P. 1
Gospodarski Sustav Eu - Skripta

Gospodarski Sustav Eu - Skripta

|Views: 1,687|Likes:
Published by Ivan Musa

More info:

Published by: Ivan Musa on Dec 28, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/17/2014

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GOSPODARSKI SUSTAV EU
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

kojim se osniva EZUČ-CEL. pod pritiskom SSSR-a . odnosno Komesara. potpisale su 18. smjestila se iznad drţava. generalnog komesara za plan. godine. EZUČ. To je prva supranacionalna organizacija zapadno evropske integracije. godine. Komisija se sastoji od 20 članova.BH-PRAVNICI.g. izvršava i kontrolira. Sjedište Komisije je u Briselu. institucije EZUČ. Ta supranacionalna organizacija sama je donosila odluke. osnovana je 16. odrţanog u Cirihu. Šest zemalja: Francuska. Njemačka. Zapadna Evropa je poduzela sve oko prijedloga pomoći Marshallov plan 05.COM 1.g. Tim je govorom poticao stvaranje Sjedinjenih drţava Evrope (SDE) bez V. Nakon što je ostvarila ciljeve OEEC. INSTITUCIJE EU: KOMISIJA EU. Njome se ukidaju kontingenti i carine na ugalj. EZUČ-funkcionira pod okriljem kolegijalnog organa „Visoke vlasti“ čiji je prvi predsjednik bio Ţan Monet. Italija. što je 1947. Glavne korisnice bile su Velika Britanija. pojavila se kao sredstvo pomirenja Fra ncuske i Njemačke. OEEC-organizacija za evropsku ekonomsku suradnju. koja prestaje biti samo Evropska.04. u Parizu.Britanije. Ugovor o EUZČ prestaje 2002. šest zemalja se zaštićuje od vanjske konkurencije. posebno zemalja članica. stimulirala je proizvodnju čelika a odigrala je negativnu ulogu prema uglju. fuzionirale se se sa institucijama osnovanim Rimskim ugovorom (EEZ i EURATOM). 3.1948. koji se od 1995.06. predlaţe da ev. prepušta svoje mjesto OECD-organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Preko OEEC-u vršila se podjela američke pomoći.g. te se asecijalno posvećuje publiciranju izvještaja o ekonomskoj situaciji. Neovisna je u financijskom planu. od čega je 85% u obliku poklona. 2. UvoĎenjem zajedničkih vanjskih tarifa. Zapadna Njemačka i Nizozemska. nakon II SV. Takva nepristranost i takav angaţman. Pariški ugovor.zemlje osnuju Evropsku zajednicu za ugalj i čelik. ministar vanjskih poslova Francuske. kao odgovor na ideju Ţan Moneta. Nizozemska i Luksemburg). izmeĎu članica. EVROPSKA ZAJEDNICA ZA UGALJ I ČELIK Robert Šuman. godine dovelo do stvaranja dviju Evropa odvojenih ţeljeznom zavjesom (Zapadna i Istočna Evrop a).rata. Francuska. EVROPA HLADNOG RATA-MARŠALOV PLAN Atlantska Evropa polazište „hladnog rata“. to je smisao govora Winstona Churchilla. godine biraju na razdoblje od 5 godina. prekid je odnosa izmeĎu Sovjetskog Saveza i Zapada.04.COM .g. Italija te zemlje Beneluksa (Belgija. odbile su tu pomoć. VIJEĆE MINISTARA I PARLAMENT EU KOMISIJA EU Komisija predlaţe. omogućuju da Komisija neovisno i efikasno djeluje kao 2 WWW.1947.1951. IzmeĎu 1948 i 1951 godine američka po moć u okviru Marshallovog plana iznosila je 13 milijardi USD. Imaju potpunu nezavisnost od svojih Vlada i rade u interesu EU.BH-PRAVNICI. usmjerena obnovi Evrope. Ideja o ujedinjenju Evrope. 1950. čelik i ţeljezne rude. jer sredstva alimentira izravno od poreza na proizvodnju.imala je ulogu Francusko-Njemaćke pomirbe. Uvedena je Evropska obračunska jedinica a kompenzacija se vrši preko MeĎunarodne banke u Bazelu. Zemlje Istočne Evrope koje su pristupile Vijeću za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV).WWW. Američka se ideja trebala realizovati osnivanjem zajedničke organizacije. 1965. zbog primjene Marshallovog plana.

Evropski parlament se bira izravnim općim izborima. Vijeće EU u isto vrijeme ima supranacionalne i meĎuvladine nadleţnosti.čuvar je ugovora -izvršni je organ politike Unije i MeĎunarodnih trgovačkih sporazuma. Vijeće EU je tijelo koje izraţava nacionalne interese. sve je više pod parlamentarnom kontrolom. Tri su osnovne funkcije Komisije . kooperira i suodlučuje. Ne smije se mješati s Evropskim vijećem niti s Vijećem Evrope. Parlament je garant evropskih intere sa i zaštite prava graĎana. Svi graĎani individualno ili kolektivno mogu Parlamentu proslijediti peticiju i traţiti naknadu štete od EU. konzultira. objedinjeni u Evropskom vijeću. zadaća joj je primjena zajedničkih politika . koordinira nacionalne politike i uravnoteţava razlike izmeĎu njih. VIJEĆE EVROPSKIH MINISTARA (VIJEĆE EU ILI VIJEĆE MINISTARA) Sjedište je u Briselu i Luksemburgu. U odreĎenim pitanjima odlučuje kvalificiranom većinom a u drugim jednoglasno. Komisija podrţava politike koje se prihvaćaju većinom. nakon konsultacije Evropskog parlamenta.COM .BH-PRAVNICI. izrade dokumenata i razvoja prioritetnih politika. Parlament provodi političku kontrolu nad ukupnom politikom Evropske Unije. Predsjednika komisije biraju šefovi drţava i vlada. Po svojoj prirodi. EVROPSKI PARLAMENT Sjedište u Strazburu. predstavlja narode. Vijećem predsjedava svakih 6 mjeseci druga zemlja članica po abecednom redu. Nadleţnosti komisije: .WWW. Članove Komisije u većini prihvata Evropski parlament. Predstavlja oko 380 milijuna graĎana. Izvršana vlast se dijeli izmeĎu Komisije i Vijeća ministara.u kontrolnom izvršavanju Kontrola Evropskog parlamenta posebno se odnosi na budţet.u zakonodavnoj vlasti . bitno komunitarno tijelo koje povezuje zemlje članice. Komisija se sastaje jednom tjedno radi prihvaćanja prijedloga. Evropski Parlament odrţava usku vezu s nacionalnim parlamentima preko regularnih sastanaka predsjednika i parlamentarnih komisija.BH-PRAVNICI. predstavlja izraz političke demokratske volje naroda EU. kao što je bilo 1999.COM posrednik u sukobima interesa zemalja članica. U sastav Vijeća ulazi po jedan predstavnik zemalja članica s ministarske razine. Komisiji u radu pomaţu Generalne direkcije i Specijalne sluţbe.u budţetskoj vlasti . a njegovi ciljevi su slični onima ostalih parlamenata: prihvaćanje zakona i kontrola izvršne vlasti. Glavna snaga parlamenta očituje se: . kao i s ostalim institucijama. Dok je Komisija čuvar interesa EU.ona je izvršni organ Zajednice.ima komunitarnu političku inicijativu. utvrĎuje političke ciljeve. predlaţući Vijeću komunitarne uredbe . donosi zakone Unije. 3 WWW. najvaţnije zakonodavno tijelo unije. U posebnim slučajevima Parlament moţe odbiti budţet-kada su pojedine zemlje nedovoljno uzete u obzir. Ostale članove odreĎuju zemlje članice u suradnji sa novim predsjednikom.čuvar je ugovora i predstavlja Uniju u pregovorima sa trećim zemljama te MeĎunarodnim organizacijama. Jedino Parlament kontrolira Komisiju i moţe joj izglasati nepovjerenje i zatraţiti kolektivnu ostavku članova Komisije. poput GATT i WTO-a Rad predsjednika i komesra Komisije. najveća je multinacionalna skupština svijeta.godine.pravo inicijative u legislativnim predlaganjima .

1975. SUD PRAVDE Opća načela suda pravde EU utrĎena su Pariškim i Rimskim ugovorima.g. budţetsku. zemlje članice ili pojedinca. u Parizu.g. Vijeće je donijelo 1988. nominiranih zajedničkim sporazumom zemalja članica na razdoblje od šest godina (mandat). na zahtjev Suda. U pravnoj sferi Sud kontrolira zakonitost komunitarnih akata. Regionalnu i lokalnu administraciju te meĎunarodne institucije koje koriste komunitarna sredstva Unije. Sastoji se od šefova drţava i Vlada zemalja članica EU. Postoji dakle rizik da se komunitarno pravo ne primjenjuje uniformirano. Isključiva zakonodavna nadleţnost Suda odnosi se na nepoštivanje ili tumačenje kominitarnih pravila.COM Parlament svakih pet godina nominira predsjednike i članove komisije. 4 WWW. zajednička se pravila. Osigurava poštivanje uniformiranih pravila i načina tumačenja i primjene ugovora i donesenih pravnih akata vijeća i Komisije. U izuzetnim slučajevima Parlamant moţe izglasati nepovjerenje Komisiji. nego i na nacionalnu. radi definiranja značajnih orijentacija komunitarnih politika. Prvostepeni sud nije nova institucija nego pomoćno tijelo Evropskom sudu pravde. Čini ga 15 sudaca nominiranih na 6 godina.WWW. Sastoji se od 15 sudaca i 9 drţavnih pravobranitelja. Parlament danas ima četiri funkcije: zakonodavnu. osnovana Briselskim sporazumom 22. Nadleţan je za rješavanje odreĎenih vrsta tuţbi pravnih i fizičkih osoba i donosi odluke u prvom stupnju protiv koje postoji pravo ţalbe i to samo na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava. Članove jednoglasno nominira Vijeće nakon konsultacije s Evropskim parlamentom.07. EVROPSKO VIJEĆE Evropsko Vijeće je institut EU osnovan 1974. odluku o osnivanju Prvostuanjskog suda Evropske zajednice. političku i kontrolnu. na zahtjev evropskih institucija daje primjedbe o posebnim pitanjima kao što su naplate carina i upravljanje kreditima Evropskog fonda za orijentaciju i garanciju poljoprivrede. Sud provjerava ukupne račune prihoda i rashoda unije i svih organizacija koje je osnovala Unija.g.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Ţalbe zbog neizvršavanja moţe se podnijeti protiv komunitarnih institucija (u praksi Komisije). mogu tumačiti i primjeniti različito u pojedinim zemljama. odlučuje o ţalbama protiv zemalja članica koje ne poštuju obaveze Ugovora. U zajednici drţava. U duhu Jedinstvenog akta. Od 1977 godine njegovo sjedište je u Luksemburgu. Svaka institucija ili organ koji koristi sredstva unije podvrgnut je kontroli Suda. čoje se značenje potvrdilo i ugovorom o EU. EVROPSKI REVIZIJSKI SUD Sud je komunitarna kontrolna finansijska institucija EU. ako se nadgledaju nacionalnom jurisdikcijom.g. Osnovan je 1952.COM . Broj članova Suda adekvatan je broju zemalja članica. Ta kontrola se ne odnosi samo na evropske institucije. i sjedište suda je u luxemburgu. To je i bio razlog osnivanju institucije Suda pravde Zajednice. provjerava legalnost i regularnost prihoda i rashoda i razmatra financiranje budţeta Zajednice.

osim obrane. smanjenja carinskih i necarinskih barijera. Zbog tog neuspjeha 30.COM .g. Vijeća ministara. potpisan je privremeni sporazum izmeĎu 23 zemlje članice. s misijom unaprjeĎenja meĎunarodne razmjene. Činilo ga je 10 zemalja osnivača: Belgija. odbijena je u Kongresu SAD-a. pored MeĎunarodnog Monetarnog fonda i Svjetske Banke. Vijeće Evrope ima četiri glavna cilja: . (predstavlja nastavak Haškog Kongresa). Italija. OdreĎuje prioritete. Norveška. predvidio je i osnivanje MeĎunarodne trgovinske organizacije (ITO-OIC).poboljšanje uvjeta ţivota Evropljana Vijeće Evrope zagovara tješnju suradnju izmeĎu evropskih zemalja.Konvencija o zaštiti ljudskih prava). MEĐUNARODNE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE "GATT" I "WTO" Bretonvudski sporazum 1944.BH-PRAVNICI.05.1949. 5.09. V. Irska. U okviru Unije Evropsko vijeće ima sve veće i veće značenje. komunitarno pravo.COM Predsjednik komisije prisustvuje samitu na kojem predsjednik Evropskog Parlamenta drţi prigodni govor. 5 WWW.Britanija i Švedska. koje se usvaja postupkom suodlučivanja izmeĎu Evropske komisije.WWW.g. Ugovora EEZ. Evropsko Vijeće donosi opću orijentaciju unije i odreĎuje njene ciljeve. Francuska. Teoretski. Vijeće Evrope ne pripada zajedničkim institucijama EU.KOMUNITARNO ZAKONODAVSTVO Sukladno članku 189. poduzeća ili pojedinci Preporuke i mišljenja-predstavljaju zajedničku volju članica bez obaveznih posljedica. Ono je mnogo šira organizacija (preko 40 zemalja).realizaciju kompaktnije EU . djelokrug njegova rada sva su područja. daje političku orijentaciju. VIJEĆE EVROPE Regionalna je politička organizacija neovisna od EU. uključivanjem u nacionalno pravo. Krucijalno mjesto ima zaštita ljudskih prava (Ev. Uredbe-direktno se primjenjuju na zemlje članice.1947. a to mogu biti pojedine zemlje ili sve zemlje članice. Početkom 2003. Parlamenta i Evropskog vijeća imaju slijedeće oblike. suglasno Havanskoj povelji: Opći sporazum o carini i trgovini.zaštitu demokracije . zatim kultura te zaštita okoliša. Komunitarno pravo je supranacionalno a supranacionalizam znači kada predstavnici drţava članica ne zastupaju nacionalne interese nego opće interese EU. Šefovi drţava i vlada sastaju se barem dva puta godišnje. predstavljaju izravno neposredna prava i obaveze graĎana Direktive-odnose se na sve zemlje članice i moraju se provesti. Osnovana je 05. Nizozemska.zaštitu ljudskih prava . broji 45 članica. stimulira razvoj te regulira sporna pitanja koja nije moglo riješiti Vijeće ministara.g. Nakon svakog sastanka i svake godine Evropsko vijeće podnosi Evropskom Parlamentu Izvještaj o stanju i progresu Unije. ali nacionalne institucije odreĎuju oblike i načine provoĎenja Odluke-obavezuju u svim elementima one na koje se odnose. Danska. 4.BH-PRAVNICI. Havanska povelja kojom se trebala osnovati MeĎunarodna trgovinska organizacija.g. Luksemburg. Nakon rušenja Berlinskog zida Vijeće se proširilo i na zemlje istočne Evrope u cilju povezivanja dviju Evropa.

aeoronauci. Ima Sekretarijat ograničene moći i leţernu administraciju koja se oslanja na temeljni tekst.razmjena izmeĎu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju moţe biti osloboĎena pravila reciprociteta .g. Osnovni izuzeci jesu: . IZUZECI OSNOVNIH PRINCIPA I MJERE IZ SPORAZUMA Drţave članice Sporazuma prilagoĎavaju se pragmatizmu uzimajući u obzir kontekst i odnos političke snage. četirima sektorima. kada se zemlje tako grupiraju. telekomunikacije. a sastoje se u izuzecima općih principa slobodne trgovine GATT-WTO-a. kompezatornim mjerama i o antidampinškoj praksi.izuzetak od klauzule najpovlaštenije nacije. da zemlje korisnice smanjenja carina sustavom najpovlaštenije nacije same moraju povratno omogućiti smanjenje carina . jer ne upravlja samo Općim sporazumom modificiranim novim Sporazumom o mjerama zaštite subvencije. carinske unije i povremene ugovore nuţne za njihovo uspostavljanje. kada je počela s radom Svjetska trgovinska organizacija (WTO) koja je preuzela pravila GATT-a. WTO ima 144 članice. koji sadrţi glavne principe o liberalizaciji razmjene.g. To nije meĎunarodna organizacija nego sporazum potpisan izmeĎu "ugovornih strana". U odreĎenim slučajevima odobravaju se izvanredne ili retorzivne mjere. Sporazumom o pravima intelektualnog vlasništva povezanim s trgovinom (TRIPS). nameću upotrebu carina umjesto svih protekcionističkih instrumenata. osnivanje je Svjetske trgovinske organizacije.transparentnost trgovačke prakse. WTO – Svjetska trgovinska organizacija WTO je u oblasti trgovine pandan dvjema meĎunarodnim organizacijama. zabranjuje kvote jer su nevidljive i delikatnije u procjenjivanju i rušenju barijera. čime su stekle pravo ulaska na teritorij. 6. . trebaju biti na recipročnoj osnovi i uzajamnim koristima. Opći sporazum oslanja se na četiri glavna principa: -jednakost tretmana izmeĎu trgovačkih partnera -odobrenje koncesije (princip reciprociteta).BH-PRAVNICI. odnosi se na zonu slobodne trgovine.glavni izuzeci nacionalnog tretmana odnose se na nametanje kontingenta za ekrane na filmove nacionalnog porijekla 6 WWW. GATT GATT je nadomjestio MeĎunarodnu trgovinsku organizaciju (ITO) s reduciranim djelovanjem.princip nacionalno tretmana. sektoru mlijeko i goveĎe meso. podvrgava inozemne proizvode istim tretmanima kao i slične proizvode nacionalnog porijekla.COM GATT je upravljao meĎunarodnom trgovinom do 1995. MeĎunarodnom Monetarnom fondu i Svjetskoj Banci.BH-PRAVNICI. zemlje čla nice zone ili unije ukidaju carine izmeĎu sebe. Osnovni je tekst GATT-a sporazum od 38 članaka. lansiranim za vrijeme WTO-a. javnim nabavkama. ali se te dispozicije ne proširuju na sve sudionike vanjske trgovine . tj. Sporazum o tehničkim preprekama trgovini (TBT).COM . nego i Općim sporazumom o trgovini i uslugama (GATS). Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS). princip najpovlaštenije nacije više se ne poštuje. ima mnogo šire polje djelovanja u odnosu na GATT. dodana su tri nova sektora 1997. Urugvajske runde. financijske usluge i proizvodi informatičke tehnologije. Jedan od posljednjih rezultata u okviru GATT-a.WWW.

strojevi. nadgledavaju neškodljivost prehrambenih proizvoda. carine) . automobili).instrumenti).kontingenti i kvote . Dobrovoljno ograničavanje izvoza – zemlja uvoznica radije od kontingentiranja uvoza odreĎenog proizvoda. ambalaţu.WWW. što je jamstvo minimalnog otvaranja vlastitog trţišta. Sanitarne i fitosanitarne mjere i tehničke prepreke trgovini – te mjere štite zdravlje ljudi. Taj tip sporazuma pribliţava se zoni slobodne trgovine ali sadrţava derogaciju o sektorima. ali zadrţavaju svoje nacionalne barijere u razmje ni s ostatkom svijeta. ali takoĎer u industriji budućnosti (elektronika. tehnička pravila. 8. MJERE NECARINSKE ZAŠTITE (neprotekcionizam) Necarinski protekcionizam razvio se kao reakcija na smanjenje klasičnih restrikcija GATT-a i nemogućnosti korištenja instrumenata carinske zaštite. Takva ograničenja koncentrirana su na ograničeni broj proizvoda koji se odnose na industriju u padanju (čelik. 7. Zemlje su pribjegavale različitoj tehnici. tarife i trgovinske politike. a najznačajnije su : . prodaju po cijenama mnogo niţim od normalne vrijednosti. u kojima zemlje članice ukidaju sve barijere izmeĎu sebe.u slučaju kada uvoz prijeti nanošenjem teţe štete lokalnoj proizvodnji. Otvaranje trţišta pregovorima – garantira zemljama izvoznicama odreĎeni opseg ili minimalni udio na trţištu zemalja uvoznica. Djelimično je zasnovan na principu reciprociteta. Zona slobodne trgovine-je grupiranje viših carinskih teritorija. etiketiranje i drugo.odobrene povlastice Kontingenti i kvote . ţivotinja i biljaka.kojima je cilj ograničiti količinu uvoznih proizvoda količinske su barijere koje supstituiraju mjere carinske zaštite.COM . Drţava više preferira korištenje kvantitativnih barijera od carina. Pravilo porijekla je od velike vaţnosti. Jednostavno zona slobodne trgovine uključuje općenito osjetljive sektore (čelik.BH-PRAVNICI. radi orijentacije na zemlje gdje su one više. EU prešla je na sporazume ovog tipa sa zemljama srednje i istočne evrope. U principu su zabranjene. proizvodi crne metalurgije. ASOCIJATIVNI SPORAZUM Asocijativni sporazum – predstavlja pred-etapu "uvoĎenja u razumnom roku. odobrava uvoĎenje antidampinške carine.sanitarne i fitosanitarne mjere i tehničke prepreke trgovini . Da bi sustav bio tolerantan.otvaranje trţišta pregovorima .dobrovoljno ograničavanje izvoza . ali se toleriraju u osjetljivim sektorima gdje supstituiraju mjere carinske zaštite. 7 WWW. u jednoj takvoj zoni zadrţana je kontrola carina izmeĎu zemalja članica kako bi se izbjegao uvoz roba u zemlju gdje su carine relativno niske. trebaju biti relativno bliske. pribjegava ograničenju na vlastitoj granici. Japan i juţna Koreja dvije su zemlje koje su najviše primijenile samoograničavanje svojih izvoza. tekstil. uvode se restrikcije u razmjeni (kvote. zaštita okoliša. instrumentima komercijalne politike i slobodnom kretanju.COM -mnogi se izuzeci ekskluzivnog korištenja carina kao sredstvo zaštite-osloboĎeni su poljoprivreda i ribarstvo Protekcionističke mjere koje odobrava Sporazum: Opći sporazum predviĎa protekcionističke mjere u kriznim situacijama u nelojalnoj praksi: . carinske unije ili zone slobodne trgovine" pa sadrţava plan i program prelaska u tu fazu. higijenske norme.BH-PRAVNICI.u slučaju kada partner prakticiran "dumping" tj. jer kontingent garantira da se uvezene količine striktno ograničavaju i u slučaju smanjenja cijena inozemnih proizvoda. Ostali su mnogobrojni oblici neprotekcionizma.

Ekonomska unija-je najviši oblik regionalnog procesa integracije. jer se njihova intervencija smješta na razini istog proširenog trţišta s teţnjom nastavljanja reguliranja.1994. pretpostavlja savršeno cirkuliranje roba. Carinska unija-karakterizira veće napuštanje suverenosti u odnosu na zonu slobodne trgovine.g. Zadrţan je nacionalni suverenitet na trţište i organizacije koje vrše kontrolu tarifa. EFTA.Zajedničko trţište . izmeĎu Kanade. odgovara tim kriterijima. uvode veliko trţište koje bi se zasnovalo na slobodnom kretanju roba. Od 01. Da bi zajedničko trţište i makroekonomska stabilizacija zemalja članica postalo u potpunosti efikasno. ZAJEDNIČKO TRŢIŠTE. Rimski ugovor odreĎuje „Zajednica ima zadaću osnivanja zajedničkog trţišta i postupno pribliţavanje ekonomskih politika zemalja članica.01.Britanije. Evropska ekonomska zajednica bila je od 1968 do 1992 g. Lihtenštajn. Na tim se temeljima zasnivaju osnovne slobode: 8 WWW.BH-PRAVNICI. kumulativan i poţeljan proces razvoja dinamike. Primerenija podjela integracijskog procesa za EU: . politika konkurencije i politika imigracije. Brazil. Paragvaj i Urugvaj.g.g. Osnivajući EEZ. carinska unija. koje su bile na snazi izmeĎu zemalja članica prije utemeljenja zajednice. kapitala i usluga. tehničkih i trgovinskih prepreka. Uspostavljanje zajedničkog trţišta na prvom mjestu zahtjeva ukidanje svih carina na uvoz i izvoz.Jedinstveno trţište .WWW.Carinska unija .01. radne snage i kapitala. koji je kreirao jedinstveno trţište afirmacijom četiri slobode: slobodnog kretanja ljudi. diplome. Sjevernoamerički sporazum zone slobodne trgovine (NAFTA) u primjeni od 01. kao protuteţa Evropske zajednice.BH-PRAVNICI. tekstil). a ostali su procesi pozitivni procesi integriranja. Da bi trţište postalo zajedničko u okviru istog carinskog entiteta. koja danas okuplja Švicarsku. unapreĎenje usklaĎenog razvoja ekonomske aktivnosti u ukupnoj zajednici“. koje objedinjuje Argentinu. JEDINSTVENO TRŢIŠTE I UNUTARNJE TRŢIŠTE CARINSKE UNIJE Zajedničko trţište-Od samog početka bitan cilj EZ zasnovane na zajedničkom trţištu. te politika emigracije radnika postaje zajednička. Zona s lobodne trgovine i Carinska unija nazivaju se negativnim procesom integriranja.prostor (EEA). Meksika i SAD. usluga. ekonomska politika treba biti unificirana ili barem usko koordinirana. Zajedničko trţište-nije automatski osnovano realizacijom carinske unije.Unutarnje trţište 9. Zajedničko trţište Juga (MERCOSUR).g.COM poljoprivredu. usvajaju zajedničku carinsku tarifu prema ostatku svijeta. norme itd) trebaju se ostvariti na način da se uklone distorzije i da se izazove dio ekonomije razmjera koji omogućava porast veličine trţišta. koji je lansirao ciljeve zajedničkog trţišta i Jedinstvenog akta iz 1986. te kapitala izmeĎu zemalja članica. Zajedničko trţište značajna je etapa evropske integracije. slobodno cirkuliranje faktora proizvodnje.1995. dakle eliminiranje fiksnih granica.g. Integracija je postupan. osnovana je 1960. Npr. Zajedničko trţište Srednje Amerike (CACM) i Andski pakt su carinske unije. Norvešku i Island. Harmonizacije vlastitih politika u svakoj zemlji (porezi. roba.COM . bilo je stvaranje jedinstvenog ekonomskog evropskog prostora. Trgovinska politika postaje zajednička. u okviru Evrope stvaranje velikog trţišta cilj je dvaju sporazuma Rimskog ugovora iz 1957. Udruţena je u jedinstveno trţište koje karakterizira jedinstveni ev.Zona slobodne trgovine . čak i radnika. Na inicijativu V. Zemlje članice ukidaju izmeĎu sebe sve trgovačke barijere.

Jedinstveno trţište-Produbljenje zajedničkog trţišta je Jedinstveno trţište čiji je nastavak Unutarnje trţište.kvantitativna ograničenja. koji pogaĎa kretanje tečaja jedinstvenošću cijena na trţištu poljoprivrednih proizvoda .BH-PRAVNICI. Potrošači imaju slobodan izbor proizvoda najbolje kvaliteta ili niţih cijena proizvedenih u zemljama članicama.g. procijeni učinak jedinstvenog trţišta.BH-PRAVNICI.prepreke koje utiču na povećavanje troškova-carinske procedure. ponovo su uvedena u području čelika i poljoprivrede . roba. bivši generalni direktor Komisije. Ona se mogu stacionirati gdje ţele u zajedničkom trţištu i kombinirati izvore kapitala svih zemalja članica. prije svega uvoĎenjem Carinske unije. usluga i kapitala te uvoĎenjem zajedničkih ploha oblasti poljoprivrede. imao je za cilj postupno stvaranje zajedničkog trţišta. usluga i kapitala.WWW. jedinstvenog trţišta i unutrašnjeg trţišta jednoznačno se koriste premda svaki od tih integracijskih stupnjeva sadrţava odreĎene signifikantne nijanse. Rimski ugovor iz 1957.g. Zadrţane su mnoge prepreke u okviru zajedničkog trţišta. Jedinstveno trţište vodi povećanju konkurencije koja naglašava pritisak na troškove poduzeća i vodi smanjenju njegove marţe. stvarajući što je moguće bliskije uvjete za istinsko unutarnje trţište. Radnici mogu slobodno prihvaćati posao tamo gdje postoji veća potraţnja i koristiti najpovoljnije radne uvjete i zaradu.carine. Radi poticanja novih dinamika Predsjednik Delaros 1985. Poduzeća mogu proizvoditi i prodavati proizvode prema reţimu slobodne konkurencije u zemljama članicama gdje su najpovoljniji uvjeti. ponovo su uvedene kompenzatornim monetarnim iznosom. Komisija je zatraţila da Paolo Cecchini. čime je omogućena slobodna igra faktora proizvodnje. Unutarnje trţište . Trgovinske zapreke u Jedinstvenom trţištu Cecchinijevo Izvješće identificiralo je prepreke razmjene koje onemogućavaju konsolidaciju evropskog trţišta: . koja su u načelu bila ukinuta.COM sloboda kretanja ljudi. Ključ zajedničkog trţišta je sloboda. Jedinstveni akt iz 1986. 10.COM .g. zatim ukidanjem prepreka slobodnom kretanju ljudi. sanitarne odredbe i fitosanitarne mjere. roba. Zajedničko trţište etapa je ekonomske integracije koja prema odluci Suda pravde cilja eliminiranju svih prepreka u komunitarnoj razmjeni radi spajanja nacionalnih trţišta u jedinstveno trţište. norme i različite tehničke odredbe . ubrzava realizaciju unutarnjeg-jedinstvenog trţišta dokumentom „Bijela Knjiga“ koja detaljizira oko 300 mjera kojima treba ukinuti prepreke slobodnom kretanju. transporta i konkurencije. koje su teoretski nestale u okviru zajednice. regularna trţišta i sva ograničenja uz pravo nastanjivanja.restriktivne odredbe pristupa trţištu odnose se posebno na javna trţišta. SLOBODNA TRGOVINA I REGIONALNI PREFERENCIJALI 9 WWW.Pojmovi zajedničkog trţišta. Radi potrebe ekonomske analize. rada i kapitala. Mogu se nastaniti sa svojom obitelji u bilo kojoj zemlji članici i obavljati posao. koje su pojačane s razvojem necarinskih prepreka. pravno je potvrĎenje Bijele Knjige.

BH-PRAVNICI.WWW.naglasak na smanjenju siromaštva . Problemi sigurnosti. demokracije.COM Zemlje EU na teţe stvaranju „Evropske tvrĎave. razvoj infrastrukture i sl.COM .g. Tim sporazumima dopušteno je odstupanje od principa recipročnosti. Da bi olakšao proces uključivanja novih zemalja EU i partnerstvo sa svakom od 13 kandidata donosi slijedeće: .opseţna politička dimenzija . suradnja u području kulture. Ostvarivanjem carinske unije 1968. trgovačka politika postala je zajednička prema ostatku svijeta. osiguranja ekonomske stabilnosti regija oslanjaju se na okvire tvrde jezgre eurobloka (15 zemalja EU i budu podvrgnuti istim uvjetima procesa priključivanja).g. a uz to bile su veliki izvoznici sirovina. Komunitarno zakonodavstvo o carinama vrlo je razraĎeno: 11000 tarifnih pozicija za carinsku nomenklaturu s više od 400 članaka. Mreţe preferencijalnih sporazuma ili geekonomija evropske razmje ne 90-ih godina evropska trgovačka politika posebno se usmjerila na druge kontinente. Amsterdamski ugovor odreĎuje (precizira) okvire te politike.novi okvir za ekonomsku i trgovinsku suradnju .BH-PRAVNICI.konzultativna institucija od vanjske politike.USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA ZAJEDNIČKOG TRŢIŠTA 10 WWW.njih 46). bliţa regionalna suradnja. sigurnosti. 11.prihvaćanje programa komunitarnog rada . te se trgovačka politika koristi različitim arsenalom sporazuma. unutrašnji poslovi i pravosuĎe Preferencijalno grupiranje ureĎuje tekuću razmjenu zemalja koje nis u smještene u istoj regiji i čija ţivotna razina nije ista. Konvencija se odnosila na zemlje koje su bile bivše kolonije Francuske i Velike Britanije.g. učvrstiti rezultate Urugvajskih pregovora i pridonijeti primjeni multilateralnih pravila WTO-a. Bilo je 5 konvencija iz Lomea u razdoblju od 25 godina. 1998. ali one nisu da le zadovoljavajuće rezultate.pristup sudjelovanju . već je interes EU jačati multilateralni trgovački sistem. u Cotonu a postavio je 5 meĎuzavisnih stupova nove suradnje: . Ovaj ugovor potpisan je 2000. iako su se njima definirali liberalizacija trgovine.postepeno prihvaćanje pravila komunitarnog trţišta . financijska pomoć. dogovoren je novi ugovor o suradnji koji je potpisan na rok od 20 godina s revizijom svakih 5 godina.reforma finansijske suradnje. Ovakva jedna integracija uspostavljena je potpisivanjem Konvencije iz Lome (Togo) kojom su se u ovakvu integraciju povezali EZ i zemlje ACP (African Cariben and Pacific.

slobodno obavljanje usluga i slobodno kretanje kapitala. Norme nisu prinudne.g. Cilj zajedničke agrarne politike je organizacija zajedničkog poljoprivrednog trţišta. Norme definiraju tipove postupka proizvodnje radi racionalne proizvodnje.COM UsklaĎivanje zakonodavstva zajedničkog trţišta kao što su: Normizacija (norma). suprotno tehničkim pravilima koja se nameću nacionalnim proizvodima i inozemstvu. Jedinstveno trţište znači da investitor poduzeća. certifikat.g. ZAJEDNIČKA AGRARNA POLITIKA Poljoprivreda je neupitno gospodarski sektor gdje je proces evropske integracije najdalje otišao. slobodno kretanje radnika. Jedino javne sluţbe su isključene. podrazumijeva novo smanjenje cijena kojim bi se trebalo omogućiti: . opskrbljenje potrošača po raznim cijenama ciljevi su zajedničke agrarne politike. kupovinu vrijednosnih papira u zemljama gdje nemaju prebivalište. Povećanje produktivnosti u poljoprivredi. Ta potvrda se zove certifikat i potvrĎuje je Evropski odbor za normizaciju.BH-PRAVNICI. Zajednica je ispočetka smjerala uskladiti zakonodavstva. Da bi norme imale pozitivne učinke moraju biti potvrĎene.07. s prihvaćanjem direktive koja obvezuje zemlje članice da obavijeste unaprijed komisiju o svojim projektima na uvoĎenju normi i tehničkih pravila kako bi se kontroliralo uvoĎenje referenca. evropski menadţer mogu transferirati svoja sredstva izvan nacionalnih granica u druge zemlje. Treba omogućiti da financijske usluge uvedu jedinstvenu valutu ekonomskom subjektu. To treba potvrditi priznata nadleţna organizacija. treba omogućiti otvaranje računa.1999. Sloboda kretanja ljudi uvjetovana je integracijom trţišta rada. Kretanje kapitala gotovo je savršeno. Zato je bilo neophodno spriječiti nacionalne intervencije kako bi se omogućila slobodna razmjena i slobodno odvijanje konkurencije u sektoru poljoprivrede. garantiranje sigurnosti. Prije stvaranja zajedničkog trţišta poljoprivreda je bila izloţena jakim intervencijama zemalja članica. Norme i tehnička pravila treba razlikovati. 12. sloboda nastanjivanja. liberalizacija kapitala neodvojiva je od jedinstvenog trţišta i procesa monetarne unije. i 26. koju je potvrdilo Evropsko Vijeće.BH-PRAVNICI. Uvedeno je 1. dok pravila skrbe zaštitu potrošača i zaštitu okoliša.g. Konvencija Šengen integrirana u Amsterdamskom ugovoru uvodi tu slobodu izmeĎu 13 zemalja.WWW. javna trţišta. Zajednica je definirala zajedničke norme 1983. Sporazum „Aganda 2000“ Aganda 2000. koje bi osiguralo sigurno opskrbljenije prehrambenim proizvodima po razumnim cijenama. odrţano u Berlinu 25. S prvom naznakom zajednice da uvede zajedničko trţište utvrĎeno je mnoštvo normi i tehničkih pravila koja su cjepkala evropsko trţište.smanjenje proizvodnih poticaja zbog postojanja niţih cijena 11 WWW.1990. osiguranje primjerenog ţivota poljoprivrednog stanovništva.03. To su dva meĎuzavisna procesa.COM . stabilizacija trţišta.

cestovni. Jedinstveno poljoprivredno trţište.pribliţavanje evropskih cijena svjetskim cijenama .transportni troškovi. jer sluţbeni tekst uvijek govori o zajedničkoj transportnoj politici.WWW. što je i Vijeće uzelo u obzir te je ostvareno unutarnje trţište cestovnog prometa.BH-PRAVNICI. trgovačku i transportnu. stabilnosti cijena.transport ulaţe oko 40% javnih investicija zemalja EU 12 WWW. znači da roba porijeklom iz jedne zemlje članice moţe biti uskladištena u drugoj zemlji članici a komercijalizirana u trećoj zemlji članici i moţe je izvesti u treće zemlje iz bilo koje zemlje članice. poskupljenja i sl. a s obzirom na posebnu situaciju u kojoj se nalaze ţeljeznice i navigacijski putovi.BH-PRAVNICI. Nasuprot toga pomorski i zračni promet ušli su na komunitarnu scenu od sredine 70 godina i u novije vrijeme pokazuju napredak u ostvarivanju unutarnjeg trţišta. sprečavajući podizanje cijena izjednačavanjem s praksom u evropskoj Uniji -pristup boljem pozicioniranju multilatelarnih pregovora. Snaţan razlog za uvoĎenje zajedničke transportne politike izbjegavanje je parcijalnih i ad hoc odluka Vijeća ministara o pojedinim granama transporta. omogućila bi racionalan prijevoz roba i putnika unutar Unije kao i meĎunarodnom prometu s najmanje rizika od nezgoda. Organizacija zajedničkog trţišta zaštićuje evropsko poljoprivredno trţište od velikih talasanja svjetskog trţišta u pogledu ponude proizvoda. Na tu granu transporta u zajednici otpada najveći dio tra nsporta roba njegovo mjesto je odlučujuće u funkcioniranju jedinstvenog trţišta. prilično opterećuju cijenu. tj samo na cestovni transport. 13.ekonomska integracija izaziva rast raznjene a time i priljev prometa. Pojam zajedničkog transporta u početku je bio ograničen samo na kopneni transport. Ekonomski i pravni okviri trans portne politike Rimski ugovor predviĎa tri zajedničke politike poljoprivrednu. ali u stvarnosti samo je stvorio komunitarnu politiku koja se limitira na harmonizaciju i okvirenju nacionalnih politika.olakšavanje integracije zemalja CEEC-a. Rimski ugovor pokazuje poseban interes za transport. ţeljezni promet te vodene putove. Ugovorom se ţeljela osigurati zajednička politika za kopneni. što moţe postati prepreka razmjeni .COM . zaposlenosti. . jer se transport pojavljuje kao nuţna podloga mobilnosti roba i ljudi. komunitarnoj politici bio je cilj da se organiziraju i druge transportne grane. To je drama transportne politike zajednice. Koncepcija zajedničke transportne politike kojom se utvrĎuju okvirni uvjeti za razne grane transporta. no mnoge odredbe radi toga nisu imale veći rezultat. TRANSPORTNA POLITIKA EU Rimski ugovor ţelio je stvoriti zajedničku politiku. uslaklaĎenom razvoju gospodarstva unutar cijele unije te njenoj većoj ekspanziji.COM . Za to postoje tri glavna razloga: . Organizacija zajedničkog poljoprivrednog trţišta donijela je ukidanje carina kvantitativnim ograničenjima te je razmjena izmeĎu zemalja potpuno slobodna. što se doista ne procjenjuje kao realizacija komunitarne politike. Promet bitno utiče na slobodnu cirkulaciju proizvodnje. Kada je u pitanju ţeljeznički promet komunitarni ciljevi vezani su za saniranje financijske situacije. Usporedo s integracijom trţišta kopnenog transporta. poboljšanju komfora putnika i ţivotnog standarda stanovništva. Prema tim ugovorima transportna politika treba biti voĎena prema komunitarnim pravilima koja primjenjuje meĎunarodni transport. To bi pridonijelo da transport udovolji: maksimalnim potrebama prijevoza.

BH-PRAVNICI.WWW. koja sve više prenješta mjesto proizvodnje iz urbanih zona u nova industrijska mjesta.COM .COM Transport je industrija budućnosti. 13 WWW. glavni faktor njegova rasta jesu strukturne promjene preraĎivačkih industrija.BH-PRAVNICI.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->