDNJA

Nogativna

stvaranle

* ' * -4"."*%---;r; --

t| ,

- -' - lr:9:9Tssi
TEUENJE

10miss€cl Proizvodni ciklus

prcizvodnje Cnfikon Povezanost 6. izmedu uno$enja tvai obrcka, mlijeka suhe itjelesne u prcizvodnon mase ciklusu kava(JPC Livestock 1997.) Oenkork, Da bi sprijeiili pothranjenostkrava i pojavu ketoza, obroci visokomlijednih morajusadrZavati konce[traciju krava ve6u energije. se To postize veiom kolidinomkoncentrata obroku,Stosmanjuje u moguinost prijekopotrebnim rad buraga, kava vlaknima opskrbe za masnoiu mlijekai plodnosti dobre rezultate krava. Veiakoncentracija energije obrocima u visokomlijeanih kravamozese postiii dodavanjem zd.itilenih masti (megalac, pamuka ekstrudirane zma ili
GOyED,(RSft/O

103

Cinhcttitio kojinu o\'^i prai:\'ol iu nlijeka povcianjr u(lj0ln konccntftllil suh(i t\ufi ainlese u sojc)bc/ frekornicrnog izbjcgava daljnjc srriiavanje po\tolkr !lakanil u obfocinlil. Pfelril povcailnjll fczultulinra isna2iran.jn svaki postolak rDusli obrokupo\ccava u pr-oizrodnju rDlijckir {).(.) Najrccr ffoi./\odniarrlijck{ postiZc 7a lig. dncvnLr sc u:/5 6 "r nrlsli u sLrhoj na|i obroku. . u l ' f c r l l l B r o s l c f L r ( 1 9 7 8 . )v c i o l r rk o l i a i n o nk o n c c n t r a t a o b f o c i r n r r lo1rl nrlijckuibolji tijcli laktucijc. I)rcnlil ilulor'rl foslilc sc \'ccepfoiz\o(lnjn 75 o" r(ljclirkonccr)tfirlir g()llrjiliurit. ic \ccinir irulofirtltii l,t tuljtl l\t)t .ttttdtt u.\tlk)i tvutirlutAu u nnol l(lilt(iii Iitok)tllijrt'ttill Itut(. t (,tt( ht l)tt,le:ili 70 "". Kxko prociie||iliollskrbl.icnosl visokonlijcinih krara cnelgi.jon? jc Opskrba ncr-qijonLr]raTniji ploblcnr hnnidbirisokonrlilcCnih c r u jc Lrirr,lr. Osrrorniizror crrcluijc {lLrko/ilk(rjl nuslilic po(l uliccilicrrrrrikrr)(lijclorrr niTcnrastrih (NMl(). orguni:/ilrnLl u br.rfu!lu. nuivceinr iz l(isclinrl l ' r o p i o n s k k i s c l i n l r l u T ip f c i i \ x i u k u ( ) g L r \ r r i r i r o \ i n u: / i l s i r r l c r t l u s s jctri. ),laoruj nutin Tirotirtjctkrbir;tiLt u Lr {lr.rkr)/c proccsu !lrkr)r)co!cnc/c ( ) k o( ) 0 ' r , , l u k o , / c s ( ; l I l ( o . / u I n l i i c a n o i l i j c l d i l L r iri u s i n l c / u l l ( t o / ci / i l ( ) r t u l s i n l o r c c T s [ u ! qlLrlio/c!r kr!i rrc rno/c biti poliuzlltcli ofqilni:/rnu kfiivc. l(onccnllilcijil ol)skfl)licrr()sti klirra cncrrijonr .jcr' .jc postojunl i kadu rpskrtljcnost \lir\lilil) rr)lsnih rc./cr\ u kr\i i cncr-lijornnijc dostatnu.Mobilizaci.jorn (SN4K).T!i jc po!ccr\l sc konccntr-lcija slobrxlrrihmasnih l(isclinu ncpouzdilll ocjcnLr /r opskfl)licnosli l(filvu.icf Iil crrcfgctske fol(rzillcl.j kortccntrucijU SNtIK ut.jcauslr'csofi. i p k K o n c c n r r a c ik i rt ol i i ! ' l au k f \ i l f i r \ i i D c n x ) 7 c o s l n 2 i l i i r oi n d i k n l o r ic cnelgctskc opskrtl.jcnosli \c kcto tijelir u kfvi .ir\liaiu kir(Lrsc \ca ier poiu!ilirkoro./r. Ntil)t)u.dtuiji l)oLd:dtall:u l)k)(iL',1 optlitl,ltcnt)\ti liftt\\t ttt(t!iitr11 )l krtL ott & ij urtlt u uliicku i t l,rt i kruv. 1,,, ncdoslillilk cncrgiie snraniLrju rlriklobi u bulagu.u unronijrk koii nlrslajcmikrobittlo!korr sc faTsflrdnjon prolcinii.rc moTc sc pol|llno upotrijcbiti sinlo/u vlastitih za prolcirra. pil konccntrirciia mste Viiak NII u.ictfiprelviir'l LrLrreiu, rric/ina sc Lrkrvi i mlijcku kllvo (gmllkon7.).

I(]+

aimbenici o kojima ovisiproizvodnjamlieka *.--^ Zbog nedovoljne Protein sintezebakterijskog rgija I En€rgija 5,O Protelnt Protein++ proteina, smanjuje se proteina konc€ntracija u krvi,a kaoposljedi4,0 catogaiumlijeku. Hmnidbom kravaprena polleDama enerna gijii proteinima, kon3,0 proteina u cenhacija o o .o.',i '" ^ nlijekuiznositie iz;' . .' '"i1" t t d 3,2 Yo,a sadtZaj Energija'--i Energiiaureje ispod4 mmol u 1,0 (gomji liPrclein- a Protein+ litrimlijeka jevi kvadrant). Nedo47 10 voljnomhranidborr mmol/L Ureja, i havaenergijom proteinima koncentracija Grafikon. Povezanost 7 koncentrcciie utejei prcteina u proteina mlijeku bit mlikku knva s razliCitim u sadrZajinaenoryiiei prcteina (Mansfeld JiryenFischet,2000.) deispod3%iurcja u obroku i ispod mmol po litri 4 (donjilijevi kvadrant). je dcsta pojavau ranojlaktacijipri demu mlijeka To povedava i postotak mlijedne masti(iznad %). 4,5 se Na temcljutih podataka moguic je ranije dlagnosticimtipropuste u hranidbi krava,pravodobno ispravitite tako stvoriti osnovuza bolje ih iskoriltavanje kapaciteta mlijednosti krava ipostizanje boljih rezultata u rcprodukcij i. Natela hranidbe visokomlijetnih krava u ranoj laktaciji U suhostaju primjenjuj€"steaming se up" hranidbavisokomlUednih kavapo Bathu uz zanemarivanje kondicijeu suhostaju. toj Po "prejake" metodi umjerena kondicijatrebaformiratiu kasnojfazi laktacije, ne u se a jer se hranaefikasnije suhostaju, iskoriStava kasnojlaktaciji.Predkraj u suhostaja trebapriviknutina uzimanje krave ve6ihkolidinakoncenhatana i poboljSati tajnadin konzumiranje tva nakon suhe teljenja.
GOYEDARSTYO

105

("i nl)eni( i o koi i Ntr ar i ri pt oi: t odnfu tlij ek u ) P r c n r r n s m i n g c r ui s r r r(.l 9 t l 0 . \ ' i s o k o r n l i i c a n r n r a n r ar a n o ] E ki av u lllktaci.ji. proi/\odnlcl5 kg nllijcka.u s!rhoj dnevnc 1\lri obrokatrcba
oltvilll:

l7 - I ll o.i, sirorih plotcinl. l 6 - l 7 o l ,! l a k d n a . 6 . 1 6 . 5 M j N l r L k g S T n c k )c n c r - { i i e . 'ltntalltti :rtlotuli hntnitllt titoLotttlijL'(:nilt litu\,t.lc utttktinulrto jt, .wfu twri .t tlsolitnn hrtt tttrru( iit)n (tlrr'lij( Auo o:;nutt kon:ttnintn \'i\ok( l)R)i.i\)(ltti(,i/ryrful. Konzurnifnjc suhe lvlfi u obrocirnilprvih nckolikoljcd nu nc ffclrzi 1.5'li, od tjclcsncnusc kra\il. lznrcdu(r. i 16. licdnakon;/unrirrrric suhct\lri rilslc(l().1'lu od tjclosne nrrscI nirkonl(rgir (lo prirlilrrulp|oizvoclnjc sc smirrriLric. mlijckr ti.ickorn lakli|cijc. D a b i k r r v c k o n z u r n i r a nc j n r i n j c J . 5 k g S I r l 0 { ) k g t j c l c s n e r a s c . l l n ("tlnllutgt, lldiu!") tndt)(ld pfirrrj0rri(lj0 "i:d:i\'ttlutu"ili "l)o\l)tdL,tkt" sc /lcllrl/rr,. Nrrjboljinaaindu sc 1o posliqnclc ltittttilhu knttu ktnp!ttntnt r tntiurtt 1xt t olli rxl ttltrtjt tht lirutt t tltt( lulitdttt!. Plir)ljcnonr c hflrri(lbc llk\ kft\ c rrcsr)li.jLr snran.jiti nrLrsuiic otl r tjclcsnrr ()0 dirnillIktacijc jcf bi u pro(ivnonr 0.5 kg/(Llrr pfvih u l]roglil]rslirlipr-oblcrniu |cproclLrkci.ji klirril. Slogainr Lrkonrplctnc snricsc trcbadirviltivisokocnclgctska klnrir'a. kiro!tr) ic prcnr ili ckstruclilana ili mlsl (oko 0.5 soja k g , l d a n L.l f 0 n r o V i c i s L r r ' . ( l ( ) 9 2 . ) sv o d c n j c n r s l r u d i l i r n c j ci m d s l iu ) u Lr ck so oblokc risokornlijeirrih kfr\il u ranoj laktacijipo\ccalikoncentfirciir.r cncr gije. ito jc prirlonijelt) signillkrnlrxnn po'veailniu ploizvot!rjcnrlijc' drrcvnc la 2r,1.2kg ili 12.:lll, 6.6 ku ili 19.5'ii, odnosLr |foi/\o(luiLrntljjcka do Lr na krnvd kojc lisu dobivulc visokocncrsctsku krnriva. Od ukupnih sirt^ih proteinu. suhojtv ri obrokr. razgl.lldi\i r.r iznositi60 (r5'X, fR)lcini tfcbujLr (b)' pirss) !llul.naili ribli0gbmi[ir. OsIalosu ncr;rzsradi\protcini i ir Visokonrlijcininr klavnnrasklonirrkclori polrcban.j0 !itamin niacin6ll g,cllnlri ljo(lnalriic i l(X)dan! nolon lclicrljn. osinr OslalcL] vitanrinc. biotinir. lrcbudodl!illijer ih kravir ne sanlrsinteti/irt. Kot plel i ohroci u hrunitlbi visokotnlijttlttih kxtvu Sllrndarduoln hralridbonr r od\ ojcrinrkl-l)ri!irna. kla\ frernafroizvodnji nrlijeka. r'r'lo ic tciko poslici txlgovanrjLrii o(lnos suhc tvari izncdu koncentfiranc lolurrinoznc hranc. ILrkodcr c n0 moic posliai i s

i(,6

1-

I

Cimbe ici o kojihxa ovisi proinodnja mlijeka

potrebne konzumimnje kolidineenergije, sirovihproteina vlakanajer taj i se mdin hanidbetemeljina dvokatnomdnevnom davanju odredene kolidine pojedinih knniva. Nedostatci standardne hranidbemogu se ispraviti hranidbomkrava po kompletnim obrocima volji. Prema Ensmingeru (1980.)dner.ne potrebe hranjivih podmiritis 30 tva zaproizvodnju kg mlijekamozemo 35 kgkompletnog obroka sljede6eg sastava: Kompletni obrok Krmivo

Kukuruzna sllqiq K!kuruzni Srot sij€no 4!.€Jnino
Konc€ntrat lJkupno
U kg komplelnog obroka SLrha kg tvar, IVJ NEL

2A 6

20
46

100 0,72
4,80 13,10

proteini, Sirovl % Vlakna,% Ukgsuhg tvarikompletnog obroka
It4J netoenergije NEL Sirov'proiein., ",t Uakla,% Ioncentriranavoiuminolna : krmiva

11,00
6,66

18,00 15,30
64:36 8,40 1,80 6.00 13,80 po volji 30,00 21,60 144,00 3,90 3,31

30kg/dan kompletnog obroka sadrrl Kukuruzna sila:a Kukuruzni Srol
Lucemino sijeno, kg Koncentrat, kg I\,{inefalna smjesa

ukupno, kg Suha kg tvar,
IVJNEL proteini, kg Sirovi Vlakna, kg
COYEDARSTYO

107

Cimbenicio kojina ovisiproizvodnjamlijeka
Koncentrat
Kukuruz {96aPSenidne mekinje Suncokretova sadma Ekslrudirana soja Minerali 19,0
%

20,5 16,5 100,o
0,89 6'72

Ukupno

ukg

sulqlYq! 119

MJNEL % sirot p;oteini,
lzvor:Uremovid-2003,

7,ao pojedihranidbe KompletniobrocisadrZe komponente svc standardne nadnim krmivima.Kompletni obrocisadr2e odredenom u omjeruhomogeno izmijeianu voluminoznu ikoncentrirarlu hranu oblikukoji ne omoguiuje u jedini uzimanjepojedinihknniva, pa zbog toga predstavljaju selektivno (Owen. 1978.). izvorhrane Urjecojkomplctnih obroko ,ta proizeodnerczullote i reproduktivnu efikasnostkmt a po Hranidba komplctnim obrocima volji kravau ranojlaktacijiu odnosu pojcdinadnim krmivimabolje zadovona standardnu, nonniranu hranidbu ljava potrebekrava,postiZuse bolji proizvodnirezultati(Piva, 1985.), (Rossing, 1978.) boljarcproduktivna efikashrane i boljeisko Stavanje (tablica12.). nostkrava. potvrduju To rezultati vlastitih istrazivanja na mlijeka fablica 12.Utjecaj kompletnih obrok u mnojlaktaciji prcizvodniu
Pokazalelj % mlij€an€ masri 1'98 dana4%MKM, kg MJ NEUKg MKM 4% Do 1.pipusq, dana Brcj osjem€njiy-anja oprod4L za Seruisno razdobljs, dana
19O0. laor: Uremoviarsur.,

keva i rcprcduktivnuofikasnost vrstaobroka Normkan orolzvodnll Komol6lniobrok oo
40,2 4l.7

3090,4 3,90 5o

?.57
?241,4 3,55
37 75,5' 149,4 81,3 ..

l*,..

3,70 177,2
75,O

Zroritrn UREMOYIC

108

Cithbe ici o kojima ovisi proizvodnjamlueka Na rezultate proizvodnje mlijeka i plodnost kravautjedetakoder udjel voluminozne i konccntrirane u obrocima. hranc Rezultatiishazivanjao utjecaju razliditog udjela koncertriranei voluminozne hrane u suho_j tvari kompletnihobroka u prvih 60 dana laktacije proizvodnjumlijeka i rezultate na reprodukcijc visokomlijednih prikazani u tablicama i 14. hava su 13. Tablica Utjecaj 13. razlititog udjela koncentrirane ivoluninozne hrcne suhojtvari u kompletnog obroka prcizvodne na rczultato visokomliistnih krava
Dnevna Koncantrkana : h€na prolzvodnja % mlljgdne ,voluminozna masti L mlleka, I u STobrcka
75:25 65:35
t4%MKr',l= mijokokorisranona4%m.m. lzvor lJfemoviasur. 1990.

llllijoka u 305 dana laktacij€,L 7.623"

MJ NEUKg 4% MKM*

40,5.* 3.45

7.251"

3,90

14. Tablica Utjecajrazlititog udjela koncenthanei volumlnozne hpne u suhoj porcmeeajei rcprcdukivnu Ivai kompletnogobrcka na zdravstvene eli kasnostviso kotnliietn ih kava koncentrala Udjel I Servlsno Broj [,4aslltis, Kotoza, voluminozne hran€ Endom6tritis, fazdoblje, osj6m6njivanja % u6uholtva obroka dana
75:25
rP<005 z v o rJ r a m o v i s u r , 1 9 9 0 . l d

t

17,6.

11,8 0,0

58,4

'173 137

2,77 1,85

po Natemelju istraZivanja udecaja hranidbe volji komplctnim obrocima u 60dana ranelaktacijc visokomlijcdnih kravaproizlazi hranidba vedim da s konccntrata udjelom znatnije poveiava dnevnu iukupnu proizvodnju mlijeka laktaciji s niiom masnodom u mlijeka.Hranidbakrava po volji kompletnim obrocima veiim udjelomvoluminozlehraneutjede bolje s na zdravstveno stanjekrava, Sto pridonosiboljoj reproduktivnoj efikasnosti visokomlijeEnih krava (servisno razdoblje kraie za 36 dan i manji broj osjemenjivanja0,92po steonoj za kavi).
COVEDARSTYO 'rl

t09

("inhenici o klina o|i\i pni:\'olnjd nllieka Ptcalnostii nethrst(ki hranilbe kmva konpletnim ohrctima I'rednosti hranidbc krava kontpl!1lr!u 1)bfoclll. rr odnosu na stundardnu hranicibLL poid(linaaniln lrntivrnla: . bcz hlanicibc lornplctninr obrocilnil rnoZc plintijcnitihlanidba nc sc klava volj 1'ro i. . nrogu sc lrimijenili ,,1 hranidtrurisokonrlijcanih kftr\it s rrzlititonl proiz!odn.jonr mzliiitinrstadijinrlproizrotlrrjc. iu . povcdavaiu ploizvodn.jLr nrlijckililnliicancnnsli ru maniiu1()Silk crrcryi.ic pokgmlijcka. . prtvciar';tjLr produklivnosl radazbog nro{ucnosli ntchanizir'un.ja hranidbc krava. . povccavirjLr tcpr-oduklivnLr clikusnost kritvil. . olklanjrjuI)oia\ dislokitciic u siriilir. . orDoguaaviliLr jc nraskilan rrotrkLrsnilr kt.rniva {Ltfciu). . otnogu[avirju liksifarric o(inosil voltllinoznih i konccnlrilunih kr-ntilu. . prilatodlii\ostk)gl niliinr hrani(ibc fl,/liaircsliri\kc na \ur,lir\c. tti:t l)talu().\li l,n)l i ultt)titlrle hrunilhu ko tplL'tttint ohtrxitnt sintltiont tut n ntanL, ltntttirlhtlinttt tt ltnti:trnlulintlii&u. Nclloslirtci hrlrni(lhc k|uva ohroc.(q1 !gnrplctrrinr \ Ir( ,i ,,. r.rr.rl . k \ : r l i r r r r l r (sli"rDikser"Lrrc(lilja la .1.1.). rrcckonollriinosl pfirru stadima .jcne nranjinr i kod krir\il niTe lfoi / \ o d n j cn r l i i c k r . rcie lnga)iranjc ljLrcli u tbrmifrnju skupinn krava po proizroduii nrlilcka.
Siika44 Kamianmjeialica za pnpremu kampletnagabroka

'/fu)g

I'

0

Cit heiiLio Loiintuoi\i prci:\ndnj.t n1|i&u 4. Nlctod{hranidbc krava u lraDZiciiskom razdobl.iu Tranzicijsko razdoblje kfava tlajc 20 dunau suhoslaju. je doroljno ito pijclaz s \'isokoVlal(nastog za obroku na Iisokoikrobniobrok i 2(l clalra jcr javljajLr nakon teljenja. sc u tom razdobllu mctaboliakc z.iravstvcnc i p0relrctnlc. I{lrzclobljc tranzicije klavanajlaZnije.jc razdobllc proizvodnji Lr nrlijcka. Kalaktcrizira svc nttnie iclju zu uzinrnrrjcnt gu hranctlo tcljcnjn ispori uzrnlania h|ancnakonlclicnja.^1iIn nlLgliponsl nrli.icallosti. acsto |)olasl reliki gubilci ljclcsnc mi.rsci nrctaLroliil<i pofcrrrcairii. fr4ctrLroliil<i i zdfa\stlcnipofcnrcarji(kclo^. ntliicitrl g,1)znica. zanraicivanju .jcb.c. acidorc. nrclfilisi. lnustitisii Iatrririlisi) u,/fol(uiLt SAI) !o(liinjc po l(ftvi u 1006(X)dolufu gubitlka. Zbog loui:tsc lritnrici.isl\ont |aztlobl.jLr nrora o s r g u r vu sio l ( o o n / u l ] i i l u n sc h c \ l r i .c n c r - l i jic | n n j i r i hl v i r r i o l r c b r t r h ' il k iu 1 h p /ir rirl\1)i plo(Lli sintozu rnli.jcliu nirliontcl.icniil. sc ltosliZc li) kvulilctltoln hfrnonr irilzninr(lo(lillcirrN stitnLtlifltjrL koii lpclil liftrru.sintcztr ntli.jcka lc jc. sfllcairvulLr nrclubol polcrnclrr iakc llranidbcnc t|unzicijskoIt r'uzdobl.jLr I folrcb0 krilvuU funotnsUllo\lu.iu. ( r i r r o i r k l i r c i pi o l l n r c f i i l ( ( r jD c l { x l il " o i o i. i c L r r l t { ) fi r L ] l r r r c f ( 1 9 ( ) 5 . ) . L i ( ftrlc(lcnc u litblici 15. su (poslioicnc ili izirzir,ljLrco> 11) nrclodi lrr-unidbc lirirvrr. bi sc izbjcgll da ncfrli!nu cncrgclska bilarrcaLr ran0j l.rl.tlrciji. jLr sc rclilic lioliiinc Ll konccnllillN. Visolii utljcl TiLuficil l(ito izro|u ik|oba (u,, viic o(l 60 ,f; k0nccIrlrirlil Lr()bfol(u)u7ftrkuic (pll hipcfilcidilct . 5.5)brLfuguncpovoljirn i Lltlccilt nrikR)b0 burugu. lb dorodi rlo ntclubolialiiltpofcnlelltii: nr /amriacnjr .ictrc. slubi.jc ploba!c. sklonosli kcro,,i ild. I,rinr.jenonr ( p o s p j c i c r c )n r n i c i bp o I i n s r n i n s c r u ( 1 9 8 0 p o s l i i es c r i s o l i l p l o i z h c ) rodnju mlijckapoprilaenil ntctuboliakintp|oba!nintpofclltcalljinlu. i I)fcnll ( j f b c ( a . 2 ( X ) 0| l 6 l p o d . l l c i r . l o r d a n r i I r o u r c i r a i n a .1 9 9 1 . c i t . ) . 'll, nalploiz(xlnijoj llrni u SAD do ,1.1 kra\'r bilo jc zahvaicno nrlijcdnonr kclozonrdo 20')n (ili 37 ,1,i, pfctnep(rdltlciltlu lablici 12.). U lfoznicorr. lnctritisima 66r); iTaoslxlonpostcljicorn 22,1.1, do do kr.arr. \'lctodon hranidbckravl Lr tlunzicijskotn rnzaloblju (irurrrncrLr po (1995.) postiTc r'lsokr pr-oizvorlnja sc mlrjekas nairnerr]. netirbolitkih i zdravstvcnih porcmc[aja.To sc osn.arujcupolrebon dodatakau tritnzlcl;skclrn razcloblju kojina sc stabilizira unosluancisplicie\a ili ubl 2ava

lll

Cinbeniti o kojinn o|isi pt'oiz|od ia

lickd

Iablica 15 Hranidbenepatrebe kravau rcnom suhostaju, tranziciiskom razdoblju i u ranoi laktaciii (LtSf obroka)

Tranz cija Rana od 21.dana Suhoslal laktacija potrebe Hranidbene do od2l. do 21 dana 2 1 .d a n a 100.dana nakonleljenja Mlijeinost, kg/dan 30 35 Koli6 suhe na ivar od tjelesne mase, 1 , 8 - 2 , 0 1 , 6 - 1 , 8 % 1,8-2,0 (ST) obroku, min. Suhalvar u % 55 55 55 pH, Kiselost mrn. 5.5 5.5 (SP), % S rovh prolelna 1 30 17,O prole % od SP Razgradljivi n. 65-70 62-65 65 prolein. od SP Nerazgrad. % 3s 30 35 38 35 Struklurna vlakna, % 40 32 35 o/. Vlakna voluminozne iz hrane. 30 24 22 Sirove masti, maks. 5 6 6 "/. Nevlaknasti ugliikohidrati, % rnaks. 32 35 38 NetoenergijaMJ/kg 4,0 50 <0,50 <0,50 Kalc % 0,70 i, o,25 030 0.45 Natrlj, % 010 010 a,20,0,25 KLor, % 020 0.20 0,300 25 ppm Mangan, 40 50 40 50 ppm Kobat, 010 010-0,20 0,10-0,20 ppm Selen, 0,30 0,30 0,10-0 30 Vitamin lJ/kgST A. 3800 4500 4000 Vitamin lJ/kgST Or, 1400 2000 1200 ppm V iaminE, t5 1 54 0 40 25 jc porcnrca lri ljc(lrra nrclaboliike nrkon tcljcnja.ckononrsl<i isplativir ic. ( Llpolrcbu poscbrrih iz\1)l cncl-qijcG rb c i u. 200-1. it i: . lelcbx4llladcrylLTitaIicit. Flckiiano Trno kukurLlrlt u odnoslt ril rnlicrcno zrno povisLlicdn0vnu rrrli.jcinost 2.3 kg nrliick . icl za po\ccaYrkorlccnlrrci.ju glukuglonc propionskc kisclinci ncto cncfr:clsku vfijc(lnost ob()ka. . \lisqko Drqbitr Ijivih llakana(kao izvorr:ncrgijc nikrohinraburlg ). kojc sadfTcrcpini re,,anci.Ijuskc uljarica. ili pitlruka. [crnlentirci.jom tih vlakanirnaslilic pr'opionska kisclina Lr bufagLliz krljc glukogcnczonr

t

/\1,rMit I kl:\lOt l(

nl

Citnhcnicio kojima ovisipni.NoLlnjd nliieka nastaje slukoza. lJpolrebomvisokoprobavljivih vlakana stnaniLrie sc nepovoljan uiinak pfevelikih koliaina ikrobo. . X44$!. koje iIniriLr 2.25 pula \isc cncrgi.ic zrnr 2ilaricapo!ciavtiu od konccntraci.ju cnef!!ijc obfoka bcz suriinog udjcla (iznad 50 55 ,11,) iilarica. Vlrst sc nrcic dodatiLrmnoj lal<raciji to 2 3 ,l/o suhctvll.i i od ' \crazqratllijlljll protc'j14 i 1q!l1rkisclin4. kii su izvor cncrqi.jc: izblcgavlju r-azglac|rjuburagu nc sntLurjLrju bLrragaapclitkfitvu. Lr tc pll i 310 nn)icdo[odili s topljivirnugl.jikohiclratinra. sc V i s o l l r n r l i . j ckn a v c ' 3 0 k g n r l i j c k l ) l N a t f i l i c d n Nl k l i r c i i cf c b l j u i rc i u l t dobiti (r.5M.' NliL cncr-1tiic. clo l5-:10'f; nc\,lrknNslil) rrgljrliohiclr.lla rlo i l(r li'li, silorihpR)lcina S l obR)kr. Lt Dod(Mni( olitit,t obroli? ktut,u u tru iidisLot nr;lohlju poAuinlo s! r'r'lo oprtwhtnim: , l\llli nrlrij0v bil(afborrirl (150 gld po Iiluvi)stilbilizirir l(isclosl buflun i (li n c v n L r o i z v o d r rrj n l i l c k u l r I I ' g tn u l f i i c V c l t l o n i(ll l 0 , 1 5 0 p u z b fo\cauri g/d)ul.icic irpctilkllvu. l.oliainu nu itnilsnoau ntlijcka;rnalnczi.icl olisid n i i cp u l c fa l i s c t l o t l u j c u j c c l ns n i l l f i i c v i t b i l ( i l $ r ) n a t oL to t l t i o r L rI, z o D nr tlionraunczijcva oksidu: .1(li.iclu I nxlfiicvabikutl)onillu: l.uli.jcv klrrtonul (27{) 1l{) gkl) ublaTa!ir ncpovol.iln Lrtjccuj Visol<ih dltcvnihlcrnIcfLrtufl rrakrirrc PLrlcr0 Na i K nijc dobtl)(lil\'utiprijc tcljcnjuzbrrsrrrrrgucc s q11)7nico pojuvc ctlorrl i nrlijcanc nul(on lclicrrjLl. . Kvrsnicc iivc kLrllulr .\ikry'rrlr?rr?l cL't.t'ri.siuL ( r,t djclLrjuzirjodno s pLrlcrinrnbLrrugLr. Lr L,t.jcaU povcaitn.ic lrt br0jacclulolitiiliihbaktcriju. na uzimarric tVuIipriic i nlrlion sLrhc tcl.jcDjr. sntarrji',,an.jc na tubitka tjclcs|c nrasc fuzdohlju dirna u 42 uul<rll tcl.jcrrjanu povcalnjctnli.icanosli. i 'lnzi11 (libroliliaki)poLiiu lcnncrrlaciiu vlaklna u bLrlagLr ipr.obuvLr Lr (to rczultira Lrnkonr crijcvLt linrra. po',,ccrnjcnt holiiinc nlijckr za 0.t do 1.2 ksidrn. . lrupilcnglikol Lrburaallpr-ct\'aril u propionsku sc kisclinLr. on u jctri u glukozu l<ojcsc sinlctizifalal<toza nlijeinoj 2lijczdi.To rrtjcdc iz u nr snranjcnlc nrobilizacijc masti iz tjelesnihrczcrri i nakupljanjc nrastiu jctri.Propilcn glikoJpovoljnodicluicna u,,imlnjchrancnakontcljenjai nr l(onccnlraciju glukozc iinzLrlinu bez l<ojihsc ltc rno.ieproizvcsti dovoljno energijc.

nl

Cinlrcnici o kojina ot'isipni:votlttiu mlijeku . lqlta&)r-lua!qt!! povisuje u lranzicijskom Irzdoblju konccntracrju pfopionskei nrasladnc kiselinc u buragu ito uticae na poycaanjc za glukozc l5 '% i na smanjivanje za kctoza J5 '%. koncentracije . Nlrgll u kolidini od 6 do 12 g clncvnotli tjedna prijc tcljcnia pa &) sto pojavn kctoza i zamaiac!!e.iclrc te dana nakon tcljcnja snlanjLrjc povcairvl proizvodnju rlliicka u ranojlakuciii za 6.5'%. dnevnu . /-!!!!iqoni !!!tior!!t u ob|oku krava u tranzicijskom razdoblju i u ranoj kondicijuprije tcljcnla S laktacijipovisLrjo urinrNn.jc I hranc.pobolj!ava nrlijckanakonlcl.icnia. tc kolitinu i kakvocu ' Alloni i katjrut Visoki saclrTaj i Na (i l'% u S-l obroka) fotitc nzvoj K (' . . ). k h h i p o k a l c c m i jl c o d a t a a n i o n s k is o l iM g S O , ( N l l , ) . S O , . a S O , N f l , ( l l kisclosli obfoka. na i(a( l cljclujc posli/lnic povolinc . A4ioksiclrnsiu obroku krava u suhostrju(tl kaft)ten. vildmin A i t) mzdobliu. [)odalilk Sc i povelar,aju olpor)ost krilva u lrnnziciiskoln vilanrinaIi snr njujc pojavu r/!ostalcpostcljiscinlcttitisa tc ubzavil involuci.iu lrrloflricc. /=q- nrcljj)nin snraijuicpojrvu icpavostikrin,aipovccilvamli.jcanosl. broi Illlltl sarlrii u kcliranomobliku Zn. (u i Sc. smanjr.rjc sonratskrh jc hraniclva prijc tclicnirkrava. tjoclna stanica nrlijcku. u dodalak nitkontcljoniapo nctodi hrnnidbc Koniplclncobrokc kravc clobivirju konrplcliogobroka(konccntrnciia r'azdobliu. Sirstav krlva u (frnzici.iskonr nrlijckl krava varirt ovisnoo visini ploizvoclnic cncryijo.'!,SP.'L r'lakana) jc namijcnjcn. razdoblitl hranidbc krava u lrnnziciiskom kojima Mclodom posliTesc visokaploizvodnja Inliickitrtz minirnNlnu poscbnim aditivirna javu mctaboliikih zdrl!stvcnihporcnlclnji i klav0. po Ako sc n0 rroic prirnijeriti kolnplotanobrok ili sLr kravc ni2cg |nlijcanosli. lrcbil ih hraniti pojcdinainirrkrntivinra.Osnovnt knpacitela o obrok voluninoznc hranc uzinrirjupo volji i lo sve kritve ncovisno priic teljcnjn, od koiu su cl<rbivalc proizvodrji.Na koliiinu konccntrata, g svc trcccgdlna nakontcljenjadodajcsc dncvnoioa 300-500 konccnlmla povcfanjcnr koliaincn1lijcka. Granicaiznadkojc se clokklavc ne rcagiraju Nakontogaklavesc 70 konccnlrilt viic nc dodajc.ic 7, u suhojlvari obloka. mliicanosti hnne prcnra pfoiz!odnji nrlijeka.Kravanranizcg kapacilcta prcporuciproirvodaaa. aditivi prcrna nlogu se takoderu hranuckrdar,ati

Ciuhoiti

o kojinu otiti ptoi:tvrluiu tttlil&u

\ilo jc vuTno sc u razdoblju dr lriln/ici.ic kfr\c hranL'\rlok\illitctnim r n l r r r r i r rr,i'rz t k , r ' r L r t t l r . t , r nk t r r r r r r r r r r .: _. c c | | \ r . n r , r l r r " rrr/ , \ l , r l l I r r' i , skupihaclitira.SItl)i dlitiri u obroLiDut uiinak do(lir\irrrjr ri:oktnliiL,t:nilt klrltu!| irl)lt!titi irr ft,.ultituj lx l\\ttrnt) t l,oi:uttlttjtnr nrlijLlirt. l l c n r a l l I c r n o r i c u i s u f . ( l ( ) l { 9 . )D f o s i c a ng o d i i n i r p f t ) i z r o d n j a a m|ickun0 !clikinr nrli.jcdnirr lirnrrarrrl llr\,rlskoj iznosiiajc 51,)l l.g 0 mltjekapo ltrrlstcinliicsian (lll') l(lir\i. ito .ic l)rcnl|l uulofu niskll p r o i z v o t l r rnu o d g o \ . a l a r o i / \ o ( l n i r n a l ) i l c i t c t i r Drrr l i i c a r r o s t iF p ij c k r II (lirnils.ia pasrnirrc. | rnli.jcCnosl oko frcoslirlilllll: krir\ll nir\elikini lu|1lritlnil 5:00kg rnlijcll gocliinjc..lcclan lljtrinih frllorlr odstupmiu od rnlijcinosti nitsljcrlnonr kr'rn odfilline(xlfcdcnc o\rro\olrr.ic ncodgor ar'ujuca hr'unidbrr ir polfcbiInl ll] u suhoslriurrrnoj i luktuciji koja ni.jc usliludcna cncrgclskifr s kraru u lirzrlobl.jLr lirlnriranjurrjihorir hlpxcilcIl .,r rrrliicarro\1. jc Iir poslictlicl pIirrricnc ncodgo!arirjucilr rlrclo(lir lrrirridbcLr pIiprcrrrrrol lirzr l k l l l c i i cl ( o i c \ L r n u n r i . i c n j c nic u r l r n l r n i T c g u n c l i i c g l i i l p l r r i l c l l l l nrlllcanosli. 8,J,.1, Sntlnju i Ausnuluktucijrr N u k o n u n c s l i j c t l c l c d n j ui k i r s n i rl i r k t l c i . jur k o j i n r i s c i s k r r l i i t u r i r l s i r prrizrodni lupireitct nrlileanosli Iirlnririrrr pliplcnrnoiIlri Llklrciic.Kl() i rr u frlffcrttnr)i luzi laktucijc linrni ohnrci rxrru.ju [riti srslilrl.icnirxl krrlitctnihlirrnivu. SLrnlr kvlrlilclrrirrr obnrcirnarxlgovlrlujLric lioliiinc. kr !c nrogLr chbiti ltranjirc tVilri l)olfchnc/ir odfiilvunicii\otu (1r,,(iriru ( u j r h r a u r i) z r p r r r i z r o t l r r nu l i j c k i r p r o i z v o d n h r i r n L rK.r a l i t c t n i lri n r i r a ) 0 n x ) g u f r \ Lkio n z L r n r | a n jl c r o l l n c o l i i i n cs L r htc e r io b r ' o l r r . k o l i i i n i l Lr k v t o L 1 . 5 i o 1 k g n a 1 ( X l)g t j c ' l c s nn t s c k f r \ c . i t o o \ i \ i o s t l r l i j LlL k t u c i j i t c u c jclu. dnelnoj koliiiri rnli Orgrnirrciix hrllD.i|rn.ill kravr U sreclnjoj kusnojlaktrciji l<I.lrchfirnirropreD ducvnojProizl'otinji i ()snoVni nrlijcl(r uslurrovl.icnoi kontR)li ur nrlijcar()sli lirirjcnr rnnclali1lci.i0. od obrok srslirrljcn.ju volunrinozne hfuno.Osrov0in obrokonrpodl]rir'uiu potfcl)ckfll!lr rud12nolr hfanorn i ltrlrnjiVinr se tr.arinrl polrcbni r za odrcdcnu koliairu rrllijcka. Potrebnu hranjiruzir rnlijekoproir\cdcnoi/rra(l koliiinc koja sc podmirujc osnornirn obnrkonr. nadoknaduju snricsonr sc ili konccnlmtonr,

5

( iDthrnhI t) kolitiitl o|isi pni:\\

)tjd nliiakd

Ichnika hrlnjcnia krava ovisi o naiinu dr2anjainrliicanosti kfi!\n. pa kravcsu urcclrrsobno \t/llninr nilainoln drzanj4 odvojcncprcgfildorrr. nc obfoku nlogU.jcsli hmnLr susjednilr krnvirrDil. KoliainlL krnrivau osnornonr jcrlnaka svc kravc. Po prtizvcclcnoj koliiini mlijeka krilvc (lobivltu zir .jc sasta!ljcn konc0nlfutu. od Proir!odniob|-()l( Ll slobodnom naainu dr;lrrjir kntlc su podijcljcne u skupinc fo plosjcinojrlncrnojploizroc|rjinrlijcka. Osnolni obrokjc uitjcdniikiza slc (xirc(lcrru skLrpirrc ll. Sr aka skupinrtiobiru k|irr koliainukorccnlrala. isno or p r o i z r o r l t tm l i j c k au s k u p i n iO \ l k l \ ji . o h l L r j L rr a r l i p r o s j e i n o c l n c r n o j k j jc jcr-nckckravc dobiiu rnirntc nrrairr lrrarri(lba ncracionahn lttiutc.a nckc \ iic orl l)otfcbnc kolitinc zir prrizvrrtlnju mlijcka. Ako jc hlanidba konrl)iLrl()r'iilifunLl. clobivujukonccrtflt po proizrctlcrrojkoliiini kr-nvc hrnnilicLr. rli.jcl(ir l.{)rDl)jlllorsku u I J slobrxlnornnaainLr dtrnil kfuvc sc n]ogr.rlrritnili konrplctninr r)!'r){nilainujc !clitinu lirnnc.Za lirIrnc ob|1)l,or)r. IlcdLr\.icl lriuricrrLl zil rclir'incisptrti100lfr\r rc isp[rlrsc nrbir\l.iirli skufu o]riLscr)prikolicuili krnriru. karrtiorr rrti.iciiuric za .\ko lrranirlba lonccnlmtonr nijc konrpjutoIiz iruna-ir dnc\nir l){)lroirriil (r kg. Lrkupnu jc iznud koliiinLrkonccntrata tfebapodiiclitiu viic ob(rkn. islc konccntruta Scst u I'rcnrarczullalirnu istfirTivi ia. hfuni(lbor)r koliCine konccntfltu vcac.io:,u kg. I pr'obirvir.ic I LIriLr\l() lfi ob|oka.konzLrrni|un.jc u holir. li) ulicac nir povcairn.ic dncrnc ploizvodnjcnrlijclia (za 2.0 kg). ( p jr p o v r : c a r r j c 'r1 , il , . j c a n cr s l i i n u b o l . j u c r z i s t c n c iLu k t r c i i c ( i r f i s 0 f . . D i m ( ) 8 5).. I urincrrlN r Visokonrlijctninr kralunlr trcbuonlrgucitipo \ol.ii uzirDirrric riturninuunri.jcianih rDindlirlr]c \cTrnonrsuslr\u drTllrriil sa lo u sr)rjcsc. Ll nlr.7c Postii'iposta\ lirnienl fosurlu s nrincf lnirrr snlicsirnurlr prcgrildu n d r u i z r n c t l uh r j u k r u a ( s l i k u - 1 5 .l)l . r k r b o d n o rn a c i n u r T a n j p o s l aI\. i a i s e r <ciglc, ili kanrena kojc k|uve nogu lilati fo !()lii. N.t o\lll rDinrfrlnc sol r r a i i rs n a b d i . l u r ls u n r i n c l l l i r l li r i t u r r r i n i uu a p t i u r l l n i . j ik o l i i i n a m a . r lr ro nr Vf lo.icVlqno: O(lf1u!rti vrlovc Lriistonr stunius\rkodne\nirntiiccnicur o(l /rostlllc
hfilIc:

Orno{Lrcili kra.,ama dololjnu liolitinu svicze lodc ugrldttjontpojilica (slik -15.):

Cimbeniti o kojina ovisi proizvodnja mlijeka

- Hranitikrave u toano odrcdeno vrijcmc.Mijenjanje vrcmcna hranidbeutjeie nepovoljnonaproizvodnju mliJeka; - omoguiiti kravama dovoljno vremena preza iivanje.To sc postiie leianjcmkrava na lcZistu dostaprostirke, s bezbuke i uzncrniravanja.

(hle\o) 45 Slika Posuda mineral"u za smiesu

Ndtinhronilbe krur'aobziron na vrslu voluuinoznihkrai|a u osnovnonohntku hrrnidba kmva pojcdinainirr krnrivinra moTcsc ostvariti Standardna primjcnom vrstcosnovnog tri obroka: hranorn A. Zelenonr B. Konzervimnom hranonl hranc C. Kombiniranjcm zclcnc konzcrviranc i A, Osnovni ohrck- zelenthrana je kravc Radi pojeflinjcnjamlijeka potrcbno u razdobljuvegctacUc sto kolidinon zclcnehranc:luccmonr, lravonrili djctelinsko hraniti veaom havnimsnljesama, sirkom, orvenon djctelinomild. Hlanidba mladirn, pokoicnifizelenim kmrivima, nora biti stalnr,bczicstilr promjena u svjczc obrokanrozcdoii zbog sastavu dnevnog obroka.Do promjcncosnovnog kise nemogutnosti i ulaska mchanizacijetablu. u kolidine zelenchrane u obroku,potrebna vcca Zbog nedovoljne .ic ukljuditi kolidina skupih koncentrata. je najboljc dnevni Zato u obrokkrava pasu godje to moguie. gdjc jc Hranidbazelenom hranom najracionalniji naiin koriStcnia jer sugubitci hraniivih tvarinajmdnji. voluminozne hranc,
GOt:ED.tR'ft O

1t1

Cinheni.i o kojina ovisi proiztodnja mlijcka B. Osnovni obrok - konzeNira a rolutttihoT,na htdna Kadanije nroguiastalna hranidba zelcnomhranonr tijckom vcgetaoije, potrcbna .jc stalna hranidbu konzer!iranom volulninoznon hranoltl: razliaitimvrstarnir sijcna isilaze. Na ovaj naiin se postiTcuicdnaicnija dncvnaproizvodnja mli.jckaidobla pcrzistenciin laktacijcbez padovr u proizvodnjimlijcka. ('. Kotlbi tti rattl os,, i ohrok i or,n jc Kotrlbinirani osrtovniobrok sitslavl.jcn ocl zclcnih i konzcrviranih \'olunrinoTnih kfnrir'a.r onrogutlva Lrpolrcbu i/clcnch|itnekad god jc to moguic. Kolnbinifrnim osnovninroblokorr izbjcgirvajusc posljeilicc izostarljanja zclcnehranciz obrokazbog visc silc (atrnosl.:rilijc, kvaroyi mchlni/a0iic i1(1.). Hflnjivc tvari iz zclcDchranc(u sluiaju iTostilvliaria) nrdoknilduiu povcaanjcnr sc koliiinc konzcniranchtlnc (silir2c. sjcnazc) zil 'lrko diju plobavu v0a postoic nrikfobi u bulagu. sc nc srnrnjLrjc pfobrvci izbjcgara uainkolitost laliranjc u ploizrodnjimlilcka. pr P l c n ] in o n l i r t i v i n r io l i n s m i D g c f u ( l 9 l l 0 . ) k r t v t j c l c s nn t r s o 5 0k g r c 6 proizvoclrrjc kg mlijcka tfcbr kon/unriftti 19,5kg suhetrali idn$nc 25 (3 kg S'l/l(X)hg tjclcsnc nrasc) u kg S l min. l5 '1,sirovihpfolcinl ('l) SI,) i '1,;\hkanx (91,V). Nlvcdcnir)1 i r)lin. l7 nornlatilinlt mogu rrckrvoljiti dnovniob(rci A. Il i ( razliaitog sirstlvil. obzironrnr vfslu voluminozne hrlnc. nnvcdcni sljcdcaenr u prika/ul Dnevniobrok A. Krmivo Zelena lucerna, kg Kukuruzna sila:a,kg Llvadno siieno, kg Lucernino sijeno, kg rep.rezanci, Suh kg pivskitrop, Svje:i kg Koncentrat, kg 1\rineralna smiesa B Hranjve tvaf u obroku
Suha tvar, kg/dan MJ NEL/dan It J NEUkg ST

B 30
25

c
20 15 3 3
4,9 oo volii

4 5,8 po volii

2 5 po volii 1915 1 11 , 6 5,72

19,4
1T0,5 5.68

19r5 110,4 s,68

I (

ptoiz|odnja mlijeka Cimbenicio kojima oNisi

prolein/kg % sir. sT,
Vlakna/ko % ST. 22.5

15,0 189
77 23

Volum nozna koncentr : ranakrmiva C Saslav koncentrata Krmivo

75:25
%

15.2 21,O 7A:22

Kukuruz
l,4ek nje Suncokretova sadma Ekstrudirana soia l\,4inera i Ukupno
N,,U NEL/Kg

7,O 36,0 40,0 3,5 100,0 5,68 24,80 1T,40

25,0 30,0 10,0 3,5

sP, %

100,0 7,05 17,70 6,00

100,0 6,28 20,30 8,90

Opicnito.svakapforn_jcnasastavu u obloka(icsti prijclazisa silaio na zclcnu hftnlr i obrnuto, acstoizostavl.irnjo obrokasvjologpivskogtrola iz itc1.) na ili svjciih rcpinih rozanaca Lrlicac varirirnjckoliainc i kal(voac mlijcka. U nonnalnirr uvjctilra poslovanjrln!kovi htuiti(lh( u ptaizvalnt)j ctjoi ! kg ntlij(Lu izno\a 50 do 55 % ik) ztld(:i, tlLt sc snunjirutiicrl ttoiko,u hrunilhe no:e zndidjnije pt)l)t)ljiali ekononittlosl proizro(ltiir nlrTclra. Troikovi hfanidbc ovisc o cijcni hlanjivih tvali u pojcdinirn knnivirra. Najjcflinijehranjivelvuri su u paii. koja sc ncdovoljno koristiu krava.Skupljacncrgijaiprotcini u razliiitim su vNlrrrla silaTa, hranidbi prchranbcnc Scaornc srjenanusprolzvoda i induslrijc: satmama, rczancinla rcpc, mckinjanra. pivskom trolu. Najskuplje hfrnjive lvari su u koncentratirna smjesarnaproizvederlil11tvolnica]nastodnchranc. ili u 8.3.1.Zuito je potrcbno osbiriti |isoku ptoizvodnju nlijeka po kravi?

jedu 10-20% viic Visokomlijednc krave daju l0 50 % viie rnlijeka. suhetvai obroka i bolje iskoriStavajuhranrLza 10-15 '% ncgo krave kapacitcta mlijcdnosti. srcdnjcg Najhalji linancijski rczultdti postitu se najvelom proizt,otbtiun ntlijeka. Prihodiifinancijski udinci rastu s porastomproizvoclnje. Sarno visoka cot LDtRSt lo
lt9

(intbenici o kojina ovisiptoiz,,odnjanlijeka ploizvodnjamlijekr po kravi moic biti unosnai gospodarski opravdanu ( l I a l u S k a .1 9 9 9 . ) . rnlijcka niZi su liksni troikovi po kg U staclimir visokc proizvodnjc krava, oprctncinastunbi. diicla rnlijcka (tfoikovi cncrgijc.amorlizacije osobnih dohoclakr.otplalc krcdita itd.). Cijcnil hranc niia .ic po kg sc proizvcdcnog nrlijcka.jcr jc uzdfznir hranaliksni troiak i sniZirvr po kg jc virll.iivo podataka iz proizvoclnic rnlijckapo li|avi.l-o nlijoka poreianjcrn u t a b l i c i1 6 . pa proizvadnie hrane kg mliieka utrcSak energiie na neto Tablica16.Utiecajvisine kftve ttelesne mase 650kg mlijeka
Pokazatell l-)zcJt2na hrana (god Snlenelo energile,l\/lJNEL/kravD Produktivna hrana (3,0MJ NEL/kgmlijeka ukupnoI\,4J NEL) kg rnlijeka, God Snjaproizvodnla

4 000
1 14 5 2 12 000 23.452 5,86 1,17 2,34 2,20 -014

6.000
11.452 18.000 29.452 491 0,98 1,96 220

8.000 11.452 24.000

Ukuono
m utrosaknetoenergile, NEL/kg ijeka IVJ Cijenahranekn/kgm ijeka Prozvodnac jenakg rnljeka* kn Prodalna cijenam jeka kn/kg Financjski rezutal/kgmlileka,kn
' !r 50 9'!t.olkova ra lrranr zv.r:U.ir.vc2002 50 % osl.l lroik.v

35.452
443 0,89 1,78 2,20 +0 42

+o.24

( i.jcna jc prosjcanc cl.lcDc M.l izraiunutu nit lcrrlclju h|ancpo kg nrli.jcka NIrL u irnosu 0.20 kunr 7r knniva kojr sc nulicicc upotfcbljllvrjutl hfarridbi kfavri Kn/kg
Sileno KLrk. sila:a Konceftrat
zvor U re ni.v c 2002

N,4J NELiKg 3,00 180 650

Kn/MJNEL
0,20 4,17 4,23

060 0,30 1,50

o.20
na ciicnui Kako visinaproizvodnje rnlijckapo kravi Lrtjcac proizrodn!L je u tablici 17. nrlijckaprikilzano dobil u proizvodnji

lt0

iimbenici o kojima ovisiproizvodnja mlijeka prcradun 17.Ekonamski prctzvodnje kunana) GZtei h razina (u
po (L) Opis/prodano mlileko kravr
PRIHODI

3 000
8.946

4.000 I 923
5 692

4.500
10901

5.000
11878

IZDATCI TBOSKOVI ( zdalc +Amori ja+Zaledn lroskovi) zac 6kl Zaiedni6k troakov kucansiva DOHODAK FINANCIJSKIREZULTAT Prozvodfa (premazdatcima) ciiena kn/liira (prema Pro zvodna cijena swarnirf lroakovima) kn/liira' Prodalna c jenamlijeka po Dobit rrimlijeka

5.370 6 721 338 2.226
3.576 179 224 2,46

6 326

6.934 8.295

7 043 1013 338 2 882 4 231 1013 338 3 225
4 575

1.013 338
3.585 4.944

1,62 205 246 04t 246
447

1,93
2,46

422

0,53

e n a t c as t o a . zd 2 stt e ' o b u h v a cnavedenzdalc !h r a n ur e p r o m a t e r j a l . ! ar a d ! s u gg!ranla obuhvacen i lroskovamorlizacte opi tro6kov, os zvo. osn I sur.200t. B a

U 2000. goctini prosjcdnaprodajnacijcna rrlijcka u fitvniddfskonl podruiju iznosila.jc 2,4(rkuna.Plcnrn kalkulaci.ji proizvodna cijcnarnlijcka, naraziniproi/vodnjcotl 3000 kg po krdvi. godiinic iznosi2,24 kLrnc ito omogudava dobit 0,22 kunc po litri rnlt.lckit. Ptrtizluzitlu jc prodajna cijeno povoljnu i(t onogulayu dohit val pri :rcdnjoj ptrtizwtlrtji mlijcko nlijeku po fu'd|/.Dobit sc povciavapomstom proizvodnjc mlijekana 0,53 kunepo littimlijckagodiSnionr proizvodnjom 5000litammlijcka. ocl Proi:luzi tltt je visokupntizvo&tju mlijeka rentubilniiLti ckonomiinij.l nego ni;o, pu .ic poht'bt1o paduzeti .rye mjerc Llo se poholi.iajLtuteti praizyodtije(osobito hranidba) i tako maksimalno iskoristi proizvoclni kapaoitct mlijcdnosti krtva. U novijevrijcmc,uz razinuproizvodnjc rrlijcka po kravi, postavlja sc kao svrhackonomidneproizvoclnjci cfikasnostiskoriltrvanja hranc po kg nrlijckakao idugo\acanost krava. Radi toga se, kod odredivanjauzgojnog cilja u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoi treba uzeti u obzir nc samo visina proizvodnje mlijeka po kravi, nego i efikasnostiskoriitavanjahrane po kg nlijeka, tc dugovjednostkrava, o kojoj ovisi ukupna Zivotna proizvodnja mlijekai tcladi po kravi.
GAfLDARSTYO

l2 L

-

Cimbenicio kojima ovisi proizvodnjamlijeka Buduii razvoj mlijeanog govedarstvaheba temeljiti i na sniZavanju proizvodnje, ne samona povedanju troskova a cijenemlijeka,sto se moze postidi primjenom racionalnijegmanagementa proizvodnji mlijeka u (eftiniji nadin drianja, suvremeniji nadin hranidbe i lijedenja, bolja Dreventiva itd.). 8.4. Kadtovi i organizacija rada jer o njima ovise rezultatiu proizvodnji Kadrovi su vrlo znadajni mlijeka i mesa. Pod pojmom kadrova podrazumijevaju strudnjaci, se nositelji managementa farmi, ali iizvrsitelji koji provodetehnoloski u proces (hmnidbu,preventivui ostale zahvate)u procesuproizvodnje nlijeka. Ulaganje u kadrove najrcntabilnia je investic|a. Zato le vrlo vaZno obrazovanje kadrova (na tedajevima, struanom literaturom, javnog informiranja, srcdswima TV, radija),i upoznavanje najnovUim s dostignudimaproizvodnji u mlijekai mesa, U proizvodnji mlijeka vrlo je valna organizacija rada na farmi. rada mora biti racionalnaiomogutiti postizanjevisoke Organizacija produktivnosti rada. Ona mora biti i ahaktivna,odnosnodjelatnikeu proizvodnji mlijekatrebaizjednaditi djelatnicima ostalimdjelatnostima. s u proizvodnji ulijeka (u odnosuna dvokratni rad\ daoje Dvosmjenskirad u do sada najbolje rezultate, mjerene ne sano koliiinon mlijekq nego i zadorolj stvomzapos lenika u prcizvodnji mlueka.

Zvoninir UREMOYIC

t22

Laktue$u
Proizvodnja mlijekaod teljenja zasu5enja do kravanaziva laktacijom. se jc i ovisi o viSedimbenika kojih istidomol Ttajanje laktacije razlidito od plsminu, plodnost, dob,kondiciju, hranidbu zdravlje. i Stawlarclna laktacijd tlaje 305 danaili l0 nieseci.Kraia laktacija premdunava korekcijskim se faktorimana standardnu )aktacijLr. Tijek laktaclemoze se prikazati krivuljomu kojoj sVakimjesec ima svoju relativnu vrijednost. Postojel . idealnaili nomalna laktacijska kiwlja, . swama laktacijska krivulja. Grafikon 8. ldealna laktacijska krivulja Tijek idealnelaktacijske krivuljc (U renovi6, 2002.) jo prikazan na grafikonu 8. Vrhptoizvodnje mlijeka u laktaciji NiZe i srednjeproizvodne kave postignumaksimalnu mlijednost u mjesecu laktaclc, a visokomlijedne drugom kave izmedu60. i 90. dana laktacije.Raniji vrh laktacije znadi dostizanjeniieg vrha. Procjena proizvodnje(MP) mozc sc obaviti na temelju vrijednosti maksimalne
GOI|EDARSTVO

123

Lalctadj0 (PP) nlijcka 4. 5. i 6. dan nakontcljcnja,pomoau prosjedne proizvodnje jednad:be pNotelkei viietelkel za MPpryotelke: - 1,4+ 1,57x PP MPvisetelke:- 1,4+ 1,38x PP
zvof Grbeia 2000

I{azlika izmcclupoactncprosjcineproizvoclnje mlijeka i maksirralnc proizvodnjom proizvodnjc nrlijckarnoic variratiod 6 kg u kravas clncvnonr mlijeka 20-25 kg. i viie od l0 kg u krava kojc daiu 35 do 40 kg nrlijcka dncvno. O vrhLr nrliiodnosti ovisi ploizvodnjrmlijckau 0i.jeloj Lrktociji. Bitnojc proizvodnjuzadr'li ito ctrl.jc.jcr cc imati voiu da krava nraksimalnu proizvodniutijckom 0ijclc laktrLcijc. proizvodnjau l0 micscci UkLrpna jc s nraksinralnonr proizvoclnjonr laktacijc l<orclaci.ji u dncvnorn ostvarcnonr laktacijc. u 2. ili 3. nrjcscou Prcma Ilroslcru (1975.)poraslom mlijcl<a I kg, za vlha pr-oizvodnjc rastopfoizvodnirnrlijokr u ci.jckrj laktaciiizri 200 kg. Ako su kravcslabi.jc konclicijc. nisu opskrbljcnc ili dovoljnom koli(:inonr oncfgi.ic plotcina. i i nranju ploizvocinjuostvarit niii vrh mli.ic<)rosti ac ukupnulaktaoijsku pr-oizvotlnja nlijcka (UP) u slan(ldldnoi Ial(taoiji Ukupnuprognozir-anl pfvotclkc 220: viSctclki dobijcsc mnoicnjcml\4Psa190i zd s URkg= I90 x MP kg/dan viictclkc za : 220 x MP kg/danza prvotelke UR kg
zvor Grbeia 2000

Naliotlpostignutog vrhu ntli.jtinosti kra: r,iDlcptolitlt nunju ktlittina kt|] zhog (tega s? lnoitiujc ltoizratlnju nliiekd Lt osldlin miese(i 14

9.1. Tiiek laktscijc ili perzistencijalaktaciie
Laktacijska klivulja predstavlja kretanje razirlc proizvodnjc rnlijcka tijekom laktacije. Tijek laktacije odreden je nasljednorn osnovom i dirnbenisimavadske sredine,a prikazarl krivLrljomnaziva se perzistcnci.ia iznosi 62 %. a u laktacije ili ustrajlost laktacije. U m.jesecu nakon teljerl.ja

ll:1

Laktacija desetom m.jesecu 59-60% od proizvodnje mlijekau 2. mjesecu laktacije. pelzistencija zavtiavesa 70'%,a loia akozd't)riaras 40 '%ili Dobraje ako manje. proizvodnja Ako je u zadnjem mjesecu laktacije dnevna mlijekamanja proizvodnje postignute 2. mjesecu potrebnoje: laktacije, od50% od u ' pojadati kontrolumuZnje kava, . nefunlcionalne jedinicezamijeniti muzne ispravnim suvremenijim ili muznimjedinicama, . kontrolirati kondicijui gravidnost krava, . analizirati hranidbu kava u zadnjem dijelulaktacije, . boljekontrolirati zdravstveno stanje krava. mlijekaslabijaje perzistencija lakU kravas visokomproizvodnjom tacije. Bolju perzistenciju laktacijeimaju pwotelke.Takoderlaktacijska jadeopada kivulja s jakim porastom podetku na laktacije nakonpostizanja (Jakopovi6, 1993,). Perzistoncija laktacije najvi3e ovisio hranidbi vrha kavai nanagementu. pojedjnih RanijimistraZivanjima nastojalo odreditiodnose se dijclova perzistencija laktacije. Prema Johanssonu i Hanssonu (1940.) ocjena moZese ocijeniti indeksimadobivenim dijeljenjem kolidine mlijeka postignute drugih 100danas kolidinommlijekau prvih 100dana, Tako u izradunat indeksne trebabiti niZi od 80 %. Indeksdobivendijeljenjern kolidine mJijeka tre6ih100danas kolidinommlijekaostvarenom prvih iz u 100 dana )aktacije trebabiti niZiod 60 % (grafikon i 10.). ne 9.

la|laciie Gralikon Dabraperzislencija 9. e (UtenoviC, 2002.)

perzistenciia Grafikon10. LoSa laktacije (Urcmovi6,2002.)

izradunavanj ocjeneperzistencijelaktacije po Johanssonu i a

Hanssonu:
GOI/EDIRSTYO

t25

-

Laktacija l. 100dana3,000kg mlijeka, 2. 100dana kg 2.400kg mlijeka(2,400 : 3.000 = 80 %), kg (l.800kg : 3.000 = 60 %). 3. 100dana 1.800 mlijeka kg kg proizvodnja. 300dana7.200kg laktacijska Ukupno Prema kasnijim istraZivanjima tijek laktacijemoze se matematidki primjenom definirati fomule po Wo odu (1969.): "" Y^= anbe y" = kolidina mlijekau n tjednu laktacije prirodnih c = baza logarirama = konstante a, b, c, proizvodnja a = prosjedna mlijekanapodetku laktacle dnevna b = uzlazna tijekalaktacije faza c = silazna tijekalaktacije. faza Na temeljuovog modelamoguse izradunati, metodom multiplenelin€parametri ameregresije, tijekalaktacije b i c. a, Uz pomodWoodovaopisa tijeka laklacijemoZese pouzdano odrediti njezintijek. Matematidka definicijatijeka laktacije mozese primijenitipri projekcijilaktacije, je vaZnone samoza praienjetehnolo5kog procesa Sto negoi zauzgojno rad, selekcijski Aimbenici koji uieiu na tijek laktacijskekrivulje je (h' Tijek laktacijske krinrlje uvjetovan genetskom osnovom = 0,3provjerititijek laktacijskih 0,4).Zbogtogaje pozeljno krilulja kderibikova. Bikove,dije kCeri imajustrmulaktacijsku krilulju, trebaiskljuditiiz uzgoja. Na laktacijsku krimlju utjede, osimgenetske osnove, velik broj negei netskihdimbenika. Paritetlaktacije,sezona! seryisno razdobljei stupanj iskori5tavanja kapaciteta mlijednost za utjeduna ukupnukolidinumlijekai tijek laktacijske kivulje (Jakopov i C, 1992.). Odstupanje idealne od laktacijske krilulje mozenastati zbogdjelovanja razliditih dimbenika: l. Utiecai kondiciie pripremUenost Nedovouna kraveza laktaciju nepovoljno na utjede tij€k laktacije. Proizvodnja mlijekavrlo je napoma. sintezu kg mlijekakroz Za I vihe mora ptuti oko 500 L kni. Ds bi krava mogla proizvesti veliku
ZvMini UREMOVIC

t26

Laktaciia kolidinumlijeka, mora biti u dobroj kondiciji. nemadobrukondicUu, Ako petzistencija laktacijeimat ie ovakav tijek (gmffton11.). 2.Utiecaj hranidbe kava
E

. "*J

NedovoljansadrZajenergije i poteina u obroku krava dovodi do Grcfikon 11.Utiecaj kondicije kava na proizvodnjemlijeka tijevarira.nja tiieklakacije(Urenovi6, 2002.) kom laktacije odstupanja stvame i od laktacijskeproizvodnje (grafikon 12.).Zato visokoproizvodne kave tr€ba haniti ujednadenim obrocima neovisnogodisnjem o dobu. 3. Utjecaiupalevimena- mastiporemeiaja tisaili metabolidkih ketoze
E

Grcfikon12. Utjecajnedostatne hmnidbe

na (U Naglipad proizvodnje mlijekau ktava tiieklaktacije renovia, 2002.) laktaciji nastaje posljedica kao upale vimena metabolidkog ili poreme6aja (grafikon13.).Nakonsaniraketoze njaupale vimena ketoze ili proizvodnjamlijekaporaste, ne do onemali zinemlijednosti koju bi kava imala danijebilo zdravstvenih poreme6aja.

(gmvidnosti) Gmfikon13. Utjecaimastitisa ketozena 4, Utjecajsteonosti ili
tijeklaktacije 2002.) gavidnosti opada U 5. mjesecu rnlijednost kave kao posljedica hormonahog disbalansa. mlijednoPad sti blaZije negokod mastitisa($?fikon14.). gavidnihkrava, U poslije5. mjeseca steonosti,smanjuje se broj E epitrlnih stanica u alveolarnapa i proizvodnja mlijeka, 3to se ne doganegravidnim da kravamau laktaciji. Gnfikon 14. Utjecaj gravidnosti ktava
na tijek laktacije(Utemovia, 2002.)
@t/ED,4RSlyO

(Utenovi6,

t2'7

Ldktacijd

9.2. Cinbenici koji utjelu nu laktutijslia proizvrdnju
lu:.t itkori:tuI ni t)n)i:\'otlnt)gktl\k itt'tt! nliiclnosti kruru Nakon 9(l dana lane laktlci.jenastrvljasc lazclobl-ie srcdnjclaktacije i sreclnic koja trajc 150dlna i kasnclaktacijc lflilrriu 60 dana.I{azcloblje u krpilcitetanrlijcanosli kasne laktacijc.jc f'rza iskoIiitavrnjuprrrizvodnog p|crnr koliiini pnrizvcdcnog nrlijoka Lrtvrdcnoi kravc.U tcl lazi trcbr hrnrriti slcrlrrjo laktirci.jc .rpctit.jc kravanljvcci kontfolama mlijcinosti.LJrazdoblju r4tlrtlttitt pir sc ljclcsnarnrsavraia u nornrirlnu.'li) l)trdutj4:( tt.tpjt,.inu t! potdko t .v&lnl( /ollrrcllc l(lsnijc osicnrcnjivattic krava koid lc ntjtc!& tlrrjc slrrbijcrczultrtc r-cprociLrkci.jc.sc zboe holir! ep(lil!1,t)ln)\ t) .jct ld)lidnid onk!*dtitt jttini(i l)l \t \l(hiii n:ilktti t)\iotutiittnlu. kontlicijupolrcbrlurll rrovu ll krsnoj hktrciji klaru trcba lirlnrrlrrtr lionriiciic suhol'trju u Dijcpo,Zcljno,/bog lakt ciju nrkon lclicniu.I;ornri|anjc acslcpoja\c sindronra dcbclihkfirvr ilit'r)blcrr)i] lpctikrn nakontcl.icn.jir. r' tJl\rdcrlo jc dir jc Lr klsr)oj lirktacijiiskoliitarunjchranc bol.icneuo u luktrci.ii suhostilju. od{o\ irlljucLr korcliciju krr\ ir lrcbitlitnuifatiu kasntri fr
il llc tl \llhostll0.

,\'u lulttrtijsku proi:wlttin

uA!t1t'tiit'iit

huik

:

. l)lrsnrinr.Vciu Iaktaeijskuplorzrrxlnju inra ltolitujn liizijsku ncgo pirsnrinr. siIlronldlskil . K,qnslilLrcijr proi/\,odc viic Inliickr icf kl.lrtl. KI.lrvc snl,inijckonsliluciic su otpornijc bolcsli. nil . I)lodlrosl rnoftiLlse tcliti svlll<ih l2 klilVil.K|avc kourbinirirnih ]iusr)rirril pnslninrtfric nljcsccdilnil rljcscci. Mcdulclidbono taztlrrbljc nrli.ictrrih utjcic nit cluljc.t'rociuljiVanjc laklacijc. zbogciLrljcg rqvisnog |azckrbljr. jc jc sniiavan pnrizvodn rnli.jcl<u. . Veliainakra\a. PovocilDiclr I.iclcsnc nllsc l(ravarasleVelitinii\ilDcrril. probi!nog i krVoTilnogsuslIvil. ilo iz[l\no uljcic ni] povcadnjc proirvcdcnc koliCine mlijcku. Sr rtl Lugoja lrcba bili !clikl (rc prc\clika) kfrva. jcf s0 koliCinr nrli.jcka e po\eaa\'! liDcrrno n po\ ecanjcln nritsc. ticlcsrre . !!qlidba u suhosllju i mn(lj Iaktrciji (piprlrrnoi fazi laktrcrjc). Ilranidba krava polrcbnonr koliainonrhlanjirih lrari j izbalansiunosl obroka u enerlllji i protcininra.,,lakninrai nincralinra utjeau nn p o r . , r a r r pc u i z r , i r r l r r r l i . i . \rr,rl u l t . r e i ' i . jl u c

lls

Laktacija Naiin hranidbcvisokonrliicinih krava u ranoj lakta iii. Hranidbapo volii konpletnimobrocirna odnosuno ogranidenu u hranidbupojedinadiinl knnivimapovcdavalaktacijskuproizvodnjumlijeka. Ilraniclba krava obrocima vcdiln udjclom konccntrala.u odnosuna voluminoznuhri|n!r. s jskuproiz!odnju poboljSava povciava pcrzistenciiu laktaci i laktaciic. ploizvodnja Dobkrava.Lnktaci.jska kornbiniranih pdsmin0 rirstc do,1. ili 5. laktacijc, zatimopada staroltukmva. a sa Broj rruZnji klava. Trokratna muirria krava poveilva laktaciisku proizvodnju 20 %,u odnosu dvokratnu za na rnuinju. Kakvoiai funkcionalnost ufcd4jaza InuZtjLkut:it. &hvs1!!!e llllrric kraviL Bolesti knvr (uprlc vincna. bolcsti prpakir ji ju polcnrcrlir(kck)zc) itd.)i nlctaboliaki smaniui!r laktacijsl<Lr ploizvoclrr
kravi!, Udobnost i k1iulir

mjkleLlim4u stajalrtllz!\qyg. Vczani nitaindrzanil u

odnosu slobodni na naiin u olvorcninr strjdnrn. niic udobun. nrikrokliuru j nl.r jc loiija, pa ncpovoljnocljclujcnl Iaktacijsku u st pr-oizvoclrrju krava. ' Klrttot-rt libltlslr llcr odgovira.iuoih slruanjakl i kvalifioiranih izvliitclja u ploizvo<1nji nllijckr nc nroTcsc l(rcifilli i prcvoditillanogcmcntpotrcban poslirAnjc proizza visokc lakt ci.jskc vodnlc.

9,3. tiubenici

kdi utjetu ,ra nasnotu

nlijek.t

Mlijcann nlaslsastoiak mliickai jcdLrn.jc airrbcnikd kojcm ovisi od o ic kakvoca rnlijckaiploda.jna oijonanrllckr. Od Lrkupno suhetvlri u nlijckn 30 % jc ntlijcdna fiLrsLMlij('nt nasl \\'lo.jc vdt'ijdl)ilonsastoju| ntlijeku. Od srihsutlojoku ntlijcku najstubilnijttjt lukn:n. Prcnrir Pravilnikuo kakvoti svjeZcgsirovog mlijcka (20(X).) svjezc sirovo |nlijckotrcbasadrZavali masti. n.ljmanjc 3.2'lon]lijcanc llie iimbenitu utjeie na uulriaj nlijetne nasti: hranidba kmva. zdmvlje.starost ikondicija krava. vaniskalcDrperatura . stadijlaktacijc. mzmak iznledunruTrrji. trajanjcmuZnjci bloj muTnji . nasljcdna osnova.
GOI'ED.1RSfI1)

129

Laktdcijd udicla koliiinc konoentrata smanjivanic i Hraniclba krava. Povctianjc postotka mlijcanc utjcacna snranjival1.je volurrinozne hr'ane. osobito siicna, cit. nasnoia lnlijckaznatnrje nlasti.l'rema llnrcry.jLr.1989.. Jciea, 1990. konccntratpri.icdc55 % neto ene€ije obroka.Zbog vcic sc snlrnjuje kada u l<oliiinolako plobavljivihugliikohidrata buragudolazi do iaic sintcze (acidozc)buragai snizavdnja postotka nrlijcinc kiselinc.zrkiseljavanja rnliicancnrasti.Zclcna hruna sniiava poslotakInliicdnclnasli. Postotak je octcne nlasladnc i mlijcancnrasti pozilivnoj korclaciji konccntr-aci.jom u s hr'anr). u ncgalivnoiic l<olclaciji propionskonr a s kisclinc (r'oluminoznr (konccnllirli). kisclinonr zr-no kuku|uza razgraciujc dvostr'llko ncgosuhozrno.Sto sc brTc Silirirno Do slabiicgrucla brtraga. opasnosl acidozcislabi.jcg r'acla od l)ovcauvil nrasll dolazial<r.jc cluZina sjctkc sill/c maniaocl I buragai nilcu postolka nrlrjcka povol.jno djoluju konrflctni obroci i clavaiic crtr. Nil nrilsnocu volunrinoznc hlnnc plijc l(onccnlralir. sildrij mli.ictnc rnasli nlozc Nil povol.jno utjccati dodatal( bikrrbonirlir(pulori). nircinr. Mg oksidrt. nrllfi.icvu bcnt(nrita llil(afbonirli il(1. oclrilrvljulazinunrasti zailiicnih nrasli. silaiN glil!no osobikral<o kukul1rznN uz hr'anidbLr pUno l(onccnlralil. s .ic (.lclca.1990.). kr v o l u n r i n o z n or r r i v o lcnrfcfirlu|| ZlllkiLlllsl lcrnporlluro okolii.ro(l l0 ''( do 40 "( utj0ac posL()lka tcmpcratufo rmka islod nl snraujivlnjc rnli.jcinc nrasti. SniTrvanjc l l r ( l \ ' \ . . i 1 \ . lr\ , . r , t : l l I r l i . i . : n ut t : . . 1 i . t (1r.rslitis). i Zchuvllc kriryri Ilolcstivirncnir !cidozabufuga. nlctrboliiki ji (l(cLo/u) nr.lsti. po|cnrclu smiln.iuiu loslotirklr]li.icanc tclicnjll. h|anidbLr suhostiijLr, u rlatkon Sl dii lrktlciic. lJz nornraluLl postLrpro sadriri kazcint postdirknrlijcanc nrasli_jc nizrk. zutinr litslckao i tJ krava.kojc su pri k||ju illrotcinir.Lilkto/l slalnoopacla. visokomlijodnih prvih nekolikoljcdana(pNa prcobilnohranjcDc. u lal<tacijc sLrhostirju iu nrli.jcinc mrsli (i iznad5'lo). l<ontrola) nahonlcljcrljrpovcaavn postotak sc posljcclica poVeirncrazgradnjc masczbog srnrnjenog apetita To.jc tjclcsnc pojavcacelonernijc. klava.i LrkazLrjc cner-getski na nranjak rnoguonost uz nrliicka. kra!c. Se sta(ricukr-avc smunjuju s!i silslojci se Slarost Kondicijqktyq qlkon pon)d4 Krave Lrdobroj kondici.ji nakon poloda tc proizvode 0.5 'r; viic nrlijcanc rnastinegoklave loiijc kondicijc, za za 0.2% Lrcijelcrj lirklaciji isturazinuhranidbc. uz Razrrak iznrcdq muiujj krala Uz neravnomjcmi razmak iznealu mLLlnji rnlijckoirnani2i postotak mlijeane masti.

I

I

li0

I

I
I

Lakta(ia mliicanc Razdoblie unutarnuznjc krale. Tiickommuznicpostotak Nepotpuno nastr mstc. Rezidualno rnlijcko ima l0-15 % mlijcincnrasti. prosjcinu nlasno6u mlijcka. iznuzivanjc kravasnizava lnuznja. u odnosu na dvokratnu. Broj muTnilkqlq Jcdnokratna proteina. poverlava postolak i mlijeinc rnasti poslotak Nasljcdna osnovamlijc!te!l!i. Ccnctskekorelaoijcizrncdukoliiinc i pasminc Visokomlijedne itraiuniTipostotak masnoic rrlijckavrlo su.lakc. PtI)sidni kravaniTcgkapaciteta nrlijcanosti. mlijeine nrasti negopasminc
sult: iuIiitl,tI tL!\|il),'tt\Iinih Ftrt inIt.

holSrrin lrizijska
clctzi

3,6- 3,7o1,

smcda pasnrira simcnttldc

5,4,t"

4,0't1' 3.9 - 4,0 "ll

Ostuli sasl(ici o k(iittru olisi kakvola nlijeka Prehranrbcna vrijcdnosl mlijckr ovisi o suhojtvari koic ltllijckointil od Inliickirvrloic vaian poka4tclj suhr lvar Il do I4'2,. U procjcnikakvooc bichn('Lvirrir nlliiL'l(lL U Pfcrrrir bc/ ru.li. ir rr nirirrT,'i ir'\c./i :r i.lJ17lrLnr (20(X).)kf.rvlic nrlijcko nrora Pravilniku kakvoii svjlz.rg-lrtgtg&lrlict! o nirinlanjc ll,5 ')i vha lvu i hc ntd.rli i truin nia 3.0 1\) l)idatsadrZavati crel,i,rd. StnanjcnjcsadrZujasuhc lvari ispod 8,5 'I' upuiujc na tltxlavlnjc l o d cu n l i j c k o( A n t u n a c . 1 9 9 9 . ) . 0ilinll Prcma Urcdbi o ciljnoj ciieni svjszcc-$ralec ut11j!! (2(X12.). cijcna rrlijcka ne ovisi sarnoo !1, nlij0tnc lnasti.vca ior% pfotcint !l mlijeku. SadrZiti biclarlacvina mlijcku valira od 2.9 do 4.{}'lo. Nuitwlniii u s1stojakbiclenlevinu .ic kazein nu k(i(tiitt .re lcni!lji l)t1)i:i)odni( \itu. su a Alburnin iglobulin sirutkinc bjelandcvinc,u mliickuih ima rralo. Na postotak proteina u mlijcku ulictc opskrba kftva cncrguom i protcinima. bi baktcrijcburagaiskotistilc Nll, koii potjeieiz hnnc. za Da potrcbna jc cncrgija. protivnon se tlio Nll, irr U sintczu vlastitihprotcina nrl, izluiujcu nrlijekokao ulcja (preko40 mg Lrreje/100 nlijeka). Ako.ic protoinau baktcriiamasmanjenit zbog ncdostatkn cnergije.snlxnjuic sinteza se i sadrTaj proteina u mlijcku. Viiak proteina u hmni optcrcauje metabolizam krava,a nlculjeaena bitnijc po!cianje bjelonacvinaLoktozu ili mlijeini icler sluZi kao izvot energijo za rnikroorganizme koji fcrrncntirajr.L laktozu. Prosjcdnisadrzajlaktozc u rnlijcku iznosi 4.8 %.
GOtf,t)..t STt R 1)

l]]

Laktdcia Ako u nlijeku il11a anje od ,1.5% laktoze, drli sc da mlijcko potjeie iz ( b o l c s n ov i m c n a A n t u n a c . 1 9 9 9 . ) . g Od ninerala zo siretiie mlijel@ nujruitliji je tnlct koicga u sirovom treba mlijeku irra od 0.120 do 0.125%. pll vrijcdnosiInlijcka(kiselost) iznositi od 6.5 do 6.7. a vaznaje r,rproizvodnjisira. Kiselinskistupanj svjeZeg nlijeka iznosiod 6,6 do 6,8 'SI I ('SI I SoxlctI Icnkcl). Gu.rtu(:ut li.i(,ka pokazalcli jc koji sluii za ocjcnu razvodnjenosti (iustoia (nornlillnog)) 20 nrlijeka. lnlijekana tempolaluri 'C trcba iznositi do ilko je gustoaa od 1.0213 1.034g/rnl. Mlijcl<o.josigulnomzvodnjcno (Anl Lrnoc. 999.). I l ] r r n j a d I , 0 2 6g / m L o Ilroi sontutshihstahi(rt u tt ijcku i mastitis Zdfavstvcno slanjcmlijodncTlijozdc nljvaZniji.jciimbcnik higijcnskc l<.rkvoicrnli.jcka. Najdcica bolcsl mlijcdnc ilijczclo jc upala vimcna ili maslitis. Subl(liniil(i nrastitis clclinira sc nazodnoiaupak)gonih nril<roorganizanra mliicl(u i brojoln somatskihstanico(llSS) vciim od Lr nrli.jckr.Olliu.it?N ?lit(lna :ldtii(( fitli.ju'nih lid l.t i !(uk(\ ili 5(X).(X)o/ml(lj(l$n() .\latti4. u nlilcku nd:i\\tlt!.t( .v)tttul\k( llroi son tskih st.rnic (llSS) viii n.jo poka/alcl.i l(dkvoac mlii0ka.U m l i j c k u s p o v c i a n i ml l S S s m a n j u j c c s N d f i n im a s l i ,l d k t o r ci k a l c i i a . s vaTan sifl.icr sc iz rrli.jckrs povccanim IISS Osobito.jo llSS u prrrizvoclnji postotl(a BSS.ie manjcsila slabije l<akvocc zlrogsnranjcnog kazoina. ckrbijc pok.rzatclj stanja kuvl. ali i njihovonrlijcinosli. povcinni Ur z(lr.lvslvcnog IISS mlijcanostpadil ncovisnoo |cdoslijcdulaktaciie.tl viictclki pld nrlijcaDosli.jc dvoslflrko VccincgoLrpfvolclki. IISS.potfcbno lijcaitikravcs rrastilisom provodili 1c Ako.jc povccan ic prevcnlivu bi sc sllrijcdila da upalavincna. somalskih slanica. U nllUcku zdmvog vincna nalazi sc do 250.(XX) (2000.)u Ilrvatskoi PlcmaPravilniku l<akvoti o svjcZcg silovogrrlijeka .jc stanica 100.000 i< rnikroorganizorraI mL u dopuitcno 400.000 somatskih mlijeka. hrani za krave.PLena Na srranjcnjcBSS mogu utjccatirazni doclatci HanscnLr (1992.)dncvnitlodalak g bioplexcinka (kelatrli 2,5 oblik Zn) u za dva mjeseca snanjioje BSS u mlijcku visokorrlijcinihkravaprosjedno 39 L. Rbpler cinle rhrzuva epit.tlizo.iu sisnog karutkt, spieaa|u ulazak lju.itenjccpilcld a na tdj ndiin i BSSu tnlieku. inlekte u |ine i stlllttljLtje

I-tl

FdNioloJlko

yelwumbene

m*rist;i,ke70,
U odnosu ostale na domadc 2ivotinjc,hranidba kravarazlikujcsc zbog potrcba u hranjivim tvarima i zbog fiziobikih svojstava speci{iCnosti prezivada. U hranidbikmyumoraseohtu tipainiona; dimbenike kojimaovisi uzimanje o hrane, voluminoznost obroka, razlike probaviugljikohidrata prcdZelucima, u u moguinost proteinima drugih izvoraosim iz hranc,i opskrbljivanja iz vitamina kompleksa B vlastitom sintezom. 10.1.Uzinanje ili konzumirqnje hrane Temeljna zadada hranidbc krava je omoguiivanjc maksimalnog konzumiranja tvari u kojoj su sadrZane hranjive suhe svc tvari potrcbne za proizvodnjumlijoka. Apctit krava regulira srcdiirji Zivdani susta\ ukljudujuCi i djelovanje raznihstimulatora veie uzimanje za hrane. Uzimanjeili konzumiranj suhetvari ovisi o nekolikodimbenika: c o travi, kvaliteti i vrsti hrane. nadinu hranidbe,okoli5u, opskrbljenoiiu vodom ostalo. i
COVEDlNTYO

lll

Fizioloiko prehntnbtne kurakkristike kravu L Krava Kra|c r.e[c tjclesncmasc.zbog lcicg obujmaprcdzcludaca..jcdu liSc ncgokravcmrDicliclesnc nlaseMlijodncklalc. zbogvcacgobujn bumgaza oko 4(l 7u..jeclu suhc viic lvr!i ncgorasuienc kra\c. Visokomli;cdnc kravcjcdu za l0 20r1, viie suhctvilfi nc{o kravcniZcg k pNcilclir ntlijcanost. /t Visokonlijcinckritvcntogupojcslisuhctvai tlo 4')i, o(l svojeticlcsnc ntasc. Nrjvccc konzurniranjc suhc tvari krnva dostizcu 10. tjcclnulaktacije i oDolfijc do 6. nrjcscca laktitcijc. I1-\olclkc kon./ulnifIju oko 2 kg nrrnjc sLrhc tvafi ncgo!iictclkc2. Kvrliietll i vrst{ hrtnc lllrnil lrcbubiti ukrrsna prosjcinimsrdr2ljcntsuhctvxri u obrokuod s 50 do 70'lr. Nir konzLrnriran.jc hfitnc Ltlieac nujviio plobavljivost obroka.Il)tl'()SnjLl volirn)ino;/0rihr'ano rioblc kvillit0tc vcca .ic od konzunririrn.iir ()lLrnino/nehlanc slabi.jc jcf kvalitctc. sadr'/inranjclciko probavljir.ih 'lc7e \,lNklnl (slika ,16.). plob vljivil vlakna duljc sc r/adtitvtju u pfddTclucinrir snrnlliuiu tc nto{Uinost uzin)atriit hfirnc.
tllir)liuljc suhc ,

lvuri ovisi o kcnroslrliakolD djel o v a n . i uh r a n c . ilo lc poslicdicll u p o t r c b e! e a i h koliiirilt pfoleirrskih knli\ o. kisclcsildie ili srnr(Jsiionau hraniclbi kmvr. Pri lonleu krvr raslc sadrzai octcnc kisclincili umo-

-]

Slika46. Kvalitetna voluminozna htana (Foto:Adamovi6)
/, t 4t, t ^1 \tttt tr

I r'1

Fizioloiko - prehrambene kalaheristike krat)a

nijakaStoutjede smanjivanje na kolidinepojedene hrane. Radi izbjegavanJa pojave, te (pH) kukuruzne kiselost silaZe trebabiti manjaod 4,2,a silaze leguminoza manjaod 5. - ILanidbave6im kolidinamavoluminozne hrane. s veiim sadrZaien vlatana s previSe ili proleina. do\odi ljeli do termosrariekog urjecaja hranena organizam krave. Pove6ana proizvodnja topline i pojadano zagrijavanje tijela depresivno djeluje Sto se odraZava na uzimanje i hrane. c Svjezijuzelenuvoluminoznu hranu ktave bolje jedu nego odstajalu zetenu nranu, e Usitnjenapeletirana i probavlja lakic paje kravekonzumiraju hrana se u ve6oj kolidini. - Organoleptidka svojstva hrane(slan,gorak,sladak, kiseookus)udedu na konzumiranje hrane. € 3.NaCin hranidbe Jednostrana hranidba voluminoznom hranomsnanjujemogudnost uzimanja hrane. Ako su Zivotinje pdmjerhranjene na samovolutninoznom hranom, konzumiranje tvari izlosi 2 kg na 100kg tjelesne suhe mase. Uz dodatak kolcentratakonzumiranje suhe tvari iznosi 3 kg na 100 kg tjelesne mase.Kravemogu pojestinajvisehraneako su obroci sastavljeniod voluminoznekoncentrirane i hrane, Hranidbakrava po volji omoguiavaza oko 20 % veie uzimanje voluminozne koncentrirane i hrane.Za yecekonzumiranje hrala treba biti na raspolaganju kavama 20 sati dnevno, kava dnevnouzima jer htanu oko I I obroka pri tomepreiivaoko 13putaili ukupno sati. u i 7,5 Ve6a udestalost dnevnog davanja koncaltrata primjerSesterokratno (na umjesto trokratnog) utjede na poveianje dnevnog konzumiranja koncenhata I kg, poveianjednevne za proizvodnje mJijeka 2,5 kg i za boljupezistenciju (C laktacije ar i sur.,1985.). Hranidba kravave6imkolidinama koncentrata (viSeod l0 kg/da.n) moie prouzroditi zakiseljavanje buraga(acidoze) smanjeno i konzumiranje hrane.

e

-

-

€ Vedekonzumiranje hranepostizese obrccimaistog sastava duljem u razdoblju. taj nadinstabilizira mikopopulacija Na se buraga poboljSava i hraniivih tvari. Drobava
GOYEDABSTYO

135

I''izitloiko - 1tn, rambanc karu kteri sti ke kru \\t h 1. Krar'a Knvc vcic tjelcsncmasc.zbog vcaegobujmiL pred;cludaci!..jcdu viSe ncgokmvc nlanjeliclcsic I1rase. Mliicanekrr\e. zbogvefcg obujnra buraga oko 40 '?1,..jcclu suhc za viie t!ilrr ncgorilsuscnc l(fa!0, Visokomlijcinc kravc.jedu l(120 9/,\iie suhclr'ari negokrl\c niZcg za kapircilcla mli jcinost. zu Visokonrlijcinc kravc nrogLr pojcstisuhet\ari do 4'14, svojetjclcsnc od Inasc. Nljvcic konzunrilanje suhc tva.i kravildosliTcu 10. licdnu laktlciic i ono tI.iric 6. l]liosccil do lilktaciic. IrNolclkckonrunrir;rirt 2 kg rnilnjc oko suhctvirrincgoyiSctclkc. 2, Kvrlilcl{ ivrsla hr:rnc IIflnu lrcba biti ukusna pros'caninr s sadliljcnr suhctvnri u obrokuod 50 do 70'1,. Na konzLrnri|anjc hrrnc utjcic n;tjviic probavljivost obrokn.Potrci0jil jc od konrunririlnja v o l u n r i n o z n ch | 0 n c r l o b | c k v l l i l r : 1 c v o s a jcl rtrlunrinoznc hruneslatrijc kvalitctc, saclrTi manjctciko probar ih ljir v l a l i l n a ( s l i k a 4 6 . ) . ' l c z c p f o b a v l j i v a l a k n ad u l . j cs c z r d t a v i l j u u v lc mogLrcnosl hrane. urimitnjit Pfudiclucinri| snranjuju L J l i r D a n . is u h c c t\'uri ovisi o kcnr()sllltiakonr djcloviln_iu hfanc. ilo jc poslicdicrl upotrcbc vcIih koliainaproteinskih knrivn. kisclc silaic ili samo si.jena hnu nidbi krava. Pri 10n1c kr\'l raste u sadrZajoctcne kisolineili arno-

ffi

Slika46. Kva|Ietnavoluminozna hrana (Fota:Adamovic)

l-11

I i:ioIo.iht - prthnnhote kuruk!?ri\|ikt kt art nijakaito uticaena snlaniivrnjc koliainclojcdcnc hranc.Ilacliizbjcgl (pll) kukuruznc \anjalc poja\c.kisclost silr2ctrcbabiti nrrnjaod -1.1. l sila:clcgunino,/a nrania 5od Hranidbarccinr koliiinanlil rrlunrinoznc hranc. s vciiDr sad|Zajcnr !lakano ili s previic llr'otcinil, ckrvodiIjcti do lcl]ll()slilliakog utjccuix hmnc nil orqltnizanr pojilailrr() kravc. ll)\'ciuna proizvo(lnia toplinc i /agrijir\rlnjcti.jeladcplcsir djcltrjc ito sc ()(lrl7a\iri na Lrzinran.jc no hranc. SrjcTilu zclcnu rolunrinoznuhmrru kril\d boljc jeclu rrcgo odstujalLr lclcnUnl-anu. tJsitnjcnapclctiranlhranir i probar se lakie pa.jcklin c LonzLrrrir'ujLr ljir rr r cioj koliiini. (slan.gorak.sladirk. Or-uanolcptiika srojstvahr-llnc kiscookus)uticiu nu lonzurnilanjc hrunc3. N:riin hrn idbc .lcLlnoslflrnil hfllnldblr volunrinoznorn hranonr snrilnjuic rr)ouucnosl u/im niu hranc. Ako sLr 7i\'otinicna pIinrjcrlr|anjcrrc sarno rolunrinoznorn hrlrnonr. konzunriranjc sIh01\,uri i,/rx)si kg nl l(X)kg liclcsnc 2 rnirsc. t,/ dodutal( l(onccntfillil konzunrifturjc suhc l!lri i./nosi] Lg nLl 100 l(!l liclcsncnlasc.Krrvc nrolu pojestinirjviic hnnc irko sLr obrouisirstarI.jcni volLrrninoznc od i kon0ct)tfiril]c hftnc. l l r a n i d b a l a r u p o \ o l i i o r D o ! : u c i r \ ni r o k o l 0 ' l u \ d a c u . / i r ) l ; r r i c k ./ volunrinoznc l(onccnlfifNnc i hlanc.Za vccc kon,, hrilnillrcbll ttnriritrrjc bili na llLspolaranju krar.anra slti Llnc\no..jcr l{) krava dncvno Lrzirtrlr p h r a n u o k o l l o b r o k ap r i t o n r e r c i i v a k o l l p L l t li l i u k L l p n7 . 5s a 1 i . u i o o (na V0aauaostalosl dnevnogdrvanja koncentfuta plirrjcI icslcfokraln() trr]]ieslolrokrirlno!) utjeic na l)orccunie dnc!no1l konzunriran.jir konocntrnli I kg. povccunic za dncvncp(rizvoi|rjc urlijckr ze 2.5 l<gi (( boljupcrzistcnciju laktacijc ar i sur..l9l{5.). (!iic od I0 kltidIn) mozc Illanidbilkravl vccinrkoliainalna koncenlfirla (xcidorc) i snllnjeno konrr.Iniranjc prouT()Citi .,irkisclja\!!rrje buragu hrane. Vcic konzurriranje hf|ne postizesc obrocimaislog slstr\a u duLjcnr fazdoblju. lii naainstabilirira mikropopulaci.ja Na sc bu|r,:l ipoholjiava probava hranjivih tvari.

f.

Fizioloiko - prehrambene karakteistike krava ' Vccc konzlLInir-anje posliZe postLrpnillr prijclazonr zirnskog obrokir sc sa a ljetniobrokioblnLrto. . [,sl(ladcn pfoteina prctposlvka.je odnoscncrgijc. i\lukana u obrocilna. dobreproizvotlnjc rrlijcka i apctitakrrva. Travnusilaiu valja dopuniti srricsalna.kukur znu siltZLr prolcinskiln l(rmi!inla (suncokfctolil. repiail1u isojina saima).e konccnlrrlc ili si.icnom silaTorr. 4.okolii Krr!,c su Lr slfosnolrstanju kadr lcrnpcralLlfN pIijcclc27 '(' a zr'.rl<a rlaTnost ll0'11,. Visol(c tcnrpcnrtlrfc ol(olinc l(rilvil 60'l' i apctit zir {viic od J{)'( ) srranjuju viic- Tcrnpcfllurc niic oci 0 '( ulioaLr fovcaavinicLrzinli:uria nir hmnc i ( d o 2 0 ' L . a l i i n as l a b i . ji c k o r i i t r v a nhc a n c s l i k a 7 . ) . s if 4 Vla/no vli.jcnrc Ullc00nil snlan j i v a n j cL r h L r s nosli lfllvc a
rbo! lo{il I nll srnllnjcno konTr.rDifilric tukKlava cc kon rInrifrti viic hrrnc irko imll rudoban sm jc slill. oclgovaft-

. j u t e l c z i s l ci
dovol_jno\'fcrncnr rl! prc2i vanje.
Slika17. Rashladivanie staieza krave

5. Vodn Krave moraju irnati na raspolagarl.ju dovoljnLr koliiinU vocle (,1-5lilarazd svdkuiitru rnlijcka). Potfcbnc koliaincpitkc voclcovisco lempef tLrfi okoliia. l<olidinimincralai proteina.Za kri'rvuhollldjn frizijskcpasrrinc potrcbe vodorn !edenesLr lablici 18. /a n u

[6

Fizioloiko - prchrambc,rc karaheristike krava Tablica18.Utiecajvanjsketemperature dnevnepottebe k@va vodom za na Kategorija krava (630kg) Krave suhostaju u 9 27 36 45
ao. Mjeka6kinsttut Gansvie, usa. 1992

Mlijeko, kg/dan

Temperatura, "C
5
28

Voda,Udan 46 62 46
55 89 't21 143

68 94 147 174

Itllijedne krave(630kg)

a4
103 122

Koliiinc vodc nranjcr)d navcdcnih snrnnjuiu mlijcanostkravc.l)io potrcbncvodckravcdobivajuu dncvnom krrliva. obroku.r taj dio ovisi o vlaTnosli jc koliiinc vodc smanjeno uzinranje hranc..jcr Tedna " Bcz odgovarajr-r6c iivolinjr jcdoslabiic 25 do 30rZ,. za . Pojilicai povrlina vodc Lr valovu nc s iic biti visa od l{0 cm od ritzinc podr (slikA48.). Neposrcdnonakon rruTnic krave popiju oko 30 %, vodc od svojih dncvnih potrcba.Pojilice u obliku valova ili korita najboSlika 48. Valavza napajanie krava lje odgovaraju kavarna Jcr mogu uronitigubicu voduipiti dugimgutljajimn. u Voda mora biti dista, tcmpcmturepriblizne tjelcsnoj temperaturii pH vrijcdnosti 6-8.

F6. ttl

o Voda moro biti odgovarajuaemikrobiololke kakvoie. Desalinizacija vodcutjcae potrosnjrl na vode,konzumiranje hrancidnevnuproizvodnju mlijcka(tablica19.).
GOt,EDARSIK)

137

Fizioblko prehramhene kdrakteri.etike lTatd .;' Na pasnjacima obratiti paznju na distoiu napajaliita (potoci,barc),a bunari morajubiti dezinficirani sadistimvalovima napajanje. i za
Tablica 19. Utjecai desalinizactie votle na potra'nju hrane i vade te dnevnu protzvo.tnju mlijeka Pokazalelji

Kontrola
4.363 117,4 106 27,4**

Desain zacijavode

Koldina sulfata, karbonata, b mg/L Poirosnja vode,Udan Konzumiranje hrane(:itarca),kg/dan Proizvodnta rnliieka, kg/dan
z v o r P a t e n c e 1 9 8 9 .c i l C h a s s u r i 9 S 7

441 141 ,2 14,O

6. Ostrlo ' Kfavcna trokralnoi muTnji pojoclu 5-(r,% za viic suhctv.rriidnjLr oko 20%, vi!c mlijckancgoklavc no dvokratnoj muinji. . Krdvo Lrslobodnom naiinu tlrT.anja uzimiliuvilc hr.anc ncgo kravc na v0zll, Konrltmiranjc i iskoriitavarrjc hmnc vrlo jc vaino za proizvodnju mliicka i niczinu ckonomianost. Zbog toga sc u uzgoinomradLrstalno odabiru glla vcdegapclita ibolicg iskoriitavanja hranc. 10.2. Voluminoznost ohroka za kravs Visokomlijednim kravamatelko .jc u obroku osiguratiodgovarajuie koliiinc hranjivih tvari iz voluminozne hranc. Zbog toga se svc vile upotrcbljavaju koncentrati smanjuju koji voluminoznost obroka. Za nomlalno funkcioniranjc probavc rL predZclucina idobar sadrZai lnlijedne masti u mlijcku, potrcbnoje nalmanje20 ,% s!fie tvari u obroku iz vohnninoznchmne a prosjednisadriaj vlakanaLrsuhoi tvari trebaobi iznositi l3-14 %. Gomji udjcl koncentrata suhoirvari obrokarrebabiti 50-60%, lto u omoguaava postizanje rLdjela vlakanaod l8-20 % u suhojtvari obroka. Uz Lrpotrebu lo,alitctne voluninozne hrane, i s minimalnom koliibnnl kancentrdta (samo u prvih 6t) darut laktdcije) moie se ostvariti g()diinja proizwdnja mlijeka od 3500 do 4a00 kg mliiekapo kraNi.
/,\r,1i"tit IiRtVArk' l -l8

tffiWffi&awws 11,
Za proizvodnju mlijckl vrlo jc va2ln naiin drZanja krava koji mora postupak osigunti individualni ikonlrrrlukrava.odrTavanjc zdravljt.visoku produklivnoslrada i odgovarajuiu dobrobit kmva. To su prctposlavkcza postira[icvisokc i jcliino proirvodnjcrnlijcka,uz nraksirnalno iskoriitavanjchmne.Zbog togil. pri odabirunnr)ina tldanja krnva,mofrno vodili raduna njcgovu Lrticoitju produklivnost o na rada. uitodLlhranc.zdravljc, jor cfikirsnosl muznic.rczultlltc plodnosti, troikovc gradnje, bcz togase ne moTc prolilitbilna proizvoclnja ostvariti mlijckai mesa. Postojetri su.\!t|u dt,tttjo kruvu; L vczalodrZanjc. 2. slobodno drlanjc, 3. kombinirano clialjc.

ILL

Vezanodrianje krava

U vezanonr sustavuddanja (slika 4q.) krave su vczarc na jednom mjcstuu staji. gdjo sc obavlja muZnja,hlanitlba i njcga krava. Karakteistike su togasustava: - moguinost individualne kontrolcihranidbe krava,

t39

SL\taIi .liatt ja krovl

r

h

Slika19.A Staia vezatrc za dr2anic ktava ktatkinle'iiten s B Gnbnercvvez(MaistuMelken. Westlalia, ) 1988 rlru,inlI l(lil\il nu lrr.icslu borilvl(il u ntu/nc l(iLnlo(sliliu 50.) ili u \ n r l . i c k o \ o i( s U s l a(v l i l ( i r l . ) . l 5 \ u a i r p r o i ; , v o d n iriD l i j c l i 1 r ok l r r r i i b o l j c i s k o r i i l a r l n j c r u n cp o k i l r h nrlijckLr. odnosu nr slohrxlni nliir dfTlnju u k()ji nijc Lrllirdcna u Lornpjutrrr-i;,irlnil hfanirlhu lr. krur jc d()hrir prcglc(lnosl otirriir. 7i\ k f c l i l | r i c m \ r \ r l o . i c o r l i t n i a c l r o t| c c L s c s i r r r r k o d p l c t j e l i r i r n jur k k r o i s r r l r o \ l i rijr s L r h o s l iui pr( ) r u l i l i s ks tri l j l r . L l i s l i l b i . j c( ) a i r \ u r cjs l f L r s u l u h i l li c z r r l l aoip k x | t j c l u r a . u r c is t k s l u b i j ac l o b r o b i7 i ! o l i n i u .k o i r s c ( ) a i l L r jlc i k o a l r D ip r i u s l l l j u n j r r t o i i lijclulrrju voainlorljcdaurir irlrcrrlrnoeu. lo \ i s l u b i j a i g i j c n lk l r v i ri k n r i i v i i c ki s l i o r - i i t l v i r n j a . h icicc i,,vNle fodnicc inrillcfnic\j.trstrhrlo ulio jc ncpovol.jln pacllciiitu (',,ccr 1'li). od niTu procilktivrrosl r'adu zbol ncn()!l0anosti ntchlnizacijc hlnnirlbc konccnlfdlon zbog sloTcri.jcstanipulililn.jit le stujskint !nojctrr(kiLnitlis p()lrcln()lrlrakonrs lopitlicitnllt. kosi t|irnspoierza utovtr u pfikolicc. l|irn\pofldo dclorrijt lit gnoi). rr'ii tloikoriulaganjit u nilslilntbc ioprcmu zl ntu,Znju klara. izunoja rirnjercntilirlnje. i \ carlloiko\iodrza\anir nr l:lflni.

L+('

+

I

\r\ttt\ i l1-ltnio lnt\u

Shka M|)nla kave u trliekavoLl 51 ( ) s n o r n i p r r r b l c n r!ic / i I r o r d f T i l r ) i r \ 1 1 r r r . l . r . r : . t . r i , k . r r , t , , r . r r i .1 , r ., ,r " , l r . , ( . r t . . r , r r l c l i r n r l r l c L ' r r { ) s 1 i . . ls ls r b i:. iric , , u l l i r tfir , , r r r n o c l Lr Shk.5A M\inja ktilve u , i r \ i r n l i l . c a l i k i t r n i ir c k \ i l l i l a l n r . itir 1 u , i I l ittr i l l r r r i c \ l t ls l r l b r l irrr r f i | | r i / r r i r r o \l lI a n t t l b c s r t r r r . h o (( r r i r r o l ) f o i r o r lirr r c r l r ( u L r u | l ( )i\rlr t l i r t t l L r i r l h f i l n i t l b ck o r r c c n t r l t i r r r u l . r nc l9l9 ) iL,il4i:tut (lrTlrrljc :ilirlc zil \c/rlrr() rll(r!u biti lnlnntln. irli su nljicicc r/r'r,rr'rlrri ( k r x \ cs u \ r r r l f i t f n c r r d \ r f c d l r ) . . l u d D o r c r l ni c i c l ) f I l l l c n i i L t\ c n r r l r n i i r r r \l t (i i i t t n r u r r lrilu p r r c i l c tll5 t I r l 0 [ r r r | a . l ) r o r c t l r r c L r l \ r ) s t l - t t ]\ic , c ( K i l l i t l i s ( r ri i . 1 9 9 - l . ) [ \ t l i c . , i l \ c z i l r r ( ) d r 7 l I r kc u \ l t I n o g us c t ] q f i l d i t i l f i\ f \ l e l c , Z r i l r : i f
' Ifi hit. sfc0lllt (U1.lil.

Il.l.l.li\k,\tui

:u t(..um lr:!

- i d L r g il ic T i i l r . . K r . r r k . . z i . r . r . . l . t , . l . r r - , r { tr ' r , r , , , i i ! . \ , r . , , , 1 r , t . , . . r . r r , r , . . . lr / ( i l a r i rk r a r c . j c t i r l n o s z s U i n ) t o l r j usL r rp ( x l n r a j i r r rfl l i n i a c i I l r i L r e s l a n r c j cL iznld ritlollr. Klnrlr jc zl vllo\ rtjaciac \c/llnr gfilbncfo\ \clont l/il int kfitll('g laZiitirugrulu.ic acliarrr sc rciclkx (\lila l() r\) iznirrl nlla zl i,t li gnoil\urrje ili blulrile u/ Llpolfcl)Lr slclja i nrchuIi,,ifunr) izgrrtrja!aIjc. l\'inrjcrlom kfrlkih lcTiiluaoslc ozlicdc\lfirTniilr sLr r)()gu r rrncnu i Lru u.

Susta\)idianje kraya

Slika52. Srcdnjeduga leiigta
za kftve

Slika53. Stala slabadnodianie krava za s baksovima leZanje za

Srcdnie dugaleiiita, duZinc 170-180 imaju cm, otvorcni kanal za izgnojavanjc (slika potrcb52.). Dnevnojc no 3 kg prostirkc kravi.S po motriita dobrobitikravaovo jc leziitc boljc od kratkog,i omogu6ujczadovoljavajuiu higijenukrava.Srcdnje dugo lezislcima pad l-2 % prema kanalu izgnojavanje. oba za U sludaja Sirina lezi!1a, ovislloo vclidini krave, treba iznositi I l0 do 130cm,a iirinavalova (asala) 50 do 60 cm. Da prirodno, vabi kravajeJa dno lova treba biti 15 cm iztad razine leziitaza kravc.Visina je ruba valovau prosjcku 30 cln (28-32cm). Rub valova (do leziita)trebabiti zastiien drvetom zbog dobrobiti krave. Duga staialiita, duzine 190-220 najviicodgovacm, raju Zivotinjama. Higijena t12

Slika54. Baksoviza le;anje ktuvaililige

Dt"l"

-,i;:l'il"""

Cftei 11. Presjek boksa za leZanje s gumentmpodom
Zt\rti"11t UREMOItC

' ' Sustavi dria ja krara ""..<''

nije zadovoljavaju6a, ve6i je utroiak ljudskog rada zbog di56enja a kava i dodatnog rudnogizgnojavanjaleZiita. Dnevni utrosakprostirke iznosi 4 kg pokravi.Takva leii5tau stajama teljenje su za kava (porodili5te krave). za 11.2, Slobodnodimnje kruva za Staje slobodno drranjekravapodijeljene na: su - pmstor lezanje odmaranje za i krava(lezista), - prostor slobodno za ketanjekmvau stajii izvanstaje(ispusti), - prostor hranjenje za klava(nedisti dio), - prostor mutnju kava (centralno za izmuziste). krava(slika 53.) omoguiava maksimalnu meSlobodni sustav drZanja hanizaciju automatizaciju i muznje,hranidbe izgnojavanja postizanje i te je produktivnosti u proizvodnji visoke rada mlijeka, izgradnja jeftinija. a ll.2,L Drionje krava u pojedinadnimlige boksovimaili u skupnim boksovima Drzanie kravau boksovima lezanje za odmorkrava(lige boksovi) za ili (slika 54; crteZ ll. i 12.) omoguiava:bolji komfor i higijenu kava, proizvodnju kvalitetnucg mlijeka i manje uznemiravanjc omogudava Sto preZivanje kava, Velidina dulje boksa lezanje za trebaiznositi2,3 m x 1,3m ili4,5 m'po kavi tjelesne mase 600-700 bezprostora ketanjekava. kg, za prolazza kave. U lige Na svakih12 do 15boksova leianjepoprjeanije za piljevina, pijesak nastire sjeckana itd. boksove se slama,

2. 12mjesla zajunlce 3. porodllgts 4.rellcnlak

CieZ 12. Tlocrt staies lige boksovima 30 nlijednih kava za

t43

Sustevi drianja krai\1 Pijesak nije clobar, jcr ploblemeu kanalirna stvara za izgnojavanjc.Prostirka Lrboksu za lcZanjc moZe biti slama pomijciana s ugasenimvapnorr. a trcbajc mijenjatisvaka 3 do ,1tjcclna-Na ovakvoj mjeiavini kmve vrlo radoIc7c. Uoks za lezarlenlo;e biti pokrivcni gumom ili poliurctanskirn nradracimakoji nc jc slniju biti skliski.Sustav dobiu u podruijimakoja ncnraju dovoljnosltnrc.Cnoj dobivcn ovim nadinondI2anil ktilvr.jc u obliku nojcvkc. g

Slika Prostor hranidbu 55. za krava s podom rcietkastim

l)od u prostoru sloboclza no krctanicili hlanjcnjckrava n\)2c bili rcictkdst, kanalonl s za gnoicvl(Lr ispodrclcll(i (slika 55.).Sirinr pojcdinc foictkc trcbabili lt om i! raznrak izmodLrrcsclki3,5 cm.'lhkvorcictkc oncrnoguiavaju lizanjc k knva i oStcccnjc papaka. Ako Slika56. HraniIica za kompi utorizianu jc povriinaprostortz slobodhranidbu krcva no krctarlje kr'avabctonska ili asl'altna, morabiti ravnai hrapava bi sc izbjcglo ona da klizanjckrava. lspustrro2c biti proSiren izvanstajc.lirj prostor i moie biti natkriven i iskoriitcn za vanjskolnanjenjekfava. je U prostoru hranidbu za potrebno osigltrati krrnnojzabrani na ntjcsto iir'ine 70 80 cm za svaklr klavu. Konocntfatc trcba davali iz kompiutorizilanih hranilica.Drugi nadin hranidbevisokomlijcanih krava koncentratom su komplctne smjese odrealenogornjcra voluminozne i konccntriranc hrane. U tom sludaju kravc trcba podijeliti u najmanje 3 skupine po proizvodnji mlijcka zbog razliditogomjera voluminoznci koncentrirane hraneu obroku.

I4,+

I I

Sustavi drianja kravq Primjenomkompjutoriziranebranidbekoncentratomiz hranilica (slika je 56.)i identifikacijom krava u staji i izmuziitu, omogudena individualna konhola mlijednostii individualnahranidbakava koncenfatom. Primjenom kompjutorizirane hranidbe moZe se ustedjeti oko 30 % koncentrata, utjedena znatnijepojeftinje4jehoskovahraneu proizvodnji Sto nlijeka.Istotakoizbjegava premije3tanje kravaiz jedneu druguskupinu se pridonosi boljoj mlijednosti krava i manjem i njihovo uznemiravanje. To Izjednehranilice moZ€sehraniti unosku ljudskog rada(PopoviC, 1990.). koncentratom kava. 25 Ulaganja u mehanizacijunuinje isplatese,jer udjel troskova muznje kava dini 50 % pa ivi3e od ukupnihhoSkova radau proizvodnji mlijeka (BrdiCi sur.1986.). se U suwemenim cenhalnimizrnuzistimaupohebljavaju poluautomatske jedinicekoje obavljajumehanidku i mwne stimulaciju kava, izmuzivanje (slika57.).Kompjutorizirana skidanje muznihjedinica vimena s muZnja omogudava svakodnevno mjerenje kolidinemlijekana temeljukoje se odreduje kolidina koncenhata svakukravu. za U centralnom izmuzistumorajubiti optimalniuvjeti za rad muzada. je Predizmuzi5tem prostor za dekanjekrava pred ulazak u izmuziSte povrsine m' po kavi(slika 58.). 1,5 Primjenom automata muznjukava za potpunose merobota, hanizira mulnja kava i postize maksimalna podukti\arcst rada.Prem aR o ssi n g u ( 1 9 8 7 . ) roboti operu i izmasiraju vime, automatski jedinistavljaju muzne cena vime (uz pomod senzora), obavljajumuznjukava, skidajumuznejedinice i dezinficiraju vime nakon mu-

zre.
EOI.EDARSTYO

Sli//a Centalnoizmui5te s poluautomatskim 57. mumimjedinicama

r45

Sustavidriania kravct

ft.: litF'&d,

?Y

Slika58. UlaZenie izlazenje i ktavaiz centralnogizmuzi;ta io!jck sunrokontR)lilil. l)fiDtjcnont robolilntozoso obavifi.1 (r ntLrinji d n c v u oi l o p o r , c c a v u l i j c i n o s Lk | a v a z a 2 5 ' ) 1(,M i d d o l . l 9 8 l l . ) .Z L r l robotl polfcbno.jc potpuno izic(lnilicno vinlc i l'tmrits viic od 60 frinrjcnLr ( i1cnr()bota izlosi oko 120.{X)0 pa sc nc isplalcna lur-ntanta k|uva. culil s jilr bR)jcm nrrrr kfara. Izgntliartunjc slobodnont Lr nriinu dr2rnja krilvt najiclac sc oba\,llit 1lill(torin s p|cdnjin uLrratomili ralicom s vrcntcnskintr-clcjout za viicl(Iirtrr{) dncVDo ii![cnjc. Nr taj uaiin plostorlc aist.bcz cmisiicitctnih plinova.lel<Lrti gnoj ubacujc u hgunc iz kojih sc prcpultpava sc isustavont cijcvi rlzbaoLrjc okolnepovr-iinc. na jc jcr Ljlfosakljudskogmclanajrnanji u slobodnorn sustavu drzania je jc Lt ccntralnotrizmuziitu a hranidbakontpju Lrllclla 1ckua.l. lruTrria lorizimne. S!c lo utjeae na ostvarivanjc visoke pr-oduklivnosti rada u proizvoclnji nlijeka. Slobotlno c i4qjq[414 115\1p!q[rl!sovi ma. u koj in'ia nije ugladenr kornpjutorizirana hranilicaza konccntmt. zahtijevagrupiranjckrava po proizvodnji mlijcka. Krave u skupinamancntaju jednaku nego samo plibli2nojcdnaku nlijeanost. zbogacgadolazido pothranjivanja mlijcinijih

Su\tat'idr:d id li kt\11 krava iplekornjcrnoghranjcnja kriL,"a sklrpinini2c ploizvodnjcnrlijcka. u Na hi naain ne nlolc sc lniksinrahroiskoristiti pr-oizrrrdni kapacitct mlijcanosli. Veaijc utrl)iakhr-anc kg mlijckajcl sc nc nroTcpro\()(lili po tuinijrhmnidbakonccrrtrrtima proi/vcdenoj po koliaininrlijeka. sustava sloboclnog dtaniu ktrva sLl: fucclnos! - slohodno krctanic klirvilpovoljno!rljcic naboljezt|ur'ljc inpetit k(r\1. bollcie uoea\anjc cstrrrsa ibolji |czultuti osjcnlcnii\ilnju kra\a. - dulji1cploizvodni rijck krava. - bol.ji radniovioli /il Inuzlrac ccnllrlnonliznrLr/ri1u. su u - niir su troikoviulaguniu nnstill]]bc!,calt produklivnosl u i l-ltda. slobodnoq drTLrnja ir srr: krar Nlllostatci soci.jirlnosl ntcdrr kr'irvllntir i lcTllkonlrolll kr-ll\ ir. - nc rrroTc priDlijcnili sladuurirn.jcnr l0 k|at'ir. sc ll rrl 11.2.2. I)t: ttjc ktnru r ttujauu s runjtkout klinonr (cr1c7 Slljc s ranjskonrklirDonr ll.. slikc 51) i ()0.)gfir(lcsc u no\ i.ic ! icnrc prrmjcnu u./ sloho(hrog driilriil kr'irr r bokrorirnlrzu lciunjc. a Suslilv drarril l(filvur.r slu'anrN vanisl(onr s klinronrpolirziod spozlltjc dr k|uvrnrr viic otlgovarasuh i hladirrr :/frk. ncllo r'luiun i topLro. .jcr' krlrana kojc pr-oizvotlc mlijckaboljcr)duo\itritiu ldrnlcfillLtfc. r i!c ni,7c 0stltrlttu ohilje:ja sktiu s tuttjskont Alittk,trt a : .i?s 'lcLlnostavan liin n izgtacln.jc prirnjc nonr nraela "uradi sarn"od lrlalcriialr kojiscniilaze firr na nri: zidovi od dasiiKn 0d/ pfozom. Z toplinsku izolaciju kro!ri1lr. . sloln horirontalnil

Crte' 13. Stajas vanjskomklimom

t1-

Sustavi drianja kra|d iznrjena zraka postranim provjc travanjelr iznad zonc iivotinja, bez propuha kroz otvore na zidovima za prolaz sviczcgzraka,a ltctni plinovi izlazc kroz sljeme klova, . u usporeclbi zxt\ofonom staionr sa plibliino optirralZivotinjcirrajLr nc kolidinczraka(kisika), . nruTnja krava_jcu centralnonl iznlLrziitu (s l<lirnatizaci.jorr). uz kojc sc dogladu.jc rrljekamica i odicljcnjc tcl.jcnjc za kfrva, . vlaTnosl tcmlcrntura i zrakl U slitji slidna.jc vllTnostii tcmpcraturi S//ka Unutrainlbst 59. stajes vaniskom
na olvorcnolr. klimom

. stajcosvijctljcnc clncvninr svictlorruz ugradnju svictlarnikr. . kr'avc odnrar-rljuplost(r'!l IcTanjc boksovinra lclunjc). (u so u zil za U stiljama otvorcnom s klinloDrvriicdnost po ulaganja lciiilu (zajcdno sa stcononjunicoDl) iznosioko 3{).(X)0 kuna.S motliitr doblobitii zd|avlja Zivolinjato .jc nnjbol.jc nai.ioliinijc i slobodno clrTanjc krava.Kmtkotrajna nzcloblja nisl<ih lomporatura ogmnidavaju prirrjcnuslajas vaniskon'l nc iirLr klinronr. Prcnlt IfpsLr (1995.) varrjantll olvorcnc stilic jc kombi otvorcna slajas boksovilna za lcianic. To je konrbinacijajeclnog rcda boksova lcziSta. hodnc(blatpovriinc iirokc 2,5 m i nc) poviienog reda boksovaza hranidbu. Uz hodnik za hranidbu ugr-aalene hrasu nilice za doziranjc koncentfaIa.

Slika60. Stalas vaniskamkiimom u Centru zatravnja6tuo, Slieme /\l,thn LiRf\JQflC

1,lE

T

I

Susta drianja krava

II.2,J.Drionje kravano duboLoj prustiru Sustavdrzanja kravanadubokojprostirci (slika61.) moZese primijeniti podrudjiu mau kojima se proizvode velike koliiine Visioaprostora slame. u koji se stavljaproiznosi80 cm, a stirka ovisi duljinivremeno skograzdobljau kojem se obavljaizgnojavanje. kravi treba Po Slika61.Aianie krava dubokoi na Dtostici povrSinu poosigurati prostora. da5,5rn'i 16m'zradnog Temeljni uvjetza primjenu ovogsustava je dovoljno radne i po snage 5-6 kg slame dnevno kravi.Tai sustav vise ima Egd!O!!r - boljikomfor rnanlc virncna te ozljcda inogu. - bolja higijena staji, u - kvalitetnije mlijeko, - manje ulaganja nastambe, u - proizvodnja kvalitetnog gnoja, stajskog - ekoloski prihvatljivsustav drzanja. pro.lrrkorn: lnacajniji nedostatci sustavr. dubolom - potr€bne vede su kolidineprostirke, - veiije utrosak mdaza svakodnevno nastiranje slame. Kruti gnoj u stajama dubokomprostirkom s izgnojava traktoroms se prednjim utovarivadom svaka mjeseca. 3-4 11,2,4, Sustav drianja krava-tele je Sustav drzanjakmva - tele (slika 62.) usmjeren na proizvodnju govealeg Prema mesa. Jakopoviiu (1998.) ovimsustavom drianja kava, ublaiavaju suprotnosti proizvodnji se u mesai proizvodnji mlijekanastale GOVrD4nSrrO
149

Sustai drianja kruya zbog stalnog poveaanja proizvodnje mlijcka po kravi zbog acga sc smanjujc bfoj krava itcladi. SrLSlav dIiania kr-ava telc najboljije na povriinamn KoJe sc nc mogu upolrijobitiza intenzivnu IiltaNku proizvodnju-U je loln sustavu.jcdini proizvod tclc namijcn.icno lovu. Ukupno proizvcdcno nrli.jcko LttloSi za sc olhranu telota sisanicln. Zolcdnos tclclom.riljvcii dio gotlinc kruvatrcbapfovosti nr fasniilku. Udio l.judskogracla u sustavu stka 62 Sustav drzania krava'tele kfNvir - tclc ncznflan -,c. (1opridonosi ckonomianosti ovog sustavt. Vcic.joangaTir.anjc zirli za ljucii vrijcnrc bomvka Tivotirrja stajiurn.Naivcaidio potrcbnchr.anc Lr kravc i tclddnnlrzc na painjlku. PlocjcnjLrjc dd po grlu trcbaosigurali sc najm njo I ha povtiinc. Ztt sLrstuy Lrut,u telc pogolne \u nestle pa:ninc. iurale, linuzin, hdgij:Lo plurn gotttkt. helil i ab('tlin 4ngis. Ktttttltjutoriziani sustuvzs hrunidba kruva konccutratont f)vaj se sLrslav s|rstojiod nellani(.tkog elektn>n$ogrli1cla (crtez 14.),a 1 elektronski dio od: ccntralnog plocesora(kontpjutora).idcntifikatora (pcrilclni mikforadunar), ovretnicc kablovske i veze. A. Ccntralni procesor prati proces hranidbc krava. Pemti podatkc o progmmiran(i i potroienoj kolidini koncentrata pojcdinagrla i cijelo za stado. Prcko pr-ocesora mogu se pojcdinadno pratiti hranilicc, progranirati kolidina koncentrata,vremenski mijcnjati dinanika hranidbckoncentratorn. B. Idenlifikator prina signale s ovrattlice i ialje ih na obr.aduu centralni procesor.Od centralnogprocesora prima podatkeo kolidini koncentrata

150

SustaridEanja fuava

Silos

zakoncenvat

Tnnsporte Dozator

I Kmni boks

ld€ntilikator Owalnlca

V

Centralni

Crtez14.Kompjutotiziana hrcnidba kava grlo na hranidbcnom raspodjcli za pojedino rdcstu io vrcrrcnskoj doza l(oncentmta. kuiistu, C, Ovratnica sastoji clcktronskih zalivcnih plastidnom sc od vcza u je grlu na ovratnici podkojim sevodi u proccsoru. Svakom upisan broj vodida. D. Kablovske veze sastojese od cnergetskih komunikacijskih i Energetski vodiai dovodc energiju identifikatorimau hranilici, .r procesofo komunikacijski vodidiprenose infomracijc izmedu ccntralnog iidentifikatora. (oko Primjenom kompjutorizirane hranidbe znatnije atcdikonccntrat sc proizvodne ili oko 150g po kg mlijeka),sto na pojeftinjenjc 30% utjeie cijene mlijekai ostvarivanje veiegprofi1a. Komhinirano drianie krava 11.3. Kombinirano poluslobodno ili drianje kava omoguiava veie kretanje negoli vezanimdrZanjcmPostojinekolikokombinacija vezanog i hava slobodnog drZanja krava, ovisnoo fazi proizvodnjc o godiSnjem i dobu: 1, slobodno u i drzanje suhostajuvezano drZanje laktaciji; u
GOIIEDARSTVO

l5l

Susrovi dr2anjaArava

Slika Pokretna 63. izmuziSte krave za 2. vczano drZanje krava zinrii slobodno drianje ljetinapainjaku; rnuZnja se pokrctnonr obavlja u (slika izmuziitu 63.); 3. hraujenjc irnuZnja krava staji, ostlrlo u a vrijcmc slobodno ispustu na Ll ili painjaku. Trcaavarijanta kombiniranog drZanja zahtijcva svakodncvno vczanje i odvczivanje krava, utjerle znatnijc Sto na povedanje utfoska rada. Pokrctno iznuziltcomoguiava cjclodnevti boravak krava painjaku. na Primjenom ovakvog izrnuziSta izbjegava svakodncvni se odlazak povratak i kravas paSnjaka stajuna muznju. u smanjivanje mlijednosti, upale virnena i bolcsti nogu.

'/,rotrrn UR {OYIC

152

uNpoi tel,udti 72,
Uzgoj dobrog podmlatkanajvaZnijije zadataksvakog uzgajatelja goveda. izboromkvalitetnih roditelja. Teladi dobre Uzgojteladizapodinje vanjske uvjete tijekom nasljedne osnove treba osigurati odgovaraju6e vgoja. Bez optinalnih u|jeta drZania, njege i hraniclbe- osobito prije i nqkon roilenja - ne moie se uspjeino uzgojiti lele. neposredno PogrjeSke u prihvatu, hranidbii drZanju teladiuzroksu uginuia20 % i vise na uzgoja dovodiu pitanje a teladi, vrlo nepovoljno Sto utjede ekonomidnost obnovu stada i provodcnje selekcije. Hranidba mora biti podeiena fizioloiko prebrambenim karakteristikama teladi. 12,1.Postupsk s teletom nakon porcdq Nakonporodateletu je potrebno:odistiti gubicu od sluzi, prekinuti pupdanu pupkai vrpcu na 10 cm od stijenkehbuha,obaviti dezinfekciju pribliziti kravi da ga olize(slika64.).Ako kmvane olizetelepotrebno ga ga je tele je, radipospjeiivanja Dobro cirkulacije krvi, istrljatiguivamaslame. stavitipod infialampu zbog brzeg susenja. Osuseno tele stavlja se u pojedinadne i dezinficirane higijenskiispravne slame diste boksove dosta s dobiti prvo mlijeko ili Glika 65.). U roku 3-5 sati tele treba obvezalno kolostrum.
GAVEDARSTYO

153

L':goi tt!di Snjeitaj i natin driunja teladi Pojcdinaini boksovi 7a srnjeitaj tcladi trebajubiti od materijala koji ornogucavaodriavanje higijcnc..jcr je lchd vrlo podloinn inlckcijarra.I)()storijcza snrjcitirj boksova lnofiliubiti svijetlc. ;,rdane iodxrjcne od prostoraza tclicnjc. IndiViclualni boksovi nrogu biti snri0itcni izvnnstrjc nr otvorcnorrlpfostoruu obliku kucica izgradcnih od dlvcta ili pla(slikn 66.). U slianognritteri.jala plastiiDin boksoviurl s ispustom lclad moic b0rirviti do odbij lljll od tckuae hmnc. U pojcdinaanirn boksovirra. dirrcnzija 1.2 x 0.13 tclad bonr. r n v i l ( l l 5 d a n an a k o nt c l j c r r j a , l rttiln u skupnilr boksovilna sn'ricitc|lim nadstfcinioanlr u ili znlvorcnirn naslanrbanu- pojcU dinaininr boksovinrilvooih dimcn/iju ( 1.0x I ,8 nr) lolirdmoic bolLvili do 2 mjcscca sturosti. Svakiboksima na preclnjoj strani ugrldcnukanluza napdunje nrlijckom i vodomtc j slc za siieno. Boks urofabiti nastftdovoljnom koliiinom higijcnski ispravnc slanlc. U pojcdinatninr boksovima pod nrozc bili resctkasl izdigi nut izn{d tla oko 30 cnt.

l$r r; -€:i

Slika 64. Krava liie tele nakon teljenia

Slika65. lndividualniboksoviza telad

Slika Plaseniboks indivldualna 66. za drzanje teladi
7\oaiDn l lll:tlol lC

154

Uzgoj !akdi U skupnim boksovina teladrro/c boraviti u poseb nom dijelu staje s kravama u za smjcitcnim boksovima (slika 53.) ili vani u le:onje plastidnim boksovirra(slika 67.).Mo.Ze boraviti iu zat\''orcnimnasternbma - teliinjacirrau skupninrbokso(slika 68.) vimas ispLrstimr ili u nadstlcinicarna ogmdc- Stka 67 Plastiini teladi boksza skupna drzanje nin s hi zida. Teladiodgovaraihladni nadindrianja s mnogoslanrc u nadstrcsnr canrru kojinrr jc tcmpcraturajcdnakavanjskoj.Ovirj jcliiniji zbog jc naiindr'7anja jc. gmcln Nor. ni2ihtroSkova nralno ftzviicnololo boz slcpodnosi tnihposljcdic| niskc i clo tcnrpcraturc -15 "(1. Za napnjanjcvodolr nlogu so Srka 68. Skupri boks s lspustimaza dianie teladi pojiliccu kojima upotrijcbiti se voci[ nc noTc smrnuti (slika 69.). Optirnalna vcliiina skulinojc 6 do 8 tcladipo boksn,Lrzosigumnic l,J m'boksa po telerlr 8ledana do i starosti 1,5 rn: za telad starijlr od 8 tjedana. skupnorndrZanjuu bokU su moie bili 10 do 20 tcladiako.jc napaJanic automatsko. U tinr boksovima za telad podovirnogu biti: rcictkasti, beton ski (presvuieniizolacijskin matcrijalom)is dubokom prostirkorn. colED..tnst t1) 155

Shka69 Palthca napapnie lelddizini za

U:go) leloJi
:{'."

I

\ \ .-\.

pod Slika70.Reieikasli u teliCniaku RcSclkilsli loclovi u skLrlnimboksovimaupolrcbljavljusc za Lrzgoj (slil<a tcluLli starijcod 2 mjcscca 7{).). I'rcdnostjctih podovl dobrahigijcna ruboksu.uz nrininralan ulroiilk rfldr. Ncclostatak.ic nranjaudobnost tcl0di. proizrrrdnj:r grtrlcrkc i ('tL'7:rn(' rnirnipulirrnic njurr. s Dr2anjc poduzahlijcva tcladina toplinskiizoliranonr bctonskonr nranju koliainu shnrc. rrz svakodncvno rasliritnic i izgnt!avlnjc. ito sniiilvil produktivnost radr. Najboljr uckrbnost tclacli rrikroklimau lclianiirku i posliiosc na podus jc dubokomprostilkom.Ncdostatak upotrcba vccc koliiine slamc (oko 2 k g J c n p o l c l c l u lu / : . r : r k u d n e r n u'r . t i r r r r r i c . rr

I 2, 2, Pre h ra n bcn o-li iio Ioike karokteristi ke telad i podinje Nakon por-ocla rasl irazvoj tcladi.Dncvnopovcitvrnje tjclosnc nrasc nijc ravnonlicrno. Odraslo govcdo zavrsavarast u dobi 5-6 godina (tablica 20.). Najintcnzivni.ji rast govcda ostvaruju u pn,ih 6 rrjcseci. ili u lt.5 '/" vrcmenaod ukupnogvremela do zavrsctka Lasla. krn mzdobljuoslvari sc U 32 % od ukupnog rasta. pa .je zu tako brz rast polrcbna odgovarajuca hrarlidba.U prvim nljesecimaprobavr lclddi prilagoclcna.jc tekuic uzirrranju hranc- rrli.jcka. hranaza kdo jc sastavom biolo(korrvrijednoiiu idcalna i tclad.

l5t'

Uzgoj teladi
Tablica20. Ra6tgoveda

Dob,mjeseci
1

Tjgl€€na ma,sa, kg
125 190

prirast, g Dnevni 630 1070
690

3
6

12
18

500 380 430
514 570

24 3 godin€
5-6godina
I w o i C r n o j € v i a1 9 8 6 . ,

600

260 240 60

prcbav ih orgarra,eladi Razvoj Telese rada kao neprc,ivai s ahatonski i .lizioloiki dobrc razvijenim pred2elucima. siriilem i nerazvuenim je postupan Za telad karakteristidan razvojpredz€ludaca, se vidi iz Sto pregleda:
Dob Sirl6ie,%

Predreluci, %
40 80 92

Rodenie 2,5 6 mles€ci
gov€do Odraslo

60 20

Nakon rodenjatele ima detverodijelni Zeludacs dobro razvijenim siristem. Zbogtogaprobavni sustav teladine sadriava celulolitidke bakterije probavucelulozei za sintezubiolo3ki vrijednih bjelandevina B za te vltamma. Probava teladiodvijasekaou monogastridnih iivotinja pomodu enzima prvim tjednima kojima aktir.nost se mijenjau iivota teleta. pH proteolizu. U siristu novorodenog teleta ne omoguiava efikasnu Ako pije odmah podetku ve6ekolidinemlijeka,zbognedovoljne u kolidine HCI i proteolize, nastaju uvjeti za poja!.u proljeva. U dobi 5-6 neodgovarajude tjedana telad moZe u veioj mjeri koristiti proteineanimalnog biljnog i podrijetla. Najsliiniji mlijednim proteinima proteini su ribljegbra5na.
GOIrcDARST'/O

t57

U:goi !e!uli U poactkr.zrhvaljujuiienzinlu rcninu, telenajboljc iskoliStava protcinc iz rnlijcka.Ocl ugliikohidmla tcldd dobro koristi Iaktozu(mlijcdni iedcr) pomoduenzinlalaktazekoja .jc aktivna i nakon 8. dcdna.Osim ldkbzc. mozedobfoprobavliati iglukozu koia sc koristiu zarnjcniciza mlijcko. Do kraja4. tjcdnatcladnctnadovoljnoakti\'lluitntilaruimaltazupa nc nrozcprobavliati ikrob imaltozu.nmilazadostignc normalmu razinunakon pa 6. tjedna. jc znrtniickorislcnjc ikrobaod 6. do 9. ljcdna. Zbog navcclcnih lazloga. osim mlijcka.tclc u plvinr ljcclnirna iivota vrlo tciko koristiostillcizvorcugliikohidfata ilroteinil. Dakle.u prvill1 tjednima 7ivolatclctaprobava.jc uticcajell1 pod cnzinla. kao u 2ivotinia s.icdnostavnint icluccnl. I'r|cktz, leleta ii ncpt'eiiw.rd u prci.it'uto Na bvinu ffi.icllzirlclctaiz ncpfc7ivraa prciivilia ntjvi!c utjcacvNta u hranc. U: runijc prihtdttiirdtlj( tdr'to sijutotit i ko (dtt!tto i u dobi od 10. lo !5. lunu. l(l( lroskia lr?:itu(\ | ) fu) J,5 t,tia!i&u. Ako sc tclc dugo napaiavclikinr koliiinarna ntlijcka.posluicpr!7ivaa u tkrbi od 5 ckr 6 mlcsccr. Utjccrj vfstl hrancna rrzvoj butugitu lcladi vidljiv .io iz poda(lk u sljcclcicm ploglcrlu: Dobteladi
12 tjedana 12Ijedana

Vrstahrane
IWijeko I\rliieko starter+sijeno +

D(Jljina resica, buragovrh cm
0 , 5- 1 , 0c m 1 , 0- 2 , 5c m

Bolja tvolba bulagovihrcsicauticacna jaie upijanjchmnjivih tvari i bolji razvojtcladi. Usporcdos fazvqcm predZeludlcd koloniziraju mikrobi prcdiclusc jeliinijc daca i uspostavlja prc7ivanje. iimc se omogucuicprobavljanjc voluminozne hranc.Volurninozna hrana(vitanlinsko sijcno)utjeie na brTi mzvoj ikroba buraga negolikoncontrimDa hrana. Tele trcba biti ito ranije pfciivaa da bi sc izbjcgli strcsovi pri prilagodavanju tclcta na novu hranu i srcdinuu rospl(xluili u tovu. lit

158

I

Uzgoj teladi , ".---,al

kg omogu6ava mniji podetaktova s tjelesnom masom180-200 i maksimalno isko itavanje kapaciteta rastu razdoblju za tovaod 300do 350kg. 12,3.Krmivs u hrqnidbi telsdi Za hranidbuteladi kodste se krmiva u tehrtem i kfltom stanju.Od puno i obruno kravlje tekutihkrmba za telad/e nai,ainiji kolostrum, nlieko i mliehti nadomjestak. Qd krutih L;rmivaza telad je naivainije litadno ili lucernino sijeno, smjesa, silaia i paia. Kolostrulno razdobUe othrani teladi u U kolostralnom tazdoblju, koie tlaje oko 5 dana, tela.l se hrani (mljezivoili gruialina). Kolostrunr podinjesintetizirati u koloslrumom se vimenuu suhostaju nekolikodanaprije poroda.Kolostrumse sastavonl 21,). znatnije razlikuje kravueg od mlijeka(tablica
Tablica21. Saskv kolostuma
Sastav, %

Sastoici Suhatvar,

12satl 24 sata 48 sati Normalno Kod poroda nakon potooa naKon poboa naKon porcoa mllj6ko
6,5

20,9 2.5 13,7 9,0 8.000

15,6 3,6
7,1

'!4,0

12,4 3, 5

23,1 |munoglobulini(lG) 16,9 Laktoza Vitamin (lJ) A 12.000

Prcteini,

!,9
1,t

2,4 4,2 4.000

o,7
4,8 700

3.000

. I n o r S c h r a g S i n g e r 1 9 8 7 c,i l .P o s a v, 1 9 9 7 . ,

je U kolostrumu visok postotaksuhe tvari i u njoj visok postotak proteina,imunoglobulina.Na gamaglobuline, koji dine najveii dio imunoglobulina, vezane su zaltitne tvari koje osigulavajl] straranje pastuhog imunitetoprotir ruzliiitih tqrcinika bolesti.Pasivni imunitet traje do 20. dana nakon teljenja, kada se formira aktivni tli astiti imullitet leladi.
GOYEDARSTVO

159

Uzgoi teladi Sto je krava viSe izlozcnarazli6itimuzroinicirnabolcsti u vrijcmc jc stvarania kolostruma, vcaa .ic raznolikosl imunoglobulina koloslrunr i bioloiki vrjedniji. je; Osin ik) licluie na u\po'larliani( pd"^ivnog intunitetdteladi, kolo,^tt'unt - izvorcncrgi.jc, protcina. vitarrinai nrinclala. kojilr senc nroie postiii bcz brzi rasitclctanakonporoda; ' kolostrLln sadrziI7 pLlta viic vitamina rastaili vitarninaAncgoliobidno lnlijeko; . djclLrjclaksativno jer iz crijcva odstnnjuj0 zaostalctvari (nlckonij) nakupljene vrijemcintfaLrtcrinog u nzvoja tclcta. iivota teletir U pNirn satima stvilmju uvjcli a dobfozdfavljctijckom sc cijcloglivota. dobruploizvoclrrju i dug Zivolnivijck. ll(di .tlt\uuniLtutinkaril( ahrun( ( u.to(:niko h)lcsli, t?l? notL! lohili liak)slt io -l \ult tidlon lrnrxht. To .ic vidljivo iz podataka uut nrvcdcnihu lablici 21. SaclrTljI(i .jc nljviSi odmahnakonporod.r. rutim brzo pada. ir lmunoglobulini obl.tu sliicnl(Lt llnkog oriiovil ilitko sprjoaavtju ritzvoi brktcri.irLlcfiicvinrr.llt:t) |:i ta i(, Ialosttu tu t)tu.\(,(rtloguttiti tclct i i : sIj rtlctti h ro: Iogrt. . plollrzzaititnih1v1rri kfo/ stiicnku cfi.icva nrogui.jcsilnlou Drvilnsdtinlil Tivotatolctal . nakon2,1h potp0nosc gubi propustljivost ganlnglobLrlina zaslilninl sir tvariulal sanlo su u prvirn satimn cnzirri u cr-ijcvnojsluznici inaktivni. pa gamaglobulini zlStilnirn sa tvrfilra moL:u ncpromiicnjcni proaiu kfvotok leladi; ' uzrodiicibolesti prisutni vca u pNirn satima su iivota tcladi. Sisanic ili ndpdi afiie kolostuht oht? Sisanjekoloslruna irra viic !!qdqst4!4k!i telc uznemilava klavu. higijcnavirnena proljevteladi. slabija uzrokuje novoroalcno pronalazivime tek lakon 4 sala.a u prvote]ki inakon 6 tclc (prckasnouzimanjekoloslruma), sati

160

- ve6inateladi (oko 80 %) podinje sisati prednje sise u kojima je koncentracija zastitnih tvari nEanegou stra;njimsisama, - kolosfummladihkava do 4. laktacije sadrzi % manjeantitijela 30 nego kolostrum pojave proljeva starijihkrava,Stojerazlog dei6e teladi. Nap4l4qi9__k9lq$ruq9q bolje je jer se tele moze bolje opskrbiti imunoglobulinima. tele ne moZedobiti kolostum majke,dajemu se Ato rezervni kolostrum zakiseljeni ili kolostnrm dn-rgih kava. U prvirndanima ne trebapopiti viseod 1,5do 2 litre kolostrurna tele u jednom je ogranidena napajanju. Ova kolidinakolostruma obujmomsiri5ta kojiiznosi1,5do 2,0 lite u teleta tjelesne mase kg. 45 Napajanje teladiobavljaseiz plastidne gumom boceili kantesasisnom (dudom) sljedeiinadin: na po L dan - 4 puta 1-1,5 mlijeka, L 3 2.dan3 - 4 putapo 1-1,5L mlijeka, 3.dan2 - 3 putapo 2-2,5L u ijeka, 4.dan2 putapo 2,5-3,5 mlijeka, L 5,dan2 putapo 3 L mlijeka. Teletrebapopiti najmanje litarakolostruma, 25 Postotak uginuiat€ladi kojane popijekolostrum je od 50 %. ViSak viBi kolostruma moZe davati se teladi,ali razrijeden vodom1i2,Rezervni kolostrum ostaloj s smzavasena -20"C i duvaza teladprvotelki,uginulihkravaili kravakojimaje izostala laktacija. Rezervni kolostrum uzimase iz strainjihdetvrtistarijihkava jer imavedu koncenftaciju zastitnih tvari. O cijeni kravljegurlijekai urlijednog nadomjestka ovisi kojom 6e se vrstom tekuie hmneteladhranitinakonkolostralne fazei koji ie sesustav hranidbe orimiienitis obzirom kolidinutekude na hrane. Mlijeini nado jestak Mlijedninadomjestak mlijekau sadrZi % (najmanje %) obranog 60 50 prahu. (do Obrano mlijekomoZebiti djelomidno 20 %) zanijenjeno suhom sirutkomuz dodatak glukoze. Mlijedni nadomjestaksadr1l i 10-20 %o rafinirane biljne masti kao izvora energije, vitamine, minerale (mikroelemente), probiotike i antibiotike. PoZeljnoje da mlijedni nadomjestak sadrzi suhipivskikvasac djelujepovoljno apetitteladii koji na

I6l

Uzgoj teladi razvoj bufaSa. Dio pfotcinau nadomjcstku mlijcko moic sc zamijcniti za protcinskim konccntratornsoje bez tripsill inhibitora. VaZnakonponenta LL sirslavulnlijednog nadonjeslku lrebtlo bi biti rnljevenolanenosjernekoje u probavnorntraktu stvara zaititnu sluz kao barijcru za patogcncorganizrnc koji izazivaju proljev leladi. Uz ekonomskckoristi kvalitetanmlijeini nadorricstak ne sigulrri.ji u uzgojurcladijcr mu sastav varirakao u punog .jc mlijeka. Suhi rnlijcdni nadornjcstak korisli sc u obliku otopirlcdiji .jc saslar rrlijeku.Mlijer)ni sliian kravljcnr nldorrjeslilk otiLpa u vodi u omjcru l:8 sc (1 kg sLrhog mlijcirrognadornjcstka ll lilara vodc), lclad ga dobiva u na tckuacmslanju..ier.joisko|iilavanjo oncrgijc bolic za l5 do 20 7u ncgo Lr hmnidbisLrhinr nrli.icanirn nadorn'cslkom. Iilzlozi Lrpotr'cbc nrli.lcanog nadonlicslka htaniclbi u lclacli: . nrTa ci.jonaolopinc nrlijcanognadomjcslka I l- kravljcg mlijcka .. ( = 2 . 2 0k n : I I - o t r p i n cm l i j c i n o g l d o n r i o s t k 1 . 2 5k n . 0 z o i i c n uI k g n suhognrlijcinognadr)nricstl(ir l(n). l0 . ncnrilflrzlikcu flrzvoiu lcladi. . i/icdnllacn srstarotrpinc nrli.jcinog nadomjcstka. potiaosc ll/voj bumgn. lazliku od punog l\4liicanil]] nird(nrjcslkoDr Za nrlijcl<a. nlijctni sc nldomicstal( probavnom u tlaktu zadrZava krrio,3-4 s|ir. a purloInli.ickol2 sati.Zbog logn lclild u/ mlijcini nrdonljcslak.icdc vi!c osnovnog obrokr.ik) utjcacnr blii priicl0z lcladiu prc7ivaac. Stttits( iu tehul Za prihlrnjivanjc tcladi u dobi od I0 do l2 dana uz kvalitctnu r u l u r r r i r r u zlrrrr.' r r rrrr.p . ' t r ' . h l j : r r . r ' r r . . , i r i i . . r n i . s L : { l : ' r l , r l F _ , r \ . r ' . . r Slit cr snlig!4 Lrpolrcbljava z prihrriivanjc tchdi u mzdoblju se hr-anidbc tckuconrhranom.Sta|tcrza tclad sadrii najrranjc lE'% sirovih prolcina, od toga l0 %, anim.llnog podrijetla. Llneno sjenle ili lanena pogriu Lr slarter smjesi djelLrjcpovoljno na prcbavu teltdi. l_elacl dobiva staftcrpo volji. Startcr.ic bolii ako.ic pclctiran. Nakon2. nljcseca l cba tele dnernokonzumirati 800 1000g ckrrnaksiuralnokg staftera. 2 Crovel smig!4 upolrebljava za ishmnu teladi nakon odbijanjaod se lekLrae hraneu dobi 2 mjcscca. tjclcsnom s nrasom oko ilo kg. Dajc sc po

l6:

(l.goj t(l.tli volji dok se ne dostigrledne!no konzLrlniranje kg. (lrovcf trcba sadfTavati 2 15% silovihploteina. i Sastav star-teragloveral
Slarter, % 540 150 1 00 30 10 05 05 1,0 100.0
S fovi proreini z v o r!:r e m o v c 2 0 0 2 180 Grover,%

60,0

Suncokrelova saama

10.0 15 05 05 10

D kalcjev losfat Sol

r 0 00
150

Smicso tcLrdlfcbaju bili ul(usrlc /a isadtirlrli N l i l ,c n c r g i j c . lhluninoznt hrunu u hrunilhi tahuli V)lunrinozn hran lir hfilnidbu lclildi ' r . L . r ' i t i r | 1 , ,l \ i , l i l J l r . , .I i r . r , i r r . i j r r r ' , I ,, i l i l u c c r - n i n os i . j c n o s p u n o l i i t a (vit.urinsko siicno.Il. ili Ill. otkos)tclctLr s c . l . , j cu \ r ' . j i r u , ' . . 1 1 0 . , i , ' 1 2 . , i : r r r . r f n r k o n o r o d a( s l i k a7 1 . ) . . l a s l^c s i j c n o p -t n er r r i j ub i t i t \ \ i * ' \ ( | r r \ i . r , \ l t ( r ' rI clanc bi doilo do ulcknuialcdir.Na priu . c c l c I n u ) ( p | i r i k r r . r t i u . l . 1 0 ., l . r r r : r na(0nporoda. Sr< rr':tc .il:r7. lcli,,l In,,/. ir,ti nakon I nrjcscca starosti. Plosjeirlii t l n e r r rk u l i i i n r : i l : r u k , , j r r. l . n , , j ( , i c l .r l r tomrazdoblju iznosi3 do,1kg.

po kg 6.4 (lo 6.1 M.l

Slika71. Kvalitetna siienozatelad

161

ym" 73,
Postoji razliditihsustava viSe hranidbe teladi,ovisnoo; L nadinu uzimanja tekude hrane, 2.kolidinitekude hrane. 13.1. NaCini uzimanja tekute hrane Dvasunadina uzimanja tekude hrane: - slsanJe, - napaJanje. je Sisanje prirodninadinhranidbe teladimlijekom.Primjenjuje na se gospodarstuima sustal'u pasmine). obiteuskim iu drzarjakrava tele(mesne Prednosti sisanjal - teledobivazdravohigijenski ispravnomlijeko optimalnetemperature, - utjede povoljno na razvoj vimenau prvotelki, - uhoiakrada minimalan. je Nedostatci sisanja: - mogu6nost prezderavanja proljeva, teladii pojave
GO"EDARSII/O

Sustuwd

165

Susktvihraniclbeteladi nelnogLranost kontrole mlijeinosti kmva ipravilnc hlanidbe kra ji jcka, va prcrraproizvodn m1i potrcbno iznruzivanjc visoko .jc rrlijeinih krava zbog zaostalog rrli jcka nal<orr ja. sisan - sisanjc tclcta izaziva poviicnje konccnlfaci.ic cndoffina hipota u lilrlrLrslr, uljede pojavulakilo na lacijskcancstri.ic kfava. Nupui dItj a t)In()gu(td \\! - ishrirnLr tcladi otopin(rr mlijcino{ nadonrjcslku. - plavilniju hlanidbu tclircliodlcdcnomkolirlinonr nrli.joka. - prlvilnu hl.tlnidb0 l(ftrva prcuril p|oizvoclnjiInli.iokr na tcficl.irl kontnrlcnrlijcinostiklava. Ncdostlllk nrpaiitd{ .jc vcii rroTc utfoiak ftrda. lri no(loslatak sc izbjcii plirrjcnonl oprcnlc zr a!r1(rmlltsko janiclclldi. nrpr NaPilinjc lclu(iinloic sc obtviti iz otvorcnihili rrtvorcnih posLrda dudonl siskont(slika 72.) s odnosnoiz stal<lcnih plastiinih ili boca (na prirnjcl od (loca colc) s (slika73. B). Naryrjanjc cluclonr vc icg brojatclMi nroZcbiti kompjuto 'lllad (crtcZ15.i slika74.). dziruno oko vfata nosi ogrlicus aipovima. signalckojih prcpoznajc kompjutor Na taj naiin postiZc racionalnijc sc i higijcnskiispravniic napaianjc tcladi a proljcvtcladi.jc rjcdi.

pasude s dudom za Slika72. Otvarene napajanie teladi

teladiiz kante Siika73.A Napajanje B Napaianjeteladitz bace (Fota:Geishauset, Leh4

Suttavi hranidb e teladi

napajanja Cnez15.Shenakonpjutarizinnog teladi(Posavi, 1997.)

Slika74. Kompiutotizirana napaianje teladi

Mjerc za uspjei o napajanjeteladi Temeljni preduvjeti uspjeinog napajanjasu besprijekoma distoia posuda napajanjeodgovarajuia za i temperatura mlijeka(38 'C). Mlijeko u siri5tumora se Stoprije usiriti da ne bi proJazilo crijcva i u prcuzrokovalo proljev.Brzinausirenja mlijekaovisi o temperatu mlijeka. Za usirenje mlijeka temperature "C tleba samo5 minuta,a uslrenje 35 mlijeka temperature "C traje34 minute. 20
GOIIEDARSTI/A

Su.r|ai ht a,1i.lb(. teLadi U prvim darljma :ivora teletll mlijeko tfeba zaobiai predzclLrdac i dospjeti u sirilte Lrk(ielru sc rnoZc potpuno probaviti. To .jc onrogrLicno zxtveranjcnrjcdnjakova ili.jcba ('-rrlr'ls ocsophagus)(crteZ 16.). Najjadi poticajzn stvaranje ilijeba jesl sisanjc. .lcdnjakor' 2lijcb Inotc sc uspostaviti i napajanjcrr l<antc iz koja nrorairrati gutnenu dudu (slika71.-A).Pi tonle glnva leletir ncrr'abiti poclignLrta pfcrra gorc. NulalLtnjen iz kunte ltz lut[c dio lijeI.L uluzi u l)unt.gi izuziw pntbawtc \ ktnj( krtt 17.). SarIo Lrlorn polozrjuglavotclctasvc rnlijckozavfiavau sifiitu-Tclad (u sc nlr)zcnapriatitcl(Llcom hranonlstajskc tcrnpertture prvin daninta ne niiorrr od 20'f ), nujboljc oko 25'( . Lrz zakiscljavanjckolostr-urna koiccntfiranonr ll5'l' nrlavljcrrn kisclinon tazrijcrlcnon \,odon (Ltomjeftl s | : l 0 ) u k o l i d i n4 0 l n L p o l i l r i i l i 3 0 i po lilri ostrlc tckuachfanc.Na lnL la.j naain porccrva sc kisclost srr(lfiirjir siriilir pll ispod4.2. lirkva kisclost dovol.jnr .jc zu uniitcnjc patogcncmikrollo|o (/f,. r'oll) koia nirjaciao i/iiliva pojavLr proljcvir lcLrdi. Zirkiscljcnu lckuau hmnLtbol.ic .ic davntisiskorrd n0 i/ klntc..jcfsc t u k ou m a n j u j m i r i sn r r u v l j k i s c l i n o c c pri koji ncpovoljnouticacnii irpclrllc Cftei 16.Poloiaiglaveteleta sisaniu ladi. jcnonrocluovara postujuiih l)rinr paka s tclirdi nxkon poroda.nailina tLZanja naiina hranirlbc i tcladi.uginuaiileladine bi snrjela biti vcaaod 5'% Stojc manjcod ueinuialcladi u naprcdnirD/cr)lljanra (Njelllaaka. gtljc iznosc l()Nizozemska itc1.). od l5 %. S obziroln na iinjcnicu da je llspjesanuzgoj le1aditemell ckono m i t n e p r o i z \ o d n i c n l i j c k ai d a s c Crtez17 Nepravilan r poiaZajglave telek pri napatanju nliiekan itctc nastalc u pr-va 2 tnjeseca

Sustavihranidbeteladi kasnije moguispraviti. ne potrebnoje poduzeti mjereda segubircileladi sve srovrse smanje. 13.2,Vrste i koliiine teku1e hrane u uzgoju teladi T€ladsemozeothraniti: 1. velikitkkolidinana tekutehrane(800d.ot 000 litarc po teletu) : - punomasnog mlijeka, - obranog punomasnog I mlijeka, - mlijednog nadomjestka; 2.snanjenimkoliiinama tekute hrane (od 500do 600litara po teletu): - punog obranog i mlijeka, - mlijednog nadomjestka; 3.nihimalnin koliiinama mlijeinog nudomjes,*o oko 100 li,ara po teletu. l. Velikekotitine tekudehrane: I.l. Hrahidba telqdi velikimkoliiinama punomasnog hltijeka: - je skupa. je porroinjaI 0 L jer mlijeka.ikg prirasta, - pjjlflj"j" se.u seljadkimgospodarstvima odbijanjeteladi uz s 3_6 mJesecl starosti, - omogucava razvojteladi brz uz dnevniprimst 1000_1100 g, - opravdanaje akoje teladskupa o&upna a cijenamlijekaniska, - uz primjenuove metodeteskoie nastajunakon odbijanjateladi zbog moguiihprobavnih poremeiaja. L2. Hranidba teladi velikimkoliiitvma pukog t obranog ttlijeka: - je skupa metoda. mjenjuje samo teladvelikeuzgojne P se za vrijednosti, - telad odbijas .].5- 4 mjeseca se sarosti, - omoguiuje dnevni prirast900_1000 g. Trolkovihrane izlose l7 kn pqkg prirasta teladi.
GOI/EDARSTYO

169

Sustavi hranidha teludi 1.3. Hranidbtt tdatli velikin kolilinatna mlijeanognolonlje"^tka: - primjenjujc r tovLr sc teladiza "biiclo"meso. - odmah nakon koloslrumaupotrcbl.i.rva mlijeini nddonljcstak (bez drugc se hrane). - potrosnjapo kg prirastaiznosi 1.5kg rnlijednognadomlcstka, uz prirnjcnu ovc Drctodctov trajc 3 mjcscca uz dncvni prirast 1300 g i randmarl65 'X,. - meso.je blijcckr.jcr teladnc krcac. u rnlijekunonrl dovoljnoicljcza pa sc a se razvijaancnrija. TroSkovihratc i4q5q!f;!(4 pq l<gpl.asta tetad,.

2. Smanjono koliainetekudchranc: C)vin nnainoln hmnidbclclirdi skrnauje vrijcnlc tckuic hranidbc sc ti. pa.ic i do 2-3 micsccaslarosti. poliio tclc da uzirra sijono i sm'csu Sto llzv<rj prcclTclr.rcllca bol.ji. 2. L lltunilhu taludi sDtatijoont k)!iiin(rn punog i t$runog nlijcku: - ukupn0polr'oinia iznosi500-6(X) punogiobranog mliicka(200 L puno L r -300-,100obllno mliicko). I- tclutl:.c.rtlbiju rnli.ieku I2 t.ic(iirnx . r'ti 5urusli. - ukupnosc polroii 5(f(;0kg srnjcso 40-50kg sijcna. i - posti2c dncvniprirast800 g/don. sc Troskovi hranc izposcpe kg p!iIr!1!LL2,Lk!. 2.2. IIrunitlht tt'ltuli nuditn koli('inuDru tlicanog nulomicslk.t: t - .icdan od vrzniiih naaina je uzgoj:r lchdi. - lekuia hranidbr tcladitraje2 micscc.r - zavrSna iznosi llul20 kg uz potrolnju 17.8 masatcl0di starc3 mjcscca 20,7MJ NEL/kg plirasta, - postize dncvniprirasl800 gr{nra se Ciienahrancno kg orirasta do I I kn. l0 3, Hranidba tcladi minimalnim kolitinama tckudchrane: - odbijanjc tcladi provodi se s 5 tjcdana slarosti nakon I00 L pohranjene tckuie hrane,

1\1,ti,tn LRt.\lOt 1l

170

Sus i hranidbe teladi tav + starter sijeno volji, + trosisednevno L nadom_jestka 3-4 po postiZe dnevniprirast g, se 200-250 niii p rastkasnijesc nadoknadi kompenziraju6im rastom, Ovotfi metodotn hranisesamonuika teladt\amienjena lovuCijene krmiva koje su uzetekod obraduna hranepo kg prirastaza pojedine metode hranidbc tcladi:

-

punomlijeko obrano mlUeko starter grcver sijeno

2,2Un4<g 1,2krlkg 2,0kn/kg 1,8 kn/kg 0,5kn/kg

- mlijedninadomjestak kn/kg, 12,0 13.3. Sheme hranidbe teladi razlititim kolitinama tekute hrane U shemama 2. i 3. opisane navcdcne l. su metode uzgojuteladi,s u obzirom kolidinutekude na hrane vrijemeodbijanja i teladiod tekude hrane.
1.Hnnidbavelikim kolieinama teku'e hmno( puno + obrano nlijeko)
Ti€dan
1. 2. 3.

Obrano mlIeko, Uden

S[eno,kg

SmJ€sa, kg

puno

{

kobstfum r l7
8

5. 6. 7. 8. 9_ 10. 11. 16.

I ro Lro
I 6 2

;l
'l l .o*".
550

po voll po voll

povolii povolji po volji po volji

:J

Ukupno

450

45

80

Troikovi hraneiznose17 kn po kg primstaod 40 do 150kg tjelesne mase,
GOYEDARSTIIO

t7l

Susta hranidbe teladi 2. Hranidbavelikimkoliiinana mlijeinog nadomjestka Tjedan '1.(kolostrum -5 3 dana) 2. 3. 5. Otopina, Udan 6 7 8 I 10
ll

Odnosnadomjestakvoda i

5,5 9.-10. 11.-12.

Ukupno
l z v o rU r e r n o v i a 0 0 2 . : 2

900

Troikovihranc kg prirasla po iznosc 17,5 od 40 do 150kg tjelcsne kn masc. 3. HQnidba teladismanjenim koliainama mliieinognadonjestka (110.120 kg)
Ti€dan 1. 2. 3 5. 6. 7. 8. L 10. tt. Ukupno 80-90 Mlijeko Udan Mlijedni nadomj€slak, udan Starler Grover Sijeno

5 7 6 6 5 3

t
+

2,okgld (suhr) 30-35

2,0kgld

I

1,skg/d

s0

50

50

l z v o rU . e m o v4 . 2 0 0 2

Trolkovi hraneiznosel0-l I kn pu kg prirailaod 40 do I l0 ili do I20 kg tjclcsnc rnase.
Zn n LReIPt t

t'72

hra idbe teladi Sustavi

Jednokrot o napajahje teladi teladse mo;e napajati uzgoja, i pojeftinjenja Radi pojednostavljivanja jednokratno umjesto uobidajenog dvokratnog napajanja. Prednosti napaianbllg!!4!isq iednokratnog - manjiutroiakljudskog rada(za50 %), - radno (atraktivnije!), u se vrijememoZe orgallizirati jednojsmjeni - omoguiuje teladi,zadovoUavajude stanja postizanje dobrogzdravstvenog teladido 5 %. i priraste (0,75-0,80 kg/dan) niske gubitke jednokratnog teladi: napajanja Prikaz Dana
0-12 Nllijedni Smjesa, Sij€no, Nadin Mlijeko, nadomjestak, t(g kg napajanja L kg

obj€kt

porodiliste dvokratno

1 3 - 2 0 t€li6njak jednokratno 21-50 teli6njak jednokratno 5 1- 5 5 teliinjak jednokratno 56-150 teli6njak

+ +

+

+

+ + +

+
90

Ukupno
Lzvor Ur€movid 2002.

100

Dinamika razvoiamsplodnogpodmlqtka govedanavedenje u sljedeicm podmlatka Pozeljan razvojrasplodnog pregreou:
razvoja, Razdoblje mlesecl dnovni Prosjedni parast,g kg Tjel€sna masa,

poc€tna
40 80 40
186 4U 491

kajnja
79 185 185

19199:2
3-6 Prosjek teLad

!:12
, 17 2i
22 '27 (letie^ie)
z v o rU r o m o v i a , 2 0 0 2 GOIIEDARSfI/O

880 800 750 670 600 610
650

320 400 490 595
595

186

1',73

*

Sustavi hranidbeteladi 13.4.Mogu(nosti racionslnijeg uzgoja teladi u Enatskoj U Hrvatskoj sena velikim farmamatelad odbija od teku6ehraneu dobi 8 tjedara. Na obiteljskim gospodarstvima telad mpajaju velikim kolidinama mlijekaa odbijajuu dobi od 3-4 mjeseca kadaim je tjelesna masa130kg, je s ekonomskogmotrista leopravdano jer su troskovi hmre po kg To prirasta dvostruko vedi od troBkovahraae pri branidbi teladi ogranidgnom kolidinom tekuiehrane. Neoplardanoje zanemarena upoteba mlijeinog nadomjestka htahidu bi teladi, a otlje d|ostrukojefti.hiji od kxavljegnlijeka. To je velika rezerva proizvodnje u ostvarenju ekonomidnije mlijeka. Njegovomprimjenomu hranidbiteladibilo bi znatno viSekavljeg mlijekazapohebe stano\.niStva u Hrvatskoj. taj nadinpovedala se dostatnost proizvodnjimlijekau Na bi u Hrvatskoj,koja sadaizrLosi Vo. 87 je TroSkove radau uzgojuteladimogude smanjiti(u stadima ve6im s brojem kava) automatizacijomhranidbe tekucom hranom i uvodenjem jednokatnog umjesto dvokatnognapajanja teladi.

Zvoninir UREMOYIC

Uzgojjutlica . imaju nranju rnlteanost nakon tetenja, sklone su masno.jdegencraciji jajnika ito dovodi do neplodnosli, . irnaju zamaSicno vimc s manjc iljczdanog tkiva. Hranidba.junica rnorasc tcmcliitina kvalitctnoj voluminoznoj hrani,lto utjedena pojellinjenje troikova uzgoja. Primje obroka za rasplqbg illlilg temeteni oa volunlinozno.jhrani (kukuruzna silaZa. lucernino sijeno. pivski trop), koncentriranoj hrani (visokovlaZni pogada) nincralnim silirani kukuruz.posijc.suncokrctova i navedeni u lablici22. srrjesama su Iablica22.Dnevni obtocizajunicetuzleitedobiitjel-asne mase
D o b j u nc a

Dnevni silaza 5 5
1 2

Krmva,kg

prvsr(
pogaaa 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 5 3 5 ; l ?

(tjel. masa 150 kg) 7 - 1 2m j e s e c i (tjel.masa 250 kg) 13 18mlesecr (iiel. masa 350 kg) (tjel masa 450-500kg)

10 10 10 10

2
l 2

' O b r o c al u nc ed o s u h o s l aza p r o s l e nd n e v n r r a s t 6 5 0 q . n p z la l z v o rU r e m o v i c 0 0 2 . : 2

I 1.1. .htnice pred telienje prije teljeda kao i krave. Junicemorajuprodi mzdobljedva mjeseca Ako ih nc hranimo odgovarajuii na nadin otclitic slabiiu tclad,imat ic slabijc razvijcno vimenakon teljenja iproizvest manje ie mlijeka iduioj u laktaciji. je U tablici23.navedeno nekolikooblokazajuniceprije teljenja. Dncvninr obrocima, navedenin tablici23.,bit ie omoguien u dobar
razvoj l'etusa visoka proizvoclnja i nrlijekau L laktaciji. Junice se trebciu teliti u dobi 25 27 mjese.l. Najbolji i najjelliniji uzgoj junica je uzgoj na painjaku jer povoljno cljeluje na razvoj ploda,
7\\,trrn URtil OU('

176

L lui.iunt,'t priieteljenja Tablica Dnevni 23. obrocizaiuniceu razliaitim razdabliina
je Bazdob prijeie lenia,dana 60 15 10 15 do teljenla

Kukuruzna sila:a, kg Travna siaZa, kg Luc. jeno kg s Pvskitrop, kg Smlesa. kg kg Slama tr/linera smjesa, na kg zdfu!st\icr1o stunioi posti/anicmsplodnokon d i c i j c . j u n i cA L o n c r n . r r k. 1fclaiiiuku. .iLrnicilnlu bil osigul1lliodgo\'Llfu 7 i u a i s p u s(ls l i l ( r 5 . ) . ()l)li Ilu ln i l)k)\lt t:tli dntt,ui l)t it (\t i:ut)\i 650g.d jtltitr tirlrtnt' nutt txl llil)-)00 lig tht loirtLt \nht)\tdjd.

10 20 3 0 5 - 3k g 3 0,1
5 5 05 30 0.1

20 3

5 5

3 01

0.1

Siika75. lspustza nsplodDejuntce

11.2.Tcilio/c ti
'lcikotc

talic ju.iunicu

rko pri tcljcrjLr.junica Vcae Dcltopli tclicniLr su kfa!r. osohit(r . . f r ' f r i l ( r l i : r r e . l u r , , l t r t n trill c ' r r " r . ' l r i , . " . r , * i , r r ' . r r I i r .- . i . t I . t r , , t r t ll . bikovakoji rlaju vclil<utclad. MuikLr lclad iLrnicr lcic lcli. KriTilniclrl p a s n i n ac t u s . i cc c i i . j a d ip r j c t c l j c n i cc i c . N u j v c ap o s k nk j L r r i c r( o k o I t i l 35 %) lcli se rorralno. Osim !tubirki tclcla, tcikocc p|i tcljcnju junicl Inli.jcke u nclovol.ino zdravstvcno na slanjcpNotelki.no proi,/\,odnju utjcau To.jcvidllivo iz podrtaka L hktaciji ina njihovureproduklivnu clikasrrosi. 2,{. u tablici ir 7a Tcikoic pri tcljcnju.junica Lrljeaunr vete izlLrdi!anjc proizvodnic i rld u odnosll na normalnootcljcnc licc. Uacslalost ovjh lcikoia 74 .jL

Lt7

junica Uzgoj je (distocija) pasmine: Vuza derzipasminu, razlidita za pojedine 8,2 19,9% zaHF (Uremovia, 1994.).42,6 zabelgijsko plavobijelupasminu. To pri Tablica Utjecaj 24. teskoca teljenju proizvodniu na mlijeka, zdrcvstveno stanje i
plodnost HF junica

Pokazatelji
Kolidina mlijeka 1.laklaciji, u kg

Normalno teljenje
7.O70*

TeSko teljenje
6.812*

% mliieane masti
Zaostalaposteljica,% Servisnorazdoblje,dana "/" steonosti

3,23

3,21

32,3**
158,7

173.3 64,6**

l z v o rU r e m o v i C u r . 1 9 9 4 : s ,

Bududi o kolidida ni rrlijcka i rcproduktivnojcfikasnosti ovisi ekonomidnost proizvodnjc rrlijcka, potrcbnoje poduzeti mjere za postotkai smanjivanjc posljedicateskih leljenjar izbjegavanjem bikova koji daju klupnu telad, odgovarajuiom priprenomjunica u suhostaju,savjesnijim i pravilnijirrpomaganjem pd teljenju(slika?6.).

Slika76. Uredajzateljenjektava

proizvodnog Navcdcnc nrjerepridonijetie boljemiskoriitavanju kapajunica. citeta mlijednosti

Zroninir UREMOYIC

r78

goved,u Tow 75,je Swha tova goveda proizvodnja mosa.Intenzitel proizvodnje mesa iskazuje godiSnjom kolidinom polovicama kravi. po se mesa u pove6ava tjelesna Tovommladihgoveda masa, popravlja ili se kvaliteta mesatovom starijih goveda.Poveianjemdelesnemase nastajcprirast prevladavaju biomase kojoj,uz voduiminerale, u bjelandevine. starijihse U goveda prirastsastoji pretezito loja. od S obziromna dobpostoji viie yrsta tov.t: - tovteladi(zabijelomeso kaomaterijal daljnjitov), iJi za - tovmlade junadi(do 15mjeseci), - tovstarijojunadi 24 mjeseca), (do - tovodraslih goveda. Teme razlikatova je u intenzitetu kvalitetipdrastai vrsti hrane ljna i kojaseupotrebljava tov. za Prirastteladi i mladejunadi sastojise od mesas neito masti,Stoje rezultat rasta. Krmivakoja seupotebljavaju ovome tovujesukoncctltrati u i voluminozna hrana. goveda Budu6i su odrasla da prestala rasti,pirastom sestvara prctezito jer se za prirastlosije masno6a. Tove sc pretezito voluminoznom hranom,
GOYEDARSTVO

179

Tov goveda Tov odraslihgovedaje kakvo6c ne isplati upotrijcbitiskupi koncentmt. masni tov, proizvodi se mast za koiu na trZiStunena rnteresa.

I
su. - vrstil i kvalilcla hranc. - matcri.irlza tov,

tova I 5,t. eimbenicio kojima ovisiuspjeinost junadi
l/i!t iifi1l)enikd utjeic nu u.\plc.it1t)sllova iunddi. o noj'ttiniji - p snina. - dob.

spol.

- konpcnzirajurli tl tovu govcda. rast

I'{snin{. Mc,\rc \Lt pu\nine .ictnle, liuLtzin, hct'/inl. pktwt-biir'lu su.ti i( lal4(, nonl14t)no( h(,lgil\ka, dhaftlinLtngtn. l;ontliniruntlxttt]1itl( u ntcsai masti.ito.jc nstu. povoljrriii oclnos lkl lc pilsmincintcnzivni.jc .jc Zbog protcina vodcu pr'ifltst!. i lrasti a vcaogLrcljclit r-czullat nranjcg udjch pasmina prirasla nrcsnih mrnjt ncgokalofiisk vfi.icdrn)st logl.ic kalorijska (kfiitlncibuic) ili mlijcinih pasmina pfiraslil prinritivnih vfijcdnost fasmina ( h o l i r a j ni i / i i s k a ) . l pfirastci iskoriitavanjc hr-arrc rtavoclcn.ic u Uljccrj prsmin0nil (lncvDc t.rblici 25. prircste iskari'tavanie i hrane tovumlade u na Tabiica Utiecaipasmine dnevne 25. babybeef iunadi Pasmina
Simenialac CrnoSara frizijska
, 1 HJ = 6.20 MJ NEM zlor llremov c, 1984

Ukupni pnrasl, kg
255 243

Dnevn pr rast,g
1,27 1,21

prirasta UtroSak/kg
HJ* Pb, q 622 700

6,07 6,85

pasntina, u odnosno razliiitoi Vclikc su razlikcu brzini lastapojcclinih nakLrpljanje loja. Loj sc rrmrle dobi u kojoj pojedineptrs:rinczapodinju iarolc hcrforda aberdin i angusa, kasnijcu simenlalskc, a nakupljru l'rizi.jca, lnaselih tov do vedezav*nc t-jclcsnc i lirnuzin pasmine Slo ornoguiava (1978.) fiizijski biii6i, Lr odnosu na pdsrnina. Prcma Ddnicl(e i sLrr'. tniSianog inlenzivnimtovorn imali su 7 %Jnanje nernasnog simcntalskc, i 20 % viic masnog lkiva. Zavlina tjclcsnamasau tovu liiziiacanc tkiva zdjelidnoi u tfeba biri iznad 550 kg. Loj sc nakupLja bubteinjakugoveda,
ztDritir IiRE)\IOllC

lE0

Tov goveda

ispod koZe i izmedu mi3i6a.Mramorirano Supljini, meso nastajezbog nakupljanja intramuskulame mastiDob. Impulsirastanastaju pod utjecajem hormona rasla.Inpuls rasta je dimbeniku proizvodnjimesajer utjcdc na retencijudu5ika i vaZan nakupljanjc bjelandevina na bolje iskoriitavanje te hrane.Impr si rasta najjade djelujunakonporodapa do 15 mjcscci.Intcnzitct rastaiskazuje so je Zivotinjamladatov je kaii jer su prosjeinirn dncvnimprirastom. Sto pirasti veii, manjije utrolakhrane kg prirasta boljaje kvaliteta po dnevni a mesa. Utjecajdobi na rezultate tova.iunadi vidljivjc u tablici 26.
Iablica 26. Dnevnip rasti utroiak hraneu tavusimentalaca razliiite dobi Kategorija Toad Junad 12.mj do Junad 15mj do junaddo zo mj
' 1 HJ= 6,201,,1J NEM

Dobna Tjel.masa Dnevni krajutova, na krajulova, parasl mj. kg s 256,8 tl 15 22 410,5 486,7 561,3 1,26 1,47 1,32

prirasta Uiro$ak/kg HJ*

Pb, s
466 568 571 420

5,65 6,73 10,41

Najbolji postizu do dobiod 15-16 udinci tovusimcntalaca u se mjescci. Tadaje nakupljanje bjelandevina visoko,a rnasti nisko.Nakontoganaglose poveaava (Car, 1981.). nakuplja masti znatnije hrane kg prirasta po utroiak U pojcdinim fazarna tovadnevnisupriraslirazlidilil
Tjol€sna masa 200- 250kg 251- 300 kg 301 350kg

prkast Dnevni
1200 9 '1300

Tjelesna masa 351- 400kg 401- 450kg 451- 500kg

Dnevniprirast
g 1300
g 1100

s 1400 s

g 1000

U to\u od 200 do 500 kg tjelesne maseprosjedni dnevniprirastiznosi junadi postiZe u dobi 8-9 mjeseci g. prirastu mlade 1200 Maksimalni se s
GOYEDlR:'TTO

181

To| gt)\'eda tjclcsnommasom 300 350 kg. Nakon toga sriiavaiu sc dncvni primsli. postupno srranjujcapctit;ivotinja iskoristavanje i hrane. sc Tiickom tova dolazi do pfomjena u kenriiskomsastavuprirastll.Sve se islraiivanja I)rcmarezultatina viie ni,rkuplja rnastna raiun vodc i pfotcina. jslodobno postotak smanjivanje ucljela mastimstao.jc 4 %,do 25 %),Lrz od n a 5 6 ' f ; . Z b o g p o v c 6 a n j p o s t o t k a l a s t ip o v c i a v as c a n vodes.75'X, pfiruslu cncrgctska vri.jcdnost iulroadkhrancpo kg prirasta. tovu je \,eta zLrogniicg Slo sl vcci d cvni prirasti.cl(onomianost utfo\l(f nclo cncr-gijc uzdtnLr hfanu po kg frirasia. lo proizlirziit za po.hlakai sl.icdcaih - tr.rinnjc loVe2(X) drna. pR)siodna cncfgiju uzdfznlr hranlr113.6 NEM/dan. M.l ncto zil Dnevni prrrasr, Kg 100 Ukupni prirast, kg 200,0 250,0 1,40 280,0 Ukupno uzddna hrana, MJ NEI\4 3720 3720 3724 lJzdrZna hrana, prirasta l\4J NEN4/kg
186 14,9

lSol.ja ckonomiinoslu lovu junadi, u/ vcoc dncvnc pfifaslc,zbog .jc nilih ostdlih llksnih tro(kova po kg primsla: nrorli^ci.jc n.rstarrbii olplirtckrcditil oprcnrc. r,ccih osobnih dohodaka, manjihtrolkovaoncrgijc. i1d. posli:u z.al0-l'5"/a Spol.Juniceu rovLr, koji /avrsava l2- ll mioseci. sa izo ni7i prirastod nckashiranc.junadi toliko nlanju/avrinu ticlcsnumasLr. 'lb posljcdicu biii6a u lovlr. pod dUim djelovanja honnonaandrogcna .jc r-aslt uljccaricrr clolazi rctcucijcN anaboliinielekt i vcicg intcnziteta do - rniotropni rriiiia cfckt (Slilinovit, I960.).Junicc zbogjddeg nakupljanja ulazc ranije u luzu ntkupljanjaloia i zato inraju za oko 15 % slabiju konvcrzijuhranc,pa.ic optimalna tjelesna nasa jurlicau tovu 180 400 kg. je rncso junica i kastrala tc na lako mekle i soanijc zbogtogaplihvatljivije nckastriranc ckonornidniji zbog brZcg rasta i nrze rrziitu, !ov .junadi.jc konverzije.

1\.ri,trr l,^L

0l l(

1U2

Tot, goveda

-,:F,'el

jer nije kastriranje, muskihormoni utjedu ne U tor,ugoveda uobidajeno nepovoljno na organoleptidkasvojstva mesa, a stvaranje biomase je maksimalno pod utjecajem mu5kihhormona androgena. Premanovijim ishaZivanjirna aktivnostiproteolitidkih androgeni djeluju na smanjivanje proteinaa poveiavajuii razgradnju masti enzimasmanjuju6i razgradnju stimuliranjem aktivnosti lipolitidkihenzitna. Kastratiproizvodemanje mesa i viSe masti nego nekasfati,Stoje vidliivoiz oodataka tablici27. u
Tablica27. Sastav truDacrno iarih f ziiskihbikovai kastntau tovu u taiantu 18mieseci Pokazatelj Masapolovica, kg
Lol, '/o

Bikovi

Kastrati
258

14,2 68,6 17,2 62,9 17,4

l\4eso, % Kost,%
l z v o M . L . C .c,i t c a p u l , 1 9 e 3 r ' * l',leal Livgstock and Commision, Volika Brtanija

rastau odnosu kastrate na iste Nekastrati tovu imaju veii kapacitet u dobi, pa se mogu toviti do veie zavrine tjelesnemase bez suvi5nog nakupuanja loja. Biostimulatoriu tovu junadi. Rastjunadi u to\u mozese stimulinti ma: dietilstilbestrolom, klenbuterolomitd. Biostimulatori biostimulato djelujupovoljnona sintezu biomase Zivotinja. Medutim,Stetno djelujuna potroiada paje njihovaprimjena proizvodnji zdravlje u mesa zabranjena. Vrsta i kvaliteta hrane, Potrebe tovnih goveda za energijom, bjelandevinama, sirovim vlaknima, mineralima i vitaminima ovise o prirastu. tjelesnoj urasii dner.nom je hrana.UzdrZna hranapotrebna za O tjelesnojmasi ovisi i uzdrzna prirasta. Premakrmil'rr s odrzavanje Zivota,a produktivna proizvodnju za najvedim razlidite vrstetova: udjelom dnevnom u obrckupostoje - tovkoncentatima, - tov voluminoznom hranom, - kombiniranitov koncenhatima voluminoznomhranom. i
COYEDARST'/O
.,''.'.''Ji,.bhn*l9],.

183

I
O oclnosu konccnlriranc roluntinoznc i hrancu obrokuza kx'nu jrmad . Konzunlirttn,ic hranc. Covcth u tovu tltogu dncvno konzuntirati prosjcCno 2.5 do 3 kg suhclvlfi nr 100kg tjclcsncntdsc. ocl Sk).icvcai Lrdjcl konccnlrittii obroku. u vcac.ic konzumimnje 1uane. . Konvcrzi.ia hrrnc. IJz vcci urljol koDccntrata obroku bolja je u kon!cvi.ja hfnnc (ni7i ntfoitk cnc|gi.jcpo kg Dfirirslll).l\4cdu1im. pfckonr.icmi udjcl konccnhrluu obrokuzu junad (r,iic oti lto ')i, u suho.j tvafi obr{)ka)uzfokujczrkiscl.iu\iIljcbulilgn (acidozu)i porcmclljc u njcgorrr radu. ' Dnet iprir:rst. Kvtliletil tovlicnikir iranrlmanutovljcnc.junacli lo!iji su ilo ic Vcci u(ljcl !olunrinoznch|anc u obr-okrr .junrdi. Vrluntinoznont hranonr s0 lovi sltnto ako .jc volLrminozrra hrilni!.icliinu ako sc nc i .junacl (lrLtgi lnoic l(ofislilinl naiin (plia. nusproizvodi plchralrbcnc intlLrstri.jc). U tovu govcdl nljiciic sc kolistcsllcclcta klrriva: iitllt.l0c- r)irivulniii kukllrrrzjcr.jc cncr-!.lctsko. ukusnoi plobavljivo .jc krrniro ali sir'onaino bioloiki rfi.icdnin Ifotcinintr rbog nc(loslitlkil b i l n i l )! ) t i n o k i s c l i n a : i sairnc i pogit& suncokrctu. ul.janc rcpicc i soic - biclanac\ itraslit su krnri!irk0ja sluTc kat)dopLrnii cncrgctskillt kmtiviniil: si.jr'r!livl(ln()ili luccr-nino izvor'_jc plotcin i vlilkitnu; s.icnliil lfirvc ili cljctclinsko-ll.irvrrill sntjcsiis 40 clo zl5,l, suhc tvari LlkLlsnil.ic il r'c^rll li lov su isli l(itoiU loVU kukLtruznont silitiol)t; j' k t t k r t n r , , t t.i irl . r 7 . r. i i . l c h i l k L e r r . r g c r s k , . l r r r r i r , ' k , , t i l r ' . . h i l dopLrnjurali bjclandcvinustint krnti\'ilDil. silantaDla fol.riti nrll: ili hfLtna koju trcbt dopunja\ ti sijcnont ili Diliu jc k\irlilclllil pr-ir-odDa Dllrrrionr koliainoulkonccntfltit; prihranjiranje tovnih lovcdt nrcm biti vec0ito jc krk\'oaapainjaka slabija; ltrl!L!!t:ii!ki !1p!td!i svjc2i ili suhi fspini fezanci, rrelosr. pivski trop, alibra iostalo. Divskikvusuc, - !Ug!! ncrnir je cnergelskLr rrijednosl. bjclirnievinasto kl.l1rivo ano|ganskog podrij0llir. njezinoln ir upotrobont Stcdc skupabjel nacvinilslit sc kllniva. l)rcizrodisc Lrtr.ornicama untjclnih rnojiva na sljcdetinaiint ( H ) p r i r o d np l i n + N ( i z z r a k a ) N l l i NH -(O (izzraka):uleja
/',,,trrt I lll \lL)l ^

I S:l

Tovgotrda Kompenzirajudirast u tovu junrdi. Intcnzivnijorr hranidbom goveda mogu nadoknaditi(kompenzirati)zaostalirasl (u vijeme slabi.je hranidbe)i postiii normalnu zavrinu tjclcsnu maslL.Premd Uremovi6u, (1991). kompcnzirajuci rast omogLralrva tovu govcda uspjeinu primjenu u produZene hranidbcobrocinraniTekoncentrilcije nekon fazc uzgojatcladi. Hranidbom junadi u prcdtovu jcllini.jin obrokom. tj. vetim udjckrrr voluminoznc hlanc snranjerje dnevni pfirast. Intcnzivna hranidba se povcdava plirast u Ilzi pmvog k)va. Zato, tlt hi djclovunjekonlpu:irajuieg rusto hib ito vt'ie, hroniil:u utoz&tblju i tcn.i\,n( hr tiLlhennra hiti (pa Vcliiirra kornpcnzirajuieg rcsla ovisi o l<olidini traianjuogranii0 e i hraniclbe prije |lrzdobljaintcnzivnijchraniclbe Prclnl fozultlltil]1a .junirdi. istril:ivlnia( tJ Ic mov i6. 1991.) holitujn 1r'izijska.jLrnacl ostvarila.'c u tovu vo[i l<ompcnzilajuii kad.iomz&)bljcpoth|anjivanja flst trajaloklaic (60 a nc 90 dilnl). Islo trko, konrpcn/irajuii last bio.jc vcii uz llntioroniji stupanj pothmnjivarrja 90 dana prcdtova(75rX, u oclnosu 55 %) od fazinc u na intcnzivnc hranidbc). ZlhvlljujLrii diclovaniu koulpcn/imjltcg rasta u plvom primjcru uitcdcnoic I90 kg konccnlr.rtr tovljoniku. u dfugompfilnicru 163kg po a l(onccnfnla. KoiIl)cuzi|ujn(titlt Iu\tt)n t)gu(.o jL,, d^klc. toaiotlllniia pn i.t\ )dtlI u gorr'tlcg n a\ u. Visokr ciicna konccntmta. koji tini osnovicuhranidbcu hvu mladc p n l . i u n l ( l i r r n r l - c c u t r r b r r . k r ' . r , r i r r r r iir.tr: r l . irlilr. . n / l \n L ' g u \ r 1 , , n r i n l j J n l l . tchl1ologijc sc tcrncliina udincinla koja kornpcnzifaju6cg rasta. Srnanjivanjcm ruine encrgijcu obrokllsa I00'% (po volji) nt 55 %, Andersen (1978.).icu tovrlciunadi postigao veau rrasu mcsa a manjc masti. ito.ic utjecalo boljeiskoriitavanjc na hranc. Karadolc i sur.(1983.)su istmzivali uticcaikontpcnzirajuieg rastau jc razlikau dnevnorn jLrnadi. tovu sirnenlalske Ljstanovili da prirastuu su junadi iznosila predtovuizmealu intcnzivno ogranideno i hranjene 477 g ili 52,2%. a u ci.jclom tovu 96 g ili 7.3 %. lto ukazujc kompenzimjuii na rastu zav$nom dijelu tova. Pod udccajem kompenzimjuaegrasta ostvarcn.ic i vcti udjcl ncsa !LrebLanom dijelu:64,2 7o prcnra60,8i/omesaintetzivno lrraljenejunadi cijclon tovu. u

Zv,

nit LtRL\1OrtC

IE6

Tot tovecla U sluiaju ncdovoljnc i skupc hranc zimi. kolrlpcnzirajucirast prim.jcniLrje u poinom razdoblju, kad ima dovoljno jcftine hranc. Na taj se naain smanjuje sc pfoizvodnacijena govedincjcr se poveiava udjel jeftinijih hranjivih lvari iz paSc u proizvodnjikg pfir.rsla.Djelovltlje konrpen:iraiuteg fttsto t(t,t(lji s( ( iinj(ni(i du :i|otinj( nukotl lothftttlli\'unju iDtuin ni:u li(l(snLt nasn, udtiin z.hi t htdttu i !inlc.u ttlasti, uliei( no l)ol.je ilo irkoti.ilarutlj<'hranc. mzdobljupothrarljiv{nja U brZc sc razvijaju probavni orgrni. ato u razdoblju punc lrmnidbc utjcic na ifostizanjcvccihprirastn. boljekonzumiranjc hrane 15,2.Tut, tttlode junadi proizvodnje Najva7nijinaiin racionalnc vccih koliiinil kvalitcllog a nrcsajclov mladihgovcdajcru 1r)vu troic nlanjccncrlije hrancza icftini.jcg proizvodniu prirrstaa posliTu kg vcci pritilstzbogdjclovanjil inrpulsa rasta podLrtiosirjcrn rona frstl (slikir77.). ho junadi claTov nrladc stiiniji je. jer sc u slLrdaju porcmchjcnn tfTiitu tov nroic produljiti bcz /r1iltnijeg nakupljanja loja. Tovom mladc .iunadiposlizc sc i vcar ci.jcna. r limc i bolja rcntirbilnosl tova. Mlildu .iunad mojc guae toviti d0 razliaitc tje)csnc mase idobi: 250 kg (7 Djcscci),350 kg ( l0 mjescci) 450 kg ( l2- Il ili mjescci), ovisnoo zehtjevimaicijcnana na trzi Stu.

Slika77. fov mladeiunadi

junatlije ito prije postioi planira[u masu, Svrhatovarnlacle tjclcsnu odnosno ito viic mesa.Naiboljasc kakvocamcsaposlizcintenzivnom hranidborr. Takar'lovzahtijeva kvalitetnu hranuivcliki utroiakkonccn trata.

187

Toy{oyeda frste lovajanadi pret ( trsli h4utc jc Prcmarrsti hranek<rja vcainrudjclomukljudcna obrokezu krvnu u razlikuje sc: .junad. L lo\,iunadikonccnlriranonr hranom. L tov iunadi volominoznom hranonr. l. Tov junadi koncentrirano hranom Inlcnzivan tov govcd;r pfovodi sc Lr podnrajilra intcnzirnc biljnc i D r ' o i z v o d n j c l c l n c l . i i s c n a h l u n i d b i k u k u r u z o m .T o v o n t . j u n a t l i konccl1tralirna.visokim urljclornkuku|uza.iskoriStava u Sto kfiltcnr s sc vrcnrcnu postiic liclcsnrnrasa kapiloitet l.ilst zr i od kg _junica 380 clo41)0 0 nuikc.iunadi do 450 kg. Na tlj naiin pfoizvodiso mlndauk)vl'cnLr.junLr(i liff l)aby bccl u ckrbi I2 ckr l3 nrjcscci. ldlie| k^, elltikluluil( s| Zt lit)nthi itutt( pd.r ti)lc go\'(ld, otl k)li11 i( nulholjo i )tejpo:ndtii( \iut(ntulskd pdsntint.Mcso nrladculovl.icnc.iunndi svijctloclvcnc.jcbojo. krrlktcristianog ukusa govc(iine i Llohro profititcno ntasnint tkivolll (ntmnl()rirano nrcso). Niljinlcnri\rija nrctodl u iskoriitil\irljur;uilit mlndihgo\cda.icnletula punc hr-anidbc zrnonru kojoj .jc osnorrrocncrgctsko kr-nrirokukuruz. Iir r D c l r ) d u r 0 r 1 d p o s t n v k n n rS n a f p a ( 1 9 5 1 . )r a z l a d i o . j c( a r ( l 9 5 l i . ) . . f liazdobl.ic k)\'apo ovoj nrctrxii potlijcljcno.ic ,1vrcnlcnski u icdnakcllzc po (lablica 50 dLrn 2i{.).
Tabl'ca28 Metooapune hentdbe zrnom u rcvu baa\ beFt'a

I

Na 100kg ijel.rnase, kg Trajanje, dana kuK, zrno sunc, sacma luc.srleno I 50 1,50 1,20 2. 50 1,60 0,25 1,00 3. 50 1,70 0,25 0,80 4. 1,50 50 0.2s 0,60 200 Ukupno 1 , 5 01 , 7 0 o,25 1,20-0,60 Faza tova

Odnos g HJ:Pb,
1:95 1:95 1:100 1 :110 1 : 95-110

preknpljenog l.lnricsto kukLrru/r aist(rn obliku. nrogu upolriiebiti u se (tablica snrjcsc razliaitog sastava 29.). Upotrebonsmjesa odrcdcnog sirstava pojcdnostavljLie prirnjonl se pLrne (tablica mclodc hranidbc zrnom 30.).

]|1ll

I

Tov goveda siliranim Primjer dnevnogobrcka u toru mlade junadi visokovlaZnim (benuralom): kukuruzom urejom i Krmivo VSK, Kg kg Super", KuL. silaza, kg
Podetak tova 3,0 1,0 4,0

Krajtova
8,0 2,5 6,0

Sastav "supera": prekrupljcni suhikukuruz benural<S> suncoketova sadma lucorna dehidrirana Ukupnol
lzvor:lJremov 6 2002

40% 10% 22% 22%

mineralno-vitaminska srnjesa 6 %

r00 %

ivisokc proizvodne cijenemlade Zbog visokecijenekoncentrala junadi, obrok s veiim udjelom koncentrata postao jo utovljene pa tovornveicg udjelavoluminozne ncekonomidan, se destozamjenjuje hrane obroku. u 2, Tovjunadivoluminoznom hranom hrane,koji Tov mladejunadi obrokoms veiim udjelomvoluminoznc u iznosi60 % energije, nizim udjelomkoncenfata 40 % energije suhoj i s (ST) obrokajc poluintenzivni tov. Tov traje do 18 mjcsecistarosti tvari junadi i do ve6e zawsne tjelesncmase od 550 do 600 kg. U polutoru intenzivnom postiiuse: = nizi dnevniprirastiod 1000do 1100 g/dan, '-' slabija i konverzija hrane 43,4do 46,5MJ NEM/kgp rasta od tamnije slabija kakvoiamesa boje.

Z,onihltt UREllOll(

190

Tovgoveda Primjcr prosjednog dnevnog obrokau poluintenzivnom tovujunadil

kukuruzna silaZa. kg kukuruz,kg posije, kg

1 5 . 0 loo % ST obroka I.5 0,5 1 4 0'%STobroka

l

1.0 ) suncokrelova sadma, kg minefalno-vitaminska kg 0,2 smjesa.
Veaim udjelom vo|.rminozne luane (veii od 60'/o ST) u obroku, rozullali loSija. Ovakvahmnidba tova su slabiji,a kakvoia utovlicnc .iunadi jc opravtlana je voluminozna jellinija i ako trziitc prihva6a ako hlana jcnu.junad jc utovl slabi kal<vo6c. nedostalci intcnrivnog tova: I'oluintcnzivnim tovonlr11ogu izb.jeii se - manja godi5nja proizvodnj po klavi ( 100clo 120 kg Tivcnraso) i a ' slabija profitabilnost zbogvcailroijor1n konocrltfirti!. Poluintcnzivni acstosc primicn,uicdo tjclcsncmasc350-400kg tov kojima.jc oclnos i hfanc 50r50.U obrocirna u voluminoznc konccntrilane nlosc600 kg) junad sc lovi obrocinra vccinl drLrgom dijclu tova (do tjclcsnc (60(%).Dncvniprirast tovu iznosi1000do I 100g, a udjelonkonccntrata u starost.ic utovlicnc l8 do 20 mjcscor. .iuratli Pol inlenzirni ktv lttttttocli se ! nesni posminu d govedu; iuntle,

I 5.3. Kombinirani tov.j u nudi Kad.jc cijcnakukuruza visoka,a irnadovoljnokvalitelne volurninoznc nroic dobivatina svakih 100 hra11e,prvoj polovicitova (prcdtovu)junad Lr kg tjelesnemase 1,5 2,0 kg sijena i 0,75 do 0,90 kg kukuruza uz doclatak i bjclandcvinastih mincralnihhranjivih tvari potrebnihza izbalansirani obrok.Umjesto sijena,u predtovu se mozc Wotlijcbiti kvalitctna kukuruzna ili travna silaia U drugoj polovici k)va (pravom tovu) hmnidba ic intenzivna, vedim udjelom koncethata u obroku. s

t9t

To\:oaj:eda - iiva masajcijelesna prijc klanja, masajlLnadi polovicetr'upa bubrczirna bez glave.donjcg a s masr polovicaobuhva6a ikoljcnog zgloba), kolc, rcpa,krvi isadrZtja dijcla nogu(ispocl skodnog prsne. i zdjelldnc t|buinc Supljine. fastcod pri-je klanja.Vrijcdnosl mndmilna iiva tnasa Na randman rLtjcic Rondtnen vlliidhildtt i ttu 101) 400 kg Zive masc,a zatinrostajcisl,r. do lt Ii41./ uliut? nnogo tinhcnik : hrlr4icniql uapqiolq iivotirrjcprijo klanjasuiiiva randman. - lfrnsoofl - nakon dugog tmnspoiil Tivolinit vcai .ic filndnrnn(na khonial(Lr tc;inu). gflo islc govcdou odnosu rnaniculovl.icno nil L(ovljcrl!)llgdr! !llovljcno nrasc inravoci tandnritn. Liclcsnc loi.r. zdjcliinog i btrbrc2nog uqlctx !]bnds - zil(lriavrnicili ul(lanjittlic lazlikamoic biti i clo(r'X,. - randman polovica. hlrrtlnih toplihpob11lrtvcci jc oko 2'L oclnndntana pllslllinc; ncgo nlli.jcanc pdlltfi]a - nrcsncpasntinc intlju bolii ftll]dnltln (65-7{)'I) imlju vcti randnran ltogosillcnlalac(60-62 ilrolc i horlirlcl vcai ocl 91,). sinrcntaluc ranclnran III' pLlsnrinc il {51{'L). - lfsta hratQulicdcnil fllndllan(l.blica 3l.). goveda hrane randman na Iablica31. Utiecajwste
Pokazatelj

hrana Vouminozna 384 8,0

Ztna

Zivamasa kg

389 90 55,8

Randman %

52,0

Boja mesa poka/alcli jc l<akvotcmesa.Na boju rlcsa utieic dob govcda naiin hranidbc. i utovljcnih Svijctlo cNenu (ru:idast$ boiu mcsa ima nlada .iunacltovljena prelezilokoncentraton. TarrnocrvenLr boju mcsa imaju sla je Tivotinic tovljcnc volulninoznorn hmnorn.silaiom ili paiorn.Bijclo rncsoilna telad zr tekuie hranc(nadomjcstak nli-jcko). to!ljena velikimkoliainama t;ol t:D.1R\Tt'0
l9l

Tovgoveda Konlbrmacija trupa. Kolidina mesa ovisio konfonnaciji trupa, odnosno obraslosti trupa utovtcnc junadimiiiiima. Pojmom dobre konfbrmacijcizrazava dobra sc niiiiima dijcla obraslost tfupd iznad dijagonale koja idc od vrha grcbcna do sko(:nog zglobaslraz(crlci I8.). njih nogu
1 - prrollca

5 - tuia

Crlei 18.Kont'otmaciia ttupa i najvriedniji diielovitrupa

junadi u tovu 15.6.Nu{ini dri,unia
Junad tovunloic scdriatinavczuislobodno. u jc natinu drian.iajunddu tovu vcz:dt1 7,a valov(asle). U vczanom jc lcliita ltO do ll0 orn. a duZina lcziita I60-180 cnr, ovisrro o Silina je za vcliainiiivotinjd.lzmcdu dvijciivotinicna valovlr ugradena pojilica lza mozc kanal rcsctkornkojipropadnju itckuie bili s u krutc vodlr. zivotinjc do otpadnc tvari. Kanalom, kojcmu.jc dno ravno,odvodise gnojevka sllbirnejaDrclagurle. tomsludajLr upotrebljavaprostirka IciiStu ili ne se na U za junad.Ako .jc iza junrdi ugradenkanal bez resetke, izgnojavcnjese moTcobavljati rudno ili rrehanizirano ugradenom oscilirajuiom rnotkon]s lopaticame. Pri tome se prostirkai upotrcbl.iava proizvodi dvrsti stajski gno.i. Vezaninaiin driania j!@di!1evu, i pored do prirasta brih dnevnih oso bito u vadjanti s krutim

Sliha78. Reiet(aslipad u Iovujunadi
Zr0"inn UREMOt'IC

I94

I

Tovgoveda

gnojem, ima nekoliko ncdosta-

laka:

- slabo iskoriStavanje smjeltajnogprostora, - niskaproduktivnost rada,60-80 po tovljenika zaposleniku, - visokaulaganja nastambe u za tovjunadi. napuZbog neekonomianosti Stase ovaj naaind.Zanja ne prii prosttrci proizvod- Slika79.Tovna mjenjujeu masovnijoj iunadna dubakoj u Centruza tnvnja{tva, Sljeme nii tovnejunadi. Slobodni naain drranja junadi u tovu. S obzironrna vrstu podai naain izgnojavanjd, tovna u slobodnom nadiou drZanja .junad podu nroze ina rcietkaston biti (slika78.) i na dubokojprostirci (slika 79.). poda Primjcnomresetkaslog proizvodi tckudistajnjak gnosc ili jcvka, pa sc Tiog toga nc upoprostirka. kanaliz-aciju trcbljava U 80. junadiu boksus Slika Tov (s ravnim dnom) padajuotpadne manjomkolitinom prostike za tvari i odvodcdo sabimc.iame gnoj ili pak u lagune.Ta.jnadindganja junadi u tovu primicnjuje u sc gdjc prostirkc. krajcvima ncma dovoljno jc (oko500 produktivnostjc visoka, Higijena u tovilistuvrlo dobra, rada junadipo zaposlcniku). na Ncdostatci drzAnjaiunadi rcictkastom oodusul -visoka cijena reictki, -slabija udobnost Zivotinja moguieozljcdcnogu, i -slozeni (odvajanjc postupci tekuiimgnojem tekuieod krutefazegnojevke). s junad u tovu moZe u slobodgdjc ima dovoljnoslame biti U krajcvima nastire nomdrZanju dubokoi na zajunadbio suhi topao, uqslipi. Da bi leZaj po tovnomjunetu,ovisnoo ielesnojmasi se svakodncvno 3-5 kg slarne s zavrsetka turnusa. iivotinja. Izgnojavanje dvrstog stajnjaka obavlja nakon se
OOYEDARSTYI)

195

Tcwgovecla (slika Postojii naainclrZanja lovnejunadi na manjojkoliiini prostirke je s ll(l-).Mchanizifano izgnojavanje s!aki drugi dan do gndista traktorom pfcdnjimgufaaem. na su: I'rednosli dlzanja tovrrcjunadi dubokojprostirci - prifodnijinatin drianjajunadi. - udobnijinatirr( clnaozljcdanogu), - r,isoka kao posljcdica cloblc higijcnai dobr) zdmvstvcuo slanjeZivotinja rikroklinrc. gnda. ckoloiki p|ihvalljivijinrain drz0nja bcz tckuaog iunadi.icr.jc pr.oiz()dnja gnoiakao ir\ofa hurnusa poljoptivrednc za ivNtog slajskog Iovriinc. junaclirra clubol<oj Ngd$L!Li drZanja lfosiifci su: polrcbirsprcnania i sviLko(lncvno nastifanjc loiiita za.iLrnad. vciih koliiina sllrnrc vanisl(ih l'irl(tom. Ploizvodnja govcalcS mcsl .jo potl nanjiur Lrliccnicm pxrizvoclnjo toga u tovu.iunadi pa.jc nranjcvnlijabilna ocl nrli.icka. Uslijcd nlli'cka pojc(linltrn konlaktsa;iVoti11jamr u pfoizvorlnii l(ao rliic polfcban ( ( a r. l9(r5.). Zbos nirvc(lonog nastalnbanra slobodno dr'7anjc. u za lfcbr bili u sl(upinanra vcaim o(l l5 gfla. n0 noovisno vrsti podil..iunrd o po masi.spoluidobi. izjc(|rila0nirr tjclcsnoj svakobi gIIo molirloinrati Na valovu(.jaslama) hmnidbcnog do hodDika hlanidtrcni prostoliirinc 30 clo70 om. ovisrlo dobiTivolinja. o i moic sc dtati slobodno na jcfiiDijinaiin na paSnjacinra .lunl(lu to\,r.r (slikr 81.)ili pod nrdslfcinicorn ispust(mr. s bcz nrdslfcinicc

lli

junacli slobadnom na Slika Tav 81. u clrzaniu o[/arenom jer i lov moze bili rentabilan, porcd niiilr dnevnihplirasttr. jc j . f t i r i j r i z p r r J n j ln . r - l i n r b ic I n \ r n a d i . / 'lakav

196

m:iffi,*[6,
VaZandimbenik o kojemu ovisc rczultati u proizvodnjirnlijeka i uzgoju tcladije zdravlje kravai teladi. ZdravljeZivotinja, jc prctpostavka proizvodnjc Sto visokei ekonomi6nc mlijcka i podmlatka, mozemosaduvati hranidbom kvalitetnimkrmivima. Krmivane smlu bitipljesniva, sadrZavati ni strana tijcla (iicu, iavle, staklo, manilu), primjese (zemlju), otrovne biljkc, itd. Sastav obrokaznadajno uljedena rad probavnih organa, desto a moze prouzroditibolesti. Nedovoljno energije u obroku moZe izazvati poremciajketozu, metabolieki nedovoljno vlakana izaziva i acidozu atoniju (kalcija)injihov disbalans buraga, nedovoljna a kolidinaminerala groznicu. mlijednu Znaiajnie bolesti koje umanjuju rezultate uzrokuju i itete u proizvodnji mlijekai u uzgojutcladisu: - upala - kisclaindigestija vimena, buraga, - zaostajanje posteljice, - ketoza, - mlijedna groznica, - akutninadam buraga, - bolcstipapaka, - proljevtoladi.

GOIODlRSTYO

19',7

'\akc holc.;ti knlct i tt'ltuli

C. Katar{lncupale vimena. Dvasukliniaka oblika upalc: l. akutna kltaralnlupah.i 2. kloniinnkataralnn upala.
l. Akutna kataralna up la j e r i d l i i v a razri.jase \con1n i I brzo.llolcsl organr:/rDa. il sc .iavljunakonStojc &)Slodo s r n l n i i v a nopcc olpomostr lt i r j c n a l c i c n ((). cr\cno. toIJlo. lcmpcfittura poscbno vimcrrl- Vinre (act\fli) n tijolirrDoicbiti po!iscnl. I Opae strnjc orgilnizDlil p ( n c l l l c c 0 no. l\4liieko.je p|orrijcnjcnog .io g i irgloda. vodcnlslo, iuakastr). u8r'uiciurill i k l p i c a n r u n ( ) j i la e s l oi s s pfinricsrnrI kfri. -\ + .'.,rr,"o L i j c c ir e r r p l i k r r 'ra;i;,* trium lnt ibiLrtslih -f '-K, rnirrtrtr r inrc rl rkt,n h (crlc7 l().t. ] nrLrTnic .i'fFd

s:. .,.1,.'l.rf'l-;l l"i s I .,: -: ,:::,..1;r ;;,i:i.l;.],,,.,1i;;.i". M /l5
rtonr ili u l r ' l L l l r r-

jf%

p@

i

\r
ij

lilt\ ; l{,.

a

.

skirr.broianionso- j
0tillsklh slatlca u l

Ii

,l\1. rf"

rnlijclu jcrlnonr nrjcantibiatske C,'|e: 19 P/es/ekslse j slavlianje s c a D o( P r a v i l n i ko masl/u s/su kirkvoaisvicTcgsirovogmliickr.2000.). Vainr prcvcnlivnrnr.jcra.jc od|lirranjchigijcncruku. \uslavr,/n muTniuivinrcna.zatimopia higijenrstrje. 2. Kronidna ktfaralnn uptld vime a najacSae vidljiva.LJpoictnijc je opaestanic na i l{azriku kra\'cdobro.ncnlirpronlicna r'imenu u nrli.jcku. ja se liickon nckoliko mjcsoci. Ovuj kliniiki oblik rrilstitisil dini nrjvctc slctcu proiz\lxlniiIrrlijcka, zbognjcgasc sIrrarliUe i Ilrlijcanost ido:0"i,. putcvili alvcola virncna. Upalniproccszahvaaa slLr/nice svc lrllijednih Dugo na vinrcnui nrlijekunerra NiLkon duzegtftianin upalcvinrcpfopada. jc povc6anbf(i sonralskih vidljivih promjcna. stanicau nrlijcku. .jcdino Zbog propadania vimcna,kralc Ircbaizluiiti iz proizrodnje.Oclor c upalc (]ciae obolest rije kfirve. Zasusenc aetvrtise nc lijcac.I-iicienjckravalaljir

Nekeholestikran i telddi zapodeti antibioticima nakon dobivcnogantibiogfama. Lijcditi sc moZei sulfonanridinra idmginr kcrnotcrapcuticirna. Tijckornlijcdcnja. inckollko (najdesae dana dananakonlijetenja,r'lasnikse oftr p drziivalikarence 5 ztr upotrijebljenc lijekovc). to vri'crncrnlijckonc smijc i6i u prodajuniti Za sc srrijc upotrebljavati hri,rnidbu za leladi,svinjr idrugih vrsh Zjvotinja. Zbog opasnosiiSifcnja bolcsti na zdravc kravc najbolic .jc kfavu. s l(ronianorn kataralnorr upalon vi!e od clvije ielvrti, izluliti iz uzgojo. I'rcvcntivakronianihkataralnih upala virncnazasnivasc rra poboljianju opic higijcnc stajc.higijenernuZnje oprcmc za triuZnjLr. i Vrlo je vaZno slltlnokontfolifanjc zdmvljavimcnamastitis lcstorn b|ojanjcnr ili sornatskih stanica u mlijcku. Plutrrnjt nlijcku lr( tu btoju san(tsliih st(nitu ttd)a prilotli.jcIi snkl jit\tnju hxtju litaw tlnljtlih (n! Did.tIi!i.ro. D. Akutnc il.iczd{ne upale vimonr rjcdo sc .javljirjLr, kada so pojavc ali onda.ic 1()naglo r popmccno visokourliclcsnonr tcmpcfalufom. Upalu (pilrcnhirrirtozni) vimcnr. NilslirnkLr zahVacril.iczclani dio ovc upalc pogoduic loia higijcna nruinjc i ncpravilna muinja. loScollic higijcnsl<c pliliko rr strrjiiprljavo vimo. LJzroinici qrala s! l.:. (oli. (losttili t , Ittctttktntrutut B. tareu:, Sl.turatt:, Klcl::icllo, 1..ntntlthorunt t Lltttgi. Upllu lrcLrllijciiti oclmah. oclnosno nckolikosatinrkon pfvih zndkov0 bolcsti..ior pr1)1ivnofi Lr l(rilvl nroic br:/oLrginuti. Ny'.icrc su/bi.jxnic ril akulnc Tljczdanc i kliniakih upalc!imcnn slr istcl<ao kod ostalihraniicsponrcnutih , ' l t l i k ir r l t r r l r r . r
itttt , ' , t t ! ' , t t , t I i / , . 1 , , / \ r , r ' / \ ( \ / r ' l / / n.

+

proizvodnjc jcka. snunjenjc mli .i l z : r . L r i i r . r n : c l r o J c ,i l i n r li r r i . t r l t r r i r r c r r r r . visokitroikovi lijcdcnja. i - rnlijcko sc nc nroic upotrijcbiti za proizvodnjusifcva. ni .joglrrta, prchranu ljudi zbogrezidLra ilnlibiotika vrijemelijeicnja. u Zhog ttuvetlcnih ilela upulu rinluil .\tllultutito najtkupljrnn hole.';titr |)rcizvodnii nlijeku. Uslijcd toga sle propisrne rnjele za suzbijanje upale vinena lreba provocliti to: tlosljedno i ' Odgovarajuton opaom higijenom u staji kda se postiZe Lrpolrebom sLrhe idiste steljcna lcZiituodgovaraju6c duZinc;
Z\oriai L,RIItOt l(-

t00

Neke bolesti krava i telali

-.**6-

-

pranjem dezinfekcijom Redovitim i staje;

Pranjem vimenatoplomvodomakoje vimeprljavo,i brisanjem distom krpom ili spuZvom(cfte' 20.) da bi sprijedili oncaii6enje mlijeka prljavomvodom.lstomvodomnc smijemo prati vimenaviSekava, jer seprljavomvodomSircupalevimena; .--- Brisanjem papirnatim vimena(bcz pranja) ubn-rsima su navlaZeni koji u prijemuznjc dezinfekcijskom sredstw, akoje vimedisto, .=- Pripremomza muZnju samo onih krava koje 6e biti istovremeno jer muienc, je djelovanje oksitocina ogranideno; - Izmuzivanjem pr.rihmlazova posudu crnin dnom.Ovo mlijeko se u s nc upotrebljava baca krar pod i nc u. '- Ruanom muZnjom kravas punom sakom, ne podvijcnim palccm, a .- Izmuzivanjem zaostalog mlijekapovladenjem sisnihaaskipremadolje (ukolikonema pulsatora)i duovac '- DezilfekcijornsisanakonmuZnjc ili vrhovasisa umakanjem prskanjem dczinfckcijskim srcdstvom; '' Redovitom izmjcnom sisnih guma ovisno o intcnzitetu njihova koristcnja; propisanog vakuuma vakuum u sistqnuod 48 do 50 kPa, " OdrZavanjem '' Dodavanjem bioplcxa u obrok krava mogla bi sc smanjiti pojava mastitisa. Bioplexutjede obnovukeratina sisnom na u kanalupa na taj pridonosi nadin obranivimena mastitisa; od '-' Istovrcmcnom je muZnjomsvih detvrti,a preduvjet pravilnogra<leno vime. Na taj naain se izbjegava muinja na prazno vei pomuzenih prednjih detvrti i njihovoozljedivanje(slika 82.). Slika82. Prcvilnoi nepnvilno gndeno vime
gftdenovime A - Navilnogndeno vime B - nepravilno
GOI/EDARSTIIO

201

Neke bolesti kravd i telddi

1

qEi\"9

Pranje toplomvodom

Hi, \fl
Efektivna mu;nja povlaaenjem Kontrola izmuzavanja .nLrznejed prema nice dolje

Brlsanje krpomil spu:vom masa:a vimena

Izmu2avanje i preged prvih mlazeva ijeka m
'''

jedinice Skdanjemuzne
',t/
,F/. . '/

./(

::^nf\N '/ v"
;1

\Yt

-->

Wt'\,a,i,|i LiRFMQ L'l('

Stavljanjemlznejedinice na sise

Dezinrekcija sisa

Cfte, 20. Redoslijed zahvata p uabiiajenaj muZnji krava

202

Nekeholesti ktu\'0 iteladi , krtvc rnustinakon Odvajanjem bolcsnihZi\otinia od zdrrvih. Bolesne zdravih krava; upotrcbom antibiotika. Kravekoje jnraliu lrlcntneupalca nisu zflsuscne nrogu iiriti uzroanikc upalavirncnau slitji. Zbog toga prijc zasuienja t|cba prorjc|iti ztlravslvcno slanic vinrcna odrcdivrnieln broJa stanica mlijcku; sornatskih u sanlr kvllilicirancosobci k) ispnvnim MuTnjorn koju nro[ri obavljati jimr; nruzninr urccla lazdoblju sc upalane bi cl l,ijcicnjcn oboljclih2ivolinjau plopisrnom ponorila. ' nrastilisl snrijcprrr'txlitivlasnikkrillc: nc LijcCcnjc l-iictcnjcZivotinju upitl.icnog !inrcniltlchilvriili samovclcrinitr.

prvi znakovi trcbazrpoacliiinr s0 pfir)rijcto Lijctcnjc upalcvinrcna bolcsli. Lil?[tni( lit |t Ltnlihiolifu)t ltc: tntihiognlnu liir(\utic .i( no <tlijclxDt ito pnxlrtirti( lilct\rilia o u:tot'tti(iulxtlt nrllu l)t)sltlli t)lPt)trlino d til)iotikc. /.ulo \r orictljirorl hakl(riia nt t tihit)!il(! irl)ilui( Na trj naiin sc odlcdLrjc naiuainko\iliji iulibiolik za un!ihit)grunbttl. unistcnjc urroaDikir upnlc. v i n i p o \ l u p ( id i i r g n o s l i c i r r n j a p | l h r i m ( n a s u : u A. Orgnnoleptitki prcglcd rrliicka u posudis crninl (lnornprijc svakc iz nruZnjckravc. lznruzujcsc nckoliko mlilrova mlijckl (oclvojeno svakc iprorlatf in clcnturlnc pronicnc u izglcdu.boji. nrilisu iokusu ictvrli) mlijcktl: - kod kroniane jc katrralne Lrpile lnlijcko(sckrcl) vodcnrsto. s kod zljezdanc upalcsckrctjcgustili vodcnast primjcsrnugnoja, - nlliicko(sckrct).ic cNcnkastc bojc rko sadlii prinjesckrvi. pahuljicc grudice ili proccsa nrlijekunogu biti ugruSci. u Zbog upalnog (tibrina. gnoja). je rnotriita. prvih nrlazova mlijcka vaZno i s higijenskog Irmuzavanjc pa Prvi mlazovisaddo najvilemikroorganizama sc njihovinrizrnuzivanjcm u snranjuje miktrorganizama mlijcku. broj B, Mastitis test (kalilornijski mastitis test - CMI') jc mctoda koja omogutava fravovrcmcno otkrivanjc uf.lla vimena bcz otkrivarl.jauzroka

t0i

Neke bolesti h'ava i telalt bolcsti. Primjcnom CMT povcdava se ekono idnost proizvodnjc. jer lijedenjc nijc dugotrajnoa ni kravc nc lrcba izluditi. Mastitis test sc provodi sa sirovinr mlijekom upotrebomnlastitisreagensa, niimc sc olkriva a povedan (ooa2 mL) se broi somatskih stanica mlUcku.Mastitisreagens u pomiiclasa cca 2 mL nrlijeka. nastanak a Zelatinozne mascsliian bjolanjku ukazr,rjc upalu vimena,potrcbuolkrivnnja uzrokaa nakon togt i lijedenja. na Ma.\lilis ta.\lse ne protrxli l4 danu nukonpuoda i ll ddnopt'iic:as\ltienjat. C. Elektronski brojai (sonralocel) odrcdujc broj sontalskih stanica (cpilclnih stanicai lcukocila)u lnliicku koje su pokazatclzdravstvcnog staniit virrrcna. Ako je hroj ,nndt.\kih .\kuti(d ispotl 250.000hn1, vinc je llanim olkrivanjcm upalavimcnagubicise mogu znaaainiic slnnnjiliili potpLIlo izbjoai.

I I

I 6.2. Zaostajanje posteljice (Rclenlio sccun.linarium) Ibstcljica(placenta) plodnimov(inicama s izlaziiz nratcrnicc nornralno za J-l.l sati nakon tcljenja. Ako nakon toga vrcntcna posteljica ostanc u (slika nlatcrnici. naslaic stanjckojc sc nazivazaostajaDjc bolcsno postcljicc It3.). I'ostcljic.l iz matcrniccistiskujckonlrakcijama sc sticnkcnlatcrnicc kojc lrrjLrnokoliko dananakonizlaskir lctcta. posljedice Ilkononrskc rctcncijc sutiutiivanje ploizvodnio ploizvodnjo sLl sul{niivanje mliickr rnlijckaza

70 do I(X)L mlijcka produljcu laktaciji. njc scrvisnograzdoblja za 43 dana i za jedn! dozu ve6a p o t r o i na s j e m c n a J prilikom osjcncnjivanja. l'fi poslo krava s rctcnctom ugine. a 2070 lijedi se duljcali s loiomprognozom izljcdenja, ,'i a I 50-60'/o kravabolujc "\

Slika83.Kravasa zaostalom Dosteliicon
Ztorr\tt l Rli.\lt,l l('

201

1

Nekchrlcsti kruvu i tcltuli kracc vfiicrne uz sn1nnjcnu mlijednost. Uzrok acSacpojavc zaost.ljilnia posteljicc prezivaaa. odnosuna osltlc vrsteiivotinja. je dvrsia lcza u u (kolilcdona) mitjaine (karunkull)placente. fetalne i Ilorionske resicculazc duboko!t kripla karr.rnkula. ncmrlu miiiinih r.lakana sc kontrtkcijc koji pa zidlt nrirlernicc pfcnosc na karunkulc.Plocentiti\ jc najieiii uzrok nc posteljice prcTivata nrolc bili posl.icdica ijc matcl]ico zaostajanja u a oto (neclovollrrih ncstalihkonltakciiamal0mice) ili naslalcnakondugolriljnih poroda.Ilornronalnc prorrjcncnakon tcljcnjaoslabljuju otpomostkf 'ra i pridonosc postcljicc. zaostnjiLnju Stnlniboravakr stirii.litkodcr. pri nosi zaostrianiu postcl.iicc.kuo i raclanjc blizanaca. Rotcnciju uzrokuic ( nedostltirk a u obrokui/il brcdck|avc.zirlinrncdoslitlilk.ioda i vilanrina A. pfcosiclljivosli. staDic noki lijckovi i olrovi.nizak%,bjclanicvina obloku u (ispod li 91'). kra\a u suhostaju zrlinr ugoicnost kmva u suhoshju.np lc papaka gnojncrancna prpcinra. 100.,t(liutihkrutu ttlrn(iju ittut5"t ili Ol i lil( Atuyd, yi.\ok) tIii(<:ttih u I5poiyii("olit(t\t. Oslirrrc lostcliicadu/c u matcrnici. li u/rokuicilutoirltoksikaciju i 01lal0 sluzrricc lr'riflcrnioc ili\J lcnrpcmlufc. lL,ntl!)nk'tt ilo sc oailujc poviicDicur slabijinr petitor]r ncnx)guanosli i konccpci.jc kmr,a. Ako sc polilcliicit silntil nc oclvojiocl rn{tcrnicc\rctcrinnlrukorr |l]oRrskinuti postcljicui njcnc sit clijclovc sti.icnko ntlllcmicc(oclvrjarjckotilcdonc karunkullr) Atinr od lr sllviti li.ickovc rrlLrlclnicu. l)ostcljicu u trcbancikoclljivo ukloniti. poslcliicc nx)Zc sc snrilniitiinlrantrrskrrlarnint Zaoslujilnic davarrjcm (bctakarolina). r isokihtlozavitaDlina A \'ilaDlinrD. r'ilamina i sclcnx. E tri do actifi ticdnapriic lcljcnja.Na tai naainpoveaa\a opfl olpomosl sc kur'it nakol lclicnjai prcvcnila zaostirjanjc postcljica. Ll li.icaonjLr rnatcnrisc. zbog zuostulc lostcljicc.nro/c pornocirrpotrcba geonicinpicnuSavih oblcl0s antibiolicinrnulcrolonicinra i svakidrn u fNih 6 danlrr) kon leljenja.

16.3.Kctoz,q Lrqvsuuzura
Kclora jc bolcsl visokom)ijcdnih kmra a naslirjczbog nlelaboliakih porcnlcanj (ugljikohidlata. masti i bjclanac\ina), uz povccano sllaranjc ketonskih t!ari (acck)n. ilcetoacetat. 0-hidroksi maslaanr kiselina). bolcst Za kafaklcrisliana pojavahipoglikenijc.brzi pacltjelcsnc nrasci smanjcnjc lc

t05

Nekebolesli kraw i teladi proizvodnje mlijeka. Stvarajuse po ve6an kolidine e ketonskih tijela u krvi, nokaii i mlijcku tipiinog misa na aceton.Jedna od posljedica poreme(jenog metaboliana je nedostatakapetrtau pueryeriju i kasnije, osobito kod visokornlijcdnih krava. U bolesnih krava

I

Sti(a84.hrava abaliela kebze od

javlja sc pothranjcnost (slika84.),ito rezultira i anorcksija mobiliziranjcrn Kctozanaidclde tjelesnih nrasti bjelandevina, i a posljcdica kahcksijd. .ic na naslajc tjcdnanakontcljcnia. 2-4 Bolcstsc mozcprcvcnirali viScoadina. na Vrlo jc vaino sto raniicotkritipoaclak bolcsti analizonmokra6e prvotclki kctonska trakama). Keloza moic biti posljcdica tijela(s ketoglur nepravilnehlanidbc ti.jckorr llzgo.jtt.Uz ogr.lniacnuhranidbu. i prcnapudcnost nekc i postaju sklonijc kctozi. u objektu. juniccseuclebljaju (cncrgijo) obroku BoLest mozesprijediti se vciin] udjclom konccntrata u kravau ranojlaktaciji.Povetanjem energije veiilrl udjelon konccntrata s u sc irrane koji obroku visokomlijcdnc za kravcsmanjujc udjelvolurninozne jel ne smije biti rnanji od 30%, se snanjuje '% masti u mlijcku i rcmeti Domalna probava.Zbog toga konccntraciju cncrgijeu srnjesimoiemo suhemasti onegalac) koja sadl.zi znatnovciu kolidinu uveiati dod.rtkom cncrgijc(2,25putaviic od kukuruza). Smanjenjumobilizacijemasti i povetanju proizvodnjcpropionske (300 pridonosi moncnsin mg dnevno). kiseline irazincglukozc, Mobilizacijumastii bjelandevina vlastitetjelesne masenoze snanjiti propilenglikola,koji potidesintezu upotreba laktozeu mlijcdnojilijezdi. glikolje u teku6em Propilen stanjui mijela ses melasom omjeru40 : 60. u l5 Dnevnose daje 300 do 400 rnl po konccntratu razcloblju do 20 dana u
zroni"'it UREMOYIC

206

l

I

Nekeholesli kran i teladi plije i l5 do 20 dana rakon tcljcnja.Melasauklanjarniis po propilen pojavai glikolu i izvorjc cncrgije. Na ovaj nadinse znaiainijcsmanjuje intcnzitetketozenakon tcljcnja krava. Dobri ali kratkotrajni rezultati u lijeienju kctoze postiiu sc rczulttti u lijcicniu ketozc inluzijon l0% glukoze.Bo1.ii intmvenoznorr prol l{upiia (2003.). prjnllcnonr rnogu se posti6i, prcma iskLrst\rirra od: tcfapiickoja se sasto.ir slozeniic l/2 L gliceina po kmvi (pio) dncvnotijcl(on 4 dana(po polrebiponoviti joi 4 dana), - Plivacor (i/nr.s/c)20 m L. jcdnokratnoistudozLt ( ponovitizaTdana). \ i r i r n r r(n l 5 r r l l r i r n l l i i . k , ' r . r d : l n iir 5 - 1.5kg posiiaLrl0 L rrlakc voclo kuhinjskc soli vclikonrTliconr s.iodnonr tijckoulpct dana. osrm danarakon zaclnjcg Mcso lijcicnih ktavaniic za liudskuupotrcbu ti.ickom lijcictria i7 clrndnakon l.iLrcli lijcicnja. Mlijcko niic za pfchfrnLr prinrjcncPlivtco|a . llolcsl sc uspjcino Iij0ai dr!anicm 20'l{.tnc za,Jnjc vitamina I) i prcpafrtr nadbtrbrclnc ottpinc kalcijcva boroglukonata, posl17u sc lfcbaponoviti.I)obfi fcrLll11lli Ovu tcrapiiLr ilijczdc (dcltltcorlril). i insullacijorn rmka u viurcpfckosisnihkNnala. 16.1. illliietnu gtuztticu - Itu?ryrerul,ru larczu porcrncani i Mg u organiznlu fla Mlijcina groznica.ic nrctabolidki (smanjcna hipol<alccnija mlijcdrih krava. Mlijcina gloznica.icpolodajna Ca frijc leljellia Cia Lr krvi). Snizavanjukonocntracije korlcentraciia kolostrumil. pridonosislvaran_jc l2 kravanajdcsac do 72 visokomliicdnih Bolestsc javlja kod star.ijih je satanakon poroda,a izrazena slabim apcliloln i ncsigufnostiu hodu zbog l'olozajlcianiaje specilldan iega kravanakonsto legncnc moZeviie ustati. - nogc su ispruZene. glavaje zabadcna lopalicu .lavliase na (crtci 21.) a naslaje zadcp(opstipacija) potpuna iparaliza.0ai su poluotvorcrrc, slabost Tcmpentun ti.jcla korni se snizj na l5oC, a koia i uii su la opip hladni u ne Ako sc u tezim sluaajevirna poduznlcliicacnje,ZivotinjamozeugirlLLti.
t;ot t l)1.\fl o 107

'\'tk. l:,.'1,:ti kturu t rcladi Pravilnjrn postupkom sa Zivotinlalna (drzanjc na paii. ietnja ni,r zmku i izbacivanjcmkon ccntrata iz obroka kod ugojcnih brcdih kravd). spricdavasc pojava rrlijeine gronckc znicc.Mcdutirn. su kfavc sklonco\,oj bolcsli.

t=:i--

:

=

,.

? --A:. )-

?'.--':'

parezi paldaitiiela pri puerperalnai 21. CneZ Tipi6an

16.5. Kisclu indigestii.t huruga (uci.lozu) krmivinrabogltLinr Kisc[r indigcstiirnaslajcrbog ploobilnchraniclbc plimjorico ikrobom i mzliiilim lopl.iivim iccclinla. ugljikohidratinra. iotcr-a iiknrtra nastujuvolikc koliiinc Irlijodnc i drugih l{azglaclrrjonr pll plcdlclLrdaca. Kisolu oryanskihkisclina kojc sniTaVuju i rcnrol0r'acl molaslr. rllinarsl<i l<ukur'uzl. incligcsti.jLr nujicirlc u/fok!ricTfnjc i pr-cl<nrpa krmi\,0. razliaik) voac.icacnlnfclil i (lfugaLrgljikohidmlna otp.l(lci. pll bumgl (snilil\,iu1ic na 4 cio 5) naslilicizbog ncpoZrkiscljavanjc zl ikonconh-iranih knrriv| u obrokLr krtvc. voljnog odnosavoluminozuih IJz povca nu koliainu konocntratri nckvrlitelnn kiscla sihilr kao i koliainakvalilclnogsijcnau obrokudovodcdo zlkiscl.iavanja ncdovoljnx ili sadrZaja bLrr'aga acictrzc.l)rcniski pll ncpo\,olinoutjcac ni! rilzvoj miklobnc populacijebumga i tako smanjuicuainakprobavc.Poslicclica kiscle indigestijc.jc srrarrjcn7o mlijeine nasli (ispod l%). Nrglirn povcianjcrn koliainckoncentrilla obrokuili naglimplijclazon s jcdnogna u , i J r r r g o b r t r \t . r k n d c r r l , ' l .rrl z'ik r s c l cr r , l i g c s t i i . i hranc u odnosu r1r konccntratcu Povcianjc ucljela volutrrinoznc lijekonl dnevnomobroku za kravc ili visekrahahranidbakonccntratilna dana,tc pfimjcnakonplerrlihoblokau hranidbikmvlr,povoljnouticdcna prevenimde acidoTcburaga. je Pojavu acidozc visokornlijednih kravanakontclcnjamogude sprijediti (100-150 dncvno)i rnagnezijevog g natrijcvabil<arbonata davanjeilpul'era
.1i,n i mi I L:RE i\j O L'l('

108

Neke bolesti krava i teladi oksida koji nije pufer (50 do 90 g dncvno).Davaljem kvasnicaiivc kulturc l0 g d[evno, u buragu sc poveiava broj celulolitiakih baktcdja i smanjr.rje koncentraciia jcane mli kiseline.

16.6. Akutni nadamburaga(tinpanija)
Brzorn razgradnjom htane naslajo akuini nadam buraga zbog n a l u p l j a n i1 . l i n o vi.lr p l < n e b u l i r g ul ' a p r r r i . a i u i Naddmnastajc nakonuzimanja veiih koliiina Iako lcrmcntirane hrone. (crvcna a to su lcgulninoze dictclina. grahorice, luccrna), lii6c kupusa, lr'op. korjcnjdac. krurnpir idluga hrlna kda obilujc probavljivinr proteininli\ polisaharidima saponinima.Nadanl nloic biti posljodica hlanjcnja i pokvarenon i pljcsnivonrhr-anom. napujonia ili odlnah nakon hlanidbc soanitrr knnivima ili hranidbc paiom. lnva poclmrazom. pokisla. rrokra ili rosna, odnosno leguminozo uzr'okuju pojavunadmil. Nildtnt ntoTcnrslali i zaacplicn .icdn nasljcdn sklonost Tivotinirprcrranildntu. iotrr iaka.Postoii Pojavorrnadnra prcslaic prcliv0r]ic. bumg sc.jakoproiiri t.rkoda.jc a tfbuh napcti badvastog izglcda. .lavlja stmh, 6csro so i balcgrnjo nlokfcnic. a tuminaciici podligivanjc ncshiLr. Disrnic.icsvo tcic i pliac.Zbog bvog nakupljanja plinova ili picnc. Zivotiniauginc od Lrguicnja. Ako .jc tiick bolcsti sporiji. odnosno sfolo nakupljanjeplinova.polrcbno jc snaino masirati bumg svakih l0 do l5 nrinuta kako bi doilo do podrigivanja izlai Z c n . i ap l i r l o v a i z predzeludaca. Pri tome treba Zivotiniu postaviti s prednlrm nogama na poviieno mjesto ili je tjerati uzbrdo CfteZ 22. Pravilno (1) i pog4e:na (2) zaboden troakar (crtei 22.). i Zivotinja podignutimprcdniim diielan s
AOVEDARSI11)

109

, \ t k t h u h t r rL r t r . ti r . l u J i \c ponrognc li ovirkn! n a i i n .D I i n o ! ii / ispuilaju buragir se sond(nn u ili. nu i d i . l r o a k i l I()ln. lr'oakar sc ubadlru srcdinrl lijcvc slabirskc u d u b l r r c( c r l c 7 ll. ). ir dobro jc kro,,lR)akar u]i 1l u Duragslc(lstro rir spr'icaa\ irn.lc \ rcn.lir (tynlpLrn).

Crle223. A trcakatt B " nieslo uboda troakarcm

Ako sc |a<li o pjcrrtriirvom nil(ltnLt. tfcl)r odnnh sonclirunjcrn tlali -lir \rcdsl\il k()iir r.lr./lrfiriu i spljcinrlju rir(l ll]ika()bnc populacijc. ficnI (lilli Ilijc!xnicr)lkro/ tfoakilf. t|oakirulrju srcdst\u.ic Ino{Lric I'r'i Tirotinjisc nc srni.jc do|)Lrstiti lcg|c. Nildunrsc sDIict va poslIpninrpri.jclilronr dr nil piriu ili /clcnu kr'nrLr izbjcqarunjc uz hlanidbc pokislonr losnonttlavont. ili ili lcrtunrinozarnl. l)riic i,,!lonx puiu. kmvanu trcbudati solidanobrok na sijcrrir slilnrc. ili l)otrlo.jc Tivotinjir paii illu sloboditll)ristup dr nil siienu. 16.7. Rolesti paptku l'apci kr'irva staluofirstu(micscirro oko 7-lt nnl). nko sc rc(iovnonc obrc,,uiu. miieDjil toikl lcziita koja sc sa s|cdine sc papnka prcnosi pctrri na 'lirclir ()ltcfcaujc dio. sc silnropelni dio lab;lnit. 1o.ic ntanjapo\'fiini! rl il od|()su na nofnrrlnu slillik0 staliilniil. Sln tjcnjelr porfiinc ollcfcccnil lrbilnu polccu\ir \c Irilisak nl .jcdinicu po!r'iinc pa dolLl,/i (crlc.,2,1.) do slabijccirkulacijc iposljcrlieno oilcccnjt. Na nljcstupovefanou do pritiska naslrjuiulicvi. ro;ina pucl iodvaja sc od podlogc. Zbog bolovau papcima krn!c lcSko srojc. slabijc.jcdu nrlijctnost pa opach 5 clo20o.{,. za Irliologiinbolestip pakaje rllo slo2cnl. Istiecnx)neke ocl \lznijih iinrbcnika koii pficlonosc pojavi bolcstikao Slo je loiiil higijcnaIc2iita
1 \ r n t , r i t I l t l a \ l O ll l

Il0

Neke bolesti krava i teladi

papaka cmi debliina papka cm CrteZ A - Narmalna 24. duljina 7,5 vrha 0,5 B - Nepravilni stavovi straznjih nogukrava kravai deficilama hranidba. Prckomjerna vlagana poduomck5ava rozinu papakai pridonosiulasku baktcrija(Fu.\ohuctcriun necrophorum). ko.ic uzrokuju gnojncupalepapaka. Ako se na vrijcnlcnc poduznrc lijcdcnic. upala prosiri zglobovc. sc ina Oboljenjapapaka naiboljese sprjedavaju rcdovitinrobrczivanjerr clva (slika85.),osobito vczanom putagodisnjc u nadinu drzanja kada papci sc slabije uopic ne troie.SuholeziSte ili krava, dovoljno s slarne, pridonosi boljojhigijeni izdravlju papaka.

Slika85.Stojnicana traktorus priborcmza rezanje papaka
6A) LDARSIJ ) t

211

Neke bolesli krava i teladi 20 mg biotina dnevno poboliiava sintezu keratina i kakvoau papaka. tsioplex sa cinkom (Zn) u hrani za kravc poboljiava stvararljckeratina i ivrstotu papaka.

16. 8, Kolihaciktza

(infekciiq teladi bakteriiom E. coli) .o11. Najieiie

Kolibacilozaje zaraznabolcst koju trztokuje[s&ei&ia obolijeva tcladu prvih l0 danaZivola.

zbog prol.jeva. U slrukturiuginuaaleladi najvc6iudjel imaju uginuda ofganizma zbograznih opiu Javliasc u teladikoja ima slnanjenLr olpornost iu propuslau hmnidbi urojke(hipovitarninoza) ranornuzgoju leladi, te ncpovolinih aimbenika: uslicddjelovanja - hladnc. u vlaZno tamncprostoriic koioi tcladboravi. i - ncplavodobnog ncdovoljnogkonzumilaniakolostrllnlaili nicgova i izostajanja. - hfanidbalcladi rrrliickor Lrkojcrr sc I tL\|\7) eli. li. - slabchigiicncu loliinjal<u cftrvolinc kolidinckvdlitctnc slalnc. bcz - ncodgovlr4Lrac posuda napdiania. za aistoac izostilnkr i dczinlckciic - nizo lcnlpcr.rtufc (ispod 37'Cl) nrlijcka i kolostrLrnla otopinc za ili napajanjc tclacli. - ncclovoljnog A opskrbljivanja tcladi vitall]inoln u vriicrro inlmutcrinog po()dr. rozvoja inakon - ranijcgili naglog (mlada pli.jclaza l<r'utu na hrdnu tcladod 6 tjedana). Ovisnoo klinidkomtijcku, zntkova bolcstiilna vile (slika 86.).Tclad nema apelita, u poiclku bolesti blago .ic poviiena tenlpcratura,a kasnije bijelcbojc i l'eces teladijckaiasti pjenu!av, ispoddonjeflzioloikcgranicc. kiselosrnrdljiv. Tcle s proljevon nc moze noLnulno probavljati hranjive tvari iz je koloslruma(mliicka). zaoshje u razvoiu, podloZno drugim infekcijamai vrlo acsto ugine. U perakutnomtijeku bolesti, dcsto bez znakovaproljeva, teLeLrgine roku oclnekoliko sati. u Proljcvom se gubi tekuiina iclcktroLiti. smanjujesc rcsorpcijaglukozei u aminokiselina, dovodi do zaosta.jania rastuteladi. ito
zr.nrnir t'REllOl:l('

2t2

I
Nlicre za suzbijanjc bolcsti su:
. pfavovfclltcno

Neke ltolcti krava i leladi

(sisanapaianje nl c ) k o l o s t r u
lllonl nakon 1el j c n j aL r p r v a 4 saIa. ' u pr-vim danima lclndlrcbiricitc nrpajatinrrn'inr koliiinirma rnli. j c k |( 2 d o I l i t fc).

I

t

prcljev teladi Slika86. Tipi6ankalibactlozni

' bospri.jckona iistoiu posudu rlrpiliilnic. zr poslupan prijclazna hfrnidbLr nrliickLr. \coinr lioliainlrDr zLr sunro r(lfr!ilr kfilVil. o(l upolfct)lilvlli nrli.jcko nupujanjc pri napnjanju pazitina pl.llvilirn poloTili glilvclclctl. kmvc u suhostliu lrcbir hlilniti kvalitctninr si.icnonri dvokrillno v i l u n r i n i r i f u t i. l ) , . I l v i l u n r i n i m i l . ,^ u prvonrsrlu nNkon lcljcrljudrli lclelu(pcr os) dV nili.iunlr lilanrine l.l A Lrvodcr)oj otopirli. . vitllurinizifNli lclrd s.^. L),.L vilamininrr do J dilnuniikonporlxla f - LlVa pLrlIcijepiti bleilc kla!c nujutcstrlijinr scfololkirn tipovinu /i. r'r11 kravabonvi. koji sc nalazc srcrlini k,:rjoj u u tcladi sc uro2c sffijoiili rcdovitirrr tJz navcdcncrrjclc kolibacilozu i tclianjll izgnojavanjellr, tenreljilollr dcrinlckcijorn nakonloirarr.lstimnjcnr prcvcniftrlju ka kvtlitctroln zclmvomslarrorr. Vllo Lriinkovita nrjera Lr nakon bolcsti tcladi, al(o srnjc(tajniprostorto dopuita.jc <odmulanje) tcladi. dezinlekcije leliaixkir LrlrrjanjLr deset dana nakonizlaska odbi.jcnc koji Kolibi,rciloza lijeai razliditirn se anlibiotjcinaikcrnotcrafclrticima. p|obiotikc. sadfzc clcktrcliic. visokcdozcvitarrinr.glukozu. aminokisclinc. kor-tikoslcroidc, adsorbcnsc, adstringcnsc i df. antihistaninikc,

ltl

-

Nekebolesti krcva i teladi od a Kolibaciloza sanira se dijetom(gladovanjem 48 do 72 sata), kasnije ne sedajerazrijedeno mlijeko.Telads proljevom smijepiti mlijeko svedo (Klee, 1988,1990., Posavi, cit. ozdravljenja. Premanovijim saznanjima tekudom hranom vei 1997.), teladis prcljevomne pr€kidasenapajanje kod seizmeduobroka, mlijekomili mlijednom s zamjenicom, daj i otopina daje je teladnapajaticmim dajem(minimum 3 litre dnevtto), elektrolita.Najbolje jer sadrii najviie tarina, a moZe i daj od kamilice. Dobro je dati i sluz lanenogsjemena. Tanin i lanenasluz tankim filmom za5titeoitedenu crijevnu sluznicu i na taj nadin sprjedavajuulaz bakterijskih ohova koz je (energija) 9 i sluznicu. I lihu dajadobro dodati50 g gozdanog3€6era Na g kuhinjske soli (NaCl). Cajem se nadoknarluje izgubljenatekudinai elektroliti.

boninir UREMOI4C

2t4

LITERATURA
Drnilvopoljoplivrcdnih silaici senaze. ADAMoVIC. M. 200Li Proizvodnia i irricnjcrr i tchniaari] tscograd. ostali.l]oograd. on f|cqLtcncy Inlluencc nrilking ol A.MOS. L E..LOEWllNSTIllN.M. 19115.: I 732-739. DairySci.(rll.3. productive rcprulocti\c cfTicicnccs..l. and cllicicncy. lc\el on gro\\th ancl R. nNDI-.ll.SF-N. IL l97$.: Illl'eclol cnct-!ly (lovclopmcnt citltlc.I Iaguc.lloslon.Lon(lon. J9lin ol Pallcrns gfo$th lnd 401 . ih trr s AN fU N A('. N. I 999.:lnutdi kemiiskog sttvai Iizikaln osobina li.jckr gospodalstvima lirnkci.ji tr mliicka nr scljilc'kinr prcladi. I'r'oizvotlnia u Zagfcb.l6 33. odrTi!og rilr!itka.Zbornikr dova. in 1 l B A L t ) W l N .I { . L . . l l t l t l l S A . P L U ( ' I N S K I 9 7 7 .l : c P r o d u c l i on ( l o n r c s l i c I-ondon. 372. aninrals. Ncw Yotk. Srn l'rancisco. llAfll. D. 1967.: Motliliccl challcngc lcccling (hiry Irr()gfilnr'I'ccd monugcnlcnt xll. Is Bl-OWlrY. R. 1999.:N4ilstilis: it incVit bl0l (Our Industryun(lcf lhc rlicrosl<opc>. Londun Ips!vich. CruillI]ri1rrin. flml l,ivcstock. BOA I Irllil, t). G. 199(r.: BOSNI(. P.. CRGIC. Z. f001.: Analiza slanir nrliicanoggovcdaalYaprcradciltiilit Inlijckl inrlijeanih p|oizloclau H|valskoj. industrijskc lisl Mljcknrski br. 12,ll ilog I - 16. im na Mchani/iroijn govedirmk Bl{alc..l.. sALAMoN..l.. N'loKIlR.K. I 9116.: rbf. i'annarnl.Agrotehnit 4. l4-54. Fccding dairyco\ s in lhc BROSTIjR.W H.. STIIICKLAND. M. .1.1977.: c a r l y i r c t i l I , nA.D A SQ l t c \ . : 6 8 r - l { ) < l r cows tin linilgcrations highyiclcling BROSTIiR,WH. l97ll.rConcenhirlo: Boston,9t)126. Bullcrworths. London. in nutrition. Recent advanccs aninidl nlijeka i toanosl CAPUT. P 1980.:Utjccoj dobi krava na proizvodniu | r rijcdnosli. Sloaarstro. J-,1.7 lJ5. J,{. procjcnc Lrzgojne proces Aglonotrski poznavali rasta goveda. u CAPUl'. P. I983.:Pohcbno.ic c)7-102. g l a s n i kl .
( ; t ) t 1 : . tt)( \ t t t I 15

Literatura CAPUI P 1991.: Govedarstvo,udibcniku u knjiga. Stoaarstvo, Skolska Zitgrcb. CAPUT. CRBESA, JAKOPOVICI.I993.: P. D.. l. Aktualnosri u govedarskoj proizvodnji. 47.3-4.| 67- 172. Stoaarstvo, CAPUT. 1996.: P. Govedarstvo. Celcbcr d.o.o. Zagreb (lAPUT. 2001.: P Covcdarstvo llrvatskc inozcmni i trendovi, Stodarstvo 57, 3.203-216. ('AR,M. 1958.: Ekonornika proizvodnjc goveda baby i naain mladih tova tipa bcof'r. StoaaNtvo,3-4, I43. ll6('AIt, M. I958.: Proizvodnja mlijekt. Skripta. Zagrcb. ('All, M. 1960.: Visokaproizvodnia mlijcka,njcncekonomske osnovc, proccs. bioloiki rnaiaji tehnoloiki Agroromski glasnik, 10,423-439. 9CAR.M. 1964.: Intcnzitct kaotilkkuproizvodnjc i iskoriitavanja rasla ntesa govcda. hranc tovu u Agronorrrski glasrrik, l-2,3-10. problcnlltikr proizvodnjc CAli. M. 1965.r Suvrcnrena nilsc lrrlijcka igovcdcg n1csa. onomski n gr glasnik, l-2,l-27. CAlt. M. I 975.: govodl. Rcprodukcija Skriptn. Zagrcb. ('AR, M. I979.: Suvrcmcna lchnologija proizvodnjc s mlijcka ipovczanost nrohanizacijom. Zbornikradova, Srvjctov.rnjc aklualnim o problcnrinla jc pol rnchanizaci joprivrcdc. Oprlij:r. 97-911. CAR. M. I981.:Crowlh Plttcrns ol'('roatianSimmcntal. 32ntlAnnual Mccling EAABZagrcb. thc jabliZnjcnju proizvodnj CAR. M. I 983.: rnoguinosti O iskoriSlavan a i mcsa i sclckciji. Biltcn, Poljodobra.9- 18. l{). CAlt. M. 1985.: Prilogpoznavanju pronrjena apctita, Tivctczinci visinc proizvodnje nlijeka u prvorrr visokoproizvodnih krava. PZS. dijclu Iaktaci.jc CAR.M..UREMOVIC,2., URI]MOVIC'MARIJA, MARKOVIC, I985.: D. frckvcncijc hran_jcnia [Jtjccaj konccntratom visinuproizvodnjenrasnoau na i nrlijcka visokoproizvodnih mlijcinihkrava. PZS.'7 473-480. 1, CLAESON, O., SANNI, S., ISAKSSON, l97l.: Rihtiges C. A. Melkenhdhcrc Rcntabilitiit. Laval Alf'a AII; Sbckholnl.

Zr.rixtit

LiRl:M()ltI(

216

Li!aroturu ( LA RK. J. H.. DAVIS,C. L. I9U0. Somclspccts I ol'l'eeding highpfod00irlg cows..1. DairySci.63,6,873 llli5. ( l{NoJllVlCl.Z. 1986.: Stoaarslvo. Inlcmr skripta. Poljoprivredni inkultct. Z{gfcb. ( lZLK. .l. 1972.: ProizVoclnja i konzcniranjckrme.Skripta. l'oljoprivrcdni lakultct. Zagreb. lX)N l( KF-.R.. ROHR.K. l97l{.:Inllucncc ol-nutrilion bodycolnposition on qualityoffattcning (sennan Inclcar'cass ,iiosiitn bullsol dil]cfcntbrccds ilnd sinrnlcnlll).Pallerns {ro\\'th ilnd dc!clopnrcnl cattlc.IIaguc.lloslon. of in l-ond)n. liMllRY. l{. S. l9ll9.: ('onrpositir)n dicl inllucnccmilk contponcnls. ol I:oodstuIl!. Milf0lr. 20.. l i N S N 4 l N ( i h l L .. F l . O t - l i Nl l N l i . ( i . ( i . l 9 l t ( ) .F c c d s u l r i l i o D o n r p l c t c . M . i n c Ncw Yr)fk. l:AL( ONI-.1{. S.. M,\( KAY. lltLJI)Y. I:. (. I). :lth quanlilolivc gcnctics. cd.l:ssex: Longnll|n. I996.: lnlro(luctio| to

IrlrLI)llOIjlrR. S. l9li5.: lllniirtrlnic nckih proiz\odno-rdrl\st\cnih odnosu suvrcncn()i rr hranidbi ureonr. Krn)i\r 27.l-(r.ll7-92. IrH-l)llOI:lrlt. S. l91lll.: Klrilkloristikc li)sli)nilLr kno li)slinnincfirlnog d()dutkir stoanu za hraDu. Krnrivil.l0.5-6.l{.}-117. ( l : ( l ( ' l l S .N . 2 ( ) 0 , 1 l. i:o l o i k ii n o k u l u nz ias i L r T ui.o s p o c l r l slks t .1 5 . i L r j a k , l t ii o Zugrcb. (;lll.Al.l.l)..i. [). I996.: C]hamctcfirrtion slimulrlory activilics lionr ol SaccurorDyccs ccr-cvisial thc qrowtllirndilctivitics on ofruminalbacteriu. l)h. [). Discrtltio . University ofKcnnrcky. t.cxrnglon. L]SA. (iORUI'. Z. l99li.: Sjct!a. kosidba. sprcnralljc sijcnll.Gospodalski list. L svibarrj. Zagrcb. GRIllrSA.D. :000.:Vodii zahlanidbu kla\'a. Plcclavanja poljoprivrcdnikc za jctnik.I ll-23. B jclovarsko bilogorskc zupaniic. Poliopri\ rcdnisav CRLlliSA. I). 2001.: Krmiva u h|anidbi visokornlijeanih kra\'a.Zinrskir joprivr-ednike. prcdavanja pol za Bjclovaf. (;l{t}ltSA, D. 2004.: Prcporukcza hranidbu visokornlijcdnih krav0 u lranzi0iji. Prirudnik proizvodnji upotfcbi LJ: o i stodne hmnekrnc. llNatsko agrononrsko druStvo. Zagrcb, 505-54,1.

:t7

Literatura lmpactofchangcs organic in nutrient metaboLism GRUMMER, R.R. 1995.: on leeding transition the daill cows. AnimalScience J. 73,2820-2833. proizvodnje HALUSKA, I. 1998.:Cimbenicivisoke i uspjeSne mlijeka. Stodarstvo, 387-393. 52:5, IIANSIIN. R. 1992.:Eticclsof BioplcxZinc Supplcrncntation Sornatic on ('cll(lountsin ThrccIIigh Producing Dairyl lcrds. AnnualSyrrposiun 8th on tsiotechnology [-eedinduslry.Poster. llie yiclcl I IARtsSI(;N, l913 Bodyconclition W L: rnill< antltcploduction catlle. in I Recent dcveloplnents ruminant in nulrition. Butterworths. London. - I 7. llA\RANI K-l t KA( JAS\4lNCRl Pl(. \. lr)q^:Mliick,' rl,'hir.rrri.. . auvanic i kontrcla. Ministafstvopoljop|ivrcdc i iunraNtvit. Hrvatski poljoprivrcdni zadruZni silvez. Zagroll. IIAVRANtsK.IASMINA.RUPIC'. 2003.:Mlijoko od firrmodo mljckarc. V Hrvltskilmlickarskr uclruga. Zagrcb. I I I I R A K . M . I 9 9 5 . : a k os l o a arrn o i cs a mf o b o l i i a t p l o d n o s tv o j i h t a v a . K s k i Zbornikradova.lNrtsl(i I'arn1cf, I Zagfob. l- 14. I l l o t t M A N . M . l 9 9 7 . r K r l v c s u h o s t i l hu a n i tu m . j o r c n o . . ^ g r o l c h nIi,t r f , jr i u 33-34. FIOLMANN. Ir. .1.,SIIUMWAY. lt.. BLAKhlt. W.. SCllu^.lq R. B.. Lconomic vlllucol drys opcr lbr I lolstcin cowsol' SUDwIUKS, l. M. I 9134.: yicldrvithvarying illtcflrillivc rnilk cillving inlcNdl.J. DairySci.,67.3,636. ll[JBEIl. J.'f. 1982.r I.ccding tlrc high ploducing cows in carly loctotion. Feedstull's July,20-22. I2 I RI'S.H. 1995.: Kombiolvorcnd staja boksovimo lczanj s za e.,^grolehnidar 5,

27,28.

. I A K O P O V I lC 1 9 9 2 . : L a k t a c i j s k a k r i v u l j a i f a k t o r i k o j i u t j c d u n a n j c z i n t ., PZS, : | 4t)- 57. | 51 nckihncgcnctskih na JAKOPOVIa, 1993.: L Utiecaj dirnbcnika laktaciju ,17:5 187195. krava. Stodarstvo. 6, govedcg krava-tclc. JAKOPOVIC, 1998.: I. Proizvodnja mcsau sustavu Ml.jckarski br 10,l5-16. list, JELEC.S. 1990.: Faktoriishrane kornpozicija i nlijeka s posebnim osvftom ,l4, narnlijcdnu mast. Stoiarstvo, 5-6,I 99-208.
Z\.titnn IIRI:MOllC

218

Literaturo JELEe, 2001.: S. Intenzivni tovjunadi. Provis. Sarajevo. JOHANSSON, HANSSON, 1940.: J., R. Causes variation milk and of in yieldof dairycorvs. Kungl.LandrbrRidskr79:127. butcrl'at JORGEN SEN. 1984.: N. Fann digest. 5,Univclsitas No. Wisconsin, SAD. KnTALINIC. I. 1994.: Covedarstvo, Nakladni zavocl Clobus, Zagreb. povctanja proizvodnjc KAMPL.8.2000.: Moguinost mlijekaiteladi u Bjclovarsko bilogorsko.j Tupaniji.Zirnskaprcdavanja poljoprivrednikc za Bjclovarsko Zupanijc, 29-33. 2000. bilogorskc KAMPL, B. 2000.rUzgoj teladi.Mcd narodni scrrinar proizvodadc za -21). mlijcka, Stubidke Topli,cc, 27 KARAEOLE. RAKO,4., IKULEC,K. 19113.: 1., M mstu O kompcnziririuacrn i kvalitcti r.nesajunadi Stoiarstvo. l-2.65-69. u tovu. 37. KRVAVICIA. 1970.rl'iziologijrprobdvc. S. Magistcliiiz govcdarstva. 7,agrcb. MAIJALA, K. I9713.: Brccding inrprovcd lbr rcproduclion cattlc. in 2l3lh IIAARStockholm. ('.2000.:Prcvcntiva MANSFELD, FISCIIER R., zdravstvcnih i JUR(;EN. problcma pravilnom rcprodukcijskih kontrolom obroka krava visokonl kod s proizvodnjom. Mcdunarodni scminar proizvodaic za mlijeka.Stubidke 'loplicc,23-25. M D N D L E R , 2 , , K A S A P O V I . ,S , , Z U L J . V , D O M A Z E T O V I ' , , . N gubirka poslije poroda OVNlCEVIC, 198L:Utjcoaj Z. tjclcsnc tciinckrava pokazatelje. nirneke Nauka proizvocinji, Osijek. u IPK 40-4191-98. , MIDDEL.R.(;. 1988.: Aulorna(ish Mednarodne svczc Mclkcn. Kongrcs 21. za znanstveno organizaciju Bled, 1988-09-13/16, dcla v kmctiistvu, CIOSTA/CIGR, Ljubljana, I 92. I 89MOKOS,D. 1978.: Zagrcb. Opiahranidba donraiih livotinja. NOAKES.D. E. 1997.:Fcnility Obslretics Cattle. in Second Edition. London.40. OKLJESA, 195 Porodiljstvo. B. 7.: Poljoprivrcdni nakladnizavod, Zagreb. OWEN, B. 1978.: J. Complctc feeding dairy dict ol cows. Reccnt advances in animal nutrition. Butterworlhs, London. Boston, 172. 159-

cot0DtRSTt/o

2t9

Literatura qualityandquantity. PATIINCE,J.F. 1989.: Water lmpoftance animal in and poultryproduction Biotechnology the led i[dustry,Alllech technical in: in publications, Nicholasville. - l3 8. l2l PAVlalC, 1999.: Z. preZivada Otrovanje ueom.Gospodarski 15.rqjna, list. Za\teb. (mastitis) PAVIali. Z. 2002.: Upale mlijeane Zlijezde i njihovo sprjeiavanje kodkrava. list, Gospodarski I 5.lipnja, Zagreb. PAVUNA,H., BOZIC, P 1983.:Uzgojnemoguinosti vrednovanja i poboljianja plodnosti populaciji krava u kojeosjemenjujemo. Velerinamka stdnioa, br.2.,l-6. P A V U N A . , .S I C . , ,S UK AL I C ,N 4 . . R L I \ | Z Ls .t,s O Z I .( P .I ' I 8 ] . N . ' I d H R P t, : zapaianja gcnclskim ploizvodnih o odnosinla svojstava govedarstvu. u Veterinarska starlica, I 7-24. 3. PIVA.C., MASOERO. LITTA,C. 1985.: F.. Conrplete in veryhigh l'eed producing dairyoows. 36lhAnnual mccling lbr ol'thccuropcan association production, 2.,106. animal Vol. PFLAUM,J.2000.: SilaZc zclcnog krmnogbilja. Suvlcnrcna hranidba Zivotinja SANO. Ilizovnc, I0-14. POPOV L S. 1950.: Hranidbcnc nonnc i krn'rnc tnblicc. Poljoprivrcdni naklildrli zavod. Zagrcb. POPOVIC, 1990.: paramctri razliditim pfi Z. Ncki proizvodrli, hranidbcni sislemimr krava uvodu rnlijcdnost. drzanja u u Stoaarstvo, 9- 10,295-302. 44: POSAV M. 1997.: I, Uzgoi hfanidba i tcladi. Poljodjelski vjesnik, Osijek, 6. br. PR FiSTON, R. I 963.: T. Intensive beefproduclion. 3.Performance riesian of! stccrs givcn lowlibrc productionpalt3,245-25 dicts, Animal 5, L ROSSINC. 1978.: W. fccding Conoentratc ofdairycows. Rcccnt advanccs in arlimalnut tion. Butterworth, London, Boston, 159. 149 ROSSING, 1987.i W. Automation dairying. in Jngoslovanski mcdnarodnj proizvodnja predelava simpozij <Sodobna in mleka)), Poftoroz. Zbornik tsiotehniika fakultcta Liubljana, 87-98. 1l, RUPIC. 1988.: V Veterinar u ku6i, Logos, Split. ()1'days and SCLIAEFFER, R.,HENDERSON, R. 1972.: L. C. Effecls dry days open holstein production. on milk JounalolDairy Science, 55.,1, Vo1. -112. 10'7
Z\ornnn {.'lll:MOl'l('

220

Lil(t uturo SKVORCOV MIRJANA 1983.: Prouaavanjcnckih cksploatacionih pnrlnclirra prl\alolir.Diseneciia. ^rtrcb. SNAPP. R. 1952.: R. Becl'cattlc, Y(nk. Ncw nr S l l l N l ' R . ; / . . B U K V I ( . 2 . . D O I \ 4 A I N O V I ( . M . 1 q 9 4 .H r . r n i t i h .r u z n i h ( krava uvjctima u istoanc Slavonijc. Krmiva36. l. 3l-35 STILINOVIC. 2.. 1960.:fiziologija mstr i razvilkr donlaaihiivolinja. glasn 9 l0.44ll-453. Agronomski ik. (;ospodarski I . rr,rjna. SVIICNJAK,2.. 2002.: ilimnje kukr.rruza. S list. Zugrcb. vimonai brzinc SEBA.L.I, AUSI-ENDEII.D. I97l.r Ispitivanjc M.. indcksa protokarnlijcka kao i'ukkrra ocjcnc uzgojncvriiednoslinckih rnsplodnih b i k o v a . S l o a . r f s t v o I. 2 5 .2 , 3 6 l - 3 6 1 3 . I 1 i UltlrMOVl('. Z. l9l{,1.: I'rilog poznavlnjuuljcciin sirncnlrlsko crnoiarc frizijskcpasnrine rc/ultatck)vl nrladihgovcdl. StoaaNl\,o. I1n ll-12. ,105, 1 i5 . r|rliailog nivoaishnnc u pr-vt)i tovir UIiF.MoVt(. Z. lt)85.r(Jljccai Dolovici narczultatc govcdu. PZS, l. 417-,16l. 7 krvanrlaclih ut ,.Movtc. 2.. MAIU.tA r..lRLMovlc, l). (il{lllisA. l9llg.: Anl|liza proizvodnjc nrlijcka u novirrr druStvcnirrlarnramau Sl{ Ilrvatskoi. 4-5.ltg-I07. Agronomskglasnik. i : t R l r l \ . 4 ( ) V.l1 . . l \ 4 A R l . l n l t l . l \ 4 ( , V l ( .\ . 4 A R K r ) v l ( .D l o t , l ) . I r i c c i L i f U naaina hunidbc i liziakc li)nnc obroka u ranoi laktaciji na lczultatc jc ploizvodrt holstcin liicsidn kfitvr.Knniva.32.5-6.li3-1i9. D, . U R I 1 M O V I ( ' . 2 . M A R I . I AU I T E I V 1 O V I ( ] .G R I ] D S A Z , N O V A K O V I C , 1990.: tJtjccrj razliditog odnosa konccnlrrta i volurninoznchranc Ll konrplctnirll obr-ooimt rezullatc na proizvoclnio mlijckai plodnosti kmva. llF PZS, Vol.55..l-2, 107- I 13. | IJRIJMOVIC.2.,MARIJA Ul{tsMOVIi', GRBESA.D.. NOVAKOVI('. Z. l99l .I Utjccajintcnzitclil polhraniivanja prccilovu froizvodncfezultate na u holstcin Vol. liicsianjunadi tovu.Poljoprivrcdnc u aktualnosti. 38.. l-2.293 302. UI{I'MOVIC, 2., MARIJA URDMOVI(:,NOVAKOVIC,Z, I99I ,: U1JECAJ lrajanja ogranitenc ishanena proizvodnc rezultatc holstcin iiicsian.junadi u tovu.Stoarstvo..l5.78.215 224.

221

MAI{IJA UREMOVIC,JASMINALUI'A., TABAUREMOVIC,-Z., i KOVIC,LJ. 1992.: Utjecajrazine energije obroka suhostajuranoilaktaciji u naproizvodncrczultatcvisokomlijednih krava. Stodarstvo, 3-4, 46, 79-93. pritclcniu na UREMOVIC,2., MARIJAUREMOVIC 1994.: Utjecai teikoia junica. Poljoprivrcclne proizvodne holstein fricsian irktualnosti. sposobnosti 3 0 , 67 5 7 - 7 6 3 . , UREMOVIC,2,, URTMOVICMARIJA. PAVICVESNA, MIOC, ts., MUZIC, JANJEalc, 2002.: z. Stodarsrvo. A.gfonomski fdklrltet, Zagreb. S., goveda, elovar. VUJCIC, 1991 Pasmine S. .I Bj VUKOVIC, D., MIL.IKOVICV 2000.:Klinidkaprimena honnona u rcprodukciji dolraaih zcnki Zivotinja. Heleta, Beograd. 'l'raining WIIITIILOCK,L. 1998.: IP(l Livcstock Ocnkcrk. Diriry Ccntre Fricsland.'[hc Ncthcrlands. WOOD.P D. P. l9(r9.: Factors affccting shapc thc ofthc laolation cLrrvc in orttlc. imdlProduclion,:307-36. An II I *** McistcrMclkcn Systcln. l9lJli. rnil Wcstlllia scparalor. + * + M l . i c k a r sn s t i r u t . i n s v i l lU S A ,1 9 9 2 . (;a c, i ki *** Cnttlclcrtility-rnanagcmcnl. Livcstock IPCI Ocnkcfk. Fficsland, Thc Ncthcrlands. IC)97. *** Cattlcfccding, Fricsland,'lhc Netherlands, IPC Livcstock Oonkcrk. 1991. *** Thc milking machinc.lP(l LivcstockOcnkork.Friesland. The Nelherlands. 1997. *** Pravilnikkakvoii mlijcka.2000., Zagreb. o sv.jc7cg sifovog x*x lAOYearbookl)roduction.200l. *** Uredbao 2{X)2., Zagrcb. ciljnoi ci.jcnisvicTcg sirovog rnliicka, *x* *** Hrvatski stoddrski centar, GodiSnje izvjeSie 2003., za Zagreb. Prograrrrazvitka govcdarskc proizvoclnje republici HNatskoj, u gospodarstva, Ministarst\o poljoprivrede, !umarstva vodnog i Zagreb, 2004.

Trt,titrir liRl:MOU(:

l2l

Kazalo pojmovo Blizanci27 Bojancsa 193 Aolcslipapaka 210 Boksovi leTanic za krava143,144 Bredosl krava 41,42 Burag 52,53 51. Buragovc rcsice158 BuSa20 proteini Ioal 58, "By pass"

KAZALO POJMOVA

4
Abcrdinangus 25 Acidoza buraga 135.208 57. Adirivi|l3, 4 Aktivriimunilcl 159 Akulii nadam rdSr 197.20.) b Akulllakalarnl,r.r uprla 199 Ak nu Zljezdann uprh 200 Alvcola 47.411.49 AmilazrI5lt Amonijak 104, 84. l3l A'raboliani cicka( lil2 ADacrobni uvjcti 64 Androgcni lil3 Anibiolskc nrasli 199 93. Antibiogran) 203 Avansirnnjc l0l.l02

c
Cclobioz:'s4 Cclulaza s4 ( cluloliliakc brklcriie 54 ( 'rluloz.r 54 ('cntralno i:/nrLrzitlc |4lt 145, ( ijrnovodiaM kisclina 77 (inisloi 66 ( rvcn djclclinTl

D
D€saliniracija 137, vodc 138 Dczinlckcijasis! 201.202 Dikalcicv foslhl 86 Dislokaciia siriSt 5l, 54 Divlji tur 20 Djctelin$ko lrnvna smicsl] 78 DoboslcncDiiv|rrla 28. .iunicn 32.175 Dobrobil krdva I48 I)ostatnost 14,174 13, l)uboka prostirkr149.195 l)ugoslajaliite142 I)uljir laktacijc3,1, 3s I)vokrahonapajarie telMi 173.174 I)vokra|no osjcmcnjivanje 29

n
(Babybce$) 188. 23. 189 Baklcriic buftrga 55 Baliranjc sicna2e 68 Belgrjska plavo-biela 26 BenuralS 85, 190 84. BeDkarotin 31.205 Berain 79 Bijeladjetelina 72 Bioloikavrijcdnost proteina 57 Bioplcx l14,201 88. Btuplcx zink 132,212 Biosli ulatori183 GOI/EDANTYO

n
Detzi 24

223

-

Kazalo poimova
Hisijena murnje198, 2t)0
Edemvjnena 46,94 Ekstrudirana 106,108, 9 soja Elektronski brojai sornatskih stanrca 199,204 Embrionalni monalitct 32 Endometritis 36,205 29. Endorfin166 E.tcheti.ia coli 168, 212 h HipotalamN29,32 Hladno dri€njetcladi 155 Holstein fricsian23,24

Farme poduze6a 16 12, Faza tova 188,189 Fenotip 90 Fiksnitroakovi 120 Fitoestrogeni 3l Fosfonal 87 86, ^t

Idealna laktacijska krivulja t23 Impulsi msral8l lmunogobulini 159,160 Indeks osjemenjivanja 30 Indcks teljenja10,38 Indcks vimcna48 Individualni boksovi relad I54 za Inokulanti65,69 Inlramamami pritisak48 Involucija makmicc 46 Ionofor olcnsinIl4 Islarskipodolac 2l Izazivaju6ahmnidba 106

l('l
Gamaglobulini I60 159. Ccnolip 90 pjenulave Ccomicin oblcre205 Clav€i liSde Scdeme rcpe 79 Glic€rin 55,207 Clukoza 104, 55, lt3 conjenjekrava 29 Grada alveole48,49 Crada vimena47,48 Grah 83 Grafovifolikuli 27 Croverza t€lad 162,163 Cubilcisilaie 66 Custoiamlijeka 132

lTr
Jeaam82 Jednokratno napajanj€ reladi t?3, t74 Jcdnostavni Zeludac t58 Jednjakov rlijcb 168 Junicc175.176

t4

Harvestorsilosi 67 Hereditabilnost 48,90 Hcrford 2s

Kadrovi 122,I29 Kapura 53 51, Karenca 200 Kasna laktacija ll5, 128 Kasrrati183 Kemijskisastav prirasta182 Kemostatiano djelovanje hrane l14 Ketoglur traka 206 Kelonska tijela 206 Ketoza33,94, 127, 205,206
Zvoninir UREMOYIC -

224

K i s e l i r d i g c s r i i rb u r . g ! 2 0 N K i s e l i n s ks t u p l r l l l : i K i s e l o sb u r a s r 5 5 . 5 6 l l(nji2lvflc5l. sl K o l i b a c i l o z al l . l l l . I l . l l K o l o s l r r l n o n z d o b l j c1 5 9 K o l o s l n l n 1 5 . 11 5 9 .I 6 0 . Kor$inirrnik\ iunr(li l') I l K o n r b i n i r . l n(o r , r r r i ck r r l x l 5 | K o n r p c n r i t u j u iri r s t l $ 6 . l $ 7 K o r n p i r L r o r i zn r h I 1 I ) r ( 1 Ik)|n r v r 1 , 1 5l.5 l i 1 K o n l p i u l r n7 i ( r n i r r u i r r i n 1 . 1 5 i K o n i p j u k n i z i r l n o p i i c t c h d r 1 6 6 .1 6 7 n K o r n pc l n i o b r o c i i 0 6 , 1 0 7 ,l 0 l t . 1 1 0 K o n c c nrrr c i i r . n c ' r i i c l i 0 . 9 l . l 0 . l K o n c c r r l r i r u k m r i v l 5 { ) .8 | r Konlbrlnr.ii. rtrrpll l 9.r Konlcfrii. hlrnc 181 Ko/ol(i 7l K l l \ ' l t cl u d i l o l l K m r l c s n l i c s o6 0 . N 7 K n r r in r d u u s i c ! i 7 5 . 7 6 K l d r i i n r t a l a t . | l n ro D n h\ i D r c n r l 9 t l K u l { u t r ' z8 l K r k u u n r s i l u i l | 6 . 1 . 6 7 .l { ) 7 K u k u r u z r r i g l u t c nt 4 l K \ r s n i . c , i l c k u l l u r eI l . l . 2 0 9 K\tianc brkteriic71)

Livadc 62 I-ohijc 16

M
MrsneTiie! ksnl lll o MrslNi[r k sclinl 65 V r s t i 1 0 . 1l.l . l MNsrilis 93 1 M r s l i l l sl c s l l ( l l . 1 0 4 Nl.slilrs lcrgcns ]0.1 M . ( l u 1 ! l ( l h c n o z d o b l i c 1 0 .l l n Ycsal'c l0l- lt)6 Mckinic N.l M ! l . s l S 5 .l ( 1 7 Nlcsncpnsr)rrrc gorc(h l lio M c l o d r r r z d ( J i r9 0 . l ( X ) iVikfobihLlrirsx 5.1 Miks!f ufcdli I l0 M i D l r t l l n lk n i v 6 { ) .8 ( ) l M i D c r i l n cs r n j c s cl 6 , l l l i . 1 7 6 l M liicalr crlr 6() N l l i i c a I rs r 1 ) r n i c .l { } 7 M l r i c a [ r k i s c l i n r 5 7 ,6 5 M l i i c a l l ru n s r l l ( ) N l l i i c a nr l d o n ) i c s r r k 1 6 l , l 6 : . i 110,J2.171 t M l i i c a n o i s c l cb x k r c r i j c6 1 . 6 5 k M l i i c a r l o o i l ! n . z r i o b r r6 4 v N1l|cko u Uaho lt.l N 4 l i c k o r o ( l ) iu s r r v l . r { ) s M o d i i i e i f f l n n r c r r n h u 7 ( l { ) i rI 0 | r N4ortiii)nrc:2 Yl.lnnn'inrto rcso I8l. ltili n N 4 r r \ l j rk i s c l n l r 1 6 8 M yoro(l.na tlr|lr!l 46 i U o l l i t r r n o s t1 7 . l 8 : \luTntr nr pralno:01

L
lrklrciir l2l l.rtra.iiskN proi,,\ odnir I llt Lilklrciisl(r ancnriir 166 l.rktoztll-lI l..ncnrslLLz 21.1 l.igcbokso\i 1.1.1
LirDUTif 25

Kazalo pojnova
N NxdrN buriga 56. 70. 209 Napajrnje rcladi 166. I67 Ntrtrijev ikafbonrt | 13, 208 b N c g t l t i v n a n c r g c l s kb i h n c r I 0 2 e r NckIslrali lNl N c p r c 2 j l n a 1 5 7 .l 5 l i N i t l c i n 5 8 . 1 0 6 .l l 4 ( N i r c n r a s r rk i s e l i n c N M K ) 5 5 . 5 ( , . 5 7 e

Pbdni mjchur 43.4:l Plodnon !n lll..10..ll.12 k I'odolac20 IbkrclR'i/lnuzi!1e l5: jcc j I\r luaul(nnirlskc muznc c(iin 145 I'olL'inrcnTivni {o! jrnadi 190. l9l

o
()hcfinlrLrc 22 obmnonrlrickol6(r.l7l oclcnl kisclina 57.65 rcliininkr2|l .,o&naranic O k s r l o c 4n . 4 { ) i 1 oprjrulnovriicnrc osicrrcrriivil le. :10 or-qlniAciir rndr Ill o|rirrol$tiaki f rcrlcd nrlijckir]01 oiicrrrcnitcli :12 ()sicnrcnjivr'nic nrijcirnorn )onrle rpc Osuscni krn)ni k\lls c 86 (nkrnnnic so,'ic'ri :17 O!uhciir l9

l\)sitc picnianc ltl ItspjcicMhmnidba 100. l0:. 106. lll Ibstotakrcr)xnrl lll. l9 I'o$udacnrirn s dnon 201 Polros|ifl nrliick imcs lS. l1 l)rcdtchrei 5:. 51.57 5l, l\c-ronsko nrpllsilanicol l\u-qanjnjc kmva l:,.17 lt7 hcr)riksl hcnrtrhi gLrbitei 32 l l c i i l a a i5 1 . 5 1 . 5 45 l i l. 1liprcnn frcd porxl l.l jirzr 92 hiprcnrnr lll$avtl lclrdi 157 Prftlrkli\ nost.nda17. 117 Pftxlrljcr)o 18. sorricrjc(ciklLrs) l7 I}'ogcstcR'rr u nrlijckLr l{) I'roizrodnr cijcrrrll0. lll l'roiz!odni cikltrs ll. :l(, 11. Prolakrin l.l5 Proljev rcLr(li 212 Propilen 8likol 88. lll.2(Xr Propionskr kisclnu55.57 Prostaglrndini,l2 govoda Puberler (iunicr)27. 2E.175 parcTa Pueryeralnr 20?.20lt I\lc.i 56, lll I\na hrunidb,r zrnom llts PuDom.tsro,rlljeko 171 169,
ZwiDtn LRtt,\|()It('

P
I , s i w i i m u n i l c l1 5 9 I'rir (pNiDjak) 0.61 6 I\-.zisr.ncijr hllilcijc I'incgr!rc 2 | I'irsonov kvrltr l 6l I'ivskilrop 86, 176 I'hccntal0l.105 P h c c n t i r i s4 5 . 1 0 5 I'livrcorio 207 l].1. l15

226

Kazalo pojmoria

R
Itrnl hklrcjta99. I00. l0l.l0l. l0l Rrndnrnn l9l. l9.l Itirsl Solcdr I56. 157 l{cilcks i njx :e sr I{ckr.hi prcsl.d .rl Itcnxntt kravr 38.-19..10 l{crrinl5lt Itcpinin stlanr! li3 I{cpiaiIo /rno il2 I{cfini rc/firci ii5 ItcprxlLrklivnr clikrlsnost 109. l0ll. it0 l.(cpro(tt|kllvni 3], 34 eik[1s I{clorciirr 105 fhccnlc .15, I{czcNnl koloslrum l6l Itihlic bmnroli4 Rili/inrIoDx)rri:9 Itohol DrLr)nju /r krx\r l15. l.16

S l o b o ( l n d r 2 r n i ck r a v a 1 . 1 1l.: 1 7 o Snrcdc o\cdo 12 g S n r i l i k n rr o i k a s t . r : 7 S('iin:rsrtrna 8-1 soiino /nx) 8: Sonrxloccl :0.1 S o r n . r s k s l t l n i c cl l l . 2 0 0 c S n o l n i e c n t l r: 1 1 S p o l n i c i k l L2 s rN s r c d , r i rl t l k r c l i r I l 5 o S r u l n j c( l L r Bs r . i i r l i i l c 1 4 2 s l . | o s v l | | r i s k o |k l i n r o r n ] : 1 7 .l , l t j r S l | r d t l f t l r l lh | l | | r i d bk M v r | 0 a ) l Shndrr||)l hkl eii l2S Slrrllf /r lclr(l l6l. l0l ( s l l r r r n ! r | , r r c l ( x h 9 7 .{ ) 8 S l o i n us o l 1 6 S l , ) a r r i S r r i r k7 6 . l l l SrrtIi keli 77 Skranr!npncnite li6 s k ) i r ) i c r r r c / n r r i cx p . l a l l l / f srrtl7ri1rclxni hipol'c .r9 Srup ri dortlt osri ll, l1 Sl!r I hkllciiskr kfi!ul] lll S 0 h if i v s k i k r x s n c l 6 l S r l r ) s h l9 2 , 9 1 , 9 4 S u n c o l ( r c t { )s r a n r r 8 1 . l 8 E vl S u r ) c o k r c l o !z m o 8 2 o Sopci 87. 190 S u s r x ! id r i , r n i d r a l a l l 9 k S u n r ! k r N r l c l c 1 5 . I l J . 1 . 1 91 5 0 . snicnic siicnr 7l- 7.1 SurhiJ |lic ulxlc \ inrenx 100

S
sckrceiin rliick .19 D S l J l ! l s r rr x l ( l o tl i c 1 0 . l . l . . l . l , 1 5 , l 6 o silcno 7: Srlnir t|lr\'ll 62 S r l i | 1 ' n ik r i ! | 6 3 ! s i l lA l l 6 5 S i n r b i o / .b k t c r i i r 5 5 Sirncnl|hc:2.21. lli0. lll l. lltll Snrk 77 s i r i i r c 5 t 5 : . 5 . r .I 5 7 . 1 6 7 S i s N n jr c h d i l f i ) . 1 6 5 c S i s n ik r n a l 1 9 8 Si\orolcdo ll S k L r t nb o k s7 a r e l a d 1 5 5 i Skupni boksovi za krave 1.16 SlinI 56 Sk)bodnodrTanjelunadi 195

s
S|rolc25,26 S c a oi n r i n i m u m l 6 So hom 15 Svcdski lahraii3

)27

I I

-

Kazalopojmova
nhrio letus 32,37 Vine 47 Visokovla;ni siliranikukuruz 189,t90 Vitaminiziranje krava 99 Vitaminiziranje teladi 213 Vlakna 54 Voda lJ6, 164, I85 Vodenjak 44 43, Voluminoznakrmiva 59.60 Vrh laktacije123 Vrhmlijednosd124

Tehnoloiki procesproizvodnje 92 reljenjekrava 41,45 Termostatiani utj€caj hrane 134 j pri Tesko6e teljenju unica 177,178 (Tih estrus gonjcnje 37 ili 28, Tijek lakracijet24, 126,127 Tijek poroda43 Tjeranje gonjenjc28,2e,37 ili Tovmladcjunadi 179,I87, 189,I90 Tovna frali 192 Tovza (bijclo) meso 170,179 Tranzicijsko razdobljeI ll, I I2, I t3 Trave 62,69 Trcnd silosi 67 Trcndu p,oizvodnji mlijeka l6 Trihomonas 37 Tritikale 82 Troakar 209. 210 Trokralna mu:nja 50 Tmdovi 43 Tubazaolkrivanje gonjcnja37

a

L-)

Zakiscljavrnjc tekuCe hrane t68 postcljicc204,205 Zaostajadc Zastiicnc masti 103 ZaStiicni mcrionin88, I l4 Znakovibredosti 42 Znakovi go'rjenja29 Znakovi prcdporod 42 Zob 82

lrrl
Uginudc tetadi153, 168,212 Ultrazvutniskener 42 Uljanarcpica 76 Umjetno osjemenjivanje8 | Upala vjmena 198,199,200,203 Ure.ja 67,84, 85,105, I84,185 Uredaj reljenje za kmva 178 Uzimanjc hmne l3l

ln
Zivotna proizvodnja mlijeka 35,36

E

Sacc""^ 88

vanjskidimbcnici90 Vclidina krave 128 Veliiinastada klava 16 Vezano dtanje 139, l4l, 194

ztunisi. UREMOyIC-

228
."{

-

Q 4s767y

Autor je vedeg broja tehnolo5kih ptojekdta za izgradnju ili rekonstrukciju farmi za proizvodnju mlijeka, prasadi i tomih svinja. je Sudjelovao u izradi Programarazvoja poljopdvredeu Brodsko posavskoj Vulor arsko srijemskoj i zupariji. Svoja znanstvena strudnasaznaqia tradinimaunaprjedenja i o stodarske proizvodnje prcnosio je znanstveno-strudnim suadnjama na agronomei vetednareu vise od 25 velikih fami u Hrvatskoj i Makedoniji, te brojnim strudnim predavanjima na savjetovanjima agronoma, veterinara i proizvodadaobiteljskih gospodarstava, s Autor je ili koautorvise od 40 znanstvenih 40 strudnihradovaod kojih i je su mnogi citiraniu medunarodnim publikacijama. referalnim Sudjelovao na brojnim znanstvenim strudnimskupovima zemlji i inozemst\,u. i u Kao autor ili koautor napisaoje nekoliko sveudili3nih udZbenika: (1997.),Stodarstvo Svinjogojstvo (2002.), (2004.)i prirudnik covedarstvo (2004.), Praktidno svinjogojsWo

zroninit uRxMoylc -

230

Prof.dr. sc. Zvonimir UREMOVIC
Zvonirnir'Iircnroric ro(len je il. li\k)plda 'r)1-. | r r \ l i r r . r T r / ] i .( r . n " \ r r i l n l t r i ! r r r n . r ui r r i. zil\l-ilo .jc u Sla\onskorn llrodu. l)iflornifa().ic 1961. !o(li e na l\rl.joprir lcdnonr f'akullcl! U Zugrcb|l(d nrs Agrrrnonrski lll(Lrllcl).ltntilr'sko sloaarskl snrlcr, Nill(on/ilvficno{ falirrllcta zlrpo slio sc na Ib l.joprir lcdnorl dobrrr u \ruko\iu1r (sudr VtJI)lK Vuko!nf). Kuo difckt()fsloiurst\it. Lrai.icnr.jo sirslir\u bila p|oizr,otlnja gorcdcgisvilliskot Drosl. ntli.icl(il. rildio nir poljoprit|ctlnih zrurnosti Zagrcbrr Lr l()N(r. tc s\c do,/ilDoslcrriir lritkLtllclu godinc. U rtijcnrc nic,tolu fu(lir u VLll']lK-u Vuko\uf. u,/ I)finrlcnu nit;novi.jih rlostignucu rcnrljr isviiclu. osl!ilfcnisLt u /nuauitri fct/Ullilli slou 7 a i r f s l v(u 7 ( Xl ) l i t i rl n l i j c k a o k r u r i i l 9 { ) 0 r t c s l p o k r r i r i ig o ( l r i r r j c ) . i p k l je lvlugistlilao iz podr'Lrilr rtovcchrslra lrirkLrllclLr trit poljoprirrcdnih /nlttr()sti 1984.sodinc.l)oklofskLr farhtjuobrrnio.jc l9l{5. uo(litrc i\t()tD trlt Iirkullclu. l9ll().rodinc rzirhrirrr.jc usistcnlil. l9li7. g{xlinu-/ud()cc lu. /it u prerlrDetLr nu 51(tirr\kl proi/\orlnjl. O(l 19S7.(lo l()91. go(linc bio ic t u k l j L r i c n r i / r o ( l c n j cn l s t L r \ 0 l r ' u t l r t r Stran l o g o l s t \ or l V i i ( ) i i k o l i u iL t 1 c i K r i T cc i r n a . r l9{)2. gociinc proltirknut .jc u zvunjc izvlrnrcdnt)rr prolos(rfu.trit prcrlnrctt|Stoairf\lr pfoir\ oLlnir. od 1996. godinc pfediric Osno\c jc sloalr\l!i! i hr'unidbc slolic. l()91(. s()dincizatrlun za |eckr!ito!pr'olcsor'! tc prcdirio stUdcnlintll slucliiltlililror(rjslr'o. IrcdnrclSloarrsl\'o llorinio je nii slLldi.iskiln pulo\unjitrritu Nizozcntsloj.Njcrturikoj. Itrliii. Sviclfskoi. \/cnczucli i S.\I),u. l,rol. [)r'c'rror .je kiro glirrni ic islfiriivuaisuladnik bio ukl.j0icn!L \iie proickatLt N,linistrAt\il ,.nut)osti i lchnologijci Mirrislilrslvu poljopIir,rctlc iIt]llrslvil a rozultllti i islfliivat).ia bili su osrroricr r0 sl\ilranjc no\e tdhr)olo{ijchrunidbc koutplctlrint junadi u iltcn,.i\lroll obrocirnlHI r'isokornlijcinilt krala i hranidbc lnLrdc jc 10vu.tcnrcl.icnc lcnor11enu ra kompcnzirujLrlcg fustu.U svilliogoistvu krc'irtor riicionalnijc laine hlanidbcsr inja silirunirn \ kukuruzon. i .jeliinijcg ckoloSkiprihvatljivijog nlrainl drTanjl srinja na rlLrbolojpro\rirci i cLo hmnidbc s\irrjadodutcinrr prirodnih zuotrla.

tt9

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->